Skola za

sveBrošura o inkluzivnom obrazovanju

˝Moja škola znači znanje, ljubav i prijateljstvo.“

Učenica

Od rata pa do sada, mislim, da se ni o čemu nije više pisalo i pričalo prilikom okruglih stolova, konferencija, seminara o reformi obrazovanja u BiH nego o inkluziji. Da li je taj proces inkluzije u školama Sarajevskog kantona započeo zaista 2004., izglasavanjem Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ili prije ili kasnije?Za OŠ ̋ Čengić-Vilu I˝ počeo je mnogo, mnogo prije. Naime, školske situacije su nas nagnale da o inkluziji razmišljamo i učimo mnogo ranije nego je legisla�va bila i u povojima. Pobuna grupe roditelja pro�v prisustva dječaka sa ADHD sindromom u prvom razredu suočila nas je sa dječakom koji se razlikuje od ostalih dječaka i djevojčica. U borbi za njegova prava da se školuje u redovnoj školi mi smo kao škola započeli svoje učenje o inkluziji koje traje i danas. U početku našeg učenja to je bio proces integracije djece s teškoćama u razvoju. Kasnije smo proširili to naše znanje da tu spadaju i djeca koja imaju talenta, djeca koja imaju socijalne ili emocionalne teškoće... Među�m, kada smo kao učeća organizacija od početka školske 2012/2013. godine započeli projekat ˝Integracija ili inkluzija: redefiniranje kulture, poli�ka i prakse u školama Kantona Sarajevo˝ u partnerstvu sa ˝Krilima nade˝ shva�li smo da je inkluzivna škola ona koja zadovoljava potrebe svih učenika baš kao što kaže i misija naše škole: ̋ Djeca su nam centar svijeta - svako dijete posebna planeta“. Kako se snaći u baš� različitos�? Kako zadovolji� potrebe svakog pojedinca?Odgovor je: Stalno pita� i pita� sve učesnike školske zajednice - gdje smo sada, kako ići dalje? Do ovog odgovora došli smo preispi�vanjem svih polja djelatnos� jedne škole - školske kulture, školske uprave, nastave kao glavnog školskog procesa, izvannastavnih ak�vnos�, komunikacije, partnerstva s roditeljima i zajednicom. U tome nam je pomogao Indeks inkluzivnos� - instrument koji od svake škole traži samoevaluaciju, evaluaciju škole od korisnika naših usluga kao i eksternu evaluaciju nadređenih ins�tucija. On je korek�v školi da se stalno preispituje i prilagođava suvremenim zahtjevima teorije i prakse. Tako škole postaju organizacije otvorene za promjene. Školi kao učećoj organizaciji preostaje da od integracije pređe težak put ka inkluziji da bi imala sretne i zadovoljne učenike/učenice koje podučavaju kompetentni nastavnici/nastavnice u odgovarajućem okruženju. Pri tome ne treba zaboravi� vrijednos� kao osnovni pokretač ak�vnos� svake škole jer se ljudi najviše zalažu za ono u što zaista vjeruju. Vrijednos� naše škole su da je različitost prednost, a radinost, poštenje i dobrota su najvažnije vrline.

Uvod

Direktorica OŠ “Čengić Vila I”, Mr. Zineta Bogunić

Suš�na inkluzije je prihvatanje različitos� i kreiranje okoline u kojoj se svako osjeća dobrodošlim.

Osnovna načela naše škole jesu da su osnovne potrebe djece iste, a da je svako dijete individualno biće, koje najbolje uči u grupi vršnjaka i u atmosferi prihvatanja, gdje se od njega/nje očekuje najbolje.

Inkluzija podrazumijeva individualizaciju nastave u kojoj učenici/učenice podržavaju jedni druge u odnosu na svoje mogućnos� i snage. Naša škola njeguje prihvatanje različitos�, a na časovima se trudimo koris�� različite metode poučavanja kako bismo se prilagodili različi�m potrebama naših učenika/učenica.

Vjerujemo da je krajnji cilj razvoja inkluzivne škole dobrobit za društvo jer inkluzija teži izgradnji, ne samo tolerancije, već i stvarnog uvažavanja individualnih razlika i poštovanju dostojanstva svakog pojednica.

