Seyyed Hossein NasrS engleskog preveo Bajram Dizdarević

Islam i muzika – pravna i duhovna gledišta*

UDK 28:78]

SažetakAutor u ovom tekstu govori o značaju muzike i njezinom ne-porecivom utjecaju na čovjekovu dušu, pri čemu naglašava da se spomenuto pitanje u pravnoj nauci ne može tretirati bez prethodnog upoznavanja s različitim muzičkim žanrovima, ali i s divergentnim muzičkim kontekstima u kojima je muzika na-stajala. Tako se, naprimjer, ono što bi se na Zapadu oslovilo muzikom, u islamskom svijetu neće tako osloviti, usljed odre-đenih religijsko-kulturoloških specifičnosti kojih osoba mora biti svjesna kad pristupa fenomenološkoj razradi pitanja muzike. Naravno, neupitno je da su svi muslimanski učitelji saglasni da je muzika koja je lascivna i koja pobuđuje strasti zabranje-na (haram), baš kao što su, uglavnom, saglasni da ona muzika koja snaži borbeni duh muslimana i pospješuje njihovu vezu (wisal) s Bogom ne samo da je dopuštena nego se svesrdno preporučuje i na nju se ohrabruje (mandub).

Ključne riječi: muzika, pravna nauka, duša, Zapad, islamski svijet, religijsko-kulturološke specifičnosti, strasti.

* OvajtekstsadržiuređentranskriptautorovogpredavanjaodržanognaUniverzitet-skomcentruHarvard,centruzaproučavanjesvjetskihreligija.

65

Živ

a B

ašt

ina

, br.

22

., g

od

. 7.

O muzici u islamu

Neživo drvo, neživa struna, neživa koža1

odakle, onda, dolazi ova pjesma Prijatelja?

NekobimogaokazatidajeodgovornaretoričkopitanjekojejepostavionajvećitrubadurduhovnostiuislamuDželaluddin

Rumi,kojijekombiniraomuzikuiduhovnostsreligijomipoezijom,utomedaseislamskacivilizacijaudubilausignifikantnostmuzike:udubljemsmislu,muzikajezvukPrijatelja.Či-njenicadamuzikamožebitiproduciranapo-sredstvomovihnekolikoneživihmaterijala‒drveta,strune,kože‒združenihuinstrument,jednojeodnajvećihčudaegzistencijeakooso-baistinskirazumiještajemuzikatekakoonadotičenajdubljeslojeveduše.Uistovrijememuzikaimaviševanjskufunkciju.Utječenadušemuškarcaiženeizvana,aliinasocijalnustrukturukojapovezujeljudskabića.Takojeodpočetkaislamskehistorijepitanjemuzikeinjezinogpravnogstatusabiloobavijenoauromdvosmislenosti,kojaje,ustvari,bilapozitivanprijenegonegativanaspektislamskogzakona.

Pravni status muzike u islamuBrojnisuautoritetiupovijestiislamakojisu

smatraliblagoslovomtoštonepostojiposebnapravnazabranamuzike,pajeulema,tojestvjer-skiautoriteti,isamatokomproteklihstoljećara-zličitopristupalapitanjuprihvatljivostimuzike,tojestnjezinojdozvoljenosti(halāl),odnosnonedozvoljenosti(harām),sukladnoislamskomvjerozakonu(šerijat).Takosepitanjemuzikerje-šavalonarazličitenačine.Jedanoduzrokaovedvosmislenostiležiusamojupotrebiriječimuzika.

Kadkažemoislamimuzika,usamomeizra-zuprisutnajeterminološkadvosmislenostkojatrebadabuderazlučena.Naštamislimopodmuzikom?Riječmuzika,prevedenasagrčkognaarapskikaomūsīqāinaperzijskikaomūsīqī,najvećimdijelomznačiistoonoštoznačiinaengleskom.BrahmsovaTreća simfonijazvalabise

mūsīqā(mūsīqīnaperzijskom)ilimuzika.Šta-više,imamozvukoveiliobrascekojibiseuhuučinilimuzičkimikojibibilismatranimuzikomsukladnozapadnjačkojdefinicijipojmamuzika,alikojinisunazvanimūsīqānaarapskom;otudajejuridičkapoteškoćaudefiniranjuovogpojmaprisutnaodsamogpočetka.Dapojasnimodalje:naprimjer,osobakojaneznaarapskiinepozna-jeislam,štagodčulaodrecitiranjaKur’anaprviput,tabiosobačulamuziku.Ali,naarapskomjezikurecitiranjeKur’ananikadnemožebitinazvanomuzikom.Tobisesmatraloblasfemi-jom.Postojeekspresijeuislamskomsvijetukojejesumuzika,alikojesenebinazvalemuzikom.

Debataukojojjeulemasudjelovalauvijekjeuključivalaoneelementekojisunazvanimuzi-komuislamskimjezicima.Nikadnijebilonikakvesumnjegledeonihvrstaekspresijekojisumuzičkiadanisunazvanimuzikomikojiimajuvezesasakralnimelementimaislamskerevelacije.ČakninajkonzervativnijiučenjaciuSaudijskojArabijinećezabranitipojanjeezana,2pozivnamolitvu.Ezanjeuvijekpojan,štoćesvakokojehodočastioMekkuiliMedinupotvrditi.Upogledutoganemarasprave.Ovadvosmislenostupogleduupotrebepojmamuzikastogajejednoodzbunjujućihpi-tanjauislamskomsvijetukojesenastavilotokomstoljećaikojezahtijevapojašnjenje.

