Sigurnost 1 2013 Vajda

85

POVLASTICE INVALIDNIH OSOBA U REPUBLICI HRVATSKOJ

SIGURNOST 55 (1) 85 - 91 (2013)

UVOD

Navedenim radom daje se skraeni prikaz razliitih prava - povlastica koje invalidi kao osobe s tjelesnim oteenjem, odnosno invalidi rada mogu ostvariti putem razliitih zakonskih i podzakonskih propisa, i to temeljem lanstva pri Hrvatskom savezu udruga tjelesnih invali-da odnosno Hrvatskom savezu udruga invalida rada, tj. njihovim udrugama na teritoriju Repu-blike Hrvatske. Osim toga, autor daje detaljan prikaz razliitih prava - povlastica koje invalidi kao osobe s tjelesnim oteenjem, odnosno in-validi rada mogu ostvariti na osnovi invaliditeta u sustavu mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj.

LANSTVO U ODGOVARAJUOJ UDRUZI INVALIDA PREDUVJET ZA OSTVARIVANJE POVLASTICA

Veliki broj razliitih propisa koji reguliraju prava osoba s invaliditetom u mnogim sluaje-vima nisu poznata invalidima, te ovise o mnogo razliitih detalja, npr. o pravnom statusu poje-dine invalidne osobe, utvrenom stupnju inva-lidnosti i vrsti invalidnosti, imovinskom stanju ili prihodima, mjestu gdje se ivi, kao i o tome radi li se samo o tjelesnom invalidu ili invalidu rada.

Temeljem lanstva u temeljnoj udruzi inva-lida rada postaje se i lanom Hrvatskog saveza udruga invalida rada koji okuplja 36 temeljnih udruga na podruju Republike Hrvatske, od-nosno preko 15.000 lanova. Meutim, prema podacima iz zadnjeg dostupnog Izvjea o oso-bama s invaliditetom (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, sijeanj 2011.) u Republici Hrvatskoj ivi 529.103 osoba s invaliditetom od ega su 316.557 mukarci, a 212.546 ene, time da nisu sve osobe s invaliditetom lanovi temeljnih udruga.

Povlastice na osnovi lanstva:telefonska pretplata 1. radio i televizijska pretplata2. povlastice u gradskom i lokalnom prometu3. lanske pogodnosti u HAK-u4. savjetovalite i besplatna pravna pomo.5.

Povlastice na osnovi mobilnosti:carinske povlastice1. a) osloboenje od plaanja carine za

uvoz osobnog automobila za osobe s invaliditetom

b) predmeti za potrebe osoba s invalidi-tetom

godinja naknada za ceste pri registraciji 2. osobnog automobila

86

SIGURNOST 55 (1) 85 - 91 (2013)A. VAJDA: Povlastice invalidnih osoba ...

cestarina za uporabu autocesta i objekata 3. s naplatomznak pristupanosti4. parkiranje vozila osoba s invaliditetom 5. izvan posebno oznaenih mjesta za par-kiranjegodinji porez na osobni automobil6. povlastice u unutarnjem putnikom pro-7. metu.

INVALIDNOST I INVALIDI RADA U SUSTAVU MIROVINSKOG OSIGURANJA

Prema lanku 34. Zakona o mirovinskom osiguranju (N.N., br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 92/05.) invalidnost postoji kada kod osigurani-ka, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti lijeenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opa nesposobnost za rad), odnosno kada se pak radna sposobnost trajno smanji za vie od polovicu prema tjele-sno i psihiki zdravom osiguraniku iste ili sline naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nespo-sobnost za rad). Invalidnost moe nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

U sustavu mirovinskog osiguranja postojanje invaliditeta svojim nalazom i miljenjem utvruju ovlateni vjetaci u podrunim slubama Hrvat-skog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), a u sustavu socijalne skrbi prvostupanjska tijela vjetaenja u centrima za socijalnu skrb. Zakon o mirovinskom osiguranju osiguranim osobama za sluaj invaliditeta jami pravo na invalidsku mirovinu.

