SIMBOLI KRŠĆANSTVA

Sadržaj

UVOD................................................................................2

1. KRŠĆANSKI KRIŽ.....................................................31.1. Rana povijest križa....................................................31.2. Od Konstantina Velikog...........................................31.3. Pravi križ i njegova povijest.....................................42. VRSTE KRIŽEVA.......................................................62.1. Malteški križ..............................................................62.2. „Ankh“ križ................................................................62.3. Jeruzalemski križ......................................................72.4. Keltski križ.................................................................72.5. Simboli i alegorijski likovi Kristovog raspela.........92.5.1. Lubanja i zmija.......................................................92.5.2. Rana i kalež.............................................................92.5.3. Sunce i mjesec.........................................................92.5.4. Crkva i sinagoga...................................................102.5.5. Pelikan...................................................................103. OSTALI SIMBOLI KRŠĆANSTVA........................113.1. Kruh..........................................................................113.2. Brojevi kao simboli u kršćanstvu...........................113.3. Jednostavni oblici kao izvori kršćanske simbolike...................................................................123.4. Boje...........................................................................123.5. Riba kao simbol kršćanstva....................................133.6. Brod kao simbol kršćanstva...................................13

ZAKLJUČAK.................................................................14LITERATURA...............................................................15

1

Uvod

Početke kršćanstva nalazimo u prvoj polovici 1.st. poslije Krista u Palestini (današnji Izrael).

Utemeljitelj kršćanstva je Isus iz Nazareta.

U njemu su mnogi Židovi prepoznali obećanog Mesiju i oduševljeno ga slijedili. Otuda naziv

Isus Krist. Danas je najpoznatiji simbol kršćanstva križ koji označava Isusovo djelo ljubavi i

spasenja za ljude.

Postoji više vrsta križeva od kojih svaki ima svoje samostalno značenje. Također postoje i

brojni simboli u kršćanstvu od kojih su najpoznatiji riba, brod, geometrijski oblici, boje,

brojevi i dr.

2

1.Kršćanski križKriž je jedan od najraširenijih i najranijih simbola kršćanstva. Općenito simbolizira

kršćanstvo, a točnije križ simbolizira raspeće. Razvila se velika raznolikost križeva. Može se

reći da je križ najistaknutiji simbol kršćanstva.1

Križ (lat. crux; grč. σταυρός stauros »kolac, stup, križ«).Zapravo je to rimska sprava za

mučenje na kojoj je Krist bio mučen i umro i tako postao Spasiteljem čovječanstva, a time je

križ od znaka poniženja i sramote postao znakom i simbolom slave.2

1.1.Rana povijest križa

Križ kao »ikonografski« lik bio je poznat mnogo prije Krista (svastika, ankh, itd.).

Raspinjanje kao mučenje izmislili su Feničani. Kao mučilo bila je to isprva jedna uspravna

greda (patibulum), a kasnije joj je pri vrhu ili na vrhu pridodana poprečna vodoravna greda

(antena). Na dnu uspravne grede nalazio ponekad se mali oslonac za noge (suppedaneum), a

na vrhu bi se pribila pločica s imenom i krivicom osuđenoga (titulus »natpis«). Veličinom,

položajem i međusobnim odnosom tih dviju greda dobivamo brojne varijante križa, koje u

raznim razdobljima povijesti imaju posebna dodatna značenja i simboliku. U prva tri stoljeća

kršćanstva križ kao simbol javlja se prikriven u drugim formama (sidro, svastika, krug i sl.),

koje se nazivaju crux dissimulata (prikriveni, kamuflirani križ). 3

1.2.Od Konstantina Velikog

Čim je Konstantin Veliki priznao kršćanstvo, a još više od 5. st, križ se javlja na sarkofazima,

svijećama, lijesovima i na drugim predmetima, zauzimajući mjesto monograma Hi-ro (XP) i

postajući tako razlikovni simbol ranih kršćana. U srednjem mu se vijeku uporaba proširila.