Škola za sve

˝Škola je radost i veselje.“Učenik

• Jednako uvažavanje svih učenika/učenica i zaposlenih;

• Povećanje učešća učenika/učenica u kulturi škole, nastavnom planu i programu, školskoj zajednici i smanjenje njihovog isključivanja iz njih;

• Promjenu školske kulture, poli�ke i prakse, kako bi se odgovorilo na različitos� učenika/učenica u lokalnoj zajednici;

• Smanjivanje prepreka za učenje i par�cipaciju svih učenika/učenica, ne samo učenika/učenica sa posebnim obrazovnim potrebama;

• Gledanje na različitos� među učenicima/učenicama kao na resurse za podršku učenju, a ne probleme koji se moraju rješava�;

• Unapređenje škole za zaposlene i za učenike/učenice;

• Is�canje uloge škole u izgradnji zajednice i razvijanju vrijednos�, kao i u povećanju pos�gnuća u svim oblas�ma rada i života;

• Prihvatanje da je inkluzija u obrazovanju jedan vid inkluzije u društvo.

Inkluzija u obrazovanju obuhvata:

˝Škola je zakon!“Učenik

Učenici/učenice nailaze na teškoće kada se sretnu sa preprekama za učenje i učešće u školskoj zajednici. Prepreke mogu postoja� u svakom vidu funkcioniranja škole, kao i zajednicama te u lokalnoj i nacionalnoj poli�ci. Prepreke također nastaju iz interakcije između učenika/učenica i onoga šta i kako uče. Naša škola je razvila model inkluzivne obrazovne prakse koji odgovara na različitos� svih učenika/učenica i podiže njihovo ak�vno učešće u školskoj zajednici. Kako bi osigurali inkluzivni razvoj, osoblje škole svake godine provodi samoprocjenu, prateći postavljene indikatore o školskoj kulturi, poli�ci i praksi na temelju Indeksa inkluzivnos�. Indeks inkluzivnos� je skup materijala za podršku samoprocjeni škole, uključujući sve aspekte i ak�vnos� koji doprinose prevazilaženju prepreka za učenje i učešće djece i mladih. U Indeksu, „prepreke za učenje i učešće“ predstavljaju alterna�vu sintagmi „posebne obrazovne potrebe“. Sintagma „prepreke za učenje i učešće“ se koris� za usmjeravanje pažnje na ono što treba učini� da bi se unaprijedilo obrazovanje za svako dijete. Inkluzivni razvoj podrazumijeva procjenu postojećeg stanja u školi, iden�fikaciju prepreka za učenje i učešće, u cilju planiranja ak�vnos� koje je potrebno poduze� da se prepreke otklone ili ublaže, kako bi škola dalje razvijala inkluzivnu praksu.

1. Autori: Tony Booth i Mel Ainscow

Indeks inkluzivnosti

Praćenje i

procjena rada

s indeksom

Procjena postojećeg

stanja u školi

Osmišljavanje

inkluzivn

og plana

razvoja

škole

Provedbaprioriteta

2.

3. 4.

5. Početak rada

s indeksom

Faze primjene Indeksa inkluzivnosti

1.

¹

Konvencija o pravima djeteta je najvažniji međunarodni dokument koji š�� prava djeteta i daje smjernice državama kako da ta prava poštuju, š�te i ostvaruju. Pravo na obrazovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava.

Važan dokument kojim je definirano pravo djece na obrazovanje je Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo, kojim su utvrđeni inkluzivni principi odgoja i obrazovanja učenika. Osnovni princip inkluzivnog obrazovanja je da škole treba da obrazuju svu djecu, bez obzira na njihove fizičke, intelektualne, socijalne, emocionalne i bilo koje druge karakteris�ke.

Obrazovanje mora bi� besplatno, dostupno i prilagođeno svakom djetetu, uz dostupne obrazovne i stručno-obrazovne informacije i savjetovanje. Ostvarivanje odgojno-obrazovnih zadataka mora se vrši� tako da se poštuje dječije ljudsko dostojanstvo i prava, kao i osnovne slobode. Kroz inkluzivno obrazovanje se razvija poštovanje prema roditeljima svakog djeteta, djetetovom kulturnom iden�tetu, jeziku i vrijednos�ma, poštovanje prema nacionalnim vrijednos�ma zemlje u kojoj dijete živi, zemlji iz koje može po�ca�, kao i prema civilizacijama drugačijim od njegove vlas�te. U inkluzivnim školama je zabranjena svaka vrsta diskriminacije zasnovane na spolu, rasi, seksualnoj orijentaciji, fizičkom ili drugom nedostatku, boji kože, jeziku, religiji ili vjerovanju. Također, zabranjeno je fizičko kažnjavanje, omalovažavanje i vrijeđanje ličnos� učenika i njegovih roditelja.

