UNIVERZITET U SARAJEVUAKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI
Seminarski rad iz predmetaSLIKARSKA TEHNOLOGIJA
Profesor: Zoja Finci Nastavniki smjer, I god.Asistent: Ira
Skopljak Student: Melika ZubiSadraj
ULJANE BOJE2SMOLE I LAKOVI4FALSANJE PLATNA NA DASKU7PREPARACIJA
(laneno ulje + cinkvajz)8PANOVANJE PLATNA NA RAM
(daku)9IMOBILIZACIJA PLATNA12PREPARACIJA (gips + tutkalo + cinkvajz
+ drvofiks)12TONSKA PREPARACIJA13POLUULJANA PREPARACIJA14ULJANA
BOJA (preparacija)16ULJANA BOJA PREPARACIJA (studentski rad)17BRZO
SLIKANJE ULJANIM BOJAMA (studentski rad)18KIPARSKA
TEHNOLOGIJA19LITERATURA21
ULJANE BOJE
Tehnika slikanja uljanim bojama je najpoznatija i najvie
primijenjena slikarska tehnika u cijeloj historiji umjetnosti. Pod
pojmom slikarska tehnika misli se na materijal upotrijebljen u
izradi boja, ali i na nain upotrebe tog materijala. Bez obzira na
razvoj tehnologije i moderan nain ivljenja, ulje je kao klasina
slikarska tehnika i dalje nastavilo ivjeti. Ono je i dalje omiljeni
alat slikarskog, samim tim i umjetnikog izraavanja. Ulje je tehnika
slikanja pomou boja (pigmenata) pri emu se kao vezivno sredstvo
upotrebljava masno oksidirajue ulje (prije svega laneno, makovo,
orahovo i suncokretovo), isto ili sa dodacima smole, voska i drugih
pomonih sredstava koja daju boji specifini optiki efekat.Ulje kao
slikarski medijum ima dugu tradiciju u tafelajnom slikarstvu.
Poznato kao komponenta klasinih tempernih emulzija Vizantije,
neprimijetno se sve vie uvlailo u strukturu tafelajne slike, prvo
kao uljana lazura, a kasnije ve i kao komponenta slike zajedno sa
tempernom bojom.Medijum ukljuuje sve kombinacije sastojaka koji se
mogu dodati boji ili mijeati sa njom. Uopteno govorei, medijum
mijenja konzistenciju boje inei je razmazivom i prilagodljivom za
individualne potrebe. Uz pomo medijuma boja se moe bre ili sporije
suiti, a slojevi mogu biti gui ili rijei.Veziva koja se koriste za
pripremu medijuma su: ulja, uguena ulja, smole, balzami, lakovi,
voskovi i rastvarai.Za pravljenje uljanih boja potrebno je
koristiti pigmenata koliko i ulja, 1:1.Sikativ je sredstvo koje se
dodaje u uljanu boju radi ubrzavanja procesa suenja.Najbolje je
dodati ga u malim koliinama u boju, neposredno prije upotrebe.
Uljane boje se pripremaju od odreenih pigmenata i suivog ulja.
Razliita stabilizirajua i suiva sredstva su esti dodaci vezivu.
Ulje daje pastu potrebne razmazivosti, a poslije otvrdnjavanja
stvara kompaktan i elastian sloj koji titi pigment od atmosferskih
i mehanikih destrukcija. Takoe je znaajan i njegov optiki
efekat.Ulje koje ima vii stepen refrakcije trajno daje pigmentu
dublji ton, a jednolika glatkoa stvara sjajan izgled
povrine.Savremeni izbor pigmenata za uljano slikanje je sljedei:
olovna bijela, cinkova bijela, titanova bijela, kadmijum crvene,
alizarin crvene, ultramarine, kobalt plava, ceruleum, mangan plava,
kadmijum ute, napuljsko uta, kobalt uta, oker, siena, peena siena,
umbra, peena umbra, hromoksid zelena, kobalt zelena, zelena zemlja,
kotana crna, crna od ai, mars crna. Vezivo za pripremu boje (laneno
ili makovo ulje) najee sadri i stabilizirajue materije. Svrha ovih
dodataka je da sprijee odvajanje pigmenata od ulja i da doprinesu
plasticitetu (kratkoi) paste. Stabilizatori su vosak, aluminijumovi
i cinkovi stearate ili palmitati i aluminijum hidroksid. Sva ova
sredstva poveavaju koliinu ulja odnosno smanjuju zapreminski udio
pigmenata u boji.Vee koliine stabilizatora slabe i pokrivaju mo i
izazivaju tamnjenje i krtost premaza. Makovo ulje i mjeavine
makovog i lanenog ulja takoe se koriste kao plasticizeri slabijeg
dejstva, ali zato bez ozbiljnih nedostataka drugih materijala.
