Upload
others
View
2
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
iiiI
Ovsnhu ovoihsvs duluokuliqmentlovs pumbwseomeno
ku Maggi Barnardetoloko ku Rauna Ndinoshiho
Okutqlo nokukukwotq
Okakadona kamwe komoukadona vatatu nokamatikamwe komoumati vatano moNamibia ohaka kwatwakeenghono fimbo inaka wanifa omido 18, nomolwaashooveta yokwaamena ovo ihava dulu okuliamena oyapumbiwa meendelelo.
Omhangu imwe moshilongo oya tokola okuhateelelaetotopo loveta oyo. Omupangul i omukondolol imomhangulilo yaMbaye nomuxungimwenyo woko-senda younona neefamili mOmbaye ova tameka okutulamoilonga oilongifo yokuudifa ounona ombili noye shiul ika kutya otai longo.
AOkuya komhangulilo kashi fi vali oupyakadikokaana ka kwatwa keenghono, nokuli ohava kala vahala okuuda ngeenge otava dulu vali okwaaluka mefikutali shikula, Lana Fouche, Omupanguli omukondololikOmbaye, osho a ti. "Ove hole po apa. Ovo hava kalanokuli tave tu dike omidjalo detu."
Omukalo ou mupe owanafangwalela noupu okutulamoilonga, ashike owa eta elunduluko lakula munghee
ovanhu ovo ihava dulu okuliamenahava ka la pb f imbo lokuho lokamomhangu. Otwa dja momukalowokukondjifila ounona momhangutava kwena nokukuwaana, tweuyamomukalo wokaana komido nheetaka di momhangulilo taka ndanisha,osho Fouche a ti.
Oilongifo oya kwatela mo onheleyokuteelelela yelikalekelwa nonheleyokupulilwa i na ehalasha pokati,omo okaana taka dulu okuyandjaoumbangi itaka tale komupiyaanekiwako. "Inatu shakeneka nandeokaana kamwe inaka hala okuyandjaouyelele, okudja eshi twa tota poomukalo ou, Fouche ta ti. Ohavayandje ouyelele noupu paife."
Edi ladi lo lokulundulula onhelemOmbaye ola tamekelwe lwopee-dula 1996, osho Fouche a ti. AOkwa
li ku na okamati kamwe kwa li kakwatwa keenghononokwa li ka tulwa mexungomwenyo. Okwa li taka popinawa momhangu ke dule ounona vakwao, ava hava anyeokuyandja ouyelele." Fouche vo nomuxungimwenyopefimbo linya, Marichen van derWesthuizen, ova tokolaokukendabala va ninge po sha.
AEshi osha li sha yelela keshe umwe kutya ohofa kaifi onhele younona. Ohava kalekwa omitumba dile dilemomikala novanhu aveshe ofimbo inava ka holokamomhangu, omo hava shakeneke mo omatukanonomambadameko e lili noku lili, Fouche ta ti. Okudjaopo okwa tokola okuyandja po ombelewayaye i ningeonhele yokuteelelela ounona. Okwa ningwa omaindilokovakwashiwana. Omahangano ngaashi Rotary Ans,Etosha Fisheries, LJnesco, Unicef osho yo ovaliyambivamwe koohandimwe ova yandja oikwafa. Ombelewaoya lundululilwa monhele yokuteelelela iwa iwa. "Ope
keenghono momhonguoshinimq tqshi difqomukoinhu keshe omqxwilili,mbelq ngeenge okqqnokomido nhono?
Omupanguli Suzette Schultz, ou kwa li ha longomombqlewa yOmupanguli-ndjai fiyo odula ya dja ko,okwa tile: AOmukalo wokupangula ovanyoni ou haulongifwa moNamibia paife otau eta ashike fiyoopomhito oyo okaana ile omukainhu oo ita duluokuliamena a shuninwe natango ndee ta monifwa valioshiponga. Eli olo limwe lomomatomheno a fimanaoo haa etifa oibofa.yomakwato keenghono iha lopotwepambelewa.
