UNIVERZITET U BIHAĆUEKONOMSKI FAKULTET BIHAĆ

SMJER EM (3+2)

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MONETARNE I JAVNE FINANSIJE

Tema: “Tržište kapitala”

SADRŽAJ:

1. Uvod…………………………………………………………..2. Općenito o kapitalu i tržištu3. Karakteristike tržišta kapitala3.1. Osnovne karakteristike razvijenog tržišta kapitala4 Vrste tržišta kapitala5. Podjela tržišta kapitala5.1. Primarno i sekundarno tržište5.2. Tržište vlasničkih i dužničkih vrijednosnica (vrijednosnih papira)5.3. Nacionalno i međunarodno tržište5.4. Neorganizirano i organizirano tržište6. Instrumenti tržišta kapitala 6.1. Obveznice6.2. Dionice6.3. Derivatni instrumenti7. Institucije tržišta kapitala7.1. Burze7.2. Središnja depozitarna agencija8. Druge institucije tržišta kapitala9. Učesnici na tržištu kapitala10. Prinosi i rizici na tržištu kapitala 11. Uloga države na tržištu kapitala12. Kontrola i revizija na tržištu kapitala13. Novi zakon tržišta kapitala14. Tržište kapitala u BiH

Uvod

Tema mog seminarskog rada iz predmeta “Monetarne i javne finansije” jeste Tržište Kapitala.U literaturi finansijsko tržište predstavlja organizovani prostor na kojem se nude i traže novčana sredstva iskazana u obliku novca, kapitala i deviza i formira se cijena tih novčanih sredstava.Finansijska tržišta dijele se na: Tržište novca Tržište kapitala i Tržište deviza

Odlučila sam ovu temu započeti sa objašnjenjem kapitala i tržišta.Jer postoje mnoge definicije kapitala, a i tržišta. Stoga bi se moglo reći da na osnovu gore navedene definicije finansijskog tržišta, da kad se radi o tržištu kapital, onda se tu nude i traže novčana sredstva iskazana u kapitalu. Nakon objašnjenja kapitala i tržišta, na osnovu korištene literature, objasnila sam osnovne karakteristike, odnosno navela sam nekoliko definicija tržišta kapitalaSmatram da je tržište kapitala veoma obuhvatno poglavlje.U daljem radu ovog seminarskog rada izvršila sam podjelu tržišta kapitala, te sam objasnila te podjele. Također sam objasnila instrumente tržišta kapitala, jer su oni važan dio ovog tržišta. A najznačajniji instrumenti su dionice, obveznice i drugi instrumenti.Na osnovu korištene literature uspjela sam objasniti i institucije tržišta kapitala, kao i učesnike, bez kojih se ne bi mogao odvijati promet na tržištu.Nisam mogla da izostavim ni ulogu države u tržištu kapitala, jer je uloga država na ovom tržištu veoma važna, jer se država pojavljuje u četiri oblika i to kao: regulator, kontrolor, investitor i korisnik.Uspjela sam i pronaći novi zakon o tržištu kapitala koji je stupio na snagu i u kojem se zaštićuju mali investitori.Te sam u nekoliko rečenica objasnila kako se kreće tržište kapitala u BiH i sa tim primjerom sam završila ovaj seminarski rad.

Općenito o kapitalu

Kapital je ekonomska vrijednost koja se ulaže u proizvodnju ili neku drugu ekonomsku djelatnost s osnovnom svrhom da se uveća, odnosno da donese neku dobit.

Pojam kapitala možemo promatrati s mnogih aspekata i to: s aspekta njegova sudjelovanja u proizvodnji, s aspekta profita (dobiti), što ga donosi njegovu vlasniku, s aspekta njegova sudjelovanja u ekonomskom sustavu.

Pojam kapitala je shvaćen kao opredmećeni rad, odnosno sredstva za proizvodnju i izraz osnovnog proizvodnog odnosa u kapitalizmu. Ne proistovjećujući kapital sa robama J.Schumpeter ističe da je kapital nazavisna kategorija koja imakarakter kupovne snage u novčanoj formi i supstitiutima koji je prate i dobija svoje značaje samo kad postoji razvoj.Kapital se može ulagati, bilo u proizvodni, bilo u neproizvodni sektor. Međutim, bitno je za reći da je njegova svrha uvijek usmjerena na to da se oplodi, odnosno da donese veću vrijednost od vlastite tj. uložene vrijednosti.Kapital nije prirodno dobro, on se mora ili proizvesti ili posuditi. U kapital ubrajamo sva proizvedena dobra (strojevi, tvornice) koja se ulažu u proizvodnju s osnovnim ciljem da se taj isti kapital uveća. Međutim treba razlikovati kapital od osobne imovine npr. obiteljska kuća koja se ne može smatrati kapitalom budući da u njoj živimo i ne sudjeluje u proizvodnom procesu, ali kada bi tu istu obiteljsku kuću prodali i dobiveni novac uložili u proizvodnju (bilo za kupnju nekog stroja, poslovnog objekta, tvornice i sl.) taj novac bi tada postao kapital. Općenito o tržištu

Logična asocijacija na pojam tržišta , jeste da je to mjesto na kojem se nešto trži, odnosno mjesto na kojem se kupuje i prodaje neka roba. Odnosno tržište je mjesto na kojem se susreću ponuda i potražnja; tj. prodavatelj nudi robu na prodaju, a kupac traži robu za kupnju.Po Samuelsonu; tržište predstavlja mehanizam putem kojega se susreću kupci i prodavatelji, kako bi odredili cijene i razmijenili robe i usluge.Međutim moja tema je tržište kapitala i najbolje je da se poslije objašnjenja kapitala i tržišta, okrenemo prema tržištu kapitala.

TRŽIŠTE KAPITALA

Svaki pojedinac nastoji uposliti svoj kapital tako da njegov povrat ima najveću vrijednost. On u pravilu nema namjeru promicati javni interes niti zna koliko ga promiče. On smjera samo na svoju vlastitu sigurnost, samo na vlastiti probitak. I on je vođen nevidljivom rukom da promiče cilj koji nije bio dio nejgove namjere. Slijedeći svoj vlastiti interes često učinkovitije promiče javne interese nego kad bi ih stvarno namjeravao promicati.