Veina uljanih slikarskih tehnika izvodi se pomou uljane boje i
manjom ili veom koliinom odgovarajueg medijuma. Najjednostavniji
medijum koristi se kod alla prima slikanja: nekoliko kapi
terpentinskog ulja. U ovom sluaju opasnost predstavlja jedino
preveliko razreivanje terpentinskim uljem, jer u tom sluaju zbog
smanjene koliine veziva u boji moe doi do brisanja.Zato velika
koliina terpentina oslabljuje vezivo i oteuje preparaturu, pa ulje
prodire u platno.Samo terpentinsko ulje daje mrtve mat namaze, ali
i ovo moe imati svojstven efekat. Odreen sjaj dat e uljenim bojama
dodatak smole. Ove boje nanose se isto tako lako kao i iste uljane
boje, a sjaj i sa njim povezana poveana svjetlosna vrijednost boje
zavisit e i od koliine smole u vezivu.
Alla prima slikanje: Svjee na svjee. Slojevi na slici prisutni
su na radovima samo na odreenim mjestima bez planirane gradnje i
razgranienja odreenih crtakih, valerskih i slikarskih problema na
razliite slojeve kao to se deavalo u postupcima klasine gradnje
uljane slike.
SMOLE I LAKOVI
Kvalitetni lakovi bili su jako tetni kao premazi slika: sadraj
veih koliina masnih ulja uticao je na tamnjenje i definitivno
ovravanje, tako da se kasnije nisu mogli otopiti. Posljedice
koritenja ovih lakova danas su oite i predstavljaju velike potekoe
restauratorima. Ni smole u cjelosti nisu idealne za koritenje: sue
se veoma brzo i krto, te zato mogu svjeiji namazi ispucati.Lakovi
slue za zatitu zavrene slike i zato moraju biti otporni prema
razarajuim gasovima i vlanosti.Vana osobina lakova je da se mogu
lako ukloniti u sluaju konzervacije i restauracije slike.Stari
majstori su za pripremu lakova najee koristili rastvore mekih smola
u masnim i eterinim uljima. Neke vrste ovih lakova koriste se i
danas.Osobine i neke naine upotrebe smola i balzama poznavali su ve
stari narodi. Na sauvanim predmetima Egipta, svakako starijim od
3000 godina, naeni su premazi smola; izmeu ostalih naen je i
mastiks. U Perziji, Indiji i Kini koriste se neke vrste smola za
obradu drveta.Poto u to vrijeme rastvarai nisu bili poznati, smole
su vjerovatno prireivane u zagrijanom ulju.Veina prirodnih smola
koje se koriste u savremenom slikarstvu su otvrdli eksudati (izliv
tenosti) ivog drvea.Prirodne smole se meusobno razlikuju po
hemijskom sastavu.Drugaije su takoe po obliku, tvrdoi, topivosti,
obojenosti itd.Smole u gotovo neizostavna komponenta klasinog
uljanog medijuma.
Damar je prirodna, najkvalitetnija smola prirodnog porijekla
koju izluuju neke vrste tropskog drvea i poznato je da se najbre
topi, te daje sjaj. Jeftinija je od mastiksa. Manje tamni od
mastiksa, a otapa s i u terpentinskom ulju i u test benzinu. Grumen
damara je skoro bezbojan ili svijetlo ukast. Svijetlo smee vrste su
loije.Odabrani komadi obino imaju oko 2cm u preniku.Zrno je po
povrini osuto bjeliastim prahom.Prepoznaje se lako po prijatnom
aromatinom mirisu.Omekava se niim temperaturama.Otapa se u hladnom
terpentinu, petroleju i mnogim drugim rastvaraima osim u
alkoholu.Prije otapanja grumenje treba opraiti i prosuiti,a vee
komade usitniti. Pri rastapanju koristi se neka vrsta filtera od
guste gaze ili nekog slinog materijala. U gazu se stavi malo smole
i formira vreica. Posuda sa terpentinom mora biti takvog oblika da
vreica bude potpuno potopljena, ali da ne dodiruje zidove niti dno.
