10.4.2015

1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFakultet prometnih znanosti

Vukelićeva 4, Zagreb

SIGNALIZACIJA I UPRAVLJANJE PLOVILIMA

Obilježavanje UNUTARNJIH PLOVNIH putova i 

TERITORIJALNOG MORA

ODRŽAVANJE UNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA

• do 1990. godine vodni putovi u tadašnjoj Hrvatskoj bili su sustavu mreže

vodnih putova SFRJ

• nakon osamostaljenja Republike Hrvatske mreža UPP je ostala razdvojena, jer

se povezanost osigurava rijekom Savom od 210,8 km do ušća u Dunav i

Dunavom od Beograda do Iloka

• problem se može nazvati Razdvojenost sustava vodnih putova u Hrvatskoj

10.4.2015

2

• u praksi egzistiraju dva odvojena podsustava sa svojim specifičnim obilježjima pase može govoriti o dva bazena:

b k ji b h ć d i t D i d i t D ih k ž− bazen koji obuhvaća vodni put Dunava i vodni put Drave povezanih na europsku mrežuvodnih putova,

− bazen koji obuhvaća vodni put Save, Kupe i Une, nepovezan s europskom mrežomvodnih putova preko teritorija R. Hrvatske

• stupanjem na snagu Protokola o plovidbi u okviru Sporazuma o slivu rijeke Save,plovidba Savom je slobodna, međutim ne i sigurna

i d i i d Sl k B d dij l ič d čj BiH• naime, vodni put nizvodno Slavonskog Broda u dijelu graničnog područja s BiH,kao i kroz R. Srbiju nije obilježen niti se održava na potrebnu klasu plovnosti

• plovidba je moguća na vlastitu odgovornost pri povoljnim vodostajima

• ovakvo stanje ne udovoljava uvjetima za trgovačku plovidbu između savskogbazena i Dunava jer je ista u postojećim uvjetima nepouzdana, ispod minimumasigurnosnih zahtjeva i samim time rizična i neisplativa

• u tijeku su aktivnosti vezane na obnovu sustava obilježavanja na rijeci Savi krozSrbiju i u graničnom području s BiH nizvodno Slavonskog Broda, a dovršetakobnove je planiran do kraja 2008. godine, što još nije realizirano

10.4.2015

3

PRAVILA O OBILJEŽAVANJU UNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA I 

TERITORIJALNOG MORA• na temelju članka 244. stavak 4. Zakona o plovidbi ilukama unutarnjih voda (»Narodne novine« broj 109/07i 132/07) i i i i f ki 132/07), ministar mora, prometa i infrastrukture uzprethodnu suglasnost Ministarstva regionalnog razvoja,šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi “PRAVILNIKO TEHNIČKOM ODRŽAVANJU VODNIH PUTOVA” i“PRAVILNIK O PLOVIDBI NA UNUTARNJIM VODAMA”

• temeljem članka 51. stavka 4. i članka 1021. stavka 1.alineja druga Pomorskog zakonika (»Narodne novine«,br 181/04) Ministarstvo mora turizma prometa ibr. 181/04) Ministarstvo mora, turizma, prometa irazvitka donosi “PRAVILNIK O OZNAKAMA I NAČINUOZNAČAVANJA NA PLOVNIM PUTOVIMA U UNUTARNJIMMORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORUREPUBLIKE HRVATSKE”

PREGLED DOSADAŠNJIH AKTIVNOSTI OBILJEŽAVANJA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA

• Pravilnici o obilježavanju i održavanju UPP sadrže znakove zabrane, znakove obveze,

znakove ograničenja, znakove preporuke i znakove upućivanja, i pomoćne znakove za

unutarnje vodne putove, isto tako u njemu su određena značenja pojedinih znakovaunutarnje vodne putove, isto tako u njemu su određena značenja pojedinih znakova

• na unutarnjim plovnim putovima u razdoblju od 1990. do 1995. nije bilo aktivnosti niti

održavanja, niti obilježavanja vodnih putova, a od 1995. do 1997. jedino se vršilo

obilježavanje na rijeci Dravi i to u minimalnom opsegu

• nakon donošenja Zakona o plovidbi unutarnjim vodama, 1998. godine organizirano se

započelo s obnavljanjem sustava obilježavanja

• obnavljanje je trajalo 4 godine, a pritom je stalno povećavana razina sigurnosti

• najprije su uspostavljeni uvjeti za dnevnu, a naknadno je obnovljen sustav za noćnujp j p j j , j j

plovidbu

• u potpunoj funkciji je sustav na vodnom putu Dunava, Dravi i na Savi od Oprisavaca do

Siska

• na Savi od Oprisavaca do Siska su postavljene obalne oznake na desnoj obali (BiH) tek

u 2008. godini nakon stvaranja uvjeta za provođenje međudržavnog ugovora

• u međuvremenu su umjesto toga, a radi omogućavanja sigurne plovidbe, bile

postavljene dodatne zamjenske plovne oznake

10.4.2015

4

IDENTIFIKACIJA PROBLEMA

• postojeći objekti sigurnosti za poboljšanje uvjeta plovidbe su u vrlo lošem

stanju

• većina je u stanju propadanja

• stoga je neophodno, pored radova redovnog održavanja, intenzivno

obavljati radove sanacije i dogradnje postojećih objekata sigurnosti

plovidbe

• prema iskustvima iz EU i SAD, troškovi održavanja UPP za plovilo maloga

gaza iznose od 20.000 do 37.000 eura po km godišnje

• procjenjuje se da bi troškovi redovnog tehničkog održavanja, bez radova

sanacije, za vodni put Dunava bili 92.000 kn/km god. što bi iznosilo cca

12.5 milijuna kuna godišnje

• sustav obilježavanja još nije uspostavljen na rijeci Savinizvodno Slavonskog Brodanizvodno Slavonskog Broda

• prema međudržavnom ugovoru ovu dionicu trebaobilježavati Bosna i Hercegovina

• nakon 2001. godine pristupilo se modernizaciji i podizanjustandarda obilježavanja

• od 2004. godine započeto je s razvojem sustava riječnihinformacijskih usluga

• najprije je razvijen i uspostavljen sustav na rijekama Dunavi Drava, a nakon toga na rijeci Savi gdje sustav još nijedovršen

• godišnja razina utroška financijskih sredstava za sustavobilježavanja iznosi oko 6.500.000 kuna

10.4.2015

5

• u Hrvatskoj su na unutarnjim vodnim putovimaorganizirane četiri lučke uprave i to u Vukovaru za javneorganizirane četiri lučke uprave i to u Vukovaru za javneluke na Dunavu i budućem višenamjenskom kanalu Dunav‐Sava, Osijeku za luke na Dravi, dok je nadležnost nadlukama na rijeci Savi podijeljena između Lučke upraveSisak i Lučke uprave Slavonski Brod

• lučke uprave su nadležne i za izdavanje odobrenja zaobavljanje djelatnosti u lukama i pristaništima u okvirupodručja svoje nadležnosti

• županijske luke i pristaništa također pripadaju u područjenadležnosti spomenutih lučkih uprava

KRITIČNE DIONICE – OGRANIČENJA ZA PLOVIDBU 

• kritične dionice predstavljaju uska grla odnosno ograničenjaprometnog kapaciteta uslijed smanjenog gabarita plovnog puta

• kritične dionice mogu se grupirati na sljedeći način:− Dionice s nedovoljnom dubinom – plićaci,

− Dionice s nedovoljnom širinom prema zahtjevima klase vodnog puta,

− Dionice na kojima se plovni put nalazi neposredno uz obalu čime se ugrožavastabilnost obale i sigurnost plovidbe.

