Seminarski rad iz predmeta Informatika i informatičke tehnologije

Naslov rada:World wide web (www)

www.maturski.org

Sadržaj:

1. Uvod...........................................................................................................................................22. Što je internet?............................................................................................................................33. Internet nije isto što i World Wide Web.....................................................................................44. World Wide Web........................................................................................................................5Tko oglašava Webom?.........................................................................................................5Što je preglednik?.................................................................................................................5Adresa Web stranice.............................................................................................................6Web stranica.........................................................................................................................7Kako preslikati i ispisati Web stranicu?...............................................................................7Osnovne naredbe preglednika Internet Explorer-a...............................................................8Osnovne naredbe preglednika Netscape Navigator-a...........................................................9Što može biti sadržaj Web stranica?.....................................................................................9Pretraživanje Web-a...........................................................................................................105. Zaključak..................................................................................................................................11Literatura........................................................................................................................................12

1

1. Uvod

U 21. stoljeću teško je zamisliti život bez Interneta. Inernetom se danas služimo i za obavljanje osnovnih potreba, a što prije nismo mogli niti zamisliti. Tako danas možemo npr. kupovati putem Inerneta, plaćati račune, slati elektroničku poštu, razmjenjivati informacije, pronaći odgovore na gotovo sva pitanja, a sve to sjedeći u udobnosti vlastite sobe. Današnji telefonski operateri u Hrvatskoj nude i usluge kojima ste za određenu mjesečnu naknadu 24 sata on-line, a telefonska linija ostaje otvorena. Jači informacijski razvoj započeo je u 20.-om stoljeću. Iako se informacijskim dobom ne može cijeniti samo dvadeseto stoljeće, upravo je ono karakterizirano naglim razvitkom informatičkih tehnologija i informacijskih sustava i mreža.

Danas za razvitak svih znanstvenih, tehničkih, stručnih, umjetničkih, humanističkih, komercijalnih i svih drugih područja potrebna je nova pismenost, koja nas uvodi u drugačiji svijet od onoga u kojemu postojimo fizički. To je svijet World Wide Weba (WWW).

Slika 1. Povezanost kompjutera diljem svijeta, Izvor: www.google.com-uvod-informacijskodoba

World Wide Web je zapravo globalna informacijska usluga za pristup podatcima. Naziv Web (World Wide Web, WWW), koji se učestalo netočno izjednačava s pojmom Interneta, i obratno, ima tri glavna značenja:

slobodno korišten označava cijeli skup izvora i sredstava koja mogu biti povezana pomoću formata (HTTP, telnet, USENET, HTML, XML) i priključena pomoću Web pretražitelja (tražilice) (Web browser);

to je svijet hipertekstnih datoteka (hypertext file) dostupnih na Web poslužiteljima (Web server, HyperText Transfer Protocol, HTTP server).

Web je skup specifikacija (protokola) koje dopuštaju prenošenje Web stranica kroz Internet [2] .

Slika 2. Mreža širom svijeta, World Wide Web, jest skup HTML stranica, Izvor:www.google.com-uvod-informacijskodoba

Na Webu su sve informacije u digitalnomu obliku, a pojedinac može dobiti informaciju bilo kada, odmah, i s bilo kojega mjesta na kugli zemaljskoj. Isto tako, pojedinac može poslati informaciju bilo kada i bilo kojemu odredištu.1

1 www.google.com-uvod-informacijskodoba , 5. travanj 2008.

2

2. Što je internet?

Internet su milijuni računala povezanih širom svijeta u jedinstvenu računalnu mrežu. Informacije koje tamo vidimo su dostupne kako nama, našem susjedu, tako i nekom Amerikancu ili Australcu. Vremenske razlike se uopće nekuže, ali zato jezik komuniciranja je jako različit. Uglavnom je sve na engleskom jeziku (više-manje).

Pomoću interneta možemo razgovarati, dopisivati se, objavljivati neki naš sadržaj, slušati i vidjeti se sa sugovornikom.