Postao je znakom crkvene vlasti, služile su se njime bratovštine i viteški redovi, a nosio se i

na grbovima i na stjegovima. Po njegovu su se obliku pravili tlocrti crkava. Zadobio je razne

forme: običnoga latinskog križa na kakvu je, po Augustinu, Krist bio razapet; grčkoga križa;

Andrijina križa; znaka tau, u obliku toga grčkog slova, poznatoga i u starom Egiptu, koji se

povezuje s Antunom Pustinjakom. Križ ima mnoštvo dekorativnih inačica tih osnovnih oblika

kad se upotrebljava kao crkveni ures, često u vezi s natpisima i simboličkim predmetima.

Predaja hoće da je znak što se stavljao na nadvratnik kuće u predvečerje Pashe bio T-križ.

1 http://godweb.org/christiancross.htm

2 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kri%C5%BE_(kr%C5%A1%C4%87anstvo)3 Isto

3

Dodavanje natpisa (titulus) na prečku latinskog križa dovelo je do razvoja dvostrukoga križa,

koji se zove i lorenski križ. Ustalilo se da se taj tip nosi pred patrijarsima (biskupima pet

najutjecajnijih biskupija srednjovjekovnoga kršćanstva sa sjedištima u Rimu, Carigradu,

Jeruzalemu, Aleksandriji i Antiohiji). Križ s trostrukom prečkom pripada jedino i samo papi.4

1.3.Pravi križ i njegova povijest

Sl.1. Dijelovi križa

4 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kri%C5%BE_(kr%C5%A1%C4%87anstvo)

4

Srednjovjekovna legenda, koja se očuvala u više inačica, prati povijest Kristova križa od

Edenskoga vrta do vremena cara Heraklija u 7.st.

1. Grana s Drveta znanja. Adam, istjeran iz zemaljskoga raja (Edenskoga vrta), ponese sa

sobom granu s Drveta znanja. Iđaše ona od ruke do ruke i najposlije iz nje iziđe soha na koju

je Mojsije podigao mjedenu zmiju - što se smatralo ustaljenim prefigurativnim pralikom

raspeća.

2. Kraljica od Sabe (Sebe) štuje drvo. Drvo stiže u Jeruzalem gdje služaše kao most preko

potoka. Kraljica od Sabe, za posjeta Salomonu, kleče i pokloni mu se, jer joj je njegova

budućnost bila prorečena u viđenju. Izuvši se, ona pregazi potok da ne bi hodala po drvetu.

3. Ribnjak Bethesda. Drvo se poslije našlo gdje pluta po ribnjaku Bethesdi, kojega je voda

imala čudotvorne ljekovite moći i davala se bolesnima da je piju. Odande je uzeto da se od

njega načini Kristov križ. Priča dotle obuhvaća neprekinut lanac događaja između grijeha

(pada) Adama i Eve (vidi: Istočni grijeh) i otkupljenja.

4. Našašće ili iznalaženje (= inventio) pravoga križa. Kršćanstvo je u Rimskome carstvu

priznato ediktom cara Konstantina Velikoga 313. godine, a njegova se mati Jelena Križarica

otada posvetila njegovu promicanju raznim dobročinstvima. Osnivala je crkve u Svetoj zemlji

i, po legendi, ondje otkrila Kristov križ. Nekoga Judu koji mu je znao nalazište, ali nije htio da

ga oda, Jelena nemilosrdno baci u suhu nakapnicu (čatrnju) i ostavi ondje sve dokle ga glad i

žeđ ne natjeraše da se predomisli. Tri golgotska križa, koji se nisu mogli razlikovati, budu

iskopana. Mrtvo se ljudsko tijelo, koje bude dirnuto svakim od njih, vrati u život tek onda

kada ga dotakne pravi križ. Jelena je otkrila i tri čavla.

5. Podizanje pravoga križa (Zlatna legenda: Uspravljanje Svetoga križa). U 7.st. dio križa

otkri car Heraklije na slavodobitnom pohodu na Kosrova II., perzijskoga cara, čije su vojske

prije toga, 614. pregazile Bliski istok i odnijele križ. (Drugi je dio križa bio u Carigradu.)