Naknada za tjelesno oteenje i uvjeti

Tjelesno oteenje postoji kada kod osigura-nika nastane gubitak, bitnije oteenje ili znatni-ja onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela to oteava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva vee napore u obavljanju ivotnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne invalidnost.

Pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja stjee osiguranik kod kojeg je utvreno tjelesno oteenje od najmanje 30 %, a nastanak je poslje-dica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Ozljedom na radu smatra se svaka:ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikal-nim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama poloa-ja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma ako je takva ozljeda uzrono vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeena osoba ima svojstvo osigurani-ka,bolest osiguranika koja je nastala izravno i iskljuivo kao posljedica nekoga nesret-nog sluaja ili vie sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika,ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnu-to, te na putu poduzetom zbog stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,ozljeda koju osiguranik pretrpi u vezi s koritenjem prava na zdravstvenu zatitu i prava na profesionalnu rehabilitaciju,ozljeda, odnosno bolest koju pretrpi osigurana osoba iz lanka 18. do 20. Zakona o mirovinskom osiguranju,ozljeda koju osoba pretrpi u vezi s pret- hodnim utvrivanjem zdravstvene spo-sobnosti kada je to prema zakonu obve-zno pri zasnivanju radnog odnosa.

Osiguranim osobama kod nastanka sluaja invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti iz l. 18. - 20. Zakona o mirovinskom osiguranju, smatraju se:

uenici i studenti na dodiplomskom studi-1. ju za vrijeme praktine nastave, za vrijeme strune prakse kod poslodavca, odnosno

87


za vrijeme rada putem posrednika pri za-poljavanju uenika i redovitih studenata,nezaposleni za vrijeme strunog osposo-2. bljavanja ili profesionalne rehabilitacije, na koje ih je uputila nadlena sluba za-poljavanja,osobe koje obavljaju odreene poslove 3. za vrijeme izdravanja kazne zatvora, pri-mjene sigurnosnih mjera obveznoga psi-hijatrijskog lijeenja i obveznog lijeenja od ovisnosti.

Takoer se u sluaju invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu osiguranim oso-bama smatraju osobe koje su ozlijeene na teri-toriju Republike Hrvatske, i to:

sudjelujui u spaavanju ili obrani od ele-1. mentarnih nepogoda kao to su poar, poplava, potres i ostale nepogode uzroko-vane viom silom, ili u spaavanju ivota graana, ili zbog otklanjanja materijalne tete koja prijeti imovini,lanovi dobrovoljnih vatrogasnih drutava 2. sudjelujui u gaenju poara, spaavanju ljudi i imovine ugroene poarom i dru-gim elementarnim nepogodama, pri odla-sku na vjebu i na povratku s vjebe, kao i za vrijeme obuavanja koje organizira vatrogasno drutvo,prigodom obavljanja dunosti graana u 3. obrani u skladu s propisima o obrani.

Profesionalne bolesti su odreene bolesti izazvane duljim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na odreenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osigu-ranika prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Lista profesionalnih bolesti i poslova na ko-jima se te bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvruju se Zakonom o listi profesionalnih bolesti (N.N., br. 162/98. i 107/07.).

Vrsta tjelesnih oteenja i postoci tih otee-nja, na temelju kojih se stjee pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja, utvreni su Zakonom o listi tjelesnih oteenja (N.N., br. 162/98.).

Postupak i izraun naknade

Postupak se pokree na zahtjev osigurani-ka u ustrojstvenoj jedinici Zavoda na ijem je podruju osigurana osoba koja ostvaruje pravo, odnosno od koje se izvodi pravo, bila posljednji put osigurana.

U Tablici 1 dane su naknade zbog tjelesnog oteenja koje se odreuju ovisno o postotku tje-lesnog oteenja u odgovarajuem postotku od osnovice.