• najčešće ograničenje je nedovoljna dubina odnosno dugo razdobljeprekida ili ograničenja gaza brodova kod niskih vodostaja

• na rijeci Dunav utvrđeno je oštećenje objekata sigurnosti na 23 odj j j j gukupno 87 objekata

• najkritičnija mjesta su na dijelu između rkm 1404,5 – 1402• zbog formiranja spruda formirano je dvojno korito Dunava uz

istovremeno erodiranje desne obale s tendencijom prodora vodeDunava u Kopački rit i pomicanja toka rijeke prema desnoj obali

• na lijevoj obali erozija je oštetila i postojeće zaštitne građevine i obalu

10.4.2015

6

• na rijeci Dravi složenost održavanja vodnog puta uzrokuje usporavanjetoka na ušću u Dunav što uzrokuje taloženje nanosa

• opći trend snižavanja vodostaja u posljednjem desetljeću na rijeciDravi zbog prirodne promjene hidroloških i hidrografskih uvjeta dovelisu 2001. godine do toga da je obustava plovidbe trajala više od stodana

• najozbiljniji problem predstavlja nemogućnost uplovljavanje teretnihbrodova u luku Osijek kod niskih plovidbenih vodostaja

• dodatni faktor koji uzrokuje smetnje u plovidbi na dionici od ušća doOsijeka je činjenica da prokop Drave kod luke Nemetin nije do krajaOsijeka je činjenica da prokop Drave kod luke Nemetin nije do krajaformiran, što za posljedicu ima pojačano taloženje nanosa nizvodnoprokopa

• niti intenzivnije uklanjanje nanosa ne daje dovoljne rezultate sve dokse ne dovrši proširenje prokopa na projektirani gabarit

• na rijeci Savi na dijelu od Račinovaca do Siska postoji tridesetaklokacija gdje dubine riječnog korita ne osiguravaju potrebnu dubinuvodnog puta

• ovi plićaci se nalaze na mjestima koja su prirodni pragovi od čvrstogmaterijala ili su posljedica intenzivnog donošenja nanosa

• dosadašnja praksa održavanja koja se uglavnom temeljila nakoncesijskom modelu iskorištavanja šljunka i pijeska iskopom izriječnog korita pokazala se neučinkovitom i kontraproduktivnom

• pretjeranom komercijalizacijom iskopa stvorene su neravnomjernosti ideformacije plovnog korita što je u konačnosti još više smanjilodeformacije plovnog korita što je u konačnosti još više smanjilosigurnost plovidbe

• tako dubine vodnog puta na najkritičnijim mjestima minimalno iznose1,7 metara dok parametri IV klase zahtijevaju omogućavanje plovidbebrodovima s maksimalnim gazom od 2,5 metra

10.4.2015

7

• od Račinovaca do Jasenovca na lijevoj obali Save postoji 29 većinomoštećenih objekata sigurnosti plovidbe i regulacijskih vodnih građevinai 16 većih dijelova značajno erodirane obale, dok na dijelu do Siska ima104 objekta sigurnosti plovidbe i regulacijske vodne građevine

• veliki dio tih objekata sigurnosti plovidbe odnosno vodnih građevina jeu visokom stupnju oštećenja, a neki su u ruševnom stanju

• najizraženija kritična dionica je sektor Slavonski Šamac – Novi Gradgdje je dubina za III klasu plovnosti osigurana u samo 50‐60% danagodišnje

• na dionici Novi Grad je nužno povećati stanje plovnosti radi• na dionici Novi Grad je nužno povećati stanje plovnosti radiomogućavanja plovidbe do luka Slavonski Brod i Sisak iz smjeraDunava odnosno iz smjera budućeg kanala Dunav‐Sava

• opći cilj plana je uređenje i održavanje vodnih putova na način da sepoveća sigurnost i efikasnost unutarnje plovidbe

PLAN RAZVITKA UPP‐a

• uređenje vodnog puta mora biti u funkciji korisnika, a to znači osiguratinesmetanu i sigurnu plovidbu broda pod maksimalnim gazom u skladus kategorijom vodnog puta

• u užem smislu svrha plana je uređenje hrvatskih vodnih putova postandardima europskih vodnih putova osiguravanjem minimalnoekonomske veličine gaza od 2,5 metra 300 dana u godini

10.4.2015

8

• ostvarivanja plana s obzirom na postavljene ciljeve pretpostavljarealizaciju pojedinačnih zadaća koje se sastoje u sljedećem:

1. Dionice međunarodnih vodnih putova održavati na način da seosigura sigurna, pouzdana i ekonomski održiva plovidba,

2. Dionice međunarodnih vodnih putova na kojima u sadašnjim uvjetimane postoji zahtijevana međunarodna klasa plovnosti urediti na višuklasu plovnosti,

3. Implementirati sustav riječnih informacijskih usluga (RIS),4. Povećati kvalitetu sustava obilježavanja vodnih putova,5 Primjenjivati ekološke standarde prilikom uređenja i održavanja5. Primjenjivati ekološke standarde prilikom uređenja i održavanja

vodnih putova,6. Provođenjem plana uređenja vodnih putova ne smije se pogoršati

vodni režim, a ukoliko se mijenja nastojati ga poboljšati7. Započeti projekt izgradnje kanala Dunav – Sava.

• svaka od gore navedenih zadaća mogu se raščlaniti na pojedinačneaktivnosti koje se sastoje u sljedećem:

1. Dionice vodnih putova koji udovoljavaju zahtjevima međunarodneklase plovnosti:− kontinuirano održavanje gabarita u skladu s europskim standardima, osiguravanje dubine

od 2,5 metra 300 dana u godini,− otklanjanje nedostatka na pojedinim kritičnim dionicama koje predstavljaju uska grla za

plovidbu na UPP.

