Seminarski Rad- Pesticidi (Maja)

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

TEHNOLOŠKI FAKULTET

ZVORNIK

SEMINARSKI RADTema: Pesticidi- Herbicidi (Uloga, proizvodnja, namjena)

_________ _________ Profesor Student

M a j a G a v r i ć , „ P e s t i c i d i - H e r b i c i d i “ Page

SADRŽAJ

Uvod……………………………………………………………………………………………….3

Pesticidi……………………………………………………………………………………………4

Podjela pesticida………………………………………………………………………………….5

Vrste pesticida…………………………………………………...……………………………….7

Kako rukovati sa pesticidima…………………………………………………………………..12

Zaštita pri radu s pesticidima…………………………………………………………………..13

Plinovita onečišćenja……………………………………………………………………………14

Tipovi uzorka zraka……………………………………………………………………….……15

Onečišćenje radne atmosfere…………………………………………………………….……..16

Aerosoli……………………………………………….………………………………………….18

Kategorije zraka prema stupnju onečišćenja….………………………………………………19

Zaključak………………………………………………………………………………………...20

Literatura......................................................................................................................................21


UVOD

U mom seminarskom radu obradila sam područje pesticida- njihovu primjenu, način primjene i

opasnosti kod rada sa pesticidima. Naglasila sam koliko je važna sigurnost i oprez kod rada sa

pesticidima.

Također sam objasnila što su to plinovita onečišćenja, kako utvrđujemo onečišćenje, te koji si

glavni tipovi uzorka zraka.

Objasnila sam što su aerosoli i što je to onečišćenje radne atmosfere te kako se onečišćenje

određuje.

Za kraj, opisala sam koje su kategorije zraka prema stupnju onečišćenja zraka.


PESTICIDI

Pesticidi su tvari za suzbijanje štetnih organizama. Mogu biti sintetičke kemijske tvari ili (rijetko)

i prirodnog podrijetla. Uglavnom su pesticidi toksične tvari kojima je namjena selektivno

uništavanje štetnika.

Na području zaštite bilja, pesticidi su sredstava za zaštitu bilja a na području desinsekcije oni se

nazivaju "biocidi". Proizvođači često preferiraju izraz "zaštitno sredstvo", a kritičari često rabe

izraz pesticid.

Pesticidi su i sredstva za privlačenje (atraktanti) i odbijanje kukaca, ptica i sisavca primjerice uz

pomoć spolnih hormona (feromoni).

Prskanje iz zrakoplova

Mnogi pesticidi djeluju štetno za ljude a mogu uzrokovati akutni ili kronična trovanja. Češće u

zemljama u razvoju ili kod osoba koje ih rabe ne-stručno.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Cropduster_spraying_pesticides.jpg


PESTICIDE PO NAMJENI DIJELIMO NA:

Akaricide – sredstva za suzbijanje štetnih grinja

Algicide – sredstva za suzbijanje algi

Avicide – sredstva za suzbijanje ptica

Baktericide – sredstva za suzbijanje bakterija

Fungicide – sredstva za suzbijanje gljiva

Herbicide – sredstva za suzbijanje korova

Insekticide – sredstva za suzbijanje štetnih insekata

Limacide – sredstva za suzbijanje puževa

Nematocide – sredstva za suzbijanje štetnih nematoda

Okvašivače – sredstva za poboljšanje kvašljivosti i ljepljivosti

Rodenticide – sredstva za suzbijanje štetnih glodavaca

Repelente – sredstava za odbijanje divljači

Regulatore rasta – sredstva za regulaciju rasta biljaka


Pesticidi se mogu podijeliti i prema akutnoj toksičnosti (podjela Svjetske zdravstvene

organizacije):

• krajnje opasni,

• znatno opasni,

• umjereno opasni i

• neznatno opasni

Potencijalnu opasnost za zdravlje radnika ima direktna izloženost pesticidima tokom njihove

proizvodnje, transporta, rukovanja ili primjene (poljoprivreda, industrija, komunalne djelatnosti).

