SIJEÄNJ VELJAÄ OfiUJAK 2017. Duh Sveti i duhovnost · Svetim objavili. Duh Sveti pruæa nam sigurnost spasenja u Isusu Kristu (Rimljanima 8,16) i pruæa dokaz Boæjeg djelovanja

1

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KA

CRKVA

Poukeiz BiblijeSIJE»ANJVELJA»AOÆUJAK2017.

Duh Svetii duhovnost

2

Sadræaj

1. Duh i RijeË

2. Duh Sveti: djelovanje iz pozadine

3. Boæanska narav Duha Svetoga

4. Osoba Duha Svetoga

5. Krπtenje i ispunjenost Duhom Svetim

6. Duh Sveti i svetost æivota

7. Duh Sveti i plod Duha

8. Duh Sveti i duhovni darovi

9. Duh Sveti i Crkva

10. Duh Sveti, RijeË i molitva

11. ÆaloπÊenje i odbacivanje Duha Svetoga

12. Djelo Duha Svetoga

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 1/2017.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 1/2017Frank M. Hasel, The Holy Spirit and Spirituality

Frank M. Hasel

Duh Sveti i duhovnost

3

Duh Sveti je najprijenadahnuo biblijskepisce, a danas vodinas u prouËavanjuistina koje su ovipisci nadahnutiDuhom Svetimobjavili. On nampruæa sigurnostspasenja u IsusuKristu i dokazBoæjeg djelovanja unama.

Duh Sveti je najprijenadahnuo biblijskepisce, a danas vodinas u prouËavanjuistina koje su ovipisci nadahnutiDuhom Svetimobjavili. On nampruæa sigurnostspasenja u IsusuKristu i dokazBoæjeg djelovanja unama.

UVOD

Djelo Duha SvetogaMnogi ljudi Ëuli su rijeËi: “Krπtavam te u ime Oca i Sina i Duha

Svetoga.” Ako ste se krstili, sigurno ste Ëuli ove rijeËi prije nego πto vasje propovjednik uronio u vodu (vidi Matej 28,19).

Krπteni u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Da, Duh Sveti je spomenutupravo ovdje uz Oca i Sina.

Ovo nas ne treba Ëuditi. U knjizi ©to adventisti vjeruju? peto os-novno vjerovanje “Bog Duh Sveti” glasi: “Bog vjeËni Duh bio je aktivans Ocem i Sinom prilikom stvaranja, utjelovljenja i otkupljenja. On jeOsoba kao πto su Otac i Sin Osobe.Nadahnjivao je pisce Svetoga pisma.Ispunjavao je Kristov æivot silom. OnprivlaËi i uvjerava ljudska biÊa, a onekoji se odazovu, obnavlja ih i preo-braæava na Boæju sliku. Poslan odOca i Sina da bude stalno s Njego-vom djecom, On daje duhovne daroveCrkvi, opunomoÊuje je da svjedoËiza Krista i u skladu sa Svetim pis-mom uvodi je u svaku istinu.”

Ipak, dok Ëitamo Bibliju, osobi-to Stari zavjet, zapaæamo neposred-no djelovanje Boga Oca. Njegova dje-la su svuda prisutna. U Novom za-vjetu, posebno u evaneljima, stal-no iznova Ëitamo o radu i djelovanjuIsusa Krista, Sina. Isusov æivot, smrti sluæba na Nebu teme su koje pre-vladavaju u Novom zavjetu.

Za razliku od OËevog i Sinovog djelovanja, rad Duha Svetoga ni uStarom ni u Novom zavjetu nije prikazan na toliko otvoren naËin.

Meutim, ova izraæena suprotnost dana je zbog odreenog razloga:Duh Sveti ne nastoji biti u srediπtu pozornosti. On svoju ulogu viπe igraiza pozornice. Otac i Sin neposrednije su otkriveni u RijeËi zato πto DuhSveti ne treba ukazivati na sebe, veÊ na Isusa i sve πto je uËinio za nas.

Dok budemo prouËavali djelo Duha Svetoga, vidjet Êemo da Onzauzima srediπnje mjesto u naπem krπÊanskom iskustvu. ZahvaljujuÊitome πto Duh Sveti, kao Bog, poznaje Boga onako kako Ga nijednaosoba ne moæe upoznati, On nam moæe otkriti Boga na pouzdan i vje-rodostojan naËin. Duh Sveti je najprije nadahnuo biblijske pisce, a da-

4

nas vodi nas u prouËavanju istina koje su ovi pisci nadahnuti DuhomSvetim objavili. Duh Sveti pruæa nam sigurnost spasenja u Isusu Kristu(Rimljanima 8,16) i pruæa dokaz Boæjeg djelovanja u nama (1. Ivanova3,24). Duh Sveti nas takoer Ëisti od grijeha i posveÊuje nas. “Vi steneki takvi bili. Ali se opraste, i posvetiste, i opravdaste imenom naπegaGospodina Isusa Krista i Duhom naπega Boga.” (1. KorinÊanima 6,11)Duh potiËe u nama stalni rast u svetosti stvarajuÊi u nama plod Duha— “ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrotu, vjernost, krotkost,uzdræljivost” (GalaÊanima 5,22.23).

“Duh Sveti treba biti podaren kao sila koja preporaa, jer bi bez njeKristova ærtva bila beskorisna. Sila zla vjekovima je jaËala i ljudi su sesa zaËuujuÊom pokornoπÊu pokoravali sotonskom ropstvu. »ovjek semoæe oduprijeti i pobijediti grijeh jedino moÊnim djelovanjem TreÊeOsobe Boæanstva, koja Êe doÊi s neizmijenjenom silom u punini boæan-ske moÊi. Duh Ëini djelotvornim ono πto je izvojevao Otkupitelj svijeta.”(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 557)

Zbog Njegove kljuËne uloge u æivotu vjernika, prouËavanje pouke uovom tromjeseËju pomoÊi Êe nam da bolje shvatimo kakav veliki darimamo u Duhu Svetome.

Frank M. Hasel bio je u vrijeme pisanja ovih pouka dekan Te-oloπkog odsjeka na fakultetu Bogenhofen u Austriji, gdje je takoerradio i kao ravnatelj Centra za prouËavanje djela Ellen G. White. Go-dine 2009. supruga mu je umrla od raka. Otada svakoga dana stjeËepovjerenje u Boæju dobrotu na nove naËine i prima utjehu, mir i obnav-ljajuÊu silu Duha Svetoga u svojem æivotu.

5

Pouka 1 31. prosinca 2016.—7. sijeËnja 2017.

Duh i RijeË“Sve je Pismo Bogom nadahnuto i korisno za uËenje, za

karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravednosti, da budesavrπen Ëovjek Boæji, spreman za svako dobro djelo.” (2. Timo-teju 3,16.17 — ©ariÊ)

Biblijski tekstovi: 2. Petrova 1,19-21; 1. KorinÊanima 2,9-13;Psalam 119,160; Ivan 17,17.

U Bibliji je zabiljeæeno sljedeÊe: “Sve je Pismo Bogom nadahnuto ikorisno za uËenje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravednosti,da bude savrπen Ëovjek Boæji, spreman za svako dobro djelo.” (2. Timoteju3,16.17) Pismo ispunjava ovu ulogu zato πto je Boæja rijeË, otkrivenaljudskom rodu djelovanjem Duha Svetoga. On u Bibliji otkriva Boæjuvolju pokazujuÊi nam kako moæemo æivjeti Bogu ugodnim æivotom.

Meutim, Duh Sveti nije djelovao samo u dalekoj proπlosti prigo-dom nastanka Biblije. On je Ëak i danas na znaËajne i raznovrsne naËineukljuËen u rad s Boæjom rijeËju. Moæda se jedan od najvaænijih odnosina Ëitanje RijeËi i æelju da je ispravno shvatimo. Tada nam je potrebanDuh Sveti. Ovaj isti boæanski Duh budi u nama æelju da prigrlimo BoæjurijeË i primijenimo njezin nauk u svojem æivotu. Prema tome, djelujuÊina nas preko Boæje rijeËi, Duh nas preobraæava u nova stvorenja uKristu. Ovaj tjedan prouËavat Êemo o radu Duha Svetoga u odnosu naSveto pismo.

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 1

6

NEDJELJA 1. sijeËnja

DUH SVETI I OTKRIVENJE

Kako Bog jamËi da Êe Njegova volja biti vjerno prenesena palimljudskim biÊima? On to Ëini dvjema osnovnim povezanim aktivnostimaDuha Svetoga: otkrivenjem i nadahnuÊem.

Ljudska biÊa u procesu otkrivenja ovise o pomoÊi nekoga tko jeizvan njih i tko im otkriva pojedinosti koje mi kao stvorena (i pala) biÊane moæemo sami spoznati. Duh Sveti nas uËi istinama koje nam morajubiti objavljene (vidi Daniel 2,19-23); u suprotnom, nikada ih ne bismospoznali obiËnim putem.

Otkrivenje je proces u kojem Bog otkriva sebe i svoju boæanskuvolju ljudima. Osnovno znaËenje povezano s rijeËju “otkrivenje” jestotkrivanje, objavljivanje, pronalaæenje neËega πto je inaËe skriveno. Na-ma je potrebno takvo otkrivenje zato πto kao ograniËena i pala biÊa,odvojena od Boga zbog grijeha, u velikoj mjeri imamo suæene moguÊno-sti da neπto nauËimo sami. Mi ovisimo o Bogu u pogledu spoznajeNjegove volje. Stoga ovisimo o Boæjem otkrivenju zato πto nismo Bog izato πto imamo vrlo skuËeno znanje o Njemu.

ProËitajte 2. Petrova 1,19-21. ©to ovaj tekst govori o podrije-tlu biblijske proroËke poruke? ©to nam boæansko podrijetlo biblij-ske poruke govori o autoritetu Biblije?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prema apostolu Petru, proroËka vijest Starog zavjeta nije bila ljud-skog podrijetla. Proroci su bili pokrenuti Duhom Svetim, tako da jesadræaj njihove poruke potekao od Boga. Nisu je sami izmislili. Oni subili kanali preko kojih je poruka objavljena, ali nisu bili i njezini autori.Petar je odluËno naglaπavao da su proroËanstva nadahnuta DuhomSvetim: iako su ih zabiljeæili ljudi, “nikad neko proroËanstvo nije doπlood ljudskoga htjenja” (2. Petrova 1,21). Upravo ovo boæansko podrijetlodaje Bibliji konaËni autoritet u naπem æivotu.

Bog je preko ljudskih biÊa objavio svoju RijeË svijetu. Kako nasdanas Duh Sveti moæe upotrijebiti da uËinimo neπto sliËno, ne dapiπemo Pismo, veÊ da objavljujemo ono πto je veÊ zapisano?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

7

PONEDJELJAK 2. sijeËnja

DUH SVETI I NADAHNU∆E

“NadahnuÊe” je izraz kojim se opisuje utjecaj Duha Svetoga naprenoπenje Boæje poruke preko ljudskih orua. ZahvaljujuÊi djelovanjuDuha Svetoga u procesu nadahnuÊa, u cijelom Svetom pismu vlada os-novno jedinstvo istine. Duh Sveti Êe nas, kao Duh istine (Ivan 14,17;15,26; 16,13), uvesti u cjelokupnu istinu.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: 2. Petrova 1,21; Ponovljeni zakon18,18; Mihej 3,8; 1. KorinÊanima 2,9-13. ©to ovi tekstovi govoreo biblijskim piscima i Boæjoj ukljuËenosti u stvaranje Biblije?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

To πto su sveti Boæji ljudi bili “potaknuti od Duha Svetoga” (2.Petrova 1,21) snaæna je potvrda djelovanja Duha Svetog u nadahnuÊu. U1. KorinÊanima 2,9-13 apostol Pavao pripisuje otkrivenje i nadahnuÊeDuhu Svetome. On nam kaæe da je Bog otkrio skrivene stvari koje nije-dno oko nije vidjelo, πto se spominje u 9. retku. Bog se otkrio ljudimasvojim Duhom (1. KorinÊanima 2,10). Apostoli su primili “Duha kojidolazi od Boga, da upoznamo darove koje nam Bog dobrostivo darova”(1. KorinÊanima 2,12). Zatim u 13. retku on prelazi na nadahnuÊe, ukojem se govori “ne rijeËima kakve uËi ljudska mudrost, nego rijeËimakakve uËi Duh, izraæavajuÊi duhovnim pojmovima duhovne stvarnosti”.Pavao nije nimalo sumnjao u izvor i autoritet onoga πto je objavljivao.

Iako su mnogi dijelovi Biblije rezultat Boæjeg neposrednog natpri-rodnog otkrivenja, nije sve u Bibliji otkriveno na taj naËin. Bog se katkadkoristio osobnim istraæivanjem od strane biblijskih pisaca ili drugimpostojeÊim tekstovima (Joπua 10,13; Luka 1,1-3) da bi otkrio i objaviosvoju poruku. Prema tome, svi dijelovi Biblije su otkriveni i nadahnuti(2. Timoteju 3,16). Zato Pavao izjavljuje da “sve πto je nekoÊ napisano”,bilo je napisano da bismo se mi pouËili, “da strpljivoπÊu i utjehom, kojedaje Pismo, trajno imamo nadu” (Rimljanima 15,4). Bog koji govori i kojije stvorio ljudski jezik osposobljava izabrane ljude da ljudskim rijeËimana vjerodostojan i pouzdan naËin objave nadahnute misli.

“Bogu je bilo ugodno da preko ljudskih orua prenosi svoje istinesvijetu i On je osobno svojim Duhom Svetim birao i osposobljavao ljudekoji Êe obaviti taj posao. On je usmjeravao njihov um dok su odluËivaliπto Êe govoriti i πto Êe zapisati. Blago je bilo povjereno zemljanim posu-dama, ali je ono ipak, usprkos tome, s Neba.” (Ellen G. White, SelectedMessages, sv. 1, str. 26)

8

UTORAK 3. sijeËnja

DUH SVETI I ISTINITOST SVETOG PISMA

Otkrivenje je natprirodni Ëin kojim Bog otkriva istinu izabranimljudima, dok je nadahnuÊe djelovanje Duha Svetoga kojim se omoguÊujeda ono πto su pisci zapisali bude istinito kako bi njihove rijeËi imalepotpuno Boæje odobravanje. Bog prezire laænog svjedoka (Izlazak 20,16)i ne laæe (Hebrejima 6,18). On je vjeran (Psalam 31,6; Izaija 65,16). NasliËan se naËin i Duh Sveti naziva “Duhom istine” (Ivan 14,17).

ProËitajte Psalam 119,160. »emu nas ovaj tekst uËi o svemuπto nam Bog otkriva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Ivan 17,17. ©to Isus u ovom retku govori o BoæjojrijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæja rijeË je vjerodostojna i zasluæuje da je u potpunosti prihva-timo. Nije na nama da sudimo Pismu; Pismo, zapravo, ima pravo i vlastda sudi nama. “Uistinu je æiva i djelotvorna rijeË Boæja. Ona je oπtrija odsvakoga dvosjeklog maËa i prodire do rastavljanja duπe i duha, zglobovai moædine, i moæe suditi nakane i misli srca.” (Hebrejima 4,12)

Iako su Bibliju napisali ljudi koji su æivjeli u odreenom vremenu,na odreenom mjestu i u odreenoj kulturi (zar je moglo biti drugaËi-je?), ne trebamo se koristiti ovom Ëinjenicom da bismo oslabili ili odba-cili poruku koju Biblija ima za nas. Kada se ta vrata jednom otvore,Biblija postaje podreena ljudima i njihovom tumaËenju istine. Posljedicaje svega da mnogi ljudi, iako tvrde da vjeruju u Bibliju, odbacuju istinuo πestodnevnom stvaranju, opÊem potopu, djeviËanskom roenju, Isuso-vom uskrsnuÊu u tijelu i doslovnom Kristovom drugom dolasku. Ovo susamo neke od mnogobrojnih biblijskih istina koje su greπni ljudi, kojisude Pismu, odbacili. Tom stazom nitko od nas ne bi trebao poÊi.

Zaπto je vaæno da svoj sud pokorimo Boæjoj rijeËi, a ne obrnu-to?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

9

SRIJEDA 4. sijeËnja

DUH SVETI KAO U»ITELJ

Duh Sveti ne sudjeluje samo u objavi Boæje pisane rijeËi, veÊ poma-æe i da je ispravno shvatimo. Ljudska biÊa imaju nejasno razumijevanjeistine; ona su po naravi otuena od Boga (Efeæanima 4,18). Zato nas istionaj Duh koji je otkrio i nadahnuo Boæju rijeË, osposobljava da je shva-timo. Problem ne leæi u tome da je Biblija nejasna knjiga, veÊ u naπemgrijehom pomuÊenom stavu prema Bogu koji u Bibliji otkriva sebe.

Duh Sveti je UËitelj koji nas æeli povesti u dublje poznavanje Pismai radosno prihvaÊanje Biblije. On usmjerava naπu pozornost na istineBoæje rijeËi i daje nam nove uvide u te istine da bi naπ æivot mogao bitiobiljeæen vjernoπÊu i dragovoljnom posluπnoπÊu Boæjoj volji. Meutim,ovo se moæe ostvariti samo ako pristupimo Bibliji poniznog i pouËljivogsrca.

ProËitajte 1. KorinÊanima 2,13.14. ©to apostol Pavao piπe onaπoj potrebi da duhovne stvari tumaËimo duhovno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U razumijevanju Biblije ovisimo od Duhu Svetome. Bez Njega nijemoguÊe uoËiti duhovno znaËenje biblijskog teksta, veÊ samo jeziËno. Mise kao greπna ljudska biÊa Ëesto suprotstavljamo Boæjoj istini, ne zatoπto je ne razumijemo, veÊ zato πto je ne æelimo slijediti. Bez DuhaSvetoga nema privræenosti Boæjoj poruci. Nema nade, povjerenja i ljuba-vi u naπem odgovoru. Ono πto Duh oæivljava u skladu je s istinom kojaje veÊ objavljena u Bibliji.

“Mnoga meusobno suprotna miπljenja o tome πto Biblija nau-Ëava nisu nastala zbog neke nejasnoÊe u samoj knjizi, veÊ zbogzaslijepljenosti i predrasuda onih koji je tumaËe. Ljudi zanemarujujasne biblijske izjave i povode se za svojim izopaËenim razumom.”(Ellen G. White, The Advent Review and Sabbath Herald, 27.sijeËnja 1885.) Kako vas vaπa ponositost kao kamen spoticanjaspreËava da istine iz Svetoga pisma primjenjujete u svojem æivotu?U kojim vas podruËjima vaπe æelje zadræavaju da prihvatite Boæjuistinu u svojem æivotu? Kako moæete sve predati Bogu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

10

»ETVRTAK 5. sijeËnja

DUH SVETI I RIJE»

Duh Sveti koji je nadahnuo sadræaj Biblije i otkrio je ljudskimbiÊima, nikada nas ni na koji naËin neÊe voditi nasuprot Boæjoj rijeËi.

ProËitajte Ivan 5,39.46.47; 7,38. Na kakav autoritet ukazujeIsus u ovim tekstovima? Kako Biblija potvruje da je Isus Mesija?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki ljudi tvrde da su primili posebna “otkrivenja” i upute od DuhaSvetoga koje su u suprotnosti s jasnom biblijskom porukom. Premanjihovom miπljenju, Duh Sveti je stekao viπi autoritet od Boæje rijeËi.Kad god opovrgavamo nadahnutu pisanu Boæju rijeË, a njezinu jasnuporuku izbjegavamo, hodamo po opasnom tlu i ne slijedimo vodstvoBoæjeg Duha. Samo je Biblija naπ duhovni zaπtitnik. Samo je ona pouz-dano mjerilo svih pitanja vjere i ponaπanja.

“Duh Sveti govori umu preko Svetoga pisma i urezuje istinu u srce.Tako On otkriva zabludu i izgoni je iz duπe. Duhom istine koji djelujepreko Boæje rijeËi, Krist okuplja svoj izabrani narod.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 557)

Ellen G. White je jasno naglasila: “Duh nije dan, niti Êe ikada bitidan, da zamijeni Bibliju jer Sveto pismo izriËito kaæe kako je Boæja rijeËmjerilo kojim se mora ispitati svako uËenje i iskustvo.” (Velika borba,str. 9)

Duh Sveti nikada nije bio darovan kao zamjena za Boæju rijeË. Ondjeluje u skladu s Biblijom i preko nje nas pribliæava Kristu ËineÊi takoBibliju jedinim mjerilom prave biblijske duhovnosti. Moæemo biti sigur-ni da osoba ne govori istinu kada iznosi tvrdnje koje su u suprotnostis Boæjom rijeËju. Mi ne moæemo suditi o neËijem srcu ili pobudama.Meutim, moæemo suditi o teoloπkim doktrinama, a jedino mjerilo pre-ma kojem moæemo suditi jest Boæja rijeË.

Koje doktrine, koje se jasno protive Boæjoj rijeËi, ljudi pokuπa-vaju πiriti u crkvi? Kako se trebamo postaviti prema ljudima kojiuzdiæu ove zablude, a kako prema samim zabludama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

11

PETAK 6. sijeËnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

U knjizi Ellen G. White Velika borba proËitajte poglavlje “Svetopismo kao zaπtita”, str. 467—474, a u knjizi Isusov æivot poglavlje“Neka se ne uznemiruje vaπe srce”, str. 550—566.

Razmislite o svim istinama koje poznajemo samo zahvaljujuÊi tomeπto su otkrivene u Bibliji. Razmiπljajte, na primjer, o stvaranju. Kakvasuprotnost vlada izmeu uËenja Boæje rijeËi o tome kako smo stvorenii uËenja koje iznosi ËovjeËanstvo — procesa koji se sada naziva “neo-darvinistiËkom sintezom”. Kako ljudi imaju pogreπnu predodæbu o tome!Razmislite takoer o drugom Isusovom dolasku i uskrsnuÊu mrtvih nasvrπetku vremena. Ove istine nikada ne bismo mogli sami spoznati. Onesu nam morale biti otkrivene i otkrivene su u Boæjoj rijeËi koja je bilanadahnuta Duhom Svetim. Najvaænija od svih istina da je Isus Kristumro za naπe grijehe i da smo spaπeni vjerom u Njega i Njegovim djelimakoja je uËinio za nas, istina je koju nikada ne bismo upoznali sami.Poznajemo je samo zato πto nam je otkrivena. Razmislite o drugimistinama koje znamo samo zahvaljujuÊi tome πto su nam reËene prekoBoæje rijeËi. ©to Ëinjenica da ovakve vaæne istine moæemo pronaÊi samou Bibliji govori o tome u kojoj mjeri Boæja rijeË treba zauzimati srediπ-nje mjesto u naπem æivotu?

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Zaπto je u duhovnim pitanjima Biblija sigurniji vodiË odosobnih dojmova? Do kakvih posljedica moæe doÊi kada ne prihva-timo Bibliju kao mjerilo kojim ispitujemo sva uËenja, Ëak i svojaduhovna iskustva?

2. RijeË “istina” Ëesto se koristi u razliËitim okvirima. Razgo-varajte u razredu o pojmu “istine”, ne samo o tome πto istina jesti πto nije, veÊ πto znaËi kada kaæemo da je neπto “istina”.

3. Kako bi vaπa crkva trebala reagirati ako netko tvrdi da ima“novo svjetlo”?

4. Razmislite o korjenitoj razlici izmeu biblijskog nauka ostvaranju i onoga πto nauËava ljudska mudrost. Ljudsko nauËava-nje, odnosno najnovija shvaÊanja teorije evolucije, u potpunoj susuprotnosti s biblijskom porukom. ©to nam to govori o potrebi daiznad svega imamo povjerenje u Bibliju?

12

Poklon u πumi (1)

Smjeπtena u Europi, Poljska je kao nacija nastala u desetom stoljeÊunove ere. Tijekom sljedeÊeg tisuÊljeÊa dva poljska susjeda, Kraljevina Pru-ska (podruËje danaπnje NjemaËke) i Rusko Carstvo postaju velike sile. Go-dine 1795. ove dvije zemlje podijelile su Poljsku izmeu sebe i tako jeizbrisale sa zemljovida svijeta. Nakon Prvog svjetskog rata Poljska ponovnostjeËe neovisnost.

Tijekom Drugog svjetskog rata nacistiËka NjemaËka i Sovjetski Saveznapale su Poljsku. Nekih πest milijuna Poljaka, od kojih su polovica biliÆidovi, umrlo je tijekom rata. Na kraju rata, iza socijalistiËke æeljezne zavjese,u Poljskoj je uspostavljena komunistiËka vlast. Godine 1989., nakon slo-bodnih izbora, uvedena je nova vlast, koja je pokrenula pad komunizma uEuropi.

Viπe od polovice Poljske pokriveno je poljima i πumama, koje su utoËi-πte za mnoge æivotinje, ukljuËujuÊi i europskog bizona, smeeg medvjeda,sivog vuka i losa. Oko 25 posto europskih ptica selica gnijezdi se svakogljeta u poljskim moËvarama.

Prvi kralj Poljske, Mieszko I., postao je krπÊanin 966. godine, i Poljskaje oblikovana kao neovisna krπÊanska dræava. RimokatoliËka crkva je i daljemoÊna sila u Poljskoj. Tijekom Drugog svjetskog rata nacistiËka NjemaËkai Sovjetski Savez kaænjavali su adventiste sedmog dana. Crkvena imovina jeoduzeta, a neki vjernici su poslani u Sibir. Nakon rata AdventistiËka crkvase ponovo ustrojava i poËinje rasti.

Godine 1990. voditelj mladeæi u Poljskoj uniji, Ryszard Jankowski,sanjao je o kampu za mladeæ na kojem bi se mladi ljudi mogli osposobljavatiza sluæbu. Crkva nije imala zemlju, niti novca, a nisu znali ni gdje bi dobilibilo πto od toga. No, Ryszard je osjetio da Bog ima neπto s tim njegovimsanjarenjem o kampu, pa je poËeo traæiti mjesto.

“Æeljeli smo mjesto gdje bi djeca i mladi mogli provesti vrijeme u pri-rodi i uËiti o Bogu, mjesto gdje bi mogli gledati Stvoritelja i nauËiti Galjubiti.” kaæe Ryszard. Oni su htjeli kamp koji ima struju i vodu, po moguÊ-nosti na jezeru, i da ima neke osnovne graevinske objekte.

Jednog dana Ryszard je pronaπao mjesto zvano Zatonie, s kampom udræavnom vlasniπtvu, na jezeru u zapadnom dijelu Poljske. Zgrade na kam-pu su bile u loπem stanju, ali mogle bi biti ureene i korisne.

“Vjerujem da je Bog htio da dobijemo Zatonie”, kaæe Ryszard. Kamp jebio vrijedan 200.000 dolara, ali naπa unija nije imala novca da kupi zemlji-πte, zgrade niti namjeπtaj. “No, kad je naπ odbor raspravljao o moguÊnosti-ma, zazvonio je telefon. BraÊa iz Danske su nam ponudila besplatni namje-πtaj za kamp, s tim da Êe ga Ëak i dostaviti!” Ryszard je znao da Êe Bog, akoje to Njegova volja, osigurati ostatak potrebnog.

(Nastavlja se)

13


Pouka 2 7.—14. sijeËnja 2017.

Duh Sveti: djelovanje iz pozadine“On Êe mene proslaviti, jer Êe uzeti od onog πto je moje i to

objaviti vama.” (Ivan 16,14)

Biblijski tekstovi: Ezekiel 37,5.9; Postanak 1,2; Job 26,13;Izlazak 31,1-5; Ivan 16,13.14; GalaÊanima 5,16-23.

Duhu Svetom ne posveÊuje se ista pozornost kao Ocu i Sinu. Me-utim, u Bibliji je zabiljeæeno da je Duh Sveti bio prisutan u znaËajnimtrenucima u svetoj povijesti. Na samom poËetku, kada je Bog stvaraoovaj svijet, On je djelovao, ali uglavnom u pozadini. Aktivno je sudjelovaou nadahnuÊu Boæjih proroka imajuÊi na taj naËin kljuËnu ulogu u na-stanku Boæje rijeËi. Takoer je bio ukljuËen u zaËeÊe Isusa Krista uMarijinoj utrobi.

Ipak, On se ne nalazi u srediπtu biblijskog izvjeπtaja i mi znamovrlo malo o Njemu. On ostaje u pozadini zato πto je Njegova uloga dapodupre rad druge Osobe Trojstva — Isusa, Boæjeg Sina — i da oda slavuBogu Ocu. On Ëini sve ovo da bi pala ljudska biÊa mogla biti spaπena odvjeËne smrti koju bi grijeh u protivnom donio.

Na osnovi svjedoËanstva Svetog pisma saznajemo da Duh Svetidragovoljno i rado prihvaÊa svoju ulogu da iz pozadine podupire, poma-æe, potkrepljuje i osposobljava. Bilo da je rijeË o stvaranju, otkupljenjuili misiji, On nije u srediπtu pozornosti bez obzira na svoju kljuËnuulogu.

14


NEDOKU»IVOST DUHA SVETOGA

ProËitajte Ivan 3,3-8; Ezekiel 37,5.9. Zaπto je vjetar odgovara-juÊa slika za prikazivanje tajanstvenog djelovanja Duha Svetoga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

UsporeujuÊi djelovanje Duha Svetoga s vjetrom, Isus zapravo opi-suje Njegovu nedokuËivost. Kretanje vjetra sadræi u sebi neπto tajan-stveno. Teπko je toËno predvidjeti odakle vjetar dolazi i kamo ide. Zarnismo svi mi u nekom trenutku bili zbunjeni πto se vjetar iznenada inaizgled niotkuda pojavio?

Pa ipak, u izvjesnoj mjeri moæemo se upoznati s kretanjima i ob-licima vjetra. SliËno tome, iako Duh Sveti djeluje gdje hoÊe i nitko nemoæe Njime upravljati, ipak moæemo prepoznati Njegovo djelovanje irad. Duh Sveti je, poput vjetra, nevidljiv, ali moæe djelovati vrlo snaæno.Mi, naravno, moæemo osjetiti prisutnost vjetra i zapaziti njegov utjecajiako ga ne vidimo. Bilo da je u pitanju lak povjetarac ili kobni udarivjetra, to je vrlo snaæna sila. Kada se Duh Sveti usporeuje s vjetrom,Njegova se aktivnost povezuje s vraÊanjem mrtvih u æivot. Pod ovim sepodrazumijeva najveÊa moguÊa sila, neπto πto samo Bog moæe uËiniti.

Kako se ovo postiæe, ostaje tajna. Bog i Njegovo djelovanje prekoDuha Svetoga djelomiËno nadilaze naπu moÊ razumijevanja, kao i mno-ge pojedinosti, i svjetovne i svete.

Ovo ne znaËi da uopÊe ne moæemo razumjeti djelo Duha Svetoga.Meutim, moramo priznati da je poniznost odgovarajuÊa vrlina u naπemodnosu prema boæanskim tajnama. ZahvaljujuÊi poniznosti, cijenimoBoæje veliËanstvo, prepoznajemo svoja ograniËenja kao stvorenih biÊa iosjeÊamo potrebu za boæanskim otkrivenjem.

Ellen G. White je u skladu s tim izjavila: “Tajne Biblije nikako nisudokaz protiv nje, veÊ su najjaËe svjedoËanstvo njezinog boæanskog na-dahnuÊa. Kad bi Biblija sadræavala samo one izvjeπtaje o Bogu kojemoæemo shvatiti; kad bi Njegovu veliËinu i veliËanstvo ograniËeni umovimogli dokuËiti, tada Biblija ne bi pruæala nepogreπive dokaze boæanskognadahnuÊa.” (Odgoj, str. 153)

Koje nevidljive sile u prirodi utjeËu na naπ æivot? »emu nas touËi o nevidljivoj stvarnosti koja ima silu da utjeËe na naπ svijet?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

15


DUH SVETI I STVARANJE

Boæji prvi veliki posao na ovom planetu bio je stvaranje. U Bibliji sejasno navodi da je Bog (Postanak 1,1) i Isus Krist (Koloπanima 1,16.17)Stvoritelj neba i Zemlje i svega πto je bilo stvoreno (Ivan 1,1-3). Meutim,u Bibliji se prigodom stvaranja spominje i prisutnost Duha Svetoga.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Postanak 1,2; Job 26,13; 33,4;Psalam 33,6; 104,29.30. Koju je ulogu Duh Sveti imao prigodomstvaranja? Kako je Boæji Duh povezan sa stvaranjem æivota?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prema izvjeπtaju o stvaranju iz Postanka 1,2, Boæji Duh je bio pri-sutan prigodom stvaranja. Tekstovi iz Joba 26,13; 33,4 i Psalma 104,29.30;33,6 potkrepljuju Ëinjenicu o aktivnoj ulozi Duha Svetoga u natprirod-nom stvaranju Zemlje. Iako Biblija nedvosmisleno ukazuje na aktivnostiBoga Oca i Njegovog boæanskog Sina Isusa Krista u stvaranju svijeta(vidi Izaija 64,8; Koloπanima 1,16.17), bio je prisutan i Duh Sveti, madana manje uoËljiv naËin.

On se ne pojavljuje kao srediπnji sudionik u izvjeπtaju o stvaranju.Umjesto toga, On je “lebdio nad vodama”. Tim svojim kretanjem prisu-stvovao je nastanku æivota na Zemlji. Hebrejska rijeË za “lebdio je”(merahepeth) nad povrπinom Zemlje, koja je upotrijebljena u Postanku1,2, ponovno se pojavljuje u Ponovljenom zakonu 32,11, gdje je Bogusporeen s orlom koji bdi nad svojim gnijezdom. Duh Sveti je prisnoukljuËen u stvaranje æivota na Zemlji i vodi brigu o novostvorenim æivimbiÊima kao πto se orao brine o svojim mladima. Psalam 104,30 pokazujeda je Ëin stvaranja bio moguÊ samo zahvaljujuÊi djelovanju Duha Sve-toga i da je On odigrao aktivnu ulogu u tom procesu.

Duh Sveti bio je prisutan ne samo prigodom stvaranja ovogsvijeta; On je takoer aktivan u procesu naπeg ponovnog stvaranja,kada nam daje novo srce i nov um. Kako su ove dvije aktivnostipovezane? »emu nas subota uËi o stvaranju i ponovnom stvaranju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

16

UTORAK 10. sijeËnja

DUH SVETI I SVETI©TE

“Neka mi sagrade Svetiπte da mogu boraviti meu njima.” (Iz-lazak 25,8)

Nakon Ëina stvaranja, u Bibliji je od najveÊeg znaËenja Boæji planspasenja. Kakvo bi dobro u palom svijetu stvaranje bilo bez plana ot-kupljenja? Kao greπnicima nije nam potreban samo Stvoritelj, veÊ iOtkupitelj. Koliko trebamo biti zahvalni πto imamo Otkupitelja, IsusaKrista! Bez Njega bismo bili bez nade u svijetu koji nam sam po sebiniπta ne nudi.

