RADNA VERZIJA

Doc. dr. sc. Haris Halilovi

DOKAZNO PRAVO U KRIVINOM POSTUPKU - skripta -

Sarajevo, 2010/2011

1

RADNA VERZIJA

UVODNE NAPOMENESkripta Dokazno pravo u krivinom postupku obuhvata predavanja odrana na kolegijima Dokazno pravo u krivinom postupku i Silogistika kriminalistika u okviru poslijediplomskih studija, studija II ciklusa i studija I ciklusa na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu. Predavanja smjeraju produbljenijem izuavanju problematike dokaznog prava u krivinom postupku, odnosno silogistike kriminalistike kao specifinog podruja kriminalistikog istraivanja (kriminalistikog uenja o dokazima) pri emu je teite na verzijama i njihovoj logikoj formi, injenicama i dokazima, radnjama dokazivanja, te konano dokaznom postupku kao najvanijem segmentu glavne rasprave, temeljem kojega se u pravilu i konano odluuje o krivinopravnom zahtjevu. Dokazno je pravo iznimno sloeno podruje prava samo po sebi, koje danas karakterizira kontinuitet novina to je i inae jedno od obiljeja savremenog krivinog postupanja i bez kojega praktino nije mogue pristupiti adekvatnoj konstrukciji krivinopravnog odgovora drutva na kriminalitet. Upravo iz tog razloga miljenja sam kako njegovo izuavanje predstavlja nezaobilazan segmenat izuavanja krivinog procesnog prava, a ova je skripta skroman doprinos tome.

2

RADNA VERZIJA

Doc. dr. sc. Haris Halilovi

Silogistika kriminalistika pojam i predmet

I Silogistika kriminalistika pojam i predmet

Silogistika dokazima

kriminalistika

uenje

o

Silogistika kriminalistika jeste podruje kriminalistikoga istraivanja koje pristupa krivinom djelu kao stvarnoj pojavi u okvirima predmeta krivinog postupka. Silogistika kriminalistika polazi od vjerojatnosti da je odreena osoba poinila odreeno krivino djelo i razmatra najsvrhovitije naine izvoenja procesnih radnji, posebice izvoenje pojedinih dokaza.1

U cjelini silogistika kriminalistika se bavi:

Pavii, B, Modly, D.: Kriminalistika, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 1999.1

3

RADNA VERZIJA Istraivanjem mehanizma nastanka, otkrivanja i oblikovanja dokazne informacije, te njenog pretvaranja u dokaz; Nainom provoenja radnji u krivinom postupku i Svrhovitim voenjem krivinog postupka.2 U okvirima silogistike kriminalistike trae se pouzdani odgovori na slijedea pitanja: Postoje li sva zakonska obiljeja krivinog djela; Ko je (sve) poinio krivino djelo; Da li su ispunjena sva subjektivna obiljeja; Postoje li osnovi iskljuenja protivpravnosti; Postoje li osnovi iskljuenja krivnje; Ima li osnova za osloboenje od kazne, njeno ublaavanje ili pootravanje, te izricanje drugih sankcija; Jesu li ispunjene sve procesne pretpostavke za donoenje odluke u krivinom postupku.3

Literatura:

2 3

Ibidem. Ibidem. 4

RADNA VERZIJA 1. Pavii, B, Modly, D.: Kriminalistika, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 1999. ili kasnije izdanje. 2. Pavii, B, Modly, D., Vei, P.: Kriminalistika knjiga prva, tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2006.

Kriminalistika verzija pojam, sadraj i logika formaI Kriminalistika verzija pojam, sadraj i funkcija4

Verzija (lat. versio obrtaj) jeste jedno od moguih objanjenja neke pojedinane injenice, pojave, dogaaja. Kriminalistika verzija je jedna od vie postavljenih pretpostavki koja na nivou vjerojatnosti objanjava, postanak, svojstva, meusobne veze i odnose, sadraj i znaaj za

Vodineli, V.: Kriminalistika, otkrivanje i dokazivanje teoretski i praktini kriminalistiki i dokazni problemi, I Tom, Predavanja na poslediplomskim studijama iz kriminalistike i dokazne teorije na Fakultetu za bezbednost i drutvenu samozatitu u 1983/84 i 84/85., Skoplje, 1985. str. 169 177.4

5

RADNA VERZIJA

krivinu stvar pojedinih okolnosti krivinog dogaaja ili samog njega u cjelini radi utvrivanja objektivne istine.

Sadraj verzija ine pretpostavljeni oblici veza i uzroka pojedinih krivinih dogaaja (ili injenica iz tog kompleksa). Funkcije verzije su trostruke: One su specifino sredstvo za otkrivanje krivino-pravno relevantnih injenica; One su sredstvo za prelaenje sa vjerojatnog znanja na pouzdane zakljuke; Konano nalaze spoznajne metode. se u funkciji

II Pluralitet verzija i kontraverzija5 Svaka verzija je nepouzdano, problematino i vjerojatno znanje i upravo zbog toga je ona uvijek i neminovno povezana sa drugim verzijama. Problematina priroda (vjerojatnost, nerazjanjenost, nedokazanost) oblika, veza i uzroka pojedinih okolnosti krivinog dogaaj i iz njih proizala vieznanost, razliita

5

Ibidem, str. 177 183. 6

RADNA VERZIJA

mogunost njihovog znaenja (tumaenja) kategoriki odreuju pluralitet verzija. to je manje injenica poznato, to su one beznaajnije i otvaraju vie mogunosti, neophodno je da se planira utoliko vei broj verzija. Kontraverzija je opa (ili posebna) pretpostavka da se krivini dogaaj odvijao drugaije nego to to proizlazi iz prve dokumentacije. Nikada se ne moe i ne smije govoriti o samo jednoj jedinoj verziji nego o verziji i njezinoj kontraverziji, jer jedino tako moemo udovoljiti principima objektivnosti, svestranosti i potpunosti krivinog postupka, kao i kriminalistiko-taktikim naelima kritinosti i samokritinosti (skepse), temeljitosti, upornosti, metodinosti planiranja.

III Logika forma verzije6 Logiko miljenje je jedan od cjelokupne kriminalistike djelatnosti. osnova

Zakljuivanje je misaoni proces kojim izvodimo jedan sud iz jednog ili vie sudova.

6

Vodineli, V., I Tom, 1985., str. 184 201.7

RADNA VERZIJA

Zakljuivanje je logiki odreenoj logikoj vezi.

slijed

sudova

po

Sud ili sudove od kojih zakljuivanje polazi nazivamo prednjim sudovima ili premisama, a sud koji se iz premisa izvodi nazivamo zakljunim sudom ili konkluzijom. Premisa moe biti:

Apodiktika ili neoboriva, ili prema iskustvu

Asertorika vjerojatna i

Problematina, odnosno sumnjiva.

Prilikom zakljuivanja vrijedi pravilo da zakljuak slijedi slabiju, manje vjerojatnu premisu. Tako ako je prvi sud apodiktian, a drugi asertoriki, onda e i zakljuak biti asertorian.

Primjer logike forme verzije: Prva premisa: barutni dimovi i zrnca ukazuju na hitac iz velike blizine;

Druga premisa: na koi usmrenog nalaze se barutni dim i zrnca;

Zakljuak: pronaena usmrena iz velike blizine. 8

je

osoba

RADNA VERZIJA

Prilikom postavljanja verzija koriste se razliita logika sredstva: 1. analogija; 2. indukcija i3. dedukcija.

Dokazivanje istinitosti verzije vri se neposrednim, odnosno posrednim putem uz primjenu dva pravila: verzija se moe smatrati istinitom samo kada je potvruju injenice krivine stvari i kada je dokazana netanost svih ostalih verzija.

Neposredno dokazivanje istinitosti verzije vri

se izvoenjem iz nje svih posljedica i njihovim provjeravanjem u stvarnosti . Primjer: B je prouzroeno od strane A (prva

verzija) ili D ( druga verzija) ili H (trea verzija), i B nije moglo da bude prouzroeno niti od strane A, niti od strane H. Dakle B je prouzroeno od strane D.9

RADNA VERZIJA

Posredno dokazivanje istinitosti verzije vri se opovrgavanjem svih postavljenih verzija osim jedne koja se onda smatra tanom. Primjer: A je B, ili C ili D.

Ali A nije niti C niti D. Dakle A jeste B.

Literatura:1. Vodineli, V.: Kriminalistika, otkrivanje i dokazivanje teoretski i praktini kriminalistiki i dokazni problemi, I Tom, Predavanja na poslediplomskim studijama iz kriminalistike i dokazne teorije na Fakultetu za bezbednost i drutvenu samozatitu u 1983/84 i 84/85., Skoplje, 1985.

injenice, injenino stanje i dokazi u krivinom postupku

10

RADNA VERZIJA

I injenice i injenino stanje u krivinom postupku U krivinom se postupku, kao i u svakom drugom sudskom postupku nastoji utvrditi stanovite injenice. Prema krivinoprocesnoj teoriji za ovaj postupak specifine injenice koje se moraju utvrditi su one koje e nam dati odgovore na slijedea pitanja:

Da li je u konkretnom sluaju izvreno krivino djelo? Da li je osoba prema kojoj je upravljen krivinopravni zahtjev izvrila krivino djelo? Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teret? Da li se u smislu materijalnog krivinog prava mogu primijeniti 7 krivinopravne sankcije.

Vidi Sijeri-oli, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I, Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005., str. 257.7

11

RADNA VERZIJA injenica

(lat. res facti) kao pojam ima nedvojbeno vie odreenja negoli je to samo njezin pravni okvir. Nas, naravno na prvom mjestu zanima injenica kao pravna kategorija i njezino odreenje u pravnom kontekstu. Tako se u smislu krivinog procesnog prava i krivinog postupka injenica odreuje kao pojava u stvarnosti, u kojoj se sastoje uvjeti primjene krivinog materijalnog prava za primjenu krivine sankcije u konkretnom sluaju i uvjeti procesnog prava za voenje krivinog postupka i vrenje procesnih radnji.8 U irem filozofskom smislu meutim, injenica je iskustveno utvreni objektivno postojei odnos meu predmetima.

U smislu dokaznog prava pojam, odnosno

sadraj injenice se nerijetko identificira s pojmom dokaza iz ega slijedi kako je glavna aktivnost suda u krivinom postupku utvrivanje injeninog stanja pomou dokaza (osim ukoliko isto nije nepotrebno) koje treba da odgovara (materijalnoj) istini.9

Bayer, V.: Kazneno procesno pravo odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju kaznenog procesnog prava, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1995., str. 165. 9 Vidi Grubia, M.: injenino stanje u krivinom postupku, Informator, Zagreb, 1980., str. 1-2.8

12

RADNA VERZIJA

Samo injenino stanje se razumijeva kao kompleks, ili skup odreenih injenica koje se moraju utvrditi u krivinom postupku, a za donoenje pravilne odluke, odnosno kao skup injenica na kojima se neposredno temelji primjena materijalnog ili formalnog krivinog zakona u odreenom krivinom predmetu.10

1. injenice koje se utvruju u krivinom postupku

Nije sporno kako u krivinom postupku nema potrebe za spoznavanjem injenica koje nemaju nikakva doticaja s poiniteljem, oteenim ili uope s okolnostima krivinog dogaaja. U tom smislu, dakle utvruju se samo one injenice koje su od znaenja za konkretni postupak i utvrivanje istine odreenog kvaliteta. Drugim rijeima utvruju se samo one injenice koje su za taj postupak relevantne sa spoznajnog stajalita.

Vrste injenica koje se utvruju u krivinom postupku:

1.