Pesticidi ulaze u organizam u obliku para, krutih i tekućih aerosola na tri načina:

1. Preko kože. Zbog liposolubilnog karaktera znatne se količine velikog broja pesticida

mogu apsorbirati preko nezaštićene kože, ali je takvo unošenje najmanje opasno jer se

pranjem otrov može razmjerno lagano i brzo ukloniti. Za taj način unošenja opasniji su

tekući preparati (npr. aldrin, dieldrin, lindan, nikotin), što može biti posebno opasno ako

dođu u dodir sa sluznicom oka.

2. Preko respiratornog trakta. Tim putem ulaze plinoviti preparati. Osim klasičnih

fumigansa, kao što su na primjer metilbromid, cijanovodična kiselina, sumporugljik,

osobito su opasni organofosforni spojevi. Opasnost od inhalacijske toksikologije

povećava se povišenjem temperature.

3. Preko gastrointestinalnog trakta. Pesticidi se tim putem obično unose onečišćenim

rukama, pri pušenju, putem onečišćene hrane ili vode.


VRSTE PESTICIDA:

INSEKTICIDI

• Klorirani ugljikovodici

• Organofosforni spojevi

• Karbamati

KLORIRANI UGLJIKOVODICI(aldrin, dilan, lindan, dikofol, endrin, klordan, dieldrin,

toksafen, heptaklor i heksaklorofen).Insekticidi iz skupine Kloriranih ugljikovodika različite su

kemijske građe i učinaka. U organizam mogu ući na sva tri načina: inhalacijom, ingestijom i

preko kože. Otapala za masti pospješuju njihovu apsorpciju preko kože, a neki prodiru kroz kožu

i kad su u obliku praška. Zbog topljivosti u mastima posjeduju afinitet za lipoide i masti organa,

gdje se mogu odlagati u velikim koncentracijama bez uočljivih posljedica. U uvjetima naglog

metaboličkog iskorištenja tjelesnih masti, deponirane količine kloriranih ugljikovodika mogu

izazvati simptome akutnog trovanja.

Klorirani ugljikovodici djeluju na CNS. Ovisno o količini otrova koja prodre u organizam,

simptomi akutnog trovanja pojavljuju se nakon nekoliko minuta ili tokom nekoliko sati.

Pojavljuju se grčevi, mučnina, povraćanje, proljev, glavobolja, vrtoglavica, pojačana salivacija,

katkad krvarenje iz nosa. Česte su parestezije jezika i usana, hiperestezija lica i udova te

preosjetljivost na vanjske podražaje. Ako se inhalira takav insekticid, nastaje upala sluznice

disajnih puteva i očiju. Tim se simptomima, u slučaju težeg trovanja, pridružuju toničko-klonički

grčevi, a smrt uslijedi zbog paralize disanja.

Kronična trovanja nastaju nakon duže izloženosti malim količinama otrova. Za kronično trovanje

karakteristično je oštećenje jetre i bubrega. Neki klorirani ugljikovodici koji se primjenjuju kao

insekticidi (npr. heksaklorin, aldrin, heptaklor) lako prelaze placentu i mogu toksično djelovati na

plod.

Specifičnog antidota nema. Kontaminiranu kožu treba dobro isprati vodom i sapunom.


ORGANOFOSFORNI SPOJEVI

(Paration, malation, diazinon, fosfamidon, fosdrin, klortion, gution, diptereks, tionazin, šradan,

etion, karbofonotion i klorpirifos).

Ti spojevi čine veliku skupinu vrlo aktivnih insekticida, ali imaju i široku primjenu kao akaricidi

i larvicidi. Većina organofosfornih spojeva brzo se resorbira ingestijom, inhalacijom i preko

intaktne kože.

Svi preparati te skupine su derivati fosforne kiseline. Najmoćniji predstavnik, sa najširim

spektrom djelovanja je paration. Od ostalih organofosfornih preparata najčešće se upotrebljavaju

malathion, diazinon, fosfamidon, phosdrin, klortion, gution, dipterex, tionazin, šradan, etion,

karbofonotion i klorpirifos.

Ulaskom u organizam organofosforni spojevi uzrokuju ireverzibilnu inhibiciju kolinesteraze -

enzima važnog za transmisiju nervnih impulsa preko sinapsa u parasimpatičkom živčanom

sustavu, neuromuskularnim spojevima i djelomično u simpatičkom i CNS-u. Trovanje

antiholinesteraznim spojevima je posljedica akumuliranog acetilkolina koji djeluje i na

muskarinske i na nikotinske receptore. Inhibicija kolinesteraze u početku dovodi do

hiperstimulacije, posebno parasimpatičnog živčanog sustava i neuromuskularnih sinapsi, a nakon

toga slijedi blokiranje zahvaćenih sinapsi.

