Sisačko - moslavačka županija Osnovna škola Viktorovac, Sisak

Aleja narodnih heroja 2

Sloga

Prvi hrvatskiparobrod

Mentor : Milica Komlenić Danko Lipovac, 7.cSisak, 8. veljače 2010. Bruno Raguž, 7.c

SADRŽAJ:

Sadržaj....................................................................................................2

Uvod......................................................................................................3

I. PAROBROD SLOGA.....................................................................4

1. Izgradnja i kupovina parobroda Sloge..........................................4

2. Ambroz Vranyczany…………………………………………….4

3. Dolazak parobroda Sloga u Hrvatsku ..........................................4

4. Namjena parobroda Sloge……………………………………..5

5. Korištenje parobroda Sloge……………………………………..6

6. Slogin brodolom...........................................................................6

Zaključak...............................................................................................7

Izvori.....................................................................................................8

Slike...............................................................................................9 - 11

2

UVOD:

Osjećajući potrebu za očuvanjem povijesnog i kulturnog blaga grada Siska te sa

željom oživljavanja pomalo zaboravljenog, ali vrlo važnog dijela povijesti Siska i cijele

Hrvatske, pokrećemo ovaj projekt.

U parobrodu Sloga vidimo i veliku mogućnost za razvijanje riječnog turizma.

Okolica Siska predstavlja savršen sklad krajolika i baštine, idealno mjesto za seoski i

lovno-ribolovni turizam, čiji je najsjajniji biser turističke ogrlice Park prirode Lonjsko

polje, ali i sutok Kupe u Savu. U gospodarskom značenju Sisak ima mogućnost

povezivanja Hrvatske s mrežom europskih unutarnjih plovnih puteva kao prometni

koridor Podunavlje-Jadran.

Kako bismo pronašli što više korisnih podataka o parobrodu Sloga, morali smo

spojiti znanje i istraživanje. Morali smo posjetiti mjesta u kojima je ostavljen trag Sloge,

te današnje objekte vezane za riječni promet.

Naravno, proučili smo povijesne izvore te posjetili važna mjesta vezana za Slogu

te za današnji riječni promet u Sisku. Surađivali smo s Muzejom grada Siska i

gospodinom Vlatkom Čakširanom, kustusom muzeja, Dječjom čitaonicom u Sisku,

Školskom knjižnicom OŠ Viktorovac te informatičkom učionicom u OŠ Viktorovac i

učiteljicom Dijanom Marić.

3

I. PAROBROD SLOGA

1. Izgradnja i kupovina parobroda Sloge

Prvi hrvatski parobrod prvotno je nosio ime mjesta u kojem je izgrađen. Izgrađen

je u mjestu Floridsdorf u Austriji. Imao je 100 konjskih snaga, a Novine horvatske su

pisale da su najcjenjeniji bečki inžinjeri dali potvrdu da je „ova makina najbolja“1.

Uz parobrod Sloga veže se jedna zanimljivost: Slogu je kupilo prvo dioničko

društvo koje se zvalo Savsko-kupsko društvo i kojega je osnovao Ambroz Vranyczany.

2. Ambroz Vranyczany

Ambroz Vranyczany je rođen u Starom Gradu na otoku Hvaru 13. listopada

1801. Kao mali napustio je Hvar radi francuske okupacije. Vranyczanyi su se naselili u

Senju i Rijeci, a Ambroz sa braćom u Karlovcu, gdje se bavio trgovinom i stekao

znatan imetak. Vrlo rano se pridružio Ilirskom pokretu. 1837. oženio se sa Terezijom

Modrušan, s kojom je imao kćer Klotildu. Jedan je od osnivača karlovačke čitaonice , a

1844. je osnovao prvo dioničko društvo, po imenu Savsko-kupsko društvo. Proglašen je

barunom 29. travnja 1862. Umro je u mjestu Ragaz u Švicarskoj 12. srpnja 1870.

3. Dolazak parobroda Sloga u Hrvatsku

24. kolovoza 1844. parobrod Sloga krenuo je iz Floridsdorfa krenuo prema

Sisku. Kapetan je bio Đuro Ban, rodom iz Dalmacije, a dvojica upravitelja stroja su bili

1 Navod iz Novina Horvatskih

4

Česi. 30. kolovoza 1844. parobrod je stigao u Vukovar, a tri dana poslije u Zemun.