Tablica 1.

Naknada za tjelesno oteenje isplauje se u iznosima koji se odreuju prema postotku tjele-snog oteenja, time da osnovicu za odreivanje naknade utvruje opim aktom Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to prema Odluci o osnovici za odreivanje naknade zbog tjele-snog oteenja, te usklaivanju novanih nakna-da zbog tjelesnog oteenja koja od 1. sijenja 2012. iznosi 1.172,12 kn.

Isplata naknade

Naknada za tjelesno oteenje se isplauje: od dana nastanka tjelesnog oteenja - a. osiguraniku koji je zahtjev za ostvarivanje prava podnio u roku od est mjeseci, od dana nastanka tjelesnog oteenja.od prvoga dana iduega mjeseca nakon b. podnoenja zahtjeva i za est mjeseci una-trag - osiguraniku koji je zahtjev podnio nakon isteka roka od est mjeseci, od dana nastanka tjelesnog oteenja.

Naknada zbog tjelesnog oteenja

(%)

Stupanj tjelesnog oteenja

Naknada iznosi u postotku od

osnovice

100 % 1 40 %

90 % 2 36 %

80 % 3 32 %

70 % 4 28 %

60 % 5 24 %

50 % 6 20 %

40 % 7 16 %

30 % 8 12 %

88


Kao dan nastanka tjelesnog oteenja uzima se dan kada je, na temelju pregleda ovlatenog vjetaka, dano miljenje o tjelesnom otee-nju. Iznimno, nastanak tjelesnog oteenja prije obavljenog pregleda moe se utvrditi na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja. Meutim, ako osiguranik za isti sluaj tjelesnog oteenja stekne pravo na naknadu prema Zako-nu o mirovinskom osiguranju i pravo na naknadu prema drugim propisima, moe se koristiti samo jednim od tih prava, prema vlastitom izboru.

Naknada putnih trokova

Osigurana osoba ima pravo na naknadu put-nih trokova kada ju Hrvatski zavod za mirovin-sko osiguranje uputi ili pozove u drugo mjesto zbog davanja nalaza i miljenja ovlatenog vje-taka, odnosno kada ga uputi u drugo mjesto zbog profesionalne rehabilitacije, a to pravo ima i pratitelj osigurane osobe. Naknada obuhvaa trokove prijevoza, te prehrane i smjetaja za vri-jeme putovanja i boravka u drugom mjestu.

Invalid rada kojemu je priznato pravo na pro-fesionalnu rehabilitaciju ima pravo na naknadu prijevoznih trokova ako mu je zbog koritenja priznatog prava prema stanju invalidnosti i s ob-zirom na udaljenost mjesta odreenog za profe-sionalnu rehabilitaciju potreban stalni prijevoz.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje op-im aktom utvruje vrstu i nain uporabe prije-voznog sredstva, uzimajui u obzir zdravstveno stanje osiguranika i duinu puta, uvjete i nain ostvarivanja naknade putnih trokova i svotu na-knade za trokove prehrane i smjetaja za vrije-me putovanja i boravka u drugom mjestu.

Sta osiguranja s poveanim trajanjem i postupak ostvarivanja prava

Zakonom o stau osiguranja s poveanim tra-janjem (N.N., br. 71/99., 46/07. i 41/08.) koji se primjenjuje od 16. srpnja 1999. godine omogu-eno je osiguranicima - invalidnim osobama: sli-jepim osobama, osobama oboljelim od distrofije i srodnih miinih i neuromiinih bolesti, obo-ljelima od paraplegije, cerebralne i djeje para-

lize, multipleks skleroze, reumatoidnog artritisa, gluhim osobama i osobama kod kojih postoje funkcionalni poremeaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih koli-ca raunanje staa osiguranja s poveanim tra-janjem (tzv. beneficirani sta), i to tako da im se svakih 12 mjeseci staa osiguranja rauna kao 15 mjeseci.

