Crna Gora

Zavod za školstvo Odsjek za KPR

SISTEM PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA U

CRNOJ GORI

dr Dušanka Popović

Podgorica, 21. jun 2013.

Zašto kontinuirani profesionalni razvoj?

težnja ka kvalitetu obrazovanja, porast količine informacija, razvoj informatičke tehnologije, porast internacionalizacije i međunarodne komparacije, potrebe za cjeloživotnim učenjem, nužnost promjene posla u profesionalnoj karijeri istraživanja pokazuju da nastavnici za tri godine izgube

50% znanja koje su stekli tokom školovanja ukoliko se stručno ne usavršavaju

Zašto kontinuirani profesionalni razvoj?

PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA

POSTIGNUĆA UČENIKA KVALITET NASTAVE

Kompetencije nastavnika (Evropska komisija) Osposobljenost za nove načine rada u učionici Osposobljenost za nove radne zadatke izvan učionice - u školi

i sa socijalnim partnerima Osposobljenost za razvijanje novih kompetencija i novog

znanja kod učenika Razvijanje vlastite profesionalnosti Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije

Ciljevi KPR sistema: pružanje mogućnosti doživotnog učenja svim nastavnicima u

skladu sa ličnim potrebama, potrebama škole, lokalne zajednice i obrazovnom politikom na državnom nivou;

stvaranje uslova za realizaciju prava i obaveze nastavnika da se tokom rada profesionalno razvija i da napreduje.

Sistem profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori

formiran u periodu 2005-2009. godine kroz projekat Razvoj sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, podržanom od sredstava kredita Svjetske banke;

Učestvovali: nastavnici, pedagozi, direktori i pomoćnici direktora iz škola, savjetnici i nadzornici iz Zavoda za školstvo, kao i strani eksperti.

Uvođenje PRNŠ/V-a

Provjera modela – sedam škola (oktobar 2007 – jun 2008)

PRNŠ – priručnik za škole (oktobar 2008) Implementacija u A, B i C školama (2008/2009) Puna implementacija – vrtići, škole D i E, gimnazije

(2009/2010). Srednje stručne škole – pilot projekat (januar – jun

2011. godine u Srednjoj pomorskoj školi, Kotor); školska 2011/12. godina, sve SSŠ i resurs-centre.

Istraživanja i analize Mentorski proces u školama u Crnoj Gori (sajt)

Uticaj PRNŠ modela na uključivanje nastavnika u doživotno učenje (PRNCG, br. 4)

Programi stručnog usavršavanja nastavnika u Crnoj Gori – analiza (PRNCG, br. 5), 2009

Evaluacija sistema profesionalnog razvoja na nivou škole (2008–2011) (PRNCG, br. 9), 2011

Analiza PRNŠ/V-a na osnovu izvještaja Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta (PRNCG, br. 10), 2012

Komunikacija sa školama /vrtićima: Koordinator za PR na

nacionalnom nivou Savjetovanja Publikacije PRCG časopis Sajt (aktivnosti Odsjeka

za KPR i način njihovog organizovanja, program obuke za 2013. godinu: planirani seminari, forumi i druge aktivnosti, kalendar realizacije seminara i foruma...)

Saradnja sa institucijama u zemlji i regionu, međunarodnim i drugim organizacijama

ZUNS, CSO, ICCG Fakulteti koji obrazuju nastavnike Savjet Evrope (Pestaloci program, Evropski centar za

moderne jezke u Gracu) Britanski savjet Srodne institucije u okruženju: Zavod za šolstvo,

Slovenija; Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska; ZUOV, Srbija; Prosvjetno-pedagoški zavod, BiH i dr.

NVO: PCCG, NDCCG i dr.

Međunarodne i regionalne prezentacije

Sistem je prezentovan na više međunarodnih skupova: Finska, Juvaskula (2008): Early: Learning and

professional Development Srbija, Sremski Karlovci (2009): Motivisanost za stručno

usavršavanje Crna Gora, Podgorica (maj 2012): Teacher of the 21st

Century: Continuing Professional Development Engleska, Norič (jun 2012): Course for Professionals

from the West Balkan Region in the Area of Continuing PRNŠ/V prepoznat kao najbolja inicijativa

profesionalnog razvoja nastavnika u regionu.