Adam SmithBogastvo naroda (1776.godina)

Karakteristike tržišta kapitala

Tržište kapitala je izuzetno važno tržište.Definicije tržišta kapitala

1.Tržište kapitala (engl. capital market) u užem smislu je skupni pojam za ponudu i potražnju dugoročnih vrijednosnih papira. Tržište kapitala je tržište na kojem se kupuje i prodaje kapital, odnosno tržište kapitala je mjesto na kojem se susreću ponuda i potražnja kapitala. Tržište kapitala je mehanizam koji omogućava prenos sredstava za investicije.Na tržištu kapitala se susreću interesi štediša s jedne strane i interesi investitora s druge strane.Na tržištu kapitala se susreću oni koji nude i oni koji traže dugoročne financijske instrumente tj. financijske instrumente preko jedne godine, zbog kontinuiranog sučeljavanja formiraju se i cijene ovi dugoročnih instrumenata.Od dugoročnih instrumenata, na tržištu kapital najčešće se pojavljuju: dionice, korporacijske obveznice, državne obveznice, hipotekarne obveznice i drugi dugoročni kerditi i mnogi derivati financijskih instrumenata.

2.Za tržište kapitala, može se reći da omogućuje prijenos sredstava koja se mogu investirati od ekonomskih subjekata s financijskim viškom prema onima subjektima s financijskim manjkom. To se posiže prodajom vrijednosnih papira (dionica, obveznica).

1. Prof.dr. Jusuf Kumalić, Poslovne finansije, Bihać,oktobar 2007.godina2. Prof.dr. Zijad Njuhović, Poslovne finansije, Sarajevo, 1999.godina

3.Jedna od najpoznatijih i najjednostavnijih definicija kapitala, kaže da je to novac koji se upotrebljava u investicijske svrhe.

Ako se npr. na tržištu voća i povrća sastaju ponuda i potražnja voća i povrća, to znači da se za određenu količinu voća ili povrća razmjenjuje određeni novčani iznos. Analogno tome, mogli bismo reći da se na tržištu kapitala razmjenjuje novac za investicijske svrhe za određeni novčani iznos.Osnovni razlog zbog kojeg je prethodna analogija toliko zbunjujuća, jest da roba kojom se trguje nije preciznije razgraničena od novčanih iznosa kojima se trguje: možemo reći da se za novac na tržištu kapitala ne trguje kapitalnim (tj. novcanim) iznosima, vec kapitalnim dobrima odnosno financijskim instrumentima, tj. vrijednosnim papirima.

3. Doc.dr. Mersud Ferizović, Finansijska tržišta, Bihać, april 2004.godine

Bitno je napomentui da je tržište kapitala za razliku od tržišta novca institucinalnog karaktera. Predmet trgovanja na tržištu kapitala su vrijednosni papiri i kapital čija je dospjelost preko jedne godine ( dugoročni vrijednosni papiri). Osnovni predmet financijske transakcije na tržištu kapitala jeste kapital, koga vlasnik kapitala prodaje, a korisnik kapitala kupuje.Osnovna karakteristika tržišta kapitala jeste u tome, da se kupac i prodavac kapitala dogovore o predmetu i uslovima kupoprodaje. A, jedan od najbitnijijh uslova kupoprodaje kapitala jeste cijena. Cijena kapitala izražava suprotne interese kupaca u odnosu na interese prodavca kapitala. Pošto je cijena najbitniji elemenat odnosno uslov kupoprodaje kapitala, iz tog razloga, bitno je reći da kupac kapitala nastoji kupiti kapital po najnižoj cijeni, a prodavac kapitala nastoji prodati kapital pa najvišoj cijeni. Zbog ovog razloga dolazi do suprotnih ineresa obje strane tj. kupca i prodavca.Osnova i temeljna funkcija tržišta kapitala jeste da pomiri, odnosno izgladi interese između kupca i prodavca, tako što će se omogućiti kupcu kupovinu kapitala po najpovoljnijim tržišnim uslovima, a prodavcu će omogućiti prodaju kapitala po najpovoljnim tržišnim cijenama.Također osnovna funkcija tržišta kapital jeste omgućavanje prenosa sredstava za investicije.

4.Financijske transakcije koje se odvijaju na tržištu kapitala, nazivaju se tržišnim tansakcijama.Osnovni temeljni izvori kapitala su: novčana štednja transformacija novac u kapital

Za novčanu štednju karakteristično je to da ona predstavlja odlaganje trošenja nacionalnog dohotka.Drugi izvor kapitala jeste, transformacija novca u kapital, ona predstavlja rezultat bankarsko- financijskog sektora i njegove mogućnosti da bilo koji oblik štednje transformiše u kapital.

Bitne odluke pojedinaca o potrošnji i štednji ovise od: opštih okolnosti osnova programa socijalne sigurnosti država osnova programa osiguranjaSmisao štednje i njenog korištenja, odnosno efikasne alokacije korisnicima, u krajnjem trebaju da rezultiraju u stvaranju većeg društvenog bogastva.U teoriji i praksi kapital se može korisiti na tržištu kapitala kao: akcijski (dioničarski) kapital kreditini (zajmovni) kapital

Akcijski (dioničarski) kapital predstavlja takav oblik korištenja kapitala, gdje se korisnik nalazi u ulozi primaoca tj. budućeg vlasnika, a sadašnji vlasnik se nalazi u ulozi davaoca kredita.

4. Prof.dr. Jusuf Kumalić, Poslovne finansije, Bihać,oktobar 2007.godina

Kreditni (zajmovni) kaptal predstavlja takav oblik kapitala u kojem se korisnik javlja kao dužnik, a vlasnik kapitala se javlja kao povjerilac.

Na tržištu kapitala javljaju se ciljevi i to: povećanje novčane štednje u kvantitativnom i kvalitativnom smislu ostvarenje maksimalno mogućeg kapitala ostvarenje optimalne strukture kapitala ostvarenje nejvećeg mogućeg prihoda po osnovu vlasnika nad kapitalom alokacija kapitala u investicije i najprofitabilnije privredne grane obezbjeđenje neophodng kapitala za preiverdni razvoj

Osnovne karakteristike razvijenog tržišta kapitala

Da se uspješno ostvari tranzicija ka tržištu kapitala, alocira se kapital za najdjelotvorniju namjenu, povećavaju se prilike za štednju, omogućuje se prenos rizika, potiče se za razvoj tržišta kapitala, oblika, procedure itd…Organizovanje i razvoj tržišta kapitala treba da doprinese ostvarivanju ciljeva učesnika tržišta kapitala, koji traže sigurnost u ostvarivanju i prenosu svojih prava, zatim sigurnost u ostvarenju svojih ciljeva u vezi sa dobijanjem ili davanjem kapitala.Učesnici na tržištu kapitala traže sigurnost i trebaju imati sve potrebne informacije pri svim postupcima.Karakteristike uspješnih tržišta kapitala5.

