OBLICI ZLOSTAVLJANJA

Emocionalno zlostavljanje

Svjedočenje nasilju u obitelji

Tjelesno zlostavljanje

Spolno zlostavljanje

Zanemarivanje

Vršnjačko nasilje

Elektroničko nasilje

EMOCIONALNO ZLOSTAVLJANJE

Obrazac ponašanja roditelja ili staratelja koji poručuje djeci da su bezvrijedna, nevoljena, neželjena, da vrijede jedino kao sredstvo zadovoljenja tuĎih potreba ili su ozbiljno ugrožena fizičkim i psihičkim nasiljem. Ovi postupci štete emocionalnom razvoju djece.

Uključuje:- odbijanje i ponižavanje, sramoćenje- teroriziranje i prijetnje nasiljem- izoliranje i ograničavanje slobode- iskorištavanje i narušavanje osobnih granica- ignoriranje, emocionalna nedostupnost- zanemarivanje potreba djeteta, pretjerani pritisak na dijete,

podmićivanje- svjedočenje nasilju u obitelji

3

SVJEDOČENJE NASILJU

U OBITELJI

Odnosi se na situacije u kojima je dijete svjedok čestog i

dugotrajnog verbalnog ili fizičkog nasilja izmeĎu

roditelja ili drugih članova obitelji

Smatra se zlostavljanjem jer:

- uključuje izlaganje djeteta jakom strahu i anksioznosti

- u 26% slučajeva dijete je direktno fizički zlostavljano

- u 7% slučajeva je i seksualno zlostavljano

- majke žrtve često i same fizički zlostavljaju djecu

TJELESNO ZLOSTAVLJANJE

Namjerno nanošenje tjelesnih ili nesprječavanje nanošenja ozljeda djetetu od strane roditelja ili skrbnika

Uključuje:

- udaranje rukom i raznim predmetima po tijelu

- šamaranje, čupanje

- bacanje na pod, gruba trešnja

- nanošenje opeklina ili porezotina

- pokušaj davljenja ili utapanja

- vezanje za dijelove namještaja ili slične fiksne predmete

- zatvaranje u izolirane prostorije

- trovanje hranom, lijekovima, alkoholom

ZNAKOVI TJELESNOG ZLOSTAVLJANJA

Ozljede na tijelu: modrice, opekline, prijelomi kostiju, posjekotine, ogrebotine, ugrizi, iščupana kosa

Znaci u ponašanju

◦ Autodestruktivno ponašanje

◦ Agresivnost prema vršnjacima

◦ Povlačenje

◦ Nelagoda pri tjelesnom kontaktu, strah

◦ Bježanje iz škole ili od kuće

◦ Kronični bolovi

◦ Neprikladna odjeća s obzirom na vrijeme

SPOLNO ZLOSTAVLJANJE

Svaki spolni kontakt djeteta i odrasle osobe (ili adolescenta starijeg 5 ili više godina od žrtve), pri čemu se starija osoba koristi djetetom kako bi zadovoljila svoje spolne potrebe

Uključuje:- izlaganje djeteta seksualnim sadržajima (pornografskom

materijalu putem časopisa, videokazeta, interneta)- spolni odnosi i masturbacija pred djetetom- dodirivanje i ljubljenje djeteta po intimnim dijelovima tijela,

masturbiranje djeteta- traženje djeteta da dodiruje, masturbira odraslog- spolni odnos (vaginalni, analni, oralni) ili pokušaj odnosa

ČINJENICE O SPOLNOM

ZLOSTAVLJANJU I.