Legenda kazuje da je Heraklija pri trijumfalnom ulazu u Jeruzalem sa svetim relikvijama

zaustavio anđeo koji mu naredi da se ponizi. Vladar skide carsko ruho i pješke unese križ u

grad, ili, po drugoj verziji, jašući na magaretu. Ponekad se prikazuje i na konju. Križ bude

podignut (uspravljen) na oltaru, ili na brdu Golgoti. Slika se i Heraklijevo pogubljenje

Kosrova jer je odbio da se krsti.Ta se legenda, u obliku narativnih ciklusa, javlja na ranim

renesansnim freskama, napose u Italiji, u franjevačkim crkvama posvećenima Svetome križu.

Heraklijev nalazak križa slavi se u Katoličkoj Crkvi na blagdan Uznesenja križa. Tema

Heraklijeve pobjede nad Kosrovom usporedna je s temom Konstantinove pobjede nad

Maksencijem.5

5 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kri%C5%BE_(kr%C5%A1%C4%87anstvo)

5

2.Vrste križeva

2.1.Malteški križ

Sl.2.Malteški križevi

Ovaj križ ima dugu povijest. Povezuje se s redom vitezova svetog Ivana od Jeruzalema. Taj

red je počeo s utemeljenjem bolnice u Jeruzalemu, i dugo se povezuje s pružanjem njege, ali

također i s vojnim dužnostima. S vremenom su postali moćna vojna sila s velikim

bogatstvom. Nakon pada Jeruzalema 1187. vitezovi sv.Ivana preselili su se na otok Maltu.

Danas se taj malteški križ koristi kao simbol vatrogasaca.6

2.2.“Ankh” križ

Sl.3. Ankh križevi

 Drevni egipatski simbol života, kombinira simbol muškarca i žene u jedno.prihvaćali su ga

prvi kršćani.u modernom kontekstu, taj križ naglašava važnost jedinstva muškarca i žene.7

2.3.Jeruzalemski križ

6 http://godweb.org/maltesecross.htm

7 http://godweb.org/ankcross.htm

6

Sl.4. Jeruzalemski križevi

Jeruzalemski križ se prvo nalazio na oružju Latinskog Kraljevstva u Jeruzalemu. Tijekom

Križarski ratova, nazivali su ga "Križem križara." Četiri mala križa simboliziraju evanđelja

objavljena na četiri strane svijeta, s početkom u Jeruzalemu; veliki križ simbolizira Krista.

Jeruzalemsko Kraljevstvo utemeljeno je1098, kad su članovi prvih križara okupirali

Jeruzalem i izabrali Godfreya od Bolonje, za kralja. Grad su muslimani preuzeli ponovno

1291. 8

2.4.Keltski križ

Sl.5. Keltski križevi

Kombinacija je križa i kruga koji se nalazi u središtu. Karakterističa je simbol keltskog

kršćanstva, mada možda ima starije, pret-kršćanske korijene. Taj stil križa razvio se na

britanskim otocima, najraniji oblici formrali su se između 7.-9. stoljeća u Irskoj, Walesu i

Škotskoj. Najstariji keltski križevi stavljani su u kamen u vodoravnoj poziciji. Kasnije su

verzije u uspravnoj poziciji, bez kamena. Irski križevi u desetom stoljeću su nekad natkrivani

s kosim krovom. Kelski križevi su često ukrašavani s isprepletenim čvorovima, spiralama,

uzorcima ključa, likovima životinja, biblijskim pričama.9

8 http://godweb.org/jerusalemcross.htm

9 http://godweb.org/celticcross.htm

7

Najjednostavniji i najčešći križ je latinski križ. Pojavio se oko 2.-3.stoljeća. Prazni križ, kakav preferiraju protestanti, podsjeća kršćane na Uskrsnuće, dok raspelo, odnosno križ s Isusom, preferiraju katolici i pravoslavni kršćani i ono ih podsjeća na žrtvu Krista.

