toksikologija -opasni pesticidi

8/8/2019 toksikologija -opasni pesticidi

1/38

6. PESTICIDI

Vjerojatno se osim kod lijekova ne moe pronai tolike raznolikosti kao kod pesticida.Namijenjeni su unitavanju tetoina, to znai svakog ivog bia koje ovjeku smeta na ovajili onaj nain, odnosno koje mu radi tete ove ili one vrste. Po kemijskoj strukturi mogu bitisvata, od anorganskih tvari i plinova do malih ili velikih organskim molekula. ak mogu biti

nekakvi drugi ivi organizmi, koji unitavaju nama mrskog tetoinu. Koristilo se i koristisvata s trendom izbacivanja posebno opasnih kemikalija ili ivih bia. Onda se dijele premavrstama tetoina protiv kojih su namijenjeni i tu zaista teko moete nai i jedno ivo bieprotiv koga netko nema neto protiv. Dijele se podruja primjene i o tome e ovdje bitigovora, jer nije svejedno da li je to sredstvo za profesionalnu uporabu ili ga koriste amateri, jeli mu primjena preteita u poljoprivredi ili npr. brodarstvu, itd. Teko je zapravo biti openitkad se govori o pesticidima i zato e ovaj tekst sigurno imati brojne manjkavosti.

Pogledajmo prvo protiv koga se koriste pesticidi. Evo tek nekoliko primjera primjene:

INSEKTICIDI (protiv kukaca) LARVICIDI (protiv larvi) HERBICIDI (protiv biljaka) FUNGICIDI (protiv gljivica) BAKTERICIDI (protiv bakterija) RODENTICIDI (protiv glodavaca) LIMACIDI (protiv pueva) AKARICIDI (protiv grinja, crvi) NEMATOCIDI (protiv parazita) DRUGI (protiv algi, lupara, riba, ptica, crva, virusa, itd. itd., a indirektno ili ak

direktno protiv ljudi).

Ima naravno toga jo u izobilju. Jeste li ikad pomislili da na vaem podruju ivi punozmija otrovnica? Ako niste pomislili vi onda je pomislio netko drugi i odmah poeo traiti

sredstvo s kojim bi im mogao barem malo smanjiti populaciju. U nekimdravama se legalno ili ilegalno moe nabaviti takva sredstva. Teko jeuope pronai neku ivu vrstu protiv koje netko nije s otvorenomnamjerom primjenjivao otrove, od vaeg psa kunog ljubimca do algi ubalastnim tankovima nekog prekooceanskog broda ili bakterija kojevam iz znoja proizvode smrdljive produkte zbog kojih vas ljudi moguizbjegavati. Dakle, teko je uope obuhvatiti tako iroko podruje iovdje e biti govora samo o najvanijim pesticidima prema tetoinamaprotiv kojih su namijenjeni. Nemojte se uditi ovoj slici lijevo, jer inaftni derivati su se prije nekoliko desetljea znali koristiti protivtetoina, kao npr. totalni herbicidi, a protiv raznih nametnika na drvu(npr. eljezniki pragovi ili bandere) se moe koristiti kreozotno ulje s

viim ili manjim sadrajem karcinogenog benz(a)pirena. Istina, zadnjihgodina se postavljaju sve stroi zahtjevi u pogledu sadraja togkarcinogena u ovakvim uljima, ali ono to se koristilo u prolosti jo uvijek se nalazi u nekomdijelu okolia.

Slijedee pitanje je mjesto primjene. Pitanje je na kolikim se povrinama koristi, jesu liprimjenom i koliko iroko ugroeni ljudsko zdravlje i/ili okoli, obavlja li se koritenje ugusto naseljenim podrujima ili iskljuivo u domainstvima, itd. Vrlo rano su ljudi shvatili daneka podruja primjene treba odvojeno nadzirati zbog brojnih razloga.


2/38

Prvo su mudri ljudi kao posebno podruje odvojili poljoprivredu i openito proizvodnju tepreradu hrane. Kod nas je Zakon o zatiti bilja star nekoliko desetljea, jer primjena pesticidana tom podruju predstavlja velik rizik, ako se ne obavlja na propisani nain. Kod toga se neodvaja samo zatita bilja od nametnika od uzgoja stoke do skladitenja hrane ili njezineprerade odnosno transporta. Istina, dolazi do razliitih preklapanja djelatnosti, ali o tome zakoji as vie. Primjena pesticida u poljoprivredi skopana je s mnogim problemima od kojih

se na neke jo uvijek ne obraa pozornost, kao npr. na stradavanje nevinih odnosnokolateralne tete. Tek spominjem da su brojne vrste praktiki istrijebljene zbog primjenepesticida u poljoprivredi. ak kad bi agronomi, kako je to propisano, oznaavali jasno i itkopovrine na kojima se primjenjivao pesticid, to nema nikakvog utjecaja na brojne ivotinje,koje ne znaju itati i tako nisu obavijetene da se na njima zanimljivom polju nalaze otrovi. Usijenju 2008. godine otkriveno je cijelo stado otrovanih srna na slavonskim poljima, a razlog

je vjerojatno bio u tome to su pasle travu na otrovanom podruju. Tijekom 2007. godinetraio je od nas pomo ovar, koji je bespravno pustio stado ovaca da pase u tuem vonjaku,koji je vlasnik upravo poprskao s insekticidom. Pastiru je uginula etvrtina stada, a ostaleovce su se teko oporavljale, pa je traio odtetu od krivca za svoje zlo. Dobra poljoprivrednapraksa zahtijeva obavjeivanje o primjeni pesticida na poljima, ali nitko to ne radi i zakonomba nije takva praksa propisana. S druge strane, postoji pojam radna karenca za skoro svaki

pesticid. To je zapravo vremenski period kroz koji ljudsko ili drugo bie ne bi smjelo stupitina tretirano podruje. Tjedan dana ili ak cijeli mjesec! Naalost, tu karencu ne potuju ak nipoljoprivrednici na svojim poljima, pa ulaze na njih dok su jo izloeni opasnostima zanaruavanje vlastita zdravlja. Drugi znaajan problem u poljoprivredi je u tome to se ne bismjelo jesti nikakve plodove dok god se u njima ili na njima primijenjeni otrov dovoljno nerazgradi da vie ne predstavlja opasnost za zdravlje ovjeka ili ivotinja. To je uporabnakarenca, koja bi se morala potivati. Za svaki pesticid je propisana MDK u razliitimplodovima, pa ne mora biti isti za mrkvu ili soju. Karenca je period u kojem koncentracijepesticida u odreenoj hrani moraju pasti ispod MDK, ali se mnogi toga ne pridravaju. Ipak jenapravljeno jako puno na reenom podruju, a zadnjih godina su nam propisi usklaeni seuropskim direktivama koje se odnose na zatitu bilja. Sad bi nam trebalo jo samopoboljanje nadzora i bolje kolovanje poljoprivrednika. Inae nemamo dobru kontrolu nad

tragovima sredstava za zatitu bilja na malim poljoprivrednim imanjima. Ono to sanitarnainspekcija alje na analize odnosi se na velike poiljke, posebno iz inozemstva, a kad ovjekkupuje na placu nema pojma to zapravo trpa u svoju vreicu. I pria s tzv. zdravom hranomili hranom proizvedenom na tradicionalni nain je esto zapravo prevara. Tko vam garantirada kumica na placu govori istinu kad pria o svojoj ekolokoj proizvodnji?

Sad dolazi posebno podruje u poljoprivredi, koje se odnosi na zatitu stoke, proizvodnihprocesa ili skladita. I to je poljoprivreda ili barem prehrambena industrija. Zakon o zatitibilja se naravno bavi i pesticidima protiv tetoina u tim procesima. Stoku treba zatititi odkukaca poput muha, koje tako rado borave u stajama. Onda postoje nametnici na poljimapoput krpelja ili se javljaju gljivice poput nepodnoljivog svraba. To je veterinarski DDD(Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija), a teko je nai granicu izmeu zatite ivotinjauzgajanih za klanje od zatite kunih ljubimaca. Uz sve ostalo ovaj poljoprivredni DDD se

jako preklapa s onim koritenim u odravanju komunalne higijene, preteno zbogsprjeavanja irenja zaraznih bolesti. I onda konano zatita robe na skladitima, kako odkukaca ili gljivica tako jo i vie od napasnika poput takora i mieva. Opet krianje sodravanjem komunalne higijene. Ne treba osporavati da je poljoprivredni DDD drugaiji odonog komunalnog barem prema kljunim razlozima primjene opasnih sredstava, ali e seovdje o DDD govoriti jedinstveno. Meutim, DDD se ne obavlja samo u naprijed reenimpodrujima ili barem neki njegovi dijelovi poput dezinfekcije. Dezinficijensi se koristeizrazito mnogo u zdravstvenim ustanovama, u razliitim industrijskim procesima, kod obrade


3/38

vode za pie te naravno u svakom domainstvu. Moe li se stvar dodatno zakomplicirati?Moe! Strunjaci koji se bave DDD-om esto kau da to nije tono, jer se oni bave baremDDDDD-om. Ona dva dodatna D su po nekima deodorizacija i dekontaminacija, a moda bise moglo pronai jo neto. Kuda da strpamo te djelatnosti? Onda se naravno pokazalo da serazliiti pesticidi koriste u zatiti prometala (npr. brodova od lupara), prometnica (npr.iskorijenjivanje korova na prugama) ili u graevinarstvu (npr. unitavanje korova na

gradilitima), dezinfekcija tijela (npr. koritenje posebnih tekuih preparata nakon brijanja) iliunitavanje tetoina na umjetnikim djelima (npr. rjeavanje crvotoine u oltaru crkve iz1600. godine). I tome nije kraj na ovim reenim primjerima, ali nema smisla dalje nastavljati.Mislilo se da e se sve rijeiti direktivom o biocidima iz 1997. godine, koju smo mi uHrvatskoj pretoili u Zakon o biocidima iz 2007. godine. Meutim, time nije puno togarijeeno. Potpuno je jasno da mora postojati nekakvo posebno podruje profesionalnog DDD-a i on se kod nas formirao okupljanjem tvrtki i ljudi iz reene djelatnosti.

Industrija, energetika i promet imaju svoje posebnosti i treba ih tretirati na poseban nain,to se pomalo i radi. Nee o tome biti puno rijei, jer su to esto poslovi daleko od oiju

javnosti i odigravaju se na usko ogranienim podrujima. Meutim, na tom podruju je punozabrana i ogranienja, pa se u slijedeim godinama mogu oekivati brojne promjene.

to se tie primjene pesticida (preteno dezinficijensi) u zdravstvu ovdje nee o tome biti

govora, iako je podruje vano i iroko. Nee u ovom poglavlju biti rijei niti o pesticidima udomainstvu i osobnoj higijeni, jer se radi o kunim kemikalijama, koje e biti obraene uposebnom poglavlju. Eto, kako smo jednostavno rijeili problem pesticida i vjerojatno skratiliduine tekstova ovog poglavlja.

Izrazito velika pozornost pridaje se odravanju komunalne higijene u smislu sprjeavanjairenja zaraznih bolesti, ali takoer radi poboljanja opih uvjeta ivota (npr. unitavanjekomaraca). Komunalni DDD je vrlo dobro ureen u Hrvatskoj ve godinama. Epidemiolozi iz

javnog zdravstva prate stanje u naseljenim podrujima zbog nadzora glodavaca, kukaca idrugih bia koja mogu oteavati ivot puanstvu ili mu biti prijetnja zbog irenja zaraznihbolesti (npr. takori, buhe, stjenice, itd.). Temeljem svojih nalaza predviaju nain i intenzitetobavljanja odreene mjere DDD na nekom podruju. Nadlene lokalne vlasti raspisuju prematom programu natjeaj za obavljanje DDD, a javljaju se tvrtke koje su za djelatnost

registrirane. Oni moraju obaviti posao prema programu, a nadzor obavlja sanitarna inspekcija,pratei rad na terenu i po potrebi provjeravajui kakva sredstva tvrtka koristi. Radispecifinog posla i opasnosti za graane postoje dodatne kontrole. Tvrtke moraju voditioevidnike o utroenim sredstvima po raznim mjestima, a godinje oevidnike su dune slatiu HZT i HZZJZ, kako bi se mogao voditi dravni i lokalni nadzor. U ovom podruju su sveobveze tvrtki jasno propisane kao i procedure rada. Smiju se koristiti samo odobrena sredstvas dokazanom uinkovitosti. Graani moraju biti izvjeteni o dogaaju bilo usmenimrazgovorom bilo pismenim upozorenjima ili ak preko radio valova. Sredstva se morajukoristiti tako da ne ugroavaju niti ljudsko zdravlje niti okoli, odnosno iva bia iz okolianaseljenih mjesta. Svako mjesto gdje je otrov primijenjen mora biti jasno obiljeeno, a trebalobi ostatke otrova nakon zavretka posla pokupiti te zbrinuti na propisani nain. Takvi poslovisu vrlo zahtjevni i moraju takvi biti, jer npr. nema nikakvog smisla unititi glodavce samo u

jednoj ulici, a u drugoj ih ostaviti netaknute, jer e se oni preostali brzo proiriti na slobodnopodruje. I graani moraju biti sudionici takvih dogaaja unitavanja tetoina u naseljenimmjestima te dobro suraivati titei tako sebe. Naravno da ima i zloporaba, ali teko je svedrati pod nadzorom. Pesticidi se esto primjenjuju za sasvim krive svrhe, kao npr. trovanjesusjedovog psa i slino. Teko je to sprijeiti, jer zapravo nije niiji posao dok se zbog nekihrazloga u sve ne ukljui policija, npr. zbog tube protiv nepoznate ili poznate osobe zbogpriinjenje materijalne tete, ili ne daj Boe oteenja zdravlja nekog graanina.


