Skola Za Sve Vodic

8/8/2019 Skola Za Sve Vodic

1/86


2/86

kola za sveUkljuivanje djece sa razvojnim tekoama u obrazovanje

Ovaj dokument publikovan je uz nansijsku podrku Evropske Komisije. Ovdje iznesenistavovi su stavovi autora publikacije i stoga ni na koji nain ne odraavaju miljenjeEvropske Komisije.


3/86

IzdavaSave the Children17 Grove LaneLondon SE5 8RDTel +44 (0)20 7703 5400Fax +44 (0)20 7793 7630

Prvo izdanje 2000. godine

Save the Children UK, 2002. godine

Na ovu publikaciju postoje autorska prava, ali moe biti reprodukovana u obrazovnesvrhe, bez novane naknade ili prethodne dozvole. Prodaja nije dozvoljena. Za kopiranjei korienje u druge svrhe, potrebna je prethodna pismena dozvola izdavaa i/ili novananaknada.

Registered Charity No.213890


4/86

3

Naslov originala

Schools for All

Including disabled children in educationAutor: Susie Miles

Izdava:Save The Children UKProgram za Crnu GoruAtinska 54Podgorica

Za izdavaa:Mirjana urovi

Prevod:Jasmina orevi

Lektor:Irena Ivanovi

Dizajn i priprema za tampu:Baroom Baroom

Stampa:AP Print, Podgorica

Tira:1000 primjeraka

Podgorica, 2007. godine

CIP- katalogizacija i publikacijaCentralna narodna biblioteka Crne Gore, Cetinje


5/86

4

SadrajZahvalnost.............................................................................................

Uvod.......................................................................................................................Za koga su ove smjernice?...........................................................................ta one pokrivaju? .......................................................................................Kako su ove smjernice organizovane? ........................................................Kako koristiti ove smjernice? .......................................................................

1. ta je inkluzivno obrazovanje? ......................................................................ta podrazumijevamo pod razvojnom tekoom ........................................ta je specijalno obrazovanje? ...................................................................Kakva je razlika izmeu integrisanog i inkluzivnog obrazovanja? ...............Podrka djeijem razvoju..............................................................................

Dijagram: mijenjanje obrazovnog sistema ...................................................

2. ZatoSavetheChildrenUKpromovieukljuivanjedjecesarazvojnimtekoamauobrazovanje?................................................................

Pomijeranje stavova unutar Save the Children-a UK ...................................Obrazovna strategija Save the Children-a UK .............................................Koje su koristi od inkluzije? ..........................................................................Orue za radionicu: Obrazovne prilike za djecu s razvojnim tekoama .....

3. Inkluzivno obrazovanje i prava ......................................................................Konvencija UN o pravima djeteta (1989) .....................................................Izjava u Salamanki i Okvir za akciju (1994) .................................................Predloena Konvencija UN o pravima ljudi sa ometenou ........................Orue za radionicu: Djeja prava i inkluzivno obrazovanje .........................

4. Prepreke inkluzivnom obrazovanju ...............................................................Negativni stavovi ..........................................................................................Nevidljivost u zajednici .................................................................................Nevidljivost u koli ........................................................................................Troaki .........................................................................................................Fiziki pristup ...............................................................................................

Brojnost odjeljenja .......................................................................................Siromatvo ...................................................................................................Diskriminacija prema polu ............................................................................Zavisnost .....................................................................................................Vanredno stanje, sukobi i izbjeglitvo ..........................................................Orue za radionicu: Prepreke inkluzivnom obrazovanju ..............................

6

77789

11

11

12

1416

17

1818192024

252527

27

28

292930313233

343536373839


6/86

5

5. Kakopruitipodrkuinkluzivnomobrazovanju?.........................................Promovisanjem pozitivnih stavova ...............................................................Promovisanje inkluzivnog okruenja za uenje ...........................................Promovisanje rane intervencije ...................................................................Promovisanje pozitivnih modela ..................................................................

Promovisanje razvoja odgovarajue politike ...............................................Promovisanje promjene sistema u obrazovanju ..........................................Orue za radionicu: Mapiranje podruja za podrku

inkluzivnom obrazovanju ..............................................

6. Kakodaprofunkcionieinkluzivno obrazovanje ...................................................................................

Promjena u sistemu ......................................................................................kole ............................................................................................................Upravljanje kolama .....................................................................................Nastavnici .....................................................................................................

Uee djece ................................................................................................Uee zajednice .........................................................................................Orue za radionicu: Planiranje aktivnosti .....................................................

Praktinisavjetiiorua:Uvod.............................................................................1. Fiziko okruenje .....................................................................................2. Okruenje za uenje ................................................................................3. Posmatranje i procjena djeteta ................................................................4. Savjet i literatura ......................................................................................5. Meunarodna dokumenta .......................................................................6. Dodatni izvori ...........................................................................................7. Povratne informacije ................................................................................