Svetiπte i sluæbe koje su se u njemu obavljale u Starom zavjetu,prikazivale su Boæji oprost grijeha i nagovjeπtavale djelo naπeg Otkupi-telja Isusa Krista. Plan spasenja je upravo na tom mjestu bio otkrivenstarom Izraelu (vidi Hebrejima 4,2). Iako je velik dio sluæbe u Svetinjiukazivao na Isusa i Njegovu smrt za oprost grijeha, Duh Sveti je bioaktivno ukljuËen osposobljavajuÊi odreene ljude da sagrade Svetiπteprema nacrtu koji je Bog otkrio Mojsiju.

ProËitajte Izlazak 31,1-5. Na koji je naËin Duh Sveti bio uklju-Ëen u gradnju Svetiπta? Kako je pomagao onima koji su gradiliBoæje prebivaliπte?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Bibliji je reËeno da je Duh Sveti takoer bio prisutan prigodomgradnje Svetiπta, srediπnjeg mjesta na kojem se vrπilo pomirenje izmeuBoga i ljudskih biÊa i na kojem se Bog susretao s greπnicima. Upravoje Bog priopÊio Mojsiju svoj plan da sagradi zemaljsko Svetiπte premanebeskom uzoru (Izlazak 25,9.40).

Bog je preko Svetiπta prikazao plan spasenja. On je na posebannaËin namjeravao prebivati meu svojim narodom, i to upravo u Svetiπtukoje je trebalo biti podignuto. ZadaÊa Duha Svetoga bila je da osposobiljudska biÊa da vjeπto i lijepo izvrπe ono πto im je Bog zapovjedio. BezNjegove pomoÊi Izrael ne bi bio sposoban ostvariti ovo djelo koje jezahtijevalo umjetniËku darovitost i vjeπtinu.

S obzirom na silu koju Duh Sveti posjeduje, Njemu sigurno nijebila potrebna ljudska pomoÊ u gradnji Svetiπta. Meutim, On jeosposobio ljude da to uËine spretno i lijepo. Kako i u kojem podru-Ëju moæete ohrabriti druge ljude i pomoÊi im da upotrijebe svojedarove za unapreenje Boæjeg kraljevstva Bogu na slavu?

..................................................................................................................................

17


DUH SVETI PROSLAVLJA ISUSA KRISTA

Duh Sveti je bio aktivan u starozavjetno vrijeme, ali Njegov rad nijebio toliko obuhvatan kao u novozavjetno. Dolaskom Isusa, obeÊanogMesije, sluæba Duha Svetoga se pojaËala time πto je svoje darove podariosvim vjernicima. Iako Novi zavjet svjedoËi da Duh Sveti na mnogobrojnei raznovrsne naËine djeluje u naπem duhovnom æivotu i æivotu Crkve,Njegov je moæda najvaæniji zadatak da proslavi Isusa Krista.

ProËitajte Ivan 16,13.14; 15,26. ©to je prema Isusovim rijeËimadjelo Duha Svetoga? Kako su sve druge aktivnosti Duha Svetogapovezane s ovom srediπnjom zadaÊom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus kaæe da Duh Sveti ne govori o sebi, veÊ o Njemu. ZadaÊa jeDuha Svetoga da uzdigne Isusovo djelo otkupljenja. On se dræi u poza-dini i usmjerava svjetlo prema Isusu. U skladu s tim reËeno je da “namDuh nikada nije uputio poruku: ‘Gledaj u mene; sluπaj mene; doi kmeni; upoznaj mene’, veÊ uvijek: ‘Gledaj u Njega, promatraj Njegovuslavu; sluπaj Njega, idi k Njemu i imaj æivot; upoznaj Ga i iskusi Njegovdar radosti i mira.’ Duh je, mogli bismo reÊi, braËni posrednik, posred-nik nebeskog braka, Ëija je uloga da nas pribliæi Kristu i osigura daostanemo zajedno.” (J. I. Packer, Keep In Step with the Spirit: FindingFullness in Our Walk with God, str. 57,58)

Ovo je izuzetno vaæno. Svako isticanje rada Duha Svetoga koje skreÊepozornost s Osobe i djela Isusa Krista nije od Duha Svetoga. Iako je DuhSveti vaæan za naπ duhovni æivot, On nikada ne bi trebao zauzeti mjestokoje u naπim mislima, i kada je rijeË o naπem spasenju, pripada samoIsusu Kristu. Kad god se Isus slavi, Duh Sveti obavlja svoje djelo. Zatose nazivamo krπÊanima, Kristovim sljedbenicima (usporedi Djela 11,26),a ne sljedbenicima Duha (vidi Graham A. Cole, He Who Gives Life: TheDoctrine of the Holy Spirit, str. 284).

Zaπto je toliko vaæno da uzdignemo uskrslog Gospodina u sve-mu πto Ëinimo? Razmislite o tome πto je Isus uËinio za nas. Mi svedugujemo Njemu. Kako Mu moæemo pokazati svoju zahvalnost (vidi2. Solunjanima 1,11.12)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

18


DUH SVETI I KRIST

Duh Sveti je sudjelovao u Isusovom utjelovljenju (Luka 1,34.35).Pomazao je Isusa za poslanje (Luka 3,21.22). Pomazanje Ga je obdarilosilom da ispuni svoju mesijansku ulogu i opunomoÊilo Ga da izlijeDuha Svetoga na svoje uËenike. Duh Sveti je vodio i pomagao Isusu ukuπnjama (Marko 1,12; Matej 4,1; Luka 4,1.2.14) kako bi “mogao pomoÊii onima koji se iskuπavaju” (Hebrejima 2,18; usporedi 4,15.16). DuhSveti je pruæio Isusu silu za otkupiteljsko djelo (Hebrejima 9,14) i omo-guÊio Njegovo uskrsnuÊe (1. Petrova 3,18). U svemu ovome Duh Sveti jeostao u pozadini istiËuÊi Isusa.

ProËitajte Luka 24,44-49; GalaÊanima 5,16-23; Efeæanima4,23.24. ©to iz ovih redaka saznajemo o radu Duha Svetoga? Nakoji naËin Duh Sveti proslavlja Isusa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Duh Sveti proslavlja Isusa na sljedeÊe naËine:1. PouËava o Njemu u Svetom pismu na vjerodostojan i pouzdan

naËin. Objavljeno nam je sve πto je potrebno da znamo o Kristu i Nje-govom spasenju da ne bismo bili dovedeni u zabludu. Sve je u BoæjojrijeËi ako je æelimo Ëitati u vjeri i pokornosti.

2. PrivlaËi ljude u spasonosnu zajednicu s Isusom Kristom. DuhSveti njeæno radi na ljudskom srcu i umu. Pomaæe im da shvate duhov-na pitanja kako bi mogli ukazati povjerenje Isusu Kristu, prihvaÊajuÊiGa kao svojeg Vou i Otkupitelja.

3. Obnavlja Kristov karakter u nama. On oæivljava Kristove vrline unaπem æivotu (GalaÊanima 5,22.23). Isusovom krvlju dana nam je pobje-da nad grijehom (usporedi Otkrivenje 12,11), a Duh Sveti nas osposob-ljava da hodimo vjerno u skladu s Boæjim zapovijedima.

4. Osposobljava nas da æivimo nesebiËnim æivotom punim ljubavi,sluæeÊi drugima. On poziva ljude da se ukljuËe u Boæje djelo pomaæuÊiim da dopru do drugih privlaËnim Kristovim Duhom.

Kako obnavljanje ovog karaktera u naπem æivotu proslavlja Oca?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

19

PETAK 13. sijeËnja


Nema sumnje da je djelo Duha Svetoga kljuËno u naπem hodu sGospodinom. Da ponovimo, moæda neÊemo moÊi vidjeti Njegovo djelo-vanje, ali Êemo vidjeti posljedice Njegovog rada u naπem æivotu i æivotudrugih ljudi. Ako je vaπ æivot promijenjen vjerom u Isusa, promijenjenje samo zahvaljujuÊi djelovanju Duha Svetoga. “Premda nevidljivo, dje-lovanje vjetra vidi se i osjeÊa. Tako Êe se rad Duha na duπi pokazati usvakom djelu onoga tko je osjetio Njegovu spasonosnu silu. Kad BoæjiDuh zavlada srcem, On preobraæava æivot. Greπne misli se odbacuju, zladjela napuπtaju; ljubav, poniznost i mir zamjenjuju srdæbu, zavist i sva-u. Radost zauzima mjesto æalosti i lice odsjajuje nebeskim svjetlom.”(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 173) Ovo su divna obeÊanja, i nebro-jeno mnogo ljudskih æivota svjedoËi o tome koliko su ona istinita. Me-utim, djelo Duha Svetoga nije trenutaËno. Mi ne postajemo odmah ljudikakvi bismo trebali biti. Æivot vjere i pokornosti Gospodinu zahtijevaborbu, predaju i pokajanje kada padnemo. Duh Sveti je boæansko oruekoje djeluje u naπem æivotu ËineÊi nas novim stvorenjima u Kristu. Ovoje, meutim, djelo koje traje Ëitavog æivota. Iako nas pogreπke i slabostitrebaju nagoniti da se u joπ veÊoj mjeri predamo naπem Gospodinu, nesmijemo dopustiti Sotoni da ih iskoristi i obeshrabri nas u naπem krπ-Êanskom æivotu, πto je uvijek spreman uËiniti. Kada nas muËe grijesi,trebamo se uvijek sjetiti Isusove smrti koju je podnio radi greπnika.Upravo zato πto smo greπnici kojima je potrebna milost, Isus je umro zanas i podario nam je.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. »emu nas primjer Duha Svetoga uËi o sluæbi iz pozadine, oobavljanju Boæjeg djela o kojem mnogi ljudi niπta ne znaju, ne videga i ne cijene?

2. Kako Duh Sveti uzdiæe Isusa i stavlja Ga u srediπte pozor-nosti? Kako vi moæete uzdiÊi Isusa ne posveÊujuÊi sebi takvu pozor-nost? Zaπto je to katkad teπko uËiniti? Kako se moæemo boritiprotiv uroene sklonosti k samouzviπenju?

20

Poklon u πumi (2)

Poljska unija je odluËila iznajmiti taj kamp, a uskoro je iz Danskestigao kamion natovaren viπkovima vojnih kreveta, komoda i kuhinjskogpribora. Unija je iπla u vjeri i poËela pregovore za kamp Zatonie.

Ryszard je otiπao na mjesno seosko vijeÊe i objasnio da AdventistiËkacrkva treba kamp za obuku djece i mladih da budu dobri graani. On jeizvijestio o tome kako je Crkva veÊ koristila kamp u korist djece iz rudar-skog podruËja, kao i djece Ëiji su domovi uniπteni tijekom nedavnih po-plava. Objasnio je svrhu izviaËkih kampova i kampova za mlade. Zatim jezatraæio od vijeÊa da razmotri davanje kampa u zakup adventistima sedmogdana. Jedan Ëlan u opÊini je prigovorio, ali na kraju je vijeÊe veÊinomglasova odluËilo dati kamp Zatonie AdventistiËkoj crkvi. Adventisti iz VelikeBritanije su platili zgrade koje su bile u privatnom vlasniπtvu. Bog je govo-rio.

Osim ljetnih kampiranja za mlade, Zatonie sluæi za odræavanje godiπ-njeg sastanka poljskih vjernika. Stotine ljudi koji nisu adventisti dolaze uovaj kamp, a mnogi su dopustili da Isus promijeni njihov æivot.

Djecu potiËu da dovode svoje prijatelje koji nisu adventisti na kam-piranje, a neki od tih mladih ljudi su odluËili slijediti Isusa. Literarni evan-elisti koriste kamp kao mjesto osposobljavanja za kolporterski rad, a svojeprodajne vjeπtine vjeæbaju u selima oko Zatoniea.

Kad je Ryszard prvi put posjetio Zatonie, uoËio je neke rijeËi napisanena zgradi. Bio je to grafit: “Bog ne postoji.” Dvije godine kasnije, na sastan-ku mladih u kampu, pitao je mlade πto treba uËiniti s tim grafitom. JedanmladiÊ je ustao i rekao: “Ja sam napisao te rijeËi 1989. godine, dok sam biou kampu za problematiËne tinejdæere. Kad sam se vratio kuÊi, saznao samda je jedan od mojih prijatelja postao adventist. Prijatelj me je pozvao ucrkvu i u to vrijeme ja sam takoer predao svoj æivot Kristu. Bog je uzeomoju æelju za pijenjem i puπenjem i uËinio me novom osobom.”

Dakle, ovaj mladi Ëovjek koji je napisao na zidu rijeËi protiv Boga upijanom stanju, kao Ëin svoje pobune, pomogao je da se premaæe taj grafit,ali sada kao brat u Kristu. U 2010. godini dio dara trinaeste subote utromjeseËju iπao je za obnovu zgrade u kampu Zatonie. Dio dara ovog tro-mjeseËja iÊi Êe za financiranje televizijske produkcije uæivo, na kanalu NadaPoljske, usmjerene posebno na djecu i mladeæ. Hvala vam na podrπci krozdar posljednje subote u tromjeseËju.

Kad se odigravao ovaj dogaaj u mjestu Zatonie, Ryszard Jankowski,danas predsjednik Zapadne poljske konferencije, bio je tajnik za mladeæ uPoljskoj uniji.

21


Boæanska narav Duha Svetoga“Milost Gospodina Isusa Krista, ljubav Boga (Oca) i zajed-

niπtvo Duha Svetoga neka budu sa svima vama!” (2. KorinÊa-nima 13,13)

Biblijski tekstovi: Djela 5,1-4; 1. KorinÊanima 2,10.11; Izaija63,10-14; Titu 3,4-6; Rimljanima 8,11; 1. Petrova 1,2.

U Ëitavoj Bibliji boæanska narav Boga Oca sasvim je oËekivana. Ovaistina izraæena je i u Starom i u Novom zavjetu. Jedna je od najvaænijihi najosnovnijih meu mnogobrojnim otkrivenim istinama u Boæjoj rijeËi.

Isusova boæanska narav takoer je potvrena na mnogim mjestimau Pismu, posebno u Novom zavjetu, u evaneljima i u poslanicama.

Meutim, o boæanskoj naravi Duha Svetoga govori se na umjerenijinaËin. O tome se mogu izvesti zakljuËci na osnovi razliËitih posrednihbiblijskih izjava. Da bismo pomno prouËili πto je Bog otkrio o DuhuSvetom u svojoj RijeËi, trebamo meusobno usporeivati tekstove. Nebismo trebali tvrditi manje od onoga πto govori Pismo, ali ne bismotrebali ni misliti “preko onoga πto stoji pisano” (1. KorinÊanima 4,6).Ova tema zahtijeva pouËljiv i ponizan stav; naπe ljudsko mudrovanje oBogu ne treba biti mjerilo prema kojem Êemo pokuπati razumjeti DuhaSvetoga. Umjesto toga, trebali bismo prihvatiti ono πto tvrdi Pismo i otome svjedoËiti, koliko god nama bilo teπko u potpunosti shvatiti odre-ene ideje.


22


DUH SVETI I BOG

Biblija ne opisuje narav Duha Svetoga na sustavan naËin. Mi pro-nalazimo zanimljive tragove koji pokazuju da su biblijski pisci smatraliDuha Svetoga jednakim Bogu. Ima nekoliko biblijskih tekstova u kojimaje ista aktivnost prvo pripisana Bogu, a zatim i Duhu Svetome.

ProËitajte Djela 5,1-4. ©to moæemo zakljuËiti o Bogu i DuhuSvetome na osnovi Petrovih rijeËi upuÊenih Ananiji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Da Duh Sveti nije Bog, Petar bi u ovim redcima govorio vrlo neo-bazrivo iznoseÊi kobne zablude. Zanimljivo glediπte o naravi Duha Sve-toga zasniva se na Ëinjenici da apostol Petar stavlja Boga i Duha Svetogana istu razinu. U 3. retku on pita Ananiju zaπto je lagao Duhu Svetome,a zatim u 4. nastavlja i kaæe: “Nisi slagao ljudima, nego Bogu!” Petarjasno izjednaËava Duha Svetoga s Bogom. On pokazuje da Ananija nijelagao samo apostolima, veÊ Bogu osobno. Lagati Duhu Svetom znaËilagati Bogu. Duh Sveti je Bog. To je bît.

Zaπto je odreena tako stroga kazna za ono πto su ovi ljudi uËinili?Ne smijemo zaboraviti da su vjernici prve Crkve u Djelima apostol-

skim bili “jedno srce i jedna duπa” (Djela 4,32). Ovo jedinstvo bilo jeplod Duha Svetoga i zato su oni dobrovoljno i slobodno dijelili sve πtosu posjedovali. Lagati u vezi sa svojim udjelom znaËilo je odreÊi sejedinstva zajednice i izreÊi laæ Duhu koji je omoguÊio i uËvrstio tojedinstvo.

Ovo je razlog πto je laæ Ananije i njegove æene ugrozila boæanskodjelo i prisutnost Duha Svetog u zajednici prve Crkve. Ovakvo je ne-poπtenje prema Bogu pogubno i onemoguÊava Boæjem Duhu da uspje-πno djeluje u æivotu vjernika. Bog æeli da Mu sluæimo cijelim srcem.BuduÊi da se nova vjerska zajednica nalazila na vaænoj prekretnici, Bogje upotrijebio drastiËne mjere kako bi osigurao novoj Crkvi da radisloæno i iskreno i da prihvati vodstvo Duha Svetoga.

Razmislite kako su Ananija i Safira lako mogli opravdati svojgrijeh. Uostalom, zar nismo prodali svu svoju imovinu i jedandio dali Crkvi? U Ëemu je problem ako zadræimo malo za sebe?Koliko prema ovom izvjeπtaju trebamo biti oprezni kada opravda-vamo svoje postupke?

..................................................................................................................................

23


BOÆANSKE OSOBINE DUHA SVETOGA

U nekoliko biblijskih redaka prikazano je da Duh Sveti imaboæanske osobine. Koje su osobine i aktivnosti Duha Svetoga nave-dene u sljedeÊim biblijskim tekstovima, a mogu se pripisati samoBogu?

1. KorinÊanima 2,10.11; usporedi Izaija 40,13.14.

..................................................................................................................................

Psalam 139,7.

..................................................................................................................................

Hebrejima 9,14; usporedi 1. Timoteju 6,16.

..................................................................................................................................

Luka 1,35; Rimljanima 15,19; uporedi Psalam 104,30.

..................................................................................................................................

ProuËavajuÊi Boæju mudrost, Pavao tvrdi da nam Duh Sveti otkrivaovu mudrost. “SliËni se meusobno poznaju”, zakljuËak je kojim sekoristi u svojoj tvrdnji. Samo onaj tko je jednak s Bogom moæe znatiBoæje dubine (1. KorinÊanima 2,10.11). Nitko ne poznaje Boga kao Duh,jer On zna πto je u Bogu. On Ga poznaje onako kako Ga nitko sa stranene poznaje. Duh Sveti je doista sveznajuÊ.

Prisutnost Duha Svetoga znaËi Boæju prisutnost. Ako ne mogu ute-Êi od Duha Svetoga, znaËi da je On sveprisutan (usporedi Psalam 139,7).

Za Duha Svetoga je reËeno da je vjeËan (Hebrejima 9,14). PremaBibliji, koliko vjeËnih biÊa postoji? Samo je Bog vjeËan (1. Timoteju6,16). Ako je Duh nazvan vjeËnim, onda je On sigurno Bog.

Duh Sveti je takoer svemoÊan ili svemoguÊ. U Luki 1,35 izrazi“Duh Sveti” i “sila Sveviπnjega” upotrijebljeni su kao sinonimi. Odnosese na najveÊe od svih Ëuda, djeviËansko zaËeÊe. U Rimljanima 15,19apostol Pavao priznaje da se njegova sluæba odvija “snagom znamenja iËudesa, snagom Duha Svetoga”. Doista, Duh Sveti moæe Ëiniti boæanskaËuda.

Isus takoer kaæe da je huljenje na Duha Svetoga neoprostivo (Ma-tej 12,31.32; Marko 3,28.29). Ovo je neshvatljivo ako Duh nije Bog.

Meutim, moæda je najnevjerojatnija sposobnost Duha Svetoga damijenja ljudsko srce i um. Upravo Duh Sveti dovodi do duhovnognovoroenja (Ivan 3,5-8). On ima silu da izvrπi ono πto samo Bog moæeuËiniti.

24


BIBLIJSKI NAGOVJE©TAJI

U Bibliji su razliËiti izvjeπtaji o Duhu Svetom uzajamno zamjenjivis izvjeπtajima o Bogu.

ProËitajte Izaija 63,10-14 i usporedite s Brojevima 14,11 iPonovljenim zakonom 32,12. Na koga pisac ukazuje u ovim teksto-vima i πto nam to govori o boæanskoj naravi Duha Svetoga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Izaiji 63,10 narod se pobunio i oæalostio Duha Svetoga. Neposre-dni izvjeπtaj koji se nalazi u Brojevima 14,11, glasi: “Tada reËe Mojsiju:‘Dokle Êe me taj narod prezirati?’” U Ponovljenom zakonu 32,12 reËenoje: “Jahve sam njega je vodio, tueg boga s njim ne bijaπe.” OËito subiblijski pisci ovdje uvidjeli da su Bog i Duh Sveti meusobno jednaki.

U 2. Samuelovoj 23,2 Ëitamo da “Jahvin duh govori po meni”, doku usporednoj izjavi, u 3. retku, stoji: “ReËe mi Jakovljev Bog.” Na osnoviove biblijske podudarnosti ponovno zakljuËujemo da se Duh Sveti sma-tra jednakim Bogu.

Usporedite 1. KorinÊanima 3,16.17 sa 6,19.20, kao i 1. Korin-Êanima 12,11 s 12,28. Na koji su naËin izvjeπtaji o Duhu Svetomei Bogu u ovim tekstovima uzajamno zamjenjivi. ©to je pripisano iBogu i Duhu Svetome?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U 1. KorinÊanima 3,16.17 Pavao se koristi sliËnim jezikom kao i u6,19.20. Prema apostolu Pavlu, kada Duh Sveti æivi u nama, znaËi daBog prebiva u nama. IzjednaËavajuÊi izraz “Boæja crkva” s hramom “DuhaSvetoga”, Pavao istiËe da je Duh Sveti Bog.

U 1. KorinÊanima 12,11 Pavao piπe da Duh Sveti dijeli duhovnedarove svakom vjerniku. Nekoliko redaka dalje, u 12,28, zabiljeæeno jeda to Ëini Bog. Osnovna poruka je jasna: Duh Sveti vrπi posao koji vrπii Bog, πto je snaæan dokaz da je Duh Sveti jednak s Bogom.

ProËitajte ponovno Brojevi 14,11. Kako ove rijeËi moæemo pri-mijeniti na nas danas? Razmislite o Ëudesnim naËinima na kojeBog djeluje u naπoj Crkvi. Razmislite o svim razlozima koje nam jedao da vjerujemo. Kako moæemo biti sigurni da danas ne Ëinimoono isto πto je Boæji narod Ëinio prije nekoliko tisuÊa godina?

25


BOÆANSKA DJELA DUHA SVETOGA

Duh Sveti vrπi odreena djela koja Biblija pripisuje samo Bogu. Onje aktivan u boæanskom delu stvaranja, kao i u Boæjem ponovnom stva-ranju greπnika.

ProËitajte Titu 3,4-6. Kako apostol Pavao opisuje ukljuËenostDuha Svetoga u proces ponovnog stvaranja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Duh Sveti je spomenut usporedo sa “Spasiteljem naπim, Bogom”(Titu 3,4) u okviru kupelji novog roenja (krπtenja) i duhovnog obnavlja-nja (Titu 3,5). On je izvrπitelj naπeg novog roenja. On obnavlja naπesrce. On budi naπu æelju da slijedimo Krista. On je Duh æivota (Rimljani-ma 8,2). On posveÊuje greπnike i preobraæava njihov karakter. Pomaæenam da budemo posluπni Isusu koji nas je spasio. Samo je boæanskoBiÊe sposobno Ëiniti ovakva divna djela.

Usporedite Izaija 6,8-10 i Djela 28,25-27. Tko prema biblijskimpiscima govori u ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ima nekoliko biblijskih tekstova u kojima je s jedne strane zabilje-æeno da govori Bog, dok, s druge strane, biblijski pisci biljeæe da govoriDuh Sveti. Upravo Duh Sveti na natprirodan naËin utiskuje istine Sve-toga pisma u nas (2. Petrova 1,21), πto je na nekom drugom mjestuopisano kao Boæje nadahnuÊe (2. Timoteju 3,16). Objava Pisma joπ jejedno boæansko djelo Duha Svetoga.

»emu nas tekst iz Rimljanima 8,11 uËi o boæanskoj naraviDuha Svetoga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Bibliji je reËeno da je Duh Sveti podignuo Isusa iz mrtvih, apodiÊi Êe i nas. Samo Bog ima moÊ da uskrisuje ljude. Odatle zakljuËu-jemo da je Duh Sveti Bog.

Koje promjene moæete unijeti u svoj æivot kako biste bili otvo-reniji za vodstvo Duha Svetoga? Koje vas navike spreËavaju dajasno uoËite Njegovo vodstvo u svojem æivotu?

26


VAÆNOST NJEGOVE BOÆANSKE NARAVI

©to bismo izgubili da Duh Sveti nije Bog? Da Duh Sveti nije upotpunosti Bog, kad je rijeË o spasenju i sluæbi, posljedice bi bile ozbilj-ne. Prema Bibliji Duh Sveti je odgovoran za novoroenje vjernika. Onprebiva u njima i ispunjava ih. Obnavlja njihove misli i mijenja njihovkarakter. On ima silu da uskrisi. Kristove sljedbenike Ëini svetima kaoπto je Bog. Da Duh Sveti nije Bog, kako bismo bili sigurni da On moæeuËiniti ovakva djela i to na Bogu prihvatljiv naËin?

ProËitajte 1. Petrova 1,2; 2. KorinÊanima 13,13; Matej 28,18.19. ©to Ëinjenica da je Duh Sveti spomenut zajedno s Bogom Ocemi Sinom Isusom prigodom krπtenja i izricanja blagoslova, govori oulozi Duha Svetoga u proslavljanju i oboæavanju Boga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Razumijevanje boæanske naravi Duha Svetoga pomaæe nam da seodnosimo prema Njemu na odgovarajuÊi naËin. Novozavjetna Crkva bezoklijevanja spominje Duha Svetoga zajedno s druge dvije Osobe Bo-æanstva. Duh Sveti zauzima isti poloæaj prigodom krπtenja kao i Otac iSin. Krπtenje ima veliko duhovno znaËenje kojim iskazujemo svojuduboku odanost i oboæavanje. Ono πto vrijedi za Ëin krπtenja, podjedna-ko se odnosi i na apostolove rijeËi blagoslivljanja. One nas pozivaju daDuhu Svetome pokaæemo duboku odanost slaveÊi Ga kao πto slavimoOca i Sina. Sve tri Osobe Boæanstva zajedno se spominju i podjednakosu uvaæene.

Duh Sveti je u Novom zavjetu prikazan kao predmet oboæavanja nesamo u okviru krπtenja i apostolovog blagoslivljanja, veÊ i u okvirustalne potrebe da ovisimo o Njemu kad je u pitanju naπe duhovno dobro,i budemo Mu posluπni kao svojem boæanskom UËitelju i Onome koji nasposveÊuje. Je li vaæno da li je Duh Sveti Bog? Da, vrlo je vaæno. Akoznamo tko je On, ako prepoznamo i priznamo Njegovo boæanstvo, poπtovatÊemo Njegov rad i oslanjati se na Njega u naπem osobnom rastu i po-sveÊenju.

Razmislite o tome πto znaËi da Duh Sveti, Bog osobno, djelujeu naπem æivotu. Koja divna obeÊanja nalazimo u spoznaji da Bogdjeluje u nama i mijenja nas u osobu kakva moæemo biti u Njemu?Zaπto je ova istina nadahnjujuÊa?

..................................................................................................................................

27

PETAK 20. sijeËnja


U knjizi Ellen G. White Evangelizam proËitajte poglavlje “Po-greπno predstavljanje Svetog Trojstva”, str. 462—465 (ili potraæiteËlanak na www.adventisti.hr).

Kao πto smo ovaj tjedan vidjeli, biblijske Ëinjenice u prilog boæanskenaravi Duha Svetoga vrlo su uvjerljive. Duh Sveti je Bog. Ali kada razmi-πljamo o Duhu Svetome, ne zaboravite da se bavimo boæanskom tajnom.Ponovit Êemo joπ jednom: buduÊi da ne moæemo u potpunosti objasnitiBoga i Njegovu narav, moramo odoljeti napasti da naπe ljudsko razumi-jevanje uËinimo mjerilom za odreivanje Njegove bîti. Istina daleko na-dilazi ljudsko razumijevanje, osobito kada se ta istina odnosi na Boæjunarav.

U isto vrijeme, vjera u boæansku narav Duha Svetoga znaËi viπe odsamog prihvaÊanja nauka o Trojstvu. Ona ukljuËuje oslanjanje na spa-sonosna Boæja djela i povjerenje u njih, jer ih je naloæio Otac, a ostvarenasu preko Sina u sili Duha Svetoga. “Za nas nije bitno da znamo defini-rati tko je Duh Sveti. ... Narav Svetog Duha je tajna. »ovjek je ne moæeobjasniti jer mu je Gospodin nije objavio. Maπtoviti ljudi mogu povezatibiblijske ulomke i izvesti iz njih ljudsku konstrukciju, ali prihvaÊanjetakvih glediπta neÊe ojaËati Crkvu. Kad se radi o tajnama koje su predu-boke za ljudsko razumijevanje, πutnja je zlato.” (Ellen G. White, Djelaapostolska, str. 32,33)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Austrijski filozof Ludwig Wittgenstein jednom je napisao:“Preko onoga o Ëemu ne moæemo govoriti, moramo πutke prijeÊi.”Iako se ovaj okvir znatno razlikuje od prethodnog navoda Ellen G.White, naËelo je isto. Zaπto je bolje πutjeti o onim aspektima Bogai duhovnih istina koji nisu otkriveni nadahnuÊem?

2. Katkad je korisno da razmiπljamo o teoloπkim glediπtimapostavljajuÊi sljedeÊe pitanje: “©to bismo izgubili kad bi ova idejabila neistinita?” Na primjer: “©to bismo izgubili kad Krist ne bi bioBog?” Razmiπljajte o sljedeÊem pitanju u vezi s Duhom Svetim: “©tobismo izgubili kada Duh Sveti ne bi bio u potpunosti Bog?”

3. ©to nam sljedeÊi navod govori u praktiËnom smislu: “DuhSveti, koji nas ispunjava, nije neka nejasna ili tajanstvena sila. Onje boæanska Osoba koju trebamo prihvatiti s dubokom poniznoπÊu,poπtovanjem i posluπnoπÊu.” (LeRoy Edwin Froom, The Coming ofthe Comforter, str. 159)

28

Pronalaæenje Boæjeg plana (1)

“Pogledaj ovo!” rekla je baka dok je pruæala Rozi nekoliko traktata uboji. “To je poziv na niz predavanja o Bibliji. Ti bi trebala poÊi. Moæda ÊeπnauËiti neπto zanimljivo.”

Baka je znala da se Roza, koja se priprema da postane uËiteljica, za-nima za vjerske stvari. Bila je aktivna u crkvi koju su pohaali njeziniroditelji u Poljskoj, gdje je Ëak i dobrovoljno suraivala kao voa mladih,iako nije bila mnogo starija od onih koje je vodila. Njezini roditelji bili suponosni πto im je kÊi povezana s crkvom i njezinim drugim postignuÊima.

Roza je uzela pozivnice na evangelizaciju od svoje bake i paæljivo po-gledala slike u boji na prednjoj strani. »itala je pozivnicu i odluËila poha-ati predavanja. Zanimalo ju je πto bi joπ mogla doznati.

Pronaπla je mjesto u dvorani i strpljivo Ëekala poËetak predavanja. Natim predavanjima je upoznala mladiÊa svojih godina. Kad su se upoznali, onju je pozvao da preko ljeta prisustvuju kampiranju na kojem se prouËavaBiblija i koji podræava crkva. Roza je odluËila poÊi na kampiranje; zanimaloju je sve o ovoj crkvi koja, Ëinilo se, toliko zna o Bibliji.

Kad je stigla na kampiranje adventistiËke mladeæi, Roza je bila neπtomalo napeta, jer se odjednom naπla meu tolikim strancima. No, mladiÊ kojiju je pozvao na ovo kampiranje upoznao ju je s nekoliko mladih ljudi iznjezinog rodnog grada. Voljela je stvarati nova prijateljstva i uskoro je uæi-vala u zajedniπtvu s novim prijateljima u biblijskom kampu prouËavajuÊiBibliju.

Kad se Roza vratila kuÊi, poËela je svake subote pohaati bogosluæjau mjesnoj adventistiËkoj crkvi. Znala je da joj roditelji ne bi bili sretni kadbi saznali da pohaa neku novu crkvu, tako da im nije govorila o tome kamoodlazi subotom ujutro.

No, uskoro zbog onoga πto je saznala nije mogla skrivati uzbuenje, irekla je svojoj majci sve πto je nauËila u biblijskom kampu i u crkvi. Reklaje majci da puπenje nije zdravo i pozvala je da odbaci tu πtetnu naviku. Rozaje takoer objasnila ono πto je nauËila o osobnom odnosu s Isusom. “Mi nemoramo ispovijedati svoje grijehe sveÊeniku.” rekla je majci. “Samo reciBogu.”

Ono πto je saznala od Roze zabrinulo je majku. “Zaπto se æeliπ povezatis nekom Ëudnom crkvom?” upitala ju je. “Imamo savrπeno dobru crkvu.”

“Ali ti ljudi doista vole Isusa.” objasnila je Roza. “Oni slijede Bibliju.Æelim saznati ono πto Bog nauËava.”

“Ako baπ nastojiπ postati adventistica”, rekla je majka s uzdahom, “neoËekuj nikakvu financijsku pomoÊ od mene.”

(Nastavak slijedi)

29



Osoba Duha Svetoga“A Branitelj, Duh Sveti, kojega Êe Otac poslati zbog mene,

nauËit Êe vas sve i sjetiti vas svega πto vam rekoh.” (Ivan14,26)

Biblijski tekstovi: Ivan 16,13.14; Rimljanima 8,14-16; 15,13;Ivan 14,6; Ivan 17,17; Rimljanima 5,5.

BuduÊi da je Duh Sveti u Bibliji povremeno prikazan na neosobannaËin, kao πto su vjetar ili oganj, neki ljudi su zakljuËili da On nijeOsoba, veÊ vrsta boæanske sile. Prema njihovom glediπtu, On ne postojikao Osoba, viπe je poput struje koja djeluje na nas. Meutim, pitanje neglasi moæemo li navesti tekstove koji oznaËavaju neosobno djelovanje ilineosobni utjecaj Duha Svetoga, veÊ koji su to brojni dijelovi Pisma kojidokazuju da je On doista Osoba.