Znaci akutnog trovanja očituju se kontrakcijom bronhalnih mišića, pojačanom salivacijom,

suzenjem, znojenjem, bronhalnom hipersekrecijom, povećanim motilitetom i sekrecijom

gastrointestinalnog trakta, nesanicom, nepravilnim kontrakcijama mišića (posebno mimične

muskulature), poremećenom koordinacijom, a pri teškim otrovanjima nastupa arefleksija,

cijanoza, edem pluća, koma i smrt od asfiksije.

Budući da se holinesteraza regenerira vrlo sporo, učestala prekomjerna izloženost pokazat će

kumulativni inhibitorni učinak na holinesterazi. Aktivnost će se postupno smanjivati i kod razine

od oko 30% početne aktivnosti razvit će se slika trovanja. "Presimptomatsko" smanjenje

kolinesteraze u serumu iskorištava se pri kontroli ljudi koji rade sa organofosfornim spojevima,

kao objektivni znak prekomjerne apsorpcije otrova prije nego što se razviju znaci oštećenja

nervnog sistema.


Organofosforni spojevi brzo se razgrađuju u organizmu i eliminiraju pretežno urinom. Specifični

antidot za muskarinske, a dijelom i centralne učinke acetilkolina je atropin u velikim količinama,

1-2 mg svaki sat dok se ne postignu velike koncentracije, čak i do 12 mg atropina. U svrhu

stimuliranja regeneriranja kolinesteraze može se dati pralidoksim klorid.

KARBAMATI

(sevin, karbaril, TMTD, maneb, vapam, ziram)

To su preparati karbaminske kiseline među kojima se najviše primjenjuju spojevi iz grupe N-

metilnih derivata (sevin, karbaril), ditiokarbamata (TMTD, maneb, vapam, ziram) i drugi.

Karbamati su po svom djelovanju slični organofosfornim spojevima, ali su reverzibilni inhibitori

kolinesteraze. Za sliku trovanja karakteristično je pojačano izlučivanje sline, pojačano znojenje,

premorenost, podrhtavanje mišića i grčevi. Ti spojevi, međutim, izazivaju upozoravajuće

simptome u dozama koje su daleko od opasnih pa se izložene osobe mogu na vrijeme ukloniti.

Stupanj izloženosti karbamatnim pesticidima može se utvrditi mjerenjem aktivnosti holinesteraze

u krvi. Atropin je djelotvorni antidot.

OSTALI INSEKCIDI

(Spojevi arsena, Nikotinski preparati, Cijanidi, Sumporugljik, Metilbromid, Dinitrofenol-

aromatski ugljikovodik)

SPOJEVI ARSENA

Spojevi arsena sporo se izlučuju iz organizma pa su poznati kao kumulativni otrovi. Od simptoma

se obično pojavljuje nadražaj kože, sluznica gornjih disajnih puteva i očiju, povraćanje, proljev,

bolovi u trbuhu i često mokrenje. Prilikom teških trovanja dolazi do smanjenja krvnog pritiska,


gubitka svijesti, grčevi i smrti zbog paralize centra za disanje. Uz simptomatsku terapiju daje se

BAL (dimerkapto-propanol).

NIKOTIN

Nikotin je jaki inhalacijski, probavni i kontaktni otrov. U početku djeluje u smislu stimulacije, a

zatim depresije simpatičkih i parasimpatičkih ganglija. Simptomi akutnog trovanja su glavobolja,

vrtoglavica, mučnina, povraćanje, smetnje vida i sluha, poremećenje koordinacije pokreta i

mentalna poremećenost. Kao djelotvorni antidot upotrebljava se parpanit.

NATRIJEV CIJANID

Natrijev cijanid, cijanovodična kiselina i njezine soli služe kao fumigansi u zatvorenim

prostorima. U organizam ulaze inhalacijom i preko kože.