Grčki križ, s gredama jednake dužine, možda je najstarija verzija. Poznat je i kao križ svetog Andrije, apostola koji je raspet na križ takvog oblika.

Kalvarijski križ ima tri stube koje vode do njega, što može simbolizirati brdo Kalvariju ili vjeru, nadu i ljubav.

Ruski pravoslavni križ sastoji se od tri rešetke, najniža je nagnuta. Najviša predstavlja natpis INRI koji je bio smješten iznad Isusove glave.. značenje nagnute rešetke nje poznato, ali se pretpostavlja da se odnosi na sv.Andriju, jer vjeruje se da je on donio kršćanstvo u Rusiju.

Papinski križ službeni je simbol papinstva, i samo ga papa smije koristiti. Tri rešetke najvjerojatnije simboliziraju tri područja papinog autoriteta: crkvu, svijet i nebo.

Baptistički križ ima osam krakova što simbolizira regeneraciju. Nastao je kombinacijom grčkog križa s grčkim slovom chi (X), prvim slovom u riječi Krist na grčkom jeziku.

Osvajački križ ili križ pobjede je grčki križ s prvim i posljednjim slovima iz riječi “Isus” i “Krist” na vrhu, i s grčkom riječju nika, na dnu što znači osvajač. Crte koje se nalaze iznad riječi na vrhu označavaju da su to skraćenice.

Obrnuti križ je križ svetog Petra, koji je, prema tradiciji, raspet naopako jer se smatrao nedostojnim da ga raspnu kao i Krista. Pošto katolici vjeruju da je papa nasljednik svetog Petra, obrnuti križ se vrlo često povezuje s papinstvom, npr. na papinskom tronu I papinskoj grobnici. Taj križ simbolizira poniznost zbog postupka svetog Petra.10

2.5.Simboli i alegorijski likovi Kristovog raspela11

2.5.1. Lubanja i zmija

Već je spomenuta Adamova važnost za raspeće zbog nauka o Otkupljenju, pa otud i pojava

njegove lubanje na podnožju križa. Prvi se put susreće u 9.st. i otad se javlja posvuda u

kršćanskoj umjetnosti. Lubanja je često poprskana krvlju koja kaplje iz Spasiteljeva tijela. To

simboličko očišćenje od Adamova grijeha osobita je značajka umjetnosti protureformacije. U

10 http://godweb.org/christiancross.htm

11 http://hr.wikipedia.org/wiki/Raspelo

8

istome razdoblju, lubanja može biti prikazana i izokrenuto, kao da je kalež, te je u njoj krv.

Zmija s jabukom u ustima, blizu lubanje, još je jedna aluzija na Čovjekov pad.

2.5.2. Rana i kalež

Osobito značenje što se pridavalo rani među Isusovim rebrima i mnogo simbolizma kojim je

bila okružena potječe ponajprije od sv.Augustina. Krv i vodu koja je, po Ivanu, potekla iz rane

on je shvaćao kao da predstavljaju Euharistiju i Krštenje. Upravo kao što je Eva bila načinjena

od Adamova rebra, tako su i dva glavna kršćanska sakramenta potekla između rebara Krista,

toga "Novog Adama"; tako je dakle i Crkva, "Nevjesta Gospodnja", bila rođena iz rane. U

kasnijem se srednjem vijeku lik Adamov, možda kako izlazi iz groba, vidi ispod križa gdje

drži kalež u koji hvata otkupiteljsku krv. Od 14.st. jedan anđeo ili više njih, svi s kaležom, na

sličan su način zaposleni lebdeći uz križ, svaki uz jednu od rana. Kalež kadšto stoji na

podnožju križa kao podsjećanje na temu. Rana je općenito na desnoj ("dobroj") strani tijela, i,

opet po Augustinu, to je strana "vječnoga života". Početkom 17.st. taj je simbolizam bio

zaboravljen, i rana se susreće na obje strane.

2.5.3. Sunce i mjesec

Sunce i mjesec, jedan sjedne, drugi s druge strane križa, redovna su značajka

srednjovjekovnih raspeća. Održali su se do rane renesanse, ali se rijetko susreću nakon 15.st.