4/38

Insekticidi

Moram priznati da, iako dijete sa sela, nisam nikad shvaao koliko kukaca i njihovihlarve ivi u slobodnoj prirodi, ali i u naseljima. To sam shvatio tek kad sam se tijekom ratamorao koristiti savjetima biologa, a posebno onih koji se bave kukcima. Prilikom jednogizvida u zapadnu Slavoniju, kad je trebalo pomoi ljudima koji su vjerovali da se iz poznate

srpske pauine mogu izlei opasni pauci, shvatio sam kako sam do tada hodao slijep kroz ovajsvijet. Poznata profesorica biologije me pratila kako bi obavila determinaciju tih udovinihpauka i onda je dokazala da se radi o naim domaim normalnim paucima, ije je gnijezdoprilijepljeno na list ljive 1991. godine domaica spremila u staklenku zbog pauine omotaneoko lista. Prvih dana svibnja izlegli su se mali sitni pauci za koje je moja prijateljica tvrdila dasu ih prepune livade oko prigradskog naselja. Kako joj mjetani predvoeni seoskomuiteljicom nisu vjerovali, ona nas je sve povela do oblinje livade i svojom mreicom unekoliko spretnih zamaha pokupila golemu koliinu raznovrsnih i raznobojnih kukaca. Svi subili zaueni ukljuujui mene, a bilo mi je jasno da se meu njima nalaze kako naineprijatelji tako i oni kukci koji su prema nama potpuno indiferentni. Zaista je tih kukacasilno mnogo oko nas i mnogi su nam predstavljali moru u bivim vremenima. Mlaegeneracije uope ne mogu shvatiti koliko su u prolosti ljudi patili zbog kukaca osim onihkojima komarci ne daju ivjeti. Ja na sreu nisam nikad upoznao stjenice, ali se s nelagodomsjeam buha, ui, tekutova i drugih neugodnih kukaca iz kunog okolia naih mjesta nakonII. Svjetskog rata. Kroz cijelu svoju povijest ljudi su ivjeli s kukcima nametnicima i drugimkukcima s polja, koji su im znali unititi svu ljetinu i otjerati ih u glad. Negdje u mojojmladosti pojavila se krumpirova zlatica, koja je pravila goleme tete u vrtovima sve dok nisudo nas stigli insekticidi. Jasno je da su se ljudi morali boriti protiv kukaca unato tome to sukoji puta znali stvari okrenuti na alu ili su se znali naprosto priviknuti. Uvijek se trailonekakva sredstva protiv kukaca i ne bi trebalo zaboraviti narodna iskustva. Pogledajte ovelijepe cvjetove, koji pripadaju dalmatinskoj biljci buhau. Svi njezini sastojci se mogu svrstati

u insekticide i to prilino uinkovite. I danasmnogi koriste suene dijelove te biljke po svim

dijelovima kua, a samo joj ime govori da jedobra protiv buha. I lavanda ima insekticidna

svojstva, a iri oko sebe tako ugodan miris, kojise uvlai i u odjeu smjetenu o ormarima. Uonim starim zaostalim vremenima ljudi su kaoinsekticid (posebno protiv groznih moljaca)koristili naftalin, ali odjea iz ormara s naftalinomba nije ugodno mirisala. Tjeralo se kukce poputkomaraca dimom. Ja se sjeam movarne biljkezvane u Slavoniji bambus, koju se palilo jer jenjezin dim tjerao komarce. Dakle, nije bilainsekticid nego tzv. repelent ili sredstvo koje

odbija neku vrstu kukaca. Treba snano naglasitida su kukci prenosnici tekih bolesti. Komarci suu ona stara vremena bili prijenosnici malarije i npr. nai ljudi iz Metkovia su umirali zbogtoga. Stjenice su prenosile trbuni tifus, koji je nekih godina znao odnijeti brojne ljudskeivote na raznim stranama svijeta, a kod nas je posebno u ratnim godinama dobro uspijevao.Buhe su prenosile kugu i druge strane bolesti, posebno zato to su jednako rado boravile naivotinjama poput takora kao i na ljudima.

Prvi pravi sintetski insekticidi iskorijenili su brojne zarazne bolesti prenoene prekokukaca. Zadnji sluajevi malarije su zabiljeeni u dolini Neretve prije skoro 50 godina, a


5/38

Napulj zahvaen trbunim tifusom 1944. godine spaen je zahvaljujui insekticidu DDT. Jestistina da su se tih godina jeftini insekticidi koristili neumjereno i neznalaki izazivajui brojneteke posljedice, ali su oni i promijenili ivot svih ljudi na cijelom svijetu. Naravno da e bitipuno govora i o tetama, ali danas smo puno pametniji (kao svi generali poslije bitke) ivjerojatno neemo ponavljati one greke iz povijesti, a za nove greke imamo bezgraninemogunosti. Danas je tih insekticida i larvicida jako puno. Neki vie nemaju vanosti, ali

dobro je o njima pisati radi greaka koje smo uinili, a neki zapravo i nemaju openito nekuveliku vanost. Dajem popis insekticida (neki su ujedno larvicidi, akaricidi, nematocidi iotrovi openito gledajui) tek kako bi se vidjelo da je tu bilo i da ima svaega, kako premakemijskim strukturama tako prema opasnostima kojima nam prijete. Nema nikakve anse da osvima njima piem niti u ih sve navesti, ali vrijedno je pogledati ega tu sve ima:

-antibiotski,-anorganski (npr. diatomejske zemlje, boraks),-arsenovi (uglavnom soli arsenati),-diamidski (zaboravimo ih),-fosfonati (moda sam mogao spomenuti i druge jednako malo vane),-karbamatni (njih zapamtite),

-nikotinoidni (eto predstavnik je obini nikotin o kojem se pisalo drugdje),-nitrati (biti e rijei o DNOC-u),-organofosforni (o roacima bojnih otrova svakako treba pisati),-organoklorni (s njima poinjemo),-organotiofosfatni,-plinoviti fumiganti (o njima je ve bilo rijei, ali ih neemo zaobii),-piretroidi (o njima moramo pisati zbog male toksinosti za ljude),-regulatori rasta insekata (danas jo uvijek pomalo skupi).

Naglaavam da sam spomenuo samo one po mojoj ocjeni vanije, a o svima nemasmisla pisati nego tek o onima koji se ee pojavljuju kod nas kao uzroci otrovanja ili koji supredstavljali i predstavljaju golemo optereenje na na okoli. Ne kaem da ih se moramo

panino uvati, ali je injenica da golembroj naih graana niti ima pojma ita onjihovoj opasnosti niti ih se uva. To to netite svoje zdravlje zapravo je njihovosobni problem, ali kad ponu trovati drugenevine graane i unitavati okoli treba se

jako estoko pobuniti. Drave se brinu,istina uvijek s odreenim zakanjenjem, alina podruju insekticida najvie je zabranaili ogranienja stavljanja u promet, to nijeni udo obzirom da je ovjeanstvo sprimjenom insekticida doivjelo najgoraiskustva. Blagoslov i prokletstvo! To sunai insekticidi. Ja sam osobno dug dio

svoje strune prakse sudjelovao u odlukama o zabranama ili barem bio njihovim svjedokom.Moda zbog toga malo emocionalno gledam na problem zbog brojnih podataka prouenih otekim tetnim esto globalnim uincima tih tvari, ali pokuavam ipak realistino gledati naproblem ili barem mislim da realno gledam. Sad konano nekoliko rijei o nekima od njih.


6/38

Organoklorni insekticidi

Pria je poela s legendarnim od Boga danim i od njega prokletim DDT (Dikloro-Difenil-Trikloroetan). Nahrupio je zavretkom II. Svjetskog rata na svjetsku scenu kaoblagoslov, a ve 1968. godine naveliko poeli su ga povlaiti kao prokletstvo. Evo prvonjegovih svojstava.

DDT

CAS:50-29-3)

T

OTROVNO

T

OTROVNO

N

OPASNO ZA

OKOLI

N

OPASNO ZA

OKOLI

OZNAKE UPOZORENJA

R25-40-48/25-50/53 (otrovno ako se proguta,ograniena saznanja o karcinogenim uincima,

otrovno: Opasnost od tekih oteenja zdravljapri duljem izlaganju gutanjem, vrlo otrovno zaorganizme koji ive u vodi i moe dugotrajno

tetno djelovati u vodi).

Ne bi se moglo rei da je bezopasan prema svojim toksikolokim svojstvima, ali u vrijemenjegove primjene nismo imali pojma da bi mogao imati uope bilo kakve opasnosti. Orazlozima kasnije. Primjenjivao se on akom i kapom. Ja se sjeam da je moja mama prijespavanja sve krevete obilno zapraivala tom kemikalijom u prahu i mi smo mirno spavali ne

strahujui od buha ili drugih napasnika. Meutim,znanstvenici nisu spavali nego su zapisivali svojazapaanja i uskoro poeli gunati. Zapravo su prvoljudi u praksi opazili da neki kukci postaju otporni naDDT, a to se kasnije dogaalo i s drugiminsekticidima. To zapravo nije bio problem budui jekemikalija bila jako jeftina i trebalo ju se samoprimijeniti u veim koliinama, pa se sve bijeliloposlije njegove primjene. Znanstvenici suupozoravali jo ranih ezdesetih godina na injenicuda ptice izumiru, ali to je bilo razumljivo budui seone hrane otrovanim kukcima i tako bivaju same

otrovane. Tko jo mari za dosadne ptice? U drugojpolovici ezdesetih godina znanstvenici su zabiljeilida ptice nesu jaja s tankom ljuskom, koja naprostopuca dok ptice na njima sjede. Ni to nije pokolebalopristae primjene ove kemikalije, ali su znanstveniciupozoravali da se DDT mijea u metabolizam barem

kod ptica. Najvanije je bilo da ljudi prolaze dobro unato tome to su znali biti impregniraniprahom DDT u svojim aktivnostima unitavanja kukaca. Bilo je nekakvih znanstvenih radovao njegovom neurotoksinom djelovanju, ali nita se nije znalo o uincima kroninog


7/38

izlaganja. Prvo ozbiljno otrovanje dogodilo se takoer tih ezdesetih godina na jednomribarskom brodu u Junoj Americi. Kuhar je pripremajui neko nacionalno izrazito masno jeloumjesto brana stavio u hranu DDT, to nije bilo ni udno obzirom da su jedno i drugo stajaliu kuhinji u istovrsnim posudama. Polovica ribara je umrla, a ostatak njih je jedva vratio brodu luku. Strunjaci su odmah rekli kako je to sve normalno i jasno, jer DDT se ne otapa u vodinego u mastima, pa se zato dogodilo otrovanje. Moe ovjek progutati nekoliko lica DDT i

nita mu se nee dogoditi, jer DDT se u probavnim sokovima ne otapa i onda se ne moeapsorbitati u krvotok. U asu kad je bio otopljen u obilnoj koliini masti postao je nakongutanja obroka raspoloiv za apsorpciju i zato je napravio tako teke tete.

Mislim da je najtei ok izazvao jedan rad s kraja ezdesetih u kojem su autoriprikazali koncentracije DDT u masnom tkivu umrlih osoba iz razliitih zemalja svijeta.Pokazali su da se najvie DDT nalazi u masnom tkivu idova iz Izraela, to zapravo i nije biloudo obzirom da su za uzgoj voa koristili goleme koliine DDT. Austrijanci su imali znatnonie koncentracije DDT budui se nisu tako intenzivno bavili voarstvom kao Izraelci.Iznenaenje su bili Eskimi. Imali su oni manje DDT u mastima nego Izraelci, ali znatno vienego Austrijanci i drugi europski narodi. Pretpostavljam da je svakom jasno kako u postojbini

Eskima nema kukaca, pa ak ni buha. Od kudonda DDT u njihovom masnom tkivu?

