1

INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKU

EKONOMSKI FAKULTET TRAVNIK

ELASTINOST PONUDE (seminarski rad)

Predmet: Mikroekonomija

Mentor: Prof.dr. Hamid AlibaiAsistent: Mr. Martina KrianoviStudent: Dumanji Ahmed

Broj indexa: E-03/13

Travnik, 2014.SADRAJ

1. UVOD.............................................................................................32. ELASTINOST PONUDE ..........................................................4-62.1. POMAK KRIVULJE PONUDE ..............................................6-72.2. JEDININA ELASTINOST PONUDE ................................72.3. NEELASTINA PONUDA .......................................................83. POSEBNI SLUAJEVI ELASTINE PONUDE ....................8-93.1. DETERMINANTE ELASTINOSTI PONUDE ...................104. UTICAJ DETERMINANTI NA ELASTINOST PONUDE ..105. PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRANJE:

POLJOPRIVREDA .......................................................................115.1.PRIMJER ANALIZE PONUDE POTRANJE:

POREZNO OPTEREENJE.........................................................126. CJENOVNA ELASTINOST PONUDE....................................13-147. MODEL TRINE AKTIVNOSTI KUANSTVA S

POSEBNIM OBZIROM NA PONUDU RADA .......................15-168. TRINA RAVNOTEA ............................................................16-189. ZAKLJUAK ...............................................................................1910.LITERATURA..............................................................................20

1.UVODU radu se uvodi model trinog ponaanja kuanstava s posebnim naglaskom na izborima vrste rada, koje su ona spremna ponuditi na razliitim razinama dohotka.

Ispituju se posljedice dohodovno-elastinoste ponude rada za pojedina zanimanja u odnosu na meunarodne migracije i trgovinu, tehniki napredak i openito strukturne aspekte ekonomskog rasta.

Ovaj rad sadri koncepcijski okvir za istraivanja o dohodovnoj elastinosti trinog ponaanja kuanstava kako na strani potronje dobara i usluga tako i na strani ponude rada.

Ovaj rad sadri koncepcijski okvir za istraivanja o dohodovnoj elastinosti trinog ponaanja kuanstava kako na strani potronje dobara i usluga tako i na strani ponude rada.

Zanimljivo je da je druga strana trinog ponaanja kuanstava, naime struktura ponude rada za pojedine vrste poslova, potpuno zanemarena u istraivanjima dohodovne elastinosti.

2.ELASTINOST PONUDEPod pojmom ekonomske ponude podrazumijevamo koliine nekog dobra koje su proizvoai spremni proizvesti pri odreenim cijenama istog dobra.

Zakon ponude tvrdi da vioj cijeni nekog dobra odgovara, uz ostale neizmijenjena uvjete, vea ponuena koliina istog dobra. Vrijedi i obrnuto.

Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda i trina ponuda.

Elastinost ponude je jaina reakcije ponuene koliine nekog dobra na promjenu cijene tog dobra uz uvjet da ostale stvari budu nepromjenjene (ceteris paribus).Elastinost ponude je omjer postotne promjene ponuene koliine i postotne promjene cijene.

Ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu ponuene koliine veu od 1% onda je ponuda elastina.

Ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu ponuene koliine manju od 1% onda je ponuda neelastina.

Ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu ponuene koliine jednakoj 1% onda je ponuda jedinino elastina.

Elastina ponuda

Jedinino elastina ponudaNeelastina ponuda

Ponuda je elastina ako je Es > 1. To e biti sluaj kada je postotna promjena nuene koliine vea od postotne promjene cijena.

PRIMJER: Ako se cijena dobra povea za 1 % a nuena koliina za recimo 3 %, ponuda je elastina.

- Ponuda je koliina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na trite pri odreenoj cijeni.

- Izmeu ponuene koliine (Qs) i trine cijene (P) postoji odnos koji se naziva funkcijom ponude.

- Funkcija ponude se moe matematiki izraziti kao Qs = f(P) (Qs = ponuena koliina, P = trina cijena) Funkcija ponude se moe prikazati tablino i grafiki.

- Iz tablice ponude se moe izvesti krivulja ponude. Na apscisi se prikazuje nuena koliina a na ordinati trina cijena.

- Funkcija ponude moe biti nelinearna i linearna.

- Graf nelinearne funkcije ponude je krivulja dok je graf linearne funkcije ponude pravac.