Začetnik Interneta bilo je američko Ministarstvo obrane 1969. godine. Ministarstvo je pokrenulo istraživanje s ciljem razvoja računalnih mreža koje će biti pouzdane u ratnim uvjetima i povezivati udaljena računala različitih sustava.2

Internet se komercijalizirao tek 90-ih godina, a može ga upotrebljavati svaka tvrtka, kućanstva, sveučilišta ili vlada.

S vremenom je ipak postao prije svega sredstvo neposredne komunikacije među računarskim istraživačima u SAD te je 1983. ARPANet rezerviran za civilnu upotrebu, a za vojnu je kreiran MILNET. Komunikacija između te dvije mreže je bila moguća i ta je mreža postala poznata kao Internet.3

On nepoznaje granice, kako prirodne tako i državne, te nema vlasnika.

Slika 3. povezanost kompjutera diljem svijeta pomoću interneta, Izvor: www.e-pocetnica.hr/stariweb/index.php?odabir=spajanje&resurs=1

Usluge koje Internet nudi su: elektronska pošta (e-mail)telnet, odnosno remote loginFTP (File Transfer Protocol) World Wide Web (WWW ili Web) Gopher (sve manje)

2 Krešimir Raič, Računalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 1999., str. 2353 www.e-pocetnica.hr/stariweb/index.php?odabir=spajanje&resurs=1, 5. travanj 2008

3

3. Internet nije isto što i World Wide Web

Puno ljudi zamjenjuje riječi Internet i World Wide Web iako ne bi trebali, a evo i zašto. Internet je labirint sastavljen od telefona, kablova, satelita koji povezuju računala u cijelomu svijetu. Web je ime dano za sve ono na Internetu čemu se pristupa putem jedinstvene adrese URL (Uniform Resource Locator).

Sustav adresiranja učinilo je Internet mainstreamom devedesetih uz pojednostavljivanje njegova korištenja. Velika većina sadržaja kojoj se pristupa s URL-om su fileovi zapisani u kodu zvanom Hypertext Markup Langauage ili HTML koje bolje poznajemo pod imenom Web stranice. Puno je situacija u kojima se Internet koristi ali ne i Web - kao što je slanje e-mail poruka, MP3 ili slanje poruka putem ICQ.

I neke Web adrese ne počinju s "www". Zbog ugrađenih smarts-a u većine Web servera i browsera obično nije potrebno upisivati "www" prije same Web adrese. Unesete URL i vaš browser šalje zahtjev serveru da pronađe lokaciju; server će često prepoznati lokaciju čak i bez prefiksa (na primjer, google.com). Ukoliko se to ne može ostvariti onda će vaš browser dodati prefiks i ponovno slati – ili će "pingati" veće i veće servere, nadajući se da će pronaći odgovarajući. Korisnici će pronalaziti Web stranice putem pretraživača kao što su Google i click online veze.4

Slika 4. Povezanost svijeta pomoću interneta, Izvor: www.fsb.hr/library/Internet,%20web.php

4 www.pcchip.hr/vijesti/internet/internet-nije-world-wide-web, 5. travanj 2008.

4

4. World Wide Web

WWW je dinamička enciklopedija na internetu koja sadrži informacije o baš svemu što poželite. Kako smo već rekli u gore navedenom, internet se sastoji od mnoštva servisa, a kako postoji već od '69. godine, mnogi su već i zastarjeli (Gopher), mnogi se još razvijaju, ali WWW je svojom jedinstvenošću najprivlačniji.

Web stranica je zapravo tekst kodiran HTML jezikom, koji sadrži linkove. Prednost web-a je povezanost tekstualnih, slikovnih i video informacija, te pristup bazama podataka.

Da biste došli na nečiju stranicu morate znati njegovu http adresu (URL) te ju upišete u odgovarajuće polje vašeg web pretraživača.

