PRVA PREZENTACIJA (Zdravstveni sistem – osnovne funkcije)

Zdravstveni sistem

Zdravstveni sistem uključuje sve učesnike, institucije, resurse potrebne za preduzimanje aktivnosti koje

kao osnovni cilj imaju poboljšanje zdravlja.

Model Svjetske zdravstvene organizacije

SZO je odredila i tri primarna cilja za zdravstveni sistem:

- dobro zdravlje

- odgovornost za očekivanje stanovništva

- fer finansijsko učešće

Iako je osnovni cilj zdravstvenog sistema

poboljšanje zdravlja stanovništva, ostali

intermedijarni ciljevi su:

1. odgovornost za stanovništvo kojem se pružaju usluge kroz zdravstveni sistem

2. određivanje načina i okolnosti u kojima se korisnici tretiraju

3. osiguravanje finansijskih sredstava za plaćanje usluga

SZO je odredila četiri glavne funkcije za dostizanje ciljeva u zdravstvenom sistemu:

– Odgovorno upravljanje

– Finansiranje

– Resursi

– Pružanje usluga

Odgovorno upravljanje:

1. Generiranje inteligencije

2. Formulisanje strateskih politickih smjernica

3. Osiguravanje alata za provedbu: ovlasti, poticaja i sankcija

4. Gradjenje koalicija

5. Osiguranje uskladjenosti izmedju politickih ciljeva i organizacijske strukture i

kulture

6. Osiguranje odgovornosti

- Efikasne usluge impliciraju pružanje usluga na pravi način («doing things the right way»), u

skladu sa predodredjenim kritrijumima izvršenja, blagovremenost i dostupnost usluga

- Efektivne usluge impliciraju pružanje pravih usluga («doing the right thing») da bi se osigurala

izabrana organizaciona kriterija izvršenja, kvalitet i svrsishodnost usluga.

- Izvrsnost usluga implicira strateško pozicioniranje organizacije unutar dostizanja zadovoljstva

korisnika, diferencijacija i prepoznavanje profesionalne osobenosti

Finansiranje

Finansiranje zdravstvenog sistema je proces kojim se prihodi prikupljaju se iz primarnih i

sekundarnih izvora, akumuliraju se u fondove i alociraju se na specifične aktivnosti pojedinih

usluga

Za potrebe analize finansiranja zdravstvenog sistema se dijeli u tri podfunkcije:

1. Prikupljanje prihoda

2. Udruzivanje sredstava u fondove

3. Kupovina usluga

Pružanje usluga

• Lične zdravstvene usluge su konzumirane od pojedinaca bilo da su preventivne, dijagnostičke,

terapijske ili rehabilitacijske

• Ne-lične zdravstvene usluge su ili kolektivne (npr. masovne zdravstvena edukacija) ili usluge u

okolišu (npr., osnovna sanitacija)

Model „Kontrolne dugmadi“ – Harvardski model

Termin “kontrolna dugmad“ je korišten metaforički u smislu mehanizama kojima je potrebno

regulisati izvršenja u zdravstvenom sistemu, kao vrlo kompleksnom sistemu, tako da bi se došlo

do boljeg rezultata

DRUGA PREZENTACIJA ( Zdravstveni kadar I zdravstvene usluge)

Zdravstveni kadar je vitalni podsistem zdravstvenoga sistema neophodan za upravljanje i

pružanje zdravstvenih usluga u svim zemljama

Strateški cilj svakog zdravstvenoga sistema je:

• imati zdravstveni kadar sa pravim vještinama na pravom mjestu koji rade prave stvari!

• Sa stanovištva menadžmenta okvir za radnu snagu se fokusira na modulirajući uloge tržišta rada

i djelovanja države u ključnim odlučivanjima

– Ulaz radne snage: priprema radne snage kroz strateška ulaganja u obrazovanje i prakse

učinkovitog i etičkog zapošljavanja

– Radna snaga: jačanje izvršenja zdravstvenoga kadra kroz bolje upravljanje radnicima i u

javnom i privatnom sektoru

– Izlaz radne snage: upravljanje migracijama u cilju smanjenja rasipnog gubitka ljudskih

resursa

Zdravstveni radnici prema stepenu stručne spreme i profilu

• Visoka stručna sprema

– doktori medicine

– doktori stomatologije

– magistri farmacije

– ostali zdravstveni radnici sa visokom stručnom spremom

• Viša stručna sprema

– zdravstveni radnici sa višom stručnom spremom

• Srednja stručna sprema

– zdravstveni radnici sa srednjom stručnom spremom

Ko su zdravstveni saradnici ?