Naša prava

Roditelji/staratelji/usvojitelji:

• Imaju najveću odgovornost za podizanje, razvijanje djeteta i zadovoljavanje njegovih osnovnih potreba. Njihova osnovna briga jeste razvoj djeteta i zaš�ta njegovih najboljih interesa;

• Dužni su odgaja�, uzdržava� i školova� djecu, te slobodno i samostalno o tome odlučiva�;

• Imaju obavezu stara� se o obrazovanju svoje djece, odnosno, dužni su osigura� da dijete bude upisano u školu, da redovno pohađa školu i da surađuju sa školom;

• Mogu bira� vrstu obrazovanja koju će njihova djeca s�ca�, pod uvjetom da je to u najboljem interesu djeteta, te da je primjereno djetetovom uzrastu, sposobnos�ma i interesima;

• Ne mogu ograniči� prava svoje djece da imaju pristup i uživaju korist od obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnos�ma;

• Imaju pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u školskim organima i �jelima i asocijacijama, učestvova� u odlučivanju o pitanjima od značaja za rad škole i funkcioniranje obrazovnog sistema uopće.

Naša prava

Inkluzija znači izgradnju odnosa. Kako bismo pomogli vašem djetetu da se uključi u školsku zajednicu, odnos škola - roditelj se mora izgrađiva�. Vaša je uloga olakša� ovaj proces, upoznajući i sarađujući sa osobljem škole čak i prije nego što vaše dijete krene u školu. Ako je moguće, budite volonter u našoj školi i povedite vaše dijete kad god je moguće!

Kada vaše dijete krene u školu, vi ste najvažniji resurs. Vi znate vaše dijete bolje od bilo koga drugoga i osigurajte da je osoblju škole ugodno da vas pozove kad god je potrebno. Budite spremni na razgovore i dogovore sa školskim osobljem. Dajte nastavnicima/nastavnicama dopuštenje i ohrabrenje da pokušaju inova�vne strategije u radu sa vašim djetetom.Uvijek tvrdite da vaše dijete ima veliki potencijal za učenje. Ako osje�te otpor da vaše dijete bude podržano u inkluzivnom okruženju, znajte vaša prava i budite spremni bori� se za njih.

Dobri odnosi unutar školske

zajednice su ključ svake

dobre škole!

˝U školi se osjećam sigurno.“Učenica

Naša škola njeguje partnerstvo sa roditeljima kroz nekoliko važnih ak�vnos�:

• Roditelji sudjeluju u donošenju važnih odluka za školu;

• Postoji redovna komunikacija između nastavnika i roditelja putem roditeljskih sastanaka, informa�vnih sastanaka, kao i mogućnost telefonske i e-mail komunikacije;

• Organiziraju se individualne konsultacije;

• Postoje specifični vidovi komunikacije kao što je putujuća sveska za prenošenje detaljnijih informacija;

• Roditelji sudjeluju u radu Vijeća roditelja i sarađuju sa Nastavničkim vijećem i Vijećem učenika;

• Roditelji sudjeluju u izradi individualnih prilagođenih programa za svoje dijete;

• Roditelji učestvuju u projektnoj nastavi kao eksper� i asisten�;

• Realiziraju se eduka�vne radionice ili predavanja za roditelje.

Partnerstvo

˝Volim školu. Volim zadaću.“Učenica

Djeca provode veliki dio svog dje�njstva u školi. Škola u prosjeku traje 6 sa� dnevno, 180 dana u godini i to tokom 9 godina. Na taj način djeca su izložena boravku u školi u periodu od skoro 10 000 sa�!

Škola je drugi dom gdje se usvajaju znanja, vješ�ne, sposobnos�, doživljavaju uspjesi i neuspjesi, rados� i razočaranja, ali je i mjesto gdje se djeca pripremaju za životnu školu.

Odgovornos� koje škola ima prema djeci su:

• Pruži� djeci kvalitetno i trajno znanje koje će moći primijeni� u životu, te razvija� kri�čko mišljenje;

• Osposobljava� djecu za samostalno i efikasno učenje;• Omogući� zajednički rad osoblja škole i roditelja s ciljem poboljšanja

školskog uspjeha; • Omogući� kon�nuiranu saradnju škole i roditelja zbog dobrobi�

djeteta;• Angažira� roditelje u svim segmen�ma rada škole; • Angažira� učenike/učenice u svim segmen�ma rada škole;

Omogući� učenicima/učenicama da se osjećaju sigurno, ugodno i prihvaćeno u školi i među vršnjacima.

Škola je drugi dom

˝Škola je kao dom, tu se igram, učim, crtam, pišem, gledam cr�će i jedem.“

Učenica

Ipak, najvažnija uloga škole i školskog osoblja je

da ohrabruje, mo�vira i pods�če djecu i roditelje

da ulažu maksimalan trud u svoj rad, učenje i

angažman u školski život, u skladu sa svojim

interesovanjima i sposobnos�ma, ali i

uvažavajući različitos� i posebnos� svakog člana

školske zajednice.