Rizik da dožive spolno zlostavljanje prije 18 godine: dječaci 1:6 ; djevojčice 1:4

Spolno zlostavljanje najčešće počinje u dobi izmeĎu 4 i 8 godina

U nekim obiteljima se incest ili spolno zlostavljanje ponavljaju u nekoliko generacija

Zlostavljači najčešće ne koriste silu nego nagovaranje, prijetnje, potkupljivanje

Djeca se dive odraslima i slušaju ih zbog njihove snage, vještina i znanja, što zlostavljači koriste kako bi ih djeca poslušala

Djeca rijetko pričaju o tome, jer im je zlostavljač zaprijetio ili im rekao da je to njihova tajna

ČINJENICE O SPOLNOM

ZLOSTAVLJANJU II

Djeca imaju konfuzne i kontradiktorne emocije o zlostavljaču

Spolno zlostavljanje ne poštuje granice Većina spolnih zlostavljača su muškarci Ponekad djeca žele reći da su zlostavljana, ali se boje

da im se neće vjerovati, da ih se neće zaštititi, da će im to razoriti obitelj ili će ona biti odgovorna za odlazak zlostavljača u zatvor Djeca najčešće ne izmišljaju priče o spolnom

zlostavljanju

ZANEMARIVANJE

Čin propuštanja skrbi za potrebe djeteta, koji ne mora biti

namjeran

Postoji:

-emocionalno (nezadovoljavanje emocionalnih potreba)

-tjelesno (nezadovoljavanje osnovnih tjelesnih potreba)

-zdravstveno (nebriga za tjelesno ili mentalno zdravlje)

-obrazovno (nezadovoljavanje obrazovnih potreba, npr.

obvezno školovanje)

ZNAKOVI ZANEMARIVANJA izostajanje s nastave bez razloga

ne sudjelovanje roditelja u cijepljenju, sistematskim pregledima

nesuradnja sa školom

u komunikaciji s nastavnikom roditelj isključivo govori o sebi, a ne o djetetu

na roditeljskim sastancima roditelj blamira dijete zbog svojih problema

u prisustvu druge djece i nastavnika roditelj degradira dijete

roditelj odbija prihvatiti i podržati djetetove želje u odnosu na uključivanje u različite školske aktivnosti

VRŠNJAČKO NASILJE

Dva oblika:

Tjelesno nasilje je najuočljiviji oblik, te podrazumijeva

udaranje, guranje, štipanje, čupanje…

Verbalno nasilništvo najčešće prati tjelesno, a podrazumijeva

vrijeĎanje, širenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje…

Unutar navedenih oblika nasilja mogu se

izdvojiti četiri podvrste:

Tjelesno nasilje

Emocionalno nasilništvo

Spolno nasilništvo

Kulturalno nasilništvo

Ekonomsko nasilništvo

UOBIČAJEN SUKOB

djeca ne inzistiraju da mora biti po njihovom pod svaku

cijenu

mogu dati razloge zašto su u sukobu

ispričaju se ili prihvate rješenje da nitko nije pobijedio

slobodno pregovaraju da bi zadovoljili svoje potrebe

mogu promijeniti temu i otići iz situacije

NASILNIŠTVO

(6 definirajućih činitelja)

postoji namjera da se nanese ozljeda ili šteta

intenzitet i trajanje

moć nasilnika

ranjivost žrtve

manjak podrške/izolacija žrtve

posljedice

POMOĆ ŽRTVAMA NASILJA

Omogućiti pravovremenu intervenciju u okviru zdravstvenog sustava

Prepoznati znakove nasilja te uputiti žrtve na prava mjesta gdje mogu dobiti pomoć

Briga da zdravstvene, pravosudne, policijske i socijalne službe u istražnom postupku dodatno ne viktimiziraju žrtvu

Učinkovito sprečavanje počinitelja u ponavljanju nasilja Socijalna podrška, preventivni programi i druge mogućnosti

kojima je cilj zaštita obitelji rizičnih za pojavu nasilja kao i smanjenje roditeljskog stresa

Uključivanje prevencije nasilja u obrazovanje zdravstvenih djelatnika

OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA (policija, centar za socijalnu skrb, zdravstvena ustanova, odgojno-obrazovna ustanova, pravosudna tijela)

Prema žrtvama, s ciljem izbjegavanja sekundarne viktimizacije, postupati obzirno, na način kojim se poštuje njihovo dostojanstvo. Postupajući prema žrtvama nasilja nadležna tijela i ustanove dužne su osigurati rodno-senzitivan tretman.

Postupajući prema djeci nadležna tijela i ustanove dužna su postupati prema načelu najboljeg interesa djeteta