Da bismo dobili potpuniju sliku o naravi Duha Svetoga, trebamorazmotriti odreene tekstove.

Ovaj Êemo tjedan prouËavati o Osobi Duha Svetoga prema onomekako je prikazan u Svetom pismu. Ova istina pomoÊi Êe nam da boljeshvatimo ulogu Boæjeg Duha u naπem æivotu. Takoer Êe nam pomoÊi daradi naπeg duhovnog æivota steknemo dublji uvid u vaænost vjerovanjada je Sveti Duh Osoba. Mi Mu moæemo pokazati ljubav, poπtovanje,povjerenje i odanost, kojih je dostojan, samo ako imamo ispravno miπ-ljenje o Njemu.

30


ISUSOV OPIS DUHA SVETOGA

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Ivan 16,13.14; 15,26.27; 14,17.26.Koje osobine Isus pripisuje Duhu Svetome u ovim tekstovima? ©toza vas znaËi to πto Duha Svetoga prikazuje kao Branitelja (Para-kletos)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prema Isusovim rijeËima, Duh Sveti upuÊuje, govori, sluπa, otkrivai proslavlja (Ivan 16,13.14). Duh Sveti takoer pouËava i napominje (Ivan14,26). On prebiva u nama (Ivan 14,17), svjedoËi (Ivan 15,26) i dokazuje(Ivan 16,8). Sve ove navedene aktivnosti podsjeÊaju na djela neovisneosobe, a ne na neosobnu silu.

ProËitajte Ivan 14,16-18. Kako je ispunjeno Isusovo obeÊanje?Na koji naËin uËenici nisu ostavljeni sami?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus se brine o svojim sljedbenicima. On svoje uËenike nije ostaviokao siroËad. ObeÊao je da Êe im poslati Duha Svetoga. Isus ovdje posebnonaglaπava da Êe poslati drugog “Branitelja” ili “Utjeπitelja”. ZnaËajne surijeËi koje Isus ovdje upotrebljava. On obeÊava da Êe poslati drugogBranitelja, ne drugaËijeg. GrËka rijeË za “drugog” jest allos. U Novomzavjetu na grËkom izvorniku rijeË allos ukazuje da Êe Krist poslatidrugog Branitelja koji je u numeriËkom smislu razliËit, ali je istog ka-raktera: koji je sliËan Njemu. Drugim rijeËima, Isus obeÊava NekogasliËnog sebi, Nekoga tko Êe zauzeti Njegovo mjesto, Nekoga tko Êe na-staviti obavljati Njegovo djelo u nama i tko je Njegov predstavnik.

Ovaj rad Duha Svetoga prikazan je kao rad Branitelja ili Utjeπitelja.U Bibliji je na ovom mjestu upotrijebljena grËka rijeË parakletos (Ivan14,16) koja oznaËava nekoga tko je pozvan da pruæi potporu i pomoÊ.Kao πto je Isus Osoba, tako je i Duh Sveti Osoba. Ova misao zasniva sena Ëinjenici da se Duhu Svetom Ëesto pripisuju osobine osobe (vidi Ivan14,26; 15,26; Djela 15,28; Rimljanima 8,26; 1. KorinÊanima 12,11; 1.Timoteju 4,1).

Zaπto je mnogo utjeπnije znati da je Duh Sveti Osoba, a nesamo neosobna sila?

31


OSOBINE DUHA SVETOGA (1)

Dok budete Ëitali sljedeÊe tekstove, zapitajte se govore li vamoni o neosobnoj sili ili boæanskoj Osobi: Rimljanima 8,14-16.27;15,30; 1. KorinÊanima 2,10; Djela 8,29; 10,19.20; 28,25.

Moæe li neosobna sila posredovati u naπu korist? Ima li neosobniduh ili sila sposobnost da nam otkrije pojedinosti o Bogu? Ima li neπtoπto vrπi neosobni utjecaj sposobnost da govori? Svi ovi biblijski izvje-πtaji imaju mnogo viπe smisla ako je Duh Sveti Osoba, a ne neka neo-sobna sila.

ProËitajte sljedeÊe tekstove. Koje su osobine pripisane DuhuSvetom u ovim redcima? Efeæanima 4,30; Djela 5,3.9; 1. KorinÊani-ma 12,11; Rimljanima 15,30.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prepoznatljive karakteristike osobe jesu znanje (ili razumijevanje),osjeÊaji, volja. Samo osoba moæe biti oæaloπÊena. Samo osoba moæe bitiprevarena i obmanuta laæju. Samo osoba ima vlastitu volju i sposobnostda donosi odluke onako kako æeli. Volja je moæda najizrazitiji Ëimbeniki karakteristika svake osobe. Jedino osoba ima sposobnost da voli. Pra-va ljubav ne moæe biti shvaÊena na apstraktan i neosoban naËin. Ljubavse iskazuje osobnim dodirom. Ova svojstva osobe pokazuju da je DuhSveti samosvjesno BiÊe koje posjeduje znanje, volju, moÊ odluke i spo-sobnost da pokaæe ljubav. On nije nejasno strujanje ili neosobni bitak.O Duhu Svetom se govori na ovako osoban naËin zato πto je sam BogOsoba.

“Duh Sveti ima svoju osobnost; u protivnom On ne bi mogao svje-doËiti naπem duhu i s naπim duhom da smo djeca Boæja. On mora bitii boæanska Osoba jer u protivnom ne bi mogao ispitivati tajne koje susakrivene u Boæjem srcu.” (Ellen G. White, Evangelizam, str. 464)

Kako biblijsko glediπte da Duh Sveti posjeduje ove osobineutjeËe na naπ odnos s Njim? ©to bi bilo drugaËije da je Duh Svetiza razliku od samog Boga samo neosobna sila?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

32


OSOBINE DUHA SVETOGA (2)

Prigodom razumijevanja istine o Duhu Svetome suoËavamo se sËinjenicom πto Boga donekle moæemo na poseban naËin zamisliti kaoOca. Na osnovi izvjeπtaja iz evanelja, o Isusu takoer imamo konkretnusliku. On je uzeo naπu ljudsku narav i pojavio se u ljudskom obliËju.

Duh Sveti, meutim, predstavljen je na potpuno drugaËiji naËin. Onje naizgled neopipljiv i mnogo Ga je teæe shvatiti nego Oca i Sina.

Stoga su neki izveli zakljuËak da je Duh Sveti samo neosobna sila.Ova misao, kao πto smo vidjeli dosad, ne prikazuje narav Duha Svetogana pravi naËin. Odreene izjave u Bibliji ne bi imale smisla da je DuhSveti samo neosobna snaga ili (boæanska) sila.

Pozorno proËitajte sljedeÊa dva teksta i zakljuËite imaju li smi-sla ako rijeËi koje oznaËavaju Duha Svetoga zamijenimo neosobnimpojmom “sila”. Zaπto ovi tekstovi imaju smisla samo ako je DuhSveti doista Osoba?

Rimljanima 15,13.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

1. KorinÊanima 2,4.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izjava apostola: “ZakljuËismo Duh Sveti i mi” (Djela 15,28), bila bibesmislena da je Duh Sveti samo sila ili neosobni utjecaj. Umjesto toga,ova izjava ukazuje na joπ jednu Osobu, kao πto su i Otac i Sin.

Zatim, kako vjernici mogu biti krπteni “u ime Oca i Sina i DuhaSvetoga” (Matej 28,19), ako su Otac i Sin osobe, a Duh Sveti nije? Tonije logiËno. Sve tri Osobe spomenute su u okviru istog imena kojim sekrπtavamo. Dakle, Duh Sveti je ovdje prikazan u istoj razini s BogomOcem i Bogom Sinom.

Ellen G. White zapaæa sljedeÊe: “Postoje tri æive Osobe boæanskogTrojstva ... Otac, Sin i Duh Sveti.” (Evangelizam, str. 463) Ona je tako-er vrlo jasna kada je u pitanju Osoba Duha Svetoga.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

33


DUH ISTINE

ProËitajte Ivan 14,6; 17,17. ©to je istina u ovim tekstovima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Evanelju po Ivanu rijeË “istina” je kljuËni izraz. Naπe suvremenorazumijevanje istine Ëesto je vrlo apstraktno i teoretsko. U zapadnomsvijetu oblikovano je pod utjecajem grËke filozofije. Meutim, u Bibliji,posebno u Evanelju po Ivanu, istina ima osobno i posebno znaËenje:Isus je istina (Ivan 14,6). S jedne strane istinita je Boæja pisana RijeË(usporedi Ivan 17,17; Psalam 119,142), a s druge, Boæja istina se nauzviπen naËin otkriva u Osobi Isusa Krista. Prava spoznaja Boga dananam je u Isusu zato πto se Bog otkrio preko Njega.

ProËitajte Ivan 15,26; 16,13. Koju ulogu Duh Sveti ima kaoDuh istine?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Evanelju po Ivanu 16,13 reËeno je da Êe nas Duh istine uputitiu svaku istinu. On to Ëini ukazujuÊi na Isusa i pomaæuÊi nam da za-pamtimo Isusove rijeËi (Ivan 15,26) i djela koja je uËinio za nas. Istinana koju nas Duh Sveti upuÊuje odnosi se na Osobu: On uzdiæe Isusa ivodi nas u æivu i blisku zajednicu s Njim. Kada je Isus razgovarao saæenom Samarijankom, rekao je da se Bogu treba moliti u duhu i istini(Ivan 4,24). Kada traæimo vodstvo Duha Svetoga, On Êe nas povesti Isusukoji je Put, Istina i Æivot (Ivan 14,6).

Istina u Bibliji nije apstraktan pojam ili teorija kao u filozofiji.Istina obuhvaÊa duboku, osobnu i blisku zajednicu s naπim Stvoriteljemi Otkupiteljem, “Bogom vjernim” (usporedi Ponovljeni zakon 32,4; Psa-lam 31,6). Tako je Duh Sveti prikladno nazvan “Duhom istine” (Ivan14,17; 16,13) kojega je Bog Otac poslao k nama (Ivan 15,26), naglaπavajuÊine samo Njegov osobni karakter, veÊ i Njegovo boæanstvo.

Skloni smo razmiπljati o istini kao o tvrdnji i zakljuËcima, kaoπto je logiËko pravilo poznato pod nazivom modus ponens: “Ako A,onda B. A, prema tome, B.” Nema sumnje da mnogo toga πto razu-mijemo kao istinu doæivljavamo kao odreeni zakljuËak. Kako, onda,razumijete misao da je istina Osoba? Iznesite svoj odgovor u subot-njoπkolskom razredu.

34


ZA©TO JE TO PITANJE VAÆNO?

Pitanje koje se tiËe osobnosti Duha Svetoga vrlo je vaæno i imakrajnje praktiËne posljedice. “Ako je On boæanska Osoba, a mi razmi-πljamo o Njemu kao neosobnoj sili koja vrπi odreeni utjecaj, boæanskojOsobi u tom sluËaju uskraÊujemo poπtovanje, Ëast i ljubav koji jojpripadaju.” (LeRoy Edwin Froom, The Coming of the Comforter, str. 40)

Ako o Duhu Svetome razmiπljamo samo kao o tajanstvenoj boæan-skoj sili, pitat Êemo se: Kako od Duha Svetoga moæemo viπe primiti? Aliako o Njemu razmiπljamo kao o boæanskoj Osobi, zapitat Êemo se: kakoDuh Sveti moæe viπe primiti od nas? Bît je u sljedeÊem: æelite li viposjedovati Duha Svetoga ili da On posjeduje vas? Odupirete li se Nje-govom utjecaju, ili ste Ga spremni radosno slijediti i biti Mu posluπni(vidi Rimljanima 8,12-14; GalaÊanima 5,18-24)? Æelite li upotrijebiti Du-ha Svetoga prema svojim planovima, ili se oslanjate na Njega kako bi vasmogao osposobiti da budete sliËniji Isusu i Ëinite ono πto On ima naumu za vas? ShvaÊate li ozbiljno Ëinjenicu da je “tijelo vaπe hram DuhaSvetoga, koga imate od Boga, te niste svoji” (1. KorinÊanima 6,19) i jesteli voljni proslaviti Boga svojim æivotom?

ProËitajte Rimljanima 5,5; Efeæanima 2,18.19. Kako su DuhSveti i Boæja ljubav povezani? Kakav utjecaj to ima na vas osobnoi na vaπu crkvu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Samo osobe mogu svjesno donositi odluke i meusobno suraivati.Pozvani smo na suradnju s Duhom Svetim dok nas vodi i preobraæava,kao pojedince i kao Crkvu. Ako ne prihvatimo Duha Svetoga kao OsobuTrojedinog Boga, lakπe Êemo Ga zanemariti, ogluπiti se na Njegove po-zive, otvrdnuti svoje srce i oduprijeti se Njegovom utjecaju koji mijenjaæivot. BuduÊi da smo pala i grijehom uprljana biÊa kojima je potrebnaBoæja preobraæavajuÊa milost, nipoπto ne bismo smjeli zanemariti poti-caje Duha Svetoga u naπem æivotu. Najvaænije je da Mu predamo sebe.Dakle, kada priznamo da je Duh Sveti boæanska Osoba koja nas æeliupotrijebiti, Bog Êe stajati u srediπtu naπeg krπÊanskog iskustva.

“Mi ne moæemo upotrebljavati Duha Svetoga. Duh treba upo-trijebiti nas.” (Isusov æivot, str. 558) ©to je Ellen G. White mislilakad je ovo napisala? Kako nas Duh Sveti moæe upotrijebiti?

..................................................................................................................................

35

PETAK 27. sijeËnja


U knjizi Ellen G. White Isusov æivot proËitajte poglavlje kojegovori o Duhu Svetome, str. 555—558; u knjizi Evangelizam proËi-tajte tekst na stranicama 462—465.

“Tada im se pribliæi Isus te im reËe: ‘Dana mi je sva vlast, nebeskai zemaljska. Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim! Krstite ihu ima Oca i Sina i Duha Svetoga! UËite ih da vrπe sve πto sam vamzapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.’” (Matej28,18-20) Zapazite da je Isus, nakon πto je uputio poziv i dao zadatak,rekao uËenicima da krπtavaju “u ime” (jednina) Oca i Sina i Duha Sve-toga. Nije rekao “u imena” Oca i Sina i Svetoga Duha, veÊ samo “u ime”(grËki onoma). Ovo je snaæan dokaz u prilog trojedine naravi naπegjedinog Boga (“»uj, Izraele! Jahve je Bog naπ, Jahve je jedan!” — Po-novljeni zakon 6,4). Kao πto je veÊ istaknuto u pouci za ovaj tjedan,nitko ne dovodi u pitanje Osobu Oca i Sina; zaπto bi onda to itko Ëinios Osobom Duha Svetoga? Prema Bibliji, Boæja prisutnost se pokazuje nabriæan, njeæan i utjeπan naËin tako πto djeluje u nama i preko nas. Toje zapravo Duh Sveti i ono πto On Ëini za nas. Ipak, ovo je teπko sasvimrazumjeti. Ako ne moæemo u punoj mjeri razumjeti narav nekih osnov-nih pojava kao πto su svjetlost ili vjetar, kako Êemo onda u potpunostishvatiti narav Duha Svetoga?

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. U razredu se ponovno osvrnite na pitanje iz odsjeka odsrijede o tome da je istina Osoba, Isus Krist. ©to to znaËi? Zaπtobi Isus bio istina? Kako moæemo “istinu” shvatiti na taj naËin, ane samo kao niz tvrdnji i zakljuËaka?

2. Ellen G. White je napisala: “Trebamo shvatiti da Duh Sveti,Osoba kao πto je i Bog Osoba, hoda po ovom tlu.” (Evangelizam,str. 464) ©to ovaj tekst govori o stvarnosti Duha Svetoga i Njegovojprisutnosti?

3. Prisjetite se nekih osobina i karakteristika Duha Svetoga okojima smo prouËavali ovaj tjedan. Koje vam pruæaju posebnu utje-hu? Koje vam najviπe znaËe? Obrazloæite svoj odgovor.

4. S Ëim ili s kim moæete uspostaviti bolju zajednicu, neosob-nom silom ili s osobom? Na kakav vas zakljuËak navodi vaπ odgo-vor?

36

Pronalaæenje Boæjeg plana (2)

Roza je nastavila pohaati crkvu adventista sedmog dana uvjerena daje to mjesto na kojem je Bog htio da ona bude. Nakon pohaanja crkvenekoliko mjeseci, Roza je zatraæila da bude krπtena. Njezini roditelji su bililjuti kad im je priopÊila svoju odluku.

Po prvi put u æivotu otac ju je udario, a majka je zahtijevala da napustikuÊu.

Roza je pospremila neπto odjeÊe i svoje πkolske knjige u torbu i na-pustila roditeljsku kuÊu. Otiπla je k jednoj adventistiËkoj obitelji koja jeæivjela u blizini.

Dva tjedna kasnije Rozina je majka poslala svoju sestru da je pozoveda se vrati kuÊi.

Bilo joj je dopuπteno spavati u svojem krevetu, ali je roditelji viπe nisuhtjeli novËano podræavati. Stipendija joj je pokrivala troπkove πkolovanja, paje Roza prihvatila posao ËiπÊenja crkve kako bi mogla platiti hranu i drugepotrepπtine.

VeÊinu svojega vremena provodila je u razredu i uËenju u πkolskojknjiænici, a kuÊi je dolazila samo na spavanje. Roza je uspjela zavrπitifakultet brinuÊi se sama za sebe.

Znala je da je majka zabrinuta za nju. “Kako Êe ikada naÊi muæa?”pitala se majka. Roza je znala da je njezina majka u pravu jer u Poljskoj nijebilo mnogo adventista. No, ona je bila uvjerena da Boæja obeÊanja u svakompogledu vaæe i za nju.

Dok se Roza pripremala za krπtenje, susrela je Krystofa, mladiÊa kojije æivio u drugom gradu, a koji je takoer namjeravao pristupiti krπtenju.Njih dvoje poËeli su se dopisivati i na kraju su svoje prijateljstvo okrunilivjenËanjem.

Krystof je uπao u propovjedniËku sluæbu, a Roza je zapoËela raditi kaoprofesorica.

Njezina obitelj je uvidjela da su sretni supruænici u svojoj vjeri i svo-jem radu, te su se pomirili sa svojom kÊeri. Roza se nada da Êe jednog dana,uskoro, i njezini roditelji pronaÊi radost u Isusu, radost koju su upoznaliona i Krystof.

Roza je zahvalna Bogu πto ju je doveo do Spasitelja kroz utjecaj bake,poukâ Dopisnog biblijskog teËaja i predavanja na biblijskom kampiranjuispunjenom prijateljskom mladeæi koja joj je izrazila dobrodoπlicu.

Ovog tromjeseËja moæete uvelike pomoÊi ljudima u Poljskoj da upo-znaju stvarnog Isusa kroz svoje darove na kraju tromjeseËja. Dio subot-njoπkolskog dara ovog tromjeseËja pomoÊi Êe da se podupru televizijskiprogrami uæivo, usmjereni posebno prema djeci i mladeæi na Hope Channelu Poljskoj. Hvala vam na molitvama i novËanoj podrπci.

37


Pouka 5 28. sijeËnja—4. veljaËe 2017.

Krπtenje i ispunjenost Duhom Svetim“Lopov ne dolazi, osim da ukrade, zakolje i uniπti. Ja sam

doπao da ovce imaju æivot i da ga imaju u izobilju.” (Ivan 10,10)

Biblijski tekstovi: Marko 1,8; Efeæanima 5,18; Djela 13,52;Luka 11,8-10; Djela 5,32; GalaÊanima 5,16-26.

Kao krπÊani moramo biti ispunjeni Duhom Svetim. Naπe Êe svje-doËanstvo bez Njega biti slabo, a naπ krπÊanski æivot samo teret. Moæe-mo posjedovati znanje, darove i rjeËitost, ali bez Duha ne moæemo isku-siti æivot kakav nam je Bog namijenio. NeÊemo imati sigurnost spasenjai neÊemo upoznati radost koja proizlazi iz sluæenja Gospodinu. Bit Êe-mo krπÊani samo po imenu, a krπÊanin po imenu nije pravi krπÊanin.

Isus, meutim, æeli da doæivimo puninu æivota. Æeli nam podaritiæivot kakav je trebao biti od poËetka, svrsishodan i smislen, jer je uko-rijenjen u Izvoru æivota, u Isusu. On je Stvoritelj æivota i jedini put kojivodi u vjeËni æivot. “Ja sam put, istina i æivot — reËe mu Isus. — Nitkone dolazi k Ocu osim po meni.” (Ivan 14,6) Ovu puninu moguÊe jedoæivjeti samo ako stupimo u zajednicu s Njim i ako Duh Sveti djelujeu naπem æivotu.

Ovaj tjedan prouËavat Êemo πto Biblija uËi o krπtenju Duhom i πtoznaËi biti ispunjen Njime. Osvrnut Êemo se takoer na odreene Ëinje-nice koje svjedoËe da smo doista ispunjeni Duhom Svetim.

38


KR©TENJE DUHOM SVETIM

ProËitajte Marko 1,8 (usporedi Matej 3,11; Luka 3,16; Ivan1,33); Djela 1,5; 11,16. Koji se joπ obred spominje uz krπtenjeDuhom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Novom zavjetu samo sedam tekstova govori o krπtenju DuhomSvetim. »etiri od njih odnose se na rijeËi Ivana Krstitelja i ukazuju nablagdan Pedesetnice. Tom je prigodom Duh Sveti dan da povede premaposljednjim danima povijesti spasenja.

Ivan se, meutim, u svojem evanelju, za razliku od drugih evane-lista, ne koristi buduÊim vremenom kada govori o krπtenju Duhom. Onupotrebljava particip sadaπnji ukazujuÊi time na trenutaËnu stvarnost(vidi Ivan 1,33). Samo nekoliko redaka prije, u Evanelju po Ivanu 1,29,upotrebljava isto vrijeme govoreÊi o joπ jednom vaænom Isusovom djelu:uzimanju grijeha ovoga svijeta. Isusova sluæba sastoji se od uzimanjanaπih grijeha i izlijevanja Duha Svetoga na nas. Ovo dvostruko iskustvotakoer je zabiljeæeno u Djelima 2,38. Nakon πto su upoznali Isusa,uËenici su primili i jedno i drugo: oprost grijeha i Duha Svetoga. Istoiskustvo zabiljeæeno je u izvjeπtaju o vjernicima u Kornelijevom domuu Djelima 10,43.44 i poslije u Djelima 11,16. Krπtenje vodom naziva sei krπtenjem pokajanja (Djela 19,4). Kada se pokajemo za grijehe i krsti-mo se u Isusovo ime, primamo Duha Svetoga (Djela 2,28-39).

Prema Novom zavjetu postoji povezanost izmeu primanja DuhaSvetoga i krπtenja. Ova dva Ëina ukazuju na naπe novoroenje. Prigo-dom krπtenja poistovjeÊujemo se s Kristom koji nam daje Duha Svetogada bismo zahvaljujuÊi Njegovoj sili mogli æivjeti i objavljivati Radosnuvijest. Krπtenje Duhom nije sporedno djelo milosti koje se ostvaruje ukasnijem razdoblju u æivotu, koje neki povezuju s primanjem Ëudesnihdarova.

U 1. KorinÊanima 12,13 Pavao nema na umu jedinstveno iskustvoPedesetnice, veÊ iskustvo svih vjernika. On tvrdi da smo jednim Duhomsvi krπteni u jedno tijelo i da smo svi napojeni jednim Duhom. Pavaonaglaπava jedinstvo. KljuËna je rijeË “svi”. Pavao povezuje pripajanjesvih vjernika ovom tijelu s krπtenjem Duhom.

Kakvo je vaπe iskustvo u vezi s krπtenjem Duhom Svetim? ©toOn znaËi za vaπ æivot? Kakvi biste bili da On ne djeluje u vama?

39


ISPUNJENI DUHOM SVETIM

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Efeæanima 5,18; Djela 13,52; Rim-ljanima 8,9. ©to znaËi biti ispunjen Duhom Svetim? Kako se ovoiskustvo ostvaruje u naπem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada se krstimo i predamo Kristu, trebamo æivjeti u sili Duha. Dabi ovo bilo moguÊe, moramo biti ispunjeni Duhom Svetim. Brojni no-vozavjetni izvjeπtaji govore o ljudima koji su Njime ispunjeni (Luka1,41.67; Djela 2,4; 4,8.31; 9,17; 13,9). Apostol Pavao upotrebljava rijeË“ispunjen” kojom pokazuje da se osoba potpuno predala Bogu i da jeotvorena za vodstvo i utjecaj Duha Svetoga kako bi se Boæje djelo mogloostvariti u njezinom æivotu.

Ako se predamo utjecaju alkohola, naπ hod, govor i misli bit Êe podnjegovim loπim djelovanjem. Kada smo ispunjeni Duhom Svetim, mi inajmanji dio svojeg æivota prepuπtamo Njegovom preobraæavajuÊemutjecaju zahvaljujuÊi kojem Êe naπ hod, govor i misli odraæavati Isusa.

Iako nam je Duh dan “sluπanjem propovijedanja vjere” (GalaÊanima3,2) i iako Ga primamo vjerom (GalaÊanima 3,14) prigodom krπtenja(Titu 3,5.6), trebamo teæiti za tim da budemo ispunjeni Duhom Svetimsvakoga dana. Ne moæemo æivjeti na osnovi snaænog iskustva koje smodoæivjeli proπle godine, proπlog mjeseca ili juËer. Trebamo biti ispunjeniDuhom Svetim svakoga dana, jer svaki dan donosi nove izazove.

U grËkom izvorniku u Djelima 13,52 izraz “ispunjali su se” Duhomnalazi se u imperfektu i izraæava trajnu radnju. Ispunjavanje DuhomSvetim nije jednokratan dogaaj, veÊ iskustvo koje svakodnevno treba-mo traæiti i primati. Ispunjavanje Duhom treba se ponavljati da bi svakidio naπeg æivota bio ispunjen Njegovom prisutnoπÊu i kako bismo biliosposobljeni za æivot u svetosti.

Ispunjavati se Duhom Svetim ne znaËi toliko da mi posjedujemoDuha u sve veÊoj mjeri, veÊ da On u sve veÊoj mjeri posjeduje nas. Samokada sva podruËja æivota svakodnevno posvetimo Duhu, On nas moæeupotrijebiti Bogu na slavu.

“Htjela bih vas uvjeriti u Ëinjenicu da su oni u Ëijem srcu vjeromprebiva Isus, primili Duha Svetoga. Svaki pojedinac koji primi Isusa kaosvojega osobnog Spasitelja, prima Duha Svetog kao svojeg Savjetnika,Posvetitelja, VodiËa i Svjedoka.” (Ellen G. White, Manuscript Releases,sv. 14, str. 71)

40


UVJETI (1)

Boæja rijeË istiËe odreene uvjete koji su potrebni da bi Duh Svetiprebivao u nama. U sljedeÊa dva dana osvrnut Êemo se na najvaænije.

ProËitajte Djela 2,37.38. Koji je prvi uvjet za primanje DuhaSvetoga?

..................................................................................................................................

Jedan od uvjeta za primanje dara Duha Svetoga jest pokajanje.Sluπanje Boæje rijeËi budi naπu savjest i svijest o greπnosti i izgubljenomstanju. Pravo pokajanje je neπto viπe od samog osjeÊaja da nam je æaozbog straπnih posljedica naπeg grijeha. To je potpuna promjena srca iuma da bismo mogli sagledati grijeh u pravom svjetlu kao uæasno zlo ipobunu protiv Boga. Jedini naËin na koji moæemo doæivjeti istinskopokajanje jest da budemo dodirnuti Boæjom ljubavlju: “Ili prezireπ nje-govu obilnu dobrotu, iπËekivanje i strpljivost, a ne znaπ da dobrotaBoæja hoÊe da te vodi k obraÊenju?” (Rimljanima 2,4)

ProËitajte GalaÊanima 3,14; Jakov 1,6-8. Zaπto ne moæemoprimiti Duha Svetoga ako nemamo povjerenja u Boæju rijeË?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je obeÊao da Êe poslati Duha kao svojeg predstavnika. Mi vje-rom primamo obeÊani dar. Ali ako sumnjamo u Boæje obeÊanje i nema-mo povjerenja u Njegovu rijeË, onda smo poput nepostojanih ljudi kojine mogu oËekivati da Êe primiti neπto od Boga. Vjera je viπe od razum-skog prihvaÊanja. Vjera znaËi odricanje sebe imajuÊi povjerenje da ÊeBog odræati svoju RijeË, da nas neÊe iznevjeriti bez obzira na okolnosti.

ProËitajte Luka 11,8-10.13. Zaπto uporno moljenje donosi odre-ene promjene?

..................................................................................................................................

Bog Êe nam bez oklijevanja darovati Duha. On je dobar i milosrdan,viπe nego πto mi moæemo biti svojoj djeci. Naπe uporno moljenje nemijenja Njegov um. Naπe molitve mijenjaju nas i dovode u Boæju pri-sutnost. Molitva ne spuπta Boga k nama, veÊ nas uzdiæe k Njemu. Naπemolitve jednostavno otkrivaju naπu odluËnost i pripremaju nas za pri-manje dara.

Kako moæemo biti gorljivi, marljivi i ponizni u svojem molitve-nom æivotu? Zaπto je vaæno da ovo nauËimo?

41


UVJET (2)

ProËitajte Djela 5,32. Zaπto je posluπnost Boæjoj rijeËi vaæanuvjet za primanje Duha Svetoga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao i u ono vrijeme, Duh Sveti se daruje svima koji su posluπniBogu. U Bibliji ljubav i posluπnost idu ruku pod ruku, a prava vjeraizraæava se posluπnoπÊu. Ako vjerujemo Bogu cijelim srcem, vrπit ÊemoNjegove zapovijedi. Isus je rekao: “Ako me tko ljubi, dræat Êe mojurijeË.” (Ivan 14,23) Posluπnost je izbor koji nas navodi da svojim naËi-nom æivota slijedimo Boæju volju izraæenu u Njegovom Zakonu. Moramoustrajati u posluπnosti ako æelimo priznati Isusa za svojega Gospodina(Luka 4,46). U 1. Ivanovoj 2,4.5. reËeno nam je: “Tko tvrdi: ‘Poznajemga’, a ne vrπi njegovih zapovijedi, laæac je, i u njemu nema istine. Ali tkogod vrπi njegovu rijeË, uistinu, u tome je do savrπenstva doπla ljubavBoæja.” Ovo su snaæne rijeËi. Ivan nam takoer otkriva da onaj “tko vrπinjegove zapovijedi, ostaje u Bogu i Bog u njemu. I po tome, po Duhu πtonam ga dade, spozajemo da on ostaje u nama”. (1. Ivanova 3,24) KadaËinimo ono πto je Bog zapovjedio, imat Êemo mir u duπi.

ProËitajte Juda 18-21. Zaπto moramo izbjegavati svaku neËi-stoÊu ako æelimo biti ispunjeni Duhom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Oganj Duha Svetoga ne moæe gorjeti u nama ako smo svjetovnousmjereni. Duh Sveti je vrlo osjetljiv na postojanje grijeha i svjetovnostiu naπem æivotu. Zato trebamo ostati u Boæjoj ljubavi i putem molitvestupiti u zajednicu s Bogom, kako bismo mogli odbaciti svaku neËisto-Êu i pokazati duh sile, ljubavi i posluπnosti (2. Timoteju 1,6.7). Samoosobnom i æestokom borbom sa sobom moæemo postati onakvi kakvibismo trebali biti. Naravno, to ne moæemo postiÊi sami; borba ovisi oodluci hoÊemo li staviti svoju volju pod utjecaj Duha Svetoga ili Êemodopustiti da nama upravlja ono πto je tjelesno. Izbor je na nama.

“Nema granica korisnosti onoga koji odriËuÊi se sebe omogu-Êava Duhu Svetome da djeluje na njegovom srcu i æivi æivotompotpuno posveÊenim Bogu.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 190)Kako moæete primijeniti ove rijeËi u svojem duhovnom æivotu?

42

»ETVRTAK 2. veljaËe

SEBI»AN ÆIVOT NASUPROT KRISTOCENTRI»NOM ÆIVOTU

ProËitajte GalaÊanima 5,16-26 i usporedite ga s Efeæanima 5,1-9.17-20. Navedite razlike izmeu sebiËnog æivota i æivota ispunje-nog Duhom.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æivot osobe koja ne æivi po Duhu korjenito je drugaËiji od æivota ivrijednosti osobe koja je ispunjena Duhom.

Æivot osobe koja je ispunjena Boæjim Duhom karakterizira ljubav,posluπnost Boæjem zakonu i njeæan duh suosjeÊanja prema bliænjima(vidi 2. KorinÊanima 5,14). ZahvaljujuÊi obnavljanju uma i miπljenja,primanju novog srca i novog pogleda na æivot, mijenjaju se naπe vrijed-nosti i ponaπanje. Viπe ne æelimo æivjeti oslanjajuÊi se na svoju snagu,veÊ pokoravajuÊi se Duhu Svetome (GalaÊanima 3,3).

Mi ne moæemo sami sebe preobraziti. Mi ne posjedujemo silu ko-jom moæemo promijeniti sebe jer je grijeh odviπe duboko ukorijenjen unama. ObnavljajuÊa snaga mora dolaziti od Boga. Promjena iznutra mo-æe biti uspjeπna jedino djelovanjem preobraæavajuÊe sile Duha Svetoga.Vanjske promjene, kao πto su ispravljanje ove ili one loπe navike, neËine nas krπÊanima. Promjena mora proiziÊi iz srca koje je obnovljenosilom Duha Svetoga.

Ovo djelo traje Ëitavog æivota, ono Êe imati svoje uspone i padove,ali Êe ga Bog po svojem obeÊanju izvrπiti u nama ako Mu se predamo.“Siguran sam u ovo isto da Êe onaj koji je poËeo dobro djelo meu vamadovrπiti ga do Dana Krista Isusa.” (Filipljanima 1,6)

U kojim æivotnim podruËjima zapaæate da sebiËnost izbija uprvi plan, a u kojim da æivot odraæava djelovanje Duha Svetoga uvama? ©to vaπ odgovor govori o vama i odlukama koje trebatedonijeti?