SUMPORUGLJIK

Sumporougljik je vrlo jak otrov CNS-a. Kratkotrajna ekscitacija brzo prelazi u depresiju i

konvulzije, a smrt nastane zbog paralize disanja. Kronična izloženost subletalnim

koncentracijama izaziva trajne promjene u smislu neuritisa, paralize, smetnji vida,

parkinsonizma, gastrointestinalnih smetnji i anemije.

RODENTICIDI

Trovanja rodenticidima najčešće su slučajna, a rjeđe je riječ o profesionalnim otrovanjima pri

akcijama deratizacije.


Otkrićem skupine antikoagulantnih rodenticida na bazi kumarinskih derivata (warfarin, tomorin)

dobivena su djelotvorna sredstva za uništavanje glodavaca. Antikoagulantni rodenticidi inhibiraju

stvaranje protrombina u jetri uzrokujući hipoprotrombinemiju, vaskularna oštećenja, unutarnja i

vanjska krvarenja i anemiju.

Za čovjeka je dovoljna opetovana izloženost u miligramskim količinama da se razvije

kemoragička dijateza i anemija. Terapijski dolazi u obzir davanje vitamina K i C, preparata

željeza i transfuzije krvi.

Kao rodenticidi mogu se upotrijebiti i spojevi barija, talija i fosfora koji uzrokuju probavne

smetnje, oštećenja parenhirnatoznih organa i CNS-a.

AKARICIDI

(Fenkapton, Hlorocid i Etiol)

U skupinu akaricida ubrajaju se neki već spomenuti insekticidi, ali i fungicidi, npr. neki organski

spojevi fosfora i sredstva na bazi sumpora. Najviše se upotrebljavaju fenkapton, klorocid i etiol.

Selektivni akaricidi odlikuju se niskom toksičnošću za sisavce.

FUNGICIDI

Fungicidna sredstva najčešće su na bazi bakra, sumpora, organskih spojeva žive i ditiokarbamata.

Toksikološki je značajna profesionalna ekspozicija živinim fungicidima. Simptomi akutnog

lokalnog djelovanja očituju se nadražajem kože i dermatitisom, ali može doći i do sistemskog

djelovanja jer se živa može resorbirati i preko kože, šta može dovesti do akutnog, ali i kroničnog

trovanja.


HERBICIDI

Potencijalno opasni herbicidi proizvedeni su na bazi dinitro spojeva, ali se radi uništavanja

korova primjenjuje i natrijev arsenit, ali i natrijev i kalijev cijanid. Treba uzeti u obzir da su

trovanja često uzrokovana i otapalima i razređivačima za herbicide.

KAKO RUKOVATI SA PESTICIDIMA

Imajući u vidu da su pesticidi sredstva čijom nepravilnom primjenom lako dolazi do štetnih

posljedica po čovjeka i po njegovu okolinu potrebno je znati kako se njima pravilno rukuje.

Prije svake upotrebe potrebno je biti pravilno zaštićen, odnosno nositi zaštitno odijelo, zaštitne

rukavice i zaštitne naočale.

Sredstva pripremati u za to posebno namijenjenoj prostoriji, zaštićenoj od propuha naročito kada

su u pitanju praškasti preparati.

Ukoliko je potrebno miješati sredstvo, upotrebljavaju se posude koje se koriste samo za pesticide.

Nakon upotrebe svu aparaturu (prskalice i posude) treba dobro oprati.


ZAŠTITA PRI RADU SA PESTICIDIMA

Svaku osobu koja dolazi u kontakt sa pesticidima treba detaljno informirati i toksičkim

osobinama preparata, o opasnostima pri neopreznom rukovanju i sa mjerama zaštite. U

suglasnosti sa zdravstvenim propisima, osobe koje rade sa pesticidima moraju upotrebljavati

osobna zaštitna sredstva (zaštitna odijela, zaštitna obuća, rukavice, respiratori, zaštitne kape i

zaštitne naočale). Treba osigurati uslove za pranje kože i odjeće, uz obvezno pranje ruku prije

uzimanja hrane i pušenja.

