Sjemenarstvo program LEMO.doc

UNIVERZITET U SARAJEVU SEMESTAR: IV

UMARSKI FAKULTET k. godina 20014/15UMARSTVO

PREDMET: Sjemenarstvo i rasadniciPROGRAM: Osnivanje rasadnika i proizvadnja sadnicaMentori: Student: prof. dr. emal Vinji Amir Lemo

mr. Sead Ivojevi

1. OPTI OPISVrlo esto se umarstva odreenih podruja mogu zadovoljiti primjenom prirodne obnove uma, odnosno podmlaivanjem prirodnim putem. Ako takvo stanje preovladava utoliko je i bolje. Ali i zemlje koje posebnu panju posveuju prirodnom podmlaivanju, ne mogu se odrei znatnih povrina goleti, koje je potrebno poumiti sadnicama i materijalom uzgojenim u objektima, koji su za tu svrhu i osnovani rasadnicima.

U rasadnicima se sjeme razvije u sadnice, koje se poslije pripremaju (koluju) za daljnju sadnju u sastojinama. Sam rasadnik mora biti prilagoen uvjetima za razvoj odreenih vrsta, tj. mora odgovoriti na fizioloke potrebe vrste koju elimo uzgajati. Sa obzirom na to bira se i sama lokacija rasadnika, tip zemljita, koliina padavina itd. U svakom sluaju svaki rasadnik nebi smio biti na nadmorskoj visini veoj od 800m. Ovisno o naim potrebama moemo osnivati privremene i trajne rasadnike, lokalne ili centralne.

Privremeni obino slue sa uzgajanje sadnica za odreenu povrinu. Oni su obino manjih dimenzija samim ti to slue za krai period upotrebe obino su manjih dimenzija i siromaniji su po broju vrsta. Oni se obino podiu u blizi gdje emo dizati novu sastojinu, esto se osnivaju na udaljenim podrujima (jer je transport materijala otean).

Sa ekonomsko gledita su isplatljiviji jer se ne troi novac na predhodnu obradu tla i sl. Nekada njihovo osnivanje zahtjeva jake prorede ili ak iste sjee to predsatvlja jedan od njihovih nedostataka.

Stalni oni se osnivaju na dui period, trokovi njihovog osnivanja su veliki jer zahtjevaju podizanje raznih objekata (od trunica do magazina), nabavku mehanizacije te izgradnju mree puteva. I ako su trokovi njihovog podizanja veliki oni daju mogunost za uzgoj veeg broja vrsta. Jo jedna od njihovih prednosti je to je mogue poboljanje kako zemljinog rastvora tako i vodnog reima.

Prema poloaju moemo osnivati lokalne i centralne rasadnike.

Lokalni to su obino ujedno i privremeni jer se nalaze na manjem prostoru i slue za poumljavanje manjih povrina. Jedna od njihovih prednosti je to omoguavaju da se sadnice u toku jednog dana zasade na eljeno stanite.

Centralni su obino i trajni u njima se proizvodi veliki broj vrsta esto za poumljavanje cijele oblasti. Jedna od njihovih prednosti je da imaju bolji infrastrukturu i bolje uvjete za rad, te su u njima obino zaposleni strunjaci iz raznih segmenata umarstva.

Svrha podizanja umskog rasadnika je proizvodnja potrebnog broja sadnica za poumljavanje goleti, starih sjeina i drugih povrina gdje se podie uma , bilo da je ona davno unitena bilo da je skoro posjeena i nije prirodnim putem podmlaena. U konkretnom sluaju u cilju proizvodnje to vee koliine sadnog materijala za poumljavanje podruja Livna i okoline, potrebno je podii rasadnik koji bi obezbjedio taj materijal. Rasadnik bi bio centralni.2. Opis lokaliteta i uslovi sredineTeritorija opine Livno se nalazi u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na nadmorskoj visini od 730 m.