BiH, Sarajevo (februar 2013): Profesionalni razvoj nastavnika (BC)

Srbija, Beograd (mart 2013): Druga nacionalna konferencija o profesionalnom razvoju nastavnika engleskog jezika (BC)

Engleska, Liverpul (april 2013): 47. IATEFL konferencija

Izrael, Jerusalim (jul 2013): Internacionalna konferencija o obrazovanju

Unapređenje sistema KPR-a (saradnja sa Britanskim savjetom)

Izmijenjeno i dopunjeno izdanje PRNŠ/V priručnika

razvojne faze u karijeri nastavnika –od početnika do eksperta,

rukovođenje profesionalnim razvojem nastavnika (koristeći smjernice ponuđene u prilogu 7.3.pravovremeno i na odgovarajući način, uprava može podržati dobru praksu profesionalnog razvoja nastavnika, ali i svrsishodno reagovati ukoliko je ona izostala)

unaprijeđen formular za LPPR plan praćenja i osvrt na realizaciju

LPPR-a

U toku je: inoviranje programa obuke za direktore

vaspitno-obrazovnih institucija (ZzŠ i CSO)

organizacija seminara i foruma za nastavnike i direktore iz vrtića, osnovnih škola, gimnazija i srednjih stručnih škola (opšteobrazovna grupa predmeta) (ZzŠ)

Uvođenje modela lienciranaj i re-licenciranja nastavnika (MP)

Hvala na pažnji!

Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori – oblasti daljeg djelovanja

mr Ljiljana Subotić

Evaluacija PRNŠ-a i PRNV-a(2008-2011)

Poglavlje 3. priručnik za škole Profesionalni razvoj na nivou škole/predškolske ustanove

Osnovne škole 88% Predškolske ustanove 85% Gimnazije 80% Evaluacija sistema profesionalnog razvoja na nivou

škole (2008-2011), Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, br.9

Predlog strukture izvještaja za novi ciklus evaluacije

Evaluacija PRNŠ-a Indikatori PRNŠ-a Nivo 1 nivo 2 nivo 3 Nivo 41. Plan profesionalnog razvoja 100%

2. Kvalitet plana 3,5% 40% 56,5%

3. Nastavnici učestvovali u aktivnostima 3,5% 3% 73% 20,5%

4. Nastavnici realizovali aktivnosti 6,5% 7% 59,5% 27%

5. Nastavnici imaju LPPR 14% 16% 34% 36%

6. Nastavnici imaju portfolio 7,5% 16% 33,75% 42,75%

7. Izbor aktivnosti 6,75% 64% 29,25%

8. Realizacija aktivnosti 9% 21% 55,5% 14,5%

9. Aktivnosti koje nisu predložene 30,5% 69,5%

10. Saradnja sa drugim školama 20,5% 79,5%

11. Istraživanja u odnosu na rezultate 55,5% 44,5%

Razvojne faze u karijeri nastavnika

vodič za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju, detaljne informacije o profesionalnom ponašanju koje te

faze karakteriše, promoviše i nudi čitav niz mogućnosti profesionalnog

razvoja nastavnika u različitim fazama njihove karijere, obezbjeđuje nastavnicima pravce razvoja i

napredovanja, ohrabruje nastavnike da preuzmu odgovornost za

sopstveni profesionalni razvoj, promoviše refleksivni pristup profesionalnom razvoju.

Kolbov ciklus iskustvenog učenja

Konkretno iskustvo(svakodnevna praksa)

Aktivnoeksperimetisanje Refleksivna opservacija(primjena) (promišljanje o urađenom)

Apstraktna koceptualizacija(razmišljanje)

Razvojne faze u karijeri nastavnika

Razvojna faza Kratak profilNastavnik bez odgovarajuće stručne spreme

Nestručno zastupljena nastava: studenti apsolventi i nastavnici bez odgovarajuće kvalifikacije.

Nastavnik početnik Pripravnik i nastavnik nakon položenog stručnog ispita u prvoj godinisamostalnog rada.

Nastavnik u razvoju

Nastavnik koji je položio stručni ispit sa više od dvije godine radnog iskustva koji unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na nastavu i učenje/vaspitno-obrazovni rad.

Kompetentan nastavnik

Nastavnik koji aktivno prati dešavanja u struci, stiče vještine i znanja i primjenjuje ih u praksi; mentor nastavniku pripravniku; član tima za PRNŠ/V, član tima za samoevaluaciju vaspitno-obrazovne ustanove; realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju/vaspitnoj grupi.