Materijalnopravno relevantne injenice (injenice na koje materijalno krivino

10

Grubia, M., 1980., str. 1. i 4. 13

RADNA VERZIJA

pravo nadovezuje posljedicu ;2.

odreenu

pravnu

Procesnopravno relevantne injenice (to su sve injenice na koje se neposredno nadovezuje primjena kakve norme krivinog procesnog prava ); Indicije rije je o injenicama koje su utvrene sa sigurnou ili/i okolnostima koje neizravno ukazuju na postojanje odreenog krivinog djela i bliu ili dalju vezu izmeu tog djela i neke osobe kao poinitelja, odnosno sauesnike, rtvu i sl. Pomone injenice (injenice koje se u krivinom utvruju radi provjeravanja vjerodostojnosti izvora saznanja o pravno relevatnim injenicama ili indicijima). Tako ako se npr. neka pravnorelevantna injenica dokazuje pismom to ga je okrivljenik nekome pisao (npr. pismom u kojem okrivljenik priznaje da je izvrio krivino djelo) pa se pojavi sumnja u istinitost toga pisma morat e se utvrditi injenica potjee li pismo od okrivljenika ili je krivotvoreno, jero tome ovisi hoe li se to pismo uzeti kao dokaz da je okrivljeni izvrio krivino djelo. Ovdje je injenica je li pismo istinito ili krivotvoreno pomona injenica jer se njome utvruje vjerodostojnost dokaza o pravno relevantnoj injenici 14

3.

4.

RADNA VERZIJA (dokaza koji se sastoji u pismenoj izjavi okrivljenika).11

Prema kriteriju funkcije pojedinih injenica u krivinom postupku mogue je izvriti podjelu na odlune i druge vane injenice.12 U tomsmislu injenice bez kojih se ne bi mogla donijeti odluka u ovom postupku nazivaju se odlunim injenicama, za razliku od svih drugih vanih injenica koje se u krivinom postupku mogu ali ne moraju utvrivati, a i kada se utvruju onda se pojavljuju u formi injenica potrebnih za utvrivanje odlunih injenica. Naime, iste se utvruju samo onda kada ne postoje dokazi pomou kojih se odlune injenice mogu neposredno utvrditi pa u tom smislu one preuzimaju funkciju sredstava za dokazivanje, te ih se stoga naziva i dokaznim injenicama (obzirom da im je funkcija izjednaena s funkcijom koju u postupku imaju dokazi).

2. injenice koje se ne utvruju u krivinom postupku1.

injenice koje ne treba utvrivati u krivinom postupku (oite ili oigledne injenice, notorne ili opepoznate injenice i presumpcije);

11

Bayer, V., I, 1995., str. 169-170. Grubia, M., 1980., str. 5 7. 15

12

RADNA VERZIJA 2.

injenice koje sud ne smije utvrivati u krivinom postupku (npr. injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedilo naelo zabrane reformatio in peius, injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedile odredbe o iskljuivanju od dunosti svjedoenja i sl.);

3. Utvrivanje injenica u krivinom postupku injenice vane za krivini postupak mogu se utvrditi (saznati) na etiri slijedea naina i to:

vlastitim opaanjem, tako da neko ko zna neto o injenicama iz vlastitog opaanja to svoje znanje saopi tijelu krivinog postupka (to moe biti npr.osumnjieni, odnosno optueni), itanjem pismenih saopenja odnosno pismenih biljeki o injenicama (ta pismena saopenja i biljeke nose naziv isprave) to ih je uinio neko drugi ko o tim injenicama neto zna iz vlastitog opaanja, bez obzira na to u koju je svrhu takav zapis uinjen, gledanjem ili sluanjem snimki uinjenih tehnikom registracijom injenica16

RADNA VERZIJA

(fotografija, filmova, magnetofonskih ili magnetoskopskih snimki itd.).13

Navedena etiri naina utvrivanja injenica mogu biti svedena na dva glavna i to:

vlastitim

opaanjem krivinog postupka; i

tijela

dokazivanjem, posredno.

Utvrivanje injenica vlastitim opaanjem u najopenitijem smislu predstavlja zakljuivanje o postojanju ili nepostojanju kakve injenice ili o njenom sadraju (kvalitetu ili kvantitetu tog sadraja) na temelju vlastitih osjetila subjekta ili tijela koje ih utvruje. Do utvrivanja injenica vlastitim opaanjem u krivinom postupku moe doi na vie naina npr. putem dokazne radnje uviaja, takoer rekonstrukcije dogaaja, i sl. Za razliku od vlastitog opaanja injenica, prilikom njihova utvrivanja posrednim putem, odnosno dokazivanjem, tijela pozvana i ovlatena na njihovo utvrivanje susreu se sa tzv. posrednicima u njihovu utvrivanju, od ije vjerodostojnosti e ovisiti i vjerodostojnost

13

Bayer, V., I, 1995., str. 174.

17

RADNA VERZIJA

zakljuka o postojanju odreene injenice.

ili

nepostojanju

4. Teorije o utvrivanju injenica atomistike teorije svakom izvedenom dokazu pripisuje se odreena dokazna vrijednost;

globalistike teorije ocjena dokazne vrijednosti nije u potpunosti transparentna niti samoj osobi koja dokaze ocjenjuje.14

II DOKAZI1. Pojam

Pojam dokaza podrazumijeva svaki osnov koji govori u prilog istinitosti neke vane injenice u postupku.15 To je krivinopravno relevantna informacija sadrana u osobama i stvarima, koja je dobivena na procesno propisan nain i upotrebom procesno predvienih sredstava.16 To je izvor saznanja o vanoj injenici koja se u krivinom postupku ne moe utvrditi vlastitim opaanjem, pa procesno tijelo misaono uporite za njezino utvrenje izvodi iz sadraja iskaza osobe, isprave ili tehnike snimke

14 15

Detaljnije, Damaka, M. 2001. Str. 20

Ili, M.: Krivino procesno pravo, priredila dr. Hajrija Sijeri-oli, COLPI, Sarajevo, 2001., str. 144. 16 Modly, D., Korajli, N.: Kriminalistiki rjenik, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2002., str. 86. 18

RADNA VERZIJA

zakljuivanjem o postojanju ili nepostojanju te injenice.17 Konano, dokaz u krivinom postupku nije drugo nego takva promjena u krivinom dogaaju i njegovim reliktima (tragovima i predmetima krivinog postupka) koja se pokazuje kao krivinopravno relevantna, te je zbog toga neophodno da se procesno fiksira ba ta promjena, a ne neka kasnija koja nema znaenja i ne moe biti dokazom.18

2. Predmet dokaza, dokazni osnov ili razlog i dokazno sredstvo Predmet dokaza (lat. thema probandi)

predmet dokaza dokazati;

je

injenica

koju

treba

Dokazni osnov (lat. argumentum probatio)

dokazni osnov je injenica koja je ve dokazana i iz koje se izvodi zakljuak o postojanju ili nepostojanju injenice koja se dokazuje; Dokazno sredstvo (lat. media probandi) je

izvor iz kojega se dobiva injenica koja je dokazni osnov. 3. Neke klasifikacije dokaza

17 18

Krapac, D., 2003., str. 331. Vodineli,V., I, 1985., str. 62. 19

RADNA VERZIJA

Neposredni i posredni dokazi. Podjela dokaza na neposredne i posredne temelji se na nainu na koji tijelo krivinog postupka utvruje odreenu pravno relevantnu injenicu ili injenice u postupku. Pa ako se to utvrivanje vri izravno, odnosno neposredno onda govorimo o neposrednim dokazima, a ako se vri putem injenica indicija onda govorimo o posrednim dokazima.19

Prvobitni i izvedeni dokazi. Ova se podjela temelji na tome da li se radi o utvrivanju injenica na temelju dokaza iz prve ruke ili na temelju dokaza iz druge ruke. U osnovi da li se radi o prvobitnim ili izvedenim dokazima. Tako bi se prvobitnim dokazom imalo smatrati npr. izvornu ispravu ili iskaz svjedoka oevica, a izvedenim dokazom prijepis isprave ili iskaz svjedoka po uvenju.

Dokazi u uem smislu i dokazi u irem smislu. Dokazi u uem smislu su zapravo svi dokazi koje smo identificirali u prethodnom poglavlju, dakle iskaz osumnjienog, odnosno optuenog, iskaz svjedoka, iskaz vjetaka, isprave i tehnike snimke, dok bi dokazi u irem smislu obuhvatili i19

Krapac, D., 2003., str. 332. 20

RADNA VERZIJA

prethodno navedene dokaze i indicije, odnosno indicijalne dokaze.20 Osobni i stvarni dokazi. Ova podjela polazi od izvora dokaza. U tom smislu ako je izvor dokaza osoba, govorimo o osobnim ili personalnim dokazima, a ako je izvor dokaza predmet, odnosno stvar onda govorimo o stvarnim ili materijalnim dokazima.

Dokazi optube i dokazi odbrane. Dokazi se dijele na optuujue i opravdavajue obzirom na to da li potvruju postojanje injenica koje ukazuju na povezanost osumnjienog odnosno optuenog sa djelom koje mu se stavlja na teret (u smislu da se radi o krivinom djelu, da je osumnjieni, odnosno optueni poinitelj, te da je kriv za djelo koje mu se stavlja na teret) ili potvruju nepostojanje injenica koje ukazuju na prethodno pomenute vidove povezanosti osumnjienog, odnosno optuenog sa krivinim djelom koje mu se stavlja na teret.

Dokazi u pravnom smislu (formalni dokazi) i dokazi u spoznajnom smislu (neformalni dokazi). Ova se podjela dokaza temelji20

Ibidem, str. 332. 21

RADNA VERZIJA

na tome da li im prethodi sakupljanje uz obaveznu primjenu pravnih propisa pri emu je izvoenje istih intenzivno pravno regulirano ili se radi o dokazima koji su skupljeni bez primjene bilo kakvih procesnih formalnosti (radi se zapravo o rezultatima tzv. potranih ili neformalnih radnji ovlatenih slubenih osoba).21 Ovi potonji bez obzira to mogu posluiti kao izvor saznanja o odreenim injenicama (pa ih se stoga i naziva dokazima u spoznajnom smislu) ne mogu se korisiti kao dokaz u postupku na kojem se moe temeljiti sudska presuda. 4. Dokazi u savremenom krivinom postupku 1. iskaz osumnjienog, odnosno optuenog, 2. iskaz svjedoka, 3. iskaz vjetaka, 4. isprave, dobivene registracijom injenica. 5. Dokazna snaga Dokazna snaga (lat. nervus probationis) dokaza je njegova sposobnost da sam ili u povezanosti s drugim dokazima, kod tijela koje utvruje injenice 5. snimke

tehnikom

21

Bayer, V., I, 1995., str. 260. 22

RADNA VERZIJA stvori uvjerenje izvan svake razumne sumnje, na razini izvjesnosti u postojanje ili nepostojanje injenice koja se istim dokazom dokazuje.

6. Znanstveni dokaz 7. Nezakoniti dokazi

Pravna teorija razlikuje vie vidova nezakonitih dokaza i to:

1. dokazi koji su pribavljeni na zakonom zabranjen nain, (npr. iznuivanje priznanja ili kakve druge izjave od osumnjienog, odnosno optuenog ili bilo koje druge osobe koja uestvuje u postupku);2. dokazi

koji su pribavljeni povredama temeljnih ljudskih prava i sloboda, kao i bitnim povredama odredaba procesnog zakona, (npr. dokazi dobiveni povredom prava na odbranu, kao i dokazi dobiveni pretresom stana, prostorija i osoba koji je izvren bez sudske naredbe ili prisutnosti osoba koje moraju biti prisutne pretresu); i plodovi otrovne voke), koji takoer predstavljaju nezakonite dokaze. Radi se o dokazima koji su pribavljeni na zakonit nain ali se za njih saznalo iz dokaza koji su prvotno pribavljeni na nezakonit nain (npr.23

3. dokazi proizali iz nezakonitih dokaza (tzv.