Rb karakteristike Opis

1. Jak nezavisan uređivač

-država preko komisija za vrijednosne papire u SAD=SEC regulira izdavanje i trgovinu VP, odnosno utvrđuje propise i postupke, kontrolira provedbu

2. Integritet tržištaNema prednosti jednog kupca u odnosu na drugog, svi kupci imaju inforamcije o emitentu VP

3. Efikasne tržne informacije-zdrav sistem trgovine-tačni i pouzdani mehanizmi isplate i naplatepouzdan registar dionica i čuvanja

4. Finansijski integritetInstitucionalna zaštita sredstava klijenata preko računa

5. Zaštita klijenata-set zakona i postupaka sa ciljem zaštite klijenata od prevare

6. objavljivanje-dobra informativnost učesnika-učesnici su u prilici da donesu samostalne odluke

7.Međunarodno priznati standardi za računovodstvo i reviziju

Međunarodno priznati standardi omogućuju upoređivanje prilika za ulaganja u raznim zemljama

8.Pravično i konkurentno određivanje cijena usluga za trgovinu VP

Posrednici se takmiče u pružanju usluga, a investitori mogu poslove raditi sami ili da plate usluge po trenutnim cijenama na tržištu

9.Veliki izbor instrumenata

Široka diverzifikacija instrumenata od osnovnih do izvedenih

10. Širina baze tržišta-količina vrijednosnih papira-obim trgovine VP

11. Sloboda investiranja-pristup-napuštanja tržišta

VRSTE TRŽIŠTA KAPITALA

5. M. Hanžeković, Vrijednosni papiri i njihovo tržište, Zagreb, 1990.godina

Tržište kapital se sastoji od : tržišta dugoročnih kredita tržišta dugoročnih vrijednosnih papira

Kod tržišta dugorčnih kerdita, prisutno je suretanje ponude i tražnje investicionih sredstava. Akteri na ovom obliku tržišta kapitala su: osiguaravajuća društva, investicioni fondovi, poslovne banke i korporacije. Tržišta dugoročnih vrijednosnih papira kao dio tržišta kapital javlja se pri ponudi i tražnji dugoročnih vrijednosnih papira.Tržište efekata ili tržište dugoročnih vrijednosnih papira može biti primarno i sekundarno.

Emisija vrijednosnih papira kod primarnog tržišta kapitala može biti u tri oblika i to:direktna emisijaindirektna emisijainterna emisija

Bitno za reći kod ove tri emisije vrijednosnih papra je to, da kod direktne emisije vrijednosnih papira izdavaoc i kupac su u direktnoj vezi, dok kod indirektne emisije vrijednosnih papira prisutan je posrednik. A kod interne emisije, emisija vrijednosnih papira se obavlja na osnovu ostvarene dobiti u korporaciji.Ovisno od aspekata- bilo da se radi o trgovačkoj praksi , tehnikama poravnanja, mjestu obavljanja operacije, predmetu trgovanja- razlikuju se sljedeća tržišta kapitala:

PODJELA TRŽIŠTA KAPITALA

Kako je financijsko tržište u odnosu na druga tržišta sepržcifično, tako je i tržište kapitala u odnosu na tržište novca

ASPEKTI

Osnovne funkcije trgovanje sa

novim ili ranije izdatim VP

Forme strukture uzimanja i korištenja kapitala

Instrumenti tržišta kapitala

Nacionalni prostor

Način prodaje instrumenata

tržišta kapitala

1. Emisiono ili preimarno tržište

2. Sekundarno tržište

1. Berznaski promet

2. Vanberznaski promet

-međubankarski promet-slobodan promet

Opšta podjela1. Kreditno

investiciono tržište

2. Hipotekarno tržište

3. Tržište VP- tržište

dionica- tržište

obveznica- tržište novih

finan. instrumenata

1. Nacionalno tržište kapitala

2. Međunardno tržište kapitala

1. Otvoreno tržište kapitala

2. Dogovoreno tržište kapitala

Postoji podjela tržišta kapitala na: primarno i sekundarno tržište tržište vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira nacinalno i međunarodno tržište neorganizirano i organizirano tržište

Primarno i sekundarno tržište

Osnovna i temeljna karakteristika primarnog tržišta kapitala su: dugoročna ponuda i tražnja novca-kapitala, a osnovna i temeljna karakteristika sekundarnog tržišta kapitala su: trgovina sa emitovanim dugoročnim vrijednosnim papirima (vrjednosnicama). Također bitna karakteristika primarnog tržišta kapitala je, da tržište funkcioniše uz prisustvo velikog rizika. Dionice, obveznice i drugi financijski instrumenti zapažanja dobivaju ili zaživljavaju na tzv. primarnom ili emisijskom tržištu.

Primarno tržište kapitala je onaj segment tržišta na kojem izdavatelj dionice ili obveznice dolazi do kapitala, odnosno do odredenoga novcanog iznosa koji mu je potreban (npr. za financiranje nekog investicijskog projekta ili za finaciranje neke druge poslovne aktivnosti). Posao izdavanja, odnosno primarne emisije vrijednosnog papira prilicno je složen i najčešće zahtjevan da bi ga izdavatelj mogao samostalno odraditi. Banke, odnosno njihovi odjeli za investicijsko bankarstvo najčešće odrađuju posao od ideje do realizacije primarne emisije.

One stoga i vladaju tim tržištem: bilo kao “veletrgovci” koji otkupljuju cijelo izdanje i rasprodaju ga dalje, ili bilo kao posrednici koji pronalaze izravnog kupca vrijednosnice (vrijednosni papir).Nakon što su prvi put prodani vrijednosni papiri svoj život nastavljaju na sekundarnom ili transakcijskom tržištu. Javni nastup ili procedura otvaranja je naziv za izlazak onog preduzeća koje odluči poslovati na primarnom tržištu kapitala.Ovakav pristup ima svoje pozitivne i negativne srane.

Pozitivne strane javnih nastupa kod koropracijskog preduzeća su: pristup eksternim izvorima sredstava dobijanje povoljnijih bankarskih kredita mogućnost uspostavke fleksibilne strukture kapitala prodajom vrijednosnih papira brže uspostavlja likvidnost

Nakon što sam nabrojala četiri pozitivne stavke javnih nastupa kod korporacijskog preduzeća, tako postoje i one koje nam se manje sviđaju, odnosno one koje negativno utječu na preduzeće.