Oivienajeplaninskimgrebenima:Dinare,Kamenice,Tunice,Golije,StaretineiKruga.Toje tipian prediokra,sa specifinim hidrografskim i morfolokim karakteristikama. Formiran je karbonskim naslagama tijekom razdoblja Tercijara, Jure i Krede. Veliki dio podrujapokrivajukvartarninanosikojisupogodnizapoljoprivrednu proizvodnju.Na podrujuopine Livno se sudaraju dvije karakteristine klimatske zone submediteranska i umjerenokontinentalna. Obiljeja klime su hladna i vlana proljea, suha itopla ljeta, umjereno tople i najee suhe jeseni,te hladne i snjene zime. Temperatura zraka na podrujuopine Livno je indikator umjereno kontinentalneklime.Srednja godinja temperatura opada s porastom nadmorske visine i kree se od 8,5 do 9,5 C. Prikaz srednje mjesene i godinje temperature zraka (C):

Mjesec

Srednja prosjena temperatura (C)

Januar-0,8

Februar0,7

Mart4,0

April8,1

Maj13,0

Juni16,1

Juli18,4

August17,7

Septembar14,1

Oktobar9,4

Novembar4,8

Decembar0,7

Prosjena godinja8,9

Podaci oapsolutnim minimalnim i maksimalnim temperaturama ukazuju na velika temperaturna kolebanja, pojavu temperaturnih ekstremnih vrijednosti ina mogunosti estog javljanja proljetnih, kasnihi jesenjih, ranih mrazeva.

Prikaz apsolutne max. i min. temperature zraka ( C ):

Apsolutne maxtemp.(C)36,20

Apsolutne min temp. (C)

Juli je najsuniji mjesec podruja,dokjerazdobljeodoktobra dodecembra openito najkiovitije. Na reim padavina takoer utjeu i snjene padavine, koje se esto javljaju. Temperatura je bitan faktor u ivotu biljaka i ivotinja. Od temperaturnih prilika ovisi poetak i zavretak vegetacijskog perioda, raspored i koliina padavina,rasprostranjenostbiljnih iivotinjskih vrsta itd.

Na podruju opine Livno dominiraju mineralno-movarna, smea tla na glinama, plitka tresetna tla,tresetna tla, aluvijalna, koluvijalna, silikatna, pseudoglejna tla i kombinacije navedenih vrsta tla. Relativno male koliine hranjivih tvari je prisutno u navedenim tipovima tla, tako da se za sadnju moraju birati odreene kulture, a svakako se moraju dodavati stajski i /ili umjetni gnoj, te se tlo mora natapati. Stabilan teren zauzima najveu povrinu na teritoriji opine (preko 98 %), nestabilni teren se javlja samo na podruju junih padina Tunice u podruju Golinjeva.Nagnuti tereni na podruju grada izloeni su eroziji tla vodom razliitog intenziteta, ovisno o koliini i intenzitetu oborina, svojstvima tla, duini kretanja vode niz padinu, te pokrivenosti tla vegetacijom. Posljedica erozije s padina nije samo nepovratni gubitak tla, nego i oneienje urbanog dijela opine, a i samih voda. Pored toga, nestabilan teren podruja opine Livno usmislu ugroenosti od erozije, odnosi se na strme i ogoljene litice, kanjone, predjele bez vegetacije.Klima dijagram:

3. ZADATAK BR. 1

Izraunati koliko je potrebno dodati humusa N, P, K da bi zemljite bilo normalno snadbjeveno istim, ako je analizom utvreno:

- optimalni sadraj za rasadniku proizvodnju

HUMUSAZOT (N)FOSFOR (P2O5)KALIJ (K20)5%20 mg/100 g tla20 mg/100 g tla20 mg/100 g tla

- analizom datog zemljita je utvreno da je sadraj:

HUMUSAZOT (N)FOSFOR (P2O5)KALIJ (K20)4.2%8 mg/100 g tla11 mg/100 g tla7 mg/100 g tla

Proraun izvriti na 1ar, do dubine zemljita 20 cm i pretpostaviti specifinu gustinu zemljita 1,5 kg/dm3

- azot dodati u obliku mineralnog gnojiva UREA 46%,

- fosfor u obliku SUPERFOSFORA 16% i

- kalij u obliku PATENTKALIJA 22%

IZRADA

P=1 ar = 100 m2dubina tla= 20 cm = 0,2 m

pretpostavka: 1dm3 = 1,5kg

zapremina parcele (V) = 20.000 dm3Teina parcele = 20.000 dm3 x 1,5 dm3/kg = 30.000 kg = 30 tona

OPTIMALNI NIVO

AZOT 20mg/100g 0,00002 kg : 0,1 kg

FOSFOR 20mg/100g 6 kg/ar Xkg : 30.000 kg 0KALIJ 20mg/100g Xkg=6kg

HUMUS

Stvarna koliina (%)

Optimalna koliina (%)