SebiËna osobaÆeli ono πto je greπno i πto Bogunije ugodnoNjome upravljaju greπni nagoniZloupotrebljava svoju slobodu i robujegrijehuNeposluπna je i ne postupa po Boæjoj voljiUdovoljava sebiPokazuje rodove grijehaNe uvia potrebu za oprostom, hvalisavaje i razmetljiva

Osoba ispunjena DuhomTeæi za onim πto je duhovno i πto je Bogupo voljiVoena je Duhom SvetimOsloboena je iz okova grijeha i pozvanau slobodu u KristuPosluπna je i postupa po Boæjoj voljiSamopoærtvovna jePokazuje plod DuhaUvia potrebu za oprostom i slavi Isusazbog onoga πto je uËinio

43

PETAK 3. veljaËe


Prirodno je da svaka osoba æeli upravljati svojim æivotom. NaπapostignuÊa obiËno ovise o naπim osobnim naporima. Dok mnogi ljudinastoje uspostaviti vlast nad svojim æivotom, drugi imaju nezdrav strahda Êe je izgubiti. Ova ljudska nedoumica pronalazi odgovor samo uBogu. On æeli da Njemu, svojem Stvoritelju i Otkupitelju, predate svuvlast. On vas poznaje i voli vas viπe od svih. To Mu omoguÊava da djelujeu vaπem æivotu. Ako pokorite svoju volju vodstvu Boæjeg Duha Svetoga,primit Êete Njegov natprirodni mir i neograniËene moguÊnosti da budeteblagoslov drugima. Meutim, potrebna nam je æelja za ovom silom uæivotu. Bog se nikome od nas ne nameÊe. Da bismo bili moralna biÊa,moramo biti slobodna biÊa. Da bismo istinski bili slobodni u Kristu,trebamo osjetiti æelju da napustimo svoje stare i greπne putove i prebi-vati u sili Duha Svetoga. Da bismo uistinu bili slobodni, moramo sesasvim predati vodstvu Duha Svetoga. U ovome nema proturjeËnosti.Slobodu pronalazimo u osloboenju od osude i sile grijeha, koja nasuvijek porobljava i vodi u smrt. Umjesto toga, predajuÊi se Gospodinui dopuπtajuÊi da Duh Sveti stanuje u nama, ne samo da viπe nismoosueni (vidi Rimljanima 8,1), veÊ æivimo æivotom u kojem “ne hodimopo tijelu, veÊ po Duhu”. To je jedina prava sloboda koju mi kao greπnai pala biÊa moæemo ikada doæivjeti.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Neki ljudi smatraju da biti slobodan znaËi raditi πto godpoæeliπ, kad god poæeliπ i kako poæeliπ. ©to je iz krπÊanskog kutapogreπno u ovakvom naËinu razmiπljanja? Koji je biblijski pojamprave slobode? (Vidi Psalam 119,45; Luka 4,18; Ivan 8,34-36; 2.KorinÊanima 3,17; GalaÊanima 5,1.)

2. Zaπto je vaæno da svoj æivot potpuno posvetimo Bogu kakobi Duh Sveti mogao moÊno djelovati preko nas? Ako se odreknetesebe i otvorite svoje srce djelovanju Duha Svetoga, πto Bog moæeuËiniti u vama da biste postali joπ veÊi blagoslov drugima?

3. “KrπÊanski æivot nije preinaËivanje ili poboljπanje staroga,veÊ preobrazba naravi. To znaËi umiranje svojem ‘ja’ i grijehu ipotpuno novi æivot. Ova se promjena moæe provesti samo uspjeπnimdjelovanjem Duha Svetoga.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 126)Razgovarajte u razredu o znaËenju ovih rijeËi.

4. Usporedite Ëinjenice o sebiËnom æivotu sa æivotom ispunje-nim Duhom (vidite tablicu u odsjeku od Ëetvrtka). Razgovarajte sËlanovima svojeg subotnjoπkolskog razreda πto moæe biti najveÊiblagoslov Duhom ispunjenog æivota.

44

“Gospodine, ne mogu Te naÊi; molim Te,pronai Ti mene.” (1)

Hannela je poderala omotnicu pisma koje je stiglo na njezinu adresui poËela Ëitati: “Ja sam predao svoj æivot Isusu.” Pismo je napisao njezinroak. ©to to znaËi? — pitala se Hannela.

Ponekad je prisustvovala vjeronauku, ali ona nikad nije Ëula da netko“predaje” svoj æivot Isusu. »eznula je za sliËnim iskustvom s Bogom, alinije bila sigurna kako to ostvariti.

Pohaala je bogosluæja u nekoliko razliËitih crkava i pridruæila seaktivnostima mladih, ali ona nije naπla ono πto joj je bratiÊ opisao. Hannelaje kupila Bibliju i dala se na Ëitanje; uËinila je ono πto je mislila da krπÊaniËine, ali joπ uvijek je osjeÊala duhovnu glad.

Nakon zavrπetka sveuËiliπnog πkolovanja preselila se u Helsinki, glavnigrad Finske. Tamo je upoznala svojeg buduÊeg supruga. Pozvala ga je dadoe s njom u crkvu, nadajuÊi se da Êe on tamo naÊi Boga i da Êe joj ondapokazati kako da Ga ona nae. No, to nije uspjelo.

Par je imao djece, a æivot je postao pun obveza. Hannela je imala sveπto je æeljela — osim Boga. Kako je nastavila posjeÊivati razne crkve, molilase: “Gospodine, ja ne mogu pronaÊi Tebe. Molimo Te, pronai Ti mene.”

Hannelina kÊi, tinejdæerka, odluËila se za studij u Australiji kamo biotiπla na godinu dana.

Zabrinuta, Hannela se molila da joj kÊi nae dobru obitelj u kojoj Êeæivjeti. “Oni su bili prekrasni!” rekla je kasnije Hannela.

“Greg, otac, pomogao nam je instalirati raËunalo, tako da smo moglestalno biti u vezi. Dok sam se dopisivala s kÊeri, upoznala sam Grega sasvojom potragom za Bogom. Rekao mi je da se udaljio od crkve svojegadjetinjstva, ali mi je preporuËio da proËitam njegovu omiljenu knjigu, Isu-sov æivot (»eænju vjekova).

Naπla sam knjigu na internetu i proËitala je. To je promijenilo mojæivot!

Ponovo sam je proËitala, ovaj put usporeujuÊi je s mojom Biblijom.Napokon sam osjetila da sam naπla traæene odgovore na moja pitanja ipoæeljela bliæi hod s Bogom.”

Gregov otac je bio misionar, i Greg je mogao odgovoriti Hanneli napojedina pitanja o Bogu. On joj je rekao da je nekada bio adventist sedmogdana, ali ona nikad nije Ëula za takvu vjersku skupinu. On je objasnio daadventisti dræe biblijsku subotu i da se raduju Isusovom povratku. Hannelinsuprug je potraæio informacije o toj crkvi na internetu, i Hannela se uvjerilau ono πto je proËitao.

Greg je rekao Hanneli neπto o adventistiËkoj televizijskoj postaji do-stupnoj na internetu. Gledala je nekoliko programa i radovala se πto joj seæivot mijenja nabolje.

(Nastavlja se)

45


Pouka 6 4.—11. veljaËe 2017.

Duh Sveti i svetost æivota“A sam Bog, izvor mira, neka vas potpuno posveti! I neka

se cijelo vaπe biÊe — duh, duπa i tijelo — saËuva besprijekornoza dolazak Gospodina naπega Isusa Krista!” (1. Solunjanima5,23)

Biblijski tekstovi: 1. Petrova 1,14-16; Izaija 6,3; Hebrejima12,14; 1. KorinÊanima 6,11; 1. Timoteju 1,8; Psalam 15,1.2.

Lako je postati neosjetljiv za Boæju svetost i ne razmiπljati mnogoo Boæjem otkrivenom gnjevu prema grijehu i zlu.

Svetost je, meutim, kljuËna biblijska tema. Teænja za svetoπÊu,teænja da postanemo Ëisti i puni ljubavi nalik Isusu treba biti najveÊavrijednost svakog krπÊanina. S pravom smo uæasnuti stavom nekih ljudida su svetiji od drugih. Ali u isto vrijeme lako zaboravljamo πto znaËiæivjeti neokaljanim i posveÊenim æivotom.

Boæja ljubav i Boæja svetost su nerazdvojive. Boæja ljubav bez sveto-sti bila bi u opasnosti od sentimentalnosti; Njegova svetost bez ljubavibila bi stroga i nepristupaËna. Obje osobine, ljubav i svetost, Ëine temeljNjegove naravi. Duh Sveti usko je povezan s naπom teænjom za sveto-πÊu. Uostalom, Njegovo ime je Duh Sveti. Ono nas podsjeÊa da je Bogsvet i da je Boæja velika æelja da greπnike oblikuje u skladu sa svojomsvetoπÊu. Ovaj tjedan opπirnije Êemo pogledati πto znaËi biti svet i æiv-jeti svetim æivotom.

46

NEDJELJA 5. veljaËe

BOÆJA SVETOST

ProËitajte 1. Petrova 1,14-16. Zaπto je osnovni poticaj da bude-mo sveti Ëinjenica da je sam Bog svet? ©to vas potiËe da æivitesvetim æivotom? ©to znaËi da je Bog svet?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ljudi su skloni naglaπavanju Boæje ljubavi, a zanemaruju Njegovusvetost. Iako je Bog ljubav, pojam svetosti se u Bibliji ËeπÊe vezuje zaBoæje ime nego bilo koja druga osobina (Psalam 89,19; Izaija 40,25;Jeremija 51,5; Ezekiel 39,7; Otkrivenje 4,8). Svetost ukljuËuje ËistoÊu imoralno savrπenstvo Njegove naravi. Boæja svetost oznaËava da je Onsavrπeno dobar i potpuno odvojen od zla. Ona ukazuje na savrπenstvosvih drugih Njegovih osobina.

Da Bog nije savrπeno svet, a da je pritom svemoÊan (da posjedujebeskonaËnu silu), sveznajuÊ (posjeduje savrπeno i potpuno znanje) isveprisutan (prisutan je svuda u isto vrijeme), bio bi sila koje bismo ses pravom plaπili. Umjesto toga, On je Bog kojeg trebamo ljubiti.

Njegova je sila sveta. Njegova je milost sveta. Njegova je mudrostsveta i Njegova je ljubav sveta. U ovom smislu svetost je rijeË koja nanajbliæi moguÊi naËin opisuje Boga jer se odnosi na samu Njegovu bît.Nijekati ËistoÊu Boæjeg svetog BiÊa moæda je gore nego nijekati Njegovopostojanje. Posljednje spomenuto proglaπava Ga nepostojeÊim, a prvoGa Ëini odbojnim, Ëak i mrskim.

Kada kaæemo da je Bog svet, znaËi da nema dodira s grijehom i daje u punoj mjeri posveÊen traæenju dobra. Drugim rijeËima, svetost neoznaËava samo moralnu kvalitetu, veÊ i odnosnu. Ona obuhvaÊa odvo-jenost od grijeha i potpunu posveÊenost Boæjoj slavi.

U Izaiji 6,3 i Otkrivenju 4,8 Bogu su upuÊene sljedeÊe rijeËi: “Svet,svet, svet.” Kada su biblijski pisci æeljeli naglasiti neπto vaæno, ponav-ljali su odreenu rijeË da bi usmjerili pozornost na ono πto je reËeno.Isus privlaËi naπu pozornost ponavljajuÊi rijeËi “zaista, zaista” (Ivan5,24; 6,47 itd.), “Jeruzaleme, Jeruzaleme” (Matej 23,37) ili neËije ime,na primjer, “Marta, Marta” (Luka 10,41). Od svih Boæjih osobina, samoje Njegova svetost spomenuta triput zaredom, πto ukazuje na neπto πtoima veliku vrijednost. Boæja narav je uistinu sveta. On je Ëist i dobar.

Koliko biste bili uplaπeni da naπ svemoÊni Bog i Stvoritelj nijesvet i pun ljubavi? Zaπto trebamo biti zahvalni πto je Bog takav?

47

PONEDJELJAK 6. veljaËe

NARAV SVETOSTI

“©to se viπe pribliæavate Isusu, to Êete greπniji izgledati u svojimoËima; pogled Êe vam biti jasniji pa Êete vidjeti oπtru i jasnu razlikuizmeu svojega nesavrπenstva i Njegove savrπene naravi. To Êe biti do-kaz da su Sotonine opsjene izgubile svoju snagu i da u vama djelujeoæivljujuÊi utjecaj Boæjega Duha.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 67)

ProËitajte Efeæanima 1,4; 5,25-27; Hebrejima 12,14. Koji jeBoæji plan za sve ljude i Crkvu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svetost je i Boæji dar i Boæji nalog. Zato bismo se trebali moliti zasvetost i svakodnevno je pokazivati. Ona je plod Duha koji pokazujemou svojem æivotu hodajuÊi svakoga dana s Kristom u sili Duha Svetoga(GalaÊanima 5,16.22.25). Svetost je, ukratko reËeno, sliËnost Kristu. ToznaËi pripadati Isusu i kao Njegovo dijete æivjeti u posluπnosti i posve-Êenosti iz ljubavi, mijenjajuÊi se sve viπe u Njegovo obliËje. S pojmomsvetosti usko je povezano stanje odvojenosti, izdvojenosti za posebnusluæbu Bogu. S druge strane, svetost takoer oznaËava unutarnju moral-nu i duhovnu kvalitetu, pravednost i ËistoÊu pred Bogom. Oba ova aspektasvetosti treba njegovati.

U Novom zavjetu vjernici su nazvani svetima zbog svojeg jedinstve-nog odnosa s Isusom radi posebnog cilja. To πto su sveti ne znaËi da sumoralno savrπeni i bezgreπni, veÊ da se mijenjaju kako bi mogli æivjetiËistim i svetim æivotom (usporedite 1. KorinÊanima 1,2, gdje Pavao nazivaKorinÊane svetima i posveÊenima, iako nisu bezgreπni i savrπeni). Vjer-nicima se savjetuje da teæe za svetoπÊu bez koje nitko neÊe vidjetiGospodina (Hebrejima 12,14). Gospodin od samog poËetka u potpunostiprihvaÊa svakog vjernika, pa ipak je naπ rast u posveÊenosti proces kojitraje Ëitavog æivota i koji treba napredovati da bismo se πto viπe preobraziliu neokaljano obliËje Onoga koji nas je spasio.

Izmeu Ëinjenice da su vjernici sveti i da moraju teæiti zasvetoπÊu vlada odreena napetost. Po Ëemu Êe se naπa teænja zasvetoπÊu razlikovati ako znamo da veÊ pripadamo Bogu i da nas jeprihvatio zahvaljujuÊi Isusovoj ærtvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

48

UTORAK 7. veljaËe

POSVETITELJ

©to tekstovi u 1. KorinÊanima 6,11; Titu 3,5 i Hebrejima 13,12govore o posveÊenju?

..................................................................................................................................

PosveÊenje se ostvaruje vjerom (Hebrejima 11,6) i silom Duha Sve-toga (2. Solunjanima 2,13; 1. Petrova 1,2). Apostol Pavao piπe: “Ali opraliste se, ali posvetili ste se, ali opravdali ste se u imenu Gospodina naπe-ga Isusa Krista i u Duhu Boga naπega.” (1. KorinÊanima 6,11) IsuspotiËe naπ rast u svetosti koji traje cijelog æivota stvarajuÊi u nama plodDuha. To πto se preobraæavamo u Njegovo obliËje dolazi od “Gospodina,od Duha” (2. KorinÊanima 3,18).

ProËitajte GalaÊanima 5,16.17. ©to Pavao ovdje govori?

..................................................................................................................................

U svakom vjerniku vodi se borba. Napetost s kojom se svi suoËava-mo potjeËe od Ëinjenice da u nama prebiva grijeh (Rimljanima 7,20).Apostol Pavao je bio upoznat s ovom borbom, πto vidimo iz rijeËi kojeje izgovorio pred kraj svojeg æivota: “BraÊo, ja joπ ne mislim da sam todohvatio. Ali kaæem samo jedno: zaboravljajuÊi πto je nazad, ispruæajuÊise prema onome πto je naprijed, trËim prema cilju da postignem nagra-du — nebesko stanje u koje nas je Bog pozvao po Kristu Isusu.” (Filiplja-nima 3,13.14)

ProËitajte Hebrejima 12,1.2. ©to je borba vjere koju trebamovoditi protiv grijeha?

..................................................................................................................................

Bitka na koju smo pozvani jest da gledamo “u zaËetnika i zavrπiteljavjere, u Isusa” (Hebrejima 12,2). U vjeri smo previπe Ëesto okrenuti sebi.Previπe se usredotoËujemo na svoje pobjede i poraze umjesto na Boga,koji nam jedini moæe dati pobjedu nad grijehom. Kada Duh Sveti usmjerinaπ pogled prema Isusu, neÊemo njegovati æelju prema grijehu i odbacitÊemo sve πto nas sputava na tom putu (Hebrejima 12,1). Meutim, kadase usredotoËujemo na svoje grijehe i nedostatke, gledamo u sebe, a neu Isusa. Ovo vodi u poraz jer se gledajuÊi na svoje padove, lako obes-hrabrujemo. Meutim, gledajuÊi Isusa, bit Êemo ohrabreni i æivjet Êemopobjedonosnim æivotom.

Ako vas netko upita: “Kako mogu ostvariti pobjedu nad grije-hom koja mi je obeÊana u Bibliji?” — πto biste mu odgovorili izaπto? Iznesite svoj odgovor u subotnjoπkolskom razredu.

49

SRIJEDA 8. veljaËe

NA»ELO SVETOSTI U BOÆJEM ZAKONU

Znamo da nas Bog poziva da vrπimo Njegov Zakon. Mada, postavljase pitanje, zaπto trebamo vrπiti Njegov Zakon ako se vrπenjem Zakonane moæemo spasiti? Odgovor nalazimo u pojmu svetosti.

ProËitajte Rimljanima 7,12; 1. Timoteju 1,8. Kojim rijeËimaPavao opisuje Zakon? Kako Zakon odraæava Boæji karakter?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zakon je svet, pravedan i dobar. Ove tri osobine na pravi naËinodreuju samo Boga osobno. Dakle, Zakon je izraz Boæjeg karaktera.

Æivjeti æivotom ispunjenim Duhom znaËi æivjeti prema Boæjem za-konu. Zakon je nepromjenjivo naËelo Njegove svetosti. Mjerilo Zakonase ne mijenja kao πto se ni Bog ne mijenja. Isus je potvrdio da Zakonnije ukinut, veÊ da svaki njegov dio treba biti ispunjen (Matej 5,17-19).Vrπenje Zakona nije legalizam, veÊ vjernost. Zakon nas ne spaπava. NikadaneÊe ni moÊi. Zakon nikada neÊe biti put spasenja. To je put spaπenih.Zakon su, moæemo reÊi, cipele u kojima naπa ljubav hoda i pokazuje se.Zato je Isus mogao reÊi: “Razmahat Êe se bezakonje i ljubav Êe kodmnogih ohladnjeti.” (Matej 24,12) Ljubav nestaje kada se ne poπtujeZakon.

ProËitajte Rimljanima 13,10; Matej 22,37-40. Zaπto je ljubavispunjeni Zakon?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je Boæji zakon naËelo i mjerilo svetosti, sræ Njegove svetosti jeljubav. Ljubav je odgovor na Boæja spasonosna djela i pokazuje se vjer-noπÊu. Ne moæete biti dobar Isusov uËenik ako ne dræite Zakon savjesnoi s ljubavlju. Iako je moguÊe vrπiti slovo Zakona bez ljubavi, nije moguÊepokazati pravu ljubav bez vrπenja Zakona. Prava ljubav je vjerna. Ljubavne ukida Zakon, veÊ ga izvrπuje.

Zaπto je Zakon izraz Boæje ljubavi prema nama? Kako su ljubavi posluπnost meusobno povezane?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

50


TEÆNJA ZA SVETO©∆U

ProËitajte Psalam 15,1.2; Efeæanima 4,22-24; 2. Timoteju 2,21.©to ovi tekstovi govore o svetosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svetost je preduvjet za uæivanje u sretnoj zajednici s Bogom. Onaje preduvjet za naπu korisnost u sluæbi Bogu. Znamo da je istinitasljedeÊa izreka: “Posij djelo, poæanji naviku; posij naviku, poæanji ka-rakter.” Mogli bismo dodati: “Karakter odreuje sudbinu.”

Jedino πto Êemo ponijeti sa sobom na Nebo jest naπ karakter.Razvijanje novih navika i novog karaktera, meutim, nije samopo-

sveÊenje koje postiæemo vlastitim naporima. Oblikovanje navika uobiËa-jen je naËin na koji nas Duh vodi prema svetosti. Navike su vrlo vaænena naπem krπÊanskom putu, posebno one navike koje su povezane sbiblijskim vrlinama kao πto su strpljenje, ljubav, vjernost, ljubaznost,dobrota, blagost i suzdræljivost.

Kada Duh Sveti ispuni naπe srce, bez sumnje Êemo postati aktivniu sluæbi Bogu. Meutim, preËesto zaboravljamo da nas Bog posveÊuje ida Êe On zavrπiti dobro djelo koje je zapoËeo u nama (Filipljanima 1,6).Katkad smo toliko zauzeti obavljanjem razliËitih poslova u Boæjem djeluda zaboravljamo uæivati u trenucima provedenim s Njim u molitvi. Kadasmo previπe zauzeti da bismo se molili, previπe smo zauzeti da bismobili krπÊani. Moæda su naπe znanje ili uspjeh koji smo postigli uËinili dase osjeÊamo toliko samouvjereno i da se u toj mjeri oslanjamo na sebe,svoje sposobnosti i dobre planove, da zaboravljamo kako bez Krista iDuha Svetoga ne moæemo niπta postiÊi.

Rad nije svetost. Neki ljudi smatraju da Ëine velika djela za Gospo-dina, pa ipak Ga uistinu ne slijede. “Mnogi Êe mi u onaj dan reÊi:‘Gospodine, Gospodine, zar nismo pomoÊu tvoga imena prorokovali,pomoÊu tvoga imena izgonili zle duhove, pomoÊu tvoga imena ËudesaËinili?’ (Matej 7,22) Postoji velika razlika izmeu poziva koji nam BogupuÊuje i vlastitog poticaja da uËinimo neπto za Boga. Ako prvo nismoodvojili tiho vrijeme da Ëujemo Boæji poziv, u opasnosti smo da po-stupamo po vlastitom nahoenju. Meutim, ako naπ rad ne proizlazi izBoæjeg poziva, njega neÊe pratiti snaga, sila, mir i trajni blagoslovi. NaπanajveÊa potreba u osobnoj svetosti jesu trenuci provedeni s Bogom,kada voeni Duhom Svetim sluπamo Njegov glas i primamo novu snaguiz Njegove RijeËi. Jedino Êe ovo dati naπem radu pravu vjerodostojnosti uvjerljivu snagu.

51

PETAK 10. veljaËe


U knjizi Ellen G. White Isusove usporedbe proËitajte poglavlje“Kraljevstvo je nebesko sliËno kvascu”, str. 56—62.

Kako uopÊe moæemo shvatiti Boæju svetost kada je naπa narav palai iskvarena? Svetost odreuje Boga kao osobitog i izdvojenog od svijetagrijeha i smrti, s Ëime se mi ljudi suoËavamo. Meutim, ovdje uoËavamonevjerojatnu pojedinost: Bog nam pruæa priliku da sudjelujemo u Njego-voj svetosti. Zavjetni odnos s Njim upravo se na to odnosi. “Govori svojzajednici Izraelaca i reci im: ‘Sveti budite! Jer sam svet ja, Jahve, Bogvaπ!’” (Levitski zakonik 19,2) Ili kao πto je reËeno u Poslanici Hebreji-ma: “KoreÊi ih, naime, Bog izjavljuje: ‘Evo dolazi vrijeme — veli Gospodin— u koje Êu s domom Izraelovim i s domom Judinim sklopiti Novisavez. ... Ovo je Savez koji Êu sklopiti s domom Izraelovim poslije onogvremena — veli Gospodin — : Stavit Êu svoje zakone u pamet njihovu,upisat Êu ih u srca njihova. Ja Êu biti Bog njihov, a oni Êe biti narodmoj.’” (Hebrejima 8,8.10) U ovim tekstovima moæemo zapaziti poveza-nost izmeu svetosti, Saveza i Zakona. Ne moæemo biti sveti ako nevrπimo Boæji zakon, a Njegov Zakon moæemo vrπiti samo kada Duh Svetiosobno napiπe Zakon u naπem srcu i umu. Kakvu svetu prednost imamo“da postanemo sudionici Njegove svetosti”, koju izraæavamo ljubavlju iposluπnoπÊu Njegovom Zakonu!

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Prisjetite se u razredu pitanja s kraja odsjeka od utorka otome πto biste rekli osobi koja vam postavlja pitanje kako se obeÊa-nje o pobjedi nad grijehom moæe ostvariti u njezinom æivotu. ©tobiste joj odgovorili?

2. ©to znaËi kada se kaæe da je Boæji zakon napisan u naπemsrcu i umu? Po Ëemu se to razlikuje od Ëinjenice da je napisansamo na kamenim ploËama?

3. O Ëemu razmiπljate kada pomislite na Boæju svetost? Nekasvaki Ëlan razreda kaæe kako je zamiπlja. ©to Isus otkriva o Boæjojsvetosti?

4. ©to je temelj naπe svetosti? Kako se ona postiæe?5. U odsjeku od srijede zabiljeæeno je sljedeÊe: “Zakon nas ne

spaπava. Nikada neÊe ni moÊi. Zakon nikada neÊe biti put spasenja.To je put spaπenih.” Kako nam ovo razmiπljanje pomaæe da shvati-mo ulogu Zakona u æivotu posveÊenog krπÊanina u kojem djelujeDuh Sveti?

52

“Gospodine, ne mogu Te naÊi; molim Te,pronai Ti mene.” (2)

Greg je uputio i ohrabrio Hannelu da posjeti mjesnu adventistiËkucrkvu. Oklijevala je, jer je tako Ëesto bila razoËarana; ali na kraju je pristalaotiÊi. Nije puno oËekivala, ali kad je stigla u crkvu, bila je osvojena topli-nom i prijateljstvom. Bila je izvan sebe vidjevπi i Ëuvπi duboke biblijskerasprave. “Ti ljudi su znali toliko o Bibliji! Posebno su mi se svidjele pro-povijedi.” prisjeÊa se Hannela. “Posjetila sam crkvu i sljedeÊeg tjedna.”

Isprva se Hannela u sebi borila s odlaskom u crkvu subotom, dok nijeshvatila dragocjenost subote. Nekoliko drugih spoznaja o adventistiËkojvjeri ju je zbunjivalo, ali Greg joj je pomogao naÊi odgovore na njezinapitanja, i ona je nastavila pohaati crkvu.

“Zaljubila sam se u Isusa, kao πto je moj bratiÊ to uËinio, istinski,toliko godina ranije.” kaæe Hannela. “Tog ljeta sam posjetila crkveni biblij-ski kamp, gdje sam prouËavala Bibliju duboko i ozbiljno s drugima koji suse zanimali za istinu. Vratila sam se istinski duhovno osvjeæena. Tijekomstanki izmeu predavanja sjedila bih pokraj jezera i molila se za mojegasupruga.”

Hannela se vratila kuÊi iz kampa vesela srca. Kao i obiËno, govorila jeo svojoj ljubavi prema Bogu svojemu muæu, ali ovaj put je osjetila posebnupotrebu da ga pozove da donese odluku da i on preda svoj æivot Isusu. Onato nije znala tada, ali to je bio njihov posljednji razgovor o vjeri. Dva danakasnije suprug joj je umro u automobilskoj nesreÊi.

“Nisam mogla razumjeti zaπto bi mi Bog oduzeo muæa tako brzo nakonπto sam Mu predala svoj æivot.” rekla je. “Sada shvaÊam da mi je Bog daocrkvenu obitelj da me podræi i moli se sa mnom za vrijeme tih teπkih dana.Biblijski redci koje sam zapamtila dali su mi mir, i Sveti Duh me je utjeπio.”

Hannela je poËela raditi u Dopisnoj biblijskoj πkoli, gdje pomaæe dru-gima koji se bore s nekim od istih pitanja koja je ona imala. Nakon nekogvremena Hannela je upoznala dobrog Ëovjeka u crkvi, s kojim je sklopilanovi brak.

“Bog nam je dao da sluæimo zajedno”, kaæe ona. ©to se tiËe Grega uAustraliji, on se vratio Gospodinu. Bog sigurno radi na tajanstvene naËine!

U 2010. godini jedan dio dara trinaeste subote osigurao je dio novËanihsredstava za izgradnju veÊeg molitvenog doma za adventistiËku skupinuvjernika koji su se sastajali u πkoli u mjestu Nummela u Finskoj. Hvala vamπto doprinosite Boæjem djelu pomaæuÊi svojoj braÊi i sestrama iz cijelogsvijeta kroz darove trinaeste subote u tromjeseËju. Hvala vam za molitve.

Za viπe iskustava o misijskom djelovanju u Transeuropskoj divizijiposjetite www.adventistmission.org/misssion-quarterlies.

53



Duh Sveti i plod Duha“Naprotiv, plod su Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, bla-

gost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdræljivost. Protiv ovih nepostoji zakon.” (GalaÊanima 5,22,23)

Biblijski tekstovi: Ivan 15,1-11; GalaÊanima 5,22; 1. KorinÊa-nima 13; Rimljanima 14,17; Efeæanima 5,9; Matej 5,5.

Plod Duha je sræ krπÊanskog æivota. Iako apostol Pavao nabrajadevet razliËitih aspekata ovog ploda, to je ipak jedinstveni plod kojitreba promatrati u cjelini. Plod Duha ne otkriva nam πto osoba moæeuËiniti u sluæbi Bogu koristeÊi se duhovnim darovima i talentima. PlodDuha pokazuje kako osoba æivi za Boga. Pokazuje kakva je ta osoba.Sve vrline navedene u GalaÊanima 5,22.23 posjeduje i Isus Krist. OtudazakljuËujemo da je plod Duha æivot kojim Isus Krist æivi u nama silomDuha Svetoga.

Plod Duha ne postiæemo iskljuËivo ljudskim naporima. Snagom voljemoæemo iznjedriti i pokazati neke od ovih vrlina. Meutim, to nije istokao kada Duh Sveti djeluje u nama. One koje sami stvaramo jesu poputvoπtanog voÊa u usporedbi sa stvarnim. Voπtano voÊe je umjetno. Sodreene udaljenosti ono izgleda podjednako lijepo, ali je njegov okusneusporedivo loπiji u odnosu na okus pravog voÊa. Pravi plod se nestvara. On proistjeËe iz odnosa. Kada nas Duh Sveti dovede u zajednicus Isusom preko Njegove pisane RijeËi, Njegove osobine poËinju se otkri-vati u naπem æivotu.

54


UVJET RA–ANJA PLODA

ProËitajte Ivan 15,1-11. Zaπto se plod razvija samo iz æivezajednice s Isusom, Trsom? Zaπto je toliko vaæno da budemo uIsusu? Kako prebivamo u Njemu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prva tajna raanja pravog krπÊanskog ploda nalazi se u prebivanjuu Kristu. Bez Krista ne moæemo stvoriti pravi duhovni plod. Plod Duhane biva utisnut u nas izvana, veÊ je posljedica ovog æivota u nama. Isusu Ivanu 15,1-11 kaæe da je donoπenje ploda rezultat Njegovog æivota,Trsa, koji teËe granama vjernika. Rast ploda je Boæje djelo koje se izvr-πava preko Isusa Krista.

Odgovornost je vjernika da budu u Kristu. Kada Krist prebiva unaπim mislima, to Êe postati vidljivo u naπim postupcima. Isus æivi unama. Kristov æivot bit Êe obnovljen u nama u tom smislu da Êemoodraæavati Njegov karakter.

Plod Duha je Isusov karakter koji se silom Duha Svetoga raa uNjegovim sljedbenicima. Kada Krist prebiva u nama, mi Êemo “æivjeti poDuhu pa sigurno neÊemo udovoljavati poæudi tijela” (GalaÊanima 5,16).

Isus je rekao: “Tako svako dobro stablo raa dobrim rodom, a zlostablo raa zlim rodom. Ne moæe dobro stablo roditi zlim rodom, a zlostablo dobrim rodom.” (Matej 7,17.18) Dobar rod je prirodna posljedicanaπeg prebivanja u Kristu i naπe zajednice s Njim po Duhu Svetome.Kada suraujemo s unutarnjim poticajima koje Duh vrπi na naπe srce,plod Duha postaje vidljiv u naπem æivotu. Naπ karakter bit Êe preobra-æen i odraæavat Êe karakter Isusa Krista u naπim rijeËima, djelima, Ëaki mislima. Duh Sveti podarit Êe nam silu da æivimo pobjedonosnimæivotom i da razvijemo vrline svojstvene Boæjoj djeci.

U 2. Timoteju 3,5 apostol Pavao opisuje ljude koji “Êe saËuvativanjski oblik poboænosti iako su se odrekli njezine sile”. U Ëemu jerazlika izmeu poboænog æivota i æivota ispunjenog Duhom Svetim?Kako moæemo znati kakvim æivotom mi æivimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

55


PLOD LJUBAVI

ProËitajte tekstove u GalaÊanima 5,22 i 1. KorinÊanima 13.Zaπto je Pavao naveo ljubav kao prvi izraz ploda Duha? Kako ljubavutjeËe na ostale aspekte ovog ploda?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ljubav na odgovarajuÊi naËin predvodi i oplemenjuje razliËita svoj-stva ploda Duha i proæima cjelokupan plod. U odreenom smislu sveostale navedene vrline mogu se promatrati kao aspekti ljubavi. BuduÊida je Bog ljubav (1. Ivanova 4,8), najuzviπenija krπÊanska vrlina je ljubav(1. KorinÊanima 13,13). Boæja ljubav je temelj i izvor svake druge vrijed-nosti. Boæja ljubav izlijeva se u naπa srca silom Duha Svetoga (Rimljani-ma 5,5). Ljubav je pokazatelj da smo Boæja djeca.

Ova ljubav znaËi mnogo viπe od ljudskih osjeÊaja. Ona ne moæenastati ljudskim naporima. Javlja se kao rezultat prebivanja u Kristu.Ovakva ljubav je plemenita i nezasluæena. Samo ona ima moÊ da preo-braæava. ZahvaljujuÊi svojoj blagoj, ali ujedno i snaænoj naravi, boæan-ska ljubav vodi greπnika na pokajanje i budi u njemu æelju za neËimboljim. Ljubav ima silu da ujedini — Ëak i one koji su prethodno bilineprijatelji (Luka 6,27.28; Rimljanima 5,8). Svijet Êe na osnovi naπemeusobne ljubavi poznati da su krπÊani doista sljedbenici Isusa Krista(Ivan 13,35). Plod ljubavi takoer Êe potaknuti krπÊane da pokaæu razu-mijevanje i suosjeÊanje jedni drugima.

Zanimljivo je da se glavni opis ljubavi u 1. KorinÊanima nalaziizmeu 12. i 14. poglavlja. Ova dva poglavlja bave se duhovnim darovima.Trinaesto poglavlje, meutim, govori o ljubavi: plodu Duha. »ak i istak-nuti darovi nemaju vrijednost bez ljubavi. Duhovni darovi bez plodaDuha su slabi i ne donose blagoslove kakve Bog æeli. Ljubav je ljepilokoje spaja sve druge vrline ploda Duha u jedinstvenu cjelinu i dajevjerodostojnost svemu πto Ëinimo.