Odgovor se brzo naao i bio je logian.Eskimi jedu puno masti raznih ivotinja, kojesu velikim dijelom sezonske selice. Morskisisavci npr. stalno krue izmeuekvatorijalnih voda i dalekog sjevera u potraziza hranom, a tamo na jugu je nastupilo tekooneienje okolia ovom kemikalijom.Obzirom na to to je DDT izrazito lipofilnatvar on se dobro skladiti u masnom tkivuljudi odnosno u plodovima biljaka. Gotovo se

uope ne metabolizira niti se moe izluiti mokraom iz organizma. Stalno se nakuplja umastima i tamo ostaje izrazito dugo. Misli se da treba proi dvadeset godina da se koliina

DDT u mastima smanji na polovicu poetne vrijednosti uz pretpostavku da ga se prestaneunositi u organizam. Meutim, DDT spada u POP-ove (Postojani Organski Polutanti) iizrazito se slabo raspada u okoliu, a biljke ga u svom neznanju uzimaju iz tla i odlau uplodove. Ljudi pak te plodove jedu i nadalje unose DDT u organizam, a on se naravno i daljeskladiti u njihovim mastima. Neka istraivanja pokazuju da se koncentracije DDT nisu bitnopromijenile u ljudskim mastima kroz taj period od 30 godina nakon zabrane stavljanjainsekticida u promet. Posebno rado se DDT raspodjeljuje izmeu masti i mlijeka, pa enanormalno svoje dijete hrani tim insekticidom. Nakon zabrane od 1968. godine vie se ne unosiDDT u okoli, barem u Hrvatskoj i europskim zemljama, ali nije prestao biti problem.

Nismo sasvim sigurni niti u njegove tetne uinke. injenica je da nema mjesta nazemlji koje nije oneieno s kemikalijom DDT, kao to nema ni jednog ivog bia na kopnukoje nije spremilo u svoje masti tu kemikaliju, a istraivanja se ne mogu obavljati bezkontrolne skupine koja nema ni trunke DDT u svom organizmu. Jedino dobro koje smo dobiliiz tih dogaaja je strah. Ljudi su se poeli bojati oneienja okolia i takvih postojanih tvaripoput DDT. Nakon zabrane DDT dolo je do zabrana brojnih drugih kemikalija, a strunjacisu postali oprezni. Meutim, i tu postoji jedan veliki ALI. DDT je jeftin i neke velike zemljega se ne ele odrei. Mogli bi rei da je to njihov problem kad bi oneienje stajalo na mjestugdje su ga ljudi ostavili. I nije samo u tome problem. Liberalni kapitalizam tei prema profitui jasno je da e neki tvorniar rado proizvoditi DDT ili sline tvari kako bi ih prodao onomekoji ih eli kupiti. Problem je bio u tome to su nailazili na zabrane prijevoza kroz zemlje u


8/38

kojima su takve kemikalije zabranjene. Nita ne smije stati na put trgovini i tako se rodilaRotterdamska konvencija prema tzv. PIC (Prior Informed Consent) proceduri. Sve zemljekonvencije ukljuujui odnedavno i Hrvatsku doputaju prijevoz takvih opasnih tvari prekosvojeg teritorija uz potivanje procedure o prethodnom obavjeivanju (PIC) uz pravo dasvaka postavi pravila o uvjetima takvog prijevoza. Ta je konvencija u skladu s drugimmeunarodnim ugovorima o prijevozu opasnih tvari i naprosto je nije mogue osporiti. Isto

tako nije mogue osporiti pravo bilo kojoj naciji da se truje opasnim kemikalijama, ali ostajenekako gorak okus u ustima.

Lindan

Iako ima puno tih zabranjenih organoklornih insekticida meni se pria o lindanu jakosvia iako je kod nas zadnji zabranjen u Hrvatskoj. Opet jedan vrlo uinkoviti insekticid ibolje kontroliran nego njegov prethodnik DDT. Meutim, po svojstvima nije ni malo bolji odDDT nego moda jo gori, kako se to vidi dolje.

LINDAN(CAS 58-89-9)

OZNAKE UPOZORENJA

R20/21-25-48/22-64-50/53 (tetno ako se udiei u dodiru s koom, otrovno ako se proguta,

opasnost od tekih oteenja pri duljemizlaganju gutanjem, moe tetno djelovati na

dojenad preko mlijeka, vrlo otrovno zaorganizme koji

ive u vodi i moe dugotrajno tetno djelovati uvodi)

T

OTROVNO

T

OTROVNO

N

OPASNO ZA

OKOLI

N

OPASNO ZA

OKOLI

Ako nita drugo onda ima oznaku R64, koja kae da moe tetno djelovati na dojenad

koja sisa enino mlijeko. Naravno da je to svojstvo imao i DDT samo to mu nije nikadslubeno dodijeljeno u razvrstavanju i oznaavanju. Lindan je zabranjen tek poetkom treegmilenija i to gotovo istovremeno u EZ i kod nas. Ja sam osobno davao izvjetaj o opasnostimalindana na sastanku tadanjeg Povjerenstva za otrove na kojem se odluivalo o sudbini togvanog insekticida. Glavni dio rasprave odnosio se na to gdje se zabranjuje njegova primjena,

jer smo se ravnali prema direktivi o sredstvima za zatitu bilja i bilo je jasno da se vie nigdjeu Hrvatskoj ne moe primjenjivati u poljoprivredi ili npr. kuanstvu kao insekticid. Meutim,ostalo je nepokriveno podruje lijekova. Zakon o kemikalijama jednako kao i propisi osredstvima za zatitu bilja ne odnose se na lijekove, a pripravci lindana su bili koriteni kaolijekovi u veterini. Bili su oni koriteni i kao sredstva za primjenu na ovjeku, kako uHrvatskoj tako i u Europi. Negdje sedamdesetih i osamdesetih godina pripravci lindana su biliesto koriteni u obliku ampona protiv ui. Naravno uglavnom kod djece. Moja ki je akdva puta kao curica donijela ui doma i svi smo morali koristiti apmone za unitavanje tih


9/38

kukaca. Jedino rjeenje je bio lindan, jer drugaije naprosto nije bilo mogue ukloniti tunapast osim ianjem do gole koe, a to ipak roditelji jo uvijek ne ele priutiti svojim

princezama. Tako je cijela obitelj prala kosubarem dva puta u lindanskom amponukupljenom normalno u najblioj apoteci. Nitkou to vrijeme nije uope sumnjao da bi lindan

mogao biti opasan za ljudsko zdravlje, a nisu seopaale vee tetne posljedice uporabe osimnadraivanja oiju. Kad su poele rasprave ozabrani lindana sjetio sam se svojih iskustavapodsjeajui se na injenicu da je lindan posvojim fizikalno-kemijskim osobinama slianDDT-u i da se rado nakuplja u masnom tkivusvih moguih organizama. Nisu svi jednakolako prihvatili stavljanje lindana na liste zabranai ogranienja. Najvie smo imali problema sveterinarima, koji se svog lijeka nisu eljeliodrei. Najvie se lindan koristio za zatitu

ovaca od nametnika poput svraba ili krpelja, kojih je po nekim naim krajevima stvarnoprevie. Ovce s krpeljima ili svrabom sporo napreduju, a janjad moe ak uginuti zbog tihnapasti. Rjeenje je naravno zimsko kupanje ovaca u suspenziji ili otopini nekog dobroginsekticida. Ovo lijevo je stara slika iz Australije i ne odnosi se na lindan, ali u naim

krajevima se za kupanje ovaca koristio upravo tajinsekticid. To su zapravo od betona nainjene kupke ukoje se gura ovce i prisiljava ih da izau na drugustranu van. Ovce vjerojatno ne vole tu vrstu kupanja,ali je injenica da do ljeta vie ne stradavaju zbog bilokakvih nametnika. ak i janjci nemaju problema snametnicima ako su se doli na svijet poslije dobrelindanske kupke. To pak znai da se lindan apsorbira

kroz kou u organizam ovce, a onda se to zatitnosredstvo prenosi preko posteljice u plod. Naiveterinari su tvrdili da nema ni malo istine u tim naimpretpostavkama o apsorpciji lindana u organizam ovcete da janjci nemaju u svojem organizmu nikakvihopasnih tvari, pogotovo u krajevima poput Krka iCresa gdje su se takve kupke uobiavale svake zime.Uz to su svoje imali za rei i veterinari za kuneljubimce poput pasa. Oni su takoer obiavali svojepacijente tretirati lindanom barem po glavi, jer su ih na

taj nain titili od krpelja i buha. inilo se da smo izgubili bitku, jer se nismo imali pravomijeati u veterinarsku politiku registracije i primjene lijekova. Meutim, dravnaadministracija ima svoja pravila i na tome smo moda tek privremeno dobili bitku. Da bi seproizveo lijek mora se uvesti sirovina, a sirovina je kemikalija na listi zabrana i mi smo reklida ne doputamo uvoz takve kemikalije. Tako je prestala proizvodnja lindanskih preparata zazatitu ovaca i kunih ljubimaca, ali nismo mogli zabraniti uvoz lijekova. Vrlo dobro znamoda barem veterinari za kune ljubimce jo uvijek izdaju recepte za lindanske preparate, a ondaih se kupuje u inozemstvu. Postoji i mogunost verca iz nama istonih zemalja, pa vjerujemda neki pastiri zahvaljujui dobrim vezama u Srbiji i dalje zatiuju svoje ovce potapanjem u


10/38

lindanskim kupkama. Jedino je pitanje koliko prilikom uivanja janjetine unosimo lindana usvoje organizme.

Moram na kraju istaknuti injenicu da su za sudbinu lindana zasluni ili odgovornigraani EZ okupljeni u brojne nevladine udruge.

Oni su diljem Europe estoko protestirali protive uporabe lindana, kao na slici gore.Vjerojatno je i njihov glas imao utjecaja na donoenje odluke o zabrani. Mislim da je to prvisluaj protesta zbog primjene insekticida, a vjerojatno su stekli iskustvo protestima protivdrugih kemikalija poput npr. dioksina.

Postoji jo jedan problem vezan uz organoklorne insekticide, a to suskladita sa starima kemikalijama (npr. DDT) ili nezanimljivim derivatima(npr. gama izomer lindana koji nikad nije bio upotrebljiv i predstavljao jesamo opasni otpad). Na mjestima proizvodnje lindana gomilale su se sve

vee koliine neupotrebljivog i vrlo opasnog gama izomera. Valjda sesmatralo da e se problem rijeiti sam od sebe. Meutim, kroz godine jepostajalo sve vie jasno da rjeavanje takvog otpada nee biti jednostavo.Lindan sadri ak 6 klorovih atoma po molekuli, to predstavlja preprekuspaljivanju. Naime, iz takvih kemikalija nastaju prilikom spaljivanjadioksini u velikom iskoritenju. Jedini nain je mijeanje takvog otpada skemikalijama koje uope ne sadre klor tako da sirovina za spaljivanje na

kraju nema vie od 1% ukupnih halogena. To strano poskupljuje proces i cijena spaljivanjatakvog otpada lindana ili DDT raste enormno. Tko e to platiti? Tvrtke za sintezu lindana supropale u istonim zemljama poput Albanije ili Makedonije i otpad je postao vlasnitvodrave, a ona pak nema u proraunu sredstava za niiji opasni otpad. Vjerojatno e jednogdana problem biti rijeen, a do tada e vree s opasnim kemikalijama stajati u nenadziranimskladitima i prijetiti kako ljudskom zdravlju tako i okoliu. Treba ipak rei na kraju daHrvatska po mojem znanju nema nikakvih skladita zaboravljenog lindana, a njegovihopasnih derivata nikad nije ni imala. Nadam se da vam je sad ipak malo lake pri dui.


11/38

Endosulfan

On je zapravo jedini halogenirani insekticid ili fungicid koji se zadrao na naemtritu, ali je pitanje koliko dugo e ostati. I protiv njega se bune mnogi ukljuujui ljubiteljedivljih ivotinja. Evo njegovih svojstava.

ENDOSULFANCAS 115-29-7

OZNAKE UPOZORENJA

R: 24/25,36,50/53 (otrovno u dodiru s koom i ako seproguta, nadrauje oi, vrlo otrovno za organizme koji ive

u vodi i moe dugotrajno tetno djelovati u vodi)

OZNAKE OBAVIJESTI S: ,28,36/37,45,60,61 (uvati pod

kljuem i izvan dohvata djece, nakon dodira s koom

odmah isprati s dovoljno vode, nositi odgovarajuu zatitnuodjeu i zatitne rukavice, u sluaju nesree ili zdravstvenihtegoba zatraiti savjet lijenika ako je mogue pokazati

naljepnicu, ostaci i ambalaa moraju se odloiti kao opasanotpad, izbjegavati isputanje u okoli pridravati se

posebnih uputa sigurnosno tehniki list).

Usporediv je s drugim organoklornim insekticidima, alioito je izrazito vaan i nema za njega dostojne zamjene.Barem ne ovaj as. Izgleda da predstavlja poseban problem

u nerazvijenim zemljama, gdje se koristi naveliko i bezdobre kontrole, pa onda teke posljedice za zdravlje ljudi iokoli nisu neoekivane. Ovdje je izabrana tek jedna slikastradalog djeteta, a ilustracija o tetnom djelovanjuendosulfana je izrazito mnogo. U nerazvijenim zemljama seesto biljee otrovanja radnika zbog nepotivanja radnekarence s ovim insekticidom. ini se ipak da se moe s njimprilino sigurno raditi u koliko se potuju sve propisanemjere. Preparati koji dolaze k nama uglavnom se u ovisnosti

o koncentraciji endosulfana razvrstavaju u otrove ili tetne tvari, a koristi ga se esto uvinogradima. Od brojnih sluajeva otrovanja izabrao bih jedan iz poetka milenija usjevernom dijelu nae zemlje kod kojeg sam morao sudjelovati na sudu kao vjetak.