Sukladnošerijatu,božanskomzakonuuisla-mu,postojerazličitekategorijeljudskihpothvataiodgovarajućekategorijemuzike,kojesupravnoprihvaćeneiliodbijene.Prvo,postojikategorijamuzikekojajehalal,legitimnailidopuštena,stačkegledištareligijskogzakona.Drugo,postojikategorijamuzikekojajemubah.Vrstemuzikeuovojkategorijisudopuštene,alisenanjihnegledasvelikomnaklonošću,odnosno,moždasedoneklegledasoprezom;mogubitiizvođene,alinisuhalalistogasenalazeunižojkatego-riji.Nakontogaimamoonevrstemuzike,zva-nemekruh,kojesunepropisneikojereligijaneodobrava,alikojenisuupotpunostizabranjeneislamskimzakonom.Naposljetku,imamoionukojajeharam,zabranjenaodnosnonedozvoljena.

1 Opisperzijskogtārailisitāra.2 Odlučilismosedaglagolto chantprevedemokaopojatiiz

razlogaštojedinotakomožemomisaonakojuautorsmje-ranaodgovarajućinačinprenijeti.Imadasenabosanskom

nedvojbenouzezanupotrebljavaglagolučititedaseglagolpojatiuzezannaprvipogledmožečinitičakiblasfemičnim,tosmo,ipak,učinilidabičitaocubilojasnodaautorpodtimmislinamelodičnoilimuzikalnoučenjeezana.(Op.prev.)

Živ

a B

ašt

ina

, br.

22

, go

d. 7

.

66 O muzici u islamu66Važnojeponovitidaovapravilanisujednoglasnatedaglederazlikameđuspomenutimkategori-jamapostojerazličitostiiuinterpretacijimeđuraznimreligijskimučiteljima.Podjelepovuče-nenadesnojstranigrafikonanaslicibr.1stoganisuapsolutne.Nalijevoj,međutim,presudnadistinkcijapovučenajeizmeđumuzikekojajene-mūsīqā,tojestonekojanaarapskomidru-gimislamskimjezicimanijenazvanamuzikom,imuzikekojajenazvanamuzikom.

Kadjeriječoonimžanrovimakojisune-mu-zika/ne-mūsīqā,prvijerecitiranje(qirā’ah) sve-togteksta,koji,sukladnosamomKur’anu,tre-barecitiratisnažnimičistimglasom.PostojeznanostirecitiranjaKur’anakojesežuunatrag,sukladnoislamskojtradiciji,dovjerovjesnikaDavudaikojasenesmanjenonastaviladoda-našnjegdana.Recitiranjejeotkrivenoisvetimporijeklom;nijeriječoljudskojkreaciji,većobožanskomnadahnuću.

Ezan,pozivnamolitvu,također,ponovnosežućiunatragsvedoVjerovjesnika,uvijekjepojan.Nemadijelaislamskogsvijeta,nemadru-gačiješkolezakona,sunijskeilišiijske,premakojojjeezanjednostavnoizgovaran.Uvijeksepojaosnažnimglasom.OdređenislogoviezanaseuvijekizdužujusukladnosunnetuVjerovje-snika,sodređenimunutrašnjimdojmomkojioniostavljajunadušu.

Sljedeće,postojesvapojanja,kojasezovutahlīl,kojaimajuvezeshadžom,velikimhodočašćemuMekku,jednakokaoisdrugim,nižerangiranimhodočašćima.Tahlīljenalikkaravanskimpjesma-makojesuizuzetnolijepe.Tahlīl,pjevanjeipoja-nje,jednajeodizvrsnihumjetničkihformikojajesvojstvenavišemjesečnimputovanjimahodočašćaizrazličitihdijelovaislamskogsvijetauMekku.

Ovukategorijuslijederaznihvalospjevi,uglav-nomnazivanimadīhnaarapskom,aliuključujući,također,na‘t,tahmīd,idrugehvalospjeveVjero-vjesnikoveličnosti.Zalimlijepepjesmekojeobi-lježavajureligijskeobrede,ceremonijeidogađaje,kakavjeonajVjerovjesnikovogrođenja,uvijekserecitiraju.Naprimjer,uAleksandriji,svakogpetkanakonmolitvi,uturbetuBusirija,kojisenalaziusredištugrada,Burdah,poznatispjevoVjero-vjesniku,uvijekjepojanunjegovojunutrašnjo-sti;takođerseuglavnompuštanaradijuprilikom

spomenanaVjerovjesnikovorođenje.I,naravno,ušiijskomsvijetu,ta‘ziyah,doslovnoutjeha,stra-stvenapredstavauspomen(uduhovnomsmislu)tragedijenaKerbeliinjezinihposljedica,uvijekjepjevanailirecitirana.Ovdjejedakletakođerriječoreligijskojkategorijikojanikadnebibilaoslovljenasamūsīqīilimūsīqā;učinititobilabiblasfemija.Ovavrstapojanjailirecitiranjabiipakuneislamskomsvijetubilanazvanamuzi-kom.Konačno,imamoonoštojenekadbilotra-dicionalnouislamskomsvijetu:recitiranjepoe-zije.Arapskapoezijabaviseodjednomriječimaifrazamaimuzikom(naprimjer,Kitāb al-aġānī zapravoznačiKnjiga pjesama).Također,mnogeperzijskeiturskepjesmeobičnosusepjevale.Tojerazlogzaštojetolikomnogopoezijeislamskihnarodamuzikalno,odnosno,vice versa,zaštojeislamskamuzikauvijekimalapoetskudimenziju.Kakojeprikazanonaslicibr.1,sveovevrstesune-mūsīqāiisključenesuizkategorijemuzikeuislamskomsvijetu,aipaksumuzika.