Osiguranici - invalidne osobe takoer ostva-ruju pravo na sniavanje dobne granice za stje-canje prava na starosnu mirovinu i to po jednu godinu za svakih pet godina staa osiguranja gdje se 12 mjeseci staa osiguranja rauna kao 15 mjeseci.

Kako bi osiguranik - invalidna osoba ostvario pravo na obraun staa osiguranja s poveanim trajanjem i to kada mu zdravstveno stanje uzro-kuje trajne posljedice za ivot i rad, potrebno je da podnese zahtjev nadlenoj podrunoj slubi kako bi na temelju nalaza i miljenja ovlatenih vjetaka Hrvatski zavod za mirovinsko osigura-nje mogao svojim rjeenjem utvrditi svojstvo osi-guranika s navedenim obolijevanjima.

Profesionalna rehabilitacija

Profesionalna rehabilitacija predstavlja skup aktivnosti (praktino stjecanje i primjena znanja, vjetina i navika) zbog osposobljavanja invalida za rad uz ouvanje njegove preostale radne i ope sposobnosti. Meutim, profesionalnom re-habilitacijom smatra se i prilagoavanje invalida rada za rad na poslu na koji e biti premjeten, odnosno upuen nakon zavrene profesionalne rehabilitacije zbog postizanja normalnoga rad-nog uinka uz normalan napor.

Profesionalna rehabilitacija ukljuuje postupke: prekvalifikacije - osposobljavanja za bitno a. drugaije poslove od onih koje je osigura-nik obavljao, dokvalifikacije - dopunsko osposobljava-b. nje za obavljanje poslova prema preosta-loj radnoj sposobnosti prilagoavanja za rad - postupno adapti-c. ranje i postizanje normalnog radnog uin-ka, uz normalan napor.

89


Uvjeti

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima: osiguranik kod kojeg je nastala invalidnost 1. (profesionalna nesposobnost za rad) i kod koje postoji preostala radna sposobnostosiguranik ili invalid rada kod kojega na-2. stane invalidnost prije navrene 50. godine ivota, ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost moe osposobiti za rad na dru-gom poslu s punim radnim vremenomosiguranik kod kojega je invalidnost i pre-3. ostala radna sposobnost nastala zbog oz-ljede izvan rada ili bolesti, ako ispunjava uvjete mirovinskog staa za stjecanje pra-va na invalidsku mirovinuosiguranik kod kojega je invalidnost i pre-4. ostala radna sposobnost nastala zbog oz-ljede na radu ili profesionalne bolesti, bez obzira na duinu mirovinskog staa.

Postupak

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju utvru-je rjeenjem Hrvatski zavod za mirovinsko osi-guranje, i to nakon ocjene radne sposobnosti na osnovi nalaza i miljenja ovlatenih vjetaka.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesi-onalnu rehabilitaciju, a ima strunu spremu za posao na kojemu je radio prije nastanka invalid-nosti, osposobljava se za rad na drugom poslu za koji se trai isti stupanj strune spreme. Ako takva mogunost ne postoji, invalid rada moe se osposobljavati i za poslove za koje se trai ne-posredno nii stupanj strune spreme. Osigurana osoba, koja stekne pravo na profesionalnu reha-bilitaciju, osposobljava se za rad na poslovima za koje se trai stupanj strune spreme koji od-govara stupnju strune spreme koji bi stekla ili je kolovanjem stekla prije nastanka invalidnosti.

Kontrolni pregled

Meutim, invalida rada s pravom na profesio-nalnu rehabilitaciju, koji nije u roku od est mje-seci od dana pravomonosti rjeenja o priznanju prava upuen na profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje upuu-

je na pregled ovlatenom vjetaku zbog ponovne ocjene preostale radne sposobnosti.