Zdravstveni saradnici su lica koja nisu završila obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade u

zdravstvenim ustanovama i učestvuju u dijelu zdravstvene zaštite

Zdravstvena djelatnost

Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove i privatna praksa pod uslovima i na način

propisan zakonom, propisima o zdravstvenom osiguranju i propisima o ustanovama.

Zdravstvena djelatnost obavlja se na

– Primarnom

– Sekundarnom

– Tercijarnom nivou zdravstvene zaštite.

ZDRAVSTVENE USTANOVE PZZ

1. DOM ZDRAVLJA

2. AMBULANTE PORODIČNE MEDICINE

3. CENTRI ZA MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI

4. CENTRI ZA FIZIKALNU REHABIKITACIJU U ZAJEDNICI

5. USTANOVA ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ

6. USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U KUĆI

7. APOTEKE

Dom zdravlja

Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu određenog

područja (općine) u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zaštite.

Zdravstvena zaštita na primarnom nivou se provodi kroz rad sljedećih službi:

1. Porodičnu medicinu

2. Zdravstvenu zaštite djece i omladine

3. Polivalentnu patronažnu u zajednici

4. Higijensko-epidemiološku zaštitu

5. Hitnu medicinsku pomoć

6. Zaštitu reproduktivnog zdravlja žena

7. Zdravstvenu zaštitu kod nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja;

8. Fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici

9. Specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika, kao dio medicine rada, ako je ugovorena sa poslodavcem

10. Stomatološku zaštitu

11. Laboratorijsku i radiološku dijagnostiku primarnog nivoa

12. Apotekarsku djelatnost

Zdravstvena zaštita na primarnom nivou obuhvata:

1. Praćenje zdravstvenog stanja stanovnika i provođenje mjera za zaštitu i unapređenje zdravlja

stanovnika

2. Prevenciju, liječenje i rehabilitaciju bolesti i povreda

3. Otkrivanje i suzbijanje faktora rizika masovnih nezaraznih bolesti

4. Specifičnu preventivnu zdravstvenu zaštitu mladih, naročito u osnovnim i srednjim školama, te

visokim školama na svom području

5. Imunizaciju protiv zaraznih bolesti

6. Liječenje i rehabilitaciju u kući

7. Palijativnu njegu

Zdravstvena zaštita na sekundarnom nivou obuhvata:

• Specijalističko-konsultativnu zdravstvenu djelatnost kroz pružanje vanbolničkih usluga i

obezbjeđuje podršku primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj djelatnosti, a sa ciljem povećanja

stepena rješavanja zdravstvenih problema pacijenata i racionalnijeg korišćenja resursa u

zdravstvu

Ambulanta porodične medicine

Ambulanta porodične medicine je dio zdravstvenog sistema u kojoj se promocijom zdravlja,

sprečavanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem, liječenjem bolesti i rehabilitacijom obezbjeđuje

primarni nivo zdravstvene zaštite.

Centar za mentalno zdravlje u zajednici

• Centar za mentalno zdravlje u zajednici obavlja promociju i prevenciju mentalnog zdravlja,

rehabilitaciju mentalno oboljelih lica, prevenciju invaliditeta i rehabilitaciju, te brigu i pomoć

onesposobljenih

Centar za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici

• Centar za fizikalnu rehabilitaciju obavlja:

– zdravstveno promotivni rad iz oblasti fizikalne medicine;

– vanbolničke terapeutske i rehabilitacione postupke iz domena fizikalne medicine;

okupacione tretmane;

– testiranje i procjena testova.

Ustanova za hitnu medicinsku pomoć

• Ustanova za hitnu medicinsku pomoć je zdravstvena ustanova koja provodi mjere hitne

medicinske pomoći i obezbjeđuje prevoz oboljelih, stradalih i povređenih u odgovarajuću

zdravstvenu ustanovu i pruža medicinsku pomoć za vrijeme prevoza.