Značajke web-a: Informacijska namjena više nego komunikacijska Obraćanje svima Jednostavno kretanje po web stranicama Neograničena „gledanost“ s obzirom na prostor i vrijeme Objedninjuje tekstualnu, slikovnui zvučnu informaciju Dopušta visoke estetske kriterije Poslužitelj klijent tijek informacija Vlastiti izbor sadržaja Široka ponuda Prenosivost sadržaja na vlastito računalo5

4.1. Tko oglašava webom?

Web-om može oglašavati bilo tko. Svatko tko želi nešto reći i/ili ponuditi, uglavnom svijetu. No, najviše će oglašavati oni koji žele prodati neki proizvod, informaciju, knjige...

A tko je korisnik web-a? Korisnik web-a je svaki čovjek koji traži brzu i novu informaciju.

4.2. Što je preglednik?

Web preglednik (web browser) je program koji omogućuje pregledavanje web stranica. Postoji ih više vrsta, ali najpoznatiji su: Netscapeov Navigator i Microsoftov Internet Explorer. Treba naglasiti da su oba preglednika jednako dobra.

5 Krešimir Raič, Računalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 1999., str. 239

5

4.3. Adresa web stranice

Kako bi pristupili nekoj web stranici, moramo znati njeno prebivalište, odnosno adresu (URL – Universal Resource Locator) koje sadrži: poslužitelja na kojem se stranica nalazi, te ime dokumenta pod kojim je stranica pohranjena. Svako računalo na internetu ima neku jedinstvenu lako pamtljivu brojčanu adresu.

Ime poslužitelja se sastoji od 3 dijela razdvojena točkom:

www.primer.hr

domena koja govori iz koje je države

vrsta servisa ime (tvrtke..)

Slika 5. prikaz povezanosti svijeta pomoću World Wide Web-a, Izvor: www.d.umn.edu/~mmizuko/5200A/www.gif

6

4.4. Web stranica

Web stranicu pozivate upisom njene adrese. Izaberete jedan URL i upišete ga u polje Address. Postupak očitavanja stranice najviše ovisi o tome koliko je stranica sadržajna te koliko brzu internet vezu posjedujete.

Čiste tekst stranice možete učitati u sekundi, dok za one koje imaju slika treba više vremena. One stranice koje su kvalitetno napravljene imaju tekst koji je odmah čitljiv, a slike i ostali popratni sadržaji dolaze tek kasnije.

Kako pregledavati stranice? Prijeđite pokazivačem preko stranice. Ukoliko vam se vaš pokazivač promijeni u ovakav znak tada se nešto krije iza toga. To mjesto se zove link i trebali biste kliknuti na njega kako bi vas odveo na novu web stranicu.

Hypertext je vrsta računalnog teksta s vezama na drugi dio teksta u dokumentu ili u drugoj datoteci. Snalaženje u hipertextu time je brže i lakše, a dolazi do izražaja u velikom broju informacija kakvim nas upravo Internet zatrpava.6

Kako se vratiti na već viđeno? Na prethodnu stranicu možete se vratiti dugmetom Back ili

Nazad. A dugmetom Forward ili Naprijed krenuti ćete na stranicu naprijed. Ono će biti nedostupno sve dok god nekliknete na dugme Nazad. Postoji još načina kako se vratiti nazad, kao npr. Klikom na dugme Home, Home Page, Return ili nekako slično.

4.5. Kako preslikati i ispisati Web stranicu?

Internet dokumenti su mali kako bi se što brže učitali i što manje opteretili komunikacijske kanale.

Svaka web stranica je datoteka HTML formata i čitljiva je i u najjednostavnijem programu za editiranje teksta. HTML datoteka sadrži tekst, znakove za opis izgleda stranice i veze (linkove) na druge html datoteke i slikovne datoteke.7

Naredbom View Source možete vidjeti stvaran izgled html datoteke bilo koje stranice.

Ako biste željeli skinuti stranicu s Interneta na svoj disk možete to naredbom Save, ali nećete imati slika jer su one u posebnim datotekama na poslužitelju. Svaka je sličica zasebna datoteka u jednom od grafičkih formata pogodnih za internet (GIF ili JPEG). Prednosti ovih formata je velika mogućnost sažimanja slika, transparentnost i brzo učitavanje.8

Kako ispisati web stranicu? Sve ono što želite imati u papirnatom obliku, možete

isprintati naredbom Print. No, da se ne razočarate dobivenim ispisom ako je nešto pošlo po krivu, možete naredbom File/Page Setup provjeriti kako je stranica okrenuta.