Uzoran nastavnik Nastavnik koji je primjer ostalim kolegama, ispunjava uslove za zvanje nastavnik mentor, ima važnu ulogu u stučnim udruženjima i mrežama, član je tima za akciona istraživanja u školi/predškolskoj ustanovi.

Nastavnik ekspert Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama doprinosi razvoju i unapređenju obrazovnog sistema, stiče uslove za viša zvanja (savjetnik, viši savjetnik i istraživač u nastavi), član je istraživačkog tima na niovu obrazovnog sistema.

Karakteristike razvojnih faza:

Razvojna polazišta i potrebe Kako ostvarujete napredak u ovoj razvojnoj fazi? Prelazak na sljedeću razvojnu fazu Planiranje narednih koraka Da li u ovoj razvojnoj fazi pokazujete pozitivne znake

razvoja? Da li postoje neke oblasti koje biste mogli da

unaprijedite?

Karakteristike nastave/vaspitno-obrazovnog rada

planiranje i pripremanje nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada,

podrška učenicima/djeci, organizacija i realizacija nastave i učenja/vaspitno-

obrazovnog rada, procjenjivanje i ocjenjivanje učenika/procenjivanje

razvojnog napretka djece, poznavanje struke, profesionalni razvoj.

Kompetentan nastavnikRazvojna faza 4: Kompetentan nastavnik (iskusan je, iskazuje samopouzdanje i stalno promišlja o svom radu i postignutim rezultatima)Kratak profil Iskusan nastavnik koji aktivno i kontinuirano unapređuje svoja znanja i vještine.

U ovoj razvojnoj fazi možete imati neke od sljedećih karakteristika

Radite na određenom nivou obrazovnog sistema (predškolskoj ustanovi, osnovnoj školi, gimnaziji, srednjoj stručnoj školi).

Aktivni ste u pogledu sopstvenog profesionalnog razvoja. Imate potrebna znanja,vještine i znatno iskustvo, kao i sposobnost

precizne refleksije kad je u pitanju Vaš rad.

Razvojna polazišta i potrebe Iskusan ste nastavnik, koji se kontinuirano profesionalno razvija i u kolektivu ste prepoznati kao osoba od čijeg znanja i iskustva i drugi članovi kolektiva mogu imati koristi (rukovodilac ste stručnog aktiva,mentor nastavniku pripravniku, član tima za PRNŠ/V, član tima za samoevaluaciju...).Potrebe:Razvoj novih znanja i vještina kako bi se odgovorilo na promjenljivu prirodu nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada.Temeljniji osvrt na nastavu i učenje/vaspitno-obrazovni rad.Sprovođenje manjih akcionih istraživanja u učionici/radnoj prostoriji.Aktivnije učešće stručnim udruženjim i mrežama nastavnika.

Kompetentan nastavnikKako ostvarujete napredak u ovoj razvojnoj fazi?

U ovoj razvojnoj fazi možete napredovati tako što ćete:temeljeno promišljati o principima, stavovima i uvjerenjima koji stoje iza Vašeg rada i ponašanja u učionici/radnoj prostoriji; stražujete u toj oblasti kako biste odgovorili na promijenjene potrebe učenika/djece, kao na i promjene u obrazovnom sistemu,pohađajte programi obuke koji Vam mogu pomoći da se usmjerite na svoj razvoj – naročito tako što ćete povezivati teoriju i praksu,realizovati aktivnosti koje mogu unaprojediti Vaš rad: istraživanja u učionici/radnoj prostoriji, korišćenje novih resursa, učešće u različitim projektima i sl.,razmjenjivati iskustva i učiti od kolega ‒ to su i dalje dragocjene aktivnosti za profesionalni razvoj koij je i dalje od suštinskog značaja.

Prelazak na sljedeću razvojnu fazu

U potpunosti ste kompetentan nastavnik, sa izgrađenim i prepoznatljivim stilom rada. Više nemate potrebu za dodatnom opštom obukom u oblasti znanja i vještina u odnosu na nastavu/učenje i vaspitno-obrazovni rad, ali postoje određena pitanja koje biste željeli detaljnije da istražite kroz proučavanje, istraživanje ili neki vid naprednije obuke. Nastojte da se aktivno profesionalno razvijate kroz niz aktivnosti i da ostajete u toku putem publikacija, vebsajtova i nastavničkih mreža.Razmišljajte o tome da preuzmete i neke druge uloge u vaspitno-obrazovnoj ustanovi (npr. mentorstvo i savjetodavni rad sa kolegama).