Podrijetlo im je vrlo staro. Bio je običaj da se sunce i mjesec prikazuju na slikama poganskih

sunčanih bogova Perzije i Grčke, a ta je praksa bila prenesena sve do rimskoga doba na novcu

s likovima careva. Čini se da se u prvobitnu kršćansku umjetnost probila preko svetkovanja

Božića koje je zamijenilo dotadašnju pogansku proslavu preporođenja sunca. Davno prije

prvih prikaza raspeća, sunce i mjesec pojavili su se u kršćanskim temama: Krštenju, Dobrom

Pastiru, Kristu u Slavi. Kad je umjetnost počela prikazivati Krista na križu, vidjelo se daje

njihova prikladnost već uspostavljena u Bibliji i kod teologa. Sinoptici vele da je od šeste ure

nastala tama po svoj zemlji - sve do ure devete, jer sunce pomrča. Pomrčina može biti

naprosto znak da su se nebesa ražalostila zbog Spasiteljeve smrti; ali su, u specifičnijem

smislu, po Augustinu, sunce i mjesec simbolizirali prefigurativni odnos dvaju Zavjeta: Stari se

(mjesec) mogao razumjeti samo s pomoću svjetlosti stoje na nj lijeva Novi (sunce). U

srednjovjekovnim primjerima sunce i mjesec mogu biti prikazani u klasičnim oblicima: sunce

kao muški lik koji vozi četveropreg (quadriga); mjesec kao žensko koje voze volovi, od kojih

9

je svaki u disku. Ilije sunce naprosto muško porsje u blistavom halou, a mjesec žensko poprsje

s Dijaninim polumjesecom. Poslije su svedeni na dva ravna diska, pri čemu mjesec ima

Polumjesec u krugu, a mogu ga nositi anđeli. Sunce se javlja Kristu zdesna, Mjesec slijeva.

2.5.4. Crkva i Sinagoga

Dvije alegorijske figure sa svake strane kriv predstavljajući Crkvu i Sinagogu, pripadaju

striktno srednjem vijeku ovamo su dodane kao drugi primjer "moralne simetrije" raspeća.

Matej (27, 51) kazuje da se, u času Kristove smrti, zavjesa hramska razdri odozgor dodolje

nadvoje. To je, po mišljenju kršćanskih komentatora označilo svršetak Staroga Zakona i

početak vladavine Novoga - trijumf Crkve nad Sinagogom. One se prikazuju kao potpuno

odjeveni ženski likovi. Crkva je, na desnoj strani križa, okrunjena i drži kalež u koji hvat

Spasiteljevu krv. Sinagoga, na lijevoj strani, povezanih je očiju, a kruna joj pada s pognute

glave. Ploče Zakona mogu joj na sličan način padati iz ruku. Likovi se prvi put naširoko

javljaju u karolinškoj renesansi, a momi se naći i poslije na skulpturama i na vitražima

katedrala 12. i 13.st

2.5.5. Pelikan

Legenda kaže kako pelikan hrani mladunčad krvlju pošto sebi kljunom probije grudi.

Najraniji bestijarij, anonimnoga Fiziologa, veli da ženka davi piliće pretjeranom ljubavlju, ali

ih mužjak, vrativši se oživljava probijajući sebi prsi i lijevajući krv po njima. Ta se slika u

renesansi uzimala kao simbol Ljubavi prema bližnjemu, ali i kao prikladno shvaćanje

prolijevanja kristove krvi radi spasa ljudskoga roda. Dante (Raj 25,112) govori o apostolu

Ivanu: To je onaj koji je počivao na prsima našega Pelikana Isusa. Ptica se katkad vidi kako

sjedi, ili je u gnijezdu s mladunčadi na vrhu križa.