Takoer, na pregled zbog ponovne ocjene preostale radne sposobnosti moe se uputiti i ko-risnik prava na profesionalnu rehabilitaciju kada je ocijenjeno da se invalid rada s pravom na pro-fesionalnu rehabilitaciju nee moi osposobiti za rad na odreenom poslu.

Isplata i izraun naknade plae za vrijeme profesionalne rehabilitacije

Naknada plae za vrijeme profesionalne re-habilitacije isplauje se:

za vrijeme ekanja na profesionalnu reha- bilitacijuza vrijeme trajanja profesionalne rehabi- litacijeza vrijeme ekanja zaposlenja nakon zavrene profesionalne rehabilitacije.

Invalid rada za vrijeme profesionalne rehabi-litacije ima pravo na naknadu plae u visini in-validske mirovine, s time da navedene trokove za osiguranika snosi mirovinsko osiguranje.

Vrste naknade plae kada je pravo na profesi-onalnu rehabilitaciju ostvareno zbog:

ozljede izvan rada ili bolesti ima pravo na naknadu plae:- u visini invalidske mirovine za sluaj

profesionalne nesposobnosti za rad - od dana nastanka invalidnosti do dana poetka profesionalne rehabilitacije i od dana zavretka profesionalne reha-bilitacije do zaposlenja na odgovara-juem radnom mjestu,

- u visini invalidske mirovine zbog ope nesposobnosti - za vrijeme profesio-nalne rehabilitacije. Naknada mu pri-pada najdulje 12 mjeseci i to od dana zavretka profesionalne rehabilitacije, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana zavretka profesionalne re-habilitacije prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja i da se u skladu s propi-sima o zapoljavanju redovito prijav-ljuje toj slubi

90


ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima pravo na naknadu plae u visini inva-lidske mirovine zbog ope nesposobnosti za rad za 40 godina mirovinskog staa, od dana nastanka invalidnosti do dana poet-ka profesionalne rehabilitacije, za vrije-me profesionalne rehabilitacije i od dana zavretka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajuem radnom mjestu. - Naknada mu pripada najdulje 24 mje-

seca od dana zavretka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana zavretka profesionalne rehabilitacije prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja i da se u skladu s propisima o zapoljavanju redovito prijavljuje toj slubi.

Gubitak prava

Invalid rada koji je stekao pravo na profesio-nalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako se njime ne koristi u odreenom roku, a nije u tome spri-jeen razlozima koji su protiv njegove volje, i to ako:

ne stupi na profesionalnu rehabilitaciju u roku od mjesec dana od dana upuivanja na profesionalnu rehabilitacijutijekom trajanja profesionalne rehabilitacije prekine zapoetu profesionalnu re-habilitaciju ili ako ne obavlja dunost u svezi s profesionalnom rehabilitacijom.

Invalidska mirovina

Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na invalidsku mirovinu, moraju biti ispunjeni ovi uvjeti:

postojanje invalidnosti uvjet staa.

Invalidnost moe nastati zbog bolesti, ozlje-de izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Poevi od 28. oujka 2008. godine, osigu-ranicima koji su radili manje od punoga radnog vremena, prema odredbama Zakona o radu, (pri-

mjerice bili su zaposleni na etiri sata) u sluaju kada je invalidnost nastala zbog bolesti ili oz-ljede izvan rada, za ispunjenje uvjeta staa za priznanje prava na invalidsku mirovinu, razdo-blje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom.

to se tie uvjeta za priznanje prava na inva-lidsku mirovinu, navedena kategorija osigurani-ka izjednaena je s osiguranicima koji rade puno radno vrijeme, ali se visina mirovine odreuje prema navrenom mirovinskom stau, a ne pre-ma razdoblju provedenom u zaposlenju s nepu-nim radnim vremenom.

Uvjet invalidnosti postoji:kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti lijeenjem, radna sposobnost trajno smanjena za vie od polovice pre-ma tjelesno i psihiki zdravome osigurani-ku iste ili sline naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad - in-validi rada);kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu ot-kloniti lijeenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opa nesposobnost za rad).