Negativne strane javnih nastupa kod koropracijskog preduzeća su: izloženost javnosti

pritisak investitora (investitor upravlja preduzećem) izloženost preuzimanja od dtrane drugih preduzeca izloženost odliva povjerljivih informacija

6.Za razliku od primarnog tržišta, gdje izdavatelj pribavlja novčana sredstva, na sekundarnom se tržištu “samo” mijenja vlasnik vrijednosnice (vrijednosnog papira). Međutim iz tog razloga što postoji mogućnost preprodaje vrijednosnica, sekundarno je tržište veoma važno.Sekundarno tržište kapitala omogućuje mobilnost i likvidnost - investitor može prodati svoj (dugoročni) vrijednosni papir i tako prema potrebi doći do novčanih sredstava. Kada se u širokoj populaciji govori o tržištu kapitala, najcešce se zapravo govori o sekundarnom tržištu.

Kod sekundarnog tržišta, trgovanje vrijednosnim papirima se obavlja na financijskim berzama. U sekundarnom tržištu kapitala veliki značaj se odnosi na izvršenje kupovnih naloga po najnižim cijenama i prodajnih naloga po najvišim cijenama.

Trgovanje na sekundarnom tržištu može biti promptno i terminsko.Stalni subjekti na sekundarnom tržištu kapitala su odeređeni financijski posrednici koji povezuju prodavce i kupce vrijednosnih papira.

Tržište vlasničkih i dužničkih vrijednosnica (vrijednosnih papira)

Ova se podjela temelji na obilježju financijskog odnosa izmedu izdavatelja i vlasnika vrijednosnice (vrijednosnog papira). Kao što im i sam naziv kaže, vlasnički papiri predstavljaju udio u vlasništvu nad prduzećem i za njih su vežana određena vlasnička prava, dok je u pozadini dužničkoga vrijednosnog papira financijsko kreditiranje izdavatelja. Klasični vlasnički instrument je dionica, dok je obveznica tipičan predstavnik skupine dužnickih vrijednosnica.Iako postoje odredene organizacijske razlike izmedu tih tržišnih segmenata, oni u praksi čine cjelinu: mjesto na kojemu se sastaju ponuda i potražnja dugoročnih financijskih instrumenata.

Nacionalno i međunarodno tržište

Dobro je poznato da se pojam nacionalnog tržišta, odnosi na domaće tržište kapitala. Stoga bi se pojam međunarodnog tržišta kapitala trebao odnositi na sva ostala nacionalna tržišta, osim domaćega. Međutim, bitno je reći da se pod pojmom međunarodnog tržišta kapitala podrazumijeva trgovina vrijednosnim papirima koja nije ogranicena na (jedno) državno područje –a samim tim su obuhvaćena i nadnacionalna tržišta kapitala. Tipican primjer nadnacionalnog tržišta jest tzv. eurotržište, koje nema posebnog uređenja, ne pripada ni jednoj državi i čija su glavna središtaPariz, London, Luksemburg i Frankfurt.

6. Prof.dr. Jusuf Kumalić, Poslovne finansije, Bihać,oktobar 2007.godina

Neorganizirano i organizirano tržište

Neorganizirano tržište često se naziva i nereguliranim, spontanim ili čak sivim tržištem. Iz tog razloga što neorganizirano tržište obuhvata sva trgovanja vrijednosnim papirima izvan organiziranog tržišta: od trgovanja vrijednosnim papirima koje organizirano tržište ne prihvaca, do kupoprodaje vrijednosnih papira koje su usprkos mogućnostima, realizirane mimo organiziranog tržišta.Kod ovog tipa tržišta postoje zainteresirane strane koje tocno znaju što hoce u dogovorenim kupoprodajama vrijednosnih papira. Kao što sam već rekla to je i sivo područje kupoprodaje vrijednosnih papira (npr. plakati) na kojem djeluju lovci na naivce.

Za razliku od neorganizirano tržišta, organizirano sekundarno tržište karakteriziraju tačno utvrđena pravila ponašanja i regulatorno-nadzorni okvir, koje postavlja zakonodavac (država), ali i same institucije na kojima se trguje recimo burze.Upravo zbog toga možemo reći je organizirano sekundarno tržište ono «pravo» tržište vrijednosnih papira.

INSTRUMENTI TRŽIŠTA KAPITALA

To su vrijednosni papiri čije je dospjeće preko godinu dana. Najznačajniji instrumenti tržišta kapitala su : dionice (obične, preferencijalne i užitničke) dugoročne obveznice derivatni instrumenti i ostali dugoročni vrijednosni papiri (neiskupljive obveznice, prava i dugoročni

certifikati, neiskupljive dugovnice…).

Razlike obilježja instrumenata tržišta kapitala

Redni broj Obilježja Obveznice Dionice

1. Inkorporativno pravoObligaciono pravo (dužnički karakter)

Prava iz osnova ulaganja u vlasničku glavnicu preduzeća (vlasnički karakter)

2.Cijena prodaje na tržištu kapitala

NominalnaObično ispod ili iznad optimalne

3. Zaštita od rizika inflacije

Nema zaštite (kurs obveznica zavisi od kamata na tržištu novca i kapitala)

Ima zaštita (kroz mehanizam cijena)

ObvezniceObveznica je povjerilački vrijednosni papir koji se potvrđuje da je povjerilac

platio dužniku protuvrijednost obveznice i da će dužnik isplatiti glavnicu o roku dospjeća.Obveznica je vrijednosni papir sa određenim, običnim fiksnim, prinosom.Subjekti javnog i privatnog sektora, emisijom vrijednosnog papira (obveznica) pribavljaju dugoročna sredstva na odgovarajući rok, izvana na tržištu kapitala.Emisijom ovog vrijednosnog papira stvara se kreditini dužničko- povjerilački odnos, pa je obvaznica tipičan kreditno dugoročni vrijednosni papir.

7.“Život obveznice” ima svoj utvrđeni rok, unutar kojeg se obveznica može prenositi i vršiti njena kupoprodaja, pa se na osnovu toga ističu dvije kaeakteristike ovog vrijednosnog papira, tj. prenosivost (prenos prava) i negocijabilnost. Postoje dva dijela obveznice i to: plašt obveznice i talon.Obveznica kao obligacija dugoročnog karaktera u pisanoj formi ima ima svoja osnovna svojstva od kojih se ističu: naznaka da je to obveznica, izos obveznice visina kamatne stope rokovi otplate duga i kamateObične dionice su vrijednosni papira bez roka dospjeća sa određenim pravom učešća u dobiti, upravljanju i mogućim drugim pravima kod emitenata.