RADNA VERZIJA

u okviru provoenja pretresa stana, prostorija ili osoba bez sudske naredbe, osim u sluajevima kada to zakon dozvoljava, izvreno je privremeno oduzimanje predmeta koji su posluili za izvrenje krivinog djela na nain kako to predvia procesni zakon. U navedenom sluaju bez obzira to su predmeti koji su posluili za izvrenje krivinog djela privremeno oduzeti u skladu sa odredbama procesnog zakona pa su prema tome i zakoniti oni se nee moi koristiti u postupku, niti e se na njima moi temeljiti presuda obzirom da je njihovom zakonitom oduzimanju prethodio nezakonito izvren pretres). Literatura:1. BAYER, V.: Kazneno procesno pravo odabrana

poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju kaznenog procesnog prava, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1995.2. GRUBIA, M.: injenino stanje u krivinom postupku, Informator, Zagreb, 1980. 3. HALILOVI, H.: Predmeti i tragovi kao izvor saznanja o odlunim injenicama u krivinom postupku, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Sarajevo, 2010.

24

RADNA VERZIJA 4. KRAPAC, D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga: Institucije, II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine d.d., Zagreb, 2003. 5. MODLY, D., KORAJLI, N.: Kriminalistiki rjenik,

Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2002.6. SIJERI-OLI,

H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I, Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005.

25

RADNA VERZIJA

RADNJE DOKAZIVANJAI Pretres stana prostorija i osoba1. Pojam

Pretresanje je materijalno istraivanje nad osobama i stvarima koje se poduzima s ciljem pronalaenja tragova krivinog djela ili predmeta vanih za krivini postupak ili s ciljem hvatanja izvrioca krivinog djela.

2. Vrste pretresa Vrste pretresanja se veu uz objekt pretresanja, te pravila postupanjau toku pretresanja. S obzirom na objekat pretresanja razlikujemo: a) Pretresanje stvari; i nepokretnih i pokretnih

b) Pretresanje osoba.

a) Pretresanje nepokretnih i pokretnih stvari Pretresanje se moe odnositi na stan, druge prostorije ili pokretne stvari osumnjienog, odnosno optuenog i drugih osoba.

26

RADNA VERZIJA Pretresanje se moe poduzeti ne samo kod

osobe za koju se sumnja da je izvrila krivino djelo, ve i kod osobe za koju ta sumnja ne postoji, pa i kod osobe koja je zbog srodstva ili drugih bliskih odnosa sa osumnjienim, odnosno optuenim, osloboena dunosti svjedoenja. b) Pretresanje osoba Pretresanje

osoba se odnosi kako na osumnjienog, tako i na svaku drugu osobu koja nije izvrilac krivinog djela, ako je vjerojatno da se kod te osobe nalaze predmeti ili tragovi vani za krivini postupak.

S obzirom na pravila koja se primjenjuju u toku pretresanja razlikujemo: a) Redovno pretresanje ili pretresanje s prethodnom predajom naredbe za pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj e se izvriti pretresanje; b) Pretresanje kod kojeg se osoba ne obavjetava o razlozima pretresanja, te se pretresanje obavlja bez prethodne najave; c) Pretresanje sa sudskom naredbom i d) Pretresanje bez sudske naredbe.

Pretresanje stana prostorija i osoba se u pravilu poduzima kao radnja dokazivanja u27

RADNA VERZIJA

istrazi, ali se moe poduzeti i u kasnijim stadijima krivinog postupka uz napomenu kako su zakonski uvjeti za pretresanje uvijek isti bez obzira u kojem stadiju postupka se pretres provodi.

3. Odredbe ZKP BiH o pretresanju stana, prostorija i osoba Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjienog, odnosno optuenog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih stvari izvan stana moe se poduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze uinitelj, sauesnik, tragovi krivinog djela ili predmeti vani za postupak. 3.1. Pretres stana, pokretnih stvari ostalih prostorija i

Pretresanje pokretnih stvari, obuhvata i pretresanje kompjuterskih sistema, ureaja za pohranjivanje kompjuterskih i elektronskih podataka, kao i mobilnih telefonskih aparata. Lica koja se koriste ovim ureajima duna su omoguiti pristup, predati medij na kojem su pohranjeni podaci, te pruiti potrebna obavjetenja za upotrebu tih ureaja. 3.2. Pretresanje osoba

28

RADNA VERZIJA

Pretresanje osobe moe se poduzeti kad je vjerovatno da je ta osoba poinila krivino djelo ili da e se pretresanjem pronai predmeti ili tragovi vani za krivini postupak. Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola. 3.3. Naredba za pretresanje Naredbu

za pretresanje izdaje Sud uvjetima propisanim zakonom.

pod

Naredbu za pretresanje Sud moe izdati na zahtjev Tuitelja ili na zahtjev ovlatenih slubenih osoba koje su dobile odobrenje od Tuitelja. Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti kada postoji opasnost od odlaganja. Kad je podnesen usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, Sud e daljnji tok razgovora zabiljeiti. U sluaju kada se koristi zvuni ili stenografski zapisnik, zapisnik se u roku od 24 sata mora dati na prijepis ija e se istovjetnost ovjeriti i uvati s originalnim zapisnikom. 3.4. Vrijeme izvrenja naredbe za pretresanje29

RADNA VERZIJA

Naredba za pretresanje mora se izvriti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe, nakon ega se, bez odlaganja, mora vratiti Sudu. Naredba za pretresanje se moe izvriti bilo

kojeg dana u sedmici. Naredba se moe izvriti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, osim ako u naredbi nije izriito dato ovlatenje da se moe izvriti u bilo koje doba dana ili noi. 3.5. Postupak izvrenja naredbe za pretresanje Prije poetka pretresanja ovlatena slubena osoba mora dati obavjetenje o svojoj funkciji i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj e se izvriti pretresanje. Ako je nakon toga ovlatenoj slubenoj osobi pristup uskraen, moe upotrijebiti silu u skladu sa zakonom. Prilikom izvravanja naredbe za pretresanje kojom se odreuje pretresanje stana i drugih prostorija, ovlatena slubena osoba nije duna obavijestiti bilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve moe odmah ui u stan ili druge prostorije ako su prazni ili ako ovlatena slubena osoba opravdano smatra da su prazni ili ako je ovlatena slubena osoba naredbom izriito ovlatena da ue bez prethodne najave.30

RADNA VERZIJA Korisnik stana i drugih prostorija pozvat e se

da bude prisutan pretresanju, a ako je on odsutan - pozvat e se njegov zastupnik ili neko od odraslih lanova domainstva ili susjeda. Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvriti nije prisutna, naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vri pretresanje, a pretresanje se izvrava i bez njene prisutnosti. Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe

prisustvuju dva punoljetna graanina kao svjedoci. Pretresanju osobe prisustvuju svjedoci istog spola. Svjedoci e se prije poetka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje vri, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadraj zapisnika nije taan. Prilikom vrenja pretresanja slubenih prostorija pozvat e se njihov starjeina ili rukovoditelj da bude prisutan pretresanju. Ako se pretresanje mora poduzeti u vojnom objektu, pismena naredba o pretresanju dostavlja se vojnim vlastima, koje e odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude prisutna pretresanju. 3.6. Zapisnik o pretresanju O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit e se zapisnik koji potpisuje31

RADNA VERZIJA

osoba kod koje se ili na kojoj se vri pretresanje i osobe ija je prisutnost obavezna. Prilikom vrenja pretresanja oduzet e se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik e se unijeti i tano opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to e se naznaiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja e se odmah uruiti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete. Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe nau predmeti koji nemaju veze s krivinim djelom zbog kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upuuju na drugo krivino djelo, oni e se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju e se odmah izdati potvrda. O tome e se obavijestiti Tuitelj. Ti e se predmeti odmah vratiti ako Tuitelj ustanovi da nema osnova za pokretanje krivinog postupka, a ne postoji neki drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali oduzeti. Predmeti upotrijebljeni kod pretresanja kompjutera i slinih ureaja za automatsku obradu podataka vratit e se nakon pretresanja njihovim korisnicima, ako nisu potrebni za daljnje voenje krivinog postupka. Osobni podaci pribavljeni pretresanjem mogu se koristiti samo u svrhe32

RADNA VERZIJA

krivinog postupka i izbrisat e odlaganja, kad ta svrha prestane.

se,

bez

3.7. Oduzimanje predmeta na osnovu naredbe za pretresanje Nakon privremenog oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba e napisati i potpisati potvrdu u kojoj e navesti oduzete predmete i naziv Suda koji je izdao naredbu. Ako

je predmet privremeno oduzet od odreene osobe, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta mora se uruiti toj osobi. Ako je predmet privremeno oduzet iz stana ili prostorije, takva potvrda mora se uruiti vlasniku, stanaru ili korisniku.

Nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba mora, bez odlaganja, vratiti Sudu naredbu i predati predmete i spisak oduzetih predmeta. Nakon

prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe za pretresanje, Sud e zadrati predmete pod nadzorom Suda do daljnje odluke ili odrediti da predmeti ostanu pod nadzorom podnositelja zahtjeva za izdavanje naredbe ili pod nadzorom ovlatenog izvritelja naredbe.

33

RADNA VERZIJA

3.8. Pretresanje bez naredbe i svjedoka Ovlatena slubena osoba moe ui u stan i

druge prostorije bez naredbe i bez svjedoka i, po potrebi, izvriti pretresanje: ako stanar tog stana to eli,

ako neko zove u pomo, ako

je potrebno uhvatiti uinitelja krivinog djela koji je zateen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi

osoba koja se po naredbi Suda ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja. Ovlatena slubena osoba moe pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti svjedoka: pri izvrenju naredbe o dovoenju, prilikom lienja slobode, ako postoji sumnja da ta posjeduje vatreno ili hladno oruje, osoba

ako postoji sumnja da e sakriti, unititi ili rijeiti se predmeta koji se trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku.34

RADNA VERZIJA

Nakon izvrenja pretresanja bez naredbe za pretresanje i bez prisustva svjedoka, ovlatena slubena osoba mora odmah podnijeti izvjetaj Tuitelju, koji e o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak. Izvjetaj mora sadravati razloge pretresanja bez naredbe i svjedoka. 4. Neki kriminalistiki aspekti pretresa stana, prostorija, pokretnih stvari i osoba Pripremanje pretresa podrazumijeva: prikupljanje informacija o mjestu gdje e se pretres obaviti, te prikupljanje informacija o vremenu kada e se isti obaviti. U okviru operativnog plana pretresa treba treba odgovoriti na slijedea pitanja: -

ta ili koga treba traiti, kod koga treba traiti, kada treba traiti, kako treba traiti, gdje treba traiti, s kakvom opremom, te s kojim brojem i profilima ljudi.

35

RADNA VERZIJA

Prilikom pretresa osoba potrebno je polaziti od vrste krivinog djela s kojim se osoba dovodi u vezu, npr. ukoliko traimo oruje neemo voditi osobu na pregled tjelesnih upljina. Prilikom pretresa stana i drugih prostorija pretres se moe uz odgovarajue mjere predostronosti zapoeti od tavanskih, odnosno najviih prostora zgrade ili od podruma, odnosno najniih prostora Koristei psiholoke razloge ponekad je dobro ponoviti pretres. Poinitelj se nakon prvog pretresa moe uiniti siguran i traene predmete staviti na dostupna mjesta ili ih moe premjestiti i time olakati njihovo pronalaenje.

II Privremeno oduzimanje predmeta1. Pojam i pojavni oblici

Privremeno oduzimanje predmeta i imovine se oznaava kao mjera procesne prinude sa viestruko razliitom prirodom.