4040414344

4547

49

5050525354

555557

5859616674

757983


7/86

6

ZahvalnostOvaj dokument je napisala Susie Miles, u bliskoj saradnji sa Shireen Miller, Ingrid Lewis iMarlies van der Kroft (Save the Children Velike Britanije). Urednik je bila Emma Cain.

Nekoliko ljudi je dalo svoje komentare na smjernice tokom procesa pisanja i eljeli bismoda im se zahvalimo na njihovom doprinosu i savjetima. To su: Marion Molteno, AmandaSeel, Jamie Williams, Emmanuelle Abrioux, Janet Holdsworth, Hazel Jones and MelAinscow.


8/86

7

UvodZakogasuovesmjernice?

Ove smjernice su namijenjene obrazovnom osoblju organizacije Save the Children VelikeBritanije (SC UK) i partnerima koji pokuavaju da razviju praksu inkluzivnog obrazovanja,naroito, ukljuivanje djece s razvojnim tekoama u obrazovanje. One su, takoe,namijenjene osoblju i partnerima koji rade u sektorima koji se bave razvojnim tekoama,rehabilitacijom u zajednici i drugim, a koji razvijaju veze sa obrazovnim programima ilimogu biti pozvani da daju doprinos radu na inkluzivnom obrazovanju.

ta one pokrivaju?

Ove smjernice daju holistiki pogled naobrazovne potrebe djece s razvojnimtekoama tako to preispitujuokruenje u kojem sva djeca ue.Centralna poruka je da u redovnimobrazovnim institucijama mogu daukljue djecu koja imaju naroituobrazovnu potrebu zbog zaostajanja urazvoju ili razvojne tekoe. Inkluzivnoobrazovanje podrazumijeva pristupeuenju gdje jedjeteucentrupanje

(a ne nastavni program). Ovi pristupisu zasnovani na prihvatanju injeniceda djeca ue i razvijaju se na razliite naine i razliitom dinamikom i tee stvaranjuokruenja za uenje koje odgovara potrebama svakog djeteta ponaosob, ukljuujui idjecu s razvojnim tekoama.

Svrha ovih smjernica je da podri proces u kojem bi kole postale pristupanijeza djecus razvojnim tekoama i odgovorile njihovim potrebama.1 Pod pristupanou se nepodrazumijeva samo da djeca s razvojnim tekoama idu u kolu to znai da bi ona,takoe, trebalo da imaju koristi od kolovanja i da ostvaruju kurikulum. U isto vrijeme,kolsko okruenje treba da bude eksibilno i da prua podrku, tako da moe da odgovoripotrebama svakog djeteta ponaosob, a ne da samo pretpostavlja da bi dijete trebalo dase prilagodi raspoloivom obliku obrazovanja.

Ove smjernice naglaavaju da unapreenja kvaliteta obrazovanja ide uporedo sa

1 Vidjeti u Save the Children (1999)Ka kolama koje imaju razumijevanja detaljniju

analizu veze izmeu kvaliteta obrazovanja i pruanja razumijevanja za potrebe djece.

Prioritetne potrebe djece srazvojnim tekoama

nijesu posebne, one su osnovne.Djeci s razvojnim tekoama

treba hrana,dom, ljubav i privrenost, zatita

i obrazovanje.


9/86

8

inkluzijom: pristupane, kvalitetne sredine za uenje koje imaju razumijevanja bie korisnesvoj djeci, ali su naroito vane djeci s razvojnim tekoama. Znaajno je, na primjer, dadjeca sa oteenjima sluha sjede na mjestu s kojeg mogu dobro da vide, da nastavnicikoriste velika, jasna slova na tabli i da eliminiu buku iz okoline. Ove mjere e biti pomo uuenju svoj djeci, ali su osobito vane da omogue djeci sa oteenjem sluha da savladaju

kurikulum.

Mi istraujemo prepreke koje sprjeavaju djecu s razvojnim tekoama da ue,naglaavajui znaaj stvaranja okruenja bez barijera, gdje su sva djeca dobrodola i ukojem se vodi rauna o potrebama i mogunostima djece ponaosob.

Mi se usredsreujemo na znaaj suprotstavljanja prevlaujuim shvatanjima i stavovimaprema djeci s razvojnim tekoama, koji esto predstavljaju najveu prepreku pristupudjece s razvojnim tekoama redovnom obrazovanju, ali, takoe, priznajemo potrebu zapraktinim uputstvima o tome kako ukljuiti djecu s razvojnim tekoama na razliitimnivoima.