Ljubavnici su zaeljeli na osami doekati Novu godinu i nekako su uspjeli dogovoriti sasusjedom da im da kljueve svoje kleti. Par je bio dugo u vezi i imali su dijete, a dekovaobitelj je bila protiv braka. Dama je tvrdila da im je to trebao biti zadnji doek Nove u divljemodnosu i da je njezin dragi ve pronaao stan u kojem e ivjeti nakon skorog vjenanja, aobitelj je tvrdila da to nije tono. Oni su u veernjim satim doli u klet nosei sa sobomtalijanete, neto vina i bezalkoholnih pia. Ona nije uspijevala nai nikakvu posudu zakuhanje talijanete i onda se uputila u podrum. Tamo je nala runi stari lonac, koji oito nijebio namijenjen kuhanju hrane, ali ona ga je donijela gore. Isplahnula ga je prema svojoj izjavidonijetom vodom, jer tamo u kleti voda iz cisterne nije bila za pie, a onda je stavila u njega


12/38

kuhati talijanete. Ona navodno ba i nije puno jela, a onda je odluila otii po dijete ostavljenokod neke prijateljice da ga odvede roditeljima na spavanje. Meutim, pozlilo joj je im jestigla u prijateljiinu kuu i ispovraala je cijelu kupaonu. Obzirom na to da se osjeala slaboodvezli su je na hitni prijem u grad da bi lijenik ustanovio kako se vjerojatno radi o histeriji.Navodno joj je dao injekciju fenobarbitona i poslao je kui. Legla je spavati i tek iza podnevase probudila i shvatila kako joj je dragi ostao tamo u kleti. Nije ga uspijevala dobiti

mobitelom, jer je on tu spravu ostavio u autu da im ne smeta. Konano je odluila otii dokleti i nala tamo dragog mrtvog u ispovraanim talijenatama na podu kleti. Onda su dolipolicija i vlasnik kleti, koji je pred policajcima dao kljunu izjavu za daljnji tijek istrage iprocesa. udio se kako je mogla za kuhanje koristiti lonac u kojem on razrjeuje pesticideprije primjene u vinogradu. Nekako je shvaeno da je lonac kriv za sve i da dama zaista nijenamjerno ubila svog ljubavnika nego je sve igra sluaja. Zato sam ja bio pozvan kao vjetak imorao sam pregledati opsenu dokumentaciju ukljuujui brojne fotografije. Nisam gadljiv,ali od tada mi sam pogled na tjesteninu izaziva blagu muninu zbog sjeanja na slikestradalog mukarca na podu dobro kleti. Moj zadatak je bio procijeniti je li bilo mogue da

zaostali endosulfan iz lonca izazove smrt mladog ovjeka,koji je navodno pojeo ak dvije pune porcije talijaneta, dakleskoro sve iz lonca. U sluaju da je vlasnik nakon

razrijeivanja ostavio malu koliinu razrijeenog preparata uloncu, to nije moglo izazvati znaajnije posljedice kod onogtko bi to sve pojeo. Jedino je preostao sluaj da je vlasnikostavio sadraj cijele boice u loncu i zaboravio na to zbogovog ili onog razloga. U tom sluaju bi se tekuina isparila iu loncu bio ostao prah. Vjerojatno bi se on kodisplahnjivanja lonca veim dijelom uklonio, ali moda damai nije ispahnula lonac urei se to prije uivati u seksu. Utakvom sluaju bi se u loncu nale dovoljne koliineendosulfana da ubiju i vie od jednog ovjeka. Vlasnikvikendice je odbijao mogunost da je on makar indirektnokriv i tvrdio je da nikako endosulfan nije mogao ostati u

loncu, ali sud je zbog nedostatka dokaza oslobodio okrivljenu. Naravno da je tuitelj podnioalbu i sluaj je upuen na vii sud te jo ne znam kako e zavriti.

Ponavljam da ne znam kako e zavriti stvar s endosulfanom. To to izazivanespecifine simptome poput povaanja i proljeva nije toliko bitno nego je vano da je onneurotoksian. Izaziva konvulzije, potekoe s disanjem, gubitak koordinacije i naravno komusa smru. Stvar se zakoplicirala kad su znanstvenici pronali da je on endokrini disruptor, atoga se danas mnogi boje. Istina, dokazi su naeni na nekim ivotinjama. Meutim,epidimioloka istraivanja pokazuju da mukarci izloeni endosulfanu imaju snienekoncentracije testosterona u odnosu na neizloene ljude. To ve nije za zanemariti, posebno ukrajevima gdje ljudi puno dre do muke potencije. Postoje nepotvrene sumnje da bi mogaobiti reproduktivno otrovan ili ak karcinogen, ali ve naprijed opisani uinci svrstavaju ga nalistu tvari ija se zabrana oekuje u bliskoj budunosti.

Organofosforni insekticidi

Ime su dobili po tome to su derivati fosforne kiseline, a najblii su roaci ivanim(neurotoskinim) bojnim otrovima. Izrazito mnogo su se koristili sedemdesetih i osamdesetihgodina prolog stoljea, ali im je onda uporaba snano opala zbog brojnih otrovanja, koja sunerijetko zavravala smru. Kod nas je danas ostao ogranien broj ovih tvari na tritu s vrlorazliitim znaajkama, kako pokazuje tablica ispod teksta.


13/38

fosalon;S-(6-kloro-2-oksobenzoksazolin-3-il-metil)-OO-dietil-fosforoditioat

T; NR: 21-25-50/53S: (1/2-)36/37-45-60-61

diazinon (ISO);O,O-dietil-O-2-izopropil-6-metil-

pirimidin-4-il-fosforotioat

Xn; NR: 22-50/53

S: (2-)24/25-60-61dimetoat (ISO);O,O-dimetil-metil-karbamoil-metil-fosforoditioat

XnR: 21/22S: (2-)36/37

klorpirifos (ISO);O,O-dietil-O-3,5,6-trikloro-2-piridil-fosforotioat

T; NR: 25-50/53S: (1/2-)45-60-61

S-tert-butil-tiometil-O,O-dietil-fosforoditioat;terbufos (ISO)

T+; NR: 27/28-50/53S: (1/2-)36/37-45-60-61

ometoat (ISO);O,O-dimetil-S-metil-karbamoil-metil-fosforotioat

T; NR: 21-25-50S: (1/2-)23-36/37-45-61

diklorvos (ISO);2,2-diklorovinil-dimetil-fosfat

T+; NR: 24/25-26-43-50S: (1/2-)28-36/37-45-61

fention (ISO);O,O-dimetil-O-(4-metiltion-m-tolil)-fosforotioat

T; NR: 21/22-23-48/25-50/53-68S: (1/2-)36/37-45-60-61

malation (ISO);1,2-bis(etoksikarbonil)-etil-O,O-dimetil-fosforoditioat

Xn; NR: 22-50/53S: (2-)24-60-61

paration (ISO);O,O-dietil-O-4-nitro-feniltiofosfat (kodnas nije vie registriran)

T+; NR: 24-26/28-48/25-50/53S: (2-)28-36/37-45-60-61

Neki od njih su vrlo jaki otrovi a neki tek tetne tvari. Srea je da se jako puno koristemalation, dimetoat i slini. Naalost, oni koji su vrlo opasni esto su i najuinkovitiji, pa ih senaprosto ne moe iskljuiti iz uporabe.

Otrovanja s organofosfatima smatraju se vrlo ozbiljnima bez obzira na jainu i

upornost simptoma. Hrvatski lijenici su osamdesetih godina stekli dragocjena iskustva, kakona dijagnostici ovih otrovanja tako i u lijeenju. Moda je razlog i u tome to se punotoksikologa bavilo i bavi ivanim bojnim otrovima. Glavna znaajka organofosfata je da seveu na enzim acetilkolin-esterazu, koja je zaduena na sinapsama hidrolizirati acetil-kolin.Taj je pak izrazito vani glasnik u komunikaciji izmeu ivanih stanica i njegovonakupljanje vodi pravoj zbrci, a u sluaju nepravovremenog lijeenja vodi u smrt. Vano jeznati znakove otrovanja budui su oni prilino specifini.


14/38

MUSKARINSKI: Nespecifini GI. Pojaano luenje svih sluzi i ekskretornihtekuina. Stezanje u grudima, bronhospazam, kaalj i edem plua. Usporen rad srca,pad krvnog tlaka. Uske zjenice, ponekad nejednake i smetnje vida.

NIKOTINSKI: Trzanje i treperenje miia, grevi, slabost miia ukljuujui miieza disanje. Bljedilo, ubrzan rad srca.

Pogledajte kako se zjenice suuju nakon otrovanja organofosfatima, ali od toga se ne umire

nego samo ne vidi. Umire se od prestanka disanja, a ni teki grevi nisu za zanemariti. Sjeamse jednog izvjea iz June Amerike o pilotu poljoprivrednog aviona kojemu je prsnula u okokap koncentrata organofosfata. Nije na to obraao pozornost, ali je uzletjevi s avionomopazio da vie skoro nita ne vidi, da se oajno osjea i da mu curi slina iz usta. Uspio jeprisilno sletjeti bez ozljeda, a nakon toga su ga prebacili na bolniko lijeenje. Obino tajprimjer spominjem kad tumaim kako se apsorpcija otrova moe odvijati na bilo kom mjestu.

Kod otrovanja organofosfatima vano je to prije primijeniti antidote i reaktivatoreacetilkolin-esteraze. Antidot je atropin, koji ima djelovanja suprotna acetil-kolinu i mora ga seprimjenjivati dokle god postoji i jedan znak otrovanja. Nai lijenici su u vrijeme dok smoimali esta otrovanja (danas su jako rijetka) savjetovali da ga se primjenjuje toliko da sepostigne otrovanje atropinom Za to su potrebne visoke doze atropina i mi smo poetkom ratanaruili od Belupa velike koliine ampula s visokim dozama atropina, ali ga nismo trebali.

Atropin nije dovoljan nego valja primjenjivati i reaktivatore acetilkolin-esteraze kao npr.pralidoksim ili toksokogin. Oni se daju naprosto zbog toga da se ubrza prekidanje kovalentneveze izmeu enzima i organofosfata. Predlau se naravno i druge metode, kao npr. davanjeotopina enzima ili transfuzija krvi uz uklanjanje organofosfata prikladnom izvantjelesnomtehnikom, ali to sve skupa nije dovoljno provjereno. Dobro je suraivati s vojnimtoksikolozima, jer oni imaju barem teoretsko iskustvo sa strukturno slinim ivanim bojnimotrovima.


15/38

Naravno da je i moja grupa puno radila na otrovanjima ovom skupinom insekticida irutinski smo mjerili aktivnost acetilkolin-esteraze u laboratoriju na Rebru. Osamdesetih smo

mogli u bilo koje doba dana na brzinuizmjeriti aktivnost tog enzima radiolakanja dijagnostike otrovanja.Naravno da su u sluajevima otrovanja

inhibicije enzima bile izrazito visoke,ak do 80%, a u suradnji s Institutomza medicinska istraivanja (IMI)moglo se mjeriti koncentrcije pojedinihorganofosfata i njihovih metabolita ukrvi ili mokrai. Tako smo kolegica sIMI i ja od strane Hrvatske poslani1990. godine na Kosovo zbog sumnjena otrovanje ogromnog broja djeceorganofosfatima. Albanci su tvrdili daih srpska vojska i policija masovno

truju ivanim bojnim otrovima i mi smo oekivali vidjeti svata. Oekivali smo slike poput

onih iz Halabje u irakom dijelu Kurdistana i bili smo pomalo zaplaeni. Istina, Kosovari sumi koji dan prije naglog slanja na mjesto dogaaja potajno kurirskom potom poslali brojneuzorke uzete od djece, ali mi u suradnji s IMI nismo nali nita drugo osim nikotina, atropina inekih metabolita organofosfata, pa smo mogli sigurniji otii. Za atropin smo znali objanjenje,

jer su lijenici masovno davali atropin djeci s grevima muskulature, a za metaboliteorganofosfornih insekticida se davalo objanjenje kako se radi ili o kontaminiranoj hrani ili oposljedicama lijeenja svraba malationom ili drugim organofosfatima, koje se uglavnommazalo po koi radi uklanjanja svraba. Doavi na Kosovo bili smo zgranuti silnompolicijskom silom u Pritini i Podujevu, gdje smo trebali obaviti glavninu posla u srednjojkoli uro akovi, gdje je prijavljeno najvie otrovane djece. Obavili smo pregleduionica i razgovarali prvo s nastavnicima i medicinskim osobljem, a onda smo smatralipotrebnim razgovarati i s djecom. Roditelji su neku djecu doveli a neku praktiki donijeli i svi

su bili stravino uplaeni tako da ste im strah mogli vidjeti u oima. Zatraio sam da roditeljinapuste uionicu, jer se nije moglo micati od mnoine tijela i oni su to uinili. Onog asa kad

je kljocnula brava pri zatvaranju vrata sva djeca iz uinonice su se poela griti, vritati ipadati na pod sa stolica. Tu scenu neu nikad zaboraviti, a pogotovo mrnju roditelja koji sunakon toga nahrupili izvoditi djecu van vjerojatno nas optuujui da smo suraivali sa Srbimau trovanju njihove djece. Taj i slini dogaaji te negativni nalazi naih analiza uvjerili su nasda se radi o masovnoj histeriji. Bez namjere da detaljnije objanjavam stanje na Kosovu mogusamo rei, da je bilo stravino. Srpski teror je bio toliko snaan da su djeca pronala spas uinduciranoj psihozi. Kasnije sam u literaturi vidio kako se to uestalo dogaa ne samo djecinego i odraslima u tekim vremenima, pogotovo kad netko ljude teko terorizira. Tada sam

jednom od srpskih strunjaka rekao da oni zapravo novae male Albance za borce protivSrbije, to se i pokazalo tonim desetak godina kasnije, kad su ti klinci dorasli za puku.