Funkcija vreice filtera je dvojaka- sprijeva prodor krupnijih
estica naistoe i odrava smolu u gornjem dijelu tenosti koji nije
zatien.Svije damar daje istiju tenost, jer starenjem neistoe koje
grumenje sadri postaju topive.Ipak otopina nije sasvim bezbojna.ak
i bolje vrste imaju pomalo zamagljen izgled.Kopal se rijee
pominje.Pod nazivom kopal svrstava se vie vrsta tvrdih smola kako
fosilnog tako i recentnog porijekla.Razlikuju se po tvrdoi.
Izrazito je tvrd zanzibar kopal. Sijera leone i kauri su
meki.Manila kopal je najmeka smola. Po obojenosti kopal varira od
svijetlih do uto smeih vrsta. Rastvara se posrednim putem na viim
temperaturama sa lanenim uljem. Otopina ima tamnu boju.Dodaje se
uljanim medijumima u minimalnih koliinama, jer potpomae suenje
putem uvrivanja premaza.Deblji slojevi opala tamne i pucaju.
Mastiks je prirodna smola koja se dobiva od zimzelenog gram koji
raste u mediteranskim zemljama, to drvo ima iroke listove i naraste
i do 5m visine. Danas se manje koristi zbog oitog tamnjenja. U kori
drveta nalaze se pukotine iz kojih esto smolasta materija sama od
sebe curi ili se kora nasijee.Otopina mastiksa je sasvim ista
tenost bolje razmazivosti nego damar.Daje potpuno glatke premaze.
Starenjem dobija smee ukastu ili zelenkastu obojenost. Rijee se
koristi u uljanim medijumima.Najbolju primjenu nalazi kao lak za
zatitu slike.
RastvaraiOsnovna funkcija rastvaraa je da otapaju smole i vosak
odnosno da razrauju ulja.Slue prema tome za pripremu lakova i za
razreivanje uljane boje, sastojak su razliitih medijuma, sredstva
su ta omekavanje i ienje starih lakova, neopodni su pri pranju
etaka i drugog pribora.Meusobno se razlikuju po brzini isparavanja,
snazi rastvaranja, mirisu, zapaljivosti i otrovnosti.Terpentin i
petrolej, koji se najee koriste ne mogu u normalnim uslovina
izazvati ozbiljne probleme.Terpentin otapa veinu mekih smola damar,
mastiks itd. Osuene premaze lanenog ulja za razliku od veine drugih
rastvaraa, ne razara te je zbog toga najpogodnije sredstvo za
pripremu medijuma i laka.Terpentin (terpentinsko ulje)je balzam
koji se dobiva od nekih vrsta crnogorinog drvea. Slui za otapanje
damara koji se koristi za pripremu medijuma i lakova.Jai rastvarai
nisu pogodni zbog toga to razaraju nepotpuno osuene boje.
Smola se stavi u gazu da ne bi proputala.Potrebno je prethodno
oistiti smolu krpom. Dobro zavezati da se napravi tampon sa
kanapom. Da terpentin ne bi izlapio, smola treba doi do njega, a
drugi dio gaze treba ostaviti da viri vani. Obavezno sve poklopiti
poklopcem, te ekati 20 dana da se rastopi. Damar + terpentin
1:1
FALSANJE PLATNA NA DASKU
Potrebno je tutkalisat platno na dasku, te se za izradu koristi
kono tutkalo i platno koje se postavlja na dasku. Kad se proces
zavri daska se stavi nakoso, da se lake i bolje osui.
Kono tutkalodaje vrst i elastian premaz, koji titi niti platna
od prodiranja uljane boje to uzrokuje propadanje podloge
(slikarskog dijela ). Stoga zatiti platna pristupamo s posebnom
panjom, kako bi omoguili djelima maksimalnu dugovjenost.Platna za
slikanje treba da budu tkana od duih vlakana da bi odoljevala
naponu i bila otporna na kidanje. Zbijenost niti je takoe odlika
kvalitetnog matrijala.Razrijeen preplet daje vea okca' koja se tee
popunjavaju preparacijom.Deblji premazi krtog tutkala koji se
koriste za impregnaciju takvih tkanja uveavaju opasnost od
mehanikih ozlijeda. Platna moraju da budu vrsta i jednako
istezljiva u smjeru osnove. Mlohavi materijali snanije rade te zbog
toga ozbiljnije oteuju sliku. Platna se meusobno razlikuju i po
vezu.Najstariji i najjednostavniji nain tkanja koji daje kvalitetnu
podlogu za slikanje je platneni vez.Platno ove vrste je gusto,
vrsto i ujednaene teksture s obje strane.