Potrebna koliina (%)4.2%

5 %

0.8 %

Optimalna koliina: 30.000 kg x 5 % = 1500 kg/ar humusa

Stvarna koliina: 30.000 kg x 4.2% = 1260kg/ar humusa

Potrebna koliina: 30.000 kg x 0.8% = 240 kg/ar humusa

STVARNA KOLIINA N, P, K - BEZ HUMUSAAZOT 6kg/ar : (20 mg : 8 mg) = 2,4 kg/ar

FOSFOR 6kg/ar : (20 mg : 11 mg) = 3,3 kg/ar

KALIJ 6kg/ar : (20 mg : 7 mg) = 2,1 kg/ar

SADRAJ N, P, K U HUMUSU (%)

AZOT 0,13%

FOSFOR 0,34%

KALIJ 0,55%

SADRAJ N, P, K U 330 kg HUMUSA

AZOT = 330 kg x 0,13% = 0,429 kg/ar

FOSFOR = 420 kg x 0,34% = 1,122 kg/ar

KALIJ = 420 kg x 0,55% = 1,815 kg/ar

UKUPAN SADRAJ N, P, K U ZEMLJITU

AZOT = 2,4 kg/ar + 0,429 kg/ar = 2,829 kg/ar

FOSFOR =3,3 kg/ar + 1,122 kg/ar = 4,422 kg/ar

KALIJ = 2.1 kg/ar + 1,815 kg/ar = 3,915 kg/ar

POTREBNO DODATI

AZOT: 6 kg/ar 2,829 kg/ar = 3,171 kg/ar

FOSFOR: 6 kg/ar 4,422 kg/ar = 1,578 kg/ar

KALIJ: 6 kg/ar 3,915 kg/ar = 2,085 kg/ar

AZOT

46 kg : 100kg

3,171 kg : X kg fX = 6,893 kg UREA 46%

FOSFOR

16 kg : 100kg

1,578 kg : X kg fX = 9.8625 kg SUPERFOSFOR 16%

KALIJ

22 kg : 100kg

2,085 kg : X kg fX = 9,477 kg PATENTKALIJ 20%

4. S H E M A R A S A D N I K A

5. POVRINA RASADNIKA

irina put III reda

irina put III reda

irina put III reda

irina gredica

irina stazica

duina gredica (a)

duina stazica (a)

broj gredica

broj stazica=br.gredica 1= 26 1= 2 m

= 3 m

= 4 m

= 1 m

= 0,4 m

= 29 m

= 29 m

= 26= 25

POVRINA POLJA

a1 = 29 m

a1 = 2a + 2 m = 2 x 29 + 2 = 60 mb1 = (broj gredica x 1 m) + (broj stazica x 0,4 m) =

= (26 x 1) + (25 x 0,4) = 26 + 10 = 36 mb1 = 2b + 2 m = 2 x 36 + 2 = 74 mPgredica = broj gredica x a x irina gredica = 26 x 29 x 1m = 754 m2Pstazica = broj stazica x a x irina stazica = 25 x 29 x 0,4 = 290 m2Ppolja = a x b = 29 x 36 = 1044 m2Ppolja = Pstazica + Pgredica = 290 + 754 = 1044 m2POVRINA ODSJEKA

Pput III reda/odsjek = (a x 2m) x 2( + ((b x 2m) x 2( + (2 x 2)= 264 m2Podsjeka = a1 x b1 = 60 x 74 = 4440 m2Podsjeka = Pput III reda/odsjek + 4 x Ppolja = 264 + 4 x 1044 = 4440 m2POVRINA ODJELA

a2 = (a1 x 2) + 3m = (60 x 2) + 3 = 123 mb2 = (b1 x 2) + 3m = (74 x 2) + 3 = 151 mPput II reda/odjel = ((a1 x 3m) x 2( + ((b1 x 3m) x 2( + (3 x 3) =

= ((60 x 3m) x 2] + [(74 x 3m) x 2] + 9 = 813 m2Podjela = a2 x b2 = 123 x 151 = 18 573 m2Podjela = Pput II reda/odjel + 4 x Podsjeka = 813 + 4 x 4440 = 18 573 m2POVRINA RASADNIKA

A = (a2 x 2) + (3 x 4) = (123 x 2) + 12 = 258 mB = (b2 x 2) + (3 x 4) = (151 x 2) + 12 = 314 mPput I reda = ((B x 4m) x 3( + ((a2 x 4m) x 6( =