2. Uređenje na višu klasu plovnosti dionica međunarodnih vodnihputova na kojima ne postoji zahtijevana klasa (dio rijeke Save – od Sl.Šamca do Oprisavaca i od Sl Broda do Siska te dio međudržavogŠamca do Oprisavaca i od Sl. Broda do Siska te dio međudržavogvodnog puta rijeke Drave ‐ od Osijeka do Ždralice):− povećanje gabarita plovnog puta na razinu prema zahtjevima klase osiguravanjem

ekonomske veličine gaza,− obnova i izgradnja objekata sigurnosti plovidbe potrebnih za zahtijevanu klasu.

10.4.2015

9

3. Implementacija sustava riječnih informacijskih usluga:− izgradnja informatičko‐komunikacijske strukture,

uspostavljanje RIS usluga− uspostavljanje RIS usluga,− uspostavljanje nacionalne središnjice za upravljanje RIS‐om,− edukacija kadrova,− suradnja i koordinacija s drugim državama i razmjena informacija.

4. Povećanje kvalitete obilježenosti vodnih putova:− modernizacija postojećih plovaka i plutača na vodnim putovima,− modernizacija postojećih obalnih oznaka,− postavljanje novih oznaka i prilagodba postojećih novoj klasi i gabaritima nakon obnove

pojedinih dionica na višu klasu.pojedinih dionica na višu klasu.

5. Primjena ekoloških standarda prilikom uređenja i održavanja plovnihputova:− prilagodba vodnog puta prirodnom toku rijeke,− ekspertna procjena utjecaja na okoliš za objekte čija se izgradnja planira,− izgradnja objekata sigurnosti plovidbe samo na dijelovima vodnog puta koji predstavljaju

opasnost za plovidbu i na način da se ne ugrožava prirodni ekosustav.

6. Provođenjem plana uređenja vodnih putova ne smije se pogoršativodni režim, a ukoliko se mijenja nastojati ga poboljšati− sva projektna rješenja usklađivati s uvjetima Hrvatskih voda− za sve postupke građenja i uređenja vodnih putova iishoditi Zakonom o vodama,

pripisane vodopravne akte

7. Projekt izgradnje kanala Dunav ‐ Sava:− novelacija postojeće prostorno‐planske i tehničke dokumentacije,− pripremne radnje, tehnički elaborati za početak izgradnje,− izgradnja kanala i objekata na kanalu.

10.4.2015

10

PREGLED AKTIVNOSTI ZA SVAKI POJEDINAČNI VODNI PUT 

Rijeka Dunav − Sačuvati status vodnog puta VIc klase,

Hitno obnoviti objekte sigurnosti plovidbe (oštećene regulacijske građevine) te sanirati− Hitno obnoviti objekte sigurnosti plovidbe (oštećene regulacijske građevine), te saniratiplovni put i korito vodotoka na sektorima erodiranih obala i započete deformacije toka,koje bi mogle ugroziti sigurnu plovidbu. Prioritet ima dionica od ušća Drave do granice sR. Mađarskom gdje se planira cjelovita obnova,

− Implementirati sustav riječnih informacijskih usluga, operacionalizirati regionalnikontrolni centar u Vukovaru,

− Definirati prioritetne projekte i pripremiti dokumentaciju za kandidiranje odabranihprojekata za financiranje iz EU fondova,

− Izgraditi zimovnik Opatovac za brodove koji se u vrijeme pojave leda zateknu na sektoruDunava u Hrvatskoj,Obnovom i izgradnjom objekata sigurnosti plovidbe postići europsku razinu uređenosti− Obnovom i izgradnjom objekata sigurnosti plovidbe postići europsku razinu uređenostivodnog puta VI c klase,

− Izraditi svu potrebnu tehničku dokumentaciju, (uz prethodne istražne radove, geodetskosnimanje, izradu potrebnih hidroloških obrada, zemljovida), te studije utjecaja na okoliš,

− Kontinuirano vršiti praćenje tehničkog stanja vodnog puta i dinamiku aktivnostiprilagoditi stanju i problemima na terenu,

− Ostvariti tehničku suradnju sa susjednim državama radi koordinacije poslova uređenjavodnog puta i toka rijeke Dunav.

Rijeka Drava − Nastaviti obnovu vodnog puta od ušća u Dunav do Osijeka na IV klasu plovnosti, a

uzvodno na sadašnju klasu plovnostiuzvodno na sadašnju klasu plovnosti,− Prioritetno obnoviti i nadograditi objekte sigurnosti plovidbe, te sanirati vodni put i

korito vodotoka na sektoru od ušća u Dunav do luke Osijek,− Implementirati sustav riječnih informacijskih usluga, operacionalizirati regionalni

kontrolni centar u Osijeku,− Definirati prioritetne projekte i pripremiti zahtijevanu dokumentaciju za kandidiranje

odabranih projekata za financiranje iz EU fondova,− Izgradnju objekata planirati tako da budu u funkciji i nakon uređenja vodnog puta na Vb

klasu na donjem dijelu toka,− Dovršiti započetu izradu potrebne tehničke dokumentacije i studija utjecaja na okoliš za

sve planirane objektesve planirane objekte,− Tehnička rješenja uskladiti s prostornim planovima odnosno planiranom izgradnjom

drugih infrastrukturnih objekata (ceste, mostovi, luke i pristaništa te vodna stepenicaOsijek),

− Kontinuirano vršiti praćenje tehničkog stanja vodnog puta i dinamiku aktivnostiprilagoditi stanju i problemima na terenu,

− Tehnička rješenja obnove i uređenja na graničnom dijelu usuglasiti sa mađarskomstranom.

10.4.2015

11

Rijeka Sava − Obnoviti vodni put na IV klasu plovnosti do Siska u cijelosti prema važećem projektu,

Na dionici Save od Siska do Rugvice interventno održavati stanje na razini postojeće klase− Na dionici Save od Siska do Rugvice interventno održavati stanje na razini postojeće klase,te pripremiti dokumentaciju u cilju uređenja vodnog puta za potrebe nautičkog irekreativnog turizma,

− Obnoviti i osposobiti objekte sigurnosti plovidbe, (oštećene regulacijske građevine) tesanirati plovni put i korito vodotoka na dijelovima gdje je obala erodirala i gdje jeugrožena sigurnost plovidbe,

− Dovršiti započetu izradu potrebne tehničke dokumentacije i studija utjecaja na okoliš,− Definirati prioritetne projekte i pripremiti zahtijevanu dokumentaciju za kandidiranje

odabranih projekata za financiranje iz EU fondova,− Kontinuirano vršiti praćenje tehničkog stanja plovnoga puta i dinamiku aktivnosti

prilagoditi stanju i problemima na terenuprilagoditi stanju i problemima na terenu,− Izvršiti istraživanja te izraditi studije i tehničku dokumentaciju za uređenje vodnog puta

rijeke Save na Vb klasu plovnosti, u suradnji sa Savskom komisijom,− Koordinirati i usuglasiti programe uređenja plovnog puta rijeke Save sa susjednim

državama u okviru Savske komisije,− Definirati mogućnost uspostave plovnog puta do granice s Republikom Slovenijom, te

provesti aktivnosti usklađenja s prostornim planovima i drugim projektimainfrastrukture.