Ulemajeimalavrlomaloneslaganjauvezispravnimstatusomovevrstemuzike.Postoji,dabudemokrajnjeiskreni,izuzetak.Određenaveha-bijskaihanbelijskaulemaseprotiviproslavljanjuVjerovjesnikovogrođendana,štosemožečinitičudnim,alištooznačavapoentu,različitostunutarsunijskogsvijeta.OniobičnoosuđujurazrađenapojanjaimuzičkeperformanseuznakprisjećanjanaVjerovjesnikovorođenjeiživot.OvojerazlogštouMedini,graduVjerovjesnika,nećetevidjetiperformanseiličutiujavnostipojanjeovekate-gorijehvaljenjailimadīhpjesamaoVjerovjesniku.

Nadalje,nagrafikonuvidimokategorijekojesezovumuzikailimūsīqānaarapskomkojeimajuvezesodređenimnačinimaživotailiprofesijama.Vjerovjesnik,toznamo,nesamodajeprihvationegojeiohrabrivaonamuzikuuvrijemevjenčanja,praksukojapostojiusva-kojcivilizacijiimeđusvimnarodima.Stogajesvadbenamuzikaimuzikakojasepriređujenaraznimporodičnimproslavama,kakvesuobre-zivanjedječaka,pjevanjedjetetuuspavankidabilakšezaspalo,štobisemoglonazvatimuzi-komzaporodičneprilike,takođerprihvaćenaširomislamskogsvijeta.Postojivrlomalolju-di,čakimeđunajtvrđimoponentimamuzike,kojisužestokoprigovaraliovojvrstimuzike.

67

Živ

a B

ašt

ina

, br.

22

., g

od

. 7.

O muzici u islamu

3 PreuzetoodLoisal-Fārūqī,Islam and Art,Islamabad,1985,str.179.

Slika br. 1Hijerarhija žanrova glasovne umjetnosti

(Status muzike u islamskom svijetu)3

Recitiranje Kur’ ana (KIRĀ’AH)

Poziv na molitvu (EḎĀN)

Recitiranje prilikom hodočašća (TAḤLĪL)

Hvalospjevi (MADĪH, NAʿT, TAḤMĪD)

Opjevana poezija o plemenitim temama (SHIʿR)

Porodična i muzika za slavlje (uspavanke, pjesme za vjenčanje)

“Profesionalna” muzika (karavanska pojanja, pastirske melodije, radne pjesme)

Vojna muzika (TABL ḪĀNAH)

////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

Vokalne/instrumentalne improvizacije(TAQĀSĪM, LAYĀLĪ, QASĪDAH, ĀVĀZ)

Ozbiljne odmjerene pjesme(MUWASHSHAH, DAWR, TAṢNĪF, BATĀYIHĪ)

Muzika koja se vezuje za predislamsko ili neislamsko porijeklo

////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

Senzualna muzika

NE- MŪSIQA

MŪSIQA

DOZVOLJENA(ḤALĀL)

Neprozirna barijera

KONTROVERZNA(ḤALĀL, MUBĀḤ,

MAKRŪH, ḤARĀM)

Nevidljiva barijera

NEDOZVOLJENA(ḤARĀM)

Živ

a B

ašt

ina

, br.

22

, go

d. 7

.

68 O muzici u islamu68Dalje,imamoonoštojeLoisal-Farukina-

zvaoprofesionalnommuzikom,muzikomkojaseodnosinanečijiposaoilirad,povezujućieko-nomskuaktivnostspsihološkimiduhovnimdi-menzijamaunutarnjegživota.Naprimjer,svakokojevidiotradicionalnoggraditeljauislamskomsvijetuznada,dokmusekamenjeiliciglebacajujednapojedna,onpjeva.Osobakojabacacigletakođerpjeva.IliuSiriji,gdjejekamenagrad-njačesta,klesačikamenačinitćeisto‒pjevatće.OvapraksajepostojalaiusrednjovjekovnojEvropiidrugimtradicionalnimdruštvima,nijetosvojstvenosamoislamu.Muzikajeuniverzal-nokombiniranasarhitekturomusamomčinugradnje.Istovažiizaberbuidrugetradicional-neaktivnostiukojejemuzikauključenaigdjejeprihvaćena.

