2
ii i I Ovsnhu ovo ihsvs dulu okuliqmentl ovs pumbws eomeno ku Maggi Barnard etoloko ku Rauna Ndinoshiho Okutqlo nokukukwotq Okakadona kamwe komoukadona vatatu nokamati kamwe komoumati vatano moNamibia ohaka kwatwa keenghono fimbo inaka wanifa omido 18,nomolwaasho oveta yokwaamena ovo ihava dulu okuliamena oya pumbiwa meendelelo. Omhangu imwe moshilongo oya tokola okuhateelela etotopo loveta oyo. Omupanguli omukondololi momhangulilo yaMbaye nomuxungimwenyo woko- senda younona neefamili mOmbayeova tameka okutula moilongaoilongifo yokuudifa ounona ombili noye shi ulikakutya otai longo. AOkuya komhangulilo kashi fi vali oupyakadi kokaana ka kwatwa keenghono, nokuli ohavakala va halaokuuda ngeenge otava dulu vali okwaaluka mefiku tali shikula,Lana Fouche,Omupanguliomukondololi kOmbaye, oshoa ti. "Ove hole po apa. Ovo havakala nokuli tave tu dike omidjalo detu." Omukalo ou mupe owanafangwalela noupu okutula moilonga,ashikeowa eta elundulukolakula munghee ovanhu ovo ihava dulu okuliamena hava kala pbfimbo lokuholoka momhangu. Otwa dja momukalo wokukondjifila ounona momhangu tava kwena nokukuwaana, tweuya momukalo wokaanakomido nhee takadi momhangulilo takandanisha, oshoFouche a ti. Oilongifo oya kwatela mo onhele yokuteelelela yelikalekelwa nonhele yokupulilwa i na ehalasha pokati, omo okaanataka dulu okuyandja oumbangi itaka tale komupiyaaneki wako. "Inatu shakeneka nande okaana kamweinakahalaokuyandja ouyelele,okudja eshi twa tota po omukalo ou, Fouche ta ti. Ohava yandjeouyelele noupupaife." Ediladilo lokulundululaonhele mOmbaye ola tamekelwe lwopee- dula 1996, osho Fouche a ti. AOkwa li ku na okamati kamwe kwa li kakwatwa keenghono nokwali ka tulwa mexungomwenyo. Okwa li taka popi nawamomhangu ke dule ounona vakwao,avahavaanye okuyandja ouyelele." Fouche vo nomuxungimwenyo pefimbo linya, Marichenvan derWesthuizen, ova tokola okukendabala va ninge po sha. AEshi osha li sha yelelakeshe umwe kutya ohofa kai fi onhele younona. Ohava kalekwaomitumbadile dile momikala novanhu aveshe ofimbo inava ka holoka momhangu, omo hava shakenekemo omatukano nomambadameko e lili noku lili, Fouche ta ti. Okudja opo okwa tokola okuyandja po ombelewayaye i ninge onhele yokuteelelela ounona.Okwa ningwa omaindilo kovakwashiwana. Omahangano ngaashi Rotary Ans, Etosha Fisheries, LJnesco, Unicef osho yo ovaliyambi vamwe koohandimwe ova yandja oikwafa. Ombelewa oya lundululilwamonhele yokuteelelela iwa iwa. "Ope keenghono momhongu oshinimq tqshi difq omukoinhu kesheomqxwilili, mbelq ngeengeokqqno komido nhono? Omupanguli Suzette Schultz, ou kwa li ha longo mombqlewayOmupanguli-ndjai fiyo odula ya dja ko, okwa tile: AOmukalo wokupangula ovanyoni ou hau longifwa moNamibia paife otau eta ashike fiyo opomhito oyo okaana ile omukainhu oo ita dulu okuliamena a shuninwe natangondee ta monifwa vali oshiponga. Eli olo limwe lomomatomhenoa fimana oo haa etifa oibofa.yomakwato keenghono iha lopotwe pambelewa.