DioniceDionica je pismena isprava o uloženim sredstvima u vlasničku glavnicu

preduzeća, koja njenom vlasniku daje odgovarajuća prava, proporcionalna uloženim sredstvima u kapitalu izdavatelja. Dionica je vlasnički vrijednosni papir, koji ima tri vrijednosti i to: nominalnu, tržišnu i bilansnu. Ulog u preduzeću koji se ostvaruje kupovinom dionice ne može se povući osim u slučaju likvidacije8.Bitni elementi dionice su: oznaka da se radi o dionici naziv i sjedište izdavaoca fiksni iznos dionice prava iz dionice broj dionice mjesto i datum izdavanja dionice serijski broj dionice

Ovi elementi dionice čine prvi dio dionice, koji se naziva plašt dionice, a drugi dio je kuponski dio dionice.Prodajmo dionice preduzeće odnosno dioničko društvo ostvaruje vlastiti kapital, koji je ujedno i njiohov trajni izvor finansiranja.Kupovinom dionice kupac postaje suvlasnik preduzeća (dioničkog dreuštva). Kupac dionice, odnosno već vlasnik dionice, za obaveze preduzeća odgovara uloženim kapitalom u preduzeću.

7. Bernard J. Folcy, Tržišta kapitala8. Doc.dr. Mersud Ferizović, Finansijska tržišta, Bihać, april 2004.godine

Dionice mogu biti: obične dionice preferencijalne dionice užitničke dionice

Derivatni instrumentiDerivatni instrumenti tržišta kapitala predstavljaju vrijednosne papira koji su

izvedeni iz nekih drugih vrijednosnih papira. Može se reći da su rezultat poremećaja na tržištu kapitala, koji se investitori žele osigurati od nepoželjnih promjena kamatnih stopa i vrijendosnih papira, koji su predmet ugovaranja. Najpoznatiji su ugovori o opciji i fjučers ugovori.

Podjela vrijednosnih papira kao dugoročnih instrumenata finansiranja

INSTITUCIJE TRŽIŠTA KAPITALA

Burza

Mjesta trgovanja razvijala su se i mijenjala tokom vremenaJoš od 15. stoljeca i nastanka prvih burzi u kontinentalnoj Europi, one obavljaju zadaću spajanja ponude i potražnje vrijednosnih papira na jednome mjestu. Burza se može definirati kao organizirano tržište na kojem, u skladu sa strogo propisanim pravilima, kupci i prodavatelji trguju vrijednosnim papirimaNajpoznatije burze su New York, Tokio, London, Frankfurt, Pariz itd. Burza je institucija financijskog tržišta, ali je i sama po sebi financijsko tržište.

9.Burza kao institucije organizovanog finansijskog tržišta kapitala, predstavljaju samostalne organizacije koje imaju sopstveni poslovni prostor (zgradu), članstvo i poslovna pravila.

9. S. Deželić, Burze i burzovni poslovi, Zagreb, 1922.,godina

Instrumenti finasiranja

korporativni zajmovniIzvedeni VPhibridni

Obične dionice

Participativne obveznice

Preferencijalne dionice

prava

opcija

varanti

obveznice

Iako burze u promet ne unose svoje vrijednosne papire, niti same kupuju i prodaju vrijednosne paire, one spadaju u financijske institucije, ali nisu intermedijarne financijske institucije.Ključna funkcija burze je da obezbjedi kontinuirano tržište vrijednostnih papira po cijenama koje ne odstupaju bitno od onih po kojima su prethodno prodate.Berza utvrđuje i publikuje cijene vrijednostnih papira. Cijene pojedinih vrijednostnih papira utvrđuju se na bazi efektivne kupovine i prodaje, odnosno ponude i tražnje konkretnog vrijednostnog papira .

Uloga burze, izmedju ostalog, je i obezbjeđenje uslova i načina utvrđivanja objektivne cijene akcija - dionica, što ne znači da cijene akcija utvrđuju zaposleni na burzi, već da se na burzi obezbjeđuju ravnopravni uslovi za susretanje ponude i tražnje za određenom akcijom-dionicom, po unaprijed propisanim pravilima i načinima važećim za sve subjekte.Sve što je vezano za organizaciju burze i poslovanje na burzi detaljno je regulirano posebnim pravilima i zakonima. Iz tog razloga što među sudionicima u trgovini ne smije biti povlaštenih, pravila osiguravaju jednake uvjete za sve.

To je i razumljivo jer npr. mali ulagač s nekoliko hiljada KM uloženih u preduzeće (društvo) kojim se trguje na burzi želi imati jednak pristup svim važnim informacijama o tom društvu kao i npr. otvoreni fond koji se na tržištu pojavljuje s milijunskim iznosima. Mali ulagac takoder želi da se njegov nalog za kupnju ili prodaju izvrši uz najbolje moguće uvjete. Iako burzovna pravila postavljaju sasvim jasne određnice svim tržišnim sudionicima, nepravilnosti se katkad događaju cak i na najrazvijenijim tržištima. Medutim, takve su situacije relativno rijetke .

Na burzi se ne trguje svim vrijednosnim papirima koji postoje, vec samo s uvrštenim vrijednosnim papirima. To bi značilo, ako neko društvo želi da se s njegovim vrijednosnim papirima trguje na burzi, najprije mora podnijeti zahtjev za uvrštenje. Burza će odobriti zahtjev nakon što preduzeće (društvo) ispuni određene uvjete. Najvažniji uvjet jest detaljno izlaganje brojnih pokazatelja bivšega i sadašnjeg poslovanja preduzeća najširoj javnosti, s obvezom zadržavanja iste razine izvještavanja i u budućnosti. Na taj se način svim ulagačima omogućuje stalni uvid u poslovanje na burzu uvrštenih preduzeća, pa se mogu donositi realnije i bolje investicijske odluke.

Prije burzovnog sloma (1929. godine, New York), preduzeća su bila minimalno otvorena prema javnosti. Uvid u poslovanje društava imale su malobrojne velike i moćne financijske institucije koje su s preduzećima bile povezane na vlasničkoj ili kreditnoj osnovi. Zbog burzovnoga sloma koji je uslijedio 1929. godine zakonodavne institucije postrožile su pravila trgovanja vrijednosnih papira. Od tada se na burzama po pravilu trguje samo najvećim i najkvalitetnijim preduzećima (društvima) s poslovnim interesom i sposobnošcu zadovoljavanja uvjeta uvrštenja.Finansijske burze mogu biti univerzalne i specijalizovane.

