ira familija/zadruga u Crnoj Gori/ Hercegovini/ Albaniji pregled

ira familija/zadruga u Crnoj Gori/ Hercegovini/ Albaniji pregled

U sagledavanju odnosa u zadruzi, ima se uzeti u obzir postojanje ue i ire familije. U predstojeem tekstu rije je o iroj familiji na prostoru Crne Gore, Hercegovine, Albanije, koji je presjek opisa uraenog kroz 74 pitanja uz koja su priloeni paralelni odgovori koji se odnose na ta podruja. Kakav je odnos lanova jedne patrijarhalne zadruge, kakvi su njihovi poslovi, i kakav je poloaj ene u takvom sistemu.

Visok patrijarhalni ustroj ovakve zadruge ita se kroz raspored poslova i odnos njenih lanova. Tako saznajemo da braa prilikom enidbe ostaju ivjeti u jednoj kui i da se ognjite ne naputa bez valjanog uzroka, ostaju ivjeti i poslije oeve smrti, nekada i do etvrtog koljena, ali uglavnom ive zajedno do praunuka. Broj lanova zadruge kree se oko 30, obino pola mukih pola enskih, kako kad i kako gdje, nema naroitog pravila. Domai poslovi se dijele na muke i enske, ali i starosni element je znaajan. Tako se od mukarca oekuje da odrauje poslove izvan kue (kopanje, oranje, stoka), starac moe obavljati kakav laki posao, inae se to ne oekuje ako je iznemogao, dok se od starice oekuju lake stvari i ona se dri korisnijom u starosti u svakom sluaju. Djevojke, neudate, pripomau u lakim poslovima udatim enama, koje opet snose teret svih kunih i okolokunih obaveza. ene u Hercegovini, dri se, lake ive, ne kopaju, ne oru a ito im melju mlinovi.

Imetak jedne osrednje zadruge varira. U Crnoj Gori dri se doborsotjeim ako u posjedstvu ima 15-25 rala zemlje oranice, toliko kosa livade, kuu sa svim oko kue, 200-300 brava, 20-30 goveda, dok se u Hercegovnini bogatim, ali ne i najbogatijim, smatra imetak od 40-50 rala, 1000 bravad, 90 goveda, 10-20 konja, 4 kue. Arbanas mjeri stoku i oruje, te je imuan sa 1000 ovaca, 3000 koza, 100 goveda, 40 konja. Sva se imovina u zadruzi dijeli, izuzev osobni predmeti djevojaki i odjea.

Glava kue je mukarac, u sluaju da je ena udovica, ona preuzima tu ulogu dok najstariji sin ne stasa za nj. On ne mora biti oenjen da bi preuzeo vostvo porodice. On se tako i ponaa, raspodjeljuje poslove lanovima porodice, te je u tom smislu njegova uloga raspodjelna, dok u odluivanju uestvuju svi. Glava porodice, otac ili izabrani lan, je najmudriji meu njima.

U odnosu na lanove zadruge, domain moe ukoriti, sa razlogom, sve lanove verbalno ali ne i fiziki, izuzev mlae, djecu kao odgojna mjera. On zastupa ope imanje, kunu imovinu, ali ne zastupa linosti iz zadruge. Na tom principu se zasnivaju pravni odnosi lanova zadruge prema crkvi, zakonu i drugim dravnim organima svako odgovara za svoju linost. U sluaju plaanja naknada, istupa starjeina. Ovo vai za dravne sudove. Pred plemenskim zastupati moe starjeina.

O finansijama brine starjeina, on dri kasu i pri veeri u formi razgovora obavjetava lanove o prihodima i rashodima, poslovima i slino. U tom smislu ukazano mu je apsolutno povjerenje. Domainom postaje najstariji lan zadruge, brat prije sina, odlika koja se pri tome vrednuje je da je uman i pametan, inae, ako nije, nema formalne smjene, ali se sposobniji sam namee tako to pridobija panju lanova zadruge i autoritet. Tada on dobija pravo raspodjele poslova i voenja zadruge. Njegova ena je domaica. Prije nje, prvenstvo ima domainova majka, ako je u moi da obavlja posao. Djevojka ne moe obnaati tu ulogu, u Albaniji se to moe desiti, ali se brzo uda. Domaica vodi poslove samostalno, pravo veta na njene poslove ima domain, ali obino ih vodi po svom nahoenju. lanovi od zadruge dobijaju hranu, odjeu, obuu i bez dozvole ne mogu poslovati sa strane, izvan kue. Svaka dodatna zarada rauna se kao kuna plata, jer mukarac nema linog imanja. On moe ii na dobit, sa oevom dozvolom ako je maloljetan i potvrdom da nikome nije duan. Vlast u Cetinju se nee osvrtati ako se braa protive tome odlasku. Njegova zarada smatrae se kunom zaradom.

Kod odluivanja poslova, upriliava se kuni savjet kojem nazoe mukarci koji oruje nose, ne mlai, i ene ako ih se pozove. Detalje razgovora saznaju naknadno, poslije savjetovanja. Ono se uprilii u kunoj atmosferi, obino uz veeru. Odluuje se jednoglasno, ili veinom. Obino se ide za odlukama starijih, mudrijih. Starost donosi i vie potovanja. Djeca su izuzetno potivala starije i usluivali ih, potujui red gdje stariji ima svaku prednost.

ene imaju svoja prava. Njima se iz kue dje to im treba i to je obiaj. Pomae im se sastaviti ruho ako nisu udate. Pripadala bi joj zaostavtina ako ostane sama u kui, mada se deavalo da joj braa uzmu sve i preudaju je. ena, za razliku od mukarca ima linu imovinu. To moe biti ono to je sa sobom od kue oca svoga donijela, ili na darove to je dobila. One ne idu raditi izvan kue, jer to nije obiaj, osim u mjestima gdje se bube goje, a onda njena zarada ide u kunu kasu. Od kunog imetka, samostalno raspolau sitnijim stvarima, kokoima, jajima, konopljama.

Djevojke se udaju po starini, osim ako se nee udati pa prepuste mlae od sebe. Ona, u sluaju mueve smrti se preudaje ako je mlada, i nema mnogo djece, inae ostaje u porodici, a rijetko se vraa rodu. Potovanje meu spolovima je uzajamno, a za Hercegovce stoji da potuju ene vie nego Crnogorci. Svoju djecu ne alju na zanat, jer ga dre nedostojnim Crnogorca, u izbor moe doi eventualno pukarski. Hercegovci daju djecu u kole kod kojih majstorija i zanat nisu prezreni kao kod Crnogoraca. Predoeni detalji odnose se na 19. stoljee i oslikava drutvene odnose tri regionalno bliska prostora Crne Gore, Hercegovine i Albanije. Evidentno je da je u muuodnosima lanova kao i raspodjeli poslova od presudnog utjecaja patrijarhalna hijerarhija kao i rodni element. Ipak, sposobnost vrenja svoje dunosti, zakljuuje se, moe iznjedriti promjene na sjeditima i starjeine i domaice i ostalih lanova.