U Ëemu u vaπem æivotu nedostaje vrlina ljubavi? Zamolite DuhaSvetoga da vas ispuni ljubavlju prema ljudima s kojima se svako-dnevno sreÊete. Ne zaboravite da Bog svoju ljubav prema namapokazuje i preko drugih ljudi. Kako drugima moæete pokazati ljubav?Kako ljubav utjeËe na ostale vrline spomenute u okviru ploda Duha?

..................................................................................................................................

56

UTORAK 14. veljaËe

RADOST, MIR I STRPLJIVOST

U Rimljanima 14,17. piπe sljedeÊe: “Kraljevstvo se Boæje ne sastojiu jelu i piÊu, nego u pravednosti, miru i radosti po Duhu Svetom.”Drugim rijeËima, radost je reakcija ljubavi na Boæje blagoslove, Njegovuveliku milost i praπtanje.

Meutim, Ëovjekova radost Ëesto je usmjerena na ovozemaljske stvarii ovisi o okolnostima. Radost koja je utemeljena u plodu Duha, meu-tim, usmjerena je na Boga i ono πto On Ëini za nas. Ona nije nadahnutatrenutaËnim prilikama. Kao Boæji narod trebamo se radovati. To ne znaËida se trebamo stalno smijati, iako prijateljski osmijeh mnogo govori.Naπe povjerenje u Boga pruæit Êe nam mnoπtvo razloga da se radujemoneopisivom radoπÊu zbog svega onoga πto On Ëini za nas i u nama.Duhovna radost je posljedica aktivne vjere.

ProËitajte Ivan 14,27; Rimljanima 14,17. Kako je mir povezans djelom Duha Svetoga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mir je trajniji od radosti. Mir se javlja kao rezultat opravdanja vje-rom u naπem Gospodinu Isusu (Rimljanima 5,1). Kada smo u miru sBogom, Duh Sveti Êe nam pomoÊi da budemo strpljivi i u dobrim odno-sima s drugima. BuduÊi da Êe Bog mira biti s nama (Filipljanima 4,9) poDuhu Svetom, neÊemo biti svadljivi i osvetoljubivi prema drugima. Koli-ko god je to moguÊe, sa svima Êemo æivjeti u miru (Rimljanima 12,18).

ProËitajte 2. Petrova 3,9. Kako strpljivost odraæava Boæji karak-ter?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Strpljivost nije raπirena osobina meu ljudima. Biti strpljiv znaËitrpjeti druge ljude ili okolnosti Ëak i kada sve ne ide lako i bez teπkoÊa.Ipak, Ëak ni u kuπnjama nismo sami. Bog nas podupire svojim DuhomSvetim i gradi strpljenje koje je karakteristiËno obiljeæje vjernika u vri-jeme svrπetka (Otkrivenje 14,12). Samo oni koji pred sobom imaju vrije-dan cilj mogu biti strpljivi.

Radost, mir i strpljivost. U kojoj ste mjeri iskusili ove plodoveu svojem æivotu? Na kojem podruËju u svojem æivotu joπ morateraditi?

57

SRIJEDA 15. veljaËe

DOBROTA, BLAGOST I VJERNOST

ProËitajte 1. KorinÊanima 13,4. Zaπto iskrena dobrota privlaËiljude? U kojim primjerima zapaæate Boæju dobrotu u Njegovomodnosu prema ljudima?

..................................................................................................................................

“Dobrota” je rijeË koja se Ëesto koristi u opisivanju Boæjeg odnosaprema svojem narodu. Dobrota takoer odreuje naπe ponaπanje premadrugima u njihovim slabostima. Bog bi mogao biti vrlo strog kada su upitanju naπe pogreπke. Ipak, On prema nama postupa kao πto bi otacpun ljubavi postupao prema svojem djetetu koje joπ uËi (Hoπea 11,1-4).Moæda niπta toliko Ëesto ne kvari ugled naπem krπÊanskom svjedoËenjui sluæbi kao neljubaznost. Biti dobar i ljubazan ne stoji niπta, a moæeotvoriti vrata srca druge osobe. Koliko god morali biti strogi kad je upitanju korenje, ne trebamo biti neljubazni u naπem ophoenju premadrugima, bez obzira na njihove pogreπke i nedostatke. Koriti u dobromduhu moæda je najveÊi pokazatelj plemenitosti karaktera.

ProËitajte Efeæanima 5,9. ©to je osim dobrote spomenuto uovom tekstu?

..................................................................................................................................

Dobrota je ljubav na djelu. Dobrota koja raste kao plod Duha takoerobuhvaÊa djela dobrote. Upravo dobrotu pokazujemo drugima u prak-tiËnim djelima ljubavi. Kada Duh Sveti æivi u nama, dobrota Êe bitiizlivena na ljude s kojima dolazimo u dodir.

ProËitajte GalaÊanima 5,22. Zaπto je vaæno da budemo pouzda-ni i vjerni u krπÊanskom hodu s Bogom?

..................................................................................................................................

U ovom retku istaknuta je vjernost koja se pokazuje u karakteru iponaπanju silom Duha Svetoga. Vjernost oznaËava povjerljivost ili po-uzdanost. Oni koji su vjerni, Ëine ono πto obeÊaju. Vjernost je takoerosobina Isusa Krista, koji je nazvan “Svjedokom vjernim” (Otkrivenje1,5), i Boga Oca, koji ispunjava svoja obeÊanja i vjeran je u onome πtoËini (1. KorinÊanima 1,9; 10,13; 1. Solunjanima 5,24; 2. Solunjanima3,3). Svojom vjernoπÊu odraæavamo Boæju sliku u svojem æivotu. “Neradi se o velikim rezultatima koje postiæemo, veÊ o pobudama s kojimaradimo; one su bitne Bogu. On cijeni dobrotu i vjernost viπe od koliËineobavljenog posla.” (Ellen G. White, SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 2, str.427)

58


BLAGOST I SUZDRÆLJIVOST

ProËitajte GalaÊanima 5,23; Matej 5,5. Zaπto je blagost ilikrotkost toliko vaæna za vodstvo nalik na ovo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Blagost ili krotkost ne znaËi slabost. To nije kukaviπtvo ili nedosta-tak pravih osobina voe. Naprotiv, Mojsije je nazvan najkrotkijim Ëovje-kom na Zemlji (Brojevi 12,3); pa ipak je bio silan voa Boæjeg naroda.Krotki ljudi nisu naprasiti, svadljivi ili napadaËki raspoloæeni. Naprotiv,oni sluæe ispunjeni blagim duhom. Blagost moæe biti vanjski izrazunutarnje vjere i povjerenja, ne u sebe, naravno, veÊ u Boæju silu kojadjeluje u nama. Oni koji su buËni, nagli i napadni skrivaju svoju nesi-gurnost i strahove.

ProËitajte GalaÊanima 5,23; Izreke 16,32. Do kakve nesreÊedolazi kada ne vladamo sobom? Kakve blagoslove dobivamo akosmo umjereni i upravljamo sobom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Posljednji aspekt ploda Duha je umjerenost ili suzdræljivost. Ovo jepodruËje u kojem svi trebamo biti oprezni, jer tko se na ovaj ili onajnaËin ne bori sa suzdræljivoπÊu? Da bi netko mogao upravljati gradom,zajednicom ili Crkvom, mora biti sposoban upravljati sobom. Pravaumjerenost znaËi vladanje ne samo hranom i piÊem, veÊ svakim podru-Ëjem u æivotu.

Sve prethodno navedene vrline dijelovi su jednog ploda Duha. KadaBiblija opisuje Boæje djelovanje u naπem æivotu, moralna strana svetostiima prednost u odnosu na dopadljive darove. U æivotu vjernika vaæna jesliËnost u svim pojedinostima. BuduÊi da je plod Duha uobiËajeno pre-poznatljivo obiljeæje svih vjernika svuda u svijetu, on stvara vidljivojedinstvo u Crkvi.

Razmislite na kojim biste podruËjima u svojem æivotu trebalipokazati veÊu suzdræljivost? Zaπto je vaæno da je Boæjom silomposjedujete na svim podruËjima? Iznesite svoj odgovor u subotnjo-πkolskom razredu.

..................................................................................................................................

59

PETAK 17. veljaËe


“Tekst u GalaÊanima 5,22.23 suvremenim bi jezikom mogao glasitiovako: ‘Plod Duha je njeæna i ljupka naklonost, ozaren duh i veseloraspoloæenje, miran um i staloæeno vladanje, podnoπenje i strpljivost uneugodnim okolnostima i dodiru s teπkim ljudima, suosjeÊajno uvianjei paæljivo upuÊena pomoÊ, plemenit sud i velikoduπno davanje, odanosti pouzdanost u svim okolnostima, poniznost koja zaboravlja na sebe dabi drugima pruæila radost, suzdræljivost i samosvladavanje u svemu, πtoje posljednje obiljeæje usavrπavanja’ Ovakva vrsta karaktera pokazujeplod Duha. Sve je u rijeËi ‘plod’. On se ne postiæe naporima, veÊ prebi-vanjem, ne brigom, veÊ povjerenjem, ne djelima, veÊ vjerom.” (S. Chad-wick, The Holy Spirit, 30. poglavlje)

“Ako je ljubav prema istini u vaπem srcu, vi Êete govoriti istinu.Govorit Êete o blaæenoj nadi koju imate u Isusu. Ako imate ljubav usrcu, nastojat Êete ispraviti i izgraivati svojeg brata u najsvetijoj vjeri.Ako se izrekne neka rijeË koja moæe naruæiti karakter vaπeg prijateljai brata, nemojte ohrabrivati takav razgovor. To je djelo neprijatelja. Nje-æno napomenite sugovorniku da Boæja rijeË zabranjuje takvu vrstu razgo-vora.” (Ellen G. White, Primit Êete silu, str. 76)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte u razredu o posljednjem pitanju iz odsjeka odËetvrtka koji govori o potrebi za suzdræavanjem. Ako smo spaπenimiloπÊu, zaπto je pobjeda nad grijehom toliko vaæna? Uostalom, zarEvanelje ne govori o opraπtanju grijeha? U isto vrijeme, razmisliteo Judinom karakteru i do Ëega ga je doveo grijeh pohlepe. ©to iznjegovog primjera moæemo nauËiti o potrebi za pobjedom? Na kojinam naËin sljedeÊe rijeËi Ellen G. White pomaæu da odgovorimo napitanje o potrebi za pobjedom? “Svu silu Evanelja osujetit Êe nakraju samo jedna ruæna crta karaktera, jedna uporno njegovanagreπna æelja.” (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 53)

2. Zaπto je plod Duha vaæniji od bilo kojeg duhovnog dara?3. ProËitajte naglas 1. KorinÊanima 13 u razredu. Zaπto apostol

Pavao tolikoj mjeri naglaπava potrebu za ljubavlju? Kako moæemonauËiti ljubiti u skladu s Pavlovim rijeËima o pokazivanju ljubavi?Zaπto je odbacivanje svojega “ja” i prebivanje u Kristu toliko vaæno,posebno kada je u pitanju ljubav prema onima koji nam nisu sim-patiËni?

60

Mjesto kojem pripadam

Leila se probudila teπka srca. Bila je subota, a ona je nostalgiËnaosoba. Sjetila se majke i brata koji Êe tog dana biti u crkvi. U Keniji joj seËinilo da gotovo svatko ide u crkvu. Ali u Danskoj, gdje je sada æivjela Leila,izgledalo je da tek nekoliko ljudi prisustvuje bogosluæjima u inaËe lijepimcrkvama razasutima po gradu. Zapravo, bila je toliko zauzeta u ta dva mjesecaotkako je stigla, da nije uspjela pronaÊi crkvu.

Leila je doπla u Kopenhagen u posjet svojoj tetki. Kad je tetka predlo-æila Leili da nae posao kao dadilja, ona se s tim sloæila. Dobila je potrebnuvizu i naπla posao u divnoj obitelji u kojoj su se prema njoj odnosili spoπtovanjem.

PoËela je πtedjeti novac kako bi se mogla upisati na fakultet kad sevrati kuÊi. Ali nije naπla molitveni dom. Jednog dana je pretraæivala naraËunalu i traæila Crkvu adventista sedmog dana u Kopenhagenu. Bila jeoduπevljena otkriÊem. Naπla je viπenacionalnu adventistiËku zajednicu kojase okuplja na bogosluæju u tom gradu. Brzo je prepisala adresu. Ali kakodoÊi tamo? Njezina tetka nije bila adventistica, pa je Leila odluËila krenutiautobusom sama. Nabavila je plan grada i poæurila uhvatiti autobus.

Dolaskom na mjesto gdje se adventisti uobiËajeno susreÊu, Leila jeuvidjela da tamo nema nikoga!

Zatim je primijetila obavijest na vratima s objaπnjenjem da su vjernicitoga dana u jednom srediπtu za odmor u predgrau. U obavijesti su bileupute kako stiÊi tamo. Leila je poæurila uhvatiti autobus koji vozi izvangrada, na mjesto gdje se odræavao taj sastanak. Promaπila je nekoliko sta-nica prije nego πto je pronaπla traæeno srediπte za odmor, te stigla baπ kadje propovijed zavrπavala. No, Leila se viπe nije brinula. Pronaπla je one kojeje traæila! Upoznala je Rosu iz Ugande, koja ju je pozvala da joj se pridruæina ruËku.

Rosa ju je upoznala s ostalim vjernicima koji govore engleski. Upo-znala je ljude s raznih strana svijeta: iz Filipina, s Islanda, iz Tanzanije,Sjeverne Amerike, kao i iz Danske. Vjernici su joj izrazili toplu dobrodo-πlicu i pozvali je da im se pridruæi i sljedeÊe subote, a ona je odluËila daneÊe propustiti niti jednu subotu zajedniπtva i πtovanja Boga!

Leila se raduje πto je pronaπla svoju duhovnu domovinu u viπenacio-nalnoj zajednici u Danskoj. OsjeÊa se voljenom i prihvaÊenom i zauzvratona pozdravlja i prihvaÊa druge koji dolaze.

U toj mjesnoj viπenacionalnoj crkvi u Kopenhagenu, u kojoj se govoriengleski, okupljaju se adventisti iz najmanje πesnaest zemalja. Oni njegujujedinstvo i zajedniπtvo u svojoj novoj domovini, njima stranoj zemlji, i no-vom crkvenom domu.

Dio dara trinaeste subote 2010. godine pomogao je osigurati novËanasredstva za novo mjesto bogoπtovlja za ovu viπenacionalnu adventistiËkuzajednicu. Hvala vam πto podupirete adventistiËku misiju!

61



Duh Sveti i duhovni darovi“Milosni su darovi razliËiti, ali je isti Duh. RazliËite su i

sluæbe, ali je isti Gospodin. RazliËiti su i uËinci, ali je isti Bogkoji Ëini sve u svima.” (1. KorinÊanima 12,4-6)

Biblijski tekstovi: 1. KorinÊanima 12,4-7.11; Efeæanima 4,7;1. KorinÊanima 12,14-31; Rimljanima 12,3-8; 1. Ivanova 4,1-3.

Jedan Ëovjek, krenuvπi na dug poslovni put, postavio je svojegasina da vodi kuÊanstvo i dao mu posebnu zadaÊu. Meutim, sin je uskoroshvatio da mu otac nije osigurao potrebna sredstva i orua da izvrπi tuzadaÊu. Vidno razoËaran, sin taj posao nije mogao dovrπiti.

SliËno tome, kada se pridruæio Ocu na Nebu, Isus je dao svojimuËenicima poseban nalog: da propovijedaju Radosnu vijest cijelom svije-tu. Meutim, On nije ostavio svoje uËenike bez odgovarajuÊe pomoÊi.Silom Duha Svetoga osposobio ih je da Ëine ono πto im je zapovjedio uNjegovo ime. U 1. KorinÊanima 1,4-7 apostol Pavao izraæava zahvalnost“na milosti Boæjoj koja vam je dana u Kristu Isusu. U njemu ste postalibogati ... tako da ne oskudijevate nijednom milosti dok Ëekate objavlje-nje Gospodina naπega Isusa Krista.” Duhovni darovi dani su u Kristupreko Duha Svetoga za izgradnju Njegove Crkve.

Ovaj tjedan prouËavat Êemo o Duhu Svetom kao vrhovnom Daro-vatelju Boæjih izuzetnih darova i sagledati razliku izmeu ploda Duha iduhovnih darova.

62


PLOD DUHA I DUHOVNI DAROVI

Plod Duha i duhovni darovi potjeËu od istog ZaËetnika. Pa ipaknisu isti. Ni od koga se ne zahtijeva da pokaæe duhovni dar, ali svi bitrebali pokazivati plod Duha. Duhovni darovi ne svjedoËe nuæno o du-hovnosti, ali plod Duha svjedoËi. Plod je jedan, a darova mnogo, meukojima su jedni veÊi od drugih.

ProËitajte 1. KorinÊanima 12,4-7.11. Koja je sræ Pavlovog nau-ka u ovim redcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dok je sve aspekte ploda Duha Bog osmislio tako da budu vidljiviu æivotu Njegovih sljedbenika, svaki vjernik nema isti dar ili darove. Nijedana zapovijed da svi trebaju imati jedan odreeni dar, kao πto je naprimjer govorenje jezicima. Bog umjesto toga suvereno osposobljavasvoje vjernike razliËitim darovima kako On smatra da je najbolje. Du-hovni darovi su dani da bismo mogli sluæiti drugima i izgraditi Tijelo,Njegovu Crkvu. Ovi darovi nisu nam darovani radi naπeg zadovoljstva islave. Dani su nam radi unapreenja Boæjeg djela.

Prema tome, duhovni darovi su bezvrijedni bez ploda Duha. Za-nimljivo je da se u okviru duhovnih darova Ëesto ukazuje na ljubav.Odmah iza 1. KorinÊanima 12 slijedi izuzetan opis ljubavi u 13. poglavlju.Na tekst iz Efeæanima 4,11-13 nadovezuju se redci 15 i 16 u kojima sespominje ljubav. Redci zabiljeæeni nakon teksta u Rimljanima 12,3-8,Ëija su tema duhovni darovi, govore o ljubavi (vidi Rimljanima 12,9.10).

Osim toga, ovo su milosni darovi, odnosno darovi ljubavi. Oni sudani iz ljubavi i pomaæu da Boæja ljubav dopre do drugih ljudi. PokazujuÊiljubav prema drugima, otkrivamo im Boæju ljubav. SveznajuÊi Bog punljubavi osigurava sredstva kako bi ono πto je zapovjedio svojem narodubilo ostvareno. Moæda je zato ljubav najveÊi od svih darova (1. KorinÊa-nima 13,13).

Zaπto se ljubav nalazi u srediπtu svega πto Ëinimo kao krπÊani?Kako nas ljubav, na odreeni naËin, “osposobljava” u naπem svjedo-Ëenju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

63


BOG, SUVERENI DAROVATELJ DUHOVNIH DAROVA

»ovjek ne odluËuje o tome koje Êe darove imati. GrËka rijeË charis-mata oznaËava darove Duha — milosne darove koje daje i dijeli osobnoBog. Mi ih ne zaraujemo svojim poloæajem, sluæbom, ugledom, obra-zovanjem ni duhovnim dostignuÊima. Duhovni darovi dani su nam bes-platno iz ljubavi da bismo mogli ispuniti zadaÊu koju nam je Bog povje-rio.

ProËitajte Efeæanima 4,7. »esto mislimo da Duh Sveti darujeduhovne darove. Apostol Pavao povezuje takoer Isusa Krista sdavanjem darova. Kako je Isus ukljuËen u dijeljenje darova?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao kaæe da je ova milost osigurala pravo da primimo darove.Meutim, Duh Sveti je taj koji ih razdjeljuje vjernicima Crkve. One kojisu prihvatili Isusa kao osobnog Spasitelja i koji vjeruju u Njega, DuhSveti Êe osposobiti duhovnim darovima “kako hoÊe” (1. KorinÊanima12,11). Dodjeljivanje darova Boæja je suverena odluka.

Uroene sposobnosti nisu duhovni darovi. Duhovni darovi nisu istoπto i prirodni talenti koje je osoba moæda razvila temeljnim obrazova-njem. Mnogi nekrπÊani su blagoslovljeni takvim talentima. BuduÊi da jesvaki dobri dar i savrπeni poklon od Boga (Jakov 1,17), On je odluËioosposobiti vjernike posebnim darovima da bi blagoslovio æivote drugihkrπÊana i da bi izgradio svoju Crkvu. Bog moæe upotrijebiti i prirodnetalente u tu svrhu kada osoba prizna da Ëak i takvi talenti potjeËu odBoga, a zatim ih ponizno i u molitvi posveti Gospodnjem djelu.

©to apostol Pavao govori svojim Ëitateljima u 1. KorinÊanima12,14-31 o razdjeljivanju darova? Zaπto je ovo glediπte toliko va-æno za razumijevanje djelovanja duhovnih darova u Crkvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Duh Sveti dijeli darove prema svojoj mudrosti i volji. BuduÊi da nasljubi i najbolje zna kako moæemo uspjeπno sluæiti Bogu, ne trebamozavidjeti drugima na njihovim darovima. Zavidjeti na tuim darovimaznak je nezahvalnosti prema Bogu i iskazivanje sumnje u Njegovu mu-drost prigodom dijeljenja darova.

Koje je darove Bog podario Ëlanovima vaπe crkve? Kakvu porukumoæete izvuÊi iz Ëinjenice da razliËiti ljudi posjeduju razliËite darove?

64

UTORAK 21. veljaËe

SVRHA DUHOVNIH DAROVA

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Rimljanima 12,3-8; Efeæanima 4,8-12. Koja je svrha duhovnih darova koje nam Bog daje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Duhovni darovi jasno su dani radi sluæbe, a ne radi naπeg posveÊe-nja. To nisu Ëudesne sposobnosti koje zadovoljavaju naπu radoznalost,niti su dani kao lijek za dosadu. O darovima Duha Svetoga Ëestorazmiπljamo u okviru ispunjavanja naπih duhovnih potreba ili primanjusile u naπem hodu s Bogom. Kao posljedica ovakvog sagledavanja da-rova Duha Svetoga, sve viπe se usredotoËujemo na krπÊane nego naKrista. Viπe smo okrenuti prema sebi, nego prema Bogu. Kada prihvati-mo glediπte o duhovnim darovima prema kojem je Bog u srediπtu, shva-Êamo da darovi koje Bog daje ispunjavaju mnogostruke boæanske cilje-ve: dani su za unapreenje jedinstva Crkve i njezinu izgradnju (Efeæani-ma 4,12-16); za izvrπenje boæanski nadahnute sluæbe Crkve (Efeæanima4,11.12) i, na kraju, za proslavljanje Boga (1. Petrova 4,10.11).

Ovo je razlog πto nam se darovi nikad ne daruju da bi nama ugodili.Oni sluæe za pouËavanje drugih (1. Petrova 4,10; 1. KorinÊanima 14,12.26).Daruju se radi duhovnog dobitka i jaËanja cijele Crkve. Æalosno je kadase Boæji darovi, koji bi trebali potaknuti jedinstvo u Crkvi, pogreπnoprimjenjuju i time uzdiæu samo odreeni pojedinci. Na taj se naËinpojedincima pridaje prevelika vaænost. To, s druge strane, potiËe nejedin-stvo i stvara prostor za podjele.

PreËesto razmiπljamo o duhovnim darovima samo kao o sposob-nostima i talentima koje primamo. Iako su talenti ukljuËeni u duhovnedarove, trebamo imati na umu da Duh Sveti davanjem duhovnih darovatakoer daje poseban zadatak ili sluæbu (1. Petrova 4,10). Dakle, moglibismo reÊi da su duhovni darovi odreene sposobnosti koje Bog daje nanatprirodan naËin preko Duha Svetoga. Ovi darovi osposobljavaju osobuza posebnu vrstu sluæbe kojom se izgrauje Crkva. Da bi taj cilj biopostignut, potrebni su raznovrsni darovi.

Slaæete li se da je krajnji cilj darova jedinstvo Crkve? Kakovjernici sa svojim razliËitim darovima mogu doprinijeti jedinstvuCrkve? ©to se treba dogoditi da bi raznoliki darovi u Crkvi postaliblagoslov, a ne uzrok podjela?

65

SRIJEDA 22. veljaËe

DAROVI, NEKAD I SAD

ProËitajte 1. KorinÊanima 14,1 i usporedite sa sljedeÊim teks-tovima: 1. KorinÊanima 12,7-11.27-31; Rimljanima 12,3-8; Efeæa-nima 4,11.12. Jesu li ovi darovi dani samo novozavjetnim vjerni-cima? Zaπto su oni dostupni i danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki krπÊani smatraju da su duhovni darovi spomenuti u Novomzavjetu ograniËeni samo na vrijeme kada su æivjeli Isus i apostoli. Onitvrde da su sa smrÊu prvog apostola u Crkvi prestali postojati posebniduhovni darovi. Da bi poduprli ovakvo glediπte, navode tekst iz 1. Ko-rinÊanima 13,10 gdje apostol Pavao izjavljuje: “Kada doe πto je savrπe-no, iπËeznut Êe πto je nesavrπeno.” Da, doÊi Êe trenutak kada viπe neÊebiti darova. Meutim, oni Êe biti ukinuti samo kada doe savrπeno —kada viπe ne budemo vidjeli kao kroz staklo, veÊ licem k licu, kada Isusponovno doe. Prema Bibliji, duhovni darovi su nam dani radi izgradnjeCrkve (1. KorinÊanima 12,28). Pavao savjetuje vjernicima: “VruÊe Ëezniteza duhovnim darovima.” (1. KorinÊanima 14,1) Oni su nuæni za dobrobitTijela. U nedostatku bilo kakvog biblijskog dokaza da ih je Bog ukinuo,smatramo da je Njegova namjera da ih ostavi sve dok Crkva ne ispunisvoje poslanje i Krist ponovno ne doe.

Boæje djelo na svrπetku vremena bit Êe zavrπeno sa silom i snagomkoja nadilazi poËetke sluæbe. Dokle god je Crkvi upuÊen poziv da pripre-ma svijet za Kristov drugi dolazak, Bog neÊe ostaviti Ëlanove Crkve bezpomoÊi u ispunjavanju njihovog poslanja. Meutim, ovi darovi nikadaneÊe zamijeniti Bibliju niti Êe zauzeti isto mjesto kao i ona. Oni suispunjenje biblijskog obeÊanja da Êe vjernici biti osposobljeni za izgrad-nju Tijela i pripremu svijeta za skori Isusov dolazak.

ProËitajte Efeæanima 4,11-13, posebno redak 13, koji glasi:“Dok svi zajedno ne doemo k jedinstvu u vjeri i u pravoj spoznajiSina Boæjega, k savrπenom Ëovjeku, k mjeri punine veliËine Kristo-ve.” ©to ovaj redak govori o sadaπnjoj potrebi za darovima u Crkvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

66


DUH SVETI I DAR RAZLIKOVANJA

ProËitajte 1. KorinÊanima 12,10; 14,29; 1. Ivanova 4,1-3. Zaπtoje vaæan dar razlikovanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako u Crkvi postoje pravi duhovni darovi, Biblija nas upozorava dane vjerujemo svakom duhu, veÊ da ispitujemo duhove usporeujuÊi ihs Pismom, ispitujuÊi njihovu dosljednost i uzdiæu li Isusa kao Gospodi-na. Trebamo razlikovati duhove (1. KorinÊanima 12,10), jer nije sve odBoga πto se predstavlja da dolazi od Boga. Dana nam je opomena dademonske sile nastoje zavesti Crkvu i da postoje avolske kopije pravihduhovnih darova kao πto su laæne doktrine, laæna proroËanstva, tako-zvana vienja, navodno govorenje jezika, okultne iscjeliteljske moÊi,laæni znaci i Ëudesa itd.

Neki, meutim, koji Ëak i danas prihvaÊaju vaænost duhovnih darova,posebno naglaπavaju odreene duhovne darove i pridaju neopravdanuvaænost posebnim znacima i Ëudesima. Zanimljivo je da apostol Pavaonabraja dar razlikovanja odmah nakon dara Ëinjenja Ëudesa i dara pro-roπtva, prije nego πto Êe spomenuti dar tumaËenja jezika (1. KorinÊa-nima 12,10).

Da bi odræao Crkvu u istini i jedinstvu i saËuvao vjernike da nepou za laænim prorocima i ne budu zavedeni laænim znacima i Ëudesima,Bog daje Crkvi dar razlikovanja. Da bismo donijeli odgovarajuÊi sud oneËemu, potrebna nam je duhovna zrelost, poznavanje Biblije i vjernostBoæjoj rijeËi u vjeri i praktiËnom æivotu. Osnova svakog prosuivanja,meutim, mora biti Boæja rijeË. Samo ako sve ispitujemo RijeËju, moæe-mo biti sigurni da je ono πto vidimo i Ëujemo doista od Gospodina i dane potjeËe iz nekog drugog izvora.

“Osoba koja preko Ëinjenja Ëuda ispituje svoju vjeru, otkrit Êe daSotona moæe prijevarom Ëiniti Ëuda koja Êe izgledati kao prava. ... Nedopustite da dragocjene prilike da traæimo Gospodina cijelim srcem,umom i duπom budu izgubljene. Ako s ljubavlju ne prihvatimo istinu,moæda Êemo se naÊi meu mnoπtvom koje Êe promatrati Sotonina Ëudau posljednjim danima i povjerovati u njih. Mnoge neobiËne stvari pojavitÊe se u obliku divnih Ëuda, a zapravo su obmane koje Ëini otac laæi. ...Pod utjecajem zlih duhova ljudi Êe Ëiniti Ëuda.” (Ellen G. White, Se-lected Messages, sv. 2, str. 52,53)

67

PETAK 24. veljaËe


U knjizi Ellen G. White Velika borba proËitajte tekst na sljede-Êim stranicama: 404—408; 467—474.

Neki postavljaju pitanje: “Zaπto danas nismo svjedoci istih Ëuda,kao πto su Ëudesna iscjeljenja, kao u biblijska vremena?” Kao prvo, miipak sluπamo iskustva o Ëudima, a neki ljudi su ih sigurno vidjeli i izprve ruke. Drugo, kada Ëitamo Bibliju, moæemo steÊi dojam da su seËuda dogaala stalno. Meutim, taj dojam dobivamo samo zato πto jeDuh Sveti nadahnuo pisce da zabiljeæe dogaaje koji su bili kljuËni kodosnivanja prve Crkve, a ti dogaaji su Ëesto obuhvaÊali Ëuda. U onovrijeme prilike su u veÊini sluËajeva bile onakve kakve su i danas: ljudibivaju pouËeni Boæjoj rijeËi, a zatim se odazivaju na utjecaj Duha Svetoga.Ellen G. White piπe: “Krist je radio tako πto je propovijedao rijeË iolakπavao ljudske patnje Ëudesnim djelima izljeËenja. Meutim, meni jereËeno da mi sada ne moæemo raditi na taj naËin, jer Êe i Sotona po-kazivati svoju silu ËineÊi Ëuda. Boæji sluge danas neÊe Ëiniti Ëuda zatoπto Êe se dogaati i laæna izljeËenja, koja Êe biti proglaπavana boæan-skim. Zato je Gospodin odredio na koji naËin Njegov narod treba nasta-viti djelo tjelesnog izljeËenja zdruæenog s pouËavanjem RijeËi. Potrebnoje otvoriti sanatorije. U tim ustanovama trebaju raditi radnici koji Êeobavljati pravi zdravstveni misionarski rad. Na taj Êe se naËin πiritiutjecaj na one koji dolaze u sanatorije na lijeËenje.” (Ellen G. White,Selected Messages, sv. 2, str. 54)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koja je razlika izmeu ploda Duha i duhovnih darova?2. Kako nam razumijevanje da mudri Bog pun ljubavi daruje

darove, pomaæe da cijenimo razliËite darove u naπoj Crkvi?3. Zaπto Ëudesna izljeËenja i Ëuda sama po sebi nisu siguran

vodiË za odreivanje istine? ©to nam je joπ potrebno uz to?4. “Dakako, po milosti koja mi je dana, kaæem svakom od vas

da ne dræi do sebe previπe — viπe nego treba do sebe dræati — veÊneka dræi do sebe pristojno prema mjeri vjere koju je Bog udijeliosvakomu pojedinomu.” (Rimljanima 12,3) Koji je kljuËni savjet danu ovom tekstu? Koliko “visoko” miπljenje trebamo imati o sebi?

68

Oglas u novinama (1)

Kim je prelistavao novine, pregledavao naslove i Ëitao ono πto mu jebilo zanimljivo. Pogled mu se zaustavio na malom oglasu u donjem uglustranice. Najprije je proËitao povrπno, a onda se zaustavio i Ëitao ponovno.Okrenuo je stranicu i nastavio Ëitati, ali neπto ga je vuklo natrag onommalom oglasu. U nekoliko reËenica oglas je pozivao Ëitatelje da se pridruæeprouËavanjima Biblije koja Êe se odræavati utorkom uveËer.

Kim je nastavio Ëitati novine, ali ga je privlaËio onaj oglas kao πtoplamen svijeÊe privlaËi noÊnog leptira. Ponovno je proËitao oglas, osjeÊajuÊida se nudi ono πto mu je potrebno i za Ëime traga.

Oduvijek se zanimao za duhovnost. Iako njegova obitelj, kao i veÊinaljudi u Danskoj, nije bila religiozna, Kim je uvijek vjerovao u dobro, ako neu Boga. Uvidio je da je æivot ispunjen borbom izmeu dobra i zla. Vidio jezlo u alkoholu, drogama i nasilju na koje je posvuda nailazio. ZakljuËio je:ako postoji zlo, onda mora negdje postojati i dobro.

Pokuπao je æivjeti dobar æivot, ali njegovi neuspjesi su ga uvijekrazoËarali. Traæio je naËin da prigrli dobrotu, ne shvaÊajuÊi da je dobro kojetraæi zapravo Bog.

U potrazi za dobrotom, Kim je prihvatio zdrav naËin æivljenja i postaovegetarijanac. Ono πto je spoznao prenio je svojoj obitelji, ali bio je oprezanda ih ne zaspe s previπe informacija.

Tijekom vremena njegovi roditelji su uvidjeli mudrost u njegovom zdra-vom naËinu æivljenja.

Dok je Ëitao knjige o zdravlju, bio je uvuËen u pokret New Age. TauËenja ne nijeËu Boga, ali umjesto toga smatraju kako Bog postoji unutarsvake osobe kao sila za dobro. Ali spasenje po Isusu Kristu nije dio NewAgea.

SuoËavajuÊi se s nekim osobnim problemima, Kim je shvatio da pokretNew Age ne daje sve odgovore. Moralo je postojati neπto viπe u æivotu πtoon joπ nije otkrio. PoËeo je istraæivati o Bogu.

Je li On stvaran? Je li Mu stalo do ËovjeËanstva? Moæe li voljeti osobui pomoÊi njemu ili njoj u teπkim trenucima? Ako se Bog brine o njemu, Kimbi Ga htio upoznati.

(Nastavlja se)

69


Pouka 9 25. veljaËe—4. oæujka 2017.