3.Ostali simboli kršćanstva

3.1.Kruh

Kruh je oduvijek bio sveti element židovsko-kršćanskog svijeta. Kad su Židovi pobjegli iz

Egipta, trebali su ponijeti beskvasni kruh sa sobom, što je postalo štovanim dijelom proslave

10

Pashe. U kršćanstvu je kruh zauzeo još važniju poziciju, zato što je Isus govorio o Bogu “koji

daje istinski kruh s nebesa” (Ivan 6:32), ali i o sebi kao “kruhu života” (Ivan 6:41, 50, 51, 58)

što je postalo glavni dio posljednje večere, a kasnije i glavnim dijelom rimsko-katoličke mise.

Kruh je pun simbolike koja se predočuje u kršćanstvu. Nerijetko su se sveci odricali kruha

kako bi dali siromašnima. Tako im nisu davali samo hranu, nego preko tog kruha davali su im

Krista. Također je poznato da su mnogi živjeli samo na kruhu i vodi, a cilj takvih kršćanskih

priča je da pouče vjernike da tako jednostavan pojam kao što je kruh može biti jako važan za

život s Kristom. 12

Sl.6. Hostija

3.2.Brojevi kao simboli u kršćanstvu

Sl.7.

Mnogi brojevi imaju simbolično značenje i s namjerom se koriste u kršćanskoj literaturi,

uključujući i Bibliju. Broj jedan, na primjer, odnosi se na jednog Boga; broj dva odnosi se na

dvojnost Isusove prirode-On je čovjek i Bog; broj tri označava Presveto Trojstvo; broj četiri

predstavlja četiri evanđelja i evanđeliste Mateja, Marka, Luku i Ivana; pet simbolizira pet

Isusovih rana na križu i njegovu žrtvu; šest predstavlja dane kad je Bog stvarao svijet; sedam

predstavlja dan kad je Bog odmarao; osam se odnosi na regeneraciju i uskrsnuće, zbog čega

su u mnogim crkvama krstionice imaju oblik osmerokuta; devet se odnosi na devet korova

anđela, devet darova Duha Svetoga, a pošto je devet proizvod dviju trojki- on se također

odnosi na Trojstvo; deset se odnosi na Božje zapovijedi. Mnogi veći brojevi također imaju

12 http://gastronomicalinspirations.blogspot.com/2007/11/use-of-bread-as-symbolism-in.html

11

značenje, zapravo se može reći da svaki broj koji se susretne u Bibliji ima nekakvo značenje i

može se simbolički protumačiti.13

3.3.Jednostavni oblici kao izvori kršćanske simbolike

U kršćanskoj tradiciji čak i jednostavni oblici imaju značenje. Tako

trokut označava Trojstvo. Ako bi se povukla unutar njega horizontala, moglo bi se reći da te

dvije polovine označavaju vezu između neba i zemlje. Krug, pošto je beskonačan simbolizira

Boga.14

3.4.Boje

Žuta=simbol čistoće i svijetla. Obilježava mladost, sreću, žetvu, gostoljubivost, ljubav i

dobrotvornost. Pošto nije kao bijela, često se shvaća kao „ne baš čista“ pa simbolizira

degradiranje i kukavičluk.

Narančasta=simbol strpljivosti i snage, narančasta je boja plamena i vatre. Mješavina je

vatrene crvene i mudre žute. Također je simbol sunca.

Zelena=simbolizira prekidanje okova, slobodu od vezanja. To je boja plodnosti. U

kršćanskom kontekstu, ona je simbol nade i pobjede života nad smrću. Jedna je od boja koja

se povezuje s Božićem, ali i s dugim proljetnim razdobljem Trojstva u proljeće.

Crvena=simbol djelovanja, vatre, dobrotvornosti, duhovnog buđenja. Ona slavi sunce, radost

života i ljubavi. U kršćanstvu-ona je boja Svetoga Duha.

Crna=predstavlja apsolutno, konstantno, vječno, ali također i smrt, strah i ignoriranje.

Smeđa=simbolizira zemlju i vrlo često je takve boje odjeća svećenika. Označava poniznost i

povezanost Boga s jednostavnim stvarima.