= ((314 x 4m) x 3( + ((123 x 4) x 6( =6 720 m2Prasadnika = A x B = 258 x 314 = 81 012 m2Prasadnika = Pput I reda + 4 x Podjela = 6 720 + 4 x 18 573 = 81 012 m2POVRINA RASADNIKA:polje = 1044 m2 = 10,44 ar

odsjek = 4 440 m2 = 44,40 ar (Pput III reda = 264 m2 = 2,64 ar)

odjel = 18 573 m2 = 185,73 ar (Pput II reda = 813 m2 = 8,13 ar)

rasadnik = 81 012 m2 = 810,12 ar (Pput I reda = 6 720 m2 = 67,2 ar)1. ZA CIJELI RASADNIK:Pput III reda = 16 x Pput III reda/odsjek = 16 x 2,64 = 42,24 ari

Pput II reda = 4 x Pput II reda/odjel = 4 x 8,13 = 32,52 ara

Pput I reda = 67,2 ara

(Pputeva = Pput III reda + Pput II reda + Pput I reda =

= 42,24 + 32,52 + 67,2 = 141,96 ari

5.1 PREGLED POVRINA

2. Polje:

a) povrina gredica = 754 m2 = 7,54 ar 72,23%

b) povrina stazica = 290 m2 = 2,90 ar 27,77% s

( 100,00%

3. Povrina odjeljenja = 18 573 m2 = 185,73 ar

a) povrina polja = 16 x 1044 m2 = 167,04 ar 89,93%

b) putevi II reda = 813 m2 = 8,13 ar 4,37%

c) putevi III reda = 264 x 4 =1056 m2 = 10,56 ar 5,69% s ( 100,00%

4. Povrina tri odjeljenja = 3 x 18 573 = 55 719 m2 = 557,19 ar

5. Procenat za gredice i stazice u odjeljenju

a) procenat za gredice 16 x 754 =12064 m2 =120,64 ar 65,95%

b) procenat za stazice 16 x 290 = 4640 m2 = 46,4 ar 24,98%

c) procenat za put II reda i 4,37%

d) procenat za put III reda 5,69% j ( 100,00%

6. ODNOS POVRINA U ODJELJENJU

A PIKIRANJE REZNICA

GODINAGREDICESTAZICEPUT II REDAPUT III REDAUKUPNO

I64,95%24,98%4,37%5,69%100%

B KOLOVANJE I

a) broj sadnica u sijalitu 13700b) broj sadnica u koli I 4568100/12.5 x 100/17.5 = 8 x 5.71 = 45.68 (broj sadnica/m2)

45.68 x 100 = 4568 (broj sadnica/ar)

I indeks kolovanja

iI = broj sijanaca/broj reznica u I koli

iI = 1370/4568 = 2.99c) suma puteva II i III reda: 10,06 %

- procenat za kolovanje 64,95% x 2.99 =1.9442- ukupna povrina za kolovanje

= 1,9442 x (100/89,93) =

= 1,9442 x 1,11 = 2.1580d) podjela povrina za kolovanje:

- povrina za kolovanje 1,9406

2.1580 x 0,8993 = 1.9406

- put II reda

2.1580 x 0,0437 = 0,0943 0,0943 - put III reda

2.1580 x 0,0569 = 0,1227 0,01227

2.15807. REZIME OSNOVNIH MJERILAPOVRINA SADNICA U ar% PO aruPOVRINA TRI ODJELJENJA

I godina1,0000 18,82%104,87

II godina2,159340,59%226,16

III godina2,159340,59%226,16

(5,3186100%557,19

8. POVRINE PO NAMJENII godinu:

a) gredice 104,87 x 64,95% = 68,11ar

b) stazice 104,87 x 24,98% = 26,19 ar

c) put II reda 104,87 x 4,37% = 4,58 ar

d) put III reda 104,87 x 5,69% = 5.99 ar ( 104,87 ar

II i III godina:

a) pikirite 226,16 x 89,93% = 203.38 ar

b) put II reda 226,16 x 4,37% = 9,88 ar

c) put III reda 226,16 x 5,69% = 12,9 ar

( 226,16ar

9. RSPORED POVRINA PO GODINAMA I NAMJENII godina sijanci (1 + 0 ) = 104,87II godina kolovanje sadnica (1 + 1) =104,87 +226,16 = 331,03III godina kolovanje sadnica (1 + 2) =104,87 + 226,16+ 226,16 =557.19

10. TROKOVI ZA OSNIVANJE RASADNIKA

(TABELARNI PRIKAZ TROKOVA)