senda younona neefamili mOmbaye ova tameka okutula ovs ... · itlg""ng. Omtaye oya dula okweeta po omalunduluko a tva ngaho, otu wete kutya otashi dulu oku-ningwa i"-rt"";"rilo keshe

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: senda younona neefamili mOmbaye ova tameka okutula ovs ... · itlg""ng. Omtaye oya dula okweeta po omalunduluko a tva ngaho, otu wete kutya otashi dulu oku-ningwa i"-rt"";"rilo keshe

iiiI

Ovsnhu ovoihsvs duluokuliqmentlovs pumbwseomeno

ku Maggi Barnardetoloko ku Rauna Ndinoshiho

Okutqlo nokukukwotq

Okakadona kamwe komoukadona vatatu nokamatikamwe komoumati vatano moNamibia ohaka kwatwakeenghono fimbo inaka wanifa omido 18, nomolwaashooveta yokwaamena ovo ihava dulu okuliamena oyapumbiwa meendelelo.

Omhangu imwe moshilongo oya tokola okuhateelelaetotopo loveta oyo. Omupangul i omukondolol imomhangulilo yaMbaye nomuxungimwenyo woko-senda younona neefamili mOmbaye ova tameka okutulamoilonga oilongifo yokuudifa ounona ombili noye shiul ika kutya otai longo.

AOkuya komhangulilo kashi fi vali oupyakadikokaana ka kwatwa keenghono, nokuli ohava kala vahala okuuda ngeenge otava dulu vali okwaaluka mefikutali shikula, Lana Fouche, Omupanguli omukondololikOmbaye, osho a ti. "Ove hole po apa. Ovo hava kalanokuli tave tu dike omidjalo detu."

Omukalo ou mupe owanafangwalela noupu okutulamoilonga, ashike owa eta elunduluko lakula munghee

ovanhu ovo ihava dulu okuliamenahava ka la pb f imbo lokuho lokamomhangu. Otwa dja momukalowokukondjifila ounona momhangutava kwena nokukuwaana, tweuyamomukalo wokaana komido nheetaka di momhangulilo taka ndanisha,osho Fouche a ti.

Oilongifo oya kwatela mo onheleyokuteelelela yelikalekelwa nonheleyokupulilwa i na ehalasha pokati,omo okaana taka dulu okuyandjaoumbangi itaka tale komupiyaanekiwako. "Inatu shakeneka nandeokaana kamwe inaka hala okuyandjaouyelele, okudja eshi twa tota poomukalo ou, Fouche ta ti. Ohavayandje ouyelele noupu paife."

Edi ladi lo lokulundulula onhelemOmbaye ola tamekelwe lwopee-dula 1996, osho Fouche a ti. AOkwa

li ku na okamati kamwe kwa li kakwatwa keenghononokwa li ka tulwa mexungomwenyo. Okwa li taka popinawa momhangu ke dule ounona vakwao, ava hava anyeokuyandja ouyelele." Fouche vo nomuxungimwenyopefimbo linya, Marichen van derWesthuizen, ova tokolaokukendabala va ninge po sha.

AEshi osha li sha yelela keshe umwe kutya ohofa kaifi onhele younona. Ohava kalekwa omitumba dile dilemomikala novanhu aveshe ofimbo inava ka holokamomhangu, omo hava shakeneke mo omatukanonomambadameko e lili noku lili, Fouche ta ti. Okudjaopo okwa tokola okuyandja po ombelewayaye i ningeonhele yokuteelelela ounona. Okwa ningwa omaindilokovakwashiwana. Omahangano ngaashi Rotary Ans,Etosha Fisheries, LJnesco, Unicef osho yo ovaliyambivamwe koohandimwe ova yandja oikwafa. Ombelewaoya lundululilwa monhele yokuteelelela iwa iwa. "Ope

keenghono momhonguoshinimq tqshi difqomukoinhu keshe omqxwilili,mbelq ngeenge okqqnokomido nhono?