Budući da je u to vrijeme trajala borba za hrvatski jezik i nezavisnost, Gajeve su novine

pisale kako se na Dunavu : „ razvila zastava naše horvatsko – slavonsko - dalmatinske

domovine...“2 Nakon Zemuna parobrod Sloga je napokon uplovio u sisačku luku.

4. Doček parobroda u Sisku

U sisačku luku 8. rujna 1844. godine nakon dvotjedne plovidbe Dunavom i

Savom uplovio je prvi hrvatski parobrod Sloga. Bio je to značajan događaj za razvoj

hrvatske riječne plovidbe i trgovine uopće. U to je doba Hrvatska još daleko od

željeznice, ceste nisu brojne, a još su manje u dobrom stanju, pa je prijevoz robe

brodovima i teglenicama bio zapravo najjeftiniji i najsigurniji način transporta.

Doček parobroda u Sisku bio je uistinu veličanstven. Tada su Novine

horvatsko-slavonsko-dalmatinske pisale: „Ono veselje i onu radost, koja je svekolike

domaće i strane zavladala, kada se zastavami nakitjeni lepi domorodni parobrod ugledaše,

onu viku, kriku, halabuku, ono terčanje, onaj neprestani i gromoviti „Živio! „ Živili!!

„ onu nebrojenu, na široko i dugo razasutu množinu prostoga i gospodskoga sveta, na

levoj i desnoj obali, na obijuh stranah razvite zastave, udaranje muzike, pucanje topova

sa četiri mesta osim parobroda, da se sva zemlja tresla, mogu si samo oni predstaviti, koji

su videli i čuli i možebiti suze radosti ronili...“3 Zastave, grbovi, natpisi poput : „ Dobro

došo brode mio – Bog da , uvek sretan bio!“4 i dr., glazba , topovi, bakljada i vatromet,

mnoštvo svijeta, sve je to uveličavalo radost koja je Sisak obuzela zbog dolaska prvoga

hrvatskog parobroda. Na doček su došli i Karlovčani i Zagrepčani. Sljedećeg je dana, 9.

rujna, obavljeno svečano krštenje ovog parobroda. U prisustvu brojnih uglednika i

građana brod su krstili sisački župnik Franjo Kalabar i petrinjski paroh Georgije

Janjatović. Za zaštitnika broda imenovan je sveti Ivan Krstitelj, a sam je brod nazvan

Sloga. U tom je imenu simbolično kazano kako je za pothvat nabavke parobroda bilo

2 Navod iz Gajevih novina u vrijeme dolaska parobroda Sloga u Sisak3 Članak iz Novina horvatsko-slavonsko-dalmatinskih4 Primjer natpisa

5

potrebno mnogo sloge, a bit će je potrebno i ubuduće da bi se trgovačka djelatnost širila i

jačala Savom i Kupom, te dalje prema moru.

5. Prometovanje parobroda Sloge

Sloga je odmah puštena u redoviti promet na relaciji Sisak – Zemun – Sisak .

Prema prvotnom voznom redu trebala je putovati dva puta na mjesec. Uskoro je u

novinama objavljen oglas kojim su se opisivali uvjeti i cijena putovanja. Iz Siska je

isplovljavala svakoga 15. i 30. u mjesecu. Karta je u smjeru Siska bila za 3 forinte

jeftinija (iz Zemuna 15). Putovanje je od Siska do Zemuna trajalo nešto duže od 64 sata,

a parobrod se zaustavljao u Jasenovcu, Staroj Gradiški, Brodu, Županji, Mitrovici i

Klenaku.

Do dolaska prvoga parobroda većina brodova nije imala motorni pogon nego su

se oslanjali na vjetar ili ako vjetra nije bilo na ljudske zaprege tzv. korbare. Zato je

Sloga donijela potpuni preokret u prijevozu robe, ali i u putničkome prijevozu. Parobrod

Sloga je posebno bio važan za sisačku luku.