Univerzalne burze su one burze na kojima se trguje vrijednosnim papirima, najčešće onima koje predstavljaju financijske instrumente na tržištu kapitala (vlasničkim i dugoročnim dužničkim papirima), ali nije isključeno ni trgovanje kratkoročnim papirima, zatim novcem, devizama, financijskim derivatima (opcijama) i zlatom.

Na specijaliziranim burzama se trguje samo određenim burzovnim materijalom. One mogu biti burze efekata, ako se sa njima kupuju i prodaju samo dugoročni vrijednosni papiri, devizne berze, berze zlata i plemenitih metala, itd.Postojanje burze, odnosno burzanske trgovine na nekom tržištu, ukazuje da je to tržište sugurno i da nije pod uticajem netržišnih rizika u poslovanju. Jačanje berzanskog poslovanja ukazuje na porast sigurnosti u određenoj privredi.

Objavljujući pregled cijena različitih vrijednosnih papira i zahtjevajući da se financijski izvještaji preduzeća koja ih emituju učine dostupnim javnosti, burze omogućavaju postojećim i perspektivnim ulagačima da procjene rizik i rentabilnost svojih ulaganja i usmjere ih u skladu sa svojim preferencijama prema riziku i rentabilnosti.

Na burzu uvršteni vrijednosni papiri obično su podijeljeni u nekoliko razreda (segmenata). To su tzv. burzovne kotacije, koje se razlikuju prema strogoći kriterija za uvrštenje i vrsti vrijednosnog papira. Prema vrsti uvrštenih vrijednosnih papira kotacije se dijele npr. na dioničke kotacije, kotacije za obveznice, kotacije kratkoročnihvrijednosnih papira, financijskih derivata .

Središnja depozitarna agencija

Pored burze, za sigurno i učinkovito funkcioniranje tržišta kapitala nužno je postojanje još jedne institucije - tzv. središnjeg depozitorija. To je institucija koja čuva vrijednosne papire u obliku elektronskih zapisa te omogućuje obavljanje poslova (usporedbe obavljenih transakcija, utvrđivanje rokova podmirenja transakcija i izračun obveza za podmirenje) i namire (naplate i prijenosa vlasništva nad vrijednosnim papirima).

DRUGE INSTITUCIJE TRŽIŠTA KAPITALA

Tržište preko šaltera ili “over the counter”- OTC tržište.Za OTC tržište može se reći da je veoma heterogeno, i po broju učesnika i po raspoloživim vrijednosnim papirima kojim se trguje, ali i sa različitim stepenim razvoja u zemljama svijeta.

Ova tržišta nastala su kao izraz potrebe za kupovinom ili prodajom vrijednosnih papira (dionica) koja nisu mogla kotirati na berzi, ali se na ovim tržištima mogu kupovati i dionice preduzeća koja kotiraju berzi.

Predmet trgovanja na berzi i OTC tržištima su sljedeći vrijednosni papiri:

Naziv tržišne strukture Vrsta vrijednosnog papira

Berze-izvedeni vrijednosni papiri( futures ugovori, drugi ugovori za zaštitu od rizika…)

OTC tržišta-instrumenti kartkoročnog duga na tržištu novca-državni kreditni instrumenti

I berze i OTC tržišta

-dugoročni vrijednosni papiri (dionice korporacije, dugoročni kreditni vrijednosni papiri, obveznice lokalnih organa uprave).

Na OTC tržištima vrijednosnih papira vrši se u razvijenim tržišnim privredama preko 60% ukupnog obima transakcija vrijednosnih papira. Ovo tržište je treće u svijetu po obimu prometa mjerenog i po broju “prometnih” vrijednosnih papira i po ukupnoj vrijednosti vrijednosnih papira.OTC tržišta SAD-a su sekundarna tržišta na kojima se trguje na veliko i na malo izvan berze i obično i najviše sa vrijednosnim papirima.NASDAQ je drugo najveće američko tržište dionica i skoro je 10 puta veće od AMEX-a (druga američka berza), a koje do uvođena elekrtonske mreže i strukture nije imalo jedno mjesto trgovanja.NASDAQ-ovu strukturu koriste posrednici, najčešće specijalizirani za pojedine vrste vrijednosnih papira, djelujući kao organizatori tržišta za tu vrstu vrijednosnih papira.

UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA

Učesnici na tržištu kapitala investitori i vlasnici kapitala koji se nalaze u ulozi prodavca korisnici kapitala (privredni sektori, državne i nedržavne organizacije i institucije,

te razne bankarsko financijske organizacije) država u ulozi investitora, kontrolora, korisnika i regulatora kapitala posrednici

1. banke (depozitne, investicione, hipotekarne, univerzalne i lombardne)2. druge bankarske organizacije (štedionice)3. specijalizirane financijske institucije (investicioni fondovi,

osiguravajuća društva, penzioni fondovi, berze) dileri brokeri transaktori sa berzi

Uspješno partnerstvo između aktera tržišta kapitala moguće je jedino, ako se primjenjuje načelo međusobnog povjerenja i obostrane korisnosti. Ovo nečelo međusobnog povjerenja je važno iz tog razloga, jer učesnici tržišta kapitala kupuju i prodaju razne specifične funkcije, namjene i karaktera.

Poslovi na tržištu kapitala između kupca i prodavca često se završavaju telefonom, pa je iz tog razloga neophodno povjerenje. Što se tiče načela obostrane koristi i interesa, ono treba da skine sumnju, da je bilo koji akter na tržištu kapitala prevaren, odnosno “opljačkan”.Učesnici na tržištu kapitala sa aspekta tržišnih odnosa mogu se svrstati u:

neposredne aktere organizovane učesnike posredne aktere neorganizovane aktere

Po kvalitetnim elementima posrednici na tržištu kapitala su najvažniji učesnici i najmalobrojniji. Karakteristično za posrednike na tržištu kapitala jeste da štite interese komitenata u poslovnim odnosima.

PRINOSI I RIZICI TRŽIŠTA KAPITALA

Postoji poznata uzrečica “Tko ne riskira, taj ne profitira”.Tako se na tržištu kapitala i prinosi i rizici uzajamno kreću, tako da veći prinosi nose sa sobom i veće rizike, odnosno manji rizci nose sa sobom manje prinose, po osnovu uloženog kapitala.10.Tako se prinosi najčešće svrstajavu u tri grupe i to: dividenda kao oblik prinosa vlasničkih vrijednosnih papira (dionice) kamata kao oblik prinosa dugovnih vrijednosnih papira (obveznice) kapitalni dobitak, kao razlika između prodajne i kupovne cijene vrijednosnih

papira.