Duh Sveti i Crkva“Nastojte saËuvati jedinstvo Duha, povezani mirom. Jedno

tijelo i jedan Duh, kao πto ste svojim pozivom pozvani samo kjednoj nadi; jedan Gospodin, jedna vjera i jedno krπtenje.”(Efeæanima 4,3-5)

Biblijski tekstovi: Efeæanima 1,22.23; 1. KorinÊanima 12,13;Rimljanima 6,3-7; Djela 17,11; Efeæanima 4,5.6; Djela 2,4-11.

O djelovanju Duha Svetoga katkad razmiπljamo samo na individu-alnom planu, u okviru æivota vjernika kao pojedinaca. Meutim, ovodjelovanje meu pojedincima temelj je duhovne zajednice. Duh Sveti jeu biti odgovoran za postojanje Crkve.

»esto smo u kuπnji da pomislimo kako Crkva postoji i raste zahva-ljujuÊi naπim raznovrsnim evaneoskim i misijskim aktivnostima. Da,Bog æeli ostvariti svoje slavne planove za Crkvu, i to Ëini uz naπu po-moÊ. Meutim, pravi razlog zaπto Crkva postoji nisu naπa djela, niti jenjezino postojanje rezultat naπe uspjeπne organizacije i valjane admi-nistracije, koliko god one bile vaæne. Crkva postoji zahvaljujuÊi onomeπto je Bog veÊ uËinio i Ëini za nas preko Duha Svetoga. Upravo Duh Svetistvara duhovnu zajednicu koja Boæju pisanu RijeË, nadahnutu istimDuhom, smatra autoritetom vjere i praktiËnog æivota. Duhom nadahnutaBiblija osnova je teoloπkog jedinstva Crkve. Bez djelovanja Duha Crkvane bi postojala i ne bi mogla ispuniti svoje jedinstveno poslanje.

70


DUH SVETI SJEDINJUJE NAS S KRISTOM

Duh Sveti sjedinjuje nas na mnogobrojne naËine. Mi ne bismopostojali kao Crkva da nas Duh Sveti prvo nije ujedinio s Kristom. Kristje glava Crkve (vidi Efeæanima 1,22.23; 5,23). Po Duhu Svetom mi smouspjeπno ujedinjeni s Kristom. Jedinstvo s Kristom temelj je svih bla-goslova spasenja jer sve πto imamo u Gospodinu, potjeËe od Njega. Naπeposvojenje kao sinova i kÊeri Boæjih, naπe opravdanje kao i posveÊenje,naπ pobjedonosni æivot u borbi s grijehom i naπe konaËno proslavljanje,sve je omoguÊeno zahvaljujuÊi zajednici s Kristom. Dakle, On mora bititemelj naπeg svekolikog krπÊanskog iskustva.

ProËitajte Efeæanima 2,18.20-22; 1. Petrova 2,6.7. ©to oviredci govore o ulozi Krista i Duha Svetoga u stvaranju Crkve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Preko Duha Svetog imamo pristup Bogu Ocu. Isus je Stijena, Temeljnaπeg spasenja na kojem je podignuta Ëitava graevina.

Djelovanje Duha na pojedinca dovodi do posebne zajednice vjernih,do Crkve. Kada iskusimo spasenje po vjeri u Isusa Krista, dodirnutiBoæjom ljubavlju, u Crkvi nastaje dragocjeno “zajedniπtvo Duha Sveto-ga” (2. KorinÊanima 13,13). Vjernici bivaju ugraeni u novi duhovniBoæji stan “u Duhu” (Efeæanima 2,22). Kao Kristovi sljedbenici, trebamograditi “jedinstvo Duha, povezani mirom” (Efeæanima 4,3). Trebamo te-æiti jedinstvu u zajednici vjernika na svaki moguÊi naËin.

ProËitajte Koloπanima 3,12-14. Kako svojim primjerom moæetepokazati ove osobine i doprinijeti jedinstvu Crkve? Zaπto su oveosobine toliko vaæne za jedinstvo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

71


DUH SVETI SJEDINJUJE NAS KR©TENJEM

ProËitajte 1. KorinÊanima 12,13. Kako nas krπtenje sjedinjujes Kristom i Duhom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Duh Sveti ujedinjuje nas u jedno tijelo vjernika. ZajedniËki ulazaku ovo duhovno kraljevstvo moguÊ je putem krπtenja. Mi se krπtavamo uposebno crkveno tijelo. Dakle, krπtenje ima jasnu zajedniËku dimenzijui vaæne zajedniËke posljedice. Kao Kristovi sljedbenici, ne moæemo æivjetisamo za sebe. Svima nam je potrebna potpora, ohrabrenje i pomoÊ dru-gih. Sigurno ni boæansko poslanje ne moæemo ispuniti sami. Zato je Bogstvorio Crkvu. Krista moæemo slijediti u zajednici s drugim vjernicima.

ProËitajte Rimljanima 6,3-7. ©to je simboliËki prikazano bib-lijskim krπtenjem?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»in pokopa s Isusom Kristom putem krπtenja u vodenom grobu ipodizanje u nov æivot u zajednici s Isusom, naπim Gospodinom i Spasi-teljem, prikazuje raspeÊe starog æivota i jasno priznanje da Krista pri-hvaÊamo kao svojeg Spasitelja.

“Krπtenje je najsveËanije odricanje od svijeta. Naπe ‘ja’ priznanjemumire æivotu grijeha. Voda prekriva krπtenika i u prisutnosti cijelogsvemira daje se obostrani zavjet. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga Ëovjekse polaæe u vodeni grob, biva pokopan s Kristom krπtenjem i podiæe izvode u novi æivot vjernosti Bogu.” (Ellen G. White, The SDA Bible Com-mentary, sv. 6, str. 1074)

Krπtenje je poseban Ëin kojem moraju pristupiti svi koji æele pokazatida se pokoravaju vlasti Oca i Sina i Duha Svetoga. Drugim rijeËima,krπtenje je znak istinskog obraÊenja i raspeÊa starog æivota. Ukazuje naroenje odozgo ili obraÊenje. Takoer obuhvaÊa obostrane zavjetne obve-ze. Vjernik obeÊava da Êe biti vjeran Bogu i Njegovim zapovijedima, aBog mu jamËi da se moæe osloniti na Njegovu pomoÊ kad god je potrebno.

Jeste li odluËili uËiniti zavjet krπtenja? Ako niste, πto vasspreËava da slijedite Krista pristupanjem krπtenju? Ako ste se krstiliuronjavanjem, kako je vaπ krπteniËki zavjet utjecao na vaπ duhovnihod s Isusom?

72

UTORAK 28. veljaËe

DUH SVETI UJEDINJUJE CRKVU BOÆJOM RIJE»JU

ProËitajte Djela 17,11; Ivan 5,39.46.47; 8,31.32. Koja je prepo-znatljiva odlika pravog Kristovog uËenika? Zaπto je Biblija tolikopotrebna kada je rijeË o upuÊivanju na Krista i pomaganju da Gavjerno slijedimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Osnovno sredstvo kojim nas Duh Sveti ujedinjuje s Kristom jestpisana Boæja rijeË. Biblija je vjerodostojan izvor koji nam pomaæe daupoznamo Isusa i Boæju volju. Zato je vaæno Ëitati Pismo i uËiti napametnjezine retke. Biblija je vjerodostojni izvor koji nam pomaæe da razli-kujemo duhovnu istinu od zablude. Pavao je pohvalio stanovnike Berejeda su plemeniti (Djela 17,11) zato πto su marljivo istraæivali i prouËavaliPismo da bi otkrili je li ono πto su Ëuli istina.

Svaka obnova i duhovno buenje — bez obzira na to utjeËe li na naskao na pojedince ili kao na Crkvu — mora se temeljiti na Pismu. Biblijaje osnova na kojoj gradimo naπu vjeru; ljubav prema Isusu i Njegovojpisanoj RijeËi spona je koja nas meusobno povezuje.

ProËitajte Ivan 17,17-21. Isus u ovim redcima govori o jedin-stvu kao prepoznatljivom obiljeæju krπÊanskog uËeniπtva. ©to jeprema tekstu iz Ivana 17,17 osnova ovog jedinstva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæja rijeË je istina (Ivan 17,17; Psalam 119,160). Jedinstvo Crkvedjelo je Duha Svetoga preko pisane Boæje rijeËi. Duh Sveti nas nikadaneÊe potaknuti da sumnjamo, kritiziramo, dodajemo ili oduzimamo odbiblijskog nauka. On nam pomaæe da cijenimo boæanski autoritet Pi-sma. Duh Sveti nas nikada ne udaljava od pisane RijeËi, kao πto nam niod æive RijeËi ne odvraÊa pozornost. On nas dræi u stalnoj, svjesnoj ivoljnoj pokornosti i jednoj i drugoj RijeËi. Biblija je osnovni izvor teo-loπkog jedinstva πirom svijeta. Kada bi naπe jasno vjerovanje u Biblijukao Boæju rijeË oslabjelo, jedinstvo Crkve bilo bi uniπteno.

Koliko vremena posveÊujete RijeËi? ©to je joπ vaænije, kako semoæete pokoravati njezinom nauku?

73

SRIJEDA 1. oæujka

DUH SVETI UJEDINJUJE CRKVU U VJERI I NAUKU

“Jedan Gospodin, jedna vjera i jedno krπtenje; jedan Bog i Otacsviju, koji je nad svima, koji djeluje po svima i u svima stanuje.”(Efeæanima 4,5.6) ©to apostol Pavao u ovim redcima govori o je-dinstvu i odakle ono potjeËe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedinstvo u vjeri i nauku postiæe se samo vjernoπÊu Boæjoj rijeËi.Gospodin, koji je isti juËer, danas i sutra, stvara duhovnu vezu sa svimvjernicima. Isto roenje odozgo, pokrenuto Duhom Svetim, ista poslu-πnost Boæjoj rijeËi omoguÊena Duhom Svetim, vodi nas u jedinstvo vjerei praktiËnog æivota koje nadilazi sve ljudske i kulturoloπke razlike.

Iako smo pozvani da se pokorimo Boæjoj rijeËi i uËinimo sve πtomoæemo kako bismo odræali mir sa svima (Rimljanima 12,18), mi kaocrkveno tijelo ne moæemo ostvariti konaËno teoloπko jedinstvo ili je-dinstvo cilja. Jedinstvo nije djelo koje treba postiÊi, veÊ dar Duha Sveto-ga koji djeluje na svakog vjernika pojedinaËno i na Crkvu uopÊe.

Teoloπki temelj ovog jedinstva jest Boæja rijeË. Pozivanje na DuhaSvetoga bez pisane RijeËi moæe nas navesti da posumnjamo u nauk ipraktiËan rad. Istodobno, bilo kakvo oslanjanje na pisanu Boæju rijeËbez Duha Svetoga slabi snagu RijeËi i Ëini je neplodnom. BuduÊi da jesamo jedan Gospodin, postoji i samo jedna vjera koja vodi k jednomkrπtenju. Samo ako njegujemo radost i vjernost prema Boæjoj rijeËi,moÊi Êemo zapaziti jedinstvo unutar naπe Crkve. Ako nema jedinstva uvjeri i nauku, neÊe vladati jedinstvo ni u misiji.

“Mi imamo jednoga Gospodina, jednu vjeru, jedno krπtenje. KristovoEvanelje treba dosegnuti sve slojeve ljudi, sve narode, sve jezike iplemena. Utjecaj Evanelja treba nas ujediniti u jedno veliko bratstvo.Mi imamo samo jedan Uzor koji trebamo slijediti prilikom izgradnjekaraktera i tada Êemo svi dobiti Kristov lik; bit Êemo u savrπenomskladu; nacionalnosti Êe se stopiti u Isusu Kristu imajuÊi isti razum,isto prosuivanje, govoreÊi iste rijeËi i jednim ustima slaveÊi Boga.”(Ellen G. White, Naπe uzviπeno zvanje, str. 173)

Ne brinuÊi se o tome πto rade drugi, veÊ o sebi, zapitajte se:©to ja mogu uËiniti da bismo zajedno dosegnuli ovaj divni ciljjedinstva?

..................................................................................................................................

74

»ETVRTAK 2. oæujka

DUH SVETI UJEDINJUJE CRKVU U POSLANJU I SLUÆBI

ProËitajte Djela 2,4-11.16-21. ©to je bilo rezultat izlijevanjaDuha Svetoga na novozavjetne vjernike?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Duh Sveti bio je odgovoran za najsnaæniji misionarski rad koji jepovijest do tog trenutka ikada zabiljeæila. Bog moæe viπe uËiniti prekomalih skupina koje su ujedinjene u svojoj posveÊenosti Njemu nego πtomoæe uËiniti preko velike skupine podijeljene u svojoj odanosti. Meu-tim, Bog moæe ostvariti joπ veÊe planove kada svi posvetimo svoj æivoti snagu, darove i sredstva Njemu.

Iz jedinstva koje je vladalo u æivotu i poslanju vjernika, iznikla jenovozavjetna Crkva. Mala i plaπljiva skupina vjernika, promijenjena umoÊnu zajednicu, postala je uspjeπno orue u radu s ljudima iz razliËi-tih kultura i jezika. Bili su ujedinjeni u objavljivanju “veliËanstvenihBoæjih djela” (Djela 2,11). Isti Bog koji je djelovao u novozavjetno vrije-me djelovat Êe i na kraju vremena, kada Êe se posao morati zavrπiti prijenego πto Isus ponovno doe.

ProËitajte Djela 2,42-47. U Ëemu su joπ novozavjetni vjernicibili ujedinjeni?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Misionarski poduhvat ostvaren na blagdan Pedesetnice bio je pra-Êen brojnim Ëimbenicima oko kojih je prva Crkva bila ujedinjena. Njiho-vo jedinstvo ogledalo se u prouËavanju Biblije, neprekidnom i posveÊe-nom primanju pouka od strane apostola (Djela 2,42). Bili su ujedinjeniu zajednici i lomljenju kruha, πto ukazuje na zajedniËko bogosluæje(Djela 2,42), zatim u molitvi (Djela 2,42) i slavljenju Boga (Djela 2,47).Bili su ujedinjeni u sluæbi potrebitima tako πto su dijelili sve πto suposjedovali i πto im je sve bilo zajedniËko (Djela 2,44.45). UdruæenoprouËavanje Biblije i zajednica potiËu æelju da se Radosna vijest objavidrugima i da im se pruæi pomoÊ na praktiËan naËin. Duh Sveti otvoritÊe naπe oËi za potrebe ljudi oko nas.

Koje aktivnosti u vaπoj mjesnoj crkvi otkrivaju vaπe jedinstvo?©to biste joπ mogli uËiniti?

75

PETAK 3. oæujka


“Ovo je rad u koji se i mi trebamo ukljuËiti. Umjesto da æivimo uoËekivanju nekog posebnog uzbuenja, trebamo mudro iskoristiti sada-πnje prilike i Ëiniti ono πto moramo kako bi se duπe spasile. Umjesto daiscrpljujemo snage uma na nagaanja o danu i Ëasu koje je Gospodinzadræao u svojoj vlasti, a sakrio od ljudi, mi se trebamo pokoriti vlastiDuha Svetoga, vrπiti sadaπnje duænosti, duπama koje propadaju bez isti-ne davati kruh æivota nepomijeπan s ljudskim miπljenjima.” (Ellen G.White, Selected Messages, sv. 1, str. 186)

“Svaki pojedinac æeli postati srediπte utjecaja i ako Bog ne budedjelovao u svojem narodu, vjernici neÊe shvatiti da je u pokornosti Bogujedina sigurnost za svaku duπu. Njegova preobraæavajuÊa milost kojadjeluje na ljudsko srce, uvest Êe ih u jedinstvo koje joπ nije dostignuto,jer Êe svi koji su se sjedinili s Kristom biti u skladu i jedni s drugima.Duh Sveti Êe stvoriti jedinstvo.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv.3, str. 20,21)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ©to je Ellen G. White æeljela reÊi sljedeÊim rijeËima: “Svakipojedinac æeli postati srediπte utjecaja”? Zaπto je to prirodna teænjasvih nas? Kako se moæemo boriti s ovom teænjom u svojem æivotu?(Vidi Filipljanima 2,3.4.)

2. Neki tvrde da Êe nas ujediniti sluæba, a ne nauk. Oni tvrdeda doktrina dijeli ljude; i zato je ne treba isticati. Meutim, zaπtone moæe doÊi do jedinstva u misiji i sluæbi ako vladaju podjele okodoktrine? Zaπto je zajedniËka vjera moÊan Ëimbenik u ujedinjenoji uspjeπnoj misiji?

3. U isto vrijeme, koliko prostora ima za teoloπke razlike? Malibroj ljudi Êe shvatiti istinu na potpuno isti naËin. Kako se moæemoujediniti kao Crkva dok se istodobno javljaju manje razlike? Kakose ljudi u vaπoj mjesnoj crkvi suoËavaju s razlikama u razumijeva-nju, a ipak odræavaju jedinstvo?

4. Kako Biblija moæe donijeti jedinstvo? Kakav nam je stavpotreban u prouËavanju Boæje rijeËi da bismo bili ujedinjeni kaoCrkva u misiji i vjeri?

76

Oglas u novinama (2)

Kim je upoznao neke krπÊane koji su ga poveli u crkvu. Pohaao jebogosluæja i uæivao u glazbi, no s vremenom je shvatio da je u njihovomnaËinu oboæavanja viπe rijeË o iskustvima i osjeÊajima te da se zanemarujerazum i logika. On je Ëeznuo za neËim viπim, neËim πto bi zadovoljio njegovum i njegov duh.

Pitao se hoÊe li on biti onaj koji stalno traæi, a nikad stvarno ne nalazi.A onda je Kim pronaπao novinski oglas. OdluËio je prisustvovati

sastancima za prouËavanje Biblije utorkom. Moæda Êe naÊi odgovore kojetraæi.

Bio je iznenaen onim πto je nauËio tijekom prouËavanja Biblije. Nika-da ranije nije shvatio dubinu Boæje ljubavi i plan spasenja. Nastavio jepohaati prouËavanja i gradio je svoj æivot na istinama koje je spoznao.Odbacio je filozofiju upletenu u religiju, koja mu je prijeËila ispravno razu-mijevanje Boga.

Kim je shvatio da je Bog ne samo logiËan, nego da je On stvarni Autorsavrπene logike i znaËenja. Njegov duhovni æivot je rastao dok je prouËavaovelike istine o Bogu.

Od onoga πto je spoznao, Kim je postupno iznosio poneπto svojojobitelji. Oni su uljudno sluπali, ali kao da se nisu stvarno zanimali. On jeipak nastavio pomalo svjedoËiti u nadi da Êe njegova obitelj na kraju prihva-titi njegovu vjeru u Boga, baπ kao πto su prihvatili njegova naËela zdravogæivljenja. Osam mjeseci nakon πto je Kim pronaπao novinski oglas, krπtenje u crkvi adventista sedmog dana.

Danas Kim uËi kako objavljivati svoju vjeru drugima i kako pronaÊiodgovore na svoja osobna pitanja u svojoj Bibliji. Uæiva u svjedoËenju dru-gima da spoznaju istine koje je on pronaπao i zavolio, i æeli pomoÊi drugimada nau Boga kao πto Ga je on pronaπao. Jednom tjedno on u svojem domuodræava malu skupinu za prouËavanje Biblije na kojoj se okuplja deset dodvanaest osoba.

Crkva u Danskoj je malobrojna, i malo ljudi se zanima za vjeru. No,Kim æeli pomoÊi da crkva raste. On i dalje postupno svjedoËi svojoj obiteljiu nadi da Êe jednog dana i oni, kao i on sâm, istinski upoznati Isusa.

Danska je mala zemlja sastavljena od poluotoka i gotovo pet stotinaotoka. Nalazi se juæno od Norveπke i ©vedske. To je bogata i suvremenazemlja i, kao u veÊini europskih zemalja, njezini stanovnici su izgubiliosjeÊaj potrebe za Bogom.

Dio subotnjoπkolskog dara na kraju ovog tromjeseËja pomoÊi Êe da seizgradi meunarodno evaneosko srediπte za mlade u Oslu, u Norveπkoj. Zaviπe informacija posjetite www.adventistmission.org/mission-quarterlies.

77


Pouka 10 4.—11. oæujka 2017.

Duh Sveti, RijeË i molitva“Jednako i Duh pritjeËe u pomoÊ naπoj slabosti, jer mi ne

znamo πto da molimo kako treba, ali sam Duh posreduje za nasneizrecivim uzdisajima. A onaj koji ispituje srca zna koja jeæelja Duha; zna da u skladu s voljom Boæjom posreduje zasvete.” (Rimljanima 8,26.27)

Biblijski tekstovi: Ivan 15,7; Matej 7,7; Psalam 66,18; Jakov1,6-8; 1. Ivanova 5,14.15; Djela 2,38.

Prava duhovnost i molitva usko su povezane. Nema pravog duhovnogæivota bez snaæne molitve. Nakon potrebe za pokajanjem, jedna od najve-Êih i najhitnijih potreba jest oæivljavanje molitvenog æivota. Radosna jevijest da Ëak i u naπim molitvama nismo ostavljeni bez pomoÊi DuhaSvetoga. Molitva nas pribliæava Bogu; podiæe nas k Njemu. Molitva vjereosposobljava nas da u svojem æivotu odgovorimo na obilje Boæjih obeÊa-nja. Naπ æivot se preobraæava kada traæimo blagoslove koje je Bog obeÊaou svojoj RijeËi. Bog itekako moæe ispuniti sve naπe potrebe po svojembogatstvu (Filipljanima 4,19). Istinska molitva i prava duhovnost, uteme-ljene na Boæjoj rijeËi uvijek stavljaju Boga u srediπte naπe pozornosti.

Svoj duhovni æivot ne trebamo zasnivati na prolaznim iskustvima iosjeÊajima, niti se u svojim molitvama usredotoËivati na sumnjivu kon-templativnu i meditativnu praksu. Naπa duhovnost mora biti voenaBiblijom i slijediti Boæju volju koja je otkrivena u Njegovoj rijeËi. UpravoDuh Sveti budi u nama æelju da traæimo Boga u molitvi i da uzdignemojedni druge u svojim molbama.

78

NEDJELJA 5. oæujka

MOLITVA KOJA JE UGODNA BOGU

Iako zaodjenute poboænim velom, mnoge molitve potaknute suneiskrenim pobudama. Moæemo se moliti da neËiji æivot bude poπteenzato πto ne volimo æivjeti sami. Moæemo se moliti za uspjeh u Boæjemdjelu zato πto imamo vaænu ulogu u njemu. Moæemo se moliti za ob-raÊenje neke osobe, jer Êe naπ æivot tada biti lakπi. U srediπtu naπihmolitava Ëesto se nalazi ono πto mi æelimo, a ne πto Bog æeli. Molitvakoja je ugodna Bogu ima drugaËiji cilj.

ProËitajte Ivan 15,7. Kada je rijeË o molitvi, zaπto je vaæno daostanemo u Isusu i da Njegova rijeË ostane u nama? Kakvo Êeteæiπte naπe molitve imati ako nismo u Isusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Traæiti najprije Boga i radovati se zajednici s Njim vaænije je odsvega πto nam On moæe podariti. Ako Bog zauzima prvo mjesto u naπemæivotu, æeljet Êemo Ëiniti ono πto On æeli; Njegove misli oblikovat Êenaπe æelje. Kada se Bog nae u srediπtu molitve, poËet Êemo se molitiu skladu s Njegovom voljom. Sav svoj æivot sagledat Êemo NjegovimoËima. Ovakvo glediπte oplemenjuje molitvu.

Bog se neizmjerno brine za nas. On æeli biti dio svakog aspektanaπeg æivota: naπih briga, strahova, æelja, nada, Ëeænji, uspjeha, radosti,padova — svega. S Njim moæemo razgovarati o svemu kao s dobrimprijateljem. I sve ovo moæemo promatrati Njegovim oËima.

Molitva ne mijenja Boga, veÊ nas, zato πto On mijenja naπ æivot kaddoemo u Njegovu prisutnost.

“Molitva je otvaranje srca Bogu kao Prijatelju. Ne zbog toga πtoBogu trebamo otkriti πto smo, veÊ zato da bismo sebe osposobili da Gaprimimo. Molitva ne spuπta Boga k nama, veÊ nas uzdiæe k Njemu.”(Ellen G. White, Put Kristu, izd. 2012., str. 97)

Kakve snaæne rijeËi! One u velikoj mjeri prikazuju stvarnost i πtomolitva znaËi za nas. Samo nas molitva Ëini otvorenima da primimomilost, silu i Boga u svojem æivotu. Zar nismo svi u nekom trenutkuiskusili kako nas molitva moæe pribliæiti Bogu?

Razmislite o svojem molitvenom æivotu: za πto se molite, kadase molite, zaπto se molite itd. ©to vam to govori o vaπem duhovnomstanju i vaπem odnosu s Bogom? ©to trebate promijeniti?

..................................................................................................................................

79

PONEDJELJAK 6. oæujka

OSNOVA BIBLIJSKE MOLITVE: TRAÆITI OD BOGA

ProËitajte Matej 7,7. Da bismo primili neπto od Boga, moramoto zatraæiti. Zaπto je naπe traæenje toliko vaæno ako Bog ionako svezna?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Traæenje otkriva naπu æelju i izraæava naπe povjerenje u Boga. Moli-tvom pristupamo Onome od koga traæimo potporu i pomoÊ. Kada traæi-mo neπto od Boga, mi Mu otvoreno dajemo odobrenje da aktivno djelujeu naπe ime. Bog æeli da od Njega traæimo. On æeli da Mu u molitviiznesemo svoje molbe. Ako ne traæimo od Njega, neÊemo primiti darovekoje je obeÊao. Isus je rekao: “Ustrajno molite, i dat Êe vam se! Traæite,i naÊi Êete! Kucajte, i otvorit Êe vam se! Jer svatko tko moli, prima; tkotraæi, nalazi, a otvara se onomu koji kuca.” (Luka 11,9.10)

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Marko 11,24; 1. Ivanova 5,14.15;Psalam 66,18. Zaπto nijedna molba iznesena u molitvi nije preve-lika za Boga? Zaπto je dobro znati da je Bog velikoduπan i da radodaje od svojeg izobilja? ©to je preduvjet da Bog ispuni naπe molitve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mi od Boga moæemo zatraæiti sve. Njemu nijedna molba nije premalaili nevaæna. Nijedna molba nije prevelika da je On ne bi mogao ispuniti.Bog je svemoÊan. Vjerom se moæemo uzdati u obeÊanja zabiljeæena uBibliji i po Njegovoj volji primiti obeÊani dar iz Njegovih ruku (2. Korin-Êanima 1,20).

Ipak, moraju biti ispunjeni odreeni uvjeti da bismo primili ono πtotraæimo. Ako se nismo spremni u potpunosti pokoriti Bogu i ako naπemolbe odraæavaju samo naπe sebiËne i greπne æelje, Bog neÊe usliπatinaπe molitve (vidi Izaija 59,1.2). Vaæan uvjet za ispunjenje naπih moli-tava jest naπa spremnost da slijedimo Boæju volju i budemo posluπni.“Svi Njegovi darovi obeÊani su pod uvjetom posluπnosti.” (Ellen G. White,Pouke velikog UËitelja, str. 92) ImajuÊi na umu da je Bog velikoduπan,hrabro Mu moæemo priÊi. “Gospodin se ne proslavlja odmjerenim, skrom-nim molitvama koje zapravo samo pokazuju da se niπta i ne oËekuje. Onæeli da se svatko tko vjeruje pribliæi prijestolju milosti iskreno, slobodnoi sigurno.” (Ellen G. White, Signs of the Times, 7. kolovoza 1901.)

80

UTORAK 7. oæujka

OSNOVA BILBIJSKE MOLITVE: VJEROVATI

ProËitajte Marko 11,24. ©to je Isus osim traæenja joπ spomenuou vezi s molitvom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Traæiti nije dovoljno. Drugi vaæan element koji treba biti prisutan unaπim molitvama jest vjera. U Poslanici Hebrejima zabiljeæeno je: “A bezvjere nije moguÊe ugoditi Bogu” (11,6 — ©ariÊ). Kada kleknemo predBoga i otvorimo biblijski tekst u kojem se nalazi jedno od viπe od tritisuÊe obeÊanja, a onda zatraæimo od Boga s jednostavnoπÊu djeteta daispuni svoje obeÊanje, moramo vjerovati da Êe On u svoje vrijeme uËinitiono πto je najbolje za nas.

ProËitajte Jakov 1,6-8. Kako tekst opisuje osobu kojoj nedo-staje vjera? Zaπto je vjera preduvjet za primanje obeÊanih darova?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ako doemo Bogu, moramo vjerovati da On postoji i da Êe nagraditione koji Ga traæe. Uspjeπna molitva mora biti praÊena vjerom ne samoda je Bog moæe usliπati, veÊ i da Êe uËiniti tako prema svojoj boæanskojvolji.

Vjera je u Bibliji povezana s povjerenjem. Moæemo imati povjerenjeu nekoga samo ako znamo da je ta osoba pouzdana. Kada njegujemosumnje da Êe Bog odræati svoja obeÊanja i kolebamo se, ne moæemooËekivati da Êemo neπto primiti od Njega. Vjerovati znaËi dræati Boga zarijeË. To znaËi ovisiti o Bogu i Njegovim obeÊanjima, Ëak i kada namnaπi osjeÊaji govore drugaËije. Jer “vjera je jamstvo za ono Ëemu senadamo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo” (Hebrejima 11,1).Vjera se dræi Boæjih obeÊanja zato πto se uzdamo u ono πto je Bog rekao(Hebrejima 11,11). Vjera zna da “Bogu nije moguÊe slagati” (Hebrejima6,18). Bog je isti juËer, danas i uvijek (Hebrejima 13,8). Vjera zna daBogu niπta nije nemoguÊe (Luka 1,37).

Vjera otvara vrata boæanske riznice. Bog preko Duha Svetoga potiËesrca ljudi da steknu povjerenje u Boæju rijeË, a vjerom naπe molitvepokreÊu ruku SvemoguÊega.

©to vam pomaæe da jaËate u vjeri? Koje vam Isusove osobinepomaæu da steknete povjerenje u Njegovu spremnost i sposobnostda vam pomogne u vrijeme nevolje?

81

SRIJEDA 8. oæujka

OSNOVA BIBLIJSKE MOLITVE: POZIVANJE NA BOÆJAOBE∆ANJA

ProËitajte 1. Ivanova 5,14.15. Zaπto moæemo biti sigurni danas Bog Ëuje i da primamo ono πto traæimo od Njega?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

TreÊi element biblijske molitve jest primanje. Nakon πto smo neπtozatraæili od Boga i izrazili vjeru u Njegova obeÊanja, trebamo se pozvatina ono πto je obeÊao. Mi se vjerom oslanjamo na Njegova obeÊanja izahvaljujemo Mu Ëak i prije nego πto smo ih primili. Na taj naËin obeÊa-nja bivaju utisnuta u naπe srce. Ellen G. White je rekla da smijemotraæiti “svaki dar koji je On obeÊao; zatim moramo vjerovati da Êemoprimiti, i zahvaliti Mu πto smo primili” (Odgoj, str. 230).

U Luki 8,11 Isus usporeuje Boæju rijeË sa sjemenom. Kao πto secijelo drvo jabuke nalazi u sjemenu ploda jabuke, tako se Boæji darnalazi u Njegovim obeÊanjima. Kada se uhvatimo za obeÊanje i zahvali-mo Bogu za njega, mi veÊ posjedujemo dar koji je On obeÊao. Mi prima-mo obeÊani dar vjerom Ëak i prije nego πto ga moæemo osjetiti ili vidjeti.

U izvjeπtaju o Lazarovom uskrsnuÊu u Evanelju po Ivanu 11 vidi-mo da se Isus molio na taj naËin. Isus je toËno znao πto je bila Boæjavolja u toj prigodi. U retku 11 stoji da je On bio spreman ispuniti Boæjuvolju i da je bio posluπan. U Ivanu 11,39-41 Isus je unaprijed zahvalioOcu πto Êe uskrisiti Lazara iako je joπ uvijek bio u grobu. Kada se Isuszahvalio Bogu, Njegova molitva bila je usliπana. Kao Boæja djeca mi setrebamo oslanjati na Boæja obeÊanja, a ne na objaπnjenja. Iako ne mo-æemo sve objasniti, moæemo imati povjerenje u Njegova obeÊanja.

“Gospodin kaæe: ‘Zazovi me u dan tjeskobe!’ (Psalam 50,15) On naspoziva da iznesemo pred Njega svoje teπkoÊe i nevolje, svoju potrebu zaboæanskom pomoÊi. On nas poziva da bez oklijevanja uputimo svojemolitve. »im se teπkoÊe pojave, trebamo Mu uputiti iskrene, ozbiljnemolitve. Svojim upornim molitvama pruæamo dokaz dubokog povjerenjau Njega. Svijest o naπoj potrebi nagoni nas da se molimo ozbiljno, i naπnebeski Otac biva ganut naπim molbama.” (Ellen G. White, Isusove us-poredbe, str. 113)

Zaπto je toliko vaæno da uvijek sve iznesemo Bogu u molitvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

82


MOLITVA ZA DUHA SVETOGA

ProËitajte Efeæanima 3,16; Djela 2,38. ©to ovi tekstovi govoreo primanju dara Duha Svetoga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moæemo se moliti za razliËite potrebe, ali se jedna velika potrebaizdvaja u ovom teπkom vremenu u kojem æivimo: dar Duha Svetoga. Ovoje najveÊi dar koji Isus moæe podariti. Davanjem Duha Svetoga Bogsvojem narodu nije mogao pruæiti viπe. Ovom daru niπta se ne moæepridodati. (Uostalom, πto bi se moglo pridodati samom Boæanstvu?) Za-hvaljujuÊi Njemu i Njegovom djelovanju u naπem æivotu, sve naπe potrebesu ispunjene. Blagoslov Duha Svetoga donijet Êe sa sobom i druge bla-goslove. Meutim, postoji jedna glavna prepreka, a to smo mi, jer Ëestonismo spremni za primanje Duha Svetoga.

Moramo shvatiti da se, kao i u vrijeme novozavjetne Crkve, prvomoramo pokajati i potpuno predati svoj æivot Isusu. Da, samo nampoticaj Duha Svetoga omoguÊava da upravo to uËinimo.

Meutim, kada odgovorimo na Njegov poticaj, pokajanje za grijeheprvi je rod djelovanja Duha Svetoga u naπem æivotu. U vjeri i poniznostitrebamo priznati svoje grijehe kako bi nas On mogao oËistiti od svakenepravde. Trebamo shvatiti u kojoj smo mjeri pala biÊa, koliko nam jepotreban Bog i Njegova milost u naπem æivotu. Bez Njega smo izgub-ljeni, mrtvi u svojim grijesima i osueni na vjeËnu smrt.