Od medicinskih mjera važni su pregledi prije zaposlenja kao i periodični zdravstveni pregledi

radi utvrđivanja ranih promjena (svakih 12 mjeseci). Ženama koje doje zabranjen je rad sa

pesticidima, a bolesti endokrinog, centralnog i perifernog nervnog sistema, respiratornog sistema,

te bolesti parenhimatoznih organa (npr. jetre), krvi i krvotvornih organa kontraindikacije su za

rad sa pesticidima. Skraćivanje vremena kontakta s otrovnim kemikalijama ima veliko

preventivno značenje.

Kod osobe kod koje je smanjena aktivnost kolinesteraze za 25% i više preporučuje se privremeni

prekid kontakta sa organofosfornim spojevima ili karbamatima. Ako se pojave subjektivni i

klinički znaci trovanja antikolinesteraznim spojevima, radnika se uklanja sa radnog mjesta i

nesposoban je za rad. Nastavak rada u kontaktu sa tim tvarima dopušten je samo ako je došlo do

potpunog ozdravljenja uz potpuno uspostavljanje aktivnosti kolinesteraze.

Trovanja kloriranim ugljikovodicima najčešće imaju reverzibilan karakter i završavaju potpunim

ozdravljenjem. Ako se pojave rezidualna trovanja sa oštećenjem nervnog sistema, hepatitisom i

anemijom, potrebno je radnika uputiti invalidskoj komisiji radi verifikacije promijenjene radne

sposobnosti i opasnosti od nastanka invalidnosti.

Većina direktnih štetnih učinaka prilikom upotrebe pesticida može se kontrolirati primjerenim

izborom pesticida i ispravnom metodom primjene. Gotovo sva trovanja u poljoprivredi posljedica

su nepravilnog rukovanja pesticidima.


PLINOVITA ONEČIŠĆENJA

Za određivanje plinovitih zagađenja zraka upotrebljavaju se tri skupine metoda.

Onečišćenje se utvrđuje:

direktnim mjerenjem na radnom mjestu (metode direktnog očitanja), odjeljivanjem iz određenog volumena zraka i kasnijim određivanjem odgovarajućim

laboratorijskim analitičkim postupcima, laboratorijskom analizom sakupljenih uzoraka zraka.

Mjesto mjerenja ovisi o cilju analize. Da bi se dobila kompletna slika o situaciji u radnoj atmosferi, mjeri se na tri mjesta:

1. Mjerenja u neposrednoj blizini radnika, da bi se dobio uvid u prosječnu izloženost. Takva se mjerenja izvode što bliže radnikovu nosu, i to na svim mjestima gdje on boravi tokom radne smjene.

2. Mjerenja u blizini izvora zagađenja da bi se dobila informacija o količini zagađenja koja ulazi u atmosferu radne prostorije. Rezultati tih analiza osnova su za odluku o eventualno potrebnim dodatnim tehničkim mjerama za smanjenje te količine.

3. Mjerenja u cijelom radnom prostoru da bi se dobio uvid u vremensku i prostornu raspodjelu zagađenja u prostoriji.


POSTOJE DVA GLAVNA TIPA UZORKA ZRAKA:

1. Trenutačni uzorci, koji se uzimaju unutar kratkog intervala od nekoliko sekundi do 3-4 minute, npr. uzorci uzeti u vakumirane posude. Rezultati analize takvih uzoraka pokazat će koncentraciju zagađenja u času uzimanja i na mjestu uzimanja uzoraka, ali neće dati ukupnu količinu zagađenja koju radnik udahne tokom čitave radne smjene.Niz tako uzetih uzoraka pokazat će kako se mijenja koncentracija zagađenja tokom radne smjene, što je katkada vrlo važno pri odluci kada će se i gdje primijeniti mjere za suzbijanje zagađenja zraka. Velika prednost toga tipa uzoraka jest u tome što za njih nije potrebna komplicirana oprema niti visoko kvalificirano osoblje. Međutim, ne može se upotrebiti pri vrlo malim koncentracijama zagađenja, jer se kao trenutačni uzimaju samo uzorci zraka do najviše dvije litre, a uz vrlo male koncentracije taj volumen daje često premalu količinu zagađenja za analizu.