Iako su smjernice, prvenstveno, fokusirane na kole, dosta informacija je, takoe,relevantno i za itaoce koji se bave djecom i van kole. Isti osnovni principi mogu bitiprimijenjeni na obrazovne programe kako u koli, tako i van nje.

Konano, ne tvrdimo da je razvoj inkluzivnog obrazovanja lak proces. Naglaavamo da jeovo esto zahtjevan i izazovan zadatak za kole i nastavnike koji treba da preispitajusvoja shvatanja, dopune i izgrade svoje kapacitete i razviju nove vjetine kako bi ukljuiliSVE uenike iz odreene zajednice.

Kakosusmjerniceorganizovane?

Smjernice su podijeljene u est poglavlja, s nekim praktinim savjetima i oruima nakraju.

U Poglavlju 1 deniemo kljune termine, poput inkluzivno i integrisano obrazovanje.Zatim, u Poglavlju 2, dajemo razloge zbog kojih SC UK podrava inkluzivno obrazovanje.Poglavlje 3 istrauje meunarodna dokumenta, ukljuujui Konvenciju o pravima djetetaUN (1989) i ta ona kae o obrazovanju i djeci s razvojnim tekoama. Zatim ispitujemo,u Poglavlju 4, neke od prepreka na koje oekujemo da naiemo kada promoviemo irazvijamo inkluzivno obrazovanje. Naini na koje SC UK moe da podri razvoj inkluzivnogobrazovanja dat je u Poglavlju 5 i konano, u Poglavlju 6, dajemo rezime kljunih principai aktivnosti ukljuenih u pretvaranje inkluzivnog obrazovanja u realnost.

U smjernicama ima i studija sluaja. One ne moraju nuno bitii primjeri najbolje prakse,ve ilustruju neke od pitanja i izazova i daju primjere nekih pristupa koji mogu biti odpomoi drugim itaocima.


10/86

9

Kakokoristitismjernice?

Oruazaradionice

Na kraju svakog odjeljka nai ete orua za radionice. U ovo su

ukljuena pitanja i aktivnosti koja e vama i vaem timu pomoi dapromiljate kroz neka pitanja koja su pokrenuta, uzimajui u obzirkako se ona uklapaju u va konkretni kontekst. Iako su ova oruauraena da bi ih koristili timovi (voe projekta, zemaljski/regionalnimenaderi ili u zajednikom radu s partnerskim organizacijama),njih, takoe, mogu da itaju i koriste i individualni itaoci.

Praktinisavjetiiorua

Na kraju ovih smjernica nai ete nekoliko strana sa dodatniminformacijama koje e, moda, biti korisne nekim itaocima.One daju savjete i praktina orua za ukljuivanje djece srazvojnim tekoama u redovne kole. Meutim, nije namjeraovih strana i glavnih smjernica da budu knjiga recepata takav pristup ne bi funkcionisao!

Od vas zavisi kako ete koristiti ove strane. Na primjer, neke

mogu biti korisne da se iskopiraju kao materijal za sastanke iliobuku za inkluzivno obrazovanje. Neke, prosto, mogu da vamprue dodatne informacije ili ek liste, da biste proirili ono toste proitali u brouri.

Poster

Uz ovu brouru, takoe, ide i poster. Zaposleni u SC UK koji se bave ovom oblaui partneri su nas zamolili da uradimo poster s nekim kratkim, simpatinim porukama o

inkluzivnom obrazovanju. Ubrzo smo shvatili da je potreban neki bolji resurs, ali smotakoe pratili i originalnu ideju i uradili poster koji ide uz ovu brouru tako to smo naglasilinekoliko kljunih poruka. Moete ga postaviti u svoju kancelariju, podijeliti kopije drugimagencijama ili ga koristiti tokom obuke i podizanja svijesti.

Orua zaradionice

1


11/86

10

Budunost

Ove smjernice ne pretenduju da budu denitavan vodi za inkluzivno obrazovanje. Onepredstavljaju jedan stalni proces uenja i razmjene u okvirima SC UK. Nadamo se da eone biti aurirane, poboljane, poveane i ponovo izdate.

Molimo vas da nam kaete ta mislite o ovom resursu. Dajte nam svoje sugestije zapoboljanje ili dodatke i recite nam da li imate neko drugo iskustvo ili studije sluaja kojebi mogle ilustrovati pojedina pitanja.

U praktinimsavjetimaioruubroj7vidjetipredloena pitanja za povratnu informaciju


12/86

11

1.ta je inkluzivno obrazovanje?

U ovom poglavlju objasniemo koncept inkluzivnog obrazovanja, kako seono primjenjuje na djecu s razvojnim tekoama i kako se to razlikuje od specijalnogobrazovanja.