na nokuli ovakulunhu vamwe ovo va tumbula kutya
onhele oiwa - omwa mwena nawa nomunhu oho udile
mo ombili' Okwa li twa mona omahalelo mawa' osho
Fouche a ti.- Onhele yokupulilwa oye shi ulika yo kutya otai kwafele
neenghont. Fouche ota dimbulukwa nawa kutya eshi va
iu-"["f" tete hava kufa ounona momikala noku va tula
monhele yokuteelelela va ka pangulwe' vahlRu natango
otwa ti hava anye okupopya mornhangu' AEshi twa eta
po o*otato *&u u" iipulila tete' ounona vahapu paife
ohuuu dimine okupopya nokatu na vali oupyakadi"'.Onhele oyo ohai yapilje omhito komunhu ou a runga
oshihakanwa aha shaklnife omesho nomupiyaaneki waye
ye aha tilifwe ngee ta yandje oumbangi waye' Fouche
okwa ti kutya ounonu uu-*" ohava di mo mokanduda
o*o ng""nie va pulwa va ka ulike oiultryIi::1.::ashike-vapwe ohava anye natango'.-{o{tetl omo omwa '
i"i*"-"tt"i"tha pokati, olo hali monikila kombinga imwe'
rnuu.fti o-up^iyuun"ki oku na oufemba wokumona
omutamaneki waYe'Pef imbo ta yeulula onhele oyo momudo 2001'
Olupangulindjai Penduk'eni Ithana okwa popya ta ti:
A.Ovatcaintru nounonakave shii vali ehokololo limwe lihe
stri astrite olo fofuhe na elineekelo' omatukano
no*u.6uOumeko oo hava fiilwa komukalo wokupangula
ouunyoni, oo molwokuliufa keeveta hau dimbwa po
omaliudo anakuhepekwa' Okahanana komouluvi
komupanguli nomuxungimwenyo lvglombave oke li
efinttano Lovanhu ovo ihava dulu okuliamena'-.- OttA:" peetepo loilongifo ei' ovanhu-ve'dule '60 ova
longifa-omukaio ou mupe pOmbaye' -.\Ionaife ngaha
OniUuy" oyo aike oAootopa moNamibia.hai longifa
omukalo ou, ashike Fouche okwa popya kutya ohava
V"ttf" omapulo taa dili le keemhangulilo dikwao
io.Uingu yomukalo ou' Odoolopa yaSwakopo oyo tai
shikula ko moku u tula moilonga - ova teelela ashike
ewapalekululo lonhele yavo li pwe'PaFouche, oshinima:eshi sha pumbiwa ehalo ashike
loku shi tula moilonga' Oilongifo yetu otwe i eta po
noinatu pewa nande efeni kepangelo' Eepelesenda *i:l';;ffi;;j ;' urttil." movakwashiwana' ove tu yambidida
a - - - 1 : l ^
neenghono. Fouche okwa popya SYtVu:omhangulilo
uut,tiuv" oya longekidile opapukululo oo a ningililwe
;;;;;;'ii, ouuf loki novaxungimwenvo vomoshi-
tukulwa shErongo, opo ve va shiivifile omulandu ou
mupe.AOmukufimbinga a kula momulandu ou' omuxungl-
***yo. Oye ha ningi omalongekido aeshe novanhu ovo
va ninga oihukun*u osho yo ovakwadimo vavo'
naMani'estalata. Mefiku lokuholoka momhangu' oha
meneka ongula opo a ulikile ovanhu ovo omhangulilo
;t.h", ;; r; ;hiivifa omupanguli noku va fatululila nhumbi
oinima aishe hai tongo' Fouche osho a fatulula' Oha
longekida yo olopota yomhangu' omo ha shange omapulo
o*Inu, onghalo yopaundjolowele nomufika weshiivo
lelaka wokaana.Fouche okwa weda
waMbaye oha longifako kutYaomafano,
omuxungimwenyoeevideo, omaudano1 : 1 ^ ^ , . - ^ r ^ ^ - r . L o l n
Ootyelye ihovo dutu okuliomenq(oihokonwo)?bunono, ovonhu ovo ve no oulemowqsho, oihokonwq YomohePekoopoiAotifilyo, oihokonwo yomohepekoomomoumbo, ite oihokonwoyomomihoko odo do diniko'
ou noku va kaleka va manguluka' Van der Westhuizen'
"u -opuif. ngaha a fiya po bshilongo' okwali ha holeke
"rf"rc momhangulilo, opo a hokwife ounona onhele'
Okwe va longa yo nghee tave lideula opo ve likufe
oumbada.- -Oononu ouo hava kala va talwa kukeshe umrye' Ohava
tokola kutya olyelye va hala a kale momu-angu naapa va
hala okukala omutumba' Eshi tashi ku kumwifa osheshi
"utrupt vomuvo hava hoolola okukala ovo aveke nopehe
na omukwadimo ile kaume kavo' Pomhito imwe otwa li
nokaana kamwe kehe na ina nokwa li haka filwa oshisho
kuina mumwaina waina' Eshi ka anya okupopya
momhangu otwe ka lundululila kombelewa yaMange-
stalata. Oti*Uo ina oo ine uya mombelewaomo' okaana
oka endelela okuya kuMangestalata ndee take mu
nongofolele eshi sha ningwa Po'Oirhangu yaMbaye oi na yo omapopifa' nounona ohava
dulu oku a longifa, opo ve a hokololele eshi sha ningwa
p"-"g*"g" ita"va dulu okupopya novanhu' Alhava kala
u. nI oupyutadi wokulongifa omapopifa ngeenge tave
tuul ik i lenhumbioshiningwanimashaholoka, ' 'oshoapopya.'
Otuhotoka momhangu ohaku ningwa diva konima
ashikeeshioshibofashalopotwaopokuxwepopalekweoumbada komunhu a tya ngaho: AOhatu lalakanene yo
; i l ; " i fana va holoke momhangu lumwe aluke'
Op".-ftito dininielela hashi dulika tu va ifane olutivali
komhangu, osho Fouche a ti'AOmliangulilo ohatu i ningi onhele yanafairgwa lela
eshi hatu yandje om[ito kukeshe umwe a kale e li
ornotu*tu. Ovat<atetipo vopaveta navo ova fimaneka
omukalo ou nohava ulike efimaneko kovanhu ovo va
;il;; oihakanwa. Mangestalata oha fi oshisho' kutya
"iu[u "ri tali longifwa momhangu oli l i pamufika
womuhepekwa oo noha keelele ovakalelipo vopaveta
vaha keniabale okuningila omunhu oo omatilifo'Etumwalaka ola yela - keshe ou td tilifwa konghalo
yo*o-t uttgu ita duiu okuyandja oumbangi wa yela nawa'
itlg""ng. Omtaye oya dula okweeta po omalunduluko a
tva ngaho, otu wete kutya otashi dulu oku-ningwa
i"-rt"";"rilo keshe yomoshilongg ?T"' Kape na
nakuhepekwa ta pumbwa okutila okuholoka momhangu
vali.Eshi sha kamba po paife, okupitifa ashike oveta ipe noku
i tula moilonga' opo ounona ovo ihava dulu okuliamena
"" mf" havali meemhangulilo tava ndanisha' f
(Enyanyangido lotete ola ningilwe musister Namibia
waJuni 2002.)