Ustanova za zdravstvenu njegu u kući

• Ustanova za zdravstvenu njegu u kući je zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu i

rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora medicine-porodičnog liječnika

Apoteka

• Apoteka je zdravstvena ustanova koja

– vrši nabavku lijekova i medicinskih sredstava, skladištenje

– čuvanje pod propisanim režimom

– izdavanje i distribuciju lijekova i medicinskih sredstava

– izradu galenskih i magistralnih pripravaka u skladu sa propisom o apotekarskoj

djelatnosti.

Zdravstvena zaštita na sekundarnom nivou obuhvata:

• U cilju obezbjeđenja potrebne dostupnosti zdravstvene zaštite, specijalističko-konsultativna

djelatnost iz opšte interne medicine, opšte hirurgije, neurologije, otorinolaringologije,

oftalmologije, ortopedije, dermatologije i radiološke dijagnostike primarnog nivoa organizuje se

tako da je korisnicima dostupna u opštini njihovog prebivališta u skladu sa propisom kojim se

utvrđuje osnovni paket zdravstvenih prava

Zdravstvena zaštita na tercijarnom nivou obuhvata:

• pružanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističko-konsultativnih i bolničkih

zdravstvenih djelatnosti

• naučnoistraživački rad

izvođenje nastave na osnovu ugovora za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja

TRECA PREZENTACIJA (Zdravstvena zaštita – definicija i načela)

Pojam zdravstvene zaštite obuhvata organizovanu i sveobuhvatnu društvenu djelatnost u cilju

očuvanja zdravlja građana

Zdravstvena zaštita se definiše kao

sistem društvenih, grupnih i individualnih

mjera, usluga i aktivnosti u cilju:

1. unapređenja zdravlja - PROMOCIJA

2. sprečavanja bolestI - PREVENCIJA

3. ranog otkrivanja bolesti

4. blagovremenog liječenja

5. zdravstvene njege i rehabilitacije

Svako lice ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarivanja najvišeg

mogućeg nivoa zdravlja, u skladu sa zakonskim odrednicama

Nacela zdravstvene zastite:

1. Dostupnost zdravstvene zaštite

2. Pravičnost zdravstvene zaštite

3. Solidarnost u zdravstvenoj zaštiti

4. Sveobuhvatnost zdravstvene zaštite

5. Kontinuiranosti zdravstvene zaštite

6. Specijalizirani pristup

7. Stalno unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite

8. Efikasnost zdravstvene zaštite

Koje vrste dostupnosti?

1. Fizička dostupnost – geografska, teritorijalna

2. Finansijska dostupnost

3. Kulturološka dostupnost

4. Dostupnost zdravstvenog kadra

5. Dostupnost materijalnih resursa

6. Dostupnost organizovanih zdravstvenih usluga

7. Dostupnost relevantnih zdravstvenih usluga

8. Blagovremenost i kontinuitet zdravstvenih usluga

9. Dostupnost kvalitetnih zdravstvenih usluga

PRAVIČNOST

• Načelo pravičnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se zabranom diskriminacije prilikom pružanja

zdravstvene zaštite po osnovu

• rase, pola, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, vjeroispovijesti,

političkog ili drugog ubjeđenja, seksualne orijentacije, imovnog stanja, kulture,

jezika, vrste bolesti, psihičkog ili fizičkog invaliditeta.

SOLIDARNOST

• Načelo solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti se ostvaruje organizacijom sistema zdravstvenog

osiguranja u kojem su svi građani obuhvaćeni zdravstvenom zaštitom i u kojem se

– bogati solidarišu sa siromašnim

– mladi sa starim

zdravi sa bolesnim i pojedinci sa porodicama.

SVEOBUHVATNOST

uključuje odgovarajuće mjere zdravstvene zaštite svih građana

KONTINUIRANOST/KONTINUITET

organizacija neprekidne zdravstvene zaštite stanovništva u svim životnim dobima, na svim

teritorijama, 24 sata

SPECIJALIZIRANI PRISTUP

Načelo specijalizovanog pristupa obezbjeđuje se organizovanjem i razvijanjem posebnih

specijalizovanih kliničkih, javnozdravstvenih dostignuća i znanja, te njihovom primjenom u

praksi

EFIKASNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

• Načelo efikasnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se postizanjem

najboljih mogućih rezultata u odnosu na raspoložive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem

najvišeg nivoa zdravstvene zaštite, uz racionalno korišćenje raspoloživih resursa.