Postoji jo jedan problem vezan uz koritenje organofosfata, a to je kontaminacijahrane. Ona moe divno izgledati, a da bude oneiena insekticidima. Obino je topodnoljivo oneienje, ali se sjeam maka prodavanog u jednom velikom duanu koji jedoveo negdje sredinom osamdesetih do otrovanja nekoliko ljudi u Zagrebu. Na sreu brzo seustanovilo da je kod ljudi dolo do inhibicije acetilkolin-esteraze, a onda su epidemiolozi brzootkrili da je zajedniki initelj kod svih otrovanih mak iz istog duana. Sanitarna inspekcija jereagirala brzo, ali smo si svi poeli postavljati pitanja o sigurnosti naih namirnica ak i natakvim mjestima gdje bi se moralo oekivati provjerenu hranu. Mak je bio iz uvoza i cijela


16/38

serija je unitena. Ne oekuju se zabrane stavljanja veine organofosfornih insekticida i ostajenam samo poboljavati nadzor njihova koritenja na svim moguim mjestima. Treba liposebno naglatavati da se neki od njih koriste i u kuanstvima, naravno u vrlo niskimkoncentracijama, ali ipak ....

Karbamatni insekticidi

Ova skupina tvari prikladna je ne samo za unitavanje insekata, larvi i nematoda nego takoerpueva kako se to vidi iz slika dolje, pa im je primjena izrazito iroka.

Primjenjuju se u prilino velikim koliinama osobito za zatitu voaka ali i drugog bilja i topo cijelom svijetu. Toksikoloka svojstva nisu im bitno razliita i moe se rei da

karbofuran T+; NR: 26/28-50/53S: (1/2-)36/37-45-60-61

fenoksikarb NR: 50/53S: 60-61

metomil; T+; NR: 28-50/53S: (1/2-)22-36/37-45-60-61

merkaptodimetur; metiokarb; T; NR: 25-50/53S: (1/2-)22-37-45-60-61

propoksur T; NR: 25-50/53S: (1/2-)37-45-60-61

predstavljaju opasnost kako za ljudsko zdravlje tako i za okoli. Mehanizam otrovanja jepraktiki isti kao kod organofosfornih insekticida budui se veu kovalentno na enzim

acetilkolin-esterazu, pa su i simptomi otrovanja slini kao i terapija s antidotom atropinom.Kljuna razlika u odnosu na organofosfate je u tome to se enzim relativno brzo oporavljazbog hidrolize spomenute kovalentne veze, pa se obino ne preporuuje primjenareaktivatora. Zbog te problematine veze u nekim sluajevima se ak dobiju analizom vrlomale inhibicije enzima uz sigurno dokazano otrovanje. Sjeam se jednog sluaja s poetkamilenija kad je nazvao s Krka jedan pastir traei pomo. On se bavio uzgojem ovaca radiprodaje janjia i drao je stado dosta daleko u brdu na svojoj zemlji ograenoj suhozidima teodlazio svadodnevno tamo napojiti stoku i dati im zimi dodatnu hranu. Imao je i nekakvokameno sklonite u kojem je drao one najvanije potreptine poput npr. boce travarice. Nju


17/38

je pak spremao u jednu udubinu na zidu. Obino bi dok je tamo boravio znao po koji putaposegnuti za bocom i povui koji gutljaj. Ne znam koliko je bio iskren, ali tvrdio je da mu jenetko podvalio tamo krivu bocu s nekim otrovom, a vjerojatno je polupraznu bocu s rakijomukrao. Tako je on zabunom popio nekoliko gutljaja tog otrova i simptomi su se brzo javili.Jedan od prvih simptoma je bio slabljenje vida, a uz to su se javili grevi miia, bolovi uelucu i slinjenje. Vrlo brzo je osjetio da teko die. Zakljuio je da treba brzo pobjei kui i

tako je sjeo u svoj stari automobil. Vonja prema selu planinskom cestom bila je naravnorizina, a on nije dobro vidio i stalno se sudarao sa svakakvim preprekama. U kuu je jedvadoteturao iz auta i legao na krevet. Posumnjao sam da se pastir otrovao karbofuranom, kojitamo pastiri uestalo koriste, kako e biti malo kasnije objanjeno. Zatraio sam hitnoprebacivanje u bolnicu uz mjerenje aktivnosti acetilkolin-esteraze i primjenu atropina, pa jesluaj zavrio dobro.

Karbamatni insekticidi su poznati po estim otrovanjima ptica, ali takoer drugihivotinja poput pasa ili maaka. Naravno da je jako teko sprijeiti ivotinje da jedu otrovanuhranu u slobodnom prostoru i zapravo najee stradavaju ptice radi hranjenja otrovanimkukcima. Kod nas je glavni predstavnik karbofuran naao posebno mjesto primjene zanamjerno ubijanje uglavnom divljih (npr. agalj, divlje svinje, podivljali psi, itd.) ili domaihivotinja (uglavnom kuni ljubimci poput susjedovih pasa i maaka). Ilustrirati u problem

mojim iskustvom sa supovima. Te ptice su kroz cijelu ljudsku povijest igrale izrazito vanuulogu u sprijeavanju irenja zaraznihbolesti. One su istai, koji se hranegotovo iskljuivo leinama ivotinja uprirodi. Gnijezde se nanepristupanim mjestima u brdimaodakle izlijeu i iz visine osmatrajuteren. U asu kad opaze uginuluivotinju sletjet e tamo cijelo jatoovih ptica i do kraja pojesti leinu.Tako bi to vjerojatno bilo i danas dase nisu promijenili neki odnosi

izmeu ljudi i ivotinja. Na naeotoke su prvo lovci dovezli divlja poput divljih svinja, kako bi mogli na lovitima zaraivatinovce od stranih lovaca. Nekako istovremeno su graani pronali da su otoci izvrsna mjestaza ostavljanje svojih bivih kunih ljubimaca. Nita lake nego psa staviti u auto i onda skopna prijei na otok poput npr. Ugljana i tamo onda u divljini izbaciti tu ivotinju iz auta.Pas se naravno mora snai i onda se sa slinima udruuje u opore divljih pasa lutajui pootoku. Najbolja hrana su naravno ovce stjerane meu nekakve suhozide. Onda se po noipojave psi ili agljevi te naprosto zakolju ovcu dvije, a ni divlja svinja ne zazire od prehranemladim janjiima. Pastir naravno trai pomo na sve strane, ali pomoi ni od kuda. Lovcimanije posao ubijati podivljale pse, a divlje svinje nitko ne ograuje uinkovitim ogradama.Dravni slubenici ne vole pjeaiti u brda da bi procijenili veliinu tete na stadu ovaca ionda se odtete pastirima ne daju pravino. Pastiri su onda poeli ostatke svojih zaklanihovaca obilno tretirati pripravcima karbofurana namjeravajui na taj nain potrovati svojeneprijatelje. Naravno da su ti neprijatelji radije jeli svjee meso i uspjeh pastira je bio slab, alizato su vrlo uinkovito poeli ubijati supove, jer supovi upravo trebaju ostatke ivotinjskihleeva. Tako je poelo izumiranje supova na kvarnerskim otocima, to nikako nije moglaprihvatiti skupina biologa zaljubljenih u sav ivi svijet na kopnu i moru. Grupa entuzijasta izprekrasnog naselja Beli na Cresu izmeu ostalog se godinama bavila zatitom i lijeenjemsupova, pa su digli galamu. Traili su da se nekako prekine taj krug smrti i uspjeli su priMinistarstvu zatite okolia negdje 2001. godine ishodovati osnivanje Povjerenstva za


18/38

sprijeavanje ilegalne primjene otrova u prirodi, a mene su izabrali za predsjednika. Krenulismo vrlo iroko traei suradnju veterinarske inspekcije i veterinarskih instituta, lovaca,sanitarnih inspektora i instituta. Suradnju su prihvatili jedino znanstveni instituti u Hrvatskoj iBeu, a svi drugi su smatrali da to nije njihov posao. Bio je problem ak prenijeti mrtvog supanpr. s Krka u Zagreb. Trebalo je prvo otkriti mrtve ptive, za to su bili idealni lovci, onda jenekakva inspekcija trebala tog supa staviti u rashladnu torbu i dostaviti u Zagreb. Kako nitko

nije htio suraivati onda su zaljubljenici u supove sami obilazili otoke i traili mrtve supove.Zapravo su to obavljali usput bavei se nekim drugim poslovima prouavanja flore i fauneotoka. Na tom pravom poslu su uspjeli i ja sam vidio dvije prekrasne knjige sa slikama svihmoguih biljnih i ivotinjskih vrsta te posebnih prirodnih ljepota kraja. Uspjeli bi oni moda isa supovima da je bilo podrke. Koristili su vlastite rashladne torve i automobile da bidostavili prvih nekoliko leeva ptica u Zagreb. Obavljene su analize aktivnosti acetilkolinesteraze i tragova pesticida u mesu leeva, ali bez rezultata. Bilo je to i logino, jer su supoviugibali nekoliko dana nakon otrovanja, kad je aktivnost nezgodnog enzima bila vraena unormalu i insekticid se ve uglavnom metabolizirao i izluio. Onda je doao raun s instituta iMinistarstvo je bilo bijesno na veliinu svote koju mora platiti. Oni su izgleda oekivali da einstituti besplatno obaviti analize. Povjerenstvo je naglo rasputeno i vie nikad nije biloobnovljeno, a imali smo jo puno dobrih ideja. Koji mjesec dana nakon toga na jednom

uskom podruju otoka Raba nali su graani ak 17 mrtvih supova. Tada se ukljuila u istragui policija. Moj zavod je prema simptomima pretpostavio da bi se moglo raditi o karbofuranu iposlali smo lokalnu sanitarnu inspekciju da pronae kome je otrov prodan. Brzo se nalopastira koji je u poljoapoteci kupio preparat na bazi tog insekticida pa ak i ostatke pakiranja,a iz laboratorija MUP-a i jednog privatnog forenzikog laboratorija dole su analize ptica,kojima je potvreno da su bijene karbofuranom. Naravno da se nakon toga nita drugo nijedogaalo u smislu zatite divljih ivotinja poput supova. One i dalje izumiru, jer nisuuklonjeni razlozi zbog kojih pastiri otrovima nastoje zatititi svoja stada. No, to je samo vrhledene sante, a vrste i vrste s ove nae zemlje nestaju potrovane.

Naravno da karbamatni insekticidi predstavljaju i vrlo neugodnog polutanta u okoliu.Dovoljno su dobro topljivi u vodi da ih oborine odnose u povrinske vode, a s ispiranjem upodzemne vodotokove situacija je bolja. Treba li ponovo naglaavati da su vrlo otrovni za

vodene organizme? Relativno dugo se zadravaju u okoliu. Vrijeme njihova poluraspada utlu iznosi oko 2 mjeseca, pa uz nestrunu primjenu moguostati dugo u okoliu. Nije bolja situacija niti s njihovimnalazima u biljnim plodovima, pa se u budunosti morapoboljati njihov inspekcijski nadzor, ali to naravnokota. Potpuno je jasno da se uz dobro nadziranuprimjenu moe bezbrino uivati plodove tretiranihvoaka i vjerojatno zbog toga ni jedan od ovihinsekticida nee biti zabranjen za stavljanje u promet.Valja na kraju snano naglasiti da se karbamatniinsekticidi iroko primjenjuju u domainstvima, posebnoza zatitu vrtova i kunog ukrasnog bilja. Obino dolazeu niskim koncentracijama tako da se konani proizvodirazvrstavaju u tetne tvari. Takoer obino dolazezapakirani kao sprejevi, a sprej se ne moe gutati.Vjerojatno ne predstavljaju akutnu opasnost prikoritenju u kuanstvu, ali bi ipak potroae trebalouinkovitije upozoravati na oprez pri radu i na potrebuprimjene mjera osobne zatite. No, o tome neto vie upoglavlju o kunim kemikalijama.