Plava=predstavlja plavo nebo i zrak koji nam daje život. Simbolizira nadu i dobro zdravlje.

Ona je boja adventa.

Ljubičasta=simbolizira post, vjeru, strpljenje i povjerenje. Liturgijska je boja koju svećenici

nose tijekom adventa i korizme.

13 http://godweb.org/numbers.htm

14 http://godweb.org/shapes.htm

12

Bijela=simbolizira čistoću, djevičanstvo, nevinost i rođenje. Bijela je liturgijska boja koja se

nosi na Uskrs i Božić.15

3.5.Riba kao simbol kršćanstva

Sl.8.

Riba je oduvijek bila važan kršćanski simbol, ne samo zbog toga što je Isus uključio nekoliko

ribara u svoj uži krug, nego zbog inicijalnih slova te riječi na grčkom jeziku IHTIS (Iesu

Hristos Theu Ios Soter), koji tvore frazu “Isus Krist Sin Božji Spasitelj.16

3.6.Brod kao simbol kršćanstva

Sl.9.

Brod je simbol crkve još od prvog stoljeća. To je možda zbog mnogih biblijskih priča koje

uključuju brodove, od Noine arke do Isusovog smirivanja Galilejskog mora.17

Zaključak

Križ je jedan od najraširenijih i najranijih simbola kršćanstva. Općenito simbolizira

kršćanstvo, a točnije križ simbolizira raspeće. Razvila se velika raznolikost križeva. Može se

reći da je križ najistaknutiji simbol kršćanstva.

15 http://godweb.org/colors.htm

16 http://gastronomicalinspirations.blogspot.com/2007/11/use-of-bread-as-symbolism-in.html17 Isto

13

Raspinjanje kao mučenje izmislili su Feničani. Kao mučilo bila je to isprva jedna uspravna

greda (patibulum), a kasnije joj je pri vrhu ili na vrhu pridodana poprečna vodoravna greda

(antena). Na dnu uspravne grede nalazio ponekad se mali oslonac za noge (suppedaneum), a

na vrhu bi se pribila pločica s imenom i krivicom osuđenoga (titulus »natpis«). Veličinom,

položajem i međusobnim odnosom tih dviju greda dobivamo brojne varijante križa, koje u

raznim razdobljima povijesti imaju posebna dodatna značenja i simboliku.

Pa tako imamo malteški križ, jeruzalemski križ, keltski križ, latinski, grčki, papinski,

baptistički, osvajački križ, ruski pravoslavni križ, kalvarijski križ i mnoge druge.

Kruh je oduvijek bio sveti element židovsko-kršćanskog svijeta. U kršćanstvu je kruh zauzeo još važniju poziciju, zato što je Isus govorio o Bogu “koji daje

istinski kruh s nebesa” (Ivan 6:32), ali i o sebi kao “kruhu života” (Ivan 6:41, 50, 51, 58) što

je postalo glavni dio posljednje večere, a kasnije i glavnim dijelom rimsko-katoličke mise.

Kruh je pun simbolike koja se predočuje u kršćanstvu.

Riba je oduvijek bila važan kršćanski simbol, ne samo zbog toga što je Isus uključio nekoliko

ribara u svoj uži krug, nego zbog inicijalnih slova te riječi na grčkom jeziku IHTIS (Iesu

Hristos Theu Ios Soter), koji tvore frazu “Isus Krist Sin Božji Spasitelj.

Literatura

1. http://godweb.org/christiancross.htm .2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Kri%C5%BE_(kr

%C5%A1%C4%87anstvo)

14

3. http :// godweb . org / ankhcross . htm

4. http://godweb.org/maltesecross.htm

5. http :// godweb . org / colors . htm

6. http :// godweb . org / shapes . htm

7. http://godweb.org/numbers.htm

8. http://gastronomicalinspirations.blogspot.com/2007/11/use-of-bread- as-symbolism-in.html

9. http://hr.wikipedia.org/wiki/Raspelo

10.http://godweb.org/celticcross.htm

11.http://godweb.org/jerusalemcross.htm

15