PREPARACIJA (laneno ulje + cinkvajz)
Za ovu preparaciju koristili smo obinu etku koja nam je sluila
za nanoenje smjese na platno. Laneno ulje najboljih osobina dobija
se hladnim presovanjem sjemenki lana. To je prozirna tenost
svijetlo ukaste (zlatne) obojenosti. Ekstremno izbijeljeni
proizvodi nisu bolji od prirodno obojenih ulja. Loija ulja su
neprozirnija i zamuena. Razrijeeno sa nekoliko kapi terpentina slui
kao komponenta medijuma za slikanje. Najbolje je sredstvo za
glaziranje zbog viskoziteta i sjaja koji daje osuenoj povrini.Boje
mijeane lanenim uljem su izrazito postojanije prema vlaenju i
drugim spoljanjim uticajima.Laneno ulje kao najbre suee oksidirajue
ulje danas se upotrebljava u najveoj mjeri. Ima dovoljnu vezivnu
snagu tako da je ak opasno rijediti koritenu uljenu boju sa jo
dodatnom koliinom ulja. Cinkvajz je bijeli hemijski preparat.Ima
sitan i mekan prah, a mo pokrivanja manju nego olovna bijela. Zrai
hladno sa neznatnim plaviastim odsjajem. Sa crnom bojom daje
plaviasto sivu. Spojena sa uljem sporo se sui. Gradi tvrd i krt
premaz koji lako popuca poslije suenja.Ne koristi se za
podslikavanje i pastuoznije premaze.Boja je svestrano otporna pa se
upotrebljava u uljanom slikarstvu, temperi, akvarelu, gvau i
pastelu.
PANOVANJE PLATNA NA RAM (daku)
Potrebno: alat za zatezanje plana, platno, ram (daska), ekseri.
Platno smo izrezali makazama sa strana pa potom krenuli kucati
eksere sa sredine, fino ravnajui platno. Izmeu eksera ostavljali
smo 2mm prostora.Sa razliitih strana smo kretali u suprotnom smjeru
kucati ekiem eksere. Platno je od davnina sluilo kao podloga za
neke vrste slikanja. Vjeruje se da je platno nategnuto na drveni
ram bilo podloga za religiozne slike koje su najee u
srednjovijekovnoj Italiji noene prilikom procesija. U period
renesanse koriteno je za radove veih dimenzija.Najduu historiju ima
laneno i konopljino platno.Pamuno platno slui kao osnova za
slikanje znatno kasnije, tek u 19.vijeku. Prema savremenom ikustvu,
laneno platno je najkvalitetniji materijal.Znatno loijih osobina su
konoplja, pamuk itd.Platno je potrebno bez gnjeenja i trljanja
isprati u istoj vodi, a zatim osuiti prije natezanja na ram.Ram se
pravi od mekog drveta, najee od dobro prosuene jelovine. Neosueno
drvo se, tokom starenja, krivi i skrauje to slabi ugaone veze. Sve
etiri letve reu se od iste daske. Drvo treba da bude bez vorova i
tragova smole.Prvobitni ramovi za natezanje platna nisu bili
dovoljno prilagoeni namjeni. Njihov osnovni nedostatak je bio u
tome to su letve spajane lepenkom, drvenim ili metalnim klinovima.
Ovakvi uglovi nisu doputali razmicanje strana rama ni nune
korekcije u sluajevima da je platno oputeno usljed preosuenosti ili
nekih drugih uzroka. Tek e se u 18. vijeku koristiti ramovi
sloenijih ugaonih konstrukcija. Dimenzije letava moraju biti tako
odmjerene da sa lahkoom nose teinu slike i odoljevaju naponu
platna. Okvirne letve su ukoene prema unutranjoj strami da bi se
izbjeglo priljubljivanje i sljepljivanje platna na drvo. Bolji
ramovi se prave sa istaknutom spoljanjom ivicom. Uglove treba
privremeno imobilisati dijelimino ukucanim ekserima.Kada je platno
nategnuto, tako da svojim naponom odrava sve etiri strane pod
pravim uglom, ekseri se izvade.