Inkluzivno obrazovanje je proces porasta uea svih uenika u kolama, ukljuujuii one s razvojnim tekoama.2 Rije je o restrukturiranju kulture, politike i prakse ukolama tako da one odgovaraju razliitim uenicima u njihovom mjestu. Ono ima sljedeekarakteristike:3

Inkluzivno obrazovanje

prihvata da sva djeca mogu da ue; prihvata i potuje razlike kod djece: uzrast, pol, nacionalnost, jezik, razvojnu

tekou, HIV i TB status itd; omoguava obrazovnim strukturama, sistemima i metodologijama da odgovore

potrebama sve djece; dio je ire strategije za promovisanje inkluzivnog drutva; dinamian je proces koji stalno evoluira.

Inkluzivno obrazovanje se razlikuje od specijalnogobrazovanja koje se pojavljuje

u razliitim oblicima, ukljuujui specijalne kole, mala odjeljenja i integraciju djecepojedinano uz specijalizovanu podrku. Prije nego to preemo na istraivanje ovihrazliitih pristupa obrazovanju za djecu s razvojnim tekoama, bilo bi korisno da pojasnimota podrazumijevamo pod pojmom razvojnatekoa.

tapodrazumijevamopodrazvojnomtekoom?

Nema jedne, opteprihvaene denicije pojma razvojnatekoa. SC UK vjeruje da onoto ometa dijete nije smetnja sama po sebi. Nain na koji drutvo odgovara na djetetovupotekou je ometajuci, jer stvara diskriminaciju i prepreke za uee (ukljuujui uee

u obrazovanju).4

2 Prilagoeno iz:Index for Inclusion: Developing learning and participation in schools(2002), Centre for Studies in Inclusive Education, Bristol, United Kingdom.3 Ova denicija inkluzivnog obrazovanja je koriena tokom Meunarodnog seminarakonzorcijuma za razvojne tekoe i razvoj o integrisanom obrazovanju u Agri, Indija 1998. Otadaje bila ukljuena, skoro doslovce, u Junoafriki White paper o inkluzivnom obrazovanju, marta2000.4Prilagoeno iz: SC UK Disability Policy, 1998.


13/86

12

Razumijevanje razvojne tekoe na ovakav nain opisano je kao socijalnimodel. On serazlikuje od medicinskogmodela tako to odgovornost za promjene stavlja na drutvo,a ne na individuu koja ima razvojnu tekou.

tajespecijalnoobrazovanje?

Specijalno obrazovanje je evoluiralo kao odvojen sistem obrazovanja za djecu s razvojnimtekoama van redovnog sistema, na osnovu pretpostavke da djeca s razvojnimtekoama imaju potrebe kojima ne bi moglo biti odgovoreno u redovnim kolama.Specijalno obrazovanje postoji u itavom svijetu u obliku dnevnih kola ili internata i malihodjeljenja u sastavu redovnih kola.

Specijalnekole

Specijalne kole su obino organizovane u skladu sa kategorijama razvojnih tekoa,kao to su kole za slijepu ili gluvu djecu, za djecu s tekoama u uenju, probleme uponaanju, zike i kombinovane smetnje. Odvojeno obrazovanje za djecu s razvojnimtekoama imalo je za rezultat odvojenu kulturu i identitete ljudi s razvojnim tekoama,kao i izolaciju od njihovih domova i zajednica. Specijalni nastavnici, takoe, podijeljenisu u kategorije. Oni imaju dodatnu obuku ili iskustvo u oblasti Brajeve azbuke, jezikaznakova itd. Dalja podvojenost postoji na univerzitetima, u dravnim tijelima, udruenjima

roditelja i organizacijama ljudi s razvojnim tekoama.

Veina siromanijih zemalja sposobna je da prui obrazovanje samo veoma malom brojudjece s razvojnim tekoama. Ono se, u principu, odvija u institucijama smjetenim ugradovima ili drugim mjestima gdje djeca mogu biti daleko od kue. Ovo slabi porodineveze, otuuje ih od porodinog ivota i od budueg zaposlenja u toj zajednici. Djeca srazvojnim tekoama, naroito djevojice, jo su ranjivije u pogledu zikog i seksualnogzlostavljanja. Ova ranjivost je poveana, ako se obrazuju u institucijama internatskogtipa.

Postoje, meutim, neke prednosti dnevnog pohaanja specijalnih kola (obino u gradskim

sredinama). Sljedea tabela daje neke od prednosti i nedostataka dnevnih specijalnihkola.


14/86

13

Prednosti

Nedostaci

Specijalne kole mogu biti razvijenekao izuzetni centri.

Specijalnih kola obino nema uneposrednoj okolini djeteta.

Koncentracija stunjaka o konkretnimsmetnjama u razvoju.