Konačno,postojivrstamuzikekojuljudinaZapaduobičnoneidentificirajusislamskimsvi-jetom,daklenjezinimkorijenima,akojajesteislamska.Riječjeoonomeštomipoznajemokaovojnumuziku.Svecivilizacije,odstarogRimskogpadoPerzijskogCarstva,imalesunekuvrstuvojnemuzike.Iuislamujetobilodopušteno.Zapravo,svedoknijelascivnaisen-zualna,svedokpripomažeuvećanjuhrabrostiičvrstineusrcu,ovavrstamuzikenesamodajebilaprihvaćenanegojeinanjuohrabrivano.Naosnovioveranetradicijerazvijanjekasnijevojnimarš‒kojijeukonačnicivodiodoredajanjičara‒kojijeisamizvorzapadnjačkogvoj-nogmaršaonakvogkakvoggamipoznajemo.TrebamosamorazmislitioMozartovomTur-skom maršudanambudejasnodanijeslučaj-nosttoštozvučipoputvojnogmarša.Većidiosedamnaestogiosamnaestogstoljećaaustrijskisvijetbiojeizrazitozainteresiranzarazraduvojnemuzikekojaideunatragsvedomedin-skogprimjeraVjerovjesnika.

Saddolazimodoonihcarstavamuzikekojasukontroverznaupravnomsmisluriječi.Iov-djejeulemaiznijelarazličitepogledenanivouzakona.Najprije,postojerazličitevrstevokalneiinstrumentalnemuzikekojesuklasičnatradi-cijaislamskogsvijeta.VećidiomuzikeislamskihnarodakojeosobamožečutidanasnaZapadupripadaovojkategoriji,kojabimoglakorespon-diratizapadnjačkojklasičnojmuzici.Muzika

islamskognarodaobuhvatanekolikoglavnihklasičnihtradicija.Jednaodnjihjeiandaluzijskamuzika,mūsīqāal-andalūs,tojestmarokanskamuzikakojajenastalauŠpanijiizajednospro-tjeranimmuslimanima1492.godine“migrirala”uMaroko.Andaluzijskamuzikajošpreživljava,drugačijeuodnosunaistočnjačkuarapskumu-ziku,čijejeglavnosredištebilouKairu,gdjejetakođerklasičnaarapskamuzikapočelablijedjetinakonuvođenjazapadnjačkemuzike,oličeneukairskojoperizačijejesvečanootvorenjeVerdikomponiraosvojuAidu.

Istočnjačkaarapskamuzikaimalajetakođersjajnurazmjenusklasičnomperzijskommuzi-kom,štoprisustvoklasičnihperzijskihmuzi-čkihimenapoputNahāwandaiChahārgāhaiindicira.Samaklasičnaperzijskamuzikaimahistorijskikontinuitetkojiideunatrag,koli-koznamo,doahemenskograzdoblja.NakonperzijskogosvajanjaEgipta,antičkeegipat-skemuzičkeformebilesutakođerintegriraneuklasičnuperzijskumuziku,kojajevrhunacdoživjelauvrijemeSasanida.Uovojsemuziciuživalonahalifinomdvoru,apopularnomjeučinioivelikiperzijskimuzičarZaryāb,kojijetakođerutjecaonamuzikuŠpanijeiumejevićkidvoruKordobi.Turskaklasičnatradicijajenanekinačinbliskaperzijskoj,aopetumnogo-medrugačija.Zasjevernoindijskumuzikuonaprikazujeelementeperzijskemuzike,alisadržiielementepreuzeteodmuslimanaizhindui-stičkihizvora.StoljećimajeovatradicijabilaveomavažnosredstvoizražavanjasufizmauIn-diji.MnogiljudinaZapaduuopćenepovezujusjevernoindijskumuzikusislamomismatrajuslučajnošćutoštosevećinaučiteljasjeverno-indijskemuzikezoveAliAkbarKhan.ČakjeiRaviShankarovučiteljRidāQulīKhanbioveomapoznatmuslimanskiučiteljizRampura.Ovdje,kaosredstvoizražavanja,imamotradi-cijukojajeihinduističkaiislamskaiukojusuizlivenisentimentidvijerazličitereligije.

Drugetradicije,nemoždatolikopoznatenaZapadu,takođersudioislamskemuzičketradi-cije.SundanskamuzikaJave,jednanevjerovat-namuzičkatradicija,veomajebogataiposeb-nojeislamska.MuzikamuslimanaKine,Hui,ionihUjguraspodručjazapadneKine,također

69

Živ

a B

ašt

ina

, br.

22

., g

od

. 7.

O muzici u islamu

jeveomabliskadrevnojperzijskojmuzici.OvamuzikauKiniimasvojelokalnevarijacije;nezvučiidentično,akotakomožemokazati,kla-sičnojperzijskojmuziciizTeherana,alijeipakprisutnaporodičnasličnost.Sveovo,dakle,kon-stituiraklasičnumuzikuislamskognaroda,kojaječestokombiniranasrazličitimvrstamapje-sama,poputonihkojesurazvijalimuslimanskipjesniciuAndaluziji.

Drugakategorijamuzikejestonapreživjelaizpredmuslimanskogperioda,kojusumusli-maniprihvatilisvedoknijebilastrastvena,alijenisuintegriraliunjihovmuzičkivokabular.Naprimjer,naJaviiSumatribogatagamelan-skamuzičkatradicijaideunatragsvedobudi-stičkogihinduističkogperiodautomdijelusvijeta;muslimanisuovutradicijuprihvatili,alijenisuinkorporirali.Sličnotome,game-lanskamuzikanaotokuBalinijeislamizira-na;čistaje,klasičnaiizvodejetamošnjihin-dusi.Ovoje,dakle,izdvojenakategorijakojanastavljapostojatiunutarislamskogsvijeta.DrugiprimjerjestprisustvoarmenskemuzikemeđustanovnicimaAzerbejdžana.Uovusukategorijunekipokušaliuvrstitizapadnjačkuklasičnutradiciju.