Uvjet staa je zadovoljen kada:mirovinski sta pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka, ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada i to prije navrenih 65 godina ivota (mu-karci), odnosno 60 godina ivota (ena). Kao radni vijek uzima se broj punih go-dina od dana kada je osiguranik navrio 20 godina ivota do dana nastanka inva-lidnosti;osiguraniku koji je nakon navrene 20. godine ivota bio na redovitom kolo-vanju i takvim kolovanjem stekao viu strunu spremu, radni vijek rauna se od navrene 23. godine ivota, a osiguraniku koji je stekao visoku strunu spremu - od navrene 26. godine ivota.

91


Razdoblje radnog vijeka skrauje se za raz-doblje koje je osiguranik:

proveo na odsluenju vojnog roka bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadlenoj slubi za zapoljavanje.

Prava steena na osnovi invaliditeta traju dok postoji stanje invaliditeta prema kojem je pravo odreeno.

Meutim, pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ne stjee se u sluaju kada se utvrdi da se osiguranik, s obzi-rom na njegovo zdravstveno stanje, ivotnu dob, naobrazbu i sposobnosti - moe profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim rad-nim vremenom na drugom poslu.

Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu stjee osiguranik:

kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine ivota, a ima viu strunu spremu, ako je do dana nastanka invalidnosti navr-io sta osiguranja od najmanje dvije go-dine, a osiguranik koji ima visoku strunu spremu ako je do dana nastanka invalid-nosti navrio jednu godinu staa osigura-nja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine na-kon prestanka osiguranjakod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine ivota, ako je navrio najmanje jednu godinu staa osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.

Postupak ostvarivanja prava i ocjena radne sposobnosti (nalaz i miljenje o invalidnosti)

Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju pripre-ma osiguranikov lijenik koju, zajedno sa svojim miljenjem, dostavlja Hrvatskom zavodu za miro-vinsko osiguranje zbog vjetaenja invalidnosti.

Invalidnost (tjelesno oteenje ili opa nes-posobnost za rad lanova obitelji) utvruje nad-

lena ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na osnovi nalaza i milje-nja ovlatenih vjetaka.

Kontrolni pregled

Kontrolni pregled mora se obaviti najkasnije u roku od 4 godine od dana utvrene invalid-nosti i to samo ako je kod osiguranika ovlateni vjetak utvrdio invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Meutim, ako se korisnik prava na temelju invalidnosti ne odazove na kon-trolni pregled na koji je uredno pozvan, prestaje mu pravo na temelju invalidnosti s prvim danom sljedeeg mjeseca nakon donoenja rjeenja.

Posebnosti izrauna invalidske mirovine

Kod izrauna invalidske mirovine razlikujemo:invalidsku mirovinu zbog ope nesposob-a. nosti za rad s mirovinskim faktorom 1,0invalidsku mirovinu zbog profesionalne b. nesposobnosti za rad koja se isplauje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, od-nosno obavljanja samostalne djelatnosti s mirovinskim faktorom 0,5invalidsku mirovinu zbog profesionalne c. nesposobnosti za rad uzrokovane ozlje-dom na radu ili profesionalnom boleu koja se isplauje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne dje-latnosti s mirovinskim faktorom 0,6667invalidsku mirovinu zbog profesionalne d. nesposobnosti za rad s mirovinskim fak-torom 0,8.

Osiguranik kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica radnje za koju je pravomonom presudom osuen za kaznena djela protiv Repu-blike Hrvatske i kaznena djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom ne stjee, odno-sno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju te invalidnosti s prvim danom iduega mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u kaznenom postupku i postala pravomona.

Alan Vajda, mag. iur.Hrvatska obrtnika komora, Zagreb

Documents

Sigurnost 1 2013 Vajda