Strunjaci su dostupni samo malombroju djece.

Broj uenika po nastavniku omoguavada se svakom djetetu posveti viepanje.

Sistem nastave je veoma skup. Zbogtoga se teko moe priutiti, nije odrivza svu djecu.

Djeca rastu zajedno s vrnjacimasa smetnjama u razvoju i razvijajuzajedniku kulturu.

Djeci je teko da se ponovo naviknu naivot u svojim porodicama, s vrnjacimai u zajednicama.

Trokovi kolovanja po djetetu u specijalnom obrazovanju su preveliki za veinu zemalja.Vlade prepoznaju potrebu za razvijanjem sistema koji manje kotaju, a koji e pruatikvalitetno obrazovanje svoj djeci.

Zaposleni u specijalnom obrazovanju sve vie vide potrebu za uspostavljanjem veza sredovnim sistemom kako bi se to vie pribliili inkluzivnoj praksi.

Mala(specijalna)odjeljenja

Mala odjeljenja za specijalno obrazovanje su ponekad prikljuena redovnim kolama. Unjima obino predaju specijalni nastavnici koji predaju djeci razliitih uzrasta, u posebnojuionici u koli ili dvoritu. Djeca mogu imati cjelodnevni boravak u ovom odjeljenju ilimogu biti ukljuena u redovna odjeljenja na odreenim asovima, na primjer na asuzikog vaspitanja ili nekog drugog predmeta.

Prednost kolskog sistema koje ima specijalna odjeljenja je da servisi mogu biti pruaniblie kui djeteta i na razliitim lokacijama. Djeca, dakle, imaju bolje mogunosti da idu ukolu sa svojim prijateljima i da budu dio zajednice.

Nedostatak je to to ovo moe poveati segregaciju djece koja su ranije bila ukljuena

u redovna odjeljenja. Ovo, takoe, moe da ogranii mogunosti za uenje zbog togato su djeca razliitog uzrasta, s razliitim potekoama i potrebama u uenju, ponekad,smjetena u istu grupu.


15/86

14

U Zambiji je bio uraen projekat dijete-djetetu da bi se prevazile barijere stvoreneformiranjem jednog ovakvog odjeljenja. Djeca sa smetnjama u razvoju i prosjena

djeca bila su uparena da pomognu prevazilaenje podjela izmeu odjeljenja i ostatkakole. Ovo odjeljenje sada se koristi kao resurs baza, djeca su potpuno ukljuena uredovnu kolu, a specijalni nastavnici rade u redovnoj koli. (Dalje detalje vidjeti u:Studija sluaja Zambije, Poglavlje 4.)

Nastavnicizapodrku

Nastavnici u specijalnim kolama koriste specijalizovane metode i vjetine za poduavanjedjece s razvojnim tekoama. Za razliku od uloge specijalnih nastavnika, uloga nastavnikaza podrku je da omogue da sva djeca budu ukljuena u redovna odjeljenja tako topruaju podrku redovnim nastavnicima. Nastavnici za podrku mogu djelovati na vierazliitih nivoa: mogu biti volonteri iz lokalne zajednice, roditelji ili visoko kvalikovanisavjetnici koji pruaju podrku veem broju kola u svojoj optini.

Nastavnik za podrku moe biti dodatna pomo u odjeljenju, iji je zadatak da radi s jednim konkretnim djetetom ili sa odjeljenjem. Na drugom nivou, nadzornici mogu darade eksibilno sa kolama na prilagoavanju i unaprjeenju nastavnih metoda (gdje jeto neophodno), tako da bi sva djeca podjednako imala koristi od toga. Na primjer, onimogu da pomau nastavnicima da promijene nain komunikacije, tako da djeca moguda govore i uestvuju u nastavi, uprkos njihovim ogranienjema sa sluhom, govorom ili

razumijevanjem.

Nastavnici za podrku mogu da imaju vanu ulogu u nagraivanju, motivisanju i stimulisanjunastavnika tako to e im davati praktinu podrku i savjete, identikovati potrebe zaobukom i obezbjeivati dodatnu podrku. Ovo moe biti pomo za mijenjanje upornihnegativnih stavova prema razvojnim tekoama. Ali, trokovi zapoljavanja nastavnika zapodrku obino su preveliki za veinu zemalja. Tamo gdje je ovo sluaj, lanovi zajednicemogu biti podstaknuti da volontiraju.

Kakvajerazlikaizmeuintegrisanogiinkluzivnogobrazovanja?

Termini integrisan i inkluzivan esto se koriste alternativno, kao da oznaavaju istustvar. Meutim, oni predstavljaju velike razlike u lozoji. Korisno je razjasniti njihovarazliita znaenja, kao i za ljude u praksi da koriste isti jezik.