No još bolji način je da taj tekst proslijedite u Word te ga potomtamo oblikovati kako vam se najviše sviđa.

6 Krešimir Raič, Računalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 1999., str. 2437 Krešimir Raič, Računalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 1999., str. 2458 Krešimir Raič, Računalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 1999., str. 245

7

4.6. Osnovne naredbe preglednika Internet Explorer-a

Tablica 1. Osnovne naredbe preglednika Internet Explorer-a

Dugme Naziv Opis

Natrag Vraćate se na prethodnu stranicu

Naprijed Idete naprijed (ukoliko ste prije toga kliknuli Natrag)

StopAko učitavanje stranice traje jako dugo, tada ju prekidamo ovom naredbom

ObnoviPonovo učitavamo stranicu ako je bila neka izmjena ili je veza prekinuta

Početna Povratak na početnu stranicu

Traži Poziv pretražnika

Najdraže stranice

Najdraže stranice spremat ćete i pronalaziti ovdje

Već viđeno

Pregledavate adrese koje ste posjećivali

Kanali Mogućnost primanja tekućih informacija

Preko cijelog ekrana

Sadržaj web stranice moguće je vidjeti preko cijelog ekrana

Pošta Primate i šaljete poštu

Ispis Otvorenu web stranicu ispisujete na pisaču

IzmjenaWeb stranicu možete prenijeti na svoje računalo i nadopunjavati je u wordu

8

4.7. Osnovne naredbe preglednika Netscape Navigator-a

Tablica 2. Osnovne naredbe preglednika Netscape Navigator-a

Dugme Naziv Opis

Natrag Vraćate se na prethodne stranice

Naprijed Idete naprijed ukoliko ste kliknuli prije toga na Nazad

Početna Povratak na početnu stranicu

EditMjenjate tekst s web stranice ukoliko ste je preselili na svoj disk u word dokument

ObnoviPonovo učitavamo stranicu ako je bila neka izmjena ili je veza prekinuta

Prikaži slike

Ako je preglednik namješten da neučitava slike, ovom naredbom to možete poništiti

Ispis Ispisujete otvorenu web stranicu

Nađi Pronalazite zadanu riječ

StopAko učitavanje stranice traje jako dugo, tada ju prekidamo ovom naredbom

4.8. Što može biti sadržaj Web stranica?

Sadržaj web stranica mogu biti: tvrtke, proizvodi, usluge, udruge i institucije, školske ustanove, umjetnine, knjige,

softver, foto, muzika, hardver, nekretnine, turizam, meteorološke obavijesti, časopisi, službena glasila, vozni redovi, redovi letenja, poslovne informacije, ndzor prostora, glasovanje za izbor, natjecanja...

Adrese nisu stalne, neke se mjenjaju, a neke potpuno nestaju.

9

4.9. Pretraživanje web-a

Procjenjuje se da već sada ima više od 20 milijuna Internet poslužitelja širom svijeta kojima možete pristupiti.9

Web pretraživači nam mogu odgovoriti na pitanje kako da nađem svoj traženi podatak među svim mogućim podacima na Internetu.

Oni su također web stranice iza kojih se kriju velike baze podataka s vezama na web dokumente rasprostranjene na poslužiteljima širom svijeta.10

Kako to pretražiti? Jednostavno odete na adresu jednog od pretraživača i u određeno polje gdje piše Search ili Traži upišete vaš traženi pojam, odnosno ključnu riječ onoga što želite naći. Potom će vam vaš pretraživač izbaciti 1 ili više adresa s tom riječju, a na vama je da odaberete onu koja vam se najviše svidjela.

Ako ste ušli na jednu od adresa i ustanovili ste da to nije baš ono što ste tražili, jednostavnim klikom na dugme Nazad vraćate se na prethodno izlistani popis te tako opet možete birati adrese.