Tabela br.1Radovi na podizanju rasadnika radna snaga

Redni

brojVrsta i opis radovaJedinica

mjereKoliinaNorma za jedinicu mjereUkupno

radnika/dana

1.Krenje panjeva, ienje od ila, grmlja i kamenjaar810,120,03528,35

2.Skidanje ledine sa aovom i motikom te uklanjanje ledine i sitnog kamenjaar810,120,01512,15

3.Nivelisanje zemljitaar810,120,02016,20

4.Izrada puteva I redam2 6720 m2 RADI GRAEVINSKA OPERATIVA

5.Oranje traktorom do 40 cm dubinear742,920,02014,86

6.ubrenje zemljita (osnovno ili meliorativno) sa nagrtanjemkg/ar198600/

742,920,0042,97

7.Izrada ograde od icem'11440,0668,64

8.Obrada zemljita za sadnju sadnica za ivu ograduar11440,0078,008

9.Sadnja sadnica za ivu * ogradukom*100030,0134,32

10.Izrada kanala (povrinska drenaa)m'RADI GRAEVINSKA OPERATIVA

UKUPNO:185,49

* koristili smo sadnice liara za formiranje ive ograde.Tabela br.2Materijali

Redni

brojVrsta materijalaJedinica

mjereKoliinaNorma za jedinicu mjereUkupna

Cijena

1.Bodljikava icam'114455720

2.Kolci ili betonski stubovikom582,210,005822,00

3.EkseriKg103,0030,00

4.Sadnicekom6998,41,006998,40

5.HumusKg2400,0929,7

6.Mineralna ubriva:

N

K2O P2O5Kg4988,756403,229819,500,904489,885762,908837,55

UKUPNO :37 690,43Tabela br.3Proizvodnja sadnica (utroak radne snage I-ve godine)

Redni

brojVrsta materijalaJed.

mjerePovrina

(ar)Broj operacijaUkupno izvreni radNorma za jedinicu mjereSvega dana

1.Oranje traktorom do 20 cm dubinear104,871104,870,022,0974

2.Tanjiranjeilidrljanjeod 8-10 cm dubinear104,872209,740,0071,46818

3.Fino frezanje zemljita (rahljenje)ar104,872209,740,0071,46818

4.ubrenje zemljita (prenoenje i razgrtanje)ar68,11168,110,0040,27244

5.Izrada gredica i stazicaar94,3194,30,065,658

6.Sjetva sjemenakg/ar68,11168,110,0010,06811

7.Okopavanje izmeu redovaar68,112136,220,00751,02165

8.Praenje zemljita izmeu redovaar68,114272,440,00350,95354

9.Pljevljenje korova i prorjeivanje biljakaar68,115340,551,5510,825

10.Zalijevanje biljakaar68,118544,880,00080,435904

11.Maliranje zemljita oko biljakaar68,11168,110,640,866

12.Postavljanje sjenilaar68,11168,110,427,244

13.Izrada puteva II i III redam210,57110,572,526,425

14.Odravanje stazica i puteva II i III redaar36,763110,281,25 137,85

UKUPNO:MAINSKA OBRADA:

RUNA OBRADA756,6539,43717.22

Tabela br.4kolovanje biljaka u rasadniku u I-oj godini

Redni


mjerePovrina


1.Vaenje jednogdinjih sadnicaKom/ar13700/

68,1119331070,0003279,9321

2.Obrada zemljitaar203.381203.380,0040,81352

3.Fina obrada zemljita(frezom)ar203.381203.380,0071,42366

4.Pikiranje biljakaKom/ar4568/

203.3819290391/1000929,039

5.Okopavanje pikiranih biljakaar203.381203.38160ar/dan1,271125

6.Praenje zemljita oko biljakaar203.38203.38160ar/dan1,271125

7.Zalijevanje biljakaar203.382406,760,00080,325408

8.Maliranje zemljita oko biljakaar203.381203.380,6122,028

9.Odravanje puteve II i III redaar22,78245,561,2556,95

UKUPNO:1393,054

Tabela br.5kolovanje biljaka u rasadniku u II-oj godini

Redni


mjerePovrina


1.Okopavanje oko biljakakom203.381203.38160ar/dan1,2711

2.Praenje zemljita oko biljakaar203.381203.38160ar/dan1,2711

3.Maliranje zemljita oko biljakaar203.381203.380,6122,02

4.Odravanje puteva II i III redaar22,78245.561,2556,95

5.Vaenje i sortiranje sadnicakom92903919290390,0007650.32

6.Brojanje i pakovanje sadnicakom92903919290390,00014130,06

UKUPNO:961,89

Tabela br.6 Zeleni ugar

Redni


mjerePovrina


1.Obrada zemljita traktorom do dubine od 40 cmar185,731185,730,023,715

2.Tanjiranje zemljita ili drljanjear185,731185,730,0071,300

3.Sjetva sjemenaar185,731185,730,0010,186

4.Zaoravanje lupinear185,731185,730,2546,43

5.ubrenje zemljitaar185,731185,730,0040,743

UKUPNO:52,4

11. Redovno ubrenje

sastojak

godinaP2O5K2ON

1. god.sijanci0,130,160,36

2. god.sijanci0,560,951,75

3. kol. sadnice3,905,5012,70

4. kol. sadnice8,4012,4023,90

Svega 12,9919,0138,71

I godina:

(1 + 0) 68,11 ari x 13700 sadnica/ar = 933107 sadnica

P2O5 ----- 933107/100 x 0,13 = 1213,03 g = 1,21 kg

K2O5 -----933107 /100 x 0,16 = 1492,97 g = 1,49 kg

N1p5 -----933107 /100 x 0,36 = 3359,18 g = 3,35 kg

II godina:

(1 + 0) 68,11 ari x 13700 sadnica/ar = 933107 sadnica

P2O5 ----- 933107/100 x 0,13 = 1213,03 g = 1,21 kg

K2O5 -----933107 /100 x 0,16 = 1492,97 g = 1,49 kg

N1p5 -----933107 /100 x 0,36 = 3359,18 g = 3,35 kg

kolovane sad. (1+1) 203.38 ari x 4568 sadnica/ar = 929039 sadnica

P2O5 -----929039 /100 x 3,90 = 36232.52g = 36.23kg

K2O5 -----929039 /100 x 5,50 = 51097,14g = 51,09 kg

N1p5 -----929039 /100 x 12,70 = 117987,9 g =117,98 kg

III godina:

(1+0) 98,54 ari x 12800 sadnica/ar = 1 261 312 sadnica

P2O5 ----- 1 261 312/100 x 0,13 = 1640 g = 1,64 kg

K2O5 ----- 1 261 312/100 x 0,16 = 2018,1 g = 2,01 kg

N1p5 ----- 1 261 312/100 x 0,36 = 4540,7 g = 4,54 kg

kolovane sad. (1+1) 203.38 ari x 4568 sadnica/ar = 929039 sadnica

P2O5 -----929039 /100 x 3,90 = 36232.52g = 36.23kg

K2O5 -----929039 /100 x 5,50 = 51097,14g = 51,09 kg

N1p5 -----929039 /100 x 12,70 = 117987,9 g =117,98 kgkolovane sad. (1+2) 203.38 ari x 4568 sadnica/ar = 929039 sadnicaP2O5 -----929039 /100 x 8,40 = 78039,27g = 78,03 kgK2O5 ----- 929039/100 x 19,01= 176610,31 g = 176,61kg

N1p5 -----929039 /100 x 38,71= 359630,99g = 359,63kg

Nedostatak nadomjestiti:

fosfor: super-fosfatom 16%,

kalij: patent kalijumom 20% i

azot: UREA-om 46%.I godina

II godina

III godina

Izneseno:Treba dodati:

P2O5

K2O

N

P2O5

K2O

N

P2O5

K2O

N

1,21 kg

1,49 kg

3,35 kg

36.23kg

51,09 kg

117,98 kg

78,03 kg

176,61kg

359,63kg

7,56 kg

7,45 kg

7,28 kg

226,43kg

255,45kg

256,47kg

487,68kg

883,05 kg

781,04 kg

Super fosfata

Patent kalija

UREA-e

Super fosfata

Patent kalija

UREA-e

Super fosfata

Patent kalija

UREA-e

EMBED Equation.3

EMBED Equation.3

EMBED Equation.3

EMBED Equation.3

ODSJEK

POLJE

PUT I REDA 4m

ODJELJAK

PUT II REDA 3m

POLJE

GREDICA DIM. 29m X 1m

STAZICA DIM. 29m X 0,4m

PUT III REDA- 2m

V= 20.000 dm3

Teina parcele= 30 tona

_1483023152.unknown

_1483023153.unknown

_1483023150.unknown

_1483023151.unknown

Documents

Sjemenarstvo program LEMO.doc