Ovom radnjom dokazivanja se:

1. Pribavljaju dokazi vani za voenje krivinog postupka i donoenje sudske odluke;

36

RADNA VERZIJA

2. Osigurava sigurnost ljudi i imovine sprijeavanjem vrenja krivinih djela; 3. Omoguava efikasno odvijanje krivinog postupka, s obzirom da privremeno oduzimanje predmeta, a naroito imovine, doprinosi efikasnijem odvijanju krivinog postupka i uspjenijem suzbijanju kriminaliteta. predmeta ima

Privremeno oduzimanje slijedee pojavne oblike:

1. Privremeno oduzimanje predmeta koji se po KZ BiH imaju oduzeti; 2. Privremeno oduzimanje predmeta koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku;3. Prikupljanje podataka pohranjenih u kompjuteru ili slinim ureajima za automatsku obradu podataka;

4. Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljki;5. Privremeno oduzimanje dokumentacije; 6. Dostavljanje podataka o bankovnim depozitima i drugim financijskim transakcijama i poslovima odreene osobe; 7. Privremeno obustavljanje izvrenja odreene

financijske transakcije;

37

RADNA VERZIJA

8. Privremeno oduzimanje obezbjeenja;9. Dostavljanje

imovine

radi

podataka o koritenju telekomunikacijskih usluga odreene osobe, (naredba operateru telekomunikacija). o privremenom

2. Odredbe ZKP BiH oduzimanju predmeta

Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku privremeno e se oduzeti i na osnovu sudske odluke e se obezbijediti njihovo uvanje.

2.1. Naredba za oduzimanje predmeta Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje Sud, na prijedlog Tuitelja ili na prijedlog ovlatene slubene osobe koja je dobila odobrenje od Tuitelja. Oduzimanje predmeta vri ovlatena slubena osoba na osnovu izdate naredbe. Ko dri takve predmete, duan ih je predati po naredbi Suda. Osoba koja ih odbije predati,38

RADNA VERZIJA

moe se kazniti do 50.000 KM, a u sluaju daljnjeg odbijanja - moe se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do zavretka krivinog postupka, a najdue 90 dana. Na isti nain postupit e se prema slubenoj ili odgovornoj osobi u dravnom organu ili pravnoj osobi. Pomenuto

vrijedi i u pogledu podataka pohranjenih u kompjuteru ili slinim ureajima za automatsku obradu podataka. navedene mjere ne mogu se primijeniti prema osumnjienom, odnosno optuenom niti osobama koje su osloboene dunosti svjedoenja. oduzimanje predmeta bez

Meutim,

2.2. Privremeno naredbe

Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji

mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku mogu se privremeno oduzeti i bez naredbe Suda ukoliko postoji opasnost od odlaganja. Ukoliko se osoba koja se pretresa izriito usprotivi oduzimanju predmeta, Tuitelj e u roku od 72 sata od izvrenog pretresanja podnijeti zahtjev sudiji za prethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta. Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev Tuitelja, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u krivinom postupku.39

RADNA VERZIJA

Privremeno oduzeti predmeti e se odmah vratiti osobi od koje su oduzeti. 2.3. Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljki Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i druge poiljke upuene osumnjienom, odnosnom optuenom ili one koje on odailje, a koje se nalaze kod preduzea i osoba koje vre poslove pote i telekomunikacija. Pomenute

poiljke mogu se privremeno oduzeti ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moe oekivati da e ove poiljke posluiti kao dokaz u postupku.

Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki izdaje Sud, na prijedlog Tuitelja. Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki

moe izdati i Tuitelj, ako postoji opasnost od odlaganja, s tim da o njenom potvrivanju odluuje sudija za prethodni postupak u roku od 72 sata od privremenog oduzimanja poiljki. Ukoliko naredba ne bude potvrena te poiljke se ne mogu koristiti kao dokaz u krivinom postupku. Mjere privremenog oduzimanja ne mogu se

primjenjivati na pisma, telegrame i druge40

RADNA VERZIJA

poiljke razmijenjene izmeu osumnjienog, odnosno optuenog i njegovog branitelja. Ukoliko

to interesi postupka doputaju, o poduzetim mjerama privremenog oduzimanja obavijestit e se osumnjieni, odnosno optueni protiv koga su primijenjene te mjere.

Izdate poiljke otvara Tuitelj u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju e se paziti da se ne povrijedi peat, a omoti i adresa e se sauvati. O otvaranju e se sastaviti zapisnik. 2.4. Popis privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Nakon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u zapisniku e se popisati privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija, i o tome izdati potvrda. Ako popis predmeta i dokumentacije nije mogu, predmeti i dokumentacija e se staviti u omot i zapeatiti. Predmet koji je oduzet od fizike, odnosno pravne osobe ne moe se prodati, pokloniti ili na drugi nain njim raspolagati.

2. 5. Pravo albe41

RADNA VERZIJA Osoba

od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo albe. Meutim, alba ne odlae privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije.

Protiv odluke Suda kojom se vraaju oduzeti predmeti ili dokumentacija, Tuitelj ima pravo podnijeti albu. 2.6. Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vri Tuitelj. O otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Tuitelj je duan obavijestiti osobu ili preduzee od koje su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branitelja. Pri otvaranju i pregledu oduzetih predmeta i dokumentacije mora se voditi rauna da njihov sadraj ne saznaju neovlatene osobe.

III Ispitivanje osumnjienog1. Uope o iskazu osumnjienog u krivinom postupku i historijska geneza ovog instituta Specifinost poloaja osumnjienog, odnosno

optuenog u krivinom postupku ogleda se u tome to mu istovremeno pripadaju dvije42

RADNA VERZIJA

uloge, s jedne strane, on je subjekt krivinog postupka koji ima sve pravne i faktine mogunosti da u postupka sam zastupa svoje interese, dok s druge strane, on biva i osoba iji iskaz slui kao dokaz u krivinom postupku. Iskaz osumnjienog, odnosno optuenog, kao

dokazno sredstvo predstavlja izvor saznanja o injenicama koje su predmet utvrivanja u postupku, a njegov iskaz jedan od najvanijih dokaza u krivinom postupku. Sadraj tog iskaza moe biti priznanje (izjava kojom u cjelini ili djelomino iznosi injenice koje predstavljaju zakonska obiljeja krivinog djela), poricanje onog to mu se optubom stavlja na teret ili neka druga izjava kojom pristaje na tvrdnje optube o postojanju injenica na njegovu tetu[2]. Historijski razvoj ovog instituta poznaje kako

se navodi etiri osnovna nazora o tome kako rijeiti pitanje pod kojim uvjetima osoba osumnjienog, odnosno optuenog moe biti izvorom saznanja o injenicama koje se utvruju u krivinom postupku. To su:1. Pravo

moe staviti na raspolaganje tijelima krivinog postupka samo iskaz, osumnjienog, odnosno optuenog to ga je on na vlastitu inicijativu dao u krivinom postupku. Ta prava zabranjuju43

RADNA VERZIJA

ispitivanje osumnjienog, odnosno optuenog u krivinom postupku da bi se dobio njegov iskaz.2. Tijela krivinog postupka imaju pravo

temeljito osumnjienog, odnosno optuenog podvrgnuti muenju (torturi) da bi se ispitivanjem na mukama utvrdilo je li kriv ili nevin.3. Pravo moe tijelima krivinog postupka

staviti na raspolaganje samo iskaz osumnjienog, odnosno optuenog dobiven obinim ispitivanjem (bez muenja), ali je osumnjieni, odnosno optueni duan u krivinom postupku istinito odgovarati na pitanja koja mu se postave.4. Pravo moe tijelima krivinog postupka

staviti na raspolaganje samo iskaz okrivljenika dobiven obinim ispitivanjem (bez muenja), pri emu osumnjieni, odnosno optueni nije uope duan odgovarati na pitanja, a ako iskazuje, nije pravno duan govoriti istinu. 2. Odredbe ZKP BiH o ispitivanju osumnjienog Ispitivanje osumnjienog u istrazi vri Tuitelj ili ovlateno slubeno lice.44

RADNA VERZIJA Ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri

potuje linost osumnjienog. Prilikom ispitivanja osumnjienog ne smije se upotrijebiti sila, prijetnja, prevara, narkotici ili druga sredstava koja mogu utjecati na slobodu odluivanja i izraavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja. Ako je postupljeno suprotno, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka.

2.1. Pouka osumnjienom o njegovim pravima Na poetku ispitivanja osumnjienom e se saopiti za koje krivino djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, a pouit e se i o sljedeim pravima: 1. da nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja, 2. da moe uzeti branitelja po svom izboru koji moe biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branitelja bez naknade u sluajevima predvienim zakonom, 3. da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze koji mu idu u korist i ako to uini u prisustvu branioca da je takav njegov iskaz doputen kao dokaz na glavnom pretresu i da bez45

RADNA VERZIJA

njegove saglasnosti moe biti koriten na glavnom pretresu,

proitan

i

4. da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage, 5. da ima pravo na besplatne usluge prevoditelja ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja. Osumnjieni

se moe dobrovoljno odrei navedenih prava, ali njegovo ispitivanje ne moe zapoeti ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne zabiljei pismeno i dok ne bude potpisana od strane osumnjienog. Osumnjieni se ni pod kojim okolnostima ne moe odrei prava na prisustvo branitelja ako je njegova odbrana obavezna u skladu s ovim zakonom.

Ako se osumnjieni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena pitanja, mora mu se i u tom sluaju omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji mu idu u korist. Ako

je postupljeno protivno navedenim odredbama, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka.

46

RADNA VERZIJA

2.2. Nain ispitivanja osumnjienog O svakom ispitivanju osumnjienog sainjava se zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unijet e se doslovno u zapisnik. Nakon to je zapisnik sainjen, osumnjienom e se proitati zapisnik i predati kopija zapisnika. Ispitivanje osumnjienog u pravilu se snima na audio ili video traku, pod slijedeim uvjetima: 1. da je osumnjieni obavijeten na jeziku koji govori i razumije da se ispitivanje snima na audio ili video traku, 2. u sluaju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida e se naznaiti u snimku, kao i vrijeme nastavljanja i zakljuenja ispitivanja, 3. na kraju ispitivanja osumnjieni e dobiti mogunost da pojasni sve to je rekao i da doda sve to eli, 4. zapis s trake e se prepisati nakon zavretka ispitivanja, a kopija prijepisa uruit e se osumnjienom zajedno s kopijom snimljene trake ili ako je koritena aparatura za istovremeno pravljenje veeg broja snimaka, uruit e mu se jedna od originalno snimljenih traka, 5. poto se napravi kopija originalne trake u svrhu prijepisa, originalno snimljena traka ili jedna od originalno snimljenih traka e se47

RADNA VERZIJA

zapeatiti u prisustvu osumnjienog, s ovjerom potpisa organa krivinog postupka i osumnjienog. 3. Dokazna vrijednost iskaza osumnjienog, odnosno optuenog

Pod ocjenom vrijednosti iskaza osumnjienog, odnosno optuenog kao dokaza u konkretnom sluaju razumijemo ocjenu to dokazuje iskaz osumnjienog, odnosno optuenog u konkretnom sluaju, uzevi u obzir sve ostale raspoloive dokaze sluaja, kao i injenice to ih je organ krivinog postupka utvrdio vlastitim opaanjem. odnosno optuenog kao dokaza sagledava se u okviru naela slobodne ocjene dokaza pri emu se bez obzira na sadraj iskaza osumnjienog, odnosno optuenog, taj iskaz ocjenjuje kao i svaki drugi dokaz u krivinom postupku.