Rijeke Kupa i Una − Izvršiti istražne radove, geodetsko snimanje stanja vodotoka i izgrađenih objekata,

Izraditi tehničku dokumentaciju za radove obnove i uređenja plovnoga puta koji će se− Izraditi tehničku dokumentaciju za radove obnove i uređenja plovnoga puta koji će seplanirati poslije 2015. godine,

− Koordinirati i usuglasiti programe uređenja plovnog puta sa susjednim državama u okviruSavske komisije.

Višenamjenski kanal Dunav – Sava− Novelirati i usvojiti prostorni plan kanala i Studiju utjecaja na okoliš,− Dovršiti izradu studija i praćenje šumskih ekosustava i vodnog režima poljoprivrednog tla

te provesti postupke usvajanja na nadležnim mjestima,Dovršiti izradu tehničke dokumentacije potrebne za ishođenje lokacijske dozvole za− Dovršiti izradu tehničke dokumentacije potrebne za ishođenje lokacijske dozvole zaizgradnju kanala,

− Rješavanje imovinsko pravnih odnosa,− Izrada glavnih projekata pojedinih objekata i ishođenje građevinskih dozvola (prema

posebnoj dinamici),− Započeti radove na izgradnji prema posebnoj dinamici.

10.4.2015

12

Definiranje ciljeva, zadataka i aktivnosti – logička matrica 

PLAN GRADNJE, UNAPREĐENJA I PROMETNO TEHNOLOŠKE MODERNIZACIJE UPP‐a

• plan gradnje, unapređenja i tehnološke modernizacije UPP‐a temeljenje na utvrđenim ciljevima i zadacima iz prethodnog poglavlja, a izrađenje na osnovu ekspertne procjene stanja vodnih putova i izgrađenihobjekata, u skladu s odgovarajućim dokumentima prostornog uređenja,te na osnovu raspoložive tehničke dokumentacije

• planirana struktura troškova ima orijentacijski karakter jer se temeljina ekspertnoj procjeni

• točniji iznosi troškova za radove trebaju se utvrditi kroz jednogodišnjei trogodišnje programe, nakon izrade svih potrebnih istražnih radova,studija te tehničke dokumentacije potrebne za realizaciju radovastudija, te tehničke dokumentacije potrebne za realizaciju radova

10.4.2015

13

Poslovi projektiranja na postojećim vodnim putovima 

Poslovi projektiranja na postojećim vodnim putovima 

10.4.2015

14

PLAN TEHNIČKOG ODRŽAVANJA UPP-a

• sukladno zakonskim odredbama tehničko održavanje UPP‐a obuhvaća sljedeće radove: − snimanje vodnih putova s izradom odgovarajuće tehničke dokumentacije, − održavanje dubine vodnog puta, − održavanje objekata sigurnosti plovidbe, − obilježavanje, − održavanje objekata, uređaja i opreme (hardver i softver) koji služe za 

riječne informacijske usluge (RIS), − uklanjanje iz vodnog puta plutajućih i potonulih predmeta koji ugrožavaju 

sigurnost plovidbe, interventno održavanje vodnog puta po nalogu inspektora nadležnog za− interventno održavanje vodnog puta po nalogu inspektora nadležnog za sigurnost plovidbe na unutarnjim vodama. 

• plan je sačinjen tako da su poslovi tehničkog održavanja svrstani u trigrupe:

1. Snimanje vodnih putova s izradom odgovarajuće tehničkedokumentacije,

2. Redovno održavanje− održavanje dubine vodnog puta,− održavanje objekata sigurnosti plovidbe,− uklanjanje iz vodnog puta plutajućih i potonulih predmeta koji ugrožavaju sigurnost

plovidbe,− interventno održavanje vodnog puta po nalogu inspektora nadležnog za sigurnost

plovidbe na unutarnjim vodama,

3. Poslovi obilježavanja, ophodnje i održavanje opreme sustava CRORIS− obilježavanje,− održavanje objekata, uređaja i opreme (hardver i softver) koji služe za riječne

informacijske usluge (RIS).

10.4.2015

15

PRAVILNIK O TEHNIČKOM ODRŽAVANJU PLOVNIH PUTOVA

• interventno održavanje plovnog puta kojeb h ć l d ž j k ji i liobuhvaća poslove održavanja koji nisu moglibiti predviđeni Godišnjim programom, akoji su nastali uslijed izvanrednih događanjai predstavljaju izravnu opasnost za plovidbu,provodi Agencija za vodne putove u okviruredovne djelatnosti ili po nalogu inspekcijesigurnosti plovidbe.

AGENCIJA ZA VODNE PUTOVE• osnovana 2005. godine, sa sjedištem u Vukovaru i uredima u Slavonskom Brodu, Sisku i Osijeku• trenutno ima 22 djelatnika i 5 plovila• Agencija je također zadužena za osiguravanje funkcionalnosti Europskog sustava Riječnih informacijskih

usluga (RIS), a permanentno provodi kontrolu i nadzor stanja plovnog putausluga (RIS), a permanentno provodi kontrolu i nadzor stanja plovnog puta

• zadaća Agencije je:

– gradnja i uređenje plovnih putova,

– priprema i izvršenje planova tehničkog održavanja,

– osposobljavanje postojećih plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe onesposobljenih zbog

elementarnih nepogoda i drugih iznimnih događaja,

– obilježavanje plovnih putova,

– unapređenje i razvitak sustava za nadzor, kontrolu i upravljanje plovnim putovima,

k t l i ć j t j l ih t– kontrola i praćenje stanja plovnih putova,

– davanje suglasnosti i prethodnih mišljenja za prometne suglasnosti,

– poslovi snimanja plovnih putova (praćenje i utvrđivanje stanja plovnih putova i korita vodotoka,

izrada i prikupljanje tehničke i geodetske podloge, izrada elaborata, projekata i studija)

– podvodna snimanja (redovno podvodno snimanje korita, detaljno podvodno snimanje korita,

godišnje podvodno snimanje)

10.4.2015

16

OBILJEŽAVANJE PLOVNIH PUTOVA

• obilježavanje se obavlja na sljedećim plovnim putovima:putovima:

1. Na rijeci Dunav od km 1295,5 do km 1433,0 

2. Na rijeci Dravi od km 0,00 do km 198,6 

3. Na rijeci Savi od km 210,8 do km 594,0 

4. Na rijeci Kupi od km 0,00 do km 5,0 

5. Na rijeci Uni  od km 0,00 do km 15,00

• na graničnim vodnim putovima poslovi obilježavanja usklađeni su i podijeljeni prema međudržavnim ugovorima i međusobnim

dogovorima:

• na Dunavu

− desnu stranu obilježava Republika Hrvatska

− lijevu stranu obilježava Republika Srbija

• na Dravi

− od km 0,0 do km 125,6 obilježavanje provodi Republika Hrvatska na obje strane plovnog puta

− od km 125,6 do km 198,6 obilježavanje provodi Republika Mađarska na obje strane plovnog puta

• na Savi

− od km 210,8 do km 343,0 obilježavanje provodi Bosna i Hercegovina na obje strane plovnog puta

− od km 343 0 do km 518 0 obilježavanje provodi Republika Hrvatska na obje strane plovnog putaod km 343,0 do km 518,0 obilježavanje provodi Republika Hrvatska na obje strane plovnog puta

− Na preostalom dijelu tj. uzvodno od km 515 obje obale se nalaze u Republici Hrvatskoj, te se obilježavanje obavlja s obje

strane vodnog puta

• na Uni

− od km 0,0 do km 5,0 obilježavanje provodi Republika Hrvatska na obje strane plovnog puta

− od km 5,0 do km 15,0 obilježavanje provodi Bosna i Hercegovina na obje strane plovnog puta

10.4.2015

17

• poslovi obilježavanja plovnih putova obuhvaćaju aktivnosti:

1. postavljanje plovnih oznaka prema planu postavljanja oznaka u sustavu obilježavanja (planu

obilježavanja), prema trenutnom stanju plovnog puta i zahtjevima sigurnosti plovidbe,

2. zamjena, obnavljanje i investicijsko održavanje postojećih objekata sigurnosti plovidbe za

obilježavanje i signalizaciju: kilometarske oznake za označavanje stacionaže plovnog puta, obalne i

plovne oznake za reguliranje

3. redovno održavanje postojećih objekata sigurnosti plovidbe: bojenje oznaka, popravci, osiguranje

pribora za sidrenje plovnih oznaka, krčenje i uklanjanje raslinja oko obalnih oznaka u svrhu

preglednosti, pranje i čišćenje, održavanje akumulatora i solarnih ćelija, redovno servisiranje

uređaja i opreme, ažuriranje baza podataka i sl.

4. nadzor plovnih putova i kontrola sustava obilježavanja obavlja se u pravilu jednom tjedno, a po

potrebi i češće, kontinuirano tijekom godine, putem službe ophodnje plovnih putova, a sastoji se od:

kontrole funkcionalnosti kilometarskih, obalnih i plovnih oznaka sustava obilježavanja, te

otklanjanja nepravilnosti, lociranja plovnih oznaka u slučaju pomicanja i čišćenja od plivajućih

predmeta (granja i sl.), pozicioniranja postojećih plovnih oznaka, ovisno o rezultatima redovnih

snimanja plićaka i vodostaja, po potrebi postavljanja dodatnih plovnih oznaka prema trenutnom

stanju i obavljanja redovnog snimanja radi kontrole plovnog puta

5. nadzor plovnih putova na kojima nije uređen plovni put i koji nisu obilježeni za sigurnu plovidbu,

obavlja se u pravila 2 puta godišnje, a sastoji se od: kontrole stanja objekata za poboljšanje uvjeta

plovidbe redovnog snimanja dubina i širina na kritičnim dionicama te kontrole aktivnosti naplovidbe, redovnog snimanja dubina i širina na kritičnim dionicama, te kontrole aktivnosti na

vodnom putu

6. uklanjanje plovnih oznaka prije pojave leda i visokih voda na plovnih putovima

7. redovno obavještavanje Kapetanija o stanju plovnog puta, stanju obilježenosti i poduzetim

aktivnostima i promjenama na obrascu kojeg će propisati direktor Agencija za vodne putove

• obilježavanje vodnih putova obavlja se prema Godišnjem programu obilježavanja i elaboratu

obilježavanja sukladno Pravilniku o tehničkom održavanju vodnih putovaobilježavanja sukladno Pravilniku o tehničkom održavanju vodnih putova

• uspostavljanje sustava obilježavanja na novim plovnim putovima ili dionicama postojećih plovnih

putova koje su preprojektirane i kada se mijenjaju uvjeti plovidbe obavlja se temeljem posebnog

projekta.

10.4.2015

18

• na plovnim putovima iz Pravilnika o tehničkom održavanju vodnih putova

obilježavanje se obavlja prema pravilima sukladno Pravilniku o plovidbi na unutarnjim

d ( N d i b 50/02) i lj d ći t d divoda (»Narodne novine« br. 50/02) i sljedećim standardima:

– plovni put na rijeci Dunav obilježava se za dnevnu i noćnu plovidbu

– plovni put na rijeci Dravi do Osijeka obilježava se za dnevnu i noćnu plovidbu, a

uzvodno samo za dnevnu plovidbu

– plovni put na rijeci Savi i Kupi obilježava se za dnevnu i noćnu plovidbu

– plovne oznake na rijeci Dunavu i rijeci Dravi od ušća do Osijeka su plutače, svjetleće i

nesvjetleće

l k ij i D i d O ij k l i l t č j ti– plovne oznake na rijeci Dravi uzvodno Osijeka su plovci, a plutače samo na mjestima

predviđenim planom obilježavanja

– plovne oznake na rijeci Savi i Kupi su svjetleće i nesvjetleće plutače kao stalne oznake, a

plovci kao povremene oznake

– na novim obalnim oznakama postavljaju se znakovi u reflektirajućoj tehnici

– na novim kilometarskim oznakama postavljaju se table s reflektirajućom bojom

OBILJEŽAVANJE VODNIH PUTOVA

– rasvjetna tijela na novim oznakama izvode se u tehnici LED dioda po mogućnosti sa solarnim

napajanjem

– oštećene i dotrajale oznake popravljaju se u granicama racionalnosti, u protivnom ih treba

zamijeniti novima

– služba obilježavanja mora, pored oznaka na terenu, raspolaže i s određenim brojem rezervnih

oznaka i rasvjetnih tijela, posebno plovnim oznakama

– oznake na objektima ili sredstvima koji predstavljaju stalne ili povremene zapreke na plovnom

putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti, skele i sl.) dužni su uspostaviti i održavati investitori ili

vlasnici predmetnih objekata ili sredstava

– sustav obilježavanja je potrebno tehnološki unapređivati te dopunjavati u cilju poboljšanjasustav obilježavanja je potrebno tehnološki unapređivati, te dopunjavati u cilju poboljšanja

uvjeta sigurne plovidbe

• pored navedenih standarda obilježavanje na rijeci Savi, Kupi i Uni se obavlja u skladu s Pravilima o

načinu obilježavanja plovnog puta na rijeci Savi donesenim od Međunarodne komisije za sliv rijeke