Kategorizacijaovdjenavedenihmuzičkihvrstabilaje,kakosmokazali,predmetomve-likihpravnihraspravaukojimanikadnijepo-stignutapotpunasaglasnost.Kategorizacijajednevrstemuzike,međutim,bilajepotpunojednoglasna.Ulemazabranjujesvakumuzikukojajelascivna,kojamožepobuditiniskestra-sti.Unutarislamskogsvijetaljudimajevišeilimanjejasnokojevrstemuzikesuzabranjene,baremjetobilojasnoprijenaletamoderniz-ma.Pristignućebilokojemuzičkeformeizvanislamskogsvijetanajprijejeuzrokovalovelikerasprave,kojebiutihlejedinopopristignu-ćudrugihnovihformi.Prijepedesetgodina,nekenarodnepjesmesuizNapuljaidrugihdijelovaItalijepristiglenaistočniMediteraniuarapskiiperzijskisvijet.Ovaitalijanskamuzikabilajepopularnameđumodernizira-nijimArapima.Ulemaje,međutim,rasprav-ljalaokategorizacijiovevrsteiradijesujojsesuprotstavljali,svedoknijepristigaonovivalmuzike,veomaglasneineskladnevrstekoja

serazvilauzapadnjačkomsvijetuudecenija-manakonDrugogsvjetskograta.Kategori-zacijaovihnovihformizapadnjačkemuziketakojepostalasvimaobičnom:nikadnisamčuodajeikoodulemekategoriziraorokenrol,hardrokilimetalik,koji,doduše,nisubašniprovodljivizaprisjećanjenaBoga(baremneuislamskomkontekstu)ikakodrugačijeosimpopripadnostiposljednjojkategoriji,onojkojajeharam,nelegitimna.

Postoji,stoga,veomaširokspektarkadsupo-srijedireligijskistavoviomuzici,usuprotnostisonimštobinekomogaopretpostaviti.Akonekokaže:“Jasamdobarmusliman,jaznamdajemuzikazabranjenauislamu”,taj,zapravo,neznaočemupriča.Odnosmuzikepremaislamumnogojesloženiji.Ovaambivalentnostidvo-smislenost,kakosmospomenuli,igralajeveomavažnuuloguuopstankuinjegovanjumuzikeuislamskomsvijetu,odismaili-pjesamauIndi-jidomolitviuMarokuisvegaonogaizmeđutogadvoga.Dajepostojalakategoričnadefini-cijaonogaštajedozvoljenoionogaštajezabra-njeno,tobinačinilovelikurazlikuukreativnimprocesimaumjetnosti.

Mnogiljudi,posebnomoderniziranimu-slimani,misledaseodličnamuzikaislamskihnarodarazvilausprkosislamu.Međutim,ovojenemoguće;velikaumjetnostnemožeserazvitiusprkospogledunasvijetunutarkojegajeonakultivirana,iakouvijekmožeprotestiratiprotivnečegaunutartogpogledanasvijet.Moždajeriječozabludiusljedčinjenicedakadgodjenekisegmentislamskogdruštvabiopodvelikimpri-tiskom,trajnimekonomskim,političkimilivoj-nimpreokretima,čestojepokušavaodasesamo-distanciraodmuzikeuarapskomsmislu,madaneodonihprvotnihkategorijakojesutrajnounutarislamskecivilizacijeikojeislamzdružu-jusrajskimužicima,srećomiradošću.Jedanodizvanrednihprimjeraovogprocesaimamopo-sljednjihgodinauIranu.

Iranjeoduvijekbiojedanodnajvećihcen-taraklasičnemuzike.Perzijskuklasičnumuzi-kusačuvalasutokomstoljećadvapokrovitelja:dvorisufijskiredovi.Štaviše,izvođačinadvoručestosubilivelikisufije.Tokomkadžarskedina-stije(1779‒1923),kadasubrojnidrugiaspekti

Živ

a B

ašt

ina

, br.

22

, go

d. 7

.

70 O muzici u islamu70perzijskekulturepropadalizahvaljujućistraniminvazijama,spolaIranaizgubljenogodRusa1837,imalismoizuzetanpreporodperzijskemuzike.Velikimajstorisusepojavili,jedanzadrugim,svedopahlavijskogperioda,majsto-ripoputDarwīshaKhānaiAbdullāhaKhāna,nekiodnjihovihučenikajošsuživi,sadausvo-jimosamdesetim,posljednjipreživjelimuzičarivrloranogperiodaPahlavidinastije.Periododkrajakadžarskedinastije–odvremenaNasi-ruddinaŠaha(1848)–padopočetkapahlavij-skogperiodapredstavljaprocvatklasičneper-zijskemuzike.