Planiranje narednih koraka

Čeka Vas još mnogo godina rada u profesiji i važno je da sagledate svoj rad dugoročno. Kako biste ostali uspješni, treba da budete u toku, unapređujete znanje i vještine, razumijete, prihvatate i primjenjujete pozitivne promjene u obrazovanju.Imate ažurirani profesionalni portfolio.

Kompetentan nastavnikDa li u ovoj razvojnoj fazi pokazujete sljedeće pozitivne znake razvoja?

Težite raznovrsnosti u svim segmentima svoga rada. Težite da budete priznati od strane šireg kruga ljudi. Želite da iskoristite nova znanja i da unaprijedite rad vaspitno-obrazovne

ustanove. Nastavni/vaspitno-obrazovni proces Vas motiviše i inspiriše. Reagujete na povratne informacije o svom radu i koristite ih da taj rad

unaprijedite. Želite da učestvujete u novim projektima. Nastavni/vaspitno-obrazovni proces posmatrate u širem kontekstu. Pokazujete da ste praktičar koji analizira svoj rad i promišlja o njemu da bi ga

unaprijedio. Dajete konstruktivne povratne informacije o radu kolega. Aktivni ste u radu stručnih udruženja i mreža.

Da li postoje neke oblasti koje biste mogli da unaprijedite?

Nijeste spremni da isprobate nove ili drugačije pristupe i metode rada u nastavi. Smatrate da će Vam dodatno obrazovanje omogućiti da napusitite rad u

vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Novac je za Vas jača motivacija od profesionalnog rada. Smatrate da ste već stručnjak i da nema potrebe da se dalje usavršavate. Smatrate da je razvoj lična stvar, koja se ne tiče kolega u Vašem kolektivu. Smatrate da se nastava/vaspitno-obrazovni rad realizuje korišćenjem niza

individualnih tehnika. Ne analizirane svoj rad, ne promišljate o svom radu i ne učite na greškama. Nijeste zainteresovani da kolege prisustvuju Vašim časovima, niti da Vi

prisustvujete njihovim. Niste aktivni u radu stručnih udruženja i mreža.

Rukovođenje profesionalnim razvojem nastavnika profesionalni razvoj u velikoj mjeri zavisi od prepoznavanja važnosti

i podrške koju pruža uprava,

smjernice kako pravovremeno i na odgovarajući način podržati dobru praksu profesionalnog razvoja nastavnika,

svrsishodno reagovati ukoliko dobra praksa izostaje,

prikaz mogućih ponašanja uprave kada se uoče pozitivni odnosno negativni znaci kad se želi na njih reagovati,

bez podrške i pomoći direktora vaspitno-obrazovne ustanove profesionalni razvoj nastavnika odvijao bi se otežano,

smjernice su navedene za razvojne faze 2, 3 i 4.

Rukovođenje profesionalnim razvojem nastavnikaRazvojna faza 4: Kompetentan nastavnik

Negativni znaci razvoja Kako se sa njima izboritiNastavnik Direktor Želi da izvodi nastavu samo u dobrim

odjeljenjima, ne želi nove izazove. Ohrabruje izlazak iz zone u kojoj se osjeća sigurno.

Na usavršavanje i sticanje referenci gleda kao na način prelaska na novo radno mjesto van učionice.

Ohrabruje svaki korak ka prelasku na novo radno mjesto, ali ne ako to predstavlja bijeg od učionice. Za novo radno mjesto potrebno je imati određena znanja i vještine.

Novac je snažniji motivator od postignutih rezultata u radu.

Stara se da nagrade ne budu novčanog karaktera.

Smatra da je već ekspert i da nema potrebe za daljim profesionalnim razvojem.

Pokazuje na koji način se dalje može usavršavati i kakvu korist od toga može imati.

Želi da razvija samo sebe, a ne i one oko sebe ili ustanovu kao cjelinu.

Ukazuje na prednosti i koristi za pojedinca kada napreduje sredina u kojoj radi tj. čitava ustanova.

Brine ga susretanje sa novim idejama, bavljenje njima i njihova primjena.

Ukazuje kako nove ideje mogu pozitivno uticati na motivaciju.

I dalje posmatra nastavu na mikro-nivou kao skup tehnika.

Podstiče rad na razvoju nastavnog materijala na niovu utanove kako bi razumjeli nastavu u širem kontekstu.

Nije u stanju da se osvrne na svoj rad i uči iz grešaka ili uspjeha.