Dakle, iskrenom molitvom ispunit Êemo uvjete pod kojima je BogobeÊao da Êe nam dati Duha Svetoga. Sve πto trebamo uËiniti jest datraæimo od Boga, a On Êe nam Ga rado podariti. “Nebeski Roditelj jevoljniji dati Duha Svetoga onima koji Ga mole, nego πto su zemaljskiroditelji voljni dati dobre darove svojoj deci.” (Ellen G. White, PrimitÊete silu, str. 284)

Kao i u sluËaju drugih duhovnih pitanja, dar Duha Svetoga nijekrajnji cilj. On nam se daruje da bismo uzdigli Isusa, da bismo prikazaliKristov karakter u æivotu i da bismo bili osposobljeni za sluæenje dru-gima i za izgradnju Kristovog tijela, Crkve. Zato je svaki oblik bogoslu-æja, bilo zajedniËki ili osoban, koji uzdiæe Duha iznad Isusa Krista,pogreπan jer upravo po Isusu “imamo pristup k Ocu u jednome Duhu”(Efeæanima 2,18).

Zaπto je dar Duha Svetoga najveÊi dar koji nam Isus moæepodariti? Kakvo je vaπe iskustvo s darom Duha Svetoga? Koliko bise vaπ æivot razlikovao da nema ovoga dara?

83

PETAK 10. oæujka


U knjizi Ellen G. White Isusove usporedbe proËitajte poglavlje “Tra-æiti da bismo dali”, str. 88—96.

Bez molitve ne bismo imali duhovnu silu u æivotu zato πto nasmolitva povezuje s Izvorom te sile. Bez molitve ne bismo imali istinskuvezu s Bogom. Postali bismo prazne posude koje imaju “obliËje poboæ-nosti”, liπeni sile i obeÊanja o darovima s visine. Nama su nesumnjivo,kao πto smo vidjeli ovaj tjedan, upuÊena divna obeÊanja o tome da Bogusliπava naπe molitve. Meutim, πto Ëiniti kad ne dobijemo ono za πtose molimo, Ëak i kada smo nastojali ispuniti sve uvjete u skladu sasposobnostima koje nam je Bog dao? “Nemojte se obeshrabriti ako vaπemolitve ne budu odmah usliπane. Gospodin vidi da je molitva Ëestoproæeta ovozemaljskim mislima. Ljudi se mole za ono πto Êe ugoditinjihovim sebiËnim æeljama i Gospodin ne ispunjava njihove molbe nanaËin na koji oni oËekuju. On ih vodi kroz ispite i kuπnje dok jasnijene uvide svoje potrebe. On ne daje ljudima ono πto Êe zadovoljiti njihoveizopaËene æelje, πto Êe im nanijeti πtetu i osramotiti Boga. On ne dajeljudima ono πto Êe ugoditi njihovom slavoljublju i doprinijeti samouz-dizanju. Kada dolazimo Bogu, moramo biti poniznog i skruπenog srcapodreujuÊi sve Njegovoj svetoj volji.” (Ellen G. White, In Heavenly Pla-ces, str. 89)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Na koje naËine molitva utjeËe na naπe cjelokupno duhovnoiskustvo? Kakav utjecaj molitva vrπi na vas kada se molite? Ukojem ste smislu drugaËiji nakon molitve?

2. ©to moæete reÊi osobi koja se neprestano moli za odreenupotrebu a ona se nije ostvarila kako se ta osoba nadala i molila,kao πto je na primjer izljeËenje bolesnog djeteta? Kako stjeËemopovjerenje u Boga Ëak i u takvim prilikama?

3. Razgovarajte u razredu o svojim iskustvima u molitvi i otome koliko vam ona znaËi. ©to ste nauËili o molitvi πto moæepomoÊi drugima koji joπ uvijek ne shvaÊaju njezinu svrhu?

4. Zaπto je vaæno da se molimo Ëak i kada ne razumijemo upotpunosti kako molitva djeluje?

84

Neπto lijepo (1)

U sljedeÊa tri dijela ovog iskustva, Kim Laovin iz Stockholma u ©vedskojgovori o tome kako je Bog promijenio njegov æivot bijede u neπto lijepo.

“Dakle, dvadeset i pet godina, a to je viπe od polovice mojeg dosadaπ-njeg æivota, prvo πto sam uËinio svakog jutra bilo je ubrizgavanje heroinau vene. Koristio sam heroin da pod njegovim utjecajem provedem dan. Aonda, jednog jutra u srpnju, probudio sam se i shvatio da sam dospio dotoga da droge upravljaju mojim æivotom. Znao sam da Êu se razboljeti akosâm prestanem s uzimanjem droge, ali sam bio odluËan da se skinem sdroge i oËistim se.

Droge nisu bile samo sastavni dio mojeg æivota; one su mi odræavaleæivot. Imao sam lijepu veliku kuÊu, dobar automobil i mnoπtvo lijepih odi-jela. Ali kad sam odustao od droge, lijepe stvari oko mene izgledale su miprljavo i odvratno jer su sve bile kupljene novcem od preprodaje droga.Prodao sam ili darovao sve. Zatim sam se, samo s koferom, preselio u drugigrad.

Trpio sam sve simptome povlaËenja s droge, ali sam odbio vratiti sedrogama. Znao sam da, ako samo budem mogao ostati dovoljno dugo tvrdu odluci da ne popustim, osjeÊat Êu se bolje. Tjedni su prolazili, a ja samjoπ bio vrlo slab i umoran. Boljelo me je u prsima, nisam mogao hodati viπeod jednog bloka zgrada. Otiπao sam do lijeËnika. Nakon πto me je pregledao,rekao je: ‘Vi imate ozbiljan problem sa srcem. Vaπe srce je poveÊano, raditeπko i samo s pola snage. Bol koju osjeÊate je angina. Ta se bol javlja kadsrce ne dobiva dovoljno kisika.’

Shvatio sam da su droge koje sam uzimao bile samo maskiranje tihsimptoma veÊ godinama.

LijeËnik mi je dao lijek i poslao me kuÊi. No, nisam imao kuÊu u kojubih se vratio. Boravio sam kod prijatelja, ali moj prijatelj nije me mogaozadræati zauvijek. Bio sam bolestan, usamljen i bez krova nad glavom. PoËeosam nazivati svoje roake. Bili su sretni πto me Ëuju i radosni πto viπe neuzimam drogu, ali su imali razloga zaπto ne bih mogao doÊi i ostati s njima.Na kraju me je primio ujak. On i moja teta bili su ljubazni i odveli me kobliænjem lijeËniku.

‘Jeste li uzimali lijek koji vam je propisan?’ pitao me je lijeËnik.‘Ne’, priznao sam. ‘Upravo sam odbacio ovisnost o drogama i ne æelim

postati ovisnik o tim lijekovima.’”

(Nastavlja se)

85


Pouka 11 11.—18. oæujkaaaaa

ÆaloπÊenje i odbacivanje Duha Svetoga“Ne æalostite Duha Svetoga Boæjega, kojim ste zapeËaÊeni

za dan otkupljenja!” (Efeæanima 4,30)

Biblijski tekstovi: Djela 7,51; Hebrejima 10,24.25; Efeæanima4,25-5,2; 1. Solunjanima 5,19-21; Marko 3,28.29.

Duh Sveti ima jedinstvenu sposobnost da osvjedoËuje greπnike unjihovo pravo greπno stanje. On budi u nama æelju da prihvatimo Isusai oprost grijeha koji nam nudi. Duh Sveti svojom neusporedivom silommoæe nas uËiniti pobjednicima i osposobiti nas da odraæavamo predivanIsusov karakter.

U isto vrijeme, silnom i moÊnom Duhu Svetome mogu se oduprijetislabi greπnici zato πto se On nikome ne nameÊe.

Grijeh je vrlo primamljiv i privlaËan: ipak, odvodi u veliku zabludui smrt. Potpuno je suprotan Bogu i Njegovoj Ëistoj svetosti i dobroti.OdraæavajuÊi tu boæansku svetost, Duh Sveti se suprotstavlja grijehu nasvaki naËin. Zato ga oæaloπÊujemo kada grijeπimo i kada nismo spremniodbaciti grijeh. Koliko god sila Duha Svetoga bila velika, Njegov pozitivanutjecaj moæe biti uguπen. Mi Ga odbacujemo kada uporno æivimo svojimgreπnim æivotom. U evaneljima je Ëak zabiljeæeno da postoji jedan grijehkoji se ne moæe oprostiti: huljenje protiv Duha Svetoga (Matej 12,31.32).

Ovaj tjedan prouËavat Êemo biblijske tekstove koji govore o æaloπ-Êenju i odbacivanju Duha Svetoga i guπenju Njegove sile.

86

NEDJELJA 12. oæujka

ODUPIRANJE DUHU SVETOM

ProËitajte Djela 7,51. Koja je opomena je dana u ovom retku ikako se ona odnosi na nas danas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Brojni grijesi spomenuti u Svetom pismu posebno su navedeni kaogrijesi protiv Duha Svetog. Mnogi od njih javljaju se kod pojedinaca.Meutim, ukljuËena je i opÊa dimenzija, kao πto moæemo zakljuËiti naosnovi teksta iz Djela 7,51. Stjepan istiËe da su njegovi tuæitelji tvrdo-vrati, kao πto su bili buntovni Izraelci u trenutku kada su se klanjalizlatnom teletu (Izlazak 33,3). Oni su odbacili Duha Svetoga jer nisusluπali πto je Duh Sveti preko Boæjih proroka æelio utisnuti u njihovasrca. Ovakav oblik protivljenja Bogu i Njegovom planu na kraju je po-taknuo neke da odbace tvrdnje Gospodina Isusa Krista. Umjesto daslijede Isusa, oni su izvanjski oblik sluæbe zamijenili za posluπnostæivoj Boæjoj rijeËi.

Nevjerojatna je misao da se krhka ljudska biÊa koja je stvorio Bogi koja ovise o Njemu, mogu oduprijeti djelovanju Duha Svetoga i Boæjojmilosti. Koliko god bio moÊan, Bog nam se ne nameÊe mimo naπeslobodne volje. On poπtuje naπe odluke.

Uostalom, da nas je Bog htio prisiliti na posluπnost, zaπto to nijeuËinio u Edenskom vrtu s Adamom i Evom, i tako poπtedio Ëitav svijetproblema grijeha? Bog nas je stvorio kao slobodna biÊa s pravom dadonosimo moralne odluke, opredjeljujuÊi se za æivot ili smrt, dobro ilizlo. Kakav je svet — i skupocjen — dar dan svakom od nas!

Iako je svatko odgovoran za svoje odluke, mi imamo i zajedniËkuodgovornost: trebamo poticati jedni druge na vjernost, posluπnost BoæjojrijeËi i blisku zajednicu s Isusom (Hebrejima 10,24.25). Mi se danasodupiremo Duhu Svetome kada se odupiremo Boæjoj rijeËi i ne prihva-Êamo poruku Njegovih proroka.

Lako je osvrnuti se na stare Izraelce, suditi im i kritizirati ih zbogsvih pogreπaka koje su uËinili. Meutim, πto je s naπim pogreπnimodlukama? Kako biste se osjeÊali kada bi bile javno prikazane kao ipogreπke starog Izraela?

Kako moæemo poticati jedni druge na “ljubav i dobra djela”?Kakva je vaπa odgovornost u poticanju “ljubavi i dobrih djela” udrugima?

..................................................................................................................................

87


ÆALO©∆ENJE DUHA SVETOGA (1)

ProËitajte Efeæanima 4,30. Apostol Pavao upotrebljava zapo-vjedni naËin u ovom retku i opominje nas da ne æalostimo DuhaSvetoga. ©to znaËi oæalostiti Duha Svetoga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Duh Sveti je Osoba, a ne samo boæanska sila. To je razlog πto moæebiti oæaloπÊen. Ali kako mi æalostimo Duha Svetoga? Ne bismo trebalizaboraviti da je jedna od zadaÊa Duha Svetoga da nam otvori oËi dauvidimo grijeh (Ivan 16,8). On nas vodi k Isusu koji opraπta naπe grijehei posveÊuje nas. Uostalom, Boæji Duh je nazvan “svetim”. To znaËi da Onprezire grijeh. A raduje se kada smo u svemu posluπni Bogu i kadarazmiπljamo i govorimo o onome πto je Ëisto i sveto. S druge strane,æalostimo Ga kada njegujemo neπto πto nije dostojno naπeg boæanskogpoziva, kada se dræimo grijeha ili umanjujemo njegovu ozbiljnost. Prematome, æaloπÊenje Duha je ozbiljno pitanje.

Okvir Pavlove izjave u Efeæanima 4,30 o æaloπÊenju Duha SvetogatiËe se neËijeg naËina æivota prije nego πto ga je Krist obratio i nakonobraÊenja. Kao nova stvorenja u Kristu, trebamo biti strpljivi i blagijedni prema drugima podnoseÊi jedni druge u ljubavi i odræavajuÊi je-dinstvo Duha svezom mira (Efeæanima 4,2.3). Obnovljeni silom DuhaSvetoga (Efeæanima 4,23), mi slijedimo Krista, Glavu (Efeæanima 4,15),i ne hodimo viπe u ispraznosti svojega uma kao neznaboπci (Efeæanima4,17). Umjesto toga, æivimo æivotom koji je ugodan Bogu (Efeæanima4,24-32).

Kada dopustimo da bilo koja negativna pojedinost spomenuta u 4.poglavlju nae mjesta u naπem srcu, i kada se pokaæe u naπim rijeËimai djelima, Duh je tuæan i oæaloπÊen. Oæalostiti Duha Svetoga znaËi odba-citi Njegovu posveÊujuÊu prisutnost i preobraæavajuÊu silu zato πto svje-sno nastavljamo grijeπiti.

Duh Sveti ne promatra ravnoduπno kako æivimo. ProËitajteEfeæanima 4,25-31 i navedite one oblike ponaπanja koji æalosteDuha Svetoga. Zaπto Njega ovo æalosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

88

UTORAK 14. oæujka

ÆALO©∆ENJE DUHA SVETOG (2)

»injenica da moæemo oæalostiti Duha Svetoga govori da Bog nijeravnoduπan prema nama i onome πto Ëinimo. Na Boga utjeËu naπe odlu-ke i naËin æivota.

ProËitajte Efeæanima 4,25-32. Na πto se u ovim redcima pozi-vamo i koliko bi naπ æivot bio drugaËiji kad bismo slijedili ovebiblijske naloge?

..................................................................................................................................

Mi radujemo Duha Svetoga kada govorimo istinu u ljubavi; kadasmo gnjevni zbog grijeha, ali ne Ëinimo grijeh dok se gnjevimo; kadaradimo svojim rukama i koristimo plodove svojega rada da bismo pomo-gli nevoljnima; kada pouËavamo druge i objavljujemo milost naπim slu-πateljima; kada smo ljubazni, srdaËni i spremni na opraπtanje.

Ako tvrdimo da smo krπÊani a æivimo kao da Krist nikada nijedoπao i kao da naπ æivot nije pod utjecajem Njegovog vodstva i ljubavi,æalostimo Duha Svetoga. Kada priznamo da vjerujemo u Istinu a svojimpostupcima i ponaπanjem osporavamo to priznanje, takoer æalostimoDuha Svetoga. Njega æalosti nedostatak moralnog poπtenja. Napori kojeulaæemo u misionarskom radu moraju biti usko povezani s naπim mo-ralnim ponaπanjem. Ako naπ æivot svjedoËi da smo Boæja djeca i daodraæavamo Isusov karakter, mi veselimo Njegovo srce.

ProËitajte Efeæanima 4,3.4.15.16.32. ©to ovi redci otkrivaju ozajedniËkom æivotu u Duhu? Kako se Duhom ispunjen æivot otkrivau zajednici s drugim vjernicima?

..................................................................................................................................

Zanimljivo je da se u Efeæanima 4 takoer javlja izrazit pojamzajedniπtva. Jedinstvo se spominje nekoliko puta. Pavao æeli da odræimojedinstvo Duha zato πto u svojem æivotu trebamo biti sliËni Bogu umeusobnim odnosima (Efeæanima 4,32). Kako se odnosimo jedni premadrugima u crkvi — trudimo li se “saËuvati jedinstvo Duha svezom mira”(Efeæanima 4,3) — kljuËno je u naπem nastojanju da ne æalostimo Duha.Bogu je vaæno kako postupamo jedni prema drugima jer predstavljamoCrkvu, hram Duha Svetoga (1. KorinÊanima 3,16.17). Od najveÊe jevaænosti Boæjem Duhu kako se ponaπamo jedni prema drugima u tijelu.

Dobro je poznavati istinu, na primjer trostruku aneosku vijest(Otkrivenje 14,6-12), ali postavite sebi sljedeÊe pitanje: Kako seponaπam prema drugima, posebno prema onima koji su mi podreeniili koji niπta ne mogu uËiniti za mene, koji mi nemaju πto ponuditizauzvrat?

89

SRIJEDA 15. oæujka

GA©ENJE DUHA

ProËitajte 1. Solunjanima 5,19-21. Kako moæemo ugasiti DuhaSvetoga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË “gasiti” upuÊuje na vatru. Isti korijen rijeËi u grËkom jezikuupotrijebljen je u 1. Solunjanima 5,19 i Efeæanima 6,16 pokazujuÊi daje neπto u vezi s Duhom Svetim poput vatre koju moæemo ugasiti. Netrebamo zaboraviti da Duh Sveti Ëini za nas dvije znaËajne stvari: osvje-doËuje nas o grijehu i daje nam silu da pobijedimo grijeh. Obje supovezane s posveÊenjem.

Duh nam preko Boæje rijeËi govori ono πto trebamo znati da bismoæivjeli svetim æivotom, a silom kojom stanuje u nama osposobljava nasda promijenimo svoj æivot u skladu s tim spoznajama. Jedan on naËinana koji moæemo izbjeÊi gaπenje Duha jest da “proroËke govore ne pre-ziremo” (1. Solunjanima 5,19). Pavao savjetuje vjernicima u Solunu dane preziru proroπtvo i poziva ih da sve provjeravaju (1. Solunjanima5,21). Osim πto trebamo biti otvoreni za utjecaj Duha Svetoga u æivotuzajednice i da ne gasimo Njegovo djelo, potrebna nam je i pronicavost,jer Êe se laæna uËenja i laæni proroci πiriti u Crkvi.

Nisu svi duhovi dobri. Meutim, Duhom nadahnuta Boæja rijeË svje-tiljka je naπoj nozi i svjetlo naπoj stazi (Psalam 119,105). Ona je mjerilokojim trebamo mjeriti nova proroπtva. U biblijska vremena ovakva svje-tiljka je imala fitilj koji je bacao svjetlo pred noge onoga koji se kretaonoÊu. Biblija nas poziva da “hodimo u Duhu” (GalaÊanima 5,25). ToËinimo ako se pokoravamo nauku Boæje rijeËi i sluπamo poticaje DuhaSvetoga dok nas usmjerava kako trebamo æivjeti.

Mnogi koji kaæu kako vjeruju da je Biblija Boæja rijeË, tumaËe jetako da Pismo liπavaju pravog autoriteta, a sebi uskraÊuju stvarnu siluu æivotu. Kada prezremo Boæju rijeË i ophodimo se prema njoj s nepoπto-vanjem, ili je ne primjenjujemo u svojem æivotu, mi gasimo ovu svjetiljkukoja nam je dana da nas vodi na naπem putu i usmjeri naπu savjest naËinjenje dobrih djela.

ProËitajte 1. Solunjanima 4,7.8. ©to znaËi biti pozvan “nasvetost”? U kojim se æivotnim podruËjima trebate upitati jeste li “usvetosti”?

..................................................................................................................................

90


HULJENJE NA DUHA SVETOGA

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Marko 3,28.29; Luka 12,10; Matej12,31.32. Ako svi grijesi i bogohuljenje mogu biti oproπteni, πto nemoæe biti oproπteno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nijedan grijeh nije izazvao veÊu nesigurnost i agoniju meu krπ-Êanima i nije bio u veÊoj mjeri pogreπno shvaÊen nego huljenje protivDuha Svetoga. Neki smatraju da Isus ovdje ima na umu neke posebnoteπke grijehe. Trebamo se prisjetiti, meutim, da su svi grijesi mrskiBogu, iako neki izazivaju drastiËnije posljedice od drugih. Meutim, πtoje Isus smatrao neoprostivim grijehom?

Nijedan od ovih tekstova ne kaæe da ovaj grijeh ne moæe biti oproπten,veÊ samo da neÊe biti oproπten. Prisjetimo se: djelo je Duha Svetoga daosvjedoËi greπnike u njihov grijeh i da u njima probudi æelju da prihvateIsusa koji jedini praπta grijehe. Huljenje na Duha Svetoga, prema tome,mora biti shvaÊeno kao namjerno i stalno odbacivanje Isusovog djelaspasenja. Ono se javlja kada se pojedinac voljno i uporno odupire osvje-doËenjima Duha Svetoga o Kristu, Njegovom spasenju i milosti.

Isus ne govori o nekome tko izgovara nekoliko klevetniËkih rijeËi.Osoba huli na Duha Svetoga samo u okviru upornog nevjerovanja iotvorenog neprijateljstva prema Isusu. Huljenje na Duha Svetoga nijejedan dogaaj, veÊ æivotno opredjeljenje.

“Umjesto da su prihvatili dokaze koji im se nude, umjesto da su uovim djelima prepoznali dar Neba, oni su se i dalje dræali svojih zlihnamjera i govorili: ‘On Ëini ova divna djela sotonskom silom.’ To je biogrijeh protiv Duha Svetoga.” (Ellen G. White, Loma Linda Messages, str.156)

Kada ljudsko srce zauzme stav upornog protivljenja Bogu i takosvjesno odbije pruæiti Isusu ono πto Mu pripada, ono biva sve tvre i nepriznaje istinu svjedoËanstva Duha Svetoga o Boæjoj spasonosnoj ærtviu Isusu Kristu. Ovaj grijeh nadilazi moguÊnost praπtanja ne zato πto jeBog nemoÊan ili nespreman da oprosti, veÊ zato πto osoba ne moæeprepoznati svoj grijeh. Dakle, ona ne prihvaÊa oprost koji joj se nudi uIsusu. Ovakav stav, naravno, ima vjeËne posljedice.

Kako moæemo biti sigurni da se, bez obzira na to πto mitvrdimo za sebe, ne protivimo Bogu i ne odupiremo Duhu Svetome?(Vidi 1. Ivanova 5,3; Rimljanima 8,14.)

91

PETAK 17. oæujka


Sama Ëinjenica da ljudi zabrinuto postavljaju pitanje jesu li uËinilineoprostiv grijeh otkriva da najvjerojatnije nisu. Da su ga poËinili, sigurnone bi bili zabrinuti zbog toga. Njihova zabrinutost je sav potreban dokazda su i dalje otvoreni za vodstvo Duha Svetoga. Oni trebaju traæiti Isusovupravednost i dræeÊi se Isusovih zasluga, nastaviti æivjeti u vjeri i posluπ-nosti. Samo pokriveni ovom pravednoπÊu, “Boæjom pravednoπÊu” (Rim-ljanima 10,3), mogu imati mir i sigurnost koje su im krajnje potrebne.

Bog ne moæe oprostiti samo onim osobama koje uporno odbijajuIsusa i Njegov oprost. “Grijeh hule protiv Duha Svetoga ne sastoji se utrenutaËno izgovorenoj rijeËi ili uËinjenom djelu. Huljenje je Ëvrsto,odluËno odbacivanje istine i dokaza.” (Ellen G. White, The SDA BibleCommentary, sv. 5, str. 1093) “Huljenje protiv Duha Svetoga nitko netreba smatrati neËim tajnovitim i neodreenim. Huljenje protiv DuhaSvetoga je grijeh koji potjeËe od stalnog odbacivanja poziva na pokaja-nje.” (Isto)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kad bi vam netko priπao uplaπen da je poËinio neoprostivgrijeh, πto biste mu rekli i koje biste tekstove naveli? Zaπto jerazumijevanje da se spasenje dobiva iskljuËivo vjerom toliko vaænou pomaganju onima koji smatraju da su beznadno izgubljeni?

2. Mi gasimo Duha Svetog kada se ne ponaπamo ili ne govorimoonako kako nas On vodi. Kada smo u opasnosti da gasimo DuhaSvetoga? U kojim æivotnim podruËjima (ako ih ima) uviamo da seodupiremo Boæjem vodstvu, i kako Mu se u potpunosti moæemopredati?

3. Katkad Bog dopuπta da se u naπem æivotu pojave odreeneokolnosti zbog kojih smo ljuti i koje ne razumijemo. Neπto sliËnodogodilo se Jobu. Zaπto ogorËenost moæe ugroziti djelo Duha Sveto-ga u naπem æivotu? Kako moæemo u veÊoj mjeri vjerovati Bogu isvoj æivot potpuno pokoriti Njemu Ëak i u najteæim trenucima?

4. U strahu da ne budu “ukaljani” onim πto smatraju pokvare-nim utjecajem u Crkvi, neki se u potpunosti odvajaju od Tijela inastavljaju dalje sami. ©to je pogreπno u ovom stavu i zaπto to nijebiblijski model koji krπÊani trebaju slijediti?

92

Neπto lijepo (2)

“‘Razumijem vaπu zabrinutost’, rekao je lijeËnik. ‘No, to su dobri lijekovi.Oni Êe vam pomoÊi i pritom ne izazivaju ovisnost. Recite mi: ©to ste uËiniliu æivotu da ste stvarno, stvarno uæivali?’

Dobro sam se zamislio. ‘Paaa, jednom, kad smo moj stric i ja otiπli nadugo pjeπaËenje, duæe od sto pedeset kilometara, u sjevernom dijelu ©ved-ske. Bilo je predivno.’

LijeËnik mi je obeÊao da Êu, ako budem uzimao taj lijek, opet moÊipoduzeti takvo pjeπaËenje. Otiπao sam kuÊi spreman isprobati. Tri mjesecakasnije mogao sam hodati s ujakovim psom po πumi i uæivati.

Jednog dana kad sam bio u πetnji, naiπao sam na malu kuÊu uz jezero.Raspitivao sam se i otkrio da, iako kuÊa nije imala struju i prikljuËak vode,da bih je mogao iznajmiti za manji iznos od onog πto sam svakodnevnotroπio kad sam bio na drogama. Preselio sam se u dvosobnu kuÊicu i ubrzobio zauzet noπenjem vode i drugim obvezama. Nekako sam pronaπao da jetaj jednostavan æivot privlaËan i utjeπan.

Kad sam se vratio lijeËniku na pregled, bio je zadovoljan mojim na-pretkom.

Rekao mi je da su se on i njegova supruga molili za mene. Onda samsaznao da je on adventist sedmog dana. Posudio sam Bibliju od prijatelja ipoËeo je Ëitati. Ako mi je Bog pomogao da se skinem s droge i lijekova, ondaGa trebam bolje upoznati. PoËeo sam Ëitati Bibliju od Postanka i proËitaooko stotinu stranica, dok nisam zapeo na Brojevima, kod mnogih nabraja-nja, i stao.

LijeËnik mi je spomenuo zdravstveno-rehabilitacijski centar koji vodeadventisti sedmog dana i predloæio mi da odem tamo i povratim svoju sna-gu. Zaljubio sam se u sámo mjesto i ljude. Mnogi od pacijenata bili suadventisti i razgovarali su o tome πto je Isus uËinio u njihovom æivotu. Toje rasplamsalo moju æelju da upoznam Boga joπ bolje.

Nikad nisam otiπao u crkvu, osim da ponekad prisustvujem vjenËanjuili sprovodu, ali sada sam poËeo redovito pohaati adventistiËku crkvu urehabilitacijskom centru. Bio sam zadivljen dubokim prouËavanjima Biblije.Htio sam imati ono πto su ti ljudi imali; æelio sam biti krπÊanin. Nisamrazumio da sam mogao biti krπÊanin; mislio sam da ima neπto πto moramuËiniti prije nego πto mogu postati krπÊanin.

(Nastavlja se)

93


Pouka 12 18.—25. oæujka 2017.

Djelo Duha Svetoga“A Bog, izvor nade, neka vam dadne potpunu radost i mir

u vjeri da napredujete u nadi snagom Duha Svetoga.” (Rimlja-nima 15,13)

Biblijski tekstovi: Ivan 16,8-11; Rimljanima 5,10; Hebrejima4,15.16; 1. Petrova 5,8.9; 1. Ivanova 5,12.13; Psalam 31,25.

Na kraju naπeg prouËavanja o Duhu Svetome i duhovnosti u ovomtromjeseËju, usredotoËit Êemo se na joπ jedno znaËajno djelo Duhakojem dosad nismo poklanjali pozornost.

Kada je Isus objavio uËenicima da ide Ocu, obeÊao je da Êe imposlati Duha Svetoga. “A Branitelj, Duh Sveti, kojega Êe Otac poslatizbog mene, nauËit Êe vas sve i sjetiti vas svega πto vam rekoh.” (Ivan14,26)

Prema Isusovim rijeËima, Duh Sveti je parakletos, “pomoÊnik”,“utjeπitelj” ili “branitelj” koji posreduje za nas. Isus je istodobno naja-vio kakvo Êe djelo taj Branitelj vrπiti: “pokazat” Êe svijetu πto je grijeh,pravednost i sud.

Tijekom ovog posljednjeg tjedna podrobnije Êemo prouËavati ovoposebno djelo Duha Svetoga. Takoer Êemo saznati kako je ovo djeloDuha povezano s drugim vaænim aspektima Njegove sluæbe za nas: na-πom sigurnoπÊu spasenja i slavnom nadom koja nas potiËe da æivimokao Kristovi uËenici.

94

NEDJELJA 19. oæujka

OSVJEDO»ENJE U GRIJEH

ProËitajte Ivan 16,8.9. Koje vaæno djelo Duh Sveti obavlja zanas i zaπto je toliko znaËajno?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je Duha Svetoga nazvao parakletos. Ta je rijeË bogata znaËe-njima i moæe imenovati pomoÊnika, branitelja i utjeπitelja. Duh Sveti nepristupa ovom vaænom zadatku osvjedoËivanja kao klevetnik braÊe ilikao naπ tuæitelj. Isus Ga nije poslao da bi nas osudio, veÊ da nampomogne da uvidimo svoju potrebu za miloπÊu.

Samo Êe branitelj biti primljen kao pomoÊnik. Vrlo je æalosno πtokrπÊani, koliko god njihove namjere bile dobre, Ëesto prilaze greπnicimas duhom osude umjesto æeljom da im pomognu. Ako idemo unaokoloukazujuÊi na grijehe u æivotima drugih ljudi, Ëinimo neπto na πto nasIsus nije pozvao. Uostalom, tko smo mi da upiremo prstom u grijehedrugih kada smo i mi sami greπni?

ProËitajte Rimljanima 2,1; Matej 7,3. Koju poruku moramoizvuÊi iz ovih redaka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mi smo Njegovi svjedoci, ne tuæitelji. Pozvani smo da svjedoËimo oNjegovoj otkupiteljskoj sili, a ne da sudimo drugima zbog njihovihpogreπaka. OsuujuÊi druge ljude zbog njihovih grijeha, preuzimamo nasebe posao koji nije naπ; to je djelo Duha Svetoga.

Branitelj Êe — a ne mi — “pokazati” (Ivan 16,8), odnosno osvjedo-Ëiti svijet πto je zapravo grijeh. Ljudi koji nisu posvetili æivot IsusuËesto ne razumiju πto je grijeh i koliko moæe biti poguban.

Ovdje se ne misli da Êe Duh navesti odreena greπna djela. Umjestotoga, On prelazi na osnovni grijeh: nevjerovanje u Isusa Krista (Ivan16,9). Naπ najdublji jad i otuenje nisu posljedica naπeg moralnog nesa-vrπenstva, veÊ udaljavanja od Boga i naπeg odbacivanja Onoga koga jeBog poslao da nas spasi iz ovakvog stanja.

Osnovni problem grijeha jest πto ne vjerujemo u Isusa, odbacujuÊina taj naËin Onoga koji nas jedini moæe spasiti od grijeha i krivnje.Grijeh stavlja sebe u srediπte i odbacuje Boæju rijeË. Samo Duh Svetimoæe otvoriti naπe srce i um da uvidimo svoju veliku potrebu za pokaja-njem i otkupljenjem koje je omoguÊeno ovom smrÊu.

95


POTREBA ZA PRAVEDNO©∆U

U Evanelju po Ivanu 16,8 zabiljeæeno je da Êe Duh Sveti pokazatisvijetu ne samo πto je grijeh, veÊ i pravednost. Drugim rijeËima, svijet,koji zapravo ne zna πto je grijeh, ne zna ni πto je istinska pravednost.

NeobraÊeni ljudi smatraju da je izvanjska moralnost dovoljna. Oniteæe svojoj, a ne Boæjoj pravednosti. Oni teæe pravednosti koja potjeËeod njihovih vanjskih djela, kao πto je posluπnost Boæjem zakonu. Me-utim, naπa djela posluπnosti Zakonu nikada nas ne mogu opravdatipred Bogom.

U Izaiji 64,6 prorok usporeuje sva pravedna djela ljudi svojegavremena s “prljavim haljinama”. »ak je i naπa, prema naπem osobnomrazumijevanju, najbolja vjerski nadahnuta pravednost, zapravo upravosuprotno: nepravednost.

Meutim, Isusova pravednost nam je dovoljna. Ona zadovoljava svezahtjeve Boæjeg zakona. Nju cijeni Bog Otac. Mi je moæemo traæiti samovjerom u Isusa Krista.

ProËitajte Rimljanima 5,10; Hebrejima 4,15.16. Kako je naπapravednost povezana s ovom æivom sluæbom u OËevoj prisutnosti naNebu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pravednost koju zahtijeva Zakon ispunjena je Isusovim savrπenimæivotom. On je umro za nas. Iako je bio odbaËen od strane onih koji suGa ovdje na Zemlji osudili na smrt, Otac Ga je primio na Nebu. Bog Otacje uskrisenjem stavio peËat svojeg odobravanja na Isusov æivot i djelootkupljenja. Isus sada æivi i posreduje za nas (Hebrejima 4,15.16). Za-sluge svoje smrti pripisuje nama zato πto mi ne posjedujemo pravednostkoja je potrebna za spasenje.

Dakle, mi moæemo æivjeti zato πto On æivi u nama. “Æivim, ali neviπe ja, nego æivi u meni Krist. A πto sad æivim u tijelu, æivim u vjeri uSina Boæjega, koji me je ljubio, i predao samoga sebe za mene.” (Gala-Êanima 2,20 — ©ariÊ) Kada Isus æivi u nama, mi hodimo u Duhu (Rim-ljanima 8,4) i primamo novi duhovni æivot Njegovom silom (usporediteGalaÊanima 3,2-5; 5,16.18).

Odlazak Ocu omoguÊio je Isusu da posredovanjem Duha budeprisutan meu nama. Ispunjeni silom Duha Svetoga, Njegovi uËenici usve veÊoj mjeri æive u skladu s Kristom.