- Graf linearne funkcije ponude odreen je jednadbom Qs = c + dP gdje parametar c oznaava cijenu pri kojoj je nuena koliina jednaka 0, a parametar d nagib krivulje ponude.

Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajuih prinosa.

Tabela 1 . Kriva ponude2.1.POMAK KRIVULJE PONUDE

Promjene li se trine cijene doi e do promjene nuene koliine.

Grafiki e se to prikazati kao pomak po krivulji ponude :

Promjene li se navedene odrednice ponude pri istim cijenama doi e do promjene ponude. Povea li se ponuda, njena krivulja e se pomjeriti udesno, a ako se ponuda smanji njena krivulja e se pomjeriti ulijevo.

2.2.JEDININA ELASTINOST PONUDEPonuda je jedinino elastina ako je Es=1. To je sluaj kada su postotne promjene nuene koliine i cijena jednake.

PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje isti toliki porast nuene koliine, ponuda je jedinino elastina

2.3.NEELASTINA PONUDAPonuda je neelastina ako je Es < 1. To e biti onda kada je relativna promjena nuene koliine manja od promjene cijena.

PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje porast nuene koliine od recimo 0.5 %, ponuda je neelastina3.POSEBNI SLUAJEVI ELASTINOSTI PONUDEPosebni sluajevi elastinosti ponude su savreno elastina i savreno neelastina ponuda.

Savreno elastina ponuda je ona kod koje i najmanja promjena cijena uzrokuje beskonano veliki porast ponude. Grafiki se prikazuje pravcem paralelnim s apscisom, dok je Es plus beskonano.

Savreno neelastina ponuda je ona kod koje nuena koliina ne reagira na promjene cijena. Grafiki je prikazana pravcem paralelnim s ordinatom dok je Es = 0.GRAFOVI ELASTINOSTI PONUDE

Objasnjenje:to je krivulja ponude poloenija tim je vea i njena elastinost.

to je krivulja ponude strmija tim je njena elastinost manja, a neelastinost vea.

3.1.DETERMINANTE ELASTINOSTI PONUDE

Raspoloivost proizvodnih kapaciteta

Mobilnost proizvodnih faktora

Stanje zaliha

Vrijeme

Duina proizvodnog procesa4.UTICAJ DETERMINANTI NA ELASTINOST PONUDE

Ponuda e biti elastina ako su mogunosti poveanja proizvodnje vee te ako je mobilnost proizvodnih faktora visoka.

Ponuda e takoer biti elastina ako su zalihe proizvodnih faktora i gotovih proizvoda velike, ako je vrijeme prilagodbe proizvoaa promjenama due te ako je duina proizvodnog procesa kraa

Ponuda e biti neelastina ako su mogunosti poveanja proizvodnje manje te ako je mobilnost proizvodnih faktora ograniena.

Ponuda e takoer biti neelastina ako su zalihe proizvodnih inputa i gotovih proizvoda male, ako je vrijeme prilagodbe proizvoaa promjenama krae te ako je trajanje proizvodnog procesa dulje.

5.PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRANJE: POLJOPRIVREDA

Spektakularni tehnoloki napredak u poljoprivredi nije donio i znaajno poboljanje poloaja poljoprivrednika.

Razlozi: 1. poveanje ponude poljoprivrednih proizvoda uzrokovano tehnikim napretkom, 2. neelastinost potranje. Sve je uzrokovalo pad cijena i smanjenje dohodaka poljoprivrednika.

GRAF ZAOSTAJANJA POLJOPRIVREDE

5.1.PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRANJE: POREZNO OPTEREENJE

Koliko e se od poreza prevaliti na potroae odnosno proizvoae ovisi o relativnoj elastinosti ponude i potranje.

Porez se tim vie prebacuje na potroae to je potranja relativno neelastinija od ponude.

Obrnuto, porez se tim vie prebacuje na proizvoae to je ponuda relativno neelastinija od potranje.