2. Kontinuirani ili integrirani uzorci uzimaju se prosisavanjem zraka kroz medij u kojem će onečišćenje biti zadržano (otapanjem, adsorpcijom, hemijskom reakcijom), a zrak će proći. Medij, u kojem je onečišćenje zadržano, šalje se na analizu. Rezultati analize kontinuiranih uzoraka mogu dati uvid u dnevnu izloženost radnika opasnim tvarima u zraku. Glavna prednost tog tipa uzorka je u mogućnosti obogaćivanja medija koji se šalje na analizu. Ako, naime, kroz medij prostruji velika količina zraka, skupit će se u njemu dovoljna količina zagađenja i u slučaju vrlo malih koncentracija. Zato je koncentracija zagađenja u zraku faktor o kojem ovisi odluka treba li uzimati trenutačne ili kontinuirane uzorke. Negativna strana kontinuiranih uzoraka jest potreba posebne opreme i kvalificiranog osoblja za njihovo uzimanje.


ONEČIŠĆENJE RADNE ATMOSFERE

Za rano predviđanje štetnih učinaka onečišćenog zraka na zdravlje bitna je identifikacija i određivanje koncentracije zagađenja u zraku radnog mjesta. Kemijska analiza biološkog materijala, kao što je krv ili urin (određivanje koncentracije otrovne tvari, njezinog metabolita ili produkta njezine reakcije) također može pružiti vrijedne podatke o stupnju izlaganja radnika štetnim tvarima (biološko nadziranje).

Samo analiza zraka može dati odgovor na pitanje ima li određenog zagađenja u atmosferi radnog mjesta suviše ili ne. Za praktičara na terenu vrlo se često problem analize zraka svodi samo na uzimanje uzoraka zraka i slanja tog uzorka na analizu u specijalizirane laboratorije.

Rezultati analize uspoređuju se sa maksimalno dopustivom koncentracijom (MDK) za dotično onečišćenje zraka. Maksimalno dopuštena koncentracija je najvećaa koncentracija neke tvari kojoj radnik smije biti izložen tokom cijele radne smjene, 5-6 dana tjedno, tokom čitavog radnog života, bez negativnog zdravstvenog učinka. Ako se analizom zraka ustanovi da je izmjerena koncentracija zagađenja veća od njezine MDK, ne smije se dopustiti rad radnika u takvim uvjetima.


MAKSMALNO DOPUŠTENE KONCENTRACIJE NEKIH ŠTETNIH TVARI U RADNIM PROSTORIJAMA I PROSTORIMA:

TvarMDK

(mg/m3)Tvar MDK (mg/m3)

Olovo 0,1 Fluor 0,2

Živa-anorganska 0,05 Klor 1,5

-organska 0,01 Sumporov dioksid 5,0

Mangan 1,0 Dušikov oksid 6,0

Kadmij 0,01 Fosgen 0,4

Krom 0,05 Formaldehid 0,6

Nikal 0,05 Ugljikov monoksid 33

Kobalt 0,05 Sumporovodik 15

Amonijak 18 Cijanovodik 5

Kvarcni pijesak 0,5 Vinilklorid 5

Anilin 8 Benzen 15


AEROSOLI

Ako je onečišćenje prisutno u zraku u obliku plina ili pare, određivanjem koncentracije jednokratno se ocjenjuje stupanj ugroženosti radnika. Ta se koncentracija može direktno usporediti sa maksimalno dopustivom koncentracijom za dotično plinovito onečišćenje. Ako se, međutim, radi o česticama, problem je složeniji.

Pri ocjenjivanju opasnosti od aerosola koncentracija nije jedini faktor na osnovi kojeg se odlučuje hoće li se radnu okolinu smatrati opasnom. Treba, naime, uzeti u obzir i činjenicu da patološke promjene mogu izazvati samo one čestice koje su u respiratorni sistem ušle i tamo se zadržale. Kako čestice iznad određenih veličina sedimentiraju velikom brzinom (koja je ovisna o promjeru čestice i njezinoj specifičnoj težini, tj. o njezinu aerodinamskom promjeru), one se u zraku zadržavaju u visini nosa tako kratko vrijeme da je mala vjerovatnost da će biti udahnute. Čestice manje od tih veličina, koje se udahnu, neće sve prodrijeti kroz filtracijski mehanizam nosa. Što su veće, to će u većoj proporciji biti zadržane u nosu. Tek čestice ispod određene veličine prodiru u traheobronhalni dio, a samo najmanje čestica (manje od 5 mikrometara aerodinamskog promjera) dopiru do alveolarnog prostora.