Modernipokret,kojijepočeosakadžarskimperiodom,procvjetaojeiširioseupahlavijskomperiodu,advapokroviteljaklasičnemuzike,dvorisufijskiredovi,povuklisuseupozadinu.Čimjearistokracijanaučilanekolikoriječifrancuskogiengleskog,višenijebilointeresazaklasičnuperzijskumuziku.SufijskisuseredovitakođerpovukliizvelikihgradovaionasufijskamuzikakojajetrebalapreživjetiuIranutojedoživjelauSanandadžuuKurdistanu,uBalučistanu,udije-lovimaHorasananasjeveroistoku,alijenijebilomogućepronaćiuglavnimgradovima.VišesenijemogločutiizvođenjesufijskemuzikeuTe-heranu.Ustvari,kadjesufijskamuzikabilaprviputizvođenapovodomrođendanahazretiAlija,tojebioglavnidogađajutomgradu.Klasičnaperzijskamuzikaslabisvedo1960-ih,kaddo-življavapreporod.Međutim,kakojevrijemepro-lazilo,obnovljenapopularnostperzijskemuzikevodilajedojednogoblikadekadencije,ukojemsuvisokiprihodiiraskošannačinživotamno-gihumjetnikakreiraliambijentodsustvamoralaukojemujeklasičnamuzikabilaizvođena,štojekodmnogihpobožnihmuslimanapobudiloodbojnostpremaovojmuzici.

Dozvoljenostmuzikeuislamubilajeiuvijekćeostatidvosmislenasukladnobožanskomhti-jenju.Ovadvosmislenostslužiukorisnesvrheutomeštoprihvatarazličitemoduseiformemuzikenedozvoljavajućionumuzikukojaslu-šaocaodvajaodreligijeipreprekajeuprisje-ćanjunaBoga.Riječjeomuzicikojeseislamuvijekklonioikojaseunjegovomozračjunijerazvila.NepostojimuzikauislamskomsvijetukojanaBoganepodsjeća.Čakionamuzikauz

kojuljudinavjenčanjimaplešunosisasobompodsjećanjenaklasičnemoduse,kojisusamipovezanisunutrašnjimstanjimaukombinacijisačežnjomdušezaBogom.

Duhovni značaj muzikeMuzikaimasnažanutjecajnadušuinjezi-

nazvučnostunamaodzvanjaitakobudiosje-ćajintimnosti.

Muzika,kaosredstvooživljavanjadušeinje-zinogdovođenjadoshvatanjanjeneunutarnjenaraviinjezinogponovnogsusretasBogom,ostalajeizuzetnovažanelementuhistorijiisla-ma,primarnousufizmu.Sufizam,ezoterijskaunutarnjadimenzijaislama,korespondiragru-bo,aliisključivogrubo,onomeštopoznajemokaokršćanskimisticizam;nijeriječopotpu-noistojstvari,alipostojeodređeneusporedbe.Moćmuzikenadušuostvarivanajeodsamogpočetkarazvojaislamskekulture.Dvijeskupi-neljudipisalesuotome:sufijeiislamskifilo-zofi.Citiratćemotekstizdesetog-jedanaestogstoljećamuslimanskihpisacazvanihIḫwānal-ṣafā’–Čistobratstvo.Onoštosuonidefiniralikaonajvišuformumuzikepotpadapodkate-gorijune-muzike:

“Tradicijapoučavatomedajenajslađame-lodijakojućestanovniciDžennetaimatinaraspolaganjuinajljepšapjesmakojućeslušatijegovorBožiji,hvaljennekajeOn.Riječje,dakle,oizjaviBogaSvevišnjeg:Pozdrav (kojim će oni biti dočekani) u njemu bit će: “Mir vama!” (Junus,10)(KakodoznajemoizKur’ana,riječjeoselamu).A njihova posljednja dova: “Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo!” (Junus,10)RečenojedajeMusa,mirsnjime,kadječuoriječisvogaGospodara,bioobuzetradošću,srećomizanosomdotemjeredanijebioustanjudaseobuzda.Biojepreplavljenemocijom,kojasetransponiralatokomslušanjaovespokojnemelodijeiodtogtrenutkajesveritmove,svemelodijeisvepjesmedržaobeznačajnim.”4

HazretiMusaječuonajvišuformumuzi-ke.Riječjeomuzicisamebožanskerevelacije.4 CitiranouJean-LouisMichon,“SacredMusicandDance

inIslam”,inS.H.Nasr,ed.,Islamicspirituality:Manifesta-tions,WorldSpirituality:AnEncyclopedicHistoryoftheReligiousQuest,20,Crossroad,NewYork,1991,str.474.

71

Živ

a B

ašt

ina

, br.

22

., g

od

. 7.

O muzici u islamu

Ihwānal-safā’branemuzikunaovomnajvišemnivou.Oni,također,govoreoutjecajumuzikenadušu:njeziniefekti,utisnutiritmovimaime-lodijamamuzičaraudušeslušalaca,različitisu:

“Naistinačin,zadovoljstvokojedušecrpeiztihritmovaimelodijainačinnakojiunjimauživajusuvarijabilniirazličiti.Svetoovisiostepenukojidušazauzimaudomenugnoze(al-ma‘rif)inaravidobrihpothvatakojitvorestalniobjektnjegoveljubavi.Dakle,svakaduša,dokslušaopisekojisukorespondentniobjektunjegovihželjaimelodijekojesuuskladusobjektomnjegovaoduševljenja,radostima,jestuzvišenaioduševljenaslikomkojumuzikakreiraonjegovomvoljenom.”5

Tajetradicijaušlauislamskoučenjeiustaravremenabilokojaistinskiobrazovanaosobabilajedobroupućenauteorijskumuziku:solidnopo-znavanjeklasičnearapskeiliperzijskemuzike,čakiondakadosobanesviranekiinstrumentnitipjeva,bilojedijelomedukacije.