GRAF EFEKATA POREZNOG OPTEREENJA

6. CJENOVNA ELASTINOST PONUDE

Pokazuje postotnu promjenu ponuene koliine dobra koja nastaje kao rezultat postotne promjene cijene

Cjenovna elastinost ponude

- Savreno elastina ponuda

7. MODEL TRINE AKTIVNOSTI KUANSTVA S POSEBNIM OBZIROM NA PONUDU RADAPretpostavljamo da kuanstva opskrbljuju trite uinkovitim radom, koji zahtijeva radne napore kako bi dobila novanu naknadu kojom nabavljaju, a zatim 5 i troe dobra i usluge koja su im korisna. Ukupno uloene radne napore to obuhvaa koliine i vrste rada u toku ivotnog vijeka lana kuanstva oznait emo s L, a ukupne prihode s y. Razliku izmeu koristi koja se ostvaruje potronjom dobara i usluga na temelju prihoda, s jedne strane, i radnih napora koji su preduvjet za ostvarenje prihoda, s druge strane, nazvat emo trini viak koji za cijeli ivotni vijek iznosi M, te e biti M = y Livotni vijek se sastoji od veeg broja vremenskih odsjeaka i od kojih svaki traje h vremenskih jedinica u kojima se ostvaruje jedinini prihod a ulae jedinini i i radni napor ovisno o trenutnoj vrsti rada.

Moemo s oznaiti trini viak i i

lana kuanstva u nekoj vremenskoj jedinici te e za cijeli ivot biti:

Radni napor po jedinici vremena (y,) i ukupni iznos u ivotnom vijeku (L) te i trini viak ( ), koji se ostvaruje u jedinici vremena, ovisno o vrsti posla, kao i ukupni iznos u tijeku ivota (M) ine glavne varijable u naem modelu.

Osnovna je pretpostavka da radni napori ovise o procjeni radnih uvjeta i drutvenom prihvaanju razliitih vrsta rada u pojedinim zanimanjima i aktivnostima.

Utvrivanje numerike vrijednosti pojedinih varijabli, posebno onih koje se odnose na radne napore, naii e oito na odreene tekoe. Ipak treba pretpostaviti da lanovi kuanstva procjenjuju (i kvantificiraju) odnose prihoda i radnih napora kod prihvaanja odreenog zaposlenja.

Jedna od varijabli koja se u tom pogledu moe kvantificirati je minimalna plaa uz koju je pojedinac jo uvijek spreman prihvatiti zaposlenje. Tada je procijenjeni radni napor (odbojnost prema radu) upravo jednak oekivanoj korisnosti od potronje na osnovi radnih prihoda.

8. TRINA RAVNOTEAAko se na tritu izjednae ponuda i potranja dolazi do trine ravnotee. U toki ravnotee kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavai spremni ponuditi.

Uvjet trine ravnotee : S = D

Cijena koja se formira pri trinoj ravnotei je ravnotena cijena, a koliina koja se prodaje pri toj cijeni je ravnotena koliina.

Cijena i koliina trine ravnotee ostvaruju se u presjecitu krivulja ponude i potranje. Pri cijeni od 3$ u toki C, poduzea dragovoljno nude ono to potroai dragovoljno trae.

Pri cijeni od 2$ traena je koliina vea od ponuene koliine, javljaju se manjkovi i cijene se tjeraju prema ravnotei.

Trina ravnotea i njene promjene

- Trina ravnotea

Trina ravnotea i njene promjene

- Promjene trine ravnotea

9. ZAKLJUAKElastinost ponude predstavlja pojam kojim se izrazava mogunost prilagoavanja ponude neke robe s poveanjem cijene.

Ponuda predstavlja ukupnu koliinu odreenog dobra koju proizvoaci dobrovoljno nude ili su spremni ponuditi po odreenoj cijeni.

imbenici koji utjeu na elastinost ponude su raspoloivost, kapaciteta proizvodnje, vrijeme dostupno za reakciju.10. LITERATURAProf.dr.Jozo Bakalar Mikroekonomija Sarajevo 1999

Prof.dr. Fatos Ukaj Mikorekonomija Skripta za predavanje, Pe 2009

Menadment u modernom biznisu; Dr. . Radosavljevi i Dr. R.Tomi; Univerzitet Braa Kari; Beogradhttp://www.google/search? EMBED Equation.3

EMBED Equation.3

1

=

Es

=

=

PS

SP

P/P

S/S

S

Q

P

Manjak

Viak

R

Q0

D

S

Q

P

D

S

P0

Q0

Q2

Q1

P0

P2

R

P1

Q0

D

S

Q

P

Prof.dr.Jozo Bakalar Mikroekonomija Sarajevo 1999

Prof.dr. Fatos Ukaj Mikorekonomija Skripta za predavanje, Pe 2009

Menadment u modernom biznisu; Dr. . Radosavljevi i Dr. R.Tomi; Univerzitet Braa Kari; Beograd

HYPERLINK "http://www.google/search" http://www.google/search?

PAGE 18

_1352153575.unknown

_1352154814.unknown