Save (Odluka br. 31/07)

• na vodnom putu Dunava i Drave na odgovarajući način primjenjuju se i preporuke Dunavske komisije,

a moguće je primjenjivati i pojedine odredbe iz Pravila o načinu obilježavanja plovnog puta rijeke

Save ukoliko nisu u suprotnosti s preporukama

10.4.2015

19

Obilježavanje plovnog puta

ODRŽAVANJE OBJEKATA, UREĐAJA I OPREME KOJI SLUŽE ZA RIJEČNE INFORMACIJSKE SERVISE (RIS)

• informacijske i komunikacijske elektroničke uređaje i opremu treba

održavati, dograđivati i razvijati u skladu s programom CRORIS (Hrvatski

riječni informacijski sustav) na način da se osigurava siguran i nesmetan

rad tijekom 24 sata dnevno pri čemu treba osigurati dovoljnu

redundanciju sustava u slučaju kvara pojedinih komponenti

• opremu i softver potrebno je nadograđivati i tehnički usklađivati s

aktualnim tehnologijama i verzijama softvera koje su aktualne u

zemljama u okruženju

k j d đ j h ički k k i ik• oprema koja se dograđuje mora po tehničkim karakteristikama

udovoljavati uredbama Europske komisije i direktivama Europskog

Parlamenta i Vijeća koje se odnosi na riječne informacijske servise

• održavanjem opreme kojom se osigurava govorna komunikacija između

učesnika u unutarnjoj plovidbi osigurava se sigurna komunikacija na svim

dijelovima vodnih putova

• sve aktivnosti održavanja opreme Agencija za vodne putove će obavljati

10.4.2015

20

OZNAKE I NAČINI OZNAČAVANJA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA REPUBLIKE HRVATSKE

• na unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske

obilježavanje se vrši po kombiniranom lateralnom (bočnom)obilježavanje se vrši po kombiniranom lateralnom (bočnom)

i kardinalnom (osnovnom) sustavu oznaka

• na unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske

oznakama se obilježavaju :

a) bočne granice plovnih kanala

b) i d i ij k ti i d kb) prirodne navigacijske opasnosti i druge prepreke za

plovidbu (podrtine i sl.)

c) područja i objekti značajni za plovidbu

d) nove opasnosti za plovidbu

e) zabranjena sidrišta

OZNAKE I NAČINI OZNAČAVANJA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA REPUBLIKE HRVATSKE

• sustav obilježavanja sastoji se od osam tipova oznaka koji se mogu

upotrebljavati u kombinaciji:

1) lateralne (bočne) oznake koje se upotrebljavaju zajedno s uobičajenim

pravcem obilježavanja koji se obično upotrebljava za dobro definirane

kanale.

‐ ovim se oznakama obilježavaju lijeva i desna strana rute koju treba

slijediti

2) kardinalne (osnovne) oznake koje se upotrebljavaju zajedno s brodskim

kompasom

‐ ovim se oznakama obilježava strana plovnog puta

3) oznake usamljene opasnosti manjih razmjera oko kojih je plovni put

4) oznake sigurnih voda oko kojih je plovni put (npr. oznake sredine kanala)

5) posebne oznake kojima se obilježava neko područje ili objekt

6) oznake nove opasnosti za plovidbu

10.4.2015

21

OZNAKE I NAČINI OZNAČAVANJA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA REPUBLIKE HRVATSKE

• oznake mogu biti plutajuće, stalne (zidane) ili

b d d l b l tičpobodene odnosno zglobno elastične

• na oznakama se mogu postavljati odgovarajuća

svjetla

• značenje oznake ovisi o jednoj karakteristici ili o

iš k kt i tik i tviše karakteristika, i to:

a) danju – o obliku, znaku na vrhu i boji

b) noću – o boji i ritmu svjetla

LATERALNI (BOČNI) SUSTAV

• oznakom lateralnog (bočnog) sustava na dobro definiranom kanalu ili prolazu

označava se lijeva odnosno desna strana ili obje strane kanala ili prolaza kojomj j p j

plovni objekt mora ploviti, te ulazi u luke

• oznaka na desnoj odnosno lijevoj strani pokazuje da plovni objekt mora proći uz

oznaku smjerom da mu ona ostaje desno, odnosno lijevo

• u kanalima koji se protežu usporedno s općim smjerom obale kopna, a pristupačni

su s dviju strana, desna odnosno lijeva strana određuje se prema smjeru kretanja

kazaljke na satu

• ako uzduž obale kanala postoji više istovjetnih oznaka, one mogu biti obilježene

rednim brojevima bijelom bojom – počinjući od početka plovnog puta, s tim da se

na oznakama s desne strane postave neparni, a s lijeve strane parni brojevi

• na rijekama strane se označavaju u odnosu prema uzvodnoj plovidbi

10.4.2015

22

• oznake lateralnog sustava su u obliku stošca, valjka ili motke

• kad se lijeva ili desna strana označava bez primjene stožastih ili valjkastih oblika, postavljena

oznaka treba imati odgovarajući znak na vrhu

• oznake desne strane kanala su u obliku stošca ili motke obojene zelenom bojom

• ove oznake mogu imati znak na vrhu u obliku stošca s vrhom okrenutim nagore, obojen zelenom

bojom

• oznake lijeve strane kanala su u obliku valjka ili motke obojene crvenom bojom

• ove oznake mogu imati znak na vrhu u obliku valjka obojen crvenom bojom

• modificiranim lateralnim oznakama označava se račvanje plovnog kanala, kojima se označava

glavni kanal kao povoljnija ruta

glavni kanal desno:

– valjak ili motka obojena u crveno sa širokim zelenim pojasom

– znak na vrhu ako ga ima, crveni valjak

glavni kanal lijevo:

– stožac ili motka obojena zelenom bojom sa širokim crvenim pojasom

– znak na vrhu ako ga ima, zeleni stožac s vrhom prema gore

• svjetla kojima se označavaju strane kanala jesu:

a) na desnoj strani – zeleno svjetlo bilo koje karakteristike

b) lij j i j l bil k j k k i ikb) na lijevoj strani – crveno svjetlo bilo koje karakteristike

c) modificirane lateralne oznake za označavanje glavnog kanala desno:

– crveno svjetlo – bljeskovi u grupi (2+1)

glavni kanal lijevo:

– zeleno svjetlo – bljeskovi u grupi (2+1)

• ugrađene konstrukcije svjetala koje su sastavni dio lateralnog (bočnog) sustava boje se bojom

karakterističnom za oznake u tom sustavu

• ove se konstrukcije ne mogu bojiti bojom čije bi značenje bilo u suprotnosti sa značenjem što ga ta boja

ima u ovom sustavu obilježavanja

• u tom se slučaju bojom konstrukcije svjetla određuje strana na kojoj treba ostaviti mjesto pri prilaženju

ili pristajanju

• ako konstrukcija svjetla nije bojena bojom karakterističnom za lateralni (bočni) sustav obilježavanja po

odredbama Pravilnika, unutrašnjosti luke može se prilaziti i pristajati bilo s koje strane

• u tom se slučaju bijela boja koristi i za konstrukciju i za samo svjetlo

10.4.2015

23

Lateralni sustav označavanja plovnog kanala na unutarnjim plovnim putovima

Lateralni sustav označavanja račvanja plovnog kanala na plovnim putovima

10.4.2015

24

Slika 4: Lateralni sustav označavanja račvanja plovnog kanala u pomorskoj plovidbi

KARDINALNI (OSNOVNI SUSTAV)

• oznaka kardinalnog (osnovnog) sustava dobila je naziv po

kvadrantu u kojem je postavljena i označava da treba proći nakvadrantu u kojem je postavljena i označava da treba proći na

imenovanoj strani oznake

• oznakom kardinalnog (osnovnog) sustava obilježavaju se:

a) najdublje vode u području na strani koja je obilježena

oznakom

b) sigurne strane kojima treba proći pored opasnosti

k k di l ( ) k đ• oznakom kardinalnog (osnovnog) sustava također se upozorava

na neko važno mjesto u kanalu (zavoj, spajanje, račvanje ili

završetak neke pličine)

• u kardinalnom (osnovnom) sustavu postoje četiri kvadranta:

sjeverni (N), istočni (E), južni (S) i zapadni (W)

• kvadranti su ograničeni smjerovima NE, SE, SW, NW, računajući

10.4.2015

25

• Kvadranti se obilježavaju:

1. Sjeverni kvadrant (između smjerova NW i NE):j ( j )

a) oznakom u obliku stupa ili motke obojenih u gornjoj polovici crnom bojom, a u

donjoj polovici žutom bojom

b) znakom na vrhu – dva crna stošca, jedan iznad drugoga, s vrhovima okrenutim

nagore

c) bijelim neprekidnim svjetlom, s vrlo brzim ili brzim bljeskanjem

2. Istočni kvadrant (između smjerova NE i SE):

) k blik ili k b j ih b j ši kia) oznakom u obliku stupa ili motke obojenih crnom bojom, sa širokim

vodoravnim žutim pojasom po sredini,

b) znakom na vrhu – dva crna stošca, jedan iznad drugoga, s osnovom prema

osnovi,

c) bijelim svjetlom s tri vrlo brza bljeska svakih 5 sekundi ili bijelim svjetlom s tri

brza bljeska svakih 10 sekundi;

3. Južni kvadrant (između smjerova SE i SW):

a) oznakom u obliku stupa ili motke obojenih u gornjoj polovici žutom, a u donjoj

polovici crnom bojompolovici crnom bojom

b) znakom na vrhu – dva crna stošca, jedan iznad drugoga, s vrhovima okrenutim

nadolje

c) bijelim svjetlom sa šest vrlo brzih bljeskova nakon čega slijedi bljesak u trajanju

ne manjem od 2 sekunde svakih 10 sekundi ili bijelim svjetlom sa šest brzih

bljeskova nakon čega slijedi bljesak u trajanju ne manjem od 2 sekunde –

svakih 15 sekundi

4 Zapadni kvadrant (između smjerova SW i NW):4. Zapadni kvadrant (između smjerova SW i NW):

a) oznakom u obliku stupa ili motke obojenih žutom bojom sa širokim

vodoravnim crnim pojasom po sredini

b) znakom na vrhu – dva crna stošca, jedan iznad drugoga, s vrhom prema vrhu,

c) bijelim svjetlom s devet vrlo brzih bljeskova svakih 10 sekundi ili bijelim

svjetlom s 9 brzih bljeskova svakih 15 sekundi.

10.4.2015

26

• oznake kardinalnog (osnovnog), sustava nisu karakterističnog oblika, ali su

prvenstveno u obliku stupa ili motke obojenih žutim i crnim pojasevima

• kad se obilježava oznakama kardinalnog (osnovnog) sustava znakovi na

vrhu u obliku su dvostrukog stošca crne boje, s vrhom okrenutim nagore ili

nadolje, u obliku dva čunja s osnovom prema osnovi ili vrhom prema vrhu

• znak na vrhu treba biti zadovoljavajuće veličine, a čunjevi, moraju biti jedan

od drugoga vidljivo odijeljeni

• svjetla oznaka kardinalnog (osnovnog) sustava bijele su boje s vrlo brzim ili

brzim ritmom bljeskanja

• vrlo brzo bljeskanje je bljeskanje brzinom od 120 ili 100 bljeskova u minuti

• brzo bljeskanje je bljeskanje brzinom od 60 ili 50 bljeskova u minuti

Kardinalni sustav označavanja

10.4.2015

27

OPASNOST

OZNAKA USAMLJENE OPASNOSTI MANJIH RAZMJERA

• oznaka usamljene opasnosti manjih razmjera je u obliku

stupa ili motke obojenih crnom bojom s jednim ili višestupa ili motke obojenih crnom bojom, s jednim ili više

širokih vodoravnih crvenih pojaseva

• oznaka usamljene opasnosti manjih razmjera mora imati

znak na vrhu – dvije crne kugle jedna iznad druge,

međusobno jasno odvojene

• svjetlo oznake usamljene opasnosti manjih razmjera jesvjetlo oznake usamljene opasnosti manjih razmjera je

bijelo svjetlo na bljeskove, po dva svjetla u skupini

• oznaka usamljene opasnosti manjih razmjera može se

zaobići sa svih strana

10.4.2015

28

Oznaka usamljene opasnosti manjih razmjera

Oznaka usamljene opasnosti manjih razmjera

10.4.2015

29

OZNAKA SIGURNE VODE

• oznaka sigurne vode je u obliku kugle ili u oblikustupa ili motkestupa ili motke

• kugla, stup ili motka obojeni su okomitim crvenim ilibijelim prugama

• ako je oznaka sigurne vode u obliku stupa ili motke,mora imati znak na vrhu – kuglu crvene boje