Dakle,ovofilozofskoobjašnjenjeunutarnjegznačenjamuzikebilojevažnotokompovijestiislamskogmišljenja.

Sufijesu,međutim,tikojinesamodasupisa-lioznačajumuzikenegosujeikoristiliusvojojpraksi.Sufijskaprimjenamuzikesenaarapskomnazivasamā‘,odriječičuti,sami‘a,uznačenjuaudicijailislušanje.Semā‘neizvodesvisufijskiredovi,aligaizvodemnogi,iunekimsufijskimredovimaonzauzimaprimarnomjesto(kadje,naprimjer,riječotehnikamazaduhovnoostva-renje)nakonzazivanja,štojeposebivrhunskatehnika.Drugiredovi,kakavjenakšibendijski,običnonisuimalitolikoresursazamuziku.Mu-zikausufijskomkontekstuvariraodobičnogudaranjaububnjeve,štovećinasufijskihredovaupražnjava,doveomarazrađenihorkestara.Urasponuodjednostavnostidokompleksnosti,različitisufijskiredoviupražnjavajuiličistiritamiličistumelodijuilipakkombinacijutogadvo-ga,čestozajednospojanjemstihova.Miješanjepojanjastihovaodređenihpjesama,bilodasuodosnivačaredailiodnekogdrugogvelikogsufije,smuzikom,štoseobičnodogađanakonkanon-skihmolitviilitanijakojesecrpeizKur’anaihadisa,pripremajudušuzakonačnozazivanjeiintegracijuunutarBožanskePrisutnosti.

Sufije suveomaopširnopisaleo tomezaštojemuzikavažnazadušu.AbuHamidal-Ghazali,jedanodnajvećihislamskihmi-slilacauopće,iautoritetupravnim,juridič-kimietičkimpitanjima,takođerjejedanodnajvrednijih izvorakad jeposrijediznačajmuzike.Onpiše:

“Srcainajdubljemisliriznicesutajniirud-nicidragulja.Unjimasupohranjeninjihovidraguljibaškaoštojevatrapohranjenaugvožđuikamenu,iskrivenibaškaoštojevodaskrivenaispodprašineiilovače.Nemanačinadaseizvadenjihoveskrivenestvariosimkremenomičelikomslušanjamuzikeipjevanjainemaprilazaksrcuosimpred-sobljemušiju.Takomuzičkitonovi,mjerećiihugodno,iznoseonoštojeunjimaičineočitimnjihoveljepoteinedostatke.Jerkadsesrcepokrene,tadpostajeočiglednimonoštojeunjemujednakokaoštoizposudekapljesamoonoštojeunjoj.Takojeslušanjemuzikeipjevanjezasrcepravidodirnikamenigovornistandard;kadgoddušamuzikeipjevanjadopredosrca,tadseusrcuuskomešaonoštounjemuprevladava.”6

OvaGhazalijevaizjavaukazujenaveomavažnonačelo–sufijskovjerovanjedaosobačijajedušaspremnadasepokreneusmjeruBo-žanstva‒dakle,zaonogazakogavećpostojiovaprivlačnostBožanstva‒muzikaimamoćubrzavanjaoveprivlačnostinanačindapomažeosobidapostigneonoštobidrugačijevrloteškouspjela.TakvojosobimuzikapostajesredstvozaputovanjenjezinedušekBogu,dokosobikojanematakvusklonost,muzikaprostopovećavastrasti.Postojiveomapoznataizrekanaperzij-skomdamuzikapomažedaštagodsenalaziudušipostanejošintenzivnije.Akodušaimasklonostdapotonepoputkamena,potonutćejošbržekasvijetustrasti.Međutim,akodušaimasklonostdaletipoputptice,muzikaćejojosnažitikrila.

NavestćuiriječidobrogzaštitnikaŠira-za,takođerjednogodnajvećihučiteljaizvo-đačamuzikeisvakakozapaženogtrubadura,5 Michon,str.474.6 IzosmeknjigeGhazalijevog“Iḥyā’‘ulūmal-dīna”,trans.

Duncanb.Macdonald,Journal of the Royal Asiatic Society,april1901,str.199.

Živ

a B

ašt

ina

, br.

22

, go

d. 7

.

72 O muzici u islamu72a pritompjesnika,muzičaraikomentatoraKur’ana,RūzbīhānaBaqlīja:

“DuhovnamuzikaključjezablagoBožanskihistina.Gnosticisupodijeljeni:nekislušajupomoćupostaja(mekam),nekipomoćustanja(hal),nekipomoćuduhovnograskrivanja(mukšefat),nekipomoćuvizije(mušahedat).Kadslušajusukladnopostajama,onisuuprijekoru.Kadslušajusukladnostanjima,onisuustanjupovrata.Kadslušajusukladnoduhovnomraskrivanju,onisuujedinstvu(wisāl);kadslušajusukladnoviziji,onisuuronjeniuBožanskuljepotu.”7

Ovouključujesveonekojitragajuzaspozna-vanjemBoga.Ljudislušajusukladnorazličitimsposobnostimakojesudarivaneljudskimbići-ma;najvišaodovihsposobnostijesirr,unutar-njesredištenečijegbića,gdjeosobaustvaričujeonoštoPlatonnazivatihommuzikom.MoraseupamtitidajePlatonidentificiraodvijevrstemuzike:muzikekojajezvučnaisvimadostup-na,itihemuzikekojajezamudrace.8

Muzikaseukonačnicinanekinačinslivautišinu.Tišinajeporijeklosveduhovnemuzikeionajeuvijekprisutnautojmuzici‒krozprimje-nuritmakojijednurazinurealnostiintegriraudrugu,ikrozmelodiju(ženskielementumuzicikaoritmujemuški)kojadušutopiidovodidopodsjećanjanačovjekovopraizvorište.