Ističe značaj refleksije i učenja iz iskustva.

Nije zainteresovan za posmatranje drugih kolega ili da drugi posmatraju njegov rad.

Ističe i objašnjava značaj saradničkog učenja.

Nema razlike u povratnim informacijama od strane učenika nakon pohađanja programa obuke.

Ukazuje na vezu između primjene novih znanja i vještina i poboljšanja stečenih tokom programa obuke i postignuća učenika.

Lični plan profesionalnog razvoja

Razvojna oblast koju želim da unaprijedim

Motivacija učenika za postizanjće boljih rezultata

Aspekt razvojne oblasti (fokus)

Razlika između unutrašnje ispoljašnje motivacije

Cilj Poboljšati motivaciju učenikaObrazloženje – zašto sam izabrao ovaj cilj:

Moji učenici često su nezainetersovani i samo ih interesuje da urade testove. Njihove strategije učenja nijesu razvijene. Želim da podstaknem učenike da budu aktivni u učenju i da u tome uživaju.

Aktivnosti Vremenska dinamikaPretraživanjeliteratureRazgovor sa kolegamaPovratana informacijaod strane učenikaHospitovanje

Plan praćenja i osvrt na realizaciju LPPR-aOblast praćenja Osvrt/komentari

CiljeviDa li je cilj bio realan?Da li je cilj jasno definisan?Da li je bilo poteškoća u realizaciji ciljeva?

AktivnostiKoje aktivnosti su doprinijele ostvarivanju ciljeva, a koje nijesu?

RefleksijaKoja nova znanja i vještine ste stekli?Da li je izbor cilja bio opravdan i zašto?Kako je ostvarivanje postavljenih ciljeva doprinijelo unapređenju nastave/učenja?

Vrememska dinamikaDa li je bilo dovoljno vremena za realizaciju predviđenih aktivnosti?

Naredni koraciDa li je potrebno da se i dalje bavite ovim razvojnim ciljem?Sa kim želite da podijelite svoje iskustvo ?

PodrškaSa kim namjeravate da razmotrite svoj plan i tražite povratnu informaciju?

Saradničko učenje ili kako obezbijediti primjenu naučenog

Najnovija istraživanja – samo 15% nastavnika primjenjuje ono što je na seminarima naučilo¹

Nedostatak potrebnih znanja i vještina, podrške i povratne infromacije o samoj primjeni

Potrebno vrijeme da se sagleda mjesto nove ideje u sopstvenom radu , kao i mogućnost same primjene

Nastavak obuke u samoj školi – organizovanje različitih aktivnosti radi primjene naučenog u praksi

¹Joyce&Showers , 1996,2002

Kriva promjena

Vrijeme

Mogućnost promjene

Obuka Realnost

Šta je saradničko učenje?

Strategija profesionalnog razvoja Nastavnici uče zajedno razmatrajući i razmjenjujući svoja

iskustva Međusobna opservacija časova Podizanje kvaliteta nastave, a time i postignuća učenika Timovi za podršku (dva ili više nastavnika):

- razgovaraju i razmjenjuju mišljenja o svojoj praksi- planiraju i primjenjuju inovacije- uzajanmo povjerenje i uvažavanje- uče i razvijaju se zajedno.

Zašto saradničko učenje? Podstiče refleksiju i analizu nastavne prakse Obezbjeđuje povratnu informaciju o primjeni novih

znanja i vještina Pospješuje saradnju među nastavnicima Umanjuje osjećaj izolovanosti Poboljšava kapacitete škole i nastavnika kad je u pitanju

nastava koja je preduslov za uspješno učenje učenika² Više od 80% nastanika primjenjuje nova znanja i vještine

kada se seminari kombinuju sa saradničkim učenjem ili drugim aktivnostima koje promovišu saradnju i refleksiju³

² Braningan,2002³ Joyce & Showers, 1996, Richard , 2003

Principi saradničkog učenja

Svi nastavnici članovi timova za podršku

Timovi zajednički:- implementiraju promjene,- podržavaju jedni druge u tom procesu,- sakupljaju podatke o implementaciji promjene i njenom

uticaju na postignuća učenika.

Opservacija časa kao način dolaženja do novih ideja - povratna infromacija ukoliko je evaluativna ili je tako

doživljena ne podržava saradničko učenje.

Naredni koraci ....

Kontinirana podrška i dalji razvoj sistema profesionalnog razvoja nastavnika

Nove elemente ugrađivati u postojeću strukturu