• svjetlo oznake sigurne vode je bijelo svjetlo izofaznoil kid ili bij l j l j d i d ina pravilne prekide ili bijelo svjetlo s jednim dugim

bljeskom svakih 10 sekundi, ili Morse A (.‐)

• oznakom sigurne vode obilježava se a) da se okooznake nalazi sigurna voda b) središnja linija isredina kanala

• oznaka sigurne vode služi i kao alternativa lateralnoj

Oznaka sigurne vode

10.4.2015

30

POSEBNE OZNAKE

• posebne oznake kojima se obilježavaju nekapodručja ili objekti o kojima je riječ upodručja ili objekti o kojima je riječ unautičkim publikacijama su:1. oznake sustava za prikupljanje podataka na

otvorenommoru (ODAS‐sustav)

2. oznake odvajanja prometa gdje upotrebaoznaka predviđenih može uzrokovati zabunuoznaka predviđenih može uzrokovati zabunu

3. oznake iskrcaja materijala

4. oznake zona vojnih vježbi

5. oznake položenih kabela i cjevovoda

6. oznake zona rekreacije

7 oznake ribogojilišta

• posebne su oznake obojene žutom bojom, a po obliku ne smiju dolaziti u sukob s

ostalim oznakama (npr. oznaka u valjkastom obliku može biti postavljena i na lijevoj

strani kanala ali ne može biti postavljena oznaka u čunjastom obliku)strani kanala, ali ne može biti postavljena oznaka u čunjastom obliku)

• posebne oznake mogu nositi znak na vrhu

• znak je na vrhu oznake, ako je pravilno postavljen, u obliku slova »X« i obojen je žutom

bojom

• na posebne oznake mogu se upisivati brojevi odnosno slova da bi se istakla njihova

namjena

• svjetlo posebnih oznaka žute je boje bilo koje karakteristike ali različite od• svjetlo posebnih oznaka žute je boje bilo koje karakteristike, ali različite od

karakteristika određenih za oznake kardinalnog (osnovnog) sustava, oznake usamljene

opasnosti manjih razmjera i oznake sigurne vode

• u iznimnim slučajevima lučka kapetanija u, skladu s ovlaštenjem iz Pomorskog

zakonika može postavljati i dodatne posebne oznake koje se po obliku i

karakteristikama razlikuju od oznaka propisanih Pravilnikom o plovidbi na

unutarnjim vodama

10.4.2015

31

Oznaka posebne opasnosti

Oznaka posebne opasnosti

10.4.2015

32

OZNAKE NOVE OPASNOSTI ZA PLOVIDBU

• nove opasnosti za plovidbu su novootkrivene opasnosti koje još nisu naznačene u odgovarajućim

nautičkim publikacijama

• u nove opasnosti za plovidbu ubrajaju se prirodno i umjetno nastale prepreke (pješčani sprudovi,

grebeni, podrtine i sl.)

• oznaka nove opasnosti za plovidbu postavlja se što je moguće bliže istoj ili u zoni oko nje, unutar

područja gdje će se naknadno postaviti neka druga oznaka, te se zadržava na svojoj poziciji sve:

– dok nova opasnost za plovidbu ne postane poznata i o njoj se dadu detaljne obavijesti u nautičkim

publikacijama

– dok se ne izvrši kompletno ispitivanje nove opasnosti za plovidbu i dok ne budu poznati svi detalji poput

pozicije i najmanje dubine iznad nje

– dok ne bude izvršeno trajno označavanje iste

• oznaka nove opasnosti za plovidbu je sljedećih karakteristika:• oznaka nove opasnosti za plovidbu je sljedećih karakteristika:

– u obliku stupa ili motke, veličine koja ovisi o lokaciji;

– obojena s jednakim brojem žutih i plavih vertikalnih pruga (minimalno 4 i maksimalno 8 pruga);

– izmjenično plavo i žuto bljeskajuće svjetlo, minimalnog dometa od 4 Nm, gdje se plavi i žuti bljeskovi u

trajanju od 1 sekunde izmjenjuju u intervalima od 0,5 sekundi;

– ukoliko se postavi više oznaka, onda svjetla moraju biti sinkronizirana;

– poželjno je koristiti racon (pasivni radarski far) s morseovim kodom D i/ili transponder AIS;

– vršni znak, ukoliko ga ima, treba biti žuti križ postavljen uspravno

Oznaka nove opasnosti za plovidbu

10.4.2015

33

OZNAČAVANJE MOSTOVA• mostovi se u ovisnosti od maksimalne visine, dubine vode, zaštite stupova, režima plovidbe u jednom ili

oba smjera, označuju kako slijedi:

1. za dnevnu plovidbu:

a) zelena boja s desne strane;

b) crvena boja s lijeve strane;

c) ukoliko se smatra potrebnim i ako je plovidba moguća u punom rasponu mosta, oznake se postavljaju na stupovima

istoga, a ako je plovidba moguća samo u jednom dijelu raspona mosta, oznake se postavljaju iznad ili na plovnom kanalu,

označujući sigurne granice istoga i to:

– s desne strane panel oblika istostraničnog trokuta obojen zeleno i s vrhom prema gore;

– s lijeve strane panel oblika kvadrata obojen crveno;

d) najbolja točka prolaza označuje se s okruglim panelom obojenim s crvenim ili bijelim vertikalnim prugama.

2. za plovidbu noću:

) ili l it ičk j tl či j t l k l Ak j l idb ć ta) crvena ili zelena ritmička svjetla za označivanje strana plovnog kanala. Ako je plovidba moguća u punom rasponu mosta,

svjetla se postavljaju na stupovima istoga, a ako je plovidba moguća samo u jednom dijelu raspona, svjetla se postavljaju

iznad ili na plovnom kanalu označavajući sigurne granice istoga

b) najbolja točka prolaza označuje se s bijelim svjetlom ili svjetlima, smještenim ispod otvore mosta, a karakteristike one

predviđene za označivanje sigurnih voda

3. kao alternativa svjetlima, reflektorima mogu biti osvijetljene dnevne navigacijske oznake, a i osvjetljenje stupova

mostamože dati zadovoljavajuću oznaku plovnog puta

• noću se, u tom smislu, može koristiti i reflektirajući materijal za dnevne oznake

Označavanje mostova

10.4.2015

34

OZNAKA ZABRANJENOG SIDRIŠTA

• oznaka zabranjenog sidrišta je ucrtano obrnuto sidro crneboje na bijeloj podlozij j j p

• u kanalima, prolazima i rijekama, oznaka se postavlja s obijustrana kanala, prolaza, odnosno rijeka

Oznaka zabranjenog sidrišta