˝Ja školu ne volim jer moram rano usta�, a volim je zato što se tamo družim!“

Učenik

Kako bi se u školi osjećalo dobrodošlim i ostvarivalo najbolja moguća pos�gnuća, važno je djetetu ukaza� na sve moguće izvore podrške i pomoći koja mu je potrebna.

Za podršku u ak�vnom učenju i učešću u školi dijete se može obra�� učiteljici/učitelju, razrednom nastavniku/nastavnici, ili drugom osoblju škole, ali svakako i vršnjacima iz razreda.

Važni faktori koji pozi�vno djeluju na učenje i pos�gnuća djeteta

• Dijete treba uči� u otprilike isto doba dana čime se olakšava pos�zanje koncentracije za učenje;

• Prije početka učenja, potrebno je da se dijete odmori kroz ak�vnos� u kojima uživa;

• Redovna i kvalitetna ishrana ima važnu ulogu u pripremi za učenje;

• Podržava�, ohrabriva�, poštova� i vjerova� u sposobnos� djeteta da će savlada� probleme i uspje� u onom što želi;

• Pozi�van stav prema učenju i odluka da želimo pos�ći uspjeh. Mo�vacija je jedan od osnovnih faktora koji pozi�vno utječu na naše učenje. Bez mo�vacije i ugodnih misli o učenju, ne možemo ni ostvari� dobre rezultate;

• Pomozite djetetu da napravi plan za učenje i pisanje domaće zadaće;

• Upućujte dijete u dobre navike i metode učenja, potcrtavanje bitnoga, ponavljanje, samostalno prepričavanje;

• Pods�čite ga da uči pomalo i češće;

• Pohvalite djetetov trud i napredak.

Učenje može i treba biti zabava!

Obra�te pažnju na to kako dijete prikuplja informacije i uči i podržite ga u tome! Sve što treba da nauči, dijete će nauči� lakše ako mu se to prezen�ra na onaj način na koji najlakše uči. Djeca mogu preferira� vizualni, auditorni, kineste�čki ili tak�lni s�l učenja:

Stilovi učenja

Auditorni

• voli slike, slagalice• voli boji�, crta�• privlače ga boje, oblici, uzorci• pam� šta je vidio/vidjela• posmatra kako bi naučio/naučila • više voli igre za stolom nego vani

• voli muziku• obraća pažnju na zvukove i buku• voli da sluša kad neko čita• pam� šta je čuo/čula• sluša da bi učio/učila • tokom igre govori u sebi• više voli pričanje nego motoričku ak�vnost

Taktilan/Kinestetički• voli trča�, penja� se, skaka�• sve dodiruje• voli se igra� u pijesku• pam� šta se uradilo• oponaša da bi učio/učila• ne smeta mu/joj kada se uprlja • više voli igre vani nego za stolom

Vizualni

• Primjenjiva� različite metode poučavanja, ne samo predavanje;

• Školske prostorije učini� dostupnim svim učenicima/učenicama;

• Domaće zadaće trebaju bi� u skladu sa sposobnos�ma i mogućnos�ma učenika/učenica;

• Poboljša� komunikaciju i toleranciju u školi;

• Zajednički donosi� pravila ponašanja u školi;

• Stvara� ambijent poš�vanja različitos�;

• Omogući� stalni �m stručnjaka, uključujući psihologa, logopeda, defektologa i pedijatra u radu sa učenicima/učenicama;

• Omogući� stalna stručna usavršavanja nastavnika/nastavnica.

(Roditelji, nastavnici/nastavnice, djeca)

Neki od definiranih prioriteta

za razvoj škola kroz Indeks

inkluzivnosti:

SVI SU DOBRODOŠLI

U NAŠU ŠKOLU!Ova brošura je nastala kao rezultat saradnje između

Fondacije Krila nade, osnovnih škola ˝Čengić Vila I˝ i

˝Hamdija Kreševljaković˝ na projektu "Integracija ili

inkluzija: redefiniranje kulture, poli�ka i prakse u školama

Kantona Sarajevo" sa ciljem informiranja školske zajednice

o konceptu inkluzivnog obrazovanja.

Projekat je podržao Fond otvoreno društvo BiH

FONDACIJA

BOSNA I HERCEGOVINA

wi n g s o f h o p ed

izaj

n: t

rip

�h

04

/05

. 20

13

J.U. OSNOVNA ŠKOLA“ČENGIĆ VILA 1"

J.U. OSNOVNA ŠKOLA“HAMDIJA KREŠEVLJAKOVIĆ"