Rizici na tržištu kapitala prisutni su počevši od primarne odnosno prve emisije vrijednosnih papira, pa do prodaje istih. Kada se rizici posmatraju financijski oni mogu biti: rizik likvidnosti cjenovni rizik rizik kupovne snage kreditno- kamatni rizik garancijski i treminski rizik

Rizik likvidnosti na tržištu kapitala prisutan je, kad se emitovani vrijednosni papiri ne mogu prodati prije roka njihovog dospjeća. Cjenovni rizik nastaje sa promjenom kamatne stope i promjene deviznog kursa.Rizik kupovne snage je najviše prisutan kod emitovanja dugoročnih vrijednosnih papira, koji sa sobom nose kamatu.

Kreditno kamatni rizik je prisutan kod emitovanja vrijednosnih papira, odnosno kad emitent vrijednosnih papira ostvaruje gubitak.Garancijski i terminski rizik –garancijski rizik nastaje u slučajevima izdavanja garancija od strane poslovnih banaka za dug njenog klijenta, a terminski rizik nastaje na osnovu prodaje vrijednosnih papira na duži vremenski rok.

ULOGA DRŽAVE NA TRŽIŠTU KAPITALA

Uloga države je veoma važna i značajna u stvaranju opštih uslova privređivanja. Također je značajna uloga države u utvrđivanju zakonskog okvira za organiviranje i funkcioniranje tržišta kapitala.Veoma je važno da država pri donošenju popisa:

10. Prof.dr. Zijad Njuhović, Poslovne finansije, Sarajevo, 1999.godina

ostavi tržištu dovoljno prostora da ostvari svoju ulogu i da se ostvari zaštita investitora;

ostavi prostora sudionicima da se iskažu sa svojim inovacijskim sposobnostima.

Ističući ulogu države, potrebno je istaknuti i poticaje u razvoju strukture financijskih tržišta, a posebno poticaje u razvoju banaka. Svaka država ima svoje karakteristične prilike, odnosno svoju posebnost uslova, svoju tradiciju i iskustva, što u krajnjem rezlutira i različitostima razvoja institucionalnih struktura, odnosno procedura financijskog tržišta.

Svojom aktivnošću, država utiče ne samo na stvaranje strukture financijskih oblika posrednika zapravo i financijskog tržišta u cjelini, nego i prateći razvoj iskustva omogućava, potiče i regulira određene promjene. U silnim promjenama, nestabilnostima u vezi sa razvojem trgovine roba i kapitala. Primjer Japana, koji je uspješno zadržavao stabilnost jena, suficit tekuće bilanse, a koji je rezultirao izvozom novčanog kapitala, potvrđuje da moramo biti svjesni velike uloge banaka, međuzavisnosti i značaja ekonomsko- političkog sistema, organizacije tržišta kapitala, uloge monetranog sistema i posebno politike Centralne banke, a u tome zapravo država.

Recimo, SAD su osnovale financijske posrednike u privatnom vlasništvu, sa namjerom da se uz državnu podršku omogući finansiranje određenih sektora: domaćinstva, poljoprivrednih djelatnosti, studenata itd…Uloga države na tržištu kapitala, veoma je značajna, višestruka, ali i posebna u odnosu na druge učesnike.

KONTROLA I REVIZIJA NA TRŽIŠTU KAPITALA

U cilju preventivne i naknadne kontrole tržišnih odnosa i određenih poslovnih transakcija na tržištu kapitala, država organizira i provodi razne oblike kontrole i revizije i to: primjene zakonskih propisa

ULOGA DRŽAVE NA TRŽIŠTU KAPITALA

Stvaranje opštih uslova,Društveno- ekonomska efikasnost

Makro-ekonomska stabilnostNivo jednakosti

Tržište kapitalainvestitor

korisnik

kontrolor

regulator

nadzor nad radom berzi portfolija vrijednosnih papira informacija u vezi rada i funkcioniranja tržišnih odnosa

Novi zakon o tržištu kapitala

Naime, novim će Zakonom o tržištu kapitala biti zabranjeno svakoj osobi koja kroz obavljanje svog posla, profesije ili dužnosti dođe u posjed povlaštene informacije da ju učini dostupnom bilo kojoj drugoj osobi, vjerojatno u ime transparentnosti. Iako nije eksplicitno navedeno, “za pretpostaviti je” da se taj dio novog Zakona ne odnosi na medije, nego je ograničen samo na osobe sa javne liste onih koji raspolažu povlaštenim informacijama.

11.U nacrt prijedloga Zakona o tržištu kapitala preneseno je petnaest direktiva i tri uredbe Europske komisije, a sporni dio prijedloga Zakona izvučen je iz “Directive 2003/6/EC “Kako izvorna direktiva kaže, zloupotreba tržišta dijeli se na dijeljenje informacija koje su klasificirane kao povlaštene i na manipuliranje tržištem.

Namjera direktive je zaštita malih investitora u prenosive vrijednosne papire te promicanje njihovog povjerenja u sustav tržišta kapitala, koje predstavlja nužnost za njegovo nesmetano funkcioniranje i razvoj, omogućavanje malim investitorima lakog pristupa informacijama nužnih za procjenu određenog prinosa i rizika od ulaganja u neki financijski instrument, onemogućavnje zloupotrebe tržišta, ali uz istovremeno pružanje zaštite malim investitorima .

Direktiva je usmjerena na zaštitu malih investitora , jer zahtijeva od izdavatelja da u što kraćem zakonom propisanom vremenskom roku objave točne i potpune povlaštene informacije, na način da ih svi mali investitori u vrijeme objave očekuju i da svi imaju jednake uvjete za reakciju na korporativne novosti, a insajderi su dužni osigurati da informacije koje objavljuju ostanu povlaštene do trenutka njihove javne objave.Novim Zakonom o tržištu kapitala u manipulaciju tržištem ubraja se: razno širenje netačnih informacija vezanih uz financijske instrumente i objava lažnih vijesti putem medija. Ukoliko su neki važni poslovni pregovori u toku , javna objava povlaštenih informacija može se odgoditi za kratak vremenski period ukoliko insajderi uvjere regulatora da će javna objava postojećih poslovnih pregovora ugroziti interese postojećih dioničara, odnosno investitora, jer se novim zakonom o tržištu kapitala nastoje zaštititi interesi investitora.