Za natezanje platna koriste se plavo brunirani tapetarski
ekserii dugi oko 2cm. Sve druge eksere koji hraju treba
izbjegavati. Platno se moe natezati na vie razliitih naina, ali
uvijek sa istim ciljem da prireena podloga bude ravnomijerno i
vrsto fiksirana na drveni okvir. Osnovni zahtjev je da niti lee
paralelno prema odgovarajuim stranama rama. Napon ne smije biti
previe jak da se platno ne pocijepa.Platno napeto kao bubanj nije
uvijek i najbolje.
Unakrsno natezanje sve do uglova je vjerovatno najee koriten i
najjednostavniji postupak kojim se obezbijeuje dobra podloga za
slikanje.
Posebno je vano da se uz odravanje podjednakog napona tkanja ne
iskrivi, tj.da niti lee paralelno prema stranama. Eksere ne treba
zakucati do kraja radi lakeg vaenja u sluaju korekture. Krajevi se
na uglovima podviju i zakucaju duim ekserima.
IMOBILIZACIJA PLATNA
Imobilizacija platna ukljuuje tutkalo i drvofiks 1:1.Potrebno je
vie puta premazati platno, radi boljeg privravanja.
PREPARACIJA (gips + tutkalo + cinkvajz + drvofiks)
Tokom izrade ove preparacije bitno je popunit prazninu na
platnu. Koristi se mrtvi (obini) gips. U avan se ulije pola vode i
stavi se pola gipsa, pa se to prerauje 24h u vodi dok ne dobije
izgled mlijeka. Nakon toga se procijedi voda koja se stavlja na
novine. Tutkalo se mrvi, a onda topi na vatri (mijea se u jednom
smijeru) i stavlja se uz 2 kaike cinkvajza i drvofiksa u avan.Takoe
se i obina kreda (krenjak) moe mrviti i koristiti za ovu
preparaciju. Potrebno je pokvasiti platno vodom. Ovu preparaciju
stee gustina tutkala i drvofiks.Svaka ploha treba fino da upije
smjesu.Kada smo premazali platno onda smo etkom kruili lagano po
platnu.Viak preparacije smo poravnali ovalnom pahtlom. Preparacija
treba da se dobro stegne da bi dolo do bjeline.
TONSKA PREPARACIJA
Ovo je preparacija mrtvog (usitnjenog) gipsa + cinkvajz +
dodavanje pigmenta.Prije upotrebe platno prvo pokvasit vodom. U
vrijeme klasine gradnje slike pigment nije bio obavezan dodatak
preparacije. Ponekad su prirodne zemlje kao punila sadravale u sebi
i primjese raznih pigmenata, ali u veini sluajeva radilo se o
sekundarnom nanosu.Koritenje bijelog pigmenta (bjelila) kao
komponente preparacije postalo je aktuelnije tek u modernoj gradnji
slike bez tradicionalnog podslikavanja (tako bjelilo regulie
upojnost veznog sredstva iz slikanog sloja i daje odgovarajuu
obojenost podlozi).Pored funkcije obojenosti, pigment se dodaje
osnovi i zbog vee otpornosti protiv vlage, ve spomenute manje
upojnosti kao i vee gustoe i elastinosti. Velika koliina pigmenta
najee djeluje suprotno: smanjuje trajnost, elastinost osnove, a
utie i na tamnjenje (kao primjer uljane osnove sa olovnim bjelilom
koje vremenom poute i ispucaju, a ako su nanesene na platno, utiu
svojim vezivom i na propadanje platna). Sva bjelila mogu tetno
djelovati na trajnost osnove: cinkova bijela postaje vremenom krta
i posivi.