Razumijemo da u nekim jezicima nije uvijek mogue napraviti razliku izmeu integracije i


16/86

15

inkluzije. Meutim, vjerujemo da je razumijevanje ove razlike u engleskom jeziku korisnoi da je vano u promovisanju inkluzivnije prakse. Jednostavna razlika je:

integrisano obrazovanjeje kada djeca sa smetnjama u razvoju idu u redovnekole (tj. naglasak je na procentu pohaanja)

inkluzivno obrazovanje je kada djeca sa smetnjama u razvoju ue efektivnokada su ve u redovnim kolama (tj. naglasak je na kvalitetu obrazovanja)

U integrisanom obrazovanju dijete se posmatra kao problem

Individualni ili medicinski model determinie model razvojne smetnje, tako da se dijetemora mijenjati ili biti rehabilitovano da bi se uklopilo u kolski sistem i drutvo. Na primjer,gluvo dijete moe nositi sluni aparat i od njega se moe oekivati da naui da govori

kako bi se uklopilo. Ali, od nastavnika i od ostale djece ne oekuje se da naue jezikznakova ili druge oblike komunikacije. Od djeteta s razvojnom tekoom oekuje se dapoloi standardizovane testove kako bi napredovalo u koli, inae e morati da ponavljarazred ili e biti primorano da odustane.

Uinkluzivnomobrazovanjuoekujesepromjenasistema,ne djeteta

Inkluzivno obrazovanja je proizalo iz socijalnog modela razvojnih potekoa. Ono razumije

da su sva djeca razliita i da kola i obrazovni sistem treba da se promijene kako biodgovorili potebama svih uenika kako onih koji imaju razvojne tekoe tako i onih kojiih nemaju. Meutim, inkluzija ne znai asimilovanje ili isto oekivanje od svakog. Kljuniinilac je eksibilnost priznavanje injenice da djeca ue razliitom dinamikom i da sunastavnicima potrebne vjetine da bi pruili podrku njihovom uenju na eksibilan nain.U veini sluajeva djeci treba dobra i jasna nastava, kojoj imaju pristup. Ovo ukljuujekorienje razliitih metoda da bi se odgovorilo razliitim potrebama djece, njihovimrazliitim kapacitetima i dinamikama razvoja (Vidjeti dijagram na kraju poglavlja).

Moeliintegrisanoobrazovanjevoditiinkluzivnom?

Integrisano obrazovanje esto je shvaeno kao stepenica ka inkluzivnom obrazovanju.Meutim, glavno ogranienje integrisanog obrazovanja je to to dok god kolski sistemiostaju rigidni, samo djeca sa odreenim smetnjama u razvoju mogu biti integrisana. Nekadjeca s razvojnim tekoama ne mogu nikada biti pripremljena ili rehabilitovana dovoljnoda bi bila prihvaena u tradicionalnoj redovnoj uionici.


17/86

16

Podrkadjeijemrazvoju

Inkluzivno obrazovanje tei da podri i da se nadvee na zapoeti proces razvoja svakogdjeteta. Treba se baviti svim aspektima razvoja djeteta (emocionalnim, intelektualnim,kreativnim, socijalnim i zikim) da bi djeca postigla svoj puni potencijal. Da bi se ovouradilo, osnovno je da nastavnici dobro razumiju kako djeca ue i razvijaju se.

Kakomoeteizmjeritirazvojdjeteta?

Iako postoje utvreni stadijumi u razvoju svakog djeteta primjenljivi u svim kulturama(naroito oni ziki), nemogue je istraivati razvoj djeteta bez osvrta na kulturu i kontekstu kojem ono odrasta. tavie, dinamika i redosljed razvoja su razliiti za svako dijete:djeca ue iste stvari na razliite naine i razliitim ritmom. Kratkorona zaostajanja urazvoju mogu biti rezultat razliitih inilaca i ovo, ponekad, moe oteati identikovanjezaostajanja u razvoju koje je povezano s razvojnom tekoom.

Zaostajanje u razvoju

Ima nekoliko uzroka za zaostajanje u razvoju, kao to su nedostatak sigurnosti u porodici,nasilje, nedostatak panje, nedovoljna ishrana, bolest ili razvojna tekoa. Tamo gdje

je zaostajanje u razvoju oigledno i trajno to onemoguava dijete da se nosi sasvakodnevnim ivotom, moda je potrebna dodatna panja, bilo da e to biti poboljanoznanje i vjetine nastavnika, bilo da e se djetetom pozabaviti neka iskusna organizacijaili pojedinac.

Idividualne razliketrebalo bi prepoznavati i

pozdravljati kao dio

inkluzivnog procesa.