Jeste li iskusili koliko su “prljavi” vaπi pokuπaji da budetepravedni? »emu vas to uËi o potrebi za Kristovom pravednoπÊu?

96

UTORAK 21. oæujka

OSVJEDO»ENJE U SUD

ProËitajte Ivan 16,8.11. O kakvom sudu Isus ovdje govori?Zaπto je ovaj sud radosna vijest?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ostaje joπ jedno vaæno osvjedoËenje kao djelo Duha: osvjedoËenjeu sud. »ini se da velik dio naπeg propovijedanja o ovoj temi ide upogreπnom i πtetnom smjeru. Razgovori o grijehu i pravednosti Ëestonavode mnoge koji sebe proglaπavaju krπÊanima da izreknu upozorenjena sud onima koji odbacuju Krista. Na taj naËin oni æele opomenutigreπnike, Ëesto ih straπeÊi buduÊim sudom koji ih Ëeka.

Iako je ovaj sud stvaran, to nije ono o Ëemu Isus govori u Ivanu16,11. Na osnovi jezika zakljuËujemo da Gospodin ne govori o buduÊemsudu, kao u Ivanu 12,48. Aspekt suda na koji Isus sada ukazuje jestradosna vijest da je Sotona veÊ osuen na Golgoti. Sotona, veliki ne-prijatelj istine, sada æivi u pozajmljenom vremenu. Sud Êe doÊi, ali ovdjese teæiπte stavlja na svijest o tome da je knez ovoga svijeta veÊ osuen(Ivan 12,31).

ProËitajte 1. Petrova 5,8.9. Kako Petar opisuje Sotonu? Kakomu se moæemo oduprijeti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

–avao, koji zna da ima malo vremena i da je kobno poraæen naGolgoti, ipak je i dalje æiv. On je gnjevan i pokuπava proæderati koga godmoæe. Meutim, on je poraæeni neprijatelj jer je Isus izvojevao pobjedu.Isusova krv Ëini nas slobodnima.

Kada su tijekom Drugoga svjetskog rata prigodom napada savez-nika na Francusku 6. lipnja 1944. nacistiËke trupe doæivjele odluËanudarac, bilo je jasno da je Hitler poraæen. Ipak, jedanaest mjeseci izme-u Dana D (kada je napad poËeo) i Dana pobjede (8. svibnja 1945., kadaje rat zavrπio u Europi) bili su najkrvaviji od svih. SliËno tome, Sotonazna da je nesumnjivo poraæen na kriæu: ipak, on se uporno bori i po-kuπava uniπtiti πto viπe ljudi. U ovim teπkim vremenima pozvani smo dabudemo trijezni, da pazimo i da stavimo sve svoje brige na Isusa jer seOn brine za nas (1. Petrova 5,7.8)

Zaπto je sud radosna vijest? Tko je naπa sigurnost na sudu?Kako moæemo propovijedati o sudu πireÊi nadu, a ne strah?

97

SRIJEDA 22. oæujka

SIGURNOST SPASENJA

ProËitajte sljedeÊe tekstove: 1. Ivanova 5,12.13; Rimljanima8,15-17; 2. KorinÊanima 5,5. Kada prihvatimo Krista za svojegSpasitelja, zaπto moæemo imati sigurnost vjeËnog æivota? ©to jetemelj ove sigurnosti?

..................................................................................................................................

Duh Sveti vodi greπnike k Isusu. Isusova zamjenska smrt pomirilanas je s Bogom. Isusovo praπtanje daje nam slobodu da æivimo novimæivotom kao Boæja posvojena djeca. Viπe nismo Boæji neprijatelji (Rim-ljanima 5,10), veÊ æivimo po Duhu (Rimljanima 8,4) i duhovno mislimo(Rimljanima 8,5). Ako nemamo ovog Duha, nismo Njegova djeca i nepripadamo Njemu (Rimljanima 8,9). Ali sada imamo unutarnje svjedo-Ëanstvo Duha Svetoga koji stanuje u nama. On svjedoËi da pripadamoIsusu i da smo baπtinici Boæji i subaπtinici Kristovi (Rimljanima 8,17).Ista æivotna sila koja je podigla Isusa iz mrtvih, sada djeluje u nama ioæivljava nas koji smo bili duhovno mrtvi (Rimljanima 8,10). »ak i viπeod toga, On jamËi naπem srcu sigurnost da istinski pripadamo Bogu. Odtrenutka kada smo Ëuli i povjerovali u Evanelje o naπem spasenju,zapeËaÊeni smo u Isusu Duhom Svetim, koji je dan kao “zalog naπebaπtine” (Efeæanima 1,13.14). Svaki vjernik moæe imati tu sigurnost (1.Ivanova 5,12.13).

ProËitajte Efeæanima 1,13.14. ©to znaËi biti zapeËaÊen Duhom?

..................................................................................................................................

Oni koji prihvaÊaju Krista, ponovno su roeni: roeni su “Duhom”(Ivan 3,3.5). Duh Sveti potvruje ovu Ëinjenicu u naπem srcu da bismoimali sigurnost da smo spaπeni i da bismo iskusili radost kao Boæjadjeca. Na osnovi toga imamo li Duha Svetoga, prepoznaje se pripadamoli Kristu. “Ako tko nema Kristova Duha, nije Kristov.” (Rimljanima 8,9)Sada smo potpuno svjesni da je Bog naπ Otac pun ljubavi, a mi Njegovadraga djeca. Duh Sveti je jamËevina, depozit ili zalog konaËnog daravjeËnog æivota i besmrtnosti, koji Êe nam biti darovan o Isusovom drugomdolasku (1. KorinÊanima 15,51-54). Ovo je obiljeæje prave vjere. Teπko jezamisliti kako krπÊani mogu svjedoËiti uvjerljivo i sa silom ako nemajuovu sigurnost. “Govorite hrabro, govorite s vjerom, govorite s nadom isvi Êete svijetliti u Gospodinu. Neprestano razmiπljajte o otvorenim vra-tima koja je Krist postavio pred vas, koja nijedan Ëovjek ne moæe zatvoriti.Bog Êe zatvoriti vrata zlu ako Mu date priliku. Kada neprijatelj navalikao rijeka, Duh Gospodnji podiÊi Êe zastavu nasuprot njemu.” (Ellen G.White, The Advent Review and Sabbath Herald, 16. travnja 1889.)

98


DUH SVETI I NADA

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Rimljanima 5,4.5; 15,13; 1. Korin-Êanima 13,13. Kako su ljubav i nada meusobno povezane? Na kojinaËin Duh Sveti sudjeluje u pruæanju ljubavi i nade?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Upravo je Duh Sveti izlio Boæju ljubav u naπa srca. On nas povezujes Bogom i Ëini da Boæja ljubav stanuje u nama. Boæja postojana i ne-promjenjiva ljubav razlog je i temelj naπe nade. Nje ne bi bilo bez lju-bavi, jer je samo ljubav pokreÊe. BuduÊi da je Boæja ljubav isprepletenas Njegovom vjernoπÊu, imamo divnu nadu da Êe On ponovno doÊi ipovesti nas tamo gdje je On.

ProËitajte Psalam 31,25. Kakav utjecaj nada ima na nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nada nas nadahnjuje. Nada nam pruæa snagu. Nada nas potiËe dapjevamo i budemo radosni. Nada je bitna u naπem æivotu. Kakva je svrhaæivota bez nade?

Imati nadu, meutim, nije isto πto i biti optimistiËan. Optimistismatraju da Êe sve biti bolje: vremenske prilike, prilike u gospodarstvu,ocjene u πkoli, novËane prilike itd. Nada nije slijepi optimizam. Ona jeutemeljena na Boæjoj vjernosti i obeÊanjima koja je On dao u proπlosti.Nada vjeruje da Êe Bog ispuniti ono πto je rekao zato πto je vjeran iistinit. Bog je pokazao da je pouzdan i da se ne koleba. Njegova posto-janost i istina temelj su naπe nade.

Nema sumnje, takoer, da temelj svoje nade pronalazimo u Isusuna kriæu. Kada pogledamo na kriæ, na najsnaæniji naËin moæemo sagle-dati stvarnost Boæje ljubavi prema nama. Kriæ na kojem je Isus umro zanaπe grijehe, daje i nama i svemiru neusporedivo otkrivenje prave Boæjenaravi. Dakle, kao pala i prolazna biÊa u prostranom i velikom svemiru,nadu ne moæemo pronaÊi u sebi ili u “velikim” djelima koja smo posti-gli, veÊ u naπem Bogu, Bogu koji nam se otkrio na kriæu.

Kako je adventna nada utemeljena na Boæjim vjernim obeÊa-njima? Kako nada utjeËe na æivot? Kako u svojem æivotu moæemoodraæavati nadu umjesto oËaja?

99

PETAK 24. oæujka


ProËitajte tekstove za mjesec listopad pod zajedniËkim naslo-vom “Spremni za Duha” iz knjige Ellen G. White Primit Êete silu,Znaci vremena, Zagreb 1996. (knjigu moæete pronaÊi u elektoniË-kom obliku na www.adventisti.hr).

Djelovanje Duha Svetoga moæemo ukratko saæeti sljedeÊim rijeËi-ma: Duh Sveti surauje skladno s Bogom Ocem i Bogom Sinom u ostva-renju naπeg spasenja. Duh Sveti nas budi iz duhovne smrti. OsvjedoËujenas u naπu greπnost i otvara oËi da uvidimo Ëinjenicu da smo izgubljeniako se oslanjamo samo na sebe. On budi u nama æelju za promjenomi vodi nas Isusu Kristu, koji jedini moæe zadovoljiti potrebe naπeg nu-tarnjeg biÊa. Daje nam sigurnost spasenja zato πto nas uvijek usmjeravana Isusa i ono πto je uËinio za nas. Mijenja nas da budemo sliËnijiKristu. Pomaæe nam da ostanemo vjerni u naπem hodu s Bogom. Ospo-sobljava nas da ispunimo Boæju volju i aktivno se ukljuËimo u misio-narski rad. On Ëini pisanu Boæju rijeË naπim sigurnim vodiËem i mjeri-lom krπÊanskog æivota i nauka. Gdje bismo bili bez Duha Svetoga? Kakobismo mogli raditi bez Njega? Bili bismo oËajni i izgubljeni, i niπta nebismo mogli uËiniti Ëime bismo Bogu odali slavu i Ëast. Zahvalimo Isusuπto je obeÊao i poslao Duha Svetoga. “Duh Sveti je najveÊi od svihdarova πto ih je On mogao dati od svojeg Oca za uzdizanje Njegovanaroda.” (Ellen G. White, Primit Êete silu, str. 13)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte viπe o grijehu i pravednosti. Zaπto mi kao krπ-Êani koji vjeruju da je Biblija Boæja rijeË, imamo drugaËije razumi-jevanje grijeha i pravednosti od onih koji ne vjeruju u Bibliju?Kakve su razlike u pitanju? ©to Biblija nauËava o grijehu i praved-nosti, πto drugi izvori ne nauËavaju?

2. Razmijenite s Ëlanovima svojeg subotnjoπkolskog razredaiskustva o tome koji su oblici rada Duha Svetoga vama najdrago-cjeniji. Zaπto su vam toliko vaæni i kako su utjecali na vaπ æivot?

3. Razgovarajte u razredu o nadi koju imamo u Isusu. Koji surazlozi ove nade? Kad bi vas netko upitao za “razlog nade koja jeu vama” (1. Petrova 3,15), kakav biste odgovor dali i zaπto? Kolikoje vaπ argument uvjerljiv?

4. Pouka za ovaj tjedan govorila je o sigurnosti spasenja. ©toje sigurnost spasenja? Ako je imamo, zaπto je imamo? Na Ëemumora biti zasnovana? Po Ëemu se razlikuje od pretpostavki?

100

Neπto lijepo (3)

Dok sam boravio u rehabilitacijskom centru, proveo sam mnogo vre-mena razmiπljajuÊi o onome πto trebam popraviti u svojem æivot. PoËiniosam neke zloËine dok sam se bavio preprodajom droge, i ta me je spoznajaoptereÊivala. Kad sam zavrπio s rehabilitacijom, otiπao sam u policiju ipriznao da sam vozio automobil kad je moj prijatelj poËinio razbojniπtvo ikad smo bjeæali. Tijekom pljaËke moj prijatelj je ubio nekoga, a ja sam biooptuæen kao sudionik.

Bio sam uhiÊen i osuen na pet godina zatvora. Moj prijatelj je dobiodoæivotni zatvor. Zatvorenici su se prema meni ponijeli loπe kad su saznalida je moja ispovijed strpala mojeg prijatelja u zatvor. Trebalo im je dugovremena da me prihvate.

Dok sam bio u zatvoru, zatraæio sam posjet adventistiËkog pastora.Posjetio me je. Dolazio je Ëesto. ProuËavali smo Bibliju. Tijekom tog vre-mena prihvatio sam Isusa kao svojeg Spasitelja. Ostali Ëlanovi crkve su metakoer posjeÊivali, i ubrzo sam imao viπe pisama i posjetitelja nego bilotko. Hvala Bogu za obiteljski duh meu Ëlanovima adventistiËke crkve! Lju-bav koju su mi ukazali pokuπavao sam prenijeti na druge zatvorenike kadgod se ukazala prilika.

Neki od zatvorenika nisu bili πvedski dræavljani. Oni bi odsluæivalisvoju vremensku kaznu bez posjeta svojih najmilijih. Kad bi se adventistiupoznali s tim ljudima, posjeÊivali bi ih i pomogli im u praktiËnim potreba-ma, i kad bi zatvorenici izaπli iz zatvora, Ëlanovi crkve bi odræavali vezu snjima. Neka od tih æena je jednom upitala: ‘Kojoj to crkvi vi pripadate, crkvikoja se brine o drugima na ovakav naËin?’

Bilo mi je drago πto moji adventistiËki prijatelji prate njihove potrebe.Neki od tih zatvorenika upisali su dopisni teËaj prouËavanja Biblije, a

drugi su se pridruæili mojoj molitvenoj skupini. Sada kad su puπteni, molimse da potraæe Boga.

Imao sam pregled zbog problema sa srcem. LijeËnik je ponovio test triputa prije nego πto sam poslan drugom lijeËniku. On je opet izveo test, izatim pitao za moje ime. ‘Nismo bili sigurni radi li se o istom pacijentu, jervaπe srce je uobiËajene veliËine i savrπeno radi. Ne vidim zdravstvenih pro-blema nigdje. Vaπa angina je potpuno nestala.’

Kad sam bio puπten iz zatvora, Bog je osigurao posao za mene i mjestoza æivot. Kad danas pogledam unatrag, shvaÊam da me je Bog spasio odmene samog. Spasio mi je æivot od smrti, a onda uËinio sve ono πto je umojem æivotu tako lijepo.”

101

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

102

01 N Rimljanima 15,4 Da bismo bili ohrabreni02 P 1. KorinÊ. 10,11 Ima nade03 U Izreke 10,21 Mjesto u nizu04 S Job 4,8 Kakav rod?05 » Postanak 1,27 Na Boæju sliku06 P Postanak 2,15 Edenski vrt07 S Postanak 2,17 Sloboda izbora

08 N Postanak 2,18 “PomoÊnica”09 P Postanak 3,1 Prevareni!10 U Postanak 3,6 Iskoriπteni od strane Sotone11 S Propovjednik 1,17 Kada je bolje ne znati12 » Postanak 3,16.17 Prokleti!13 P Job 12,7-9 Pouke iz prirode14 S Hebrejima 7,25 Zajednica izmeu Boga i Ëovjeka

15 N Propovjednik 7,29 Skupa pogreπka16 P Postanak 5,5 Usmenom rijeËju17 U 1. KorinÊanima 15,22.23 Ponovno kod kuÊe!18 S Hebrejima 11,4 Ovisi o vama19 » Postanak 4,4.5 Dva puta20 P Postanak 4,6.7 Vaπe lice sve govori21 S Postanak 4,16 Kajinov odlazak

22 N Postanak 5,21.22 On je hodio s Bogom23 P Postanak 5,24 Bog ga je uzeo24 U 2. KorinÊanima 3,18 Gledati u Krista25 S Hebrejima 11,5 Otvorena vrata26 » Psalam 115,4-8 Bog ili idoli?27 P Postanak 6,4 Divovi na zemlji28 S Postanak 4,21.22 Zloupotrijebljeni darovi

29 N Matej 24,38.39 ImuÊno druπtvo30 P Matej 24,38 “Æenili se i udavali”31 U 2. Petrova 2,5 Do dana...

JUTARNJI REDCI — SIJE»ANJ 2017.

Zajednica izmeu Boga i Ëovjeka

103

01 S Postanak 6,13.14 Gradnja korablje02 » Postanak 7,1 Sigurni u korablji03 P Postanak 7,10 Sedam dana poslije04 S Luka 17,26.27 Kao πto je bilo u Noino doba

05 N Postanak 11,4 Jahve se spusti da vidi06 P Postanak 11,8 Smeteni i rasijani07 U Hebrejima 11,8 Bez postavljanja pitanja08 S 1. Petrova 1,7 Postoji razlog09 » Psalam 105,14.15 Bog πtiti svoj narod10 P Postanak 13,8.9 Odræavanje mira11 S Postanak 13,12.13 Prema Sodomi

12 N Postanak 18,19 Dom koji Bog moæe blagosloviti13 P Hebrejima 13,2 Gostoljubivost ukazana strancima14 U Postanak 18,23.25 Posljednji dani Sodome15 S Postanak 19,1.2 Nesigurne ulice16 » 2. Petrova 2,6 Posljednja noÊ17 P Luka 17,32 Ne zaboravite18 S Hebrejima 11,16 Bolja zemlja

19 N Hebrejima 11,17-19 Niπta nije tako dragocjeno20 P Postanak 24,3.4 Biranje æene21 U Postanak 24,7 Sretan brak22 S Filipljanima 2,15 Neka se pokaæe vaπa vjera23 » Postanak 25,27 Na svijet dolaze blizanci24 P Postanak 25,34 Obrnute vrijednosti25 S Psalam 37,5 Zamjena prvorodstva

26 N Hebrejima 12,17 Gorka cijena27 P Postanak 28,12 Nada za bjegunca28 U Postanak 28,22 Povratak Bogu

JUTARNJI REDCI — VELJA»A 2017.

Bog πtiti svoj narod

104

01 S Postanak 29,20 Sedam kratkih godina02 » Postanak 32,26 Pitanje æivota i smrti03 P Jeremija 30,7 Vrijeme nevolje za Jakova04 S Postanak 32,29 ObeÊana sila

05 N Efeæanima 4,32 Susret06 P Ivan 3,36 RazliËiti putovi07 U Postanak 37,4 Dom u nevolji08 S Postanak 49,22 Nadahnuta odluka09 » Postanak 39,2.3 Blagoslovljena suradnja10 P Postanak 39,9 Kako bih mogao to uËiniti?11 S Psalam 105,18.19 PouËavanje u tamnici

12 N Izreke 22,29 Uvijek isto13 P Job 28,28 Sve po Boæjem planu14 U Postanak 49,23.24 Bio je sliËan Kristu15 S Izreke 22,6 Majka robinja16 » Hebrejima 11,24.25 Pravi izbor17 P Djela 7,22 Pogreπan put18 S 1. KorinÊanima 3,19 Boæja πkola

19 N Hebrejima 11,26 VeÊe bogatstvo20 P Hebrejima 11,27 Vidjeti Onoga koji se ne vidi21 U Izreke 2,6 Stjecanje i napuπtanje navika22 S Izlazak 3,10 Bog ga πalje23 » GalaÊanima 6,7.8 “Tko je taj Jahve?”24 P Izlazak 10,20 Otvrdnjavanje srca25 S Psalam 105,43 Napokon slobodni!

26 N Psalam 105,39 Oblak i oganj27 P Izlazak 14,15 Sigurna staza28 U Izlazak 15,2 Pjesma Mojsija i Janjeta29 S Izlazak 16,2 Narod se opet æali30 » 1. Timoteju 2,8 Ruke uzdignute prema Nebu31 P 2. KorinÊanima 6,1 Dvije ruke za Gospodina

JUTARNJI REDCI — OÆUJAK 2017.

Sigurna staza

105

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

Knjige za osobniduhovni rast isvjedoËenje BoæjeRadosne vijesti

106

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SIJE»ANJ

01. Psalam 1.02. Psalam 2.03. Psalam 3.04. Psalam 4.05. Psalam 506. Psalam 6.07. Psalam 7.

08. Psalam 8.09. Psalam 9.10. Psalam 10.11. Psalam 11.12. Psalam 12.13. Psalam 1314. Psalam 14

15. Psalam 15.16. Psalam 16.17. Psalam 17.18. Psalam 18,1-25.19. Psalam 18,26-50.20. Psalam 19.21. Psalam 20.

22. Psalam 21.23. Psalam 22,1-16.24. Psalam 23,17-31.25. Psalam 24.26. Psalam 25.27. Psalam 26.28. Psalam 27.

29. Psalam 28.30. Psalam 29.31. Psalam 30.

VELJA»A

01. Psalam 31.02. Psalam 32.03. Psalam 33.04. Psalam 34.

05. Psalam 35,1-1206. Psalam 35,13-2807. Psalam 36.08. Psalam 37,1-1909. Psalam 37,20-40.10. Psalam 38.11. Psalam 39.

12. Psalam 40.13. Psalam 41.14. Psalam 42.15. Psalam 43.16. Psalam 44,1-1217. Psalam 44,13-2718. Psalam 45.

19. Psalam 46.20. Psalam 47.21. Psalam 48.22. Psalam 49.23. Psalam 50.24. Psalam 51.25. Psalam 52.

26. Psalam 53.27. Psalam 54.28. Psalam 55.

OÆUJAK

01. Psalam 56.02. Psalam 57.03. Psalam 58.04. Psalam 59.

05. Psalam 60.06. Psalam 61.07. Psalam 62.08. Psalam 63.09. Psalam 64.10. Psalam 65.11. Psalam 66.

12. Psalam 67.13. Psalam 68,1-1914. Psalam 68,20-3615. Psalam 69,1-1316. Psalam 69,14-3717. Psalam 70.18. Psalam 71,1-13

19. Psalam 71,14-2420. Psalam 72.21. Psalam 73,1-1722. Psalam 73,18-2823. Psalam 74.24. Psalam 75.25. Psalam 76.

26. Psalam 77.27. Psalam 78,1-1628. Psalam 78,17-3929. Psalam 78,40-5530. Psalam 78,56-7231. Psalam 79.

107

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SIJE»ANJ

01. Postanak 1-402. Postanak 5-703. Postanak 8-1004. Postanak 11-1305. Postanak 14-1606. Postanak 17-2007. Postanak 21-23

08. Postanak 24-2709. Postanak 28-3010. Postanak 31-3311. Postanak 34-3612. Postanak 37-3913. Postanak 40-4314. Postanak 44-46

15. Postanak 47-5016. Izlazak 1-417. Izlazak 5-718. Izlazak 8-1119. Izlazak 12-1420. Izlazak 15-1721. Izlazak 18-20

22. Izlazak 21-2423. Izlazak 25-2724. Izlazak 28-3025. Izlazak 31-3426. Izlazak 35-3727. Izlazak 38-4028. Lev. zakonik 1-3

29. Lev. zakonik 4-730. Lev. zakonik 8-1031. Lev. zakonik 11-13

OÆUJAK

01. Joπua 7-1002. Joπua 11-1503. Joπua 16-1804. Joπua 19-22

05. Joπua 22-2406. Suci 1-407. Suci 5-708. Suci 8-1109. Suci 12-1410. Suci 15-1811. Suci 19-21

12. Ruta 1-413. 1. Sam. 1-414. 1. Sam. 5-715. 1. Sam. 8-1016. 1. Sam. 11-1317. 1. Sam. 14-1618. 1. Sam. 17-20

19. 1. Sam. 21-2520. 1. Sam. 26-2821. 1. Sam. 29-3122. 2. Sam. 1-323. 2. Sam. 4-624. 2. Sam. 7-1025. 2. Sam. 11-13

26. 2. Sam. 14-1827. 2. Sam. 19-2128. 2. Sam. 22-2429. 1. Kralj. 1-330. 1. Kralj. 4-731. 1. Kralj. 8-11

VELJA»A

01. Lev. zakonik 14-1602. Lev. zakonik 17-1903. Lev. zakonik 20-2304. Lev. zakonik 24-27

05. Brojevi 1-406. Brojevi 5-707. Brojevi 8-1108. Brojevi 12-1409. Brojevi 15-1710. Brojevi 18-2011. Brojevi 21-23

12. Brojevi 24-2713. Brojevi 28-3014. Brojevi 31-3315. Brojevi 34-3616. Ponov. zakon 1-317. Ponov. zakon 4-618. Ponov. zakon 7-9

19. Ponov. zakon 10-1320. Ponov. zakon 14-1621. Ponov. zakon 17-1922. Ponov. zakon 20-2223. Ponov. zakon 23-2524. Ponov. zakon 26-2825. Ponov. zakon 29-31

26. Ponov. zakon 32-3427. Joπua 1-328. Joπua 4-6

108

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

SIJE»ANJ

01. Psalam 6202. Psalam 6303. Psalam 6404. Psalam 6505. Psalam 6606. Psalam 6707. Psalam 68




29. Psalam 9030. Psalam 9131. Psalam 92

OÆUJAK

01. Psalam 12102. Psalam 12203. Psalam 12304. Psalam 124



19. Psalam 13920. Psalam 14021. Psalam 14122. Psalam 14223. Psalam 14324. Psalam 14425. Psalam 14526. Psalam 146

27. Psalam 14728. Psalam 14829. Psalam 14930. Psalam 15031. Izreke 1

VELJA»A

01. Psalam 9302. Psalam 9403. Psalam 9504. Psalam 96




26. Psalam 11827. Psalam 11928. Psalam 120

109

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

110

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 6.1. 13.1. 20.1. 27.1. 3.2. 10.2. 17.2. 24.2. 3.3. 10.3. 17.3. 24.3. 31.3.

Beli Manastir 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.03 18.12Biograd 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Bjelovar 16.23 16.31 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Borovo 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11BraË 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.23 17.33 17.45 17.53 18.02 18.10 18.19Cres 16.36 16.43 16.52 17.01 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Crikvenica 16.33 16.41 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.38 17.51 18.01 18.10 18.19 18.28»akovec 16.22 16.29 16.38 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.21Dalj 16.16 16.23 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Daruvar 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Delnice 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.17 17.28 17.38 17.50 18.00 18.09 18.19 18.28Dubrovnik 16.28 16.35 16.43 16.52 17.00 17.09 17.18 17.27 17.39 17.47 17.55 18.04 18.11Dugi Otok 16.35 16.42 16.50 16.59 17.08 17.18 17.28 17.37 17.50 17.59 18.07 18.16 18.25–akovo 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.13 17.23 17.35 17.45 17.54 18.03 18.12Gareπnica 16.24 16.31 16.40 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19GospiÊ 16.33 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.15 18.24Grubiπno Polje 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Hvar 16.33 16.40 16.48 16.57 17.05 17.15 17.24 17.34 17.36 17.54 18.02 18.11 18.19Ilok 16.14 16.22 16.30 16.40 16.49 16.59 17.09 17.19 17.32 17.41 17.50 17.59 18.08Karlovac 16.29 16.37 16.45 16.55 17.04 17.14 17.24 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Knin 16.30 16.37 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.32 17.45 17.54 18.02 18.11 18.20Koprivnica 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.18 17.28 17.41 17.52 18.01 18.10 18.20KorËula 16.31 16.38 16.46 16.55 17.04 17.13 17.22 17.31 17.43 17.51 17.59 18.07 18.16Kornat 16.36 18.43 16.52 17.01 17.09 17.19 17.28 17.37 17.49 17.58 18.07 18.15 18.23Krapina 16.25 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.22 17.32 17.46 17.55 18.05 18.14 18.24Kriæevci 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.52 18.02 18.11 18.20Krk 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Kutina 16.25 16.32 16.41 16.50 16.59 17.10 17.20 17.29 17.43 17.52 18.01 18.10 18.19Lastovo 16.34 16.41 16.49 16.58 17.06 17.15 17.24 17.33 17.45 17.53 18.01 18.10 18.17Lipik 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.50 17.59 18.08 18.17Loπinj 16.37 16.44 16.52 17.02 17.10 17.20 17.30 17.40 17.52 18.01 18.10 18.19 18.28Makarska 16.29 16.37 16.45 16.54 17.02 17.11 17.21 17.30 17.42 17.51 17.59 18.08 18.16Maruπevec 16.23 16.31 16.40 16.49 16.58 17.09 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.22MetkoviÊ 16.29 16.36 16.44 16.53 17.01 17.11 17.20 17.29 17.41 17.50 17.58 18.06 18.14

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2017.

111

SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAKMJESTO 6.1. 13.1. 20.1. 27.1. 3.2. 10.2. 17.2. 24.2. 3.3. 10.3. 17.3. 24.3. 31.3.

Mljet 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.41 17.50 17.58 18.07 18.14Naπice 16.18 16.26 16.34 16.44 16.53 17.03 17.13 17.23 17.36 17.46 17.55 18.04 18.13Nova Gradiπka 16.22 16.29 16.38 16.47 16.56 17.07 17.17 17.25 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Novska 16.24 16.32 16.41 16.50 16.59 17.09 17.19 17.29 17.42 17.52 18.01 18.10 18.19Opatija 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.20 18.29Osijek 16.16 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11OtoËac 16.32 16.40 16.49 16.58 17.07 17.16 17.26 17.36 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Pag 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.25Pakrac 16.22 16.29 16.38 16.48 16.57 17.07 17.17 17.27 17.40 17.49 17.59 18.08 18.17Peljeπac 16.31 16.38 16.46 16.55 17.03 17.12 17.21 17.30 17.42 17.50 17.59 18.07 18.14Petrinja 16.26 16.33 16.42 16.52 17.01 17.11 17.21 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20PloËe 16.29 16.36 16.44 16.53 17.02 17.11 17.20 17.29 17.51 17.50 17.58 18.07 18.15PoreË 16.37 16.45 16.53 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Poæega 16.21 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.16 17.36 17.39 17.48 17.58 18.07 18.16Pula 16.39 16.46 16.55 17.04 17.13 17.23 17.33 17.43 17.55 18.04 18.13 18.22 18.31Rab 16.35 16.43 16.52 17.01 17.10 17.19 17.29 17.39 17.52 18.01 18.10 18.19 18.27Rijeka 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.19 17.29 17.38 17.52 17.01 18.10 18.19 18.28Rovinj 16.38 16.45 16.54 17.03 17.12 17.22 17.32 17.42 17.55 18.05 18.14 18.23 18.32Sinj 16.31 16.38 16.47 16.56 17.04 17.14 17.23 17.32 17.44 17.53 18.02 18.10 18.19Sisak 16.25 16.33 16.41 16.51 17.00 17.10 17.20 17.31 17.44 17.53 18.02 18.11 18.20Slatina 16.20 16.28 16.37 16.46 16.55 17.05 17.16 17.26 17.38 17.48 17.58 18.07 18.16Slavonski Brod 16.19 16.26 16.35 16.44 16.53 16.04 17.14 17.23 17.37 17.46 17.55 18.04 18.13Slunj 16.29 16.37 16.46 16.55 17.04 17.14 17.25 17.34 17.47 17.56 18.06 18.15 18.24Split 16.32 16.39 16.47 16.56 17.05 17.14 17.24 17.33 17.45 17.54 18.02 18.11 18.19©ibenik 16.35 16.43 16.51 17.00 17.08 17.18 17.28 17.37 17.49 17.58 18.06 18.14 18.23Varaædin 16.22 16.30 16.39 16.49 16.58 17.08 17.19 17.29 17.43 17.53 18.02 18.12 18.21Vinkovci 16.17 16.24 16.33 16.43 16.52 17.02 17.11 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11Virovitica 16.20 16.28 16.37 16.47 16.56 17.06 17.14 17.26 17.40 17.49 17.58 18.07 18.16Vis 16.34 16.41 16.49 16.58 17.07 17.16 17.25 17.34 17.46 17.55 18.03 18.11 18.20Vukovar 16.16 16.24 16.32 16.42 16.51 17.01 17.11 17.21 17.34 17.44 17.53 18.02 18.11Zadar 16.34 16.41 16.50 16.59 17.08 17.17 17.27 17.37 17.49 17.58 18.07 18.16 18.24Zagreb 16.27 16.35 16.44 16.53 17.02 17.13 17.23 17.33 17.46 17.56 18.05 18.14 18.23Æupanja 16.17 16.25 16.34 16.43 16.52 17.02 17.12 17.22 17.35 17.44 17.53 18.02 18.11

PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2017.

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju.)

112

Transeuropska divizija

ATLANTSKIOCEAN

Sjevernomore

NJEMA»KA

POLJSKA

Varπava

BaltiËkomore

BJELORUSIJA

StockholmOslo

Helsinki

Tallin

Riga

Kaunas

NORVE©KA©VEDSKA FINSKA

ESTONIJA

LATVIJA

LITVAIRSKAUJEDINJENO

KRALJEVSTVO

MA–ARSKA

Dublin

GRENLAND

ISLAND

Copenhagen

DANSKA

»E©KA

SLOVA»KA

AUSTRIJA

ITALIJA

UKRAJINA

RUMUNJSKA

BUGARSKA

MALTA

Atena

GR»KA

KRETA

SJEVERNICIPAR

SLOVENIJAHRVATSKA

BOSNA IHERCEGOVINA

MAKEDONIJA

ALBANIJA

SRBIJA

CRNA GORA

Sredozemnomore

LondonNIZOZEMSKA

BELGIJA

LUKSEMBURGFRANCUSKA

Unije Crkve Skupine Vjernika StanovnikaJadranska 103 15 3.763 9.171.000BaltiËka 89 10 6.218 6.200.000Britanska 265 46 35.728 69.973.000Danska 45 1 2.459 5.781.000Finska 62 7 4.854 5.436.000Maarska 104 19 4.631 9.835.000Nizozemska 56 18 5.691 16.942.000Norveπka 62 2 4.531 5.194.000Poljska 117 31 5.800 38.478.000JugoistoËno-europska 210 8 7.803 15.241.000©vedska 33 4 2.805 9.805.000Cipar 2 0 90 854.000GrËka 11 9 437 11.521.000Island 6 1 479 331.000Ukupno 1.165 171 85.289 204.789.000

Misijski projekti1. Izgradnja crkve u Dublinu, Irska2. Izgradnja internata u Maruπevcu, Hrvatska3. Izgradnja meunarodnog evaneoskog centra

za mlade u Oslu, Norveπka4. Opremanje Studija Hope Channel u Varπavi,

PoljskaDjeËji projekt: Odræavanje ljetne vjerske nastaveu svakoj od unija za djecu bez mjesnih crkava

Viπe: www.AdventistMission.org

Documents

SIJEÄNJ VELJAÄ OfiUJAK 2017. Duh Sveti i duhovnost · Svetim objavili. Duh Sveti pruæa nam sigurnost spasenja u Isusu Kristu (Rimljanima 8,16) i pruæa dokaz Boæjeg djelovanja