19/38

Piretroidni insekticidi

Radi se o relativno novoj skupini insekticida i zadnjih godina se poveava opsegnjihove proizvodnje te koritenja. Moda i zato nema izvjetaja o njihovim opasnostima, aliima zato puno oduevljenja. Evo svojstava veine registriranih piretroida na naem tritu.

piretrini ukljuujui kinerine Xn; NR: 20/21/22-50/53S: (2-)13-60-61

deltametrin T; NR: 23/25-50/53S: (1/2-)24-28-36/37/39-38-45-60-61

cipermetrin T; NR: 23/25-50/53S: (1/2-)24-28-36/37/39-38-45-60-61

permetrin XiR:36/37/38S: (2-)13-60-61

lambda-cihalotrin Xn; NR: 20/21/22-50/53S: (2-)13-60-61

Prilino se razlikuju prema opasnim svojstvima za ovjeka, pa su neki tek tetne tvaria drugi otrovi. Veina su vrlo otrovni za vodene organizme, ali ima onih ija je ekotoksinostzanemariva. Ono to je jako bitno istaknuti jest mogunost primjene u vrlo niskimkoncentracijama (npr. 0,02% opasnog deltametrina), kad se konani proizvod uope nerazvrstava meu opasne tvari.

Preporuuju ih za unitavanje svih mogu

ih kukaca, larvi, gusjenica, crvi, grinja, itd.,pa su nali vrlo iroku primjenu na svim moguim mjestima.

Sasvim sigurno je dokazano da ne predstavljaju veliku opasnost za ptice, koje inae estoteko stradavaju zbog primjene drugih insekticida. Njihovo zadravanje u okoliu je umjerenoi npr. za deltametrin kau da vrijeme polurazgradnje iznosi oko 2 tjedna u tlu, a u vodi uzprisutnost suneve svjetlosti je raspad i bri. Nisu naeni nikakvi dugotrjno tetni uinci poputmutagenosti, karcinogenosti ili reproduktivne otrovnosti kod sisavaca, pa i to ohrabrujenjihovu primjenu. ak se brzo izluuju iz organizma pokusnih ivotinja, to je takoerohrabrujue. Kod akutnih otrovanja spominje se srednja neurotoksinost, a nema nikakvihizvjetaja o teem stradanju rijetkih otrovanih osoba. To nas naravno ne treba zavarati, jer se


20/38

ova skupina insekticida ne primjenjuje dugo kao ranije spominjani predstavnici insekticida, papouzdanije rezultate treba jo ekati.

Koristi ih se u zatiti bilja na njivama, u vrtovima ili na balkonima. Naravno da semogu koristiti i protiv dosadnih mrava u vaoj kuhinji ili u talama protiv muha ili drugihnametnika. Vjerojatno se i pretjeruje u njihovu koritenju na svim moguim mjestima.

Pogledajte pozornije primjenu deltametrina na poljima gdje radnik praktiki nema nikakvu

zatitnu opremu, a slika desno gore je jo rjeitija. Danas se naveliko piretroidi, a posebnodeltametrin, koriste za impregnaciju platna, koje onda moe posluiti za razliite svrhe.Reklamira se posebno u siromanim zemljama da se koriste kao zatita od kukaca, odkomaraca do nezgodnih pauka, a tvrdi se da nemaju utjecaja na ljudsko zdravlje. Kako e tozavriti u budunosti vidjeti e se.

Fungicidi

Velika je to obitelj raznoraznih tvari, koje se koriste protiv gljivica kao nametnika na stotinurazliitih mjesta. Nevjerojatno je gdje se sve gljivice mogu pojaviti i kolike tete mogu initi.Mene je posebno iznenadio dvodnevni seminar za restauratore umjetnikih djela na kojem

sam i osobno imao predavanje o opasnim svojstvima kemikalija koritenih u tom zahtjevnomi osjetljivom poslu. Jedan od strunjaka je govorio o gljivicama (plijesnima) i pokazivaomjesta gdje se sve mogu nai. Da se mogu naseliti na drvenim predmetima, biljkama, svim

vrstama namirnica (sjetite se mikotoksina), pa i ljudskoj koi kao na slici gore desno znaosam i bez tog predavanja, ali nisam si mogao zamisliti da mogu u jednoj obinoj kui prolazitikroz zidove. Nije to kao na slici gore lijevo i zato je zauujue. ovjek je uredio kuu

jednokatnicu s podrumom i bez namjetaja je ostavio zakljuanu budui je morao otputovatina godinu dana. Kad se vratio zatekao je sve zidove od podruma do tavana obrasle velikimkolonijama neke tvrdokorne plijesni. Jedini izlaz bio je u potpunom renoviranju cijele


21/38

unutranjosti kue uz koritenje velikih koliina izrazito otrovnih fungicida. Meutim, ipaknajvie o opasnostima od gljivica govori pria o peronospori.

Naa Dalmacija je u prolosti ivjela od proizvodnje vina i maslinova ulja, naravno uzteak seljaki trud i muku, ali preivjeti se moglo. Onda je 1874. godine u Europu stigla izAmerike strana peronospora, a ve 1882. godine pojavila se u naim krajevima. Nazvali su jeplamenjaa, jer je unitavala lie, cvjetove i plodove vinove loze kao da su spaljeni. Na liu

se prvo javljaju prozirne pjege zvane uljaste pjege, koje se za vlana vremena pretvaraju ubjeliaste paperjaste prevlake, kao na slici dolje lijevo. Kako prolazi groe vidi se desno.

Peronospora je donijela slom gospodarstva tamo gdje su ljudi ovisili o proizvodnji vina inakon toga je poelo golemo iseljavanje naih seljaka u prekomorske zapadne krajeve.Trebalo je dugo vremena da se pronae uinkovit fungicid pod imenom bordoka juha usprjeavanju pojave peronospore, ali tada je ve bilo kasno za propale vinograde iupropatene vinogradare. Bilo je to najtee iskustvo s gljivicama koje je Hrvatska doivjelakao i mnoge druge vinogradarske zemlje, ali ne moe se rei da gljivice i danas ne ine veliketete ovjeku na svakom moguem mjestu. Zbog toga se tijekom prolog stoljea pojavio

izuzetno velik broj fungicida kao sredstava za sprjeavanje pojave ili unitavanje gljivica. Ikod nas se na listi sredstava za zatitu bilja nalazi izrazito mnogo preparata na bazi gotovostotinu fungicida. Evo glavnih skupina fungicida, koji su se prolog stoljea koristile u raznimpreparatima, a valja rei da su neki danas izvan uporabe.

1. SUPSTITUIRANI BENZEN (kloroneb, klorotalonil, dikloran, heksaklorbenzen)2. TIOKARBAMATI (metam natrij, tiram, ziram, ferbam)3. DITIOKARBAMATI (kaptan, kaptafol, folpet)4. BAKROVI SPOJEVI (bakrov sulfat ili modra galica ili bordoka juha, bakrov

arsenat)5. ORGANOIVINI SPOJEVI (fenilivin acetat)6. ORGANOKISITRENI SPOJEVI (fentin ili tributilkositrove soli)7. KADMIJEVI SPOJEVI (soli poput acetata)8. DRUGI (anilazin, benomil, cikloheksimid, dodin, iprodion, metalaksil, etridiazol,

tiabendazol, triadimefon)

Praktiki svi organometalni spojevi su na listama zabrana i smiju se koristiti tek na posebnimmjestima. Organoivini i kadmijevi spojevi vie nemaju nigdje primjene, a tributil kositrovesoli imaju mjesta samo u industriji. Zadnja verzija nae liste zabranjenih tvari posebnoiskljuuje kositrove organometalne tvari za zatitu bilo kojeg predmeta koji se uranja u vodu.


22/38

Do prije desetak godina doputalo se koritenje takvih kemikalija za zatitu brodova kraih od20 m, ali danas je i to zabranjeno. Jedini metal kojemu primjena nikad nije ograniavana jestbakar, ije soli ili hidroksidi su i danas najee koriteni fungicidi, barem kad se govori ozatiti vinograda. Evo naih glavnih aktivnih tvari doputenih za uporabu u poljoprivredi.

IME CAS BROJ RAZVRSTAVANJE I

OZNAAVANJEbakrov sulfat 7758-98-7 Xn; N

R: 22-36/38-50/53S: (2-)22-60-61

azoksistrobin 1317-39-1 Xn; NR: 22-50/53S: (2-)22-60-61

ciprokonazol 94361-06-5 Xn; NR: 22-50/53-63S: (2-)36/37-60-61

ditianon 3347-22-6 Xn; NR: 22-50/53S: (2-)24-60-61

epoksikonazol 133855-98-8 Xn; NR: 40-62-63-51/53S: (2-)36/37-46-61

folpet 133-07-3 Xn; NR: 20-36-40-43-50S: (2-)36/37-46-61

heksakonazol 79983-71-4

R:S:

kaptan 133-06-2 T; NR: 23-40-41-43-50S: (1/2-)26-29-36/37/39-45-61

karbendazim 10605-21-7 T; NR: 46-60-61-50/53S: 53-45-60-61

mankozeb 8018-01-7 Xi

R: 37-43S: (2-)8-24/25-46

pirazofos 13457-18-6 Xn; NR: 20/22-50/53S: (2-)36/37-46-60-61

prokloraz 67747-09-5 Xn; NR: 22-50/53


23/38

S: (2-)60-61tiabendazol 148-79-8 N

R: 50/53S: 60-61

tiram 137-26-8 Xn; N

R: 20/22-36/38-43-48/22-50/53S: (2-)26-36/37-60-61

triadimefon 43121-43-3 Xn; NR: 22-43-51/53S: (2-)24-37-61

Puno ih je i nee u tekstu biti govora o svima, a svi nisu ni zasluili poseban osvrt zbog svojihrelativno blagih uinaka na iva bia. Primjer je npr. tiabendazol, koji je tek tvar opasna zaokoli i bez ikakvih znaajnih uinaka u ovjeka. Meutim, neki su od predstavnika ipakotrovi (npr. kaptan i karbendazim) iako se sasvim sigurno moe rei da skupina predstavlja

najmanje opasne pesticide. Ovdje gore su navedena svojstva istih tvari, a pripravci fungicidadolaze u razrijeenim otopinama najee tek kao tetne tvari ili bez ikakvih opasnih atributa.To ne znai da ih se ne treba uvati pri radu, a posebno kad se primjenjuju u domainstvu, jeri u domainstvu ovjek esto treba fungicide.

Naravno da ima puno fungicida koji se primjenjuju u uzgoju loze, ali vjerojatno jebordoka juha i najstariji i najkoriteniji od njih. Toksikoloka vojstva razrijeenih otopina

bakrovih soli i nisu ba impresivna, a nema nitiotrovanja, barem koliko se ja sjeam. I to sveusprkos tome to je zatita ljudi kod tretiranjaizrazito slaba, kao na ovoj slici lijevo. Gospodin

je toplog ljetnog dana stavio protuprainskupolumasku dobru kao zatitu od praine ikrupnijih aerosola, a prska vinograd tekuimaerosolom. Naravno da nije tijelo zatitio nanikakav nain i jo je raskopao koulju da mu nebude previe vrue. Tako se ne bi trebalo raditi.Ni u svijetu se ne biljee esta otrovanjabordokom juhom i slinim preparatima, ali nekestvari ipak treba znati. Najee se javljajugastrointestinalni poremeaji, pogotovo kodgutanja. Doktori bi morali znati da je najvanijeobaviti ispiranje eluca, a neki kau da su akprimjenjivali kod otrovanja antidote kaopenicilamin. Njega se do nedavno moglo nabavitiu Hrvatskoj, ali nikad nisam uo da se koristio unas zbog tretiranja otrovanja bordokom juhom.Ni kronina izloenost bakru kod vinogradarskihradnika nije vana niti donosi neke posljedice.Negdje u godinama prije Domovinskog rata bio

sam mentor rada o izloenosti vinogradarskih radnika iz Poege pesticidima, pa smo takomjerili i koncentracije bakra u krvi radnika u razna godinja doba. Neto su povienjekoncentracije bile u ljeto, ali ispod razina koje bi mogle predstavljati opasnost za njih. Uz sve


24/38

mogue praene parametre odskakali su od normale jedino prema jetrenim probama, koje suukazivale na kroninu izloenost alkoholu, a ta izloenost se nije mogla povezati spesticidima nego s drugim initeljima. Uostalom, ne moe se oekivati da e vinogradariapstinirati od uivanja u vinu. U svakom sluaju ne moramo se jako bojati bakrovih soli zbognjihove iroke primjene u vinogradarskim krajevima. ak nije opaeno ni znaajnijeoneienje okolia, posebno povrinskih voda unato tome to su bakrove soli jako dobro

topive u vodi. Naalost, bordoka juha nije fungicid izbora za brojne gljivice i tu se moratraiti neko drugo rjeenje.Karbendazim je vrlo iroko koriteni fungicid na svim moguim poljoprivrednim

kulturama. Unato tome to se koristi u preparatima s prilino niskim koncentracijama nemoe se rei za njega da je tako malo opasan kao npr. bordoka juha. Dakle, radi se o otrovu iekotoksinoj tvari, a zabrinjavaju njegova mutagenost i reproduktivna otrovnost (R60-61).Zapravo se razvrstava u otrove uglavnom zbog reproduktivne otrovnosti.