Vidjeti praktinesajeteioruebroj5zadalje detalje o razvoju i procjeni


18/86

17

Mijenjanje obrazovnog sistema

Inkluzivna

kola

Pozitivnistavovi

uiteljaAlternativne

metode

obrazovanjauitelja

Odgovarajuauila i oprema u

kolama

Plan program

usmjerenna dijete

i

Fiziki dostupnasredina

Fleksibilnemetode nastave

Di

jeca ostaju ukoli ne

ponavljajurazred

Dobra podrka

uiteljima ikolama

Ukljuenostroditelja i

zajednice


19/86

18

2.Zato Save the Children promovie

ukljuivanjedjecesrazvojnimtekoamauobrazovanje?

U ovom poglavlju pogledaemo:pomijeranje stavova u SC UK,obrazovnu strategiju SC UK,kave su koristi od inkluzije?

Pomijeranje stavova u okviru Save The Children-a

SC UK ima dugu istoriju podrke radu s djecom s razvojnim tekoama,5 ali promocijainkluzivnog obrazovanja u ovoj organizaciji relativno je skoranja. Do kasnih 1980-tihSC UK je podravala specijalno obrazovanje u odreenom broju razliitih programa pozemljama.

Preispitivanjespecijalnogobrazovanja

Kroz preispitivanje podrke specijalnoj koli u Kemisetu, u Maroku, SC UK je razviosvoju Politiku ometenosti zasnovanu na podrsci u lokalnoj zajednici. kolu je osnovalaorganizacija SC UK kao odgovor na potrebe djece koja su imala djeiju paralizu. To je bilakola internatskog tipa za itavi Maroko, sa visokim akademskim standardima. Meutim,iz analize njenog rada se ispostavilo da ovaj pristup nije udovoljio najboljem interesudjeteta sa tekoama, pa je 1986. godine donesena dluka da se na neko vrijeme ukinepodrka ovoj koli.

Razvijanjepristupaostajanjauzajednici

Prvi globalni savjetnik za ometenost u razvoju Save the Children-a UK postavljen je1987, u londonskoj kancelariji, sa zadatkom izrade politike za ometenost u razvoju zaovu organizaciju. Cilj je bio napraviti pregled istorije podrke djeci s razvojnim tekoamai razmotriti tekue promjene u praksi. Razvijena je politika koja daje podstrek usvajanjurehabilitacije u zajednici (RuZ) i integrisanom obrazovanju (termin inkluzivnoobrazovanje nije bio uveden do sredine 1990-tih).5 Potrebe i prava djece s razvojnim tekoama bile su ukljuene kao jedan od sedam lanova Djejepovelje, koju je sastavio osniva Save the Children-a, Eglantyne Jebb, a koja je kasnije izrasla u Konvencijudjejih prava UN (1989).


20/86

19

Ova politika je uskladila pristup ometenosti u razvoju Save the Children-a UK saprincipimaprimarne zdravstvene zatite (na kojima se temelji navei dio poslova Save theChildren-a) i djejih prava, koji su u osnovi rada cijele organizacije. Sva djeca s tekoamau razvoju imaju pravo na zdravstvene, obrazovne i socijalne usluge, i da ostanu sa svojimporodicama.

Znaajobrazovanjauokvirupristuparehabilitacijeuzajednici

Obrazovanje djece s razvojnim tekoama smatra se prioritetom u okviru konteksta RuZprograma. Zastupnici RUZ su promovisali integraciju djece ometene u razvoju u njihovelokalne kole. Sljedea faza je bila podsticanje na promjene u okvirukola radi podrkeukljuivanju djece ometene u razvoju, i ovo pomijeranje od integracije ka inkluziji podrano

je na Konferenciji Obrazovanje za sve (EFA), odranoj u Jomtienu 1990.

Usredsreivanje na inkluzivno obrazovanje osnaeno je tokom 1990-tih s pregledima idokumentacijom programa za integrisano obrazovanje u Junoj Africi i Jugoistonoj Aziji.Ovo je dovelo do usvajanja inkluzivnih pristupa u okviru ministarstava prosvjete kaoalternative specijalnim kolama ili stvaranju specijalnih odjeljenja pri kolama. Sadamnoga ministarstva prosvjete inkluzivno obrazovanje smatraju dijelom unaprjeenja kolei inicijativa Obrazovanje za sve.

Obrazovna strategija Save the Children-a UK

Obrazovna strategija Save the Children-a UK naglaava znaaj garancije da e kvalitetnoobrazovanje biti obezbijeeno za ugroenu i marginalizovanu djecu ukljuujui djecu

ometenu u razvoju:

Obrazovna strategija SC UKCiljbr.2:Inkluzija

Da obezbijedi da obrazovanje bude dostupno djeci marginalizovanoj po pitanjusiromatva, socijalnog statusa, jezika, pola, razvojne tekoe, nacionalnosti i

oboljelih od HIV/AIDS-a.