Omupanguli Suzette Schultz, ou kwa li ha longomombqlewa yOmupanguli-ndjai fiyo odula ya dja ko,okwa tile: AOmukalo wokupangula ovanyoni ou haulongifwa moNamibia paife otau eta ashike fiyoopomhito oyo okaana ile omukainhu oo ita duluokuliamena a shuninwe natango ndee ta monifwa valioshiponga. Eli olo limwe lomomatomheno a fimanaoo haa etifa oibofa.yomakwato keenghono iha lopotwepambelewa.

Page 2: senda younona neefamili mOmbaye ova tameka okutula ovs ... · itlg""ng. Omtaye oya dula okweeta po omalunduluko a tva ngaho, otu wete kutya otashi dulu oku-ningwa i"-rt"";"rilo keshe

na nokuli ovakulunhu vamwe ovo va tumbula kutya

onhele oiwa - omwa mwena nawa nomunhu oho udile

mo ombili' Okwa li twa mona omahalelo mawa' osho

Fouche a ti.- Onhele yokupulilwa oye shi ulika yo kutya otai kwafele

neenghont. Fouche ota dimbulukwa nawa kutya eshi va

iu-"["f" tete hava kufa ounona momikala noku va tula

monhele yokuteelelela va ka pangulwe' vahlRu natango

otwa ti hava anye okupopya mornhangu' AEshi twa eta

po o*otato *&u u" iipulila tete' ounona vahapu paife

ohuuu dimine okupopya nokatu na vali oupyakadi"'.Onhele oyo ohai yapilje omhito komunhu ou a runga

oshihakanwa aha shaklnife omesho nomupiyaaneki waye

ye aha tilifwe ngee ta yandje oumbangi waye' Fouche

okwa ti kutya ounonu uu-*" ohava di mo mokanduda

o*o ng""nie va pulwa va ka ulike oiultryIi::1.::ashike-vapwe ohava anye natango'.-{o{tetl omo omwa '

i"i*"-"tt"i"tha pokati, olo hali monikila kombinga imwe'

rnuu.fti o-up^iyuun"ki oku na oufemba wokumona

omutamaneki waYe'Pef imbo ta yeulula onhele oyo momudo 2001'

Olupangulindjai Penduk'eni Ithana okwa popya ta ti:

A.Ovatcaintru nounonakave shii vali ehokololo limwe lihe

stri astrite olo fofuhe na elineekelo' omatukano

no*u.6uOumeko oo hava fiilwa komukalo wokupangula

ouunyoni, oo molwokuliufa keeveta hau dimbwa po

omaliudo anakuhepekwa' Okahanana komouluvi

komupanguli nomuxungimwenyo lvglombave oke li

efinttano Lovanhu ovo ihava dulu okuliamena'-.- OttA:" peetepo loilongifo ei' ovanhu-ve'dule '60 ova

longifa-omukaio ou mupe pOmbaye' -.\Ionaife ngaha

OniUuy" oyo aike oAootopa moNamibia.hai longifa

omukalo ou, ashike Fouche okwa popya kutya ohava

V"ttf" omapulo taa dili le keemhangulilo dikwao

io.Uingu yomukalo ou' Odoolopa yaSwakopo oyo tai

shikula ko moku u tula moilonga - ova teelela ashike

ewapalekululo lonhele yavo li pwe'PaFouche, oshinima:eshi sha pumbiwa ehalo ashike

loku shi tula moilonga' Oilongifo yetu otwe i eta po

noinatu pewa nande efeni kepangelo' Eepelesenda *i:l';;ffi;;j ;' urttil." movakwashiwana' ove tu yambidida

a - - - 1 : l ^

neenghono. Fouche okwa popya SYtVu:omhangulilo

uut,tiuv" oya longekidile opapukululo oo a ningililwe

;;;;;;'ii, ouuf loki novaxungimwenvo vomoshi-

tukulwa shErongo, opo ve va shiivifile omulandu ou

mupe.AOmukufimbinga a kula momulandu ou' omuxungl-

***yo. Oye ha ningi omalongekido aeshe novanhu ovo

va ninga oihukun*u osho yo ovakwadimo vavo'