Sama dokazna vrijednost iskaza osumnjienog,

IV SASLUANJE SVJEDOKA1. Pojam

Pod pojmom svjedoka treba razumjeti osobu koja na poziv organa krivinog postupka48

RADNA VERZIJA

svjedoi o injenicama koje su predmet utvrivanja u postupku i o kojoj ima ulna zapaanja.22

Predmet svjedokova iskaza jesu uvijek injenice koje je on bilo sam spoznao, vlastitim opaanjem (tzv. svjedok oevidac) bilo da ih je uo od drugih osoba (tzv. svjedok po uvenju), a ne eventualnog njegova miljenja, stavova, vrijednosne ocjene i sl.23

U okviru ope teorije o dokazima i dokazivanju u krivinom postupku svjedok je dokazno sredstvo, njegov iskaz dokazni osnov, a svjedoenje procesna radnja izvoenja dokaza koja se sastoji u saznavanju na zakonom utvren nain dokaznih osnova sadranih u dokaznom sredstvu.24

U naelu svaka osoba kojoj je neto poznato o injenicama koje se utvruju u krivinom postupku moe biti svjedokom u krivinom postupku osim ako je zakon iznimno, izriito ne iskljuuje od svjedoenja.25

Sijeri-oli, H.: Knjiga I str. 305. Krapac, D.: Institucije, str. 365. 24 Sijeri-oli, H.: Knjiga I str. 305. citat prema istom autoru, Svjedok u kaznenom postupku . .., str. 3-14. 25 Bayer, str. 296.22 23

49

RADNA VERZIJA

2. Dunosti svjedoka Dunost odazivanja na poziv; Dunost svjedoenja, odnosno davanja iskaza; Dunost svjedoka da govori istinu; i Dunost svjedoka da poloi zakletvu (prisegu)

ili da izjavu prije svjedoenja, no koja ne mora biti predviena u svim krivinoprocesnim zakonodavstvima.26 3. Odredbe ZKP BiH o sasluanju svjedoka Svjedoci se sasluavaju kada postoji vjerovatnoa da e svojim iskazom moi dati obavijesti o krivinom djelu, uinitelju i o drugim vanim okolnostima. 3.1. Poziv za sasluanje svjedoka Poziv za svjedoenje dostavlja Tuitelj, odnosno Sud. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navrila esnaest godina ivota vri se preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti. Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih

tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu,26

Sijeri-oli, H., str. 307 311.

50

RADNA VERZIJA

mogu se sasluati u svom stanu, bolnici ili na drugom mjestu. U pozivu se svjedok obavjetava da se poziva u svojstvu svjedoka, o mjestu i vremenu kada se treba odazvati pozivu, kao i o posljedicama neodazivanja pozivu. Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak opravda, Sud moe izrei novanu kaznu do 5.000 KM ili narediti prinudno dovoenje. Naredbu za dovoenje svjedoka izvrava sudska policija. Izuzetno, naredbu moe izdati i Tuitelj ukoliko uredno pozvani svjedok ne doe, a svoj izostanak ne opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. Ukoliko svjedok odbije da svjedoi, Sud moe,

na prijedlog Tuitelja, donijeti rjeenje o kanjavanju svjedoka, koji je upozoren na posljedice, bez zakonskih razloga novanom kaznom do 30.000 KM. Protiv ovog rjeenja doputena je alba, koja ne zadrava izvrenje. 3.2. Osobe koje ne mogu biti sasluane kao svjedoci Ne moe se sasluati kao svjedok: 51

RADNA VERZIJA

osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne, dok je nadleni organ ne oslobodi te dunosti, branitelj osumnjienog, odnosno optuenog u pogledu injenica koje su mu postale poznate u svojstvu branitelja, osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja profesionalne tajne (vjerski slubenik, odnosno ispovjednik, novinar u svrhu zatite izvora informacija, advokat, biljenik, lijenik, babica i dr.), osim ako je osloboena te dunosti posebnim propisom ili izjavom osobe u iju je korist ustanovljeno uvanje tajne, maloljetna osoba koja s obzirom na uzrast i duevnu razvijenost nije sposobna shvatiti znaaj prava da ne mora svjedoiti.

Ako je kao svjedok sasluano lice koje se ne moe sasluati kao svjedok, na takvom iskazu svjedoka ne moe se zasnivati sudska odluka.

3.3. Osobe koje mogu odbiti svjedoenje

52

RADNA VERZIJA

Svjedoenje mogu odbiti: brani, odnosno vanbrani osumnjienog, odnosno optuenog, osumnjienog odnosno optuenog. drug

roditelj ili dijete, usvojitelj ili usvojenik

Ako je kao svjedok sasluano lice koje moe odbiti svjedoenje a nije na to upozoreno ili se nije izriito odreklo tog prava ili to upozorenje i odricanje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu ne moe se zasnivati sudska odluka. 3.4. Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju. Svjedok koji koristi ovo pravo, odgovorit e na

ta pitanja ako mu se da imunitet. Imunitet se daje odlukom Glavnog tuioca BiH. Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedoio, nee se krivino goniti osim ako je dao lani iskaz. 3.5. Nain sasluanja, prepoznavanje53

suoenje

i

RADNA VERZIJA

Svjedoci se sasluavaju odsustvu drugih svjedoka.

pojedinano

i

u

U toku postupka svjedok se moe suoiti s drugim svjedocima i osumnjienim, odnosno optuenim. Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok osobu ili predmet, trait e se od njega prvo da ih opie ili da navede znakove po kojima se razlikuju, pa e mu se tek poslije pokazati radi prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu nepoznatim osobama, odnosno ako je to mogue - zajedno s predmetima iste vrste. Ako prepoznavanje nije mogue izvriti na

prethodno navedeni nain, izvrit e se na osnovu prepoznavanja fotografija tog lica ili predmeta postavljenih meu fotografijama svjedoku nepoznatih lica ili predmeta iste vrste. 3.6. Tok sasluanja svjedoka Svjedok je duan odgovore davati usmeno. Svjedok e se prethodno opomenuti da je duan govoriti istinu i da ne smije nita preutjeti, a zatim e se upozoriti da davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo. Svjedok

e se i upozoriti da nije duan odgovarati na pitanja ukoliko bi ga istinit54

RADNA VERZIJA

odgovor izloio krivinom gonjenju upozorenje e se unijeti u zapisnik.

i

ovo

Prilikom sasluanja maloljetne osobe, naroito ako je ona oteena krivinim djelom, postupit e se obazrivo, da sasluanje ne bi tetno utjecalo na psihiko stanje maloljetnika. Sasluanje, sasluanje maloljetne osobe izvrit e se uz pomo pedagoga ili druge strune osobe. Oteenog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom seksualnom ivotu prije izvrenog krivinog djela, a ako je takvo ispitivanje obavljeno - na takvom iskazu ne moe se zasnivati sudska odluka. S obzirom na ivotnu dob, tjelesno i duevno stanje ili druge opravdane interese, svjedok se moe sasluati putem tehnikih ureaja za prenos slike i zvuka na nain da mu stranke i branitelj mogu postavljati pitanja bez prisustva u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Za potrebe takvog ispitivanja moe se odrediti struna osoba. Poslije opih pitanja svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetu poznato, a zatim e mu se postavljati pitanja radi provjeravanja, dopune i razjanjenja. Prilikom sasluanja svjedoka nije doputeno sluiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u55

RADNA VERZIJA

kojima je ve odgovoriti.

sadrano

kako

bi

trebalo

Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi. Svjedoci se mogu suoiti ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica. Suoeni e se o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi meusobno ne slau ponaosob sasluati i njihov e se odgovor unijeti u zapisnik. Istodobno se mogu suoiti samo dva svjedoka. Oteeni koji se sasluava kao svjedok pitat e se da li eli da u krivinom postupku ostvaruje imovinskopravni zahtjev.

V VJETAENJE1. Pojam vjetaka i vjetaenja Vjetak je osoba koja raspolae posebnim

strunim znanjem i koju tuilac, odnosno sud poziva da mu pomogne prilikom utvrivanja vanih injenica u krivinom postupku Vjetaenje je procesna radnja u okviru koje

vjetak, kao osoba koja raspolae posebnim naunim ili strunim znanjem i umjeem, primjenjuje nauna i struna znanja, vjetine i metode na injenice koje predstavljaju predmet vjetaenja.

56

RADNA VERZIJA

Vjetaenje se sastoji iz dva dijela: Nalaza i Miljenja.

Nalaz (visum repertum) je neposredno ulno

opaanje ili posmatranje predmeta vjetaenja Miljenje (avis parere) je izvoenje zakljuaka

prema pravilima struke ili nauke iz utvrenih injenica. 2. Odreivanje vjetaenja i postupak vjetaenja prema odredbama ZKP BiH Vjetaenje se odreuje kada za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i miljenje osoba koje raspolau potrebnim strunim znanjem. Ako nauno, tehniko, ili druga struna znanja mogu pomoi Sudu da ocijeni dokaze ili razjasni sporne injenice, vjetak kao posebna vrsta svjedoka moe svjedoiti davanjem nalaza o injenicama i miljenja koje sadri ocjenu o injenicama. Pismenu naredbu za vjetaenje izdaje Tuitelj ili Sud. Ako za odreenu vrstu vjetaenja postoji

struna ustanova ili se vjetaenje moe izvesti u okviru dravnog organa, takva57

RADNA VERZIJA

vjetaenja, a posebno sloenija, povjerit e se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno organu. 3. Dunosti vjetaka kojeg je odredio Tuitelj, odnosno Sud Dunost odazivanja pozivu, Dunost dostavljanja izvjetaja, Dunost davanja istinitog nalaza i miljenja, Dunost polaganja davanja izjave. 4. Ko ne moe biti vjetak Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti sasluana kao svjedok ili osoba koja je osloboena od dunosti svjedoenja, kao ni osoba prema kojoj je krivino djelo uinjeno, a ako je takva osoba odreena - na njenom nalazu i miljenju ne moe se zasnivati sudska odluka. Razlog za izuzee vjetaka postoji i za osobu koja je zajedno s osumnjienim, odnosno optuenim ili oteenim u radnom odnosu u istom organu, preduzeu ili drugoj pravnoj osobi ili kod samostalnog privrednika, kao i za osobu koja je u radnom odnosu kod oteenog ili osumnjienog, odnosno optuenog.58

zakletve,

odnosno

RADNA VERZIJA

Za vjetaka se nee uzeti osoba koja je sasluana kao svjedok. 5. Obavezne vrste vjetaenja U sluaju sumnje da je smrt prouzroena krivinim djelom, U sluaju sumnje na trovanje, U sluaju tjelesnih povreda, i U

sluaju sumnje da je uraunljivost osumnjienog, odnosno optuenog potpuno iskljuena ili smanjena. na utvrivanje smrti, uzroka smrti, karaktera i teine povreda i posljedica povreda, kao i na druga ispitivanja fizikog stanja povriijeenog.

Sudskomedicinska vjetaenja odnose se

Toksikoloka vjetaenja poduzimaju se u

sluaju sumnje o trovanju. U tom sluaju sumnjive materije koje su naene na leu ili drugom mjestu uputit e se na vjetaenje ustanovi ili dravnom organu koji vre toksikoloka ispitivanja. Vjetaenje tjelesnih povreda vri se po

pravilu pregledom povrijeenog, a ako to nije mogue ili nije potrebno na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisima.