12.Za manipulaciju tržištem i trgovanje na temelju povlaštenih informacija predviđena je zatvorska kazna u trajanju do pet godina. Novim Zakonom o tržištu kapitala preporuka je istraživanje ili analiza kojom se malim investitorima predlaže strategija ulaganja, a davatelj preporuke nije samo fizička ili pravna osoba koja je preporuku izradila već i fizička ili pravna osoba koja preporuku distribuira. 11. www.dnevniavaz.ba12. www.kvantum.com

Davatelj preporuke dužan je osnovanost preporuke obrazložiti, objaviti u kojim se okolnostima može očekivati da će se objektivnost preporuke narušiti, istaknuti sve značajne izvore informacija, sažeto prikazati korištenu metodologiju i drugo.

Tako i neovisni analitičari neće više smjeti komentirati tržište kapitala ukoliko u pozadini njihovih komentara ne stoji pozamašna papirologija s napisanim izjavam. Namjera direktive je uspostaviti standarde iznošenja preporuka koje mogu imati utjecaj na donošenje investicijskih odluka kako bi se po mogućnosti izbjeglo iznošenje u javnost obmanjujućih informacija.

Tržište kapitala u BiH

Od maja i juna 2007. Godine pogoršavala se politička situacija u BiH... Tržište kapitala u BiH je u krizi, a glavni uzrok treba tražiti u turbulencijama na globalnim berzama. Cijena dionica rasla je velikom brzinom do proljeća prošle godine, kada su indeksi Sarajevske berze, BIFX i SASX-10, dostigli svoj maksimum.

Zbog loše situacije na tržištu kapitala u BiH smanjio se broj investitore na tržišta kapitala U prvoj polovini prošlog mjeseca, glavni indeks Sarajevske berze dotaknuo je svoj historijski minimum potonuvši na 1.270 indeksnih poena, da bi u drugoj polovini došlo do rasta prometa i vrijednosti dionica, što je u suprotnosti s kretanjem regionalnih i svjetskih tržišta kapitala.

Oktobar je, prema većini analitičara, najcrnji mjesec u historiji trgovanja na berzama. U tom periodu domaće banke su bile pod pritiskom krize i nepovjerenja građana, što je dovelo do isplate štednih uloga deponenata.Ljudi su bili uvjereni da je pravi moment da ulažu u berzu i dionice, jer su smatrali da je u tom momentu pametnije kupiti dionice nego držati novac u banci. Vrijednost indeksa fondova Sarajevske berze BIFX u aprilu 2007. godine, učesnici na tržištu kapitala uzimaju je kao najuspješniju, i iznosila je 9.348,68 poena, da bi u oktobru ove godine bila svega 2.902,28 poena, što odgovara padu vrijednosti od 69%.Vrijednost indeksa slobodnog tržišta SASX-10 u aprilu 2007. iznosila je 6.040,63, a u oktobru ove godine pala je na 1.811,60 poena i u tom periodu je ovaj indeks potonuo za 70%.

13.Pad vrijednsosti indeksa SASX-10 iz oktobra nastavio se i kroz mjesec novembar sa manjim povećanjem vrijednosti indeksa u prvim danima mjeseca. U prva tri trgovinska dana zabilježen je rast SASX-10 od 7%, dok je ostatak mjeseca prošao u skladu sa negativnim raspološenjem na regionalnim i svjetskim tržištima kapitala. Mjesec novembar je završio padom od -12,57% u odnosu na kraj oktobra.

13. www.capitalmarket.com

Niz loših makroekonomskih vijesti iz Europe i SAD-a ne daje svjetskim berzama mnogo razloga za optimizam u ovom trenutku, mada vlasti u svijetu čine sve kako bi spriječile dublju recesiju i smanjile efekte finasijske krize.

Nacionalni ured za ekonomska istraživanja, potvrdio je da je i gospodarstvo SAD-a utonulo u recesiju, i to još u decembru prošle godine. Za razliku od razvijenih ekonomija Federalni zavod za statistiku objavio je da je za 10 mjeseci 2008. godine u odnosu na isti period prošle godine ukupna proizvodnja je porasla za čak 7,5 %! Uprkos tome nervoza na tržištu kapitala u Sarajevu sve je prisutnija i posljednje vjesti očito nisu imale skoro nikakvog uticaja na stanje na berzi. Likvidnost na tržištu i dalje je bila izuzetno niska sa prometima nižim od milion KM i malim brojem transakcija.

Sigurno je da bi situacija na tržištu bila povoljnija sa stanovišta likvidnosti ukoliko bi postojale odgovarajuće institucije i veća podrška oragana vlasti u razvoju tržišta kapitala kao dijela ukupnog finasijskog sistema. Jednostavno rečeno, teško je očekivati da u ovakvim vremenima podršku tržištu kapitala pruže individualni investitori koji nemaju tu vrstu kohezivnosti da pokrenu tržište. 14Prema postojećem Zakonu, kompanije mogu sticati dionice do 10% vrijednosti osnovnog kapitala.

Jedno je sigurno, kad se likvidnost konačno popravi, možemo očekivati i oporavak tržišta kapitala! U oktobru je SASX-10 dosegao svoj historijski minimum na 1.269,01 indeksnih poena, dok se u novembru uspio održati iznad te vrijednosti dostižući čak i vrijednost od 1674,1 s početka mjeseca. U preostalom dijelu novembra postepeno je ``klizio`` ka ranijem minimumu da bi se zadnji dan novembra zaustavio

na 1323,76 poena. Pozitivna vijest je da će Federacija BiH konačno izdati obveznice nakon što je

presudom Ustavnog suda BiH potvrđena nadležnost entiteta da mogu obeštetiti štediše. Zvaničnici iz Ministarstva finansija najavili su emisiju obveznica u iznosu od 347 miliona KM sa rokom dospijeća od 7 godina i kamatnom stopom 2,5% godišnje.

Literatura:

1. Prof.dr. Jusuf Kumalić, Poslovne finansije, Bihać,oktobar 2007.godina2. Prof.dr. Zijad Njuhović, Poslovne finansije, Sarajevo, 1999.godina

14 www.trziste kapitala.com

3. Doc.dr. Mersud Ferizović, Finansijska tržišta, Bihać, april 2004.godine4. Bernard J. Folcy, Tržišta kapitala5. Paul A. Samuelson i William D. Nordhaus, Ekonomija 18.izdanje6. Prof.dr. Joze Bakalar, Mikroekonomija, Sarajevo, 2003.godina7. S. Deželić, Burze i burzovni poslovi, Zagreb, 1922.,godina 8. M. Hanžeković, Vrijednosni papiri i njihovo tržište, Zagreb, 1990.godina

Izvori:

1. www.trziste kapitala.com2. www.dnevniavaz.ba3. www.kvantum.com 4. www.capitalmarket.com