6. Korištenje parobroda Sloge

Parobrod Sloga koristio se za prijevoz robe i putnika. No radost hrvatskih

poduzetnika i trgovaca kratko je trajala. Već nakon godinu dana, dok se još nije niti

uhodala, Sloga je naletjela na podvodni panj nedaleko Bošnjaka. Udarac je bio ne samo

žestok, nego i koban - za ciglih 10 minuta podpalublje je bilo puno vode, a u sljedećih

petnaestak minuta prvi je hrvatski parobrod bio na savskom dnu. Dogodilo se to nakon

što je prijeđena najopasnija dionica. U ovoj nesreći bila je sreća da je parobrod bio

osiguran, pa je Savsko- kupsko društvo parobrođenja ipak nadoknadilo materijalni

gubitak nastao potonućem Sloge. Ostaci parobroda još se i danas nalaze na savskom dnu.

6

ZAKLJUČAK:

Moralni gubitak, nestanak prvoga hrvatskoga parobroda, samo godinu dana

nakon što je započeo plovidbu, bio je mnogo veći i dugotrajniji. Pokazalo se da je

parobrodarska plovidba Savom još opasna i da je nužno regulirati rijeku, očistiti njezino

dno i proširiti je na opasnim mjestima.

No to je i današnji problem plovidbe Savom, što Sisak dovodi u nepovoljan

gospodarski položaj i napredovanje. Zbog svog položaja na završetku Savskog plovnog

puta Sisak je nekad bio najveća riječna luka, čemu svjedoči parna lučka dizalica iz 1903.

godine i riječni terminal na Kupi, a Dunavski Loyd je bilo najveće riječno brodarsko

društvo. Čišćenjem i povećanjem plovnosti Save i Kupe, turistički i gospodarski

unaprijedio bi se naš grad kao industrijsko središte Hrvatske.

Ostatci parobroda još se i danas nalaze na savskom dnu nedaleko Bošnjaka i naš

prijedlog o njegovoj rekonstrukciji mnogo bi značio za naš grad.

Hrvatska je 24. lipnja 1997. u Helsinkiju potpisala , a Hrvatski državni sabor

12.studenoga 1998. potvrdio Ugovor o glavnim unutarnjim plovnim putovima od

međunarodnog značenja (AGN). Sastavni dio tog ugovora je i nova UN/ECE

klasifikacija plovnih putova iz 1992. godine. Prema tom ugovoru najvažniji su unutarnji

plovni putovi u smjeru Sjever-jug koji osiguravaju pristup pomorskim lukama te spajaju

države europskog sjevernomorskog područja preko Podunavlja s državama Sredozemnog

područja.

7

IZVORI:

1. Časopis „Hrvatska vodoprivreda“ , Mjesečnik hrvatskih voda, Hrvatske vode,Zagreb, prosinac 2001. broj 111, strana 13. članak „ Značenje višenamjenskogkanala Dunav – Sava ( VKDS ) prof. dr. sc. Josip Marušić, Ivan Kolovrat, dipl.ing. građ.

2. Časopis „Hrvatski zemljopis“ , studeni 1997; broj 28; stranice 56. i 57.

3. Udžbenik povijesti , autora : Dukić, Erdelja i Stojaković; 2001; stranica 5.

4. Udžbenik povijesti , autor Posavec; 2005; stranica 47.

5. Udžbenik povijesti , autora: Agačić, Koren i Najbar-Agičić; 2001; stranica 7.

6. Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1980, str 338 i 386..

7. Povijest tiskarstva u Sisku 1869. – 1940, Muzej grada Siska, 18.str. i 67. str.

8. Pretisak knjižice Putovanje i dolazak u Sisak pervog domorognog parobroda, nazvanog Sloga, Muzej grada Siska, 1995, 4 – 5 str.

9. Internet ( Wikipedia)

11.Sisački vodič, Turistička zajednica Sisačko – moslavačke županije, Turistički ured,Sisak, siječanj 2010.

12. Kultura hrvata kroz 1000 godina, Josip Horvat, II svezak, Globus,1980. 338 str.

8

FOTOGRAFIJE:

Parobrod Sloga Simbol riječnog prometa na Savi

Sisak, s trgovačkim brodovljem na Savi

9

Katalog o voznom redu parobroda Sloga u Sisku

Ambroz Vranyczany Parobrod Hrvat (prvi hrvatski pomorski parobrod)

Stara razglednica iz Siska Stara razglednica iz Siska

.

10

Simbol DunavskogLloyd-a Stara dizalica za istovar tereta, 1903. godina

Prometni koridor Podunavlje – Jadran u Hrvatskoj

Slika 1

11

Slika 2

12