59

RADNA VERZIJA Tjelesni pregled osumnjienog, odnosno

optuenog kao posebna vrsta vjetaenja moe se narediti kad je potrebno na njegovom tijelu ili u tijelu utvrditi injenice vane za krivini postupak. Tjelesni pregled moe se poduzeti i bez pristanka osumnjienog, odnosno optuenog. Tjelesni pregled drugih osoba moe se poduzeti bez njihova pristanka samo onda ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi odreeni trag ili posljedica krivinog djela. Uzimanje krvi i druge ljekarske radnje koje se

po pravilima medicinske nauke poduzimaju radi analize i utvrivanja drugih vanih injenica za krivini postupak, mogu se poduzeti i bez pristanka osobe koju treba pregledati ako zbog toga ne bi nastupila teta po njezino zdravlje. Psihijatrijsko vjetaenje

odnosi se na utvrivanje uraunljivosti osumnjienog odnosno optuenog. Pomenuto se vjetaenje poduzima ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena uraunljivost osumnjienog, odnosno optuenog ili da je osumnjieni, odnosno optueni poinio krivino djelo uslijed ovisnosti od alkohola, opojnih droga, ili da zbog duevnih smetnji nije sposoban uestvovati u postupku.

60

RADNA VERZIJA

Pored navedenih ZKP BiH posebno propisuje i vjetaenje poslovnih knjiga koje meutim nije obavezna vrsta vjetaenja. Konano, kao poseban vid vjetaenja ZKP BiH

poznaje i DNK analizu koja se moe vriti kada je to neophodno potrebno za odreivanje identiteta ili injenice da li otkriveni tragovi materija potjeu od osumnjienog, odnosno optuenog ili oteenog. 6. Dokazna vrijednost iskaza vjetaka Na glavnom pretresu sud slobodno ocjenjuje

sve dokaze, pa tako i nalaz i miljenje vjetaka, pri emu je ta ocjena samostalna ali i u vezi sa drugim, na glavnom pretresu izvedenim dokazima.27 Ipak upravo ocjena dokazne vrijednosti ovog

dokaza predstavlja u krivinoprocesnoj teoriji i teoriji dokaza danas jedno od najzamrenijih pitanja, obzirom na stalni napredak znanosti i tehnologije, a time i sve vee mogunosti koju savremena znanstvena i struna ekspertiza prua sa vrlo velikom tanou i preciznou, a time i sa sve vjerodostojnim rezultatima, te manjom vjerojatnou pogreke. Tako se u pogledu dokazne vrijednosti iskaza

vjetaka smatra kako je mogunost sudije da cijeni nalaz i miljenje vjetaka ograniena i27

Sijeri-oli, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I, str. 341.

61

RADNA VERZIJA

neto manja u odnosu na njegovu mogunost da cijeni injenice i okolnosti utvrene pomou drugih dokaza.28 Navedeno je logina posljedica injenice da se vjetaenje upravo i odreuje zbog toga to sud ne raspolae potrebnim strunim ili znanstvenim znanjem i umijeem za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice, pa uslijed toga nareuje provoenje vjetaenja osobi koja takvim znanjem i umijeem vlada.

VI UVIAJ DOGAAJA1. Pojam

I

REKONSTRUKCIJA

Uviaj je istrana (dokazna) radnja putem i u

procesnom okviru koje organi krivinog postupka na temelju svog vlastitog opaanja ispituju prikupljene dokaze i utvruju, te razjanjavaju za krivini postupak vane injenice. Uviaj prije svega slui otkrivanju i prikupljanju dokaza o postojanju krivinog djela i dokaza vanih za otkrivanje njegovog izvrioca, ali je, takoer, bitan i za provjeravanje i ocjenu drugih prikupljenih dokaza, kao i za prikupljanje podataka koji su od znaaja za utvrivanje imovinskopravnog zahtjeva.29Stevanovi, .: Vetaenje u krivinom postupku, Savremena administracija, Beograd, 1976, str. 119. 29 Sijeri-oli, H., I, 2005., str. 323.28

62

RADNA VERZIJA

U praksi uviaj se poduzima u vezi s onim krivinim djelima uslijed ijeg su izvrenja nastupile promjene ili su ostavljeni tragovi u vanjskom svijetu. U toku krivinog postupka uviaj se moe izvriti u istrazi i tada ga poduzima tuilac ili ovlatena slubena osoba. Ovlatena slubena osoba duna je obavijestiti tuioca o poduzimanju uviaja, duna je izvriti uviaj odrediti potrebna vjetaenja osim obdukcije i ekshumacije lea. Uviaj se takoer moe poduzeti prije donoenja naredbe o provoenju istrage u tzv. predistranom postupku. Na glavnoj raspravi uviaj vri raspravno vijee, odnosno sudija, a van glavnog pretresa sudija ili predsjednik vijea, odnosno lan vijea. Uviaj se moe obaviti i na pretresu pred vijeem apelacionog odjeljenja ili odrediti da se izvri izvan pretresa.

2. Mjesto i objekti uviaja Uviaj se vri u otvornom ili zatvorenom prostoru gdje je izvreno krivino djelo,

63

RADNA VERZIJA

odnosno nad mjestom radnje izvrenja mjestom gdje je posljedica nastupila.

i

Uviaj se moe vriti i na predmetima koji su posluili za pripremanje ili izvrenje krivinog djela, predmetima na kojima je krivino djelo izvreno ili predmetima koji su nastali izvrenjem krivinog djela. Uviaj se moe poduzeti i nad osobama i to se oznaava kao tjelesni pregled osumnjienog ili drugih osoba. Ovaj tjelesni pregled osumnjienog i drugih osoba moe se oznaiti kao uviaj samo onda ako ga poduzima organ krivinog postupka, a ne vjetak. 3. Prisustvo procesnih subjekata uviaju U ovisnosti od stadija u kojem se poduzima uviaj, osim organa koji vri uviaj, uviaju mogu prisustvovati odreeni krivinoprocesnisubjekti. Tako u istrazi uviaju mogu prisustvovati osumnjieni i njegov branilac. Uviaju moe prisustvovati i oteeni krivinim djelom. U ostalim stadijima kada se kao organ uviaja pojavljuje sud obavezno je da se o poduzimanju uviaja obavijeste optueni ili njegov branilac, te tuitelj.

64

RADNA VERZIJA

4. Zapisnik o uviaju Bez obzira kada se poduzima, o uviaju se mora sastaviti zapisnik. Zapisnik o uviaju pored opeg sadraja (propisanog odredbama ZKP-a) mora obuhvatiti i podatke koji su u vezi sa prirodom ove procesne radnje. U zapisnik o uviaju unose se i podaci koji su vani s obziromna prirodu ove procesne radnje ili koji su vani za utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere, veliine i sl.), a ako su napravljene skice, fotografije i sl. to e se navesti u zapsniku i prikljuiti istom. Zapisnik o uviaju sainjava se odmah tj. u toku vrenja uviaja ili neposredno nakon njega. Zapisnik o uviaju potpisuje organ koji vri uviaj i zapisniar. 5. Pozivanje vjetaka ili strune osobe kriminalistiko tehnike ili druge struke Prilikom obavljanja uviaja moe se pozvati vjetak ukoliko bi njegova prisutnost bila od koristi za davanje nalaza i miljenja. Takoer, uviaj se moe vriti i uz pomo strune osobe kriminalistiko-tehnike ili druge struke koja e pomoi u pronalaenju, osiguranju ili opisivanju tragova, izvriti65

RADNA VERZIJA

potrebna mjerenja i snimanja, sainiti skicu i foto-dokumentaciju ili prikupiti druge podatke.

VII REKONSTRUKCIJA (SUDSKI EKSPERIMENT)

DOGAAJA

Za razliku od uviaja rekonstrukcija dogaaja

je istrana radnja kojom se u supstancijalnom smislu stvara stanje slino onom kakvo je bilo u toku uviaja ili neke druge radnje, u njenim se okvirima zapravo vjetaki ponavljaju neke injenice i okolnosti krivinog dogaaja u vjetaki postavljenim uvjetima.30 Rekonstrukcija dogaaja se poduzima radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su od znaaja za razjanjenje stvari. Sama rekonstrukcija se vri tako to se ponavljaju radnje ili situacije u uvjetima od kojima se prema izvedenim dokazima dogaaj odigrao. Rekonstrukciji dogaaja moe se pristupiti u toku cijelog krivinog postupka uz napomenu da je u istrazi vri tuilac, a u daljem toku krivinog postupka sud. Zakonske odredbe izriito zabranjuju odreene naine vrenja rekonstrukcije dogaaja. U tom30

Modly, D., Korajli, N. 2002., str. 553.

66

RADNA VERZIJA

smislu rekonstrukcija se ne smije vriti na nain kojim se vrijea javni red i moral ili se dovodi u opasnost ivot i zdravlja ljudi.

Literatura: PAVII, B., MODLY, D.: Kriminalistika, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Drugo izdanje, Rijeka, 1999. ili kasnije izdanje. SIJERI-OLI, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008. SIJERI-OLI, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga II Tok redovnog krivinog postupka i posebni postupci, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008. SIJERI-OLI, H. ET AL.: Komentari zakona o krivinom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini, Zajedniki projekat Vijea Evrope i Evropske komisije, Vijee Evrope/Evropska komisija, Sarajevo, 2005. Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 3/03, 32/03, 26/04, 63/04,13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 58/08, 12/09) ili

67

RADNA VERZIJA

Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09).

POSEBNE ISTRANE RADNJE

1. Posebne istrane radnje pojam i naela primjene Posebne istrane radnje (specijalne istrane

tehnike, prikrivene istrane mjere), predstavljaju istranu djelatnost do koje dolazi ultima ratio u sluaju istraivanja tekih krivinih djela kada na drugi nain ili nije mogue pribaviti dokaze ili bi to predstavljalo nesrazmjernu tekou. U pogledu poduzimanja, provoenja i koritenja rezultata prikrivenog istraivanja zahtjeva se potivanje slijedeih naela: Neophodnost; Odluka suda;68

RADNA VERZIJA

Postojanje odreene vjerojatnosti u vezi sa krivinim djelom; Zakonski katalog radnji; Zakonski katalog krivinih djela; Odreenost osobe i vrste mjere i Vremenska ogranienost.

2. Posebne istrane radnje prema ZKP BiH 1. Nadzor i telekomunikacija; tehniko snimanje

2. Nadzor i tehniko snimanje prostorija; 3. Pristup kompjuterskim sistemima kompjutersko sravnjenje podataka; i

4. Tajno praenje i tehniko snimanje osoba, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi s njima; 5. Koritenje prikrivenih koritenje informatora; istraitelja i

6. Simulirani i kontrolirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine i 7. Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog djela.69

RADNA VERZIJA Nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija. Nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija posebna je istrana radnja koja obuhvata nadzor i tehniko snimanje telefonskih razgovora, nadzor nad upotrebom drugih sredstava tehnikog komuniciranja na daljinu, te snimanje razgovora koji se vode pomenutim sredstvima pri emu se nadzor i tehniko snimanje odnose na sva tehnika sredstva (stacionirana, mobilna i sl) koja se koriste preko poduzea za odravanje usluga u telekomunikacijskom prometu.31 Navedena radnja dakako obuhvata i takve oblike komuniciranja koji se vre putem kompjutera (kao to su elektronska pota, odnosno e-mail, internet chat i sl.), kao i drugih savremenih ureaja koji slue prijenosu informacija. Nadzor i tehniko snimanje prostorija. Ova se radnja ogleda u optikom, odnosno akustikom (nije iskljueno niti oboje istovremeno) snimanju koje se izvodi potajno tehnikim sredstvima i moe biti izvedena na dva naina i to kako ulaenjem u prostoriju i postavlljanjem odgovarajuih ureaja, tako i tehnikim snimanjem izvana.32 Tajno praenje i tehniko snimanje osoba, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi s njima. Radnja tajnog praenja i tehnikog snimanja osoba, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi s njima ogleda se u utvrivanju pravca kretanja osoba, transportnih sredstava ili predmeta koji se tajno prate i snimaju, odnosno u31 32

Vidi Sijeri-oli, H. et al., 2005., str. 353. Pavii, B. i suradnici, 2001., str. 353.