Kakojenavedenonapočetku,uislamskojcivilizacijimuzikajeuglavnombilaizrazitovjen-čanaspoezijom.Poezijajeomiljenaumjetnič-kaformaislamskogsvijeta,štojeneposredanrezultatpjesničkestrukturekur’anskerevelacije.Nepostojiislamskinarodkojinemaveomarazrađenupjesničkutradiciju.Uislamu,poštosuserazvileraznepjesničketradicije,pjesmesučestopojaneimuzikajeigranakaopratnjapoeziji.Nekiodnajvećihpjesnikauislamskomsvijetusutakođerbiliizvanrednimuzičari,stva-rajućitakopoezijukojajeizrazitomuzikalna.HafizŠirazijenajvećimuzičkipjesnikperzij-skogjezikai,stoga,najtežizaprevođenjeodsvihpjesnika.HafizovDivanistovremenojedivanpoezijeiknjigamuzike.AkoosobaHa-fizačitaispravno,onazaistaizvodimuziku,nečitasamopoeziju.Stogajemoždaovoizlaga-njeprimjerenozaključitijednomodnjegovihpjesamakojaigovoriomuzici,aisamajeizu-zetnomuzikalna:

O, nosaču čaše, uljepšaj pehare naše svjetlom vina!O, pjevaču, reci kako je svijet podlegao našim željama!Vidjeli smo u čaši odraz lica Prijateljeva,O, ti koji ništa ne znaš o radosti našeg vječnog

vinoopijanja!Onaj čije srce načinjeno je živim, ljubavlju nikad

ne umire;Naša trajnost utisnuta je na stranicama

kosmičkoga teksta.9

7 IzBaqlījevogRisālat al-quds,inS.H.Nasr,trans.Islamic Art and Spirituality,SANYPress,Albany,N.Y.,1987,str.157.

8 IdejatihemuzikevežesezaPlatona, iakojeonnije

eksplicitnospomenuo.Idejase,međutim,potpunopo-drazumijevauDržavi,knjiga7,str.531,aliiunekimdrugimnjegovimradovima.

9 Nasr,Islamic Art and Spirituality,str.173-174.

Al-Fārūqī,Lois,Islam and Art,NationalHijraCo-uncil,Islamabad,1985.

Caron,Nelly,Dariouch,Safvate,Iran, Les traditions musicale,vol.2.Bucket-Chastel,Pariz,1972.

During,Jean,Musiqueetextase:L’ audition mystique dans la tradition soufie,Collection“Spiritualésvi-vantes”,AlbinMichel,Pariz,1988.

Erlanger,Rodolphed’.,La musiqe arabe,6.vols.,P.Geuthner,Pariz,1930,59.

Farmer,HenryG.,A History of Arabian Music to the XIIIth Century,Luzac,London,1973.

Michon,Jean-Louis,“SacredMusicandDancein

Islam”,inS.H.Nasr,ed.,Islamic Spirituality: Ma-nifestations,pp.469-505,WorldSpirituality:AnEncyclopedicHistoryoftheReligiousQuest,20,Crossroad,NewYork,1991.

Nasr,SeyyedHossein,Islamic Art and Spiritua-lity,StateUniversityofNewYorkPress,Al-bany,1987.

Nurbakhsh,Javad,Samā‘ in Sufism,Khanaqah-iNi-matAllahi,NewYork,1976.

Shiloah,Amnon,“L’epītresurlamusiquedesIkhwānal-Ṣafā’”,Revue des Etudes Islamiques,1965,pp.125-62;1967,pp.159-193.

Literatura

73

Živ

a B

ašt

ina

, br.

22

., g

od

. 7.

O muzici u islamu

AbstractIslam and Music: The Legal and the Spiritual Dimensions

Seyyed Hossein Nasr

In the text, the author discusses the significance of music and its undeniable influence on human soul, emphasizing that one cannot treat the abovementioned question in legal scien-ce without being previously acquainted with various musical genres, as well as with the divergent musical contexts in which the music originated. Thus, for example, what would be called music in the West would not be called so in the Islamic world, due to certain reli-gious-cultural specifics that a person must be aware of when approaching the phenomeno-logical elaboration of the question of music. Of course, it is unquestionable that all Muslim teachers agree that the music which is lascivious and induces passion is illicit (harām), just as they, generally, agree that the music which strengthens the fighting spirit of Muslims and enhances their connection (wisāl) with God is not only permissible, but is wholeheartedly recommended and encouraged (mandūb).

Keywords: music, jurisprudence, soul, the West, the Islamic world, religious-cultural spe-cifics, passions, connection with God