Naravno da se na poljima esto primjenjuje bez potivanja osnovnih mjera osobne zatite, kaona slici lijevo gore. Slika je snimljena u Junoj Americi, ali ni kod nas nije bolja situacija.Ako malo bolje pogledate, radnik prska ispred sebe i stalno se nalazi u oblaku aerosolakarbendazima. Kod nas nisam nikad sreo otrovanje ovim fungicidom, moda i zato to se

primjenjuje u relativno niskim koncentracijama. Nije se vjerojatno ni trebalo oekivati tekoakutno otrovanje, ali njegovi dugotrajni uinci (mutagenost i reproduktivna otrovnost) sasvimsigurno da nisu zanemarivi. On je danas neslubeno razvrstan i u endokrine disruptore, pa senalazi na europskoj listi prioriteta. To znai da se mora slijedeih godina detaljno ispitatinjegova opasna svojstva i prijeti mu stavljanje na liste zabrana. Poseban problem su njegoviostaci u namirnicama te kretanje u okoliu. Prilino se snano adsorbira na tlo i tamo ostajedugo vremena neraspadnut, pa onda nije udo to ga biljke mogu bioakumulirati. Na slici goredesno je prikazana krasna rajica kontaminirana karbendazimom. Otrovan je za vodeneorganizme, ali to je znaajka veine pesticida.

Ciram je za razliku od svog prethodnika izrazito opasan kod akutnog unosa uorganizam. Razvrstava se u vrlo jake otrove. Dugotrajni unos je povezan tek sa tetnimuincima, a svojstva nadraivanja su vana samo kod koncentrata. estok otrov jest, ali seprimjenjuje u relativno niskim koncentracijama, pa se njegovi preparati razvrstavaju obino utetne tvari. Zadnjih godina pozornost izazivaju znanstveni lanci o tome da bi mogao bitiendokrini disruptor. To svakako nije dobra osobina, ali je sve skupa pod pitanjem i nemanekih najava da bi mogao doi na listu zabranjenih tvari. Unato tome to ga se moe nai kaoostatak u raznim namirnicama (npr. brojno voe poput jabuka) on ne predstavlja problem kaomanje otrovni karbendazim budui nema tekih kroninih uinaka. Kod nas s njim nije biloznaajnijih otrovanja ili primjera kojih bi se mogao sjetiti prilikom pisanja ovog teksta.


25/38

Herbicidi

Prema godinje potroenim koliinama na poljima za suzbijanje nepoudnih biljakaherbicidi prednjae pred svim drugim pesticidima. Za razliku od insekticida ili fungicidakoriste se na mnogo manje podruja (poljoprivreda, promet i graevinarstvo), ali zato svim

moguim tehnikim sredstvima. Na poljoprivrednim povrinama se koristi runo, kopnenim

vozilima, zrakoplovima, helikopterima ili na drugi nain. Hrvatske eljeznice imaju posebankemijski vlak za unitavanje uglavnom korova na svojim prugama. Taj vlak cijele godineputuje hrvatskim prugama tretirajui ih protiv svih moguih biljaka, ali ljudi iz njega bave se idrugim poslovima unitavanja tetoina na eljeznikim prometalima i prometnicama.Jednako tako su vani za odravanje cestovnih prometnica ili na gradilitima, gdje trebaukloniti sve ivo kad se kree u velike pothvate. Meutim, ipak se herbicidi najvie koriste upoljoprivredi, uglavnom profesionalno. Nema ih se razloga koristiti u domainstvima, ak nitiu zatiti vrtova ili kunih biljaka. To znai da se u zemljama s dobrim nadzorompoljoprivredne proizvodnje rijetko sreu otrovanja s ovom skupinom pesticida. ak i kod nasherbicidi ne predstavljaju takav problem kao npr. insekticidi to se tie otrovanja graana.

Inae se prema brojnosti skupina kemikalija teko moe re

i jesu li herbicidinajraznolikiji meu svim pesticidima, ali ja sam miljenja da zapravo jesu, jer u ovoj tablici

dolje nisu dani mnogi od njih, kao npr. davno naputena mineralna ulja.

SKUPINA PREDSTAVNICIcikloheksandioni kletodim, setoksidim, tepraloksidim, itd.fenil-pirazolini pinoksadenimidazolinoni imazamoks, amazapir, imaetrapirsulfonil-ureje klorsulfuron, metsulfuron, sulfsulfuron,

triamsulfuron, itd.triazolpiramidini florasulamdinitroanilini etalfluralin, trifluralin

benzojeva kiselina dikambakarboksilne kiseline klopiralid, pikloram, triklopirfenoksi kiseline 2,4-D, diklorprop, MCPA, MCPB, mekopropfenil-karbamati desmedifam, fenmedifamtriazini atrazin, simazintriazinoni heksazinon, metribuzin, pirazonuracili bromacilbenzotiazoli bentazon


26/38

nitrili bromoksinilureja derivati diuron, linurontiokarbamati EPTC, trialatinhibitori sinteze aminokiselina glifosat,triazoli amitrolkloracetamidi metolaklor, propizamid

benzofuranil alkilsulfonati etofumesatnitrili diklobenilbipiridilim soli parakvat, dikvat

U gornjoj tablici dani su uglavnom herbicidi koji se danas koriste u svijetu. Kod nas se koristiveina od njih, ali se mora naglasiti kako vodimo jasnu politiku nadzora nastojei oneopasnije drati pod strogim nadzorom. S uspjehom, kako e biti pokazano kasnije. Evo sadmalo podataka o opasnostima od aktivnih tvari u naim herbicidima.

linuron 330-55-2 T; NR: 61-22-40-48/22-62-50/53

S: 53-45-60-61alaklor 15972-60-8 Xn; NR: 22-40-43-50/53S: (2-)36/37-46-60-61

acetoklor 34256-82-1 Xn; NR: 20-37/38-43-50/53S: (2-)36/37-60-61

izoproturon; 34123-59-6 Xn; NR: 40-50/53S: (2-)36/37-60-61

dikamba 1918-00-9 XnR: 22-41-52/53S: (2-)26-61

mekoprop 7085-19-0 [1]93-65-2 [2]

Xn; NR: 22-38-41-50/53S: (2-)13-26-37/39-60-61

amonijev glufosinat 77182-82-2 XnR: 22S: (2-)

fenmedifam; 13684-63-4 N

R: 50/53S: 60-61etofumesat 26225-79-6 N

R: 51/53S: 61

glifosat 1071-83-6 Xi; NR: 41-51/53


27/38

S: (2-)26-39-61mezotrion; 104206-82-8 N

R: 50/53S: 60-61

klopiralid

1702-17-6 X; N

R: 41-51/53S: (2-)26-39-6121087-64-9 Xn; N

R: 22-50/53S: (2-)60-61

2,4-D 94-75-7 XnR: 22-37-41-43-52/53S: (2-)24/25-26-36/37/39-46-61

diklorprop 120-36-5 Xn

R: 21/22-38-41S: (2-)26-36/37prosulfokarb 52888-80-9 Xn; N

R: 22-43-51/53S: (2-)24-37-61

klopiralid 1702-17-6 X; NR: 41-51/53S: (2-)26-39-61

metamitron 41394-05-2 Xn; NR: 22-50

S: (2-)61parakvat diklorid 1910-42-5 [1]2074-50-2 [2]

T+; NR: 24/25-26-36/37/38-48/25-50/53S: (1/2-)22-28-36/37/39-45-60-61

propizamid 23950-58-5 Xn; NR: 40-50/53S: (2-)36/37-60-61

trifluralin 1582-09-8 Xi; N

R: 36-43-50/53S: (2-)24-37-60-61mezotrion 104206-82-8 N

R: 50/53S: 60-61

metribuzin 21087-64-9 Xn; NR: 22-50/53S: (2-)60-61


28/38

izoproturon 34123-59-6 Xn; NR: 40-50/53S: (2-)36/37-60-61

simazin 122-34-9 Xn; NR: 40-50/53

S: (2-)36/37-46-60-61Kao to se moe iz gornje tablice vidjeti, koristimo tvari vrlo razliitih opasnih

svojstava. Svi su herbicidi ekotoksini i veina ostavlja dugotrajne tetne posljedice u vodi, atakoer su opasni za biljne organizme. to se tie otrovnosti za ljude jako se razlikuju. Ima tupredstavnika vrlo otrovnih i gotovo sasvim neotrovnih tvari, ali injenica je da se nastojiproizvesti to manje opasne herbicide za ljude. To se dogaa zadnjih tridesetak godina unastojanju da se sintetiziraju to specifiniji otrovi za biljke, ali naravno da se ne moe nitibez totalnih herbicida, koji unitavaju sve ivo na tom svijetu poput npr. parakvata. Ovdje ebiti rijei samo o onim herbicidima s kojima imamo problema i iskustava u Hrvatskoj.

Kod nas je jo uvijek najee koriteni herbicid atrazin, barem na poljima skukuruzom. Jeftin je i do nedavno je proizvoen u Hrvatskoj (Herbos), a danas ga uvozimo

bilo kao istu tvar bilo u obliku preparata. Gledajui njegova opasna svojstva ne predstavljaproblem za zdravlje ljudi i ne sjeam se niti jednog fatalnog otrovanja njegovim preparatima uHrvatskoj. Meutim, njegova sudbina je vrlo upitna zbog nekoliko razloga. Prvi je problemglobalnog oneienja ovom tvari, koja je inae prilino nestabilna u okoliu. Brzo seraspada! Meutim, dobro je topiv u vodi i lako se procjeuje u podzemne vodotokove. Sjeam

se jednog magistarskog rada izsredine devedesetih prologstoljea u kojem sam bio lanpovjerenstva za obranu. Kolegicaiz Maribora je pratilakoncentracije atrazina upodzemnim vodama tog podruja,

jer su koncentracije atrazinaprelazile MDK u vodi za pie.Lokalne vlasti su odluile spasitivodu za pie i uvele su programbesplatnog davanja drugihherbicida seljacima, kako bi sesmanjile koncentracije atrazina upodzemnim vodama. Uspjeh jebio nevjerojatan. Negdje do 1995.

godine atrazin je prestao biti problem Maribora. Imamo i mi takvih podruja gdjekoncentracije atrazina variraju oko MDK, kao npr. u Velikoj Gorici, ali se ne poduzimaju

mjere sline onima u Sloveniji. Klju

ne zamjerke atrazinu su to je postao globalnooneienje i to je prva tvar proglaena endokrinim disruptorom, barem to se tie aba i

drugih vodozemaca kao na slici gore. Neki radovi govore o tome da je on endokrini disruptori za ribe u kopnenim vodama, ali na to gledam s malom sumnjom. To to je atrazin globalnaneist dalo bi se rijeiti boljim nadzorom njegove primjene uvaavajui injenicu da jeizvrstan herbicid bez tekih tetnih uinaka na ljudsko zdravlje. Pria o endokrinomdisruptoru mogla bi ga kotati glave, jer mnoge europske zemlje poput Slovenije ve suzabranile njegovu uporabu. Nono kreketanje aba moda nije ugodno za uho, ali je dobroznati da one ive i obavljaju svoju vanu funkciju za nau planetu. Vjerujem da je atrazinu


29/38

odzvonilo i da e nakon njegove zabrane stavljanja na trite biti vie aba u naem okoliu.Ako volite abe onda e vas ovo predvianje razveseliti.

Diklorfenoksi-octena kiselina (2,4-D) je herbicid koji pomalo sustie ili ak prestieatrazin po koliinama u primjeni. S toksikolokog stanovitato je prihvatljivo budui se radi o kemikaliji s relativnoslabim opasnim svojstvima za ljudsko zdravlje. Ona je

prihvatljivija od atrazina i zbog slabije ekotoksinosti. Uistom stanju je tek tetna za vodene organizme, a upripravcima se to svojstvo gubi. Meutim, ipak predstavljaopasnost za ljudsko zdravlje zbog tipinog ljudskog nemara.Na slici lijevo je prikazano kako se za tretiranje s ovomkemikalijom pripremaju ljudi u nekim nerazvijenimzemljama, ali ni kod nas stanje nije bolje. Po mojemiskustvu najvie otrovanja herbicidima dogaa se kod nas sovom kemikalijom. Otrovanja obino zavravaju dobro, akose otrovani na vrijeme pojavi u bolnici. Dovoljno jeprimijeniti forsiranu alkalnu diurezu (dati to vie tekuine izaluiti krv davanjem infuzija natrijeva bikarbonata), a u

teim sluajevima pomae hemodijaliza. Poseban problem sovom kemikalijom kao i s prethodno spominjanimatrazinom je oneienje hrane zbog nepotivanja karence.