70

RADNA VERZIJA otkrivanju kontakata koje nadzirana osoba poduzima ili ostvaruje, te u prikupljanju podataka o postupanju s odreenim predmetom. Simulirani i kontrolirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine. Po svom sadraju simulirani i kontrolirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine su zapravo dvije razliite radnje. Temeljna razlika je u tome to se u sluaju simuliranog otkupa predmeta od strane zakonom ovlatene osobe (to su ustvari ovlateni pripadnici odgovarajuih agencija za provedbu zakona) i na temelju odgovarajue sudske naredbe vri otkup predmeta koji su u nekoj vezi sa krivinim djelom (nastali izvrenjem djela, posluili za izvrenje djela, pribavljeni djelom i sl.) dok se kod simuliranog davanja potkupnine radi o tome da osoba u prethodno pomenutom svojstvu daje drugoj osobi predmet u vidu potkupnine (dakle potkupljuje ju, daje joj mito), pri emu se u pravilu radi o novcu. Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog djela. Pomenutu radnju karakterizira kako joj i sam naziv kae postupanje na nain da se nadziru prijevoz, odnosno isporuka predmeta krivinog djela, pri emu u izvoenju ove radnje sudjeluju za to u skladu sa zakonom ovlatene osobe (pripadnici odgovarajuih agencija za provedbu zakona). Ova je radnja kako se navodi vrlo slina opservaciji i jezin je cilj nadziranjem prijevoza i isporuke predmeta krivinog djela utvrditi ko je daljnji korisnik, naruitelj, odnosno osobe koje u

71

RADNA VERZIJA daljnjem slijedu sudjeluju u poinjenju krivinog djela.33

2.1. Zakonski uvjeti za odreivanje posebnih istranih radnji Postojanje osnova sumnje u pogledu odreene osobe da je sama ili zajedno s drugim osobama uestvovala ili uestvuje u izvrenju odreenog zakonski katalogiziranog krivinog djela, a na drugi nain se ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim tekoama. Zakonski katalog krivinih djela u pogledu koji se mogu odrediti posebne istrane radnje obuhvata krivina djela:protiv integriteta BiH; protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih

meunarodnim pravom;terorizma i sva druga krivina djela za koja se

prema zakonu moe izrei kazna zatvora od 3 godine ili tea kazna. Prema osobi za koju postoje osnovi sumnje da poiniocu, odnosno od poinioca prenosi informacije u vezi sa krivinim djelom, odnosno da poinilac koristi njeno sredstvo

33

Ibidem, str. 337.

72

RADNA VERZIJA

telekomunikacije moe se poduzeti posebna istrana radnja nadzora i tehnikog snimanja telekomunikacija. 2.2. Nadlenost istranih radnji za odreivanje posebnih

Nadlean za odreivanje posebnih istranih radnji je sud, odnosno sudija za prethodni postupak. Odreivanje posebnih istranih radnji vri se

na temelju naredbe uz obrazloeni prijedlog tuitelja. Provoenje posebnih istranih radnji vri se iskljuivo na temelju pismene naredbe, izuzetno meutim ako se pismena naredba ne moe dobiti na vrijeme, a postoji opasnost od odlaganja, onda se moe zapoeti i sa izvravanjem radnje i na temelju usmene naredbe sudije za prethodni postupak. U tom sluaju pismena naredba mora biti pribavljena u roku od 24 sata od izdavanja usmene naredbe.

2.3. Trajanje, produenje i obustava, odnosno prestanak prikrivene istrage

73

RADNA VERZIJA Posebne istrane radnje nadzora i tehnikog

snimanja telekomunikacija, pristupa kompjuterskim sistemima i kompjuterskog sravnjenja podataka, nadzora i tehnikog snimanja prostorija, tajnog praenja i tehnikog snimanja osoba i predmeta, te nadziranog prijevoza i isporuke predmeta krivinog djela mogu trajati najdue mjesec dana. Na obrazloeni prijedlog tuitelja iz posebno vanih razloga mogu se pomenute radnje produiti za jo mjesec dana pri emu tri prvonavedene mogu trajati ukupno najdue 6 mjeseci, dok je za tajno praenje i tehniko snimanje osoba, transportnih sredstava i predmeta koji su u vezi s njima, te nadzirani prijevoz i isporuku predmeta krivinog djela predvieno ukupno najdue trajanje od 3 mjeseca. U odnosu na radnju simuliranog i kontroliranog otkupa predmeta i simuliranog davanja potkupnine usvojeno je rjeenje o vremenskom neograniavanju ove radnje to je u skladu sa njezinim specifinim sadrajem. Koritenje prikrivenog istraitelja i koritenje

informatora kao posebne istrane radnje nisu vremenski ograniene. Obaveza je suda da pismenom naredbom bez odlaganja obustavi izvrenje poduzetih radnji

74

RADNA VERZIJA

ako su prestali razlozi zbog kojih su bile odreene.

2.4. Postupanje s materijalom pribavljenim posebnim istranim radnjama Tuitelj je duan sudiji za prethodni postupak dostaviti pismeni izvjetaj o poduzetim radnjama na temelju kojeg e on provjeriti da li je postupljeno po njegovoj naredbi. U sluaju da tuitelj odustane od krivinog gonjenja, odnosno ako se ispostavi da podaci i obavijesti prikupljeni primjenom nareenih radnji nisu potrebni za krivini postupak, unititi e se pod nadzorom sudije za prethodni postupak, o emu e se sastaviti poseban zapisnik. O poduzimanju radnji, razlozima za njihovo poduzimanje, informaciji da dobiveni materijal nije bio osnov za krivino gonjenje i da je uniten, pismeno se obavjetava osoba protiv koje je primjenjena bilo koja od posebnih istranih radnji. Obaveza je suda da bez odlaganja, a nakon poduzimanja pomenutih radnji obavijesti osobu protiv koje je radnja bila poduzeta, a osoba protiv koje je radnja bila poduzeta moe

75

RADNA VERZIJA

od suda zatraiti ispitivanje zakonitosti naredbe i naina na koji je provedena. 2.5. Granice djelovanja i zabrana ulaska u kanjivu zonu Prema izriitoj odredbi ZKP-a prilikom angairanja prikrivenog istraitelja, te provoenja radnje simuliranog otkupa i simuliranog davanja potkupnine organi unutarnjih poslova ili druge osobe ne smiju poduzimati aktivnosti koje predstavjaju poticanje na izvrenje krivinog djela. 2.6. Zatita odnosa osumnjieni branitelj Na razgovor osobe za koju postoje osnovi sumnje da je sama ili zajedno s drugim osoba uestvovala ili uestvuje u izvrenju krivinog djela za koje se mogu odrediti posebne istrane radnje i njenog branitelja imaju se na odgovarajui nain primijeniti odredbe o komunikaciji osumnjienog i branitelja to e rei da takva komunikacija ne moe biti objektom prikrivene istrage.

LITERATURA

Halilovi,

Prikriveni istraitelj, pravni kriminalistiki pristup, FKN, Sarajevo, 2005.

H.:

i

76

RADNA VERZIJA

SIJERI-OLI, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005. ili kasnije izdanje. SIJERI-OLI, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga II Tok redovnog krivinog postupka i posebni postupci, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005. ili kasnije izdanje. Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 3/03, 32/03, 26/04, 63/04,13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 58/08, 12/09) ili Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09).

77

RADNA VERZIJA

POSTUPAK DOKAZIVANJA1. Dokazivanje odreenje i odnos spram utvrivanja injenica vlastitim opaanjem Upotrebu dokaza u krivinom postupku radi

utvrivanja injenica nazivamo dokazivanjem.1 Navedeno se moe smatrati najjednostavnijim ali istodobno i najpotpunijim odgovorom na pitanje ta je to dokazivanje?. U osnovi dokazivanje podrazumijeva posredno utvrivanje injenica u postupku. S druge strane injenice se u krivinom postupku mogu utvrivati i neposredno vlastitim opaanjem tijela postupka (putem78

RADNA VERZIJA

procesnih radnji: uviaja, rekonstrukcije dogaaja, pretresa stana, prostorija i osoba, prepoznavanjem osoba i predmeta, te suoenjem). Utvrditi injenice znai uvjeriti se u njihovo postojanje ili nepostojanje, a pitanje naina na koji e se sud uvjeriti u postojanje ili nepostojanje injenica je sredinje pitanje krivinog, zapravo i svakog drugog sudskog postupka. 1.1. Svrha dokazivanja u krivinom postupku Svrha dokazivanja u krivinom postupku jeste spoznavanje materijalno i procesno pravno relevantnih injenica, na temelju kojih e onda sud samostalno ili u vezi sa injeninim utvrenjima koja su rezultat njegova vlastitog opaanja, donijeti ispravnu odluku. 1.2. Predmet dokazivanja Kao

predmet dokazivanja (lat. thema probandi) u krivinom postupku mogu se pojaviti sve one injenice koje se u istom postupku imaju i utvrditi. To su dakle materijalno i procesno pravno relevantne injenice, injenice indicije, te pomone injenice. Tako npr. prema lanu 187. st. 1-3. Zakonika o krivinom postupku Republike Italije predmet dokaza su injenice koje se odnose na optubu, kanjivost i na utvrivanje79

RADNA VERZIJA

kazne ili sigurnosne mjere. Takoer predmet dokaza su i injenice o kojima ovisi primjena procesnih odredbi, a u sluaju da je uspostavljena graanska stranka, predmet dokaza su i injenice koje se odnose na graansku odgovornost proisteklu iz krivinog djela.34

1.3. Teret dokazivanja Teret

dokazivanja (lat. onus probandi) ili dunost da se u postupku dokae ono to se i tvrdi ovisno o tome o kakvom je tipu krivinog postupka rije lei ili samo na tuitelju ili i na tuitelju i na sudu. teret dokazivanja lei na tuitelju (lat. actore incubit probatio).4

U isto optunom ili akuzatorskom postupku

Jedno od glavnih obiljeja inkvizitorskog postupka je da teret dokazivanja lei na sudu. U savremenom krivinom postupku mjeovitog

tipa u kome je zahtjev za kontradiktornou postupka djelimino ogranien u korist traenja materijalne istine, princip podjeleTalijanski kazneni postupak, redakcija Berislav Pavii, predgovor Gaetano Insolera, uvod, Glauco Giostra, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Biblioteka Zavoda za kaznene znanosti moenice, Rijeka, 2002., str. 99.34

80

RADNA VERZIJA

tereta dokazivanja zamjenjen je naelom tzv. sudske odgovornosti za nastupanje dokaza.5 Krivini postupak u Bosni i Hercegovini karakterizira teret dokazivanja na strani tuitelja pri emu nije zanemariva niti uloga koju u pogledu pitanja koji e se dokazi izvesti imaju optueni, njegov branitelj i sud. 2. Stadiji dokazivanja Postupak dokazivanja je okviru savremenog

krivinog postupka podijeljen u tri stadija i to: 1. Nastupanje dokaza; 2. Izvoenje dokaza; i 3. Ocjena dokaza. Svaki od navedenih stadija, uokviren je u onaj

dio krivinog postupka ije je temeljno obiljeje postupak pred sudom, dakle glavni pretres, odnosno glavnu raspravu (eng. trial). Prema tome, dokazni je postupak sa svim

svojim stadijima smjeten u okvire glavne rasprave uz napomenu kako pojedini stadiji dokazivanja mogu biti provedeni i prije nastupanja glavne rasprave (npr. pojedini se dokazi mogu izvesti i cijeniti jo u toku istrage) ali moraju biti ponovno izvedeni i na glavnoj raspravi.