CETVRTA PREZENTACIJA (Zdravstvena zaštita –Mjere zdravstvene zaštite, Zdravstvena

tehnologija, Tradicionalna i savremena medicina)

Zdravstvenu zaštita je sistem društvenih, grupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti u

cilju:

1. unapređenja zdravlja - PROMOCIJA

2. sprečavanja bolestI - PREVENCIJA

3. ranog otkrivanja bolesti

4. blagovremenog liječenja

5. zdravstvene njege i rehabilitacije

Mjere zdravstvene zaštite su standardni medicinski i drugi postupci

1. za dijagnozu zdravstvenoga stanja (zdravstvene potrebe)

2. za zdravstvene intervencije

(modifikacija toka bolesti i zdravstvenih procesa)

Mjere zdravstvene zaštite – prema ciljevima

PREVENTIVNE MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

- Cilj je sprečavanje nepovoljnoga zdravstvenoga stanja

KURATIVNE MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

- Cilj je liječenje i njega

Podjela moguća i na:

AKTIVNE MJERE

- Na svoju incijativu poduzimaju stručnjaci i aktivne mjere su, uglavnom, preventivne

PASIVNE MJERE

- Poduzimaju se na zahtjev pacijenata i bolesnika i pasivne mjere su terapijske ili kurativne

Prevencija bolesti

• Cilj stategija za prevenciju bolesti je

– Reduciranje bolesti

– Reduciranje determinanti/odrednica oboljenja

– Reduciranje faktora rizika u nastanku oboljenja

• Tradicionalna podjela prevencije oboljenja:

1. PRIMARNA PREVENCIJA

2. SEKUNDARNA PREVENCIJA

3. TERCIJARNA PREVENCIJA

Primarna prevencija

• Usmjerena na reduciranje broja novih slučajeva poremećaja zdravlja ili bolesti (incidenca) kroz

aktivnosti usmjerenih na unapređenje opšte i lične higijene, pravilne ishrane, tjelesne aktivnosti

i zdravoga stila života.

Sekundarna prevencija

• Usmjerena ka reduciranju broja utvrđenih slučajeva poremećaja zdravlja ili bolesti u

stanovništvu (prevalencija) putem ranog otkrivanja bolesti u fazi kada se na ishod zdravlja može

djelovati korištenjem tehnika nadzora faktora rizika i otkrivanje neprepoznatljivih poremećaja

zdravlja u predsimptomskoj fazi bolesti

Tercijarna prevencija

Usmjerena ka reduciranju broja problema povezanih sa postojećim poremećajem zdravlja ili bolesti

putem mjera sprečavanja daljnje progresije bolest, smanjenja posljedica i komplikacija, kao i

prijevremene smrtnosti i invalidnosti

Preventivne intervencije

Podjela prema vrsi i fokusu aktivnosti:

1. UNIVERZALNE INTERVENCIJE – ciljaju na cjelokupno stanovništvo

2. SELEKTIVNE INTERVENCIJE – ciljaju na pojedinca ili poskupine stanovništva kod kojih je

rizik razvijanja poremećaja znatno veći od prosjeka

INDICIRANE INTERVENCIJE – ciljaju na visoko rizične skupine stanovništva koje imaju minimalne,

ali vidljive simptome, koji nagovještavaju pojavu poremećaja

Zdravstvena / Medicinska tehnologija

Sadržaj mjera zdravstvene zaštite čine stručni postupci – medicinska tehnologija

1. Tradicionalna medicina –

arapska medicina, kineska medicina,

“narodna medicina”

2. Savremena moderna “zapadna” medicina ili “naučna” medicina se razvija na iskustvu

tradicionalnih medicina

3. Alternativna medicina

Savremena moderna “zapadna” medicina ili “naučna” medicina se razvija na iskustvu

tradicionalnih medicina – u osnovi je alopatska medicina

Alopatska medicina- slijedi osnovno načelo da se liječenje provodi sredstvima koja djeluju

suprotno simptomima bolesti

Homeopatska medicina - slijedi osnovno načelo da se liječenje provodi vrlo malim dozama

lijekova koji u većoj količini izazivaju iste simptome

PETA PREZENTACIJA ( Finansiranje u zdravstvu)

Zdravstveni sistemi

Prema ekonomskom kriteriju:

1. Sistemi razvijenih zemalja

2. Sistemi zemalja u razvoju i tranzicijskih zemalja

Sistemi nerazvijenih zemalja

Prema administrativnoj strukturi:

1. od državne do privatizirane

2. od centralizirane do decentralizirane

3. od pluralističke do monističke

Prema mehanizmima finansiranja zdravstva:

1. Bizmarkov model

2. Beveridž model

3. Model privatnog osiguranja

4. Kombinovani model

BIZMARKOV MODEL

- To je najstariji sistem

- Glavni izvor sredstava za zdravstvenu zaštitu su sredstva socijalnog osiguranja

- Osiguranje od rizika plaćaju svi koji imaju bilo kakav dohodak

- Poslodavci i uposleni plaćaju doprinose po pravilu u jednakom iznosu

- Doprinosi dolaze u bolesničke kase ili osiguravajuća društva, koja su od države skoro potpuno

nezavisne, ali su (u različitoj mjeri) podvrgnute državnom nadzoru

BEVERIDŽ MODEL

• Pokrivenost stanovništva je postala univerzalna

• Zdravstveni fondovi su izgubili svoju nezavisnost i postali su dio javnog sektora

- Kao izvor finansiranja koriste se porezi skupljeni u državnom budžetu, što znači da sistem

zdravstvene zaštite ne raspolaže sopstvenim sredstvima

• Svi stanovnici (a ne samo zaposleni) imaju obezbjeđen pristup zdravstvenim uslugama pod

jednakim uslovima

TRŽIŠNI SISTEM

• Sistem privatnog osiguranja

• Široka lepeza formi i oblika osiguranja

• Glavni nedostaci ovog sistema su djelimična pokrivenost zdravstvenim osiguranjem i velike

razlike u dostupnosti zdravstvenih usluga

Modeli plaćanja u zdravstvenom sektoru

Opisani modeli plaćanja u zdravstvenom sektoru su:

1. Model naknade troškova korisnicima

2. Model ugovaranja usluga između osiguranika i davaoca usluga u zdravstvu

3. Model integracije osiguranja sa zdravstvenom službom

4. Mješoviti model

Model ugovaranja usluga između osiguranika i davaoca usluga u zdravstvu

• Ugovornim odnosom se definišu prava i obaveze između osiguranja i nezavisnih davaoca usluga

• Model ugovaranja usluga između osiguranika i davaoca usluga u zdravstvu podrazumijeva

različite mehanizme plaćanja zdravstvenih usluga

ŠESTA PREZENTACIJA (Međunarodna komparacija zdravlja, zaštite zdravlja i zdravstvenih sistema)

Instrumenti koji trebaju omogućiti praćenje zdravstvenog stanja stanovništva, odnosno direktno

mjerenje zdravstvenog progresa ili progresa u zdravlju su zdravstveni indikatori .

Komparacija vrijednosti

• Komparacija vrijednosti omogućava razmjenu iskustava i znanja i služi za:

• bolju analizu djelovanja i dostignuća zdravstvenog sektora

• bolje određivanja prioriteta

• bolju alokaciju resursa bolju unutrašnju i vanjsku komunikaciju

Zdravstveni indikatori EU – ECHI

1. Demografski i socio-ekonomski faktori

2. Zdravstveno stanje

3. Zdravstvene determinante

4. Zdravstvene usluge

5. Zdravstvene intervencije

Milenijumski razvojni ciljevi UN (MDG)

• Cilj 4: Smanjiti mortalitet djece (3 indikatora)

• Cilj 5: Poboljšati zdravlje majki (2 indikatora)

• Cilj 6: Boriti se protiv HIV / AIDS (6 indikatora)

SEDMA PREZENTACIJA (Medjunarodna zdravstvena saradnja)

• Aktivnosti u okviru medjunarodne zdravstvene saradnje pripadaju brojnim oblastima zaštite

zdravlja i mogu se grupisati u sedam tipova medjunarodnoga rada:

1. Kontrola epidemija i zaraznih bolesti koja pogadjaju više od jedne zemlje

2. Medjunarodna razmjena medicinskih i zdravstvenih informacija i iskustava uključujući

naučne baze podataka, publikacije, studijske boravke

3. Medjunarodna standardizacija vitalne statistike, bioloških preparata, opasnih droga i sl.

4. Kombinovana istraživanja, njihova koordinacija i pomoć kod istraživanja specifičnih

problema koji su zajednički za zemlje

5. Pomoć zemljama u razvoju, uključujući kontrolu epidemija, planiranje zdravstvene službe i

trening zdravstvenoga osoblja

6. Savjeti ministarstvima i vladama zemalja u vezi sa zdravstvenim pitanjima od

međunarodnoga značaja, kao što su: malarija, TBC, AIDS/HIV, unapređenje stanovanja i

sanitacije, ishrane

7. Medicinski aspekti medjunarodne kontrole zloupotrebe droga

SZO

Cilj je da zemlje članice postignu najveći mogući nivo zdravlja za sve ljude i četiri su osnovne funkcije:

1. Usmjerava i koordinira medjunarodne zdravstvene aktivnosti

2. Postavlja globalne standarde za zdravlje

3. Ohrabruje tehničku saradnju i pomoć zemljama članicama

4. Razvija i prenosi zdravstvene tehnologije, informacije i standarde

Specifične odgovornosti SZO

1. Pomoć vladama zemalja članica, njihov zahtjev, u poboljšanju zdravstvene službe

2. Osnivanje i održavanje službi od interesa za sve zemlje – epidemiološke i statističke

3. Obezbjeđivanje informacija, savjeta i pomoći u oblasti zdravlja

4. Stimulisanje eradikacije epidemijskih, endemskih i drugih bolesti

5. Promovisanje zdrave ishrane, stanovanja, sanitacije, radnih uslova, i drugih aspekata ekološke

higijene

6. Promovisanje saradnje izmedju naučnih i profesionalnih grupa koje doprinose unapredjenju

zdravlja

7. 7. Predlaganje medjunarodnih konvencija i dogovora u vezi sa zdravstvenim pitanjima

8. 8. Promovisanje i sprovođenje istraživanja u oblasti zdravlja

9. 9. Razvoj medjunarodnih standarda za hranu, bilološke i farmaceutske proizvode

10. 10. Pomoć u razvijanju javnog mišljenja na osnovu informisanja po pitanjama zdravlja među

ljudima

OSMA PREZENTACIJA (Osnove zdravstvene reforme u BiH)

Preduslovi za reformske promjene

• Rastuća ekonomska i socijalna nesigurnost

• Negativni demografski trendovi

• Starenje stanovništva

• Porast tereta oboljevanja od hroničnih oboljenja

• Rastući troškovi za zdravstvenu zaštitu

Principi i vrijednosti zdravstvenih reformi u Evropskom regionu

Strategija za reformu zdravstvenog sistema se temelji na opštim principima i vrijednostima

dogovorenim tokom Ljubljanske konferencije Evropske regije SZO iz 1996. i potpisanim od strane svih

zemalja članica, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

1. Rukovodjenje vrijednostima

2. Usmjerenje na zdravlje

3. Fokusiranje na ljude

4. Fokusiranje na kvalitet

5. Zasnovane na snaznom sistemu finansiranja

6. Orijentisane na primarnu zdravstvenu zastitu

OPŠTI STRATEŠKI CILJ

Poboljšati dostupnost, kvalitet i efikasnost zdravstvene zaštite stanovništva vođenog

povećanjem solidarnosti i smanjenjem nejednakosti

Strateški plan razvoja zdravstva u FBiH 2008. do 2018. Godine

SPECIFIČNI CILJEVI

1. Jačanje mehanizama neophodnih za uspostavljanje efikasnog i savjesnog upravljanja u

zdravstvu

2. Usklađivanje zakonodavnog okvira sa reformskim ciljevima i propisima EU

3. Jačanje zaštite prava pacijenata i zdravstvenih profesionalaca

4. Unapređenje upravljanja zdravstvenim sistemom

5. Jačanje primarne zdravstvene zaštite orijentisane ka obitelji i zajednici baziranoj na promociji

zdravlja i prevenciji bolesti

6. Racionalizacija specijalističko-konsultativne i bolničke zdravstvene zaštite

7. Jačanje uloge javnog zdravstva

8. Jačanje ljudskih resursa u sistemu zdravstvene zaštite

9. Unapređenje farmaceutskog sektora u cilju optimalne dostupnosti djelotvornim, sigurnim,

kvalitetnim i ekonomičnim lijekovima

10. Unapređenje upravljanja tehnologijama u zdravstvu

11. Unapređenje sistema ugovaranja i plaćanja zdravstvenih usluga

12. Udruživanjem rizika, povećanjem solidarnosti - unaprijediti pravičnost u finansiranju

zdravstvene zaštite

13. Povećanje obuhvata stanovništva zdravstvenim osiguranjem