Seljaci sigurno nisu zloesti, ali preesto zaboravljaju da krajnje korisnike svojih proizvodatreba i tititi. Nevjerojatno je kako primjenaherbicida moe imati utjecaja na kvalitetu naeprehrane. Mene je najvie iznenadio jedan izvjetajo oneienju gljiva herbicidima. Nije mi uope

jasno kako je ova kemikalija mogla dospjeti namjesto za uzgoj ampinjona, ali injenica je da jesve mogue. Dokle god nema dobrog nadzorapoljoprivredne proizvodnje mogue je oekivati

svakakva iznenaenja. Moda e u budunostipretvaranje seljaka u farmere donijeti dobrobitupravo u nadzoru primjene pesticida i posebno

herbicida. Ipak se herbicidi primjenjuju iskljuivo profesionalno na poljoprivrednim imanjimaili drugim lako nadziranim mjestima, pa optimistiki oekujem da e s njima u budunosti bitimanje problema nego danas.

Najgora iskustva hrvatskih toksikologa vezana su uz parakvat. Negdje na prijelazuosamdesetih u devedesete godine prolog stoljea nali smo se u dilemi da li zabraniti za

uporabu taj strani otrov. Istina je da u onovrijeme nije bio razvrstan kao vrlo jaki otrovnego tek kao otrov, ali naa su iskustvapokazivala da je izrazito opasan. Od brojnihsluajeva otrovanja spomenuti u tek jedan, koji

je na mene ostavio snaan utisak. Parakvat jetotalni herbicid, koji unitava apsolutno sve napolju. Iza njegove primjene ne ostaje ni jednabiljka i idealan je za primjenu na prugama,cestama i gradilitima. Meutim, vole gaprimjenjivati i na poljoprivrednim imanjima prijesjetve, jer uniti sve mogue korove, koji bi


30/38

mogli smanjiti urod izabrane monokulture. Ljudi su ga rado kupovali, a takoer su se estotrovali. Negdje poetkom devedesetih prolog stoljea asistent s poljoprivrednog fakulteta jedao svom bratu seljaku iz Jastrebarskog spremnik parakvata upozoravajui ga na opasnasvojstva herbidica. Brat iz Jaske nije potroio cijelu koliinu parkavata i ostatak tekuine jeprelio u pivsku bocu te ostavio u podrum do slijedee godine. Zapravo je zaboravio na svojparakvat i tipino hrvatski je tijekom zime traei pie posegnuo za krivom bocom. Navodno

nije progutao kemikaliju nego ju je ispljunuo i odmah otiao oprati usta. Meutim, parakvat jekvarterna amonijeva baza i nagrizajua tvar, pa mu je otetila sluznicu usne upljine. Uzaludje on prao usta svim i svaim, kad ga je boljelo i smetalo. Odmah ujutro otiao je svomlijeniku, koji ga je poslao na otorinolaringologiju u Zagreb. Brat s agronomskog fakulteta

nije se slagao s izborom smatrajuida to nije dobro rjeenje. Naotorinolaringologiji su krenuli ulijeenje ozljeda usne upljine, a bratagronom je galamio da trebadrugaije postupiti. Konano jedoao do tada najuglednijegtoksikologa prof. Beritia i ishodio

hitno prebacivanje na tadanji odjelza toksikologiju IMI-ja na Rebru.Bilo je prekasno. Parakvat je izazvaokemijske opekotine usne upljine iapsorbirao se u krvotok. Onda seuskladitio u pluima, gdje voliodlaziti i rezultat je bio jasan. On jekatalizator peroksidacije lipida, koja

pak vodi unitavanju stanica, a plua su posebno osjetljiva zato to tamo ima dovoljno kisika.Da je odmah onu no nakon otrovanja poduzeto lijeenje (npr. barem hemodijaliza) ovjek bise spasio. Ovako je umro nakon mjesec dana leanja na odjelu. Nije bilo pomoi.Problema s parakvatom ima puno. Nepaljiva primjena parakvata moe posve unititi okoli,

kao na slici lijevo. Seljaci ne znaju za njegova opasna svojstva i koriste ga gdje god stignu. Mismo postigli barem to da seljak ne moe kupiti na bilo koji nain parakvat i od tada (ve

petnaest godina) nemamo otrovanja snjim. Puno je primjera unitavanja voa ipovra zbog nestrune primjene ovekemikalije, a vrlo je popularna u mnogimzemljama svijeta. Nikako ne trebazaboraviti njegovu ekotoskinost zavodene organizme. Tono je da su sviherbicidi po svojoj prirodi opasni zaorganizme iz vode, ali parakvat jeposebno opasan. Pogledajte na slici lijevokako izgledaju posljedice njegovenekontrolirane primjene. to e biti sparakvatom u budunosti nije jasno. S

mojeg stanovita opasniji je nego atrazin o ijoj se sudbini na veliko raspravlja. Jasno je da sebez totalnih herbicida ne moe i da je parakvat dobar izbor za unitavanje cjelokupnog ivotau prirodi na nekom ogranienom podruju, ali tada treba znati i moi nadzirati strogo njegovuprimjenu.


31/38

Rodenticidi

Ne moe se osporiti da su takori izrazito inteligentne ivotinje i da ak mogu bitiprivreni kuni ljubimci. ive u vrlo ureenim zajednicama s vrlo jasnom hijerarhijom. Alfe

vladaju, bete obavljaju drutveno korisne i vane poslove, a delte su obini graani. Imaju joi one obespravljenje game, koji u krajnjoj liniji mogu posluiti i kao hrana monicima ilicijelom plemenu kad su krizna vremena. Stalno prate ljude od vremena kad su stigli u ove

nae krajeve, jer najee ovise oovjeku i njegovim zalihama hrane.Dakle, natjeu se s ovjekom za istuhranu i zato se nikad nisu zbliili.ovjek je rado prihvatio sve domaeivotinje, jer mu na ovaj ili onaj nainslue, a takor mu nije mogao sluitina bilo koji nain. takori i drugiglodavci nisu samo otimai ljudskehrane nego su poznati zbog irenjazaraznih bolesti, pa onda nije udoto ih ovjek progoni i unitava.Meutim, glodavci su izrazito ilava i

plodna bia, pa ih naprosto nije mogue istrijebiti. Strunjaci za deratizaciju su jakozadovoljni kad mogu barem odravati takorsku populaciju na podnoljivoj razini. Protiv njih

je ovjek jako rano poeo koristiti otrove s veim ili manjim uspjehom. Treba naglasitiinjenicu da takori pamte i moda ak prenose iskustva na nove generacije, pa sigurno ni

jedan takor nee jesti zatrovanu hranu od koje je pred njegovim oima uginuo nekipredstavnik plemena. Zato ovjek trai i nalazi otrove koji e djelovati sporo tako da takornee povezati uzimanje neke hrane sa smru svojeg roaka.

Naravno da sam od djetinjstva znao koliki su problem nai takori, ali nisam se sve doDomovinskog rata bavio s njima osim to sam gledao kako slue kao laboratorijske ivotinjeu znanstvenim istraivanjima mojih kolega. Onda sam poetkom srpnja 1992. godine bioposlan po nekom zadatku u Vinkovce i trebao sam usput obii Nutar. Cijelo podruje je biloizrazito uniteno tijekom Domovinskog rata i ja sam uasnut stalno pogledavao u razruenekue pokraj kojih sam prolazio. I onda sam na dvoritu sruene kue ugledao usred bijela

dana nekoliko mladih takora kako seigraju lovice ili nekakve drugenjihove igre. Moj domain je samoodmahnuo rukom uz komentar da nasvakog nutarskog branitelja dolazistotinjak takora. Naprosto su se

nakotili zbog silnih koliina rasutehrane i nedostatka bilo kakvihneprijatelja. Rekao mi je da je slinasituacija na cijelom ratomzahvaenom podruju. Zgroen time i

svjestan injenice da takori mogu prenijeti brojne zarazne bolesti odmah po povratku uZagreb izvijestio sam na sastanku Stoera o vienom u Nutru. Naravno da su me odmahzaduili da pokuam nai rjeenje problema. Hitno sam sazvao sastanak predstavnika javnogzdravstva, zatite okolia, policije, civilne zatite i drugih shvativi ve na poetku sastanka


32/38

kako sam grdno pogrijeio. Prvi problem je bio u tome to nije bilo novca za nabavu otrova, ajavno zdravstvo je bilo spremno obaviti deratizaciju. Onda su se javili neoekivani protestipredstavnika zatite prirode i okolia, koji su se histerino protivili masovnom trovanju, jer bimogle stradati voluharice. I one su se namnoile u tom ratnom vremenu, ali nisu predstavljaleproblem zbog injenice to vie nitko tamo u istonoj Slavoniji nita nije sijao. Brzo samshvatio da neu na taj nain rijeiti problem. Sjetio sam se prvo drage prijateljice Francuskinje

udane za naeg uglednog znanstvenika, koja je radila u francuskom veleposlanstvu. Nazvaosam je i molio da trai od Francuza otrove protiv takora kao donaciju, a ona me povezala saveanima takoer sklonima pomoi Hrvatskoj. I jedni i drugi su se brzo javili, ali sam biookiran odgovorima. Francuzi su bili jako zainteresirani pomoi, jer su htjeli stei iskustva sderatizacijom u ratom razruenom podruju. Predloili su slanje svojih strunjaka radiprouavanja kulturnih i hranidbenih navika ratnih takora, a onda su nakon nekoliko mjesecinamjeravali predloiti nain deratizacije obzirom na stotine initelja. veani su pak bilispremni odmah doi sa svojim ekipama, ali su traili da se deratizacija obavi s obje strane crtebojinice uz punu suradnju nas i etnika na zahtjevnom poslu. Vrlo jasno su rekli daderatizacija samo s jedne strane crte bojinice nee dati nikakav rezultat, jer takori sa etniestrane e prei na nau im mi nae istrijebimo. Ni jedan ni drugi prijedlog mi se nije sviao,a posebno je onaj vedski o punoj suradnji dvije protivnike strane bio neprovediv. Izvijestio

sam svoje nadreene da ne mogu uiniti nita na unitavanju takora, a osobno sam bioprilino uplaen razmiljajui o budunosti tog meni dragog kraja. Zamiljao sam oporetakora, koji prijete braniteljima. Onda sam sreo jednog prijatelja biologa, koji segromoglasno nasmijao mojim prognozama. Rekao mi je da tog asa nije potrebna nikakvaderatizacija i da e se populacija takora desetkovati do slijedeeg proljea. Hrane vie nisuimali u izobilju, a populacija je postala prevelika. Oni se vie ne mogu razmnoavati zbognedostatka hrane, a zima e ih silno prorijediti. Imao je naravno pravo, ali nakon osloboenja

je ipak obavljena masovna deratizacija zbog velikog porasta uestalosti trihineloza.Kao to je ve reeno, stotinama godina se ovjek bori protiv glodavaca otrovnim

mamcima. Do prije pedesetak godina najee su se koristili otrovi na bazi arsena ili razliitifosfidi, ali nisu bili previe uinkoviti. Uvijek se dio takora mogao pobiti, ali njihovi

najvaniji lanovi su pri takvim

neorganiziranim deratizacijama ostajalinetaknuti, a pleme je nepredovalo.Naravno da e gladan takor pojesti na togod naleti, a toga je bilo na sve strane uizobilju. Ne moete sprijeiti takora daue u svinjac i tamo krade hranu ilioekivati da u velikom skladitu punomhrane izabere radije va otrovani mamakod kojeg e za sat ili dva uginuti. Trebalo

je takoru ponuditi hranu dobra izgleda imirisa od koje nee odmah uginuti nego e

jo koji puta navratiti da se pogosti. Takvuzatrovanu hranu omoguili su kumarinski

antikoagulansi. To su tvari koje sporo djeluju na K vitaminski ciklus u jetrama uz inhibicijusinteze faktora zgruavanja krvi. Jednostavno reeno, kod rtve se krv vie ne moezgruavati i svaka najmanja ranica vodi tekom krvarenju. Jedan nezgodan udarac e izazvatinekakve male unutranje povrede nebitne zdravom takoru, a otrovani takor e naprostouginuti od unutranjeg krvarenja. Najvanije od svega je to to je proces spor i tek dva do tritjedna nakon uivanja otrovane hrane kod takora se pojave simptomi otrovanja. Ninajpametniji takor nee povezati uzimanje otrovane hrane s neobjanjivom smru i tako e


33/38

mnogi uginuti. Tako su oralni antikoagulansi poput bromadilona, klorfacirona, brodifakuma,kumatetralila i drugih postali praktiki jedini otrovi za nadzor populacije svih glodavaca iznaeg okolia. Evo znaajki jednog od njih.

BRODIFAKUM CAS

56073-10-0

OZNAKE UPOZORENJA

R27/28-48/24/25-50/53 (vrlo otrovno u dodiru

s koom i ako se proguta, Otrovno:opasnost tekih oteen

Documents

toksikologija -opasni pesticidi