81

RADNA VERZIJA

U tom smislu moemo govoriti o dokaznom postupku kao centralnom dijelu glavne rasprave. Na pitanje zato je tako, dat emo jednostavan odgovor, zbog toga to sud presudu moe donijeti samo na temelju dokaza koji su izvedeni na glavnoj raspravi i samo na temelju injenica koje su iznesene opet na glavnoj raspravi. Radi se zapravo o zahtjevu za neposrednim izvoenjem dokaza koji omoguava i njihovu neposrednu ocjenu od strane tijela ovlatenog za to. Navedeno je i jedno od temeljnih naela savremenog krivinog postupanja. Treba napomenuti kako postoje i stanoviti

izuzeci od neposrednog izvoenja dokaza na glavnoj raspravi na nain da se npr. zapisnici o iskazima datim u istrazi proitaju i koriste kao dokaz na glavnoj raspravi. U tom je smislu odredba lana 273. stav 1. ZKP BiH prema kojoj su iskazi dati u istrazi doputeni kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti koriteni prilikom direktnog ili unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje, u kojem se sluaju osobi moe dati mogunost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz, nakon ega se prilau kao dokazni materijal.

82

RADNA VERZIJA

Takoer i stav 2. prema kojem izuzetno od stava 1. zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijea proitati i koristiti kao dokaz na glavnoj raspravi samo u sluaju ako su ispitane osobe umrle, duevno oboljele, ili se ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred sud nemogu, ili je znatno otean iz vanih uzroka. Posebna pravila vrijede za iskaz optuenog ukoliko se optueni na glavnoj raspravi koristi pravom da nije duan iznijeti svoju odbranu ili odgovarati na postavljena pitanja. U

navedenom sluaju zapisnik o iskazu optuenog koji je dat u istrazi moi e se po odluci suca ili predsjednika vijea koristiti kao dokaz na glavnom pretresu, no samo ukoliko je optueni prilikom sasluanja u toku istrage bio upozoren da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze koji mu idu u korist i ako to uini u prisustvu branitelja da je takav njegov iskaz doputen kao dokaz na glavnom pretresu i da bez njegove saglasnosti moe biti proitan i koriten na glavnom pretresu, (lan 273. stav 3.).

2.1. Nastupanje dokaza Jedno od temeljnih prava stranaka u postupku jeste predlaganje dokaza za koje smatraju da e potkrijepiti njihove tvrdnje.83

RADNA VERZIJA

Ipak, injenica da je neka od stranaka u postupku predloila izvoenje odreenih dokaza ne znai da e ti dokazi biti i izvedeni na glavnoj raspravi. Naime, navedeno je pravo ogranieno odreenim formalnim pravilima koja ne doputaju izvoenje odreenih dokaza. Takoer pomenuto pravo stranaka moe biti

ogranieno i odlukom suda da ne prihvati izvoenje odreenih dokaza ukoliko oni nisu od znaaja za utvrivanje injenica u postupku. Nastupanje dokaza je prema tome odluka da

se jedan dokaz izvede u postupku koja pripada iskljuivo sudu, dok sama inicijativa da dokaz u postupku nastupi moe biti pokrenuta kako od strane suda, tako i od stranaka kojima ovo pravo pripada tokom cijelog postupka. Slina

rjeenja prihvata i na Zakon o krivinom postupku. Tako u okviru krivinog postupka Bosne i Hercegovine dokaze u postupku mogu predlagati prvenstveno stranke, kao i branitelj, te sud. Takoer, hoe li se izvoenje odreenog dokaza i prihvatiti u postupku nije stvar iskljuivo odluke suda. predlau nove dokaze i iznose nove injenice nije ogranieno nikakvim rokovima. Isto znai da stranke, odnosno sud mogu predlagati,84

Pravo stranaka i suda u krivinom postupku da

RADNA VERZIJA

odnosno iznositi nove injenice i nove dokaze (lat. beneficium novorum) ne samo do okonanja postupka pravomonom presudom, ve i kasnije u postupku po vanrednom pravnom lijeku. 2.2. Izvoenje dokaza Izvoenje dokaza je onaj stadij dokazivanja u

okviru kojeg se vri sadrajna prezentacija dokaza, a poradi neposrednog ulnog zapaanja subjekata postupka, pri emu sadraj izvoenja svakog pojedinog dokaza ovisi o njegovoj prirodi. Izvoenje i ocjenu dokaza karakterizira striktna primjena tzv. naela neposrednosti, koje je i jedno od znaajnijih u krivinom postupanju. Ukoliko

se radi o ispravama one e se proitati. Ukoliko se radi o iskazu svjedoka, onda e se svjedok kao dokazno sredstvo ispitati na nain kako je to utvreno posebnim odredbama ZKP BiH o ispitivanju svjedoka itd. 261. stav 2. ZKP BiH koji propisuje da e se dokazi na glavnoj raspravi ukoliko sudac ili vijee u interesu pravde ne odrede drugaije izvesti slijedeim redom: Dokazi optube; Dokazi odbrane; 85

Redoslijed izvoenja dokaza utvren je u lanu

RADNA VERZIJA Dokazi optube kojima se pobijaju

navodi odbrane (replika); Dokazi odbrane kao odgovor na

pobijanje (duplika); Dokazi ije je izvoenje naredio sudac, odnosno vijee; i Svi dokazi relevantni za izricanje

krivinopravne sankcije. Prilikom

izvoenja dokaza dozvoljeno direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje.

je

2.2.1. Modeli izvoenja dokaza unilateralni model prikupljanje i izvoenje

dokaza je monopol dravnog tijela, a izravna posljedica toga jesu sudski dokazi; bilateralni model prikupljanje i izvoenje

dokaza je u rukama stranaka, a izravna posljedica toga jesu stranaki dokazi; kombinirani

model vid prikupljanja i izvoenja dokaza koji istovremeno ukljuuje i elemente unilateralnog i elemente bilateralnog modela.35

O navedenim modelima vie u Damaka, M.: Dokazno pravo u krivinom postupku: Oris novih tendencija, Pravni Fakultet u Zagrebu, Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti, Zagreb, 2001., str. 13 19.35

86

RADNA VERZIJA

2.3. Ocjena dokaza Iako

sud nije jedini subjekat koji izvodi pojedine dokaze, niti je subjekat od ije volje naelno ovisi koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi, on, a u kontekstu dokaznog postupka ipak ima odluujuu ulogu jer je subjekat koji e izvriti ocjenu vrijednosti dokaza koji su predloeni i izvedeni od strane stranaka.

Ocjena dokaza je i konani stadij dokazivanja, odnosno dokaznog postupka na kojem se treba temeljiti i odluka o dokazanosti ili nedokazanosti odreenih pravno relevantnih injenica ije je postojanje, odnosno nepostojanje bilo i predmetom dokazivanja. 2.3.1. Zakonska (formalna) ocjena dokaza Formalna ili zakonska ocjena dokaza kako joj i

sam naziv kazuje je takav oblik ocjene dokaza koji podrazumijeva da je zakonom unaprijed odreeno pod kojim uvjetima se odreena injenica ima smatrati dokazanom i kolika je dokazna snaga svakog pojedinog dokaza. Ovaj vid dokazne ocjene karakterizirao je inkvizitorski krivini postupak, a zadrao se i do danas u pogledu utvrivanja stanovitih injenica u krivinom postupku. Historijat krivinog postupanja poznaje tzv.

pozitivnu i negativnu formalnu ocjenu dokaza.87

RADNA VERZIJA

Specifinost pozitivne formalne ocjene ogledala se u zahtjevu da sud donese osuujuu presudu kod postojanja zakonom predvienih dokaza, ne doputajui oslobaanje optuenog od optube, za razliku od negativne koja nije dozvoljavala osudu u sluaju nepostojanja potrebnih dokaza koji su takoer bili odreeni u zakonu. U sistemu formalne dokazne ocjene sredinje

mjesto je zauzimalo priznanje optuenog (koje se u to doba smatralo kraljicom dokaza lat. regina probationum) koje se dobivalo stavljanjem optuenog na muke, pri emu se samo muenje nazivalo pripremom muenja (fra. question preparatoire) to je u to vrijeme predstavljalo univerzalan nain provoenja istrage.

2.3.2. Slobodna ocjena dokaza Slobodna ocjena dokaza je takav vid ocjene u

okviru kojeg sud cijeni dokaze u skladu sa svojim slobodnim uvjerenjem, ne i u skladu sa uvjetima koje u pogledu dokazne vrijednosti svakog pojedinog dokaza odreuje zakon, u smislu da jedan dokaz ima vei znaaj u odnosu na neki drugi dokaz ili da odreeni dokaz treba da bude upravo tako ocjenjen i sl.

88

RADNA VERZIJA Naelo slobodne ocjene dokaza znai prema

tome, da sud ocjenjuje izvedene dokaze u skladu sa svojom logikom i psiholokom analizom, pri emu nije vezan za zakonska pravila koja bi a priori odreivala vrijednost pojedinih dokaza. Savremeni

pogled na ocjenu dokaza u krivinom postupku ukazuje na dva oblika u okviru kojih je mogue ocjenjivati dokaze i to kao pravo suda da prema svom slobodnom uvjerenju ocijeni dokaze u konkretnom krivinom postupku, pri emu nije duan obrazloiti razloge svoga ubjeenja u dokazanost ili nedokazanost injenica koje su se utvrivale, za razliku od pravnih sistema gdje postoji obaveza suda da nakon donoenja odluke, razloge za donoenje iste i obrazloi.

Izuzeci od slobodne ocjene dokaza prema odredbama ZKP BiH: lan 10. st. 1-3. u skladu s kojima je zabranjeno od osumnjienog, optuenog ili bilo koje druge osobe koja uestvuje u postupku iznuivati priznanje ili kakvu drugu izjavu, potom da sud ne moe zasnovati svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih Ustavom i meunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratificirala, niti na dokazima koji su pribavljeni89

RADNA VERZIJA

bitnim povredama zakona o krivinom postupku, te konano da sud ne moe zasnivati svoju odluku na dokazima koji su dobiveni na temelju prethodno pomenutih dokaza tzv. plodovi otrovne voke, o emu je ve bilo rijei; lan 78. stav 6. prema kojem ukoliko nisu ispotovane odredbe Zakona o pravima osumnjienog, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka; lan 86. stav 5. temeljem kojeg oteenog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom seksualnom ivotu prije izvrenog krivinog djela, a ako je takvo ispitivanje obavljeno na takvom iskazu ne moe se zasnivati sudska odluka; lan 109. stav 4. u skladu s kojim nije doputeno prema osumnjienom, odnosno optuenom ili svjedoku primijeniti medicinsku intervenciju ili da im se daju takva sredstva kojima bi se utjecalo na njihovu volju pri davanju iskaza; Takoer, prema istom lanu stav 5. ukoliko je postupljeno protivno odredbama Zakona o provoenju tjelesnog pregleda i drugih radnji, na tako pribavljenim dokazima se ne moe temeljiti sudska odluka; lan 121. prema kojem u sluaju da su posebne istrane radnje poduzete bez naredbe suca za prethodni postupak ili u suprotnosti s njom, sud na tako90

RADNA VERZIJA

pribavljenim podacima ili dokazima ne moe temeljiti svoju odluku; lan 264. stav 1. u postupku se ne mogu koristiti kao dokazi injenice koje se odnose na ranije seksualno ponaanje oteene strane i njene seksualne predispozicije; Takoer, prema odredbi stava 3. istog lana u sluajevima uinjenja krivinih djela protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, pristanak rtve se ne moe upotrijebiti u prilog odbrane optuenog; lan 103. stav 1. pregled i obdukcija lea poduzet e se uvijek kad u nekom smrtnom sluaju postoji sumnja da je smrt prouzroena krivinim djelom ili da je u vezi sa izvrenjem krivinog djela. Ukoliko je le ve zakopan