POLUULJANA PREPARACIJA
Tip poluuljane osnove kakvu poznajemo danas predstavlja
savremeniju pripremu klasine preparacije. Poluuljana preparacija
sadri kompleksnije vezivo i najee i kompleksnije punilo: - vezivo
poluuljane preparacije se sastoji od hidrofilne komponente ulja sa
eventualnim otapalom (terpentinskim uljem) i sikativom;- punilo
poluuljane preparacije pored kvalitetne bijele krede, sadri i
bijeli pigmenat koji utie na bolju gustou, bjelinu, pokrivnost i
elastinost same mase;Priprema: Lopaticom se u suhom stanju izmijea
kreda i bjelilo, a zatim se dodaje postepeno zamlaena 5% tutkalna
otopina uz stalno mijeanje sve dok ne dobijemo gustu masu slinu
vrlo mekanom tijestu. U ovu odgovarajuu konzistenciju tutkaljene
mase nalijeva se uz stalno mijeanje postepeno uljana
komponenta.Masa se mijea da postane glatka i pomalo votanog sjaja.
Zatim masi moemo dodati prema potrebi tutkalnu otopinu sve dok ne
dobijemo odgovarajuu itkost te je zatim jo i procijedimo kroz gusto
sito.Samo prepariranje se izvodi mlakim postupkom: panju treba
obratiti jedino sporijem suenju pojedinih slojeva preparacije tako
da se prepariranje izvodi u vrijeme od tri do etiri dana.Pouzdaniji
metod nanoenja poluuljane preparacije je prepariranje koje se
izvodi postepenim prelaenjem od posne do polumasne preparacije, te
je time smanjen tetan uticaj ulja na nosilac.
Priprema: zeje tutkalo (elatin) najkvalitetnije se topi +
drvofiks + cinkvajz + kreda + terpentin (kap po kap, dodavati) +
laneno ulje + tamniji pigment. Prije preparacije bilo je potrebno
imirglat platno.ULJANA BOJA (preparacija)
Ulje daje pastu potrebne razmazivosti, sui se sporije od tempere
pa se s uljem mogu postii fini prijelazi i polutonovi koji se
utapaju jedni u druge. Za ulje je karakteristina dubinska
svjetlost.Ulje boji daje dublji ton i sjaj.U procesu suenja boje ne
mijenjaju izgled.Sa uljem se moe raditi lazurno, pokrivajue,
pastozno, sjajno ili mat. Starenjem svi tonovi uljanih boja postaju
dublji, ali i transparentniji pa se na nekim starijim slikama ak
vidi i crte koji je bio prekriven. Ovaj tip preparacije je idealan,
pogotovo ako je metod nanoenja sukcesivan tj. u nanosima minimalne
debljine. Na elastinim nosiocima uljana osnova se najmanje
preporuuje. Na platnu djeluje u prvim decenijama idealno elastina,
ali vremenom postaje sve tvra, krtija i tamnija, a utie i na
razgraivanje platna kao i papira. Ova preparacija nanoena u gustoi
slabo se povezuje sa nosiocem te je zato lomljiva, a u nekim
sluajevima se i ljuti, dok platno mnogo prije propadne. Izrada:
Potrebni elementi za izradu su avan i epruvete. Boju utrljamo u
platno (tutkalisano), svaki sloj mora da se sui 2-3 sedmice, zatim
mora gotovo preparirano platno odleati jo najmanje 6 mjeseci.
Koristi se pigment + laneno ulje sa dodatkom terpentinskog ulja.
Malo smole daje sjaj. Boju tvorimo do eljene konzistencije.
Tvornika boja ne dolazi u obzir, jer je vezana gotovo uvijek
makovim uljem koje se sporije sui.
ULJANA BOJA PREPARACIJA (studentski rad)
BRZO SLIKANJE ULJANIM BOJAMA (studentski rad)
1. Priprema poglode: Izrada nekog umjetnikog rada i postizanje
eljenog zapoinje izborom podloge i njenom pripremom. Slikarska
podloga ima viestruku ulogu u slikarskom djelu.To su zatita i
konzervatorska uloga u ouvanju rada i materijala upotrijebljenih u
izradi.Zatim estetska uloga u oblikovanju krajnjeg vizuelnog i
taktilnog dojma slike.2.Imprimitura: Na pripremljeni, tj.