Trebate pripaziti kojim ćete jezikom upisati riječ u tražilicu. Nije isto ako napišemo na hrvatskom ili engleskom. Isto tako morate paziti na pravopisne znakove. Ako želite suziti područje koje tražite, upišite više riječi karakterističnih za vaš pojam te ih odvojite zarezom.

Ako netražite određen pojam, već samo želite vidjeti ima li što novoga, tada nećete rabiti polje za upis, već izbornik tema gdje će vam se pojaviti prozorčić s izlistanim temama, a na vama je da odaberete koju želite.

Također, možete za pretraživanje rabiti još i web imenik i/ili web adrese.

Nekoliko najpoznatijih pretraživača i URL-ova pomoću kojih tražite određeni pojam:

Tablica 3. Najpoznatijih pretraživača i URL-ova pomoću kojih tražite određeni pojam

MAGELLAN www.mckinley.comWEBCRAWLER //webcrawler.comINFOSEEK //guide.infoseek.comALTAVISTA www.altavista.digital.comYAHOO! www.yahoo.comHOTBOT www.hotbot.comexcite www.excite.comNetGuide www.netguide.com

5. Zaključak9 Krešimir Raič, Računalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 1999., str. 25410 Krešimir Raič, Računalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 1999., str. 254

10

Internet su milijuni računala povezanih širom svijeta u jedinstvenu računalnu mrežu. Onaj čovjek koji ne zna raditi i koristiti internet smatra se nepismenim. Prije 10-ak godina neki ljudi nisu znali ni da postoji mobitel, no sada što vrijeme sve više i više prolazi, tako sve mlađe i mlađe generacije znaju koristiti ne samo internet nego i ostalu naprednu tehnologiju. Naravno, ta tehnologija se mijenja i napreduje iz dana u dan čega smo svi svjesni. U samo par koračića i pokreta mišem spajanjem na internet spojeni smo sa cijelim svijetom.

Usluge koje Internet nudi su: elektronska pošta (e-mail) telnet, odnosno remote loginFTP (File Transfer Protocol) World Wide Web (WWW ili Web) Gopher (sve manje)

Iako Internet kao mreža postoji već skoro 40 godina tek je sa pojavom www-a postao ono što je danas. Ono što je na Internetu nedostajalo bilo je udobnost sučelja prilikom prikupljanja podataka.World Wide Web (WWW) je dinamička enciklopedija na Internetu koja sadrži informacije o baš svemu što poželite.

Značajke web-a: Informacijska namjena više nego komunikacijska Obraćanje svima Jednostavno kretanje po web stranicama Neograničena „gledanost“ s obzirom na prostor i vrijeme Objedinjuje tekstualnu, slikovnu i zvučnu informaciju Dopušta visoke estetske kriterije Poslužitelj klijent tijek informacija Vlastiti izbor sadržaja Široka ponuda Prenosivost sadržaja na vlastito računalo11

Procjenjuje se da ima više od dvadeset milijuna Internet poslužitelja. Web pretraživači nam mogu odgovoriti na pitanje kako da nađem svoj traženi podatak među svim mogućim podacima na Internetu.

Literatura:

11 Krešimir Raič, Računalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 1999., str. 239

11

1. Krešimir Raič, Računalstvo 1, Pentium, Vinkovci, 1999.2. www.e-pocetnica.hr/stariweb/index.php?odabir=spajanje&resurs=1, 5. travanj 20083. www.google.com-uvod-informacijsko doba, 5. travanj 2008.4. www.pcchip.hr/vijesti/internet/internet-nije-world-wide-web, 5. travanj 2008.

Literatura slika:1. slika 1., www.google.com-uvod-informacijskodoba, 5. travanj 2008.2. slika 2., www.google.com-uvod-informacijskodoba, 5. travanj 2008.3. slika 3., www.e-pocetnica.hr/stariweb/index.php?odabir=spajanje&resurs=1, 5

travanj, 2008.4. slika 4., www.fsb.hr/library/Internet,%20web.php, 5 travanj 2008.5. slika 5., www.d.umn.edu/~mmizuko/5200A/www.gif, 5. travanj 2008.

www.maturski.org

12