naMani'estalata. Mefiku lokuholoka momhangu' oha

meneka ongula opo a ulikile ovanhu ovo omhangulilo

;t.h", ;; r; ;hiivifa omupanguli noku va fatululila nhumbi

oinima aishe hai tongo' Fouche osho a fatulula' Oha

longekida yo olopota yomhangu' omo ha shange omapulo

o*Inu, onghalo yopaundjolowele nomufika weshiivo

lelaka wokaana.Fouche okwa weda

waMbaye oha longifako kutYaomafano,

omuxungimwenyoeevideo, omaudano1 : 1 ^ ^ , . - ^ r ^ ^ - r . L o l n

Ootyelye ihovo dutu okuliomenq(oihokonwo)?bunono, ovonhu ovo ve no oulemowqsho, oihokonwq YomohePekoopoiAotifilyo, oihokonwo yomohepekoomomoumbo, ite oihokonwoyomomihoko odo do diniko'

ou noku va kaleka va manguluka' Van der Westhuizen'

"u -opuif. ngaha a fiya po bshilongo' okwali ha holeke

"rf"rc momhangulilo, opo a hokwife ounona onhele'

Okwe va longa yo nghee tave lideula opo ve likufe

oumbada.- -Oononu ouo hava kala va talwa kukeshe umrye' Ohava

tokola kutya olyelye va hala a kale momu-angu naapa va

hala okukala omutumba' Eshi tashi ku kumwifa osheshi

"utrupt vomuvo hava hoolola okukala ovo aveke nopehe

na omukwadimo ile kaume kavo' Pomhito imwe otwa li

nokaana kamwe kehe na ina nokwa li haka filwa oshisho

kuina mumwaina waina' Eshi ka anya okupopya

momhangu otwe ka lundululila kombelewa yaMange-

stalata. Oti*Uo ina oo ine uya mombelewaomo' okaana

oka endelela okuya kuMangestalata ndee take mu

nongofolele eshi sha ningwa Po'Oirhangu yaMbaye oi na yo omapopifa' nounona ohava

dulu oku a longifa, opo ve a hokololele eshi sha ningwa

p"-"g*"g" ita"va dulu okupopya novanhu' Alhava kala

u. nI oupyutadi wokulongifa omapopifa ngeenge tave

tuul ik i lenhumbioshiningwanimashaholoka, ' 'oshoapopya.'

Otuhotoka momhangu ohaku ningwa diva konima

ashikeeshioshibofashalopotwaopokuxwepopalekweoumbada komunhu a tya ngaho: AOhatu lalakanene yo

; i l ; " i fana va holoke momhangu lumwe aluke'

Op".-ftito dininielela hashi dulika tu va ifane olutivali

komhangu, osho Fouche a ti'AOmliangulilo ohatu i ningi onhele yanafairgwa lela

eshi hatu yandje om[ito kukeshe umwe a kale e li

ornotu*tu. Ovat<atetipo vopaveta navo ova fimaneka

omukalo ou nohava ulike efimaneko kovanhu ovo va

;il;; oihakanwa. Mangestalata oha fi oshisho' kutya

"iu[u "ri tali longifwa momhangu oli l i pamufika

womuhepekwa oo noha keelele ovakalelipo vopaveta

vaha keniabale okuningila omunhu oo omatilifo'Etumwalaka ola yela - keshe ou td tilifwa konghalo

yo*o-t uttgu ita duiu okuyandja oumbangi wa yela nawa'

itlg""ng. Omtaye oya dula okweeta po omalunduluko a

tva ngaho, otu wete kutya otashi dulu oku-ningwa

i"-rt"";"rilo keshe yomoshilongg ?T"' Kape na

nakuhepekwa ta pumbwa okutila okuholoka momhangu

vali.Eshi sha kamba po paife, okupitifa ashike oveta ipe noku

i tula moilonga' opo ounona ovo ihava dulu okuliamena

"" mf" havali meemhangulilo tava ndanisha' f

(Enyanyangido lotete ola ningilwe musister Namibia

waJuni 2002.)