Sve vrste aerosola ne izazivaju promjene na istim dijelovima respiratornog trakta. Dok npr. preumokonioze uzrokuju samo teško topljive čestice koje sedimentiraju u alveolarnom prostoru, kronični bronhitis izazivaju čestice deponirane na bronhalnom zidu. Zato je pri ocjeni opasnosti od aerosola uz koncentraciju važno uzeti u obzir i veličinu čestica.

Sistemske reakcije izazvane topivim aerosolima, dakle tvarima koje ulaze u cirkulaciju, mogu izazvati sve topive čestice, bez obzira na kojem mjestu respiratornog trakta sedimentiraju, pa će za ocjenu opasnosti od topivih aerosola biti dovoljno odrediti težinsku koncentraciju ukupne udahnute prašine bez obzira na veličinu čestica.

Nije rijetkost da se industrijski aerosoli ne sastoje samo od jedne kemijske ili mineralne komponente. Čest je slučaj da se komponente znatno razlikuju po štetnosti (npr. vrlo štetan slobodni silicijev dioksid u smjesi sa gotovo neopasnim silikatima i karbonatima). U takvim slučajevima treba pri ocjenjivanju opasnosti od aerosola obaviti i kemijsku odnosno mineralošku analizu i utvrditi koncentraciju pojedinih komponenata.

Koncentracije aerosola izražavaju se težinski (mg/m3zraka) i brojčano (broj čestica u 1 cm3 zraka). Težinskom koncentracijom najčešće se izražava koncentracija toksičkih aerosola koji djeluju kao sistemski otrovi (npr. otrovni dimovi metala). Brojčanom koncentracijom izražava se najčešće koncentracija aerosola koji izazivaju pneumokonioze (npr. vlakna azbesta).

http://www.vasdoktor.com/medicina-rada/1357-aerosoli


KATEGORIJE ZRAKA PREMA

STUPNJU ONEČIŠĆENJA

Prema stupnju zagađenja zraka utvrđuju se kategorije kvalitete zraka:

prva kategorija – zrak ciljanih vrijednosti ( nisu postignute granične vrijednosti kvalitete

zraka);

druga kategorija – zrak u graničnim vrijednostima ( prekoračene su ciljane vrijednosti ali nisu postignuti pragovi uzbune za zagađujuće supstance zraka)

treća kategorija– razina zagađujućih materija u zraku iznad praga upozorenja (prekoračene su granične vrijednosti kvalitete zraka)

Prema kategoriji kvalitete zraka utvrđene mjerenjem Županijske mreže, Vlada na prijedlog

Ministarstva utvrđuju područja kvalitete zraka na prostorima Županije.

Predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave, određuje područja kvaliteta zraka na svom

području na temelju podataka dobivenih iz Područne mreže.


ZAKLJUČAK

U životu se sa pesticidima susrećemo u mnogim situacijama. Pesticidi su tvari za suzbijanje

štetnih organizama i razlikujemo mnogo vrsta pesticida. Zato je vrlo važno da ljudi koji dolaze u

dodir sa pesticidima budu dobro informirani o njihovoj namjeni i doziranju. Ako se pesticidi ne

koriste na pravi način mogu biti vrlo opasni, kako za prirodu tako i za čovjeka.

Živimo u vremenu u kojem je naše okruženje vrlo zagađeno, zato treba uzeti u obzir koliko je

zapravo naša okolina zagađena i u kakvim uvjetima radimo. Važno je odrediti u kolikoj mjeri

naša radna okolina sadrži štetnih plinova i aerosola.

Čovjek treba biti svjestan činjenice da je jako važno brinuti se za svoju sigurnost i sigurnost ljudi

oko sebe, zato se uvijek treba držati pravila i biti oprezan kod rada sa pesticidima i treba

kontrolirati količinu plinova, aerosola i onečišćenja u svojoj okolini.


Literatura

1) Prof.dr. Kazimir Tarman „Pesticidi“

2) http://www.yu4you.com/items/sr/knjiga/item_306.html

3) www.wikipedija.com

http://www.yu4you.com/items/sr/knjiga/item_306.html

Documents

Seminarski Rad- Pesticidi (Maja)