preparirani nositelj, npr. platno, nanosi se sloj neke boje. Taj
ton boje ima dvostruku ulogu.U likovnom smislu predstavlja srednji
ton budue slike, dok u tehnikom smislu esto predstavlja regulaciju
upojnosti podloge.3. Crte: Sljedei stupanj planiranja slike je
crtanje na toniranom sloju dok se ne doe do zadovoljavajueg
likovnog rjeenja. Za crtanje se upotrebljavaju uglavnom ugljen, tu,
kreda, akvarel, srebrenka itd.Bitno je da njihov trag ne prozire
kroz budue slojeve boje.4. Podslikavanje: Podslikavanje se odnosi
na osnovno rjeavanje likovnih probelma, odnosa boja, tonova i
oblika, bez zamaranja detaljima. Izvodilo se prvo temperama, a
poslije sve vie brzo suivim uljenim bojama.Danas se esto u tu svrhu
upotrebljava iznimno otporan i izrazito brzosuei akrilik. Uglavnom
su podslikavanja raena samo u jednom tonalitetu, esto samo
crno-bijelo ili, jo ee, u sivkastim i smeim nijansama. Podslikavalo
se jo u kontrasnim odnosima ili komplementarnim bojama.5. Slikanje:
Dio gradnje slike u kojem se vie panje pridavalo krajnjem izgledu i
cjelokupnom likovnom rjeenju upotrebom punog tonaliteta boja. Stari
majstori su savjetovali da se ovaj sloj izvede, ako je ikako mogue
u svjee zato to su upotrebljavali ulja koja se due sue (npr. makovo
ulje). Drugi nain bio je slikanje tankim slojevima, poput gvaa,
gdje su se za medij upotrebljavala ulja mijeana sa smolama. Takav
pristup jamio je dugotrajnost i svjeinu slike.6. Dovravanje
lazurama: Fino dovravanje slike prozirnim, sjajnim nanosima uljane
boje. Taj dio gradnje bio je zasluan za nevjerovatno rafinirani,
mekani i sjajni izgled mnogih dovrenih radova.
KIPARSKA TEHNOLOGIJA
Rad kiparske tehnologije zahtijeva poznavanje materijala za samu
izradu skulpture.Osnovni kiparski materijal je glina.Glina slui za
definisanje skulpture i zadovalja sva stanja izrade. Moe se
dodavati na konstrukciju. etiri kriia na konstrukciji dre masu.
Glina se uvijek dodaje, a rijetko oduzima.Gips je najadekvatniji
materijal, to je mekana vrsta kamena i nalazi se u vrstom stanju,
slian je krenjaku i jeftin je.
Potrebno je pri izradi gips drobiti u prah i pei da izgubi
hemijski vezanu vodu. Za efikasniji izgled najbolje je koristiti
kalup iroke primjene, kao to je za kiparstvo guma u tenom
stanju.Modelarski gips se dodaje u vodu, moe se dodavati rukom ili
pahtlom. Negativ pozitiv. Masa se postepeno i blago zagrijava, te
dolazi do trenja na molekularnom nivou tako to iz sastava izlazi
toplota. Proces zagrijavanja je 15 min. Mrtvi gips u slikarstvu
slui kao grund za preparaciju.
Pozlata
Nanoenje pozlate radi se na vrstim podlogama. To je proces
prepariranja neke povrine odreenim materijalom tj.zlatom. Pozlata
je izuzetno dekorativno lijepa, tako da sam materijal uva
vrijednost nekom predmetu. Zlato nema vezivo, te se tako prenosi u
dimenziju (zlatne listie koji se presuju i pritiu o povrinu).
Listii su veoma tanki.Mikstion je vezivo koje sui pozlatu.Vremenom
vrsne i vee zlato za skulpturu.Ako se doda smola, mogue je i
kasnije polirati zlato.Nekada se i tutkalo koristilo za
fiksanje.LITERATURA
1.Kraigher-Hozo, Metka. Slikarstvo metode slikanja
materijali.Sarajevo, 1991.2.Summerecker, Sigo. Izdava: Umjetnika
akademija u Beogradu. Podloge tafelajske slike.Beograd, 1973.3.
Ulje, preuzeto 30.5.2015. sa:
https://slikarskatehnologija.wordpress.com/category/1-tehnike/f-ulje/4.
Svojstva lakova i lakiranje, preuzeto 30.5.2015. sa:
http://www.academia.edu/8726788/SLIKARSTVO-Tehnologija-i-Tehnike-Slikanja5.
Klasina gradnja slike, preuzeto 30.5.2015. sa:
http://www.zilic.com/SegmentTUB.pdf
Maj, 2015.
8Maj, 2015.