Djeca ometena u razvoju ine naroito ranjivu grupu i nalaze se meu onima koji imaju

najnepovoljnije prilike za obrazovanje. Iako statistiki podaci nijesu pouzdani, znamo daveina djece s razvojnim tekoama u siromanijim zemljama ne ide u kolu. Nacionalnipodaci pokazuju da je samo 1-3 % djece ometene u razvoju upisano u specijalne kole.6Malo se zna o broju djece s tekoama u razvoju koja pohaaju redovne kole. SC UK sesuprotstavlja svim oblicima diskriminacije i ima za cilj promovisanje prava na ivot, razvoj,obrazovanje, zdravlje i zatitu za svu djecu, bila ometena u razvoju ili ne.

6 Savolainen, H, Kokkala, H i Alasuutari, H (prireivai), 2000, Meeting Special and Diverse EducationalNeeds: making inclusive education a reality, str. 5, Odjeljenje za meunarodnu saradnju za razvoj, Finska.


21/86

20

U isto vrijeme, ova obrazovna strategija naglaava da je kvalitet obrazovanja jednakovaan kao i pristup obrazovanju:

Obrazovna strategija Save the Children-a UK

Ciljbr.1:SvrhaikvalitetobrazovanjaOpskrbiti djecu znanjem, vjetinama i razumijevanjem kako bi im pomogli da se nose

sa izazovima stvarnog ivota i da postanu aktivni lanovi drutva

SC UK vjeruje da je dobro, kvalitetno obrazovanje ono koje je odgovarajue, podesno,u skladu s razvojem i participativno a sve ovo su, takoe, i karakteristike inkluzivnogobrazovanja. Serija Smjernice za kvalitet obrazovanja(kojima pripada i ovaj dokument)daju nacrt razliitih aspekata kvalitetnog obrazovanja u vie detalja. Kroz ovu serijunaglaavamo znaaj ukljuivanja sve djece, suprotstavljajui se diskriminaciji i predrasudi,

nadgraujui snage djece i koristei pristupe u ijem sreditu je dijete.

Obrazovanjenemoebitiinkluzivno,adanijekvalitetnoiobrnuto,obrazovanjenemoebitikvalitetno,adanijeinkluzivno.

Koje su koristi od inkluzije?

Inkluzivnoobrazovanjemoepomoidaseprekinekrugsiromatvaiiskljuenosti

Ometenost u razvoju i siromatvo su blisko povezani. Siromana djeca imaju manjemogunosti za ranu intervenciju i podrku, i za njih je vjerovatnije da e imati dugotrajnerazvojne tekoe. Obrnuto, vea je vjerovatnoa da e porodice koje se bore sa razvojnomtekoom biti zarobljene siromatvom zbog spektra izazova, ukljuujui negativnestavove, probleme sa mobilnou, zaraivanjem, probleme vezane za njegu djeteta itd.Djeca i porodice koje se nose sa ometenou u razvoju, sistematski su iskljuene i to susiromanije, to je vea vjerovatnoa da e biti iskljuene.

Obrazovanje moe da prui praktine vjetine i znanje potrebne da se prekine krugsiromatva. Ali, inkluzivno obrazovanje ide dalje od pruanja prilike djeci ometenoj u razvojui odraslima da se bore s predrasudama, da postanu vidljivi i steknu samopouzdanje, dagovore za sebe i da grade sopstvenu budunost u okviru redovnih tokova drutva.


22/86

21

Inkluzivnoobrazovanjeomoguavadjecisrazvojnimtekoamadaostanuusvojimporodicamaizajednicama

Smjetanje djece van njihovih domova i porodica da bi pohaali specijalne koleinternatskog tipa je suprotno njihovim pravima na dom, porodicu i ukljuenost u zajednicu.

Iako, ponekad, moe biti obrazovnih koristi od pohaanja specijalne kole, odvajanjedjece s razvojnim tekoama od njihovih porodica i zajednica esto potvruje predrasudedrutva prema ljudima ometenim u razvoju.

Djeca s razvojnim tekoama naroito su ranjiva u pogledu zloupotrebe u samim

institucijama koje su osnovane da bi ih zatitile. Tamo oni vie zavise od veeg broja

odraslih, esto za veoma intimne oblike njege.7

Djeca s razvojnim tekoama koja ive u institucijama, naroito su ranjiva u pogleduzanemarivanja, i zike i seksualne zloupotrebe. Ova djeca koja u potpunosti zaviseod onih koji ih njeguju u svakodnevnom ivotu, najvie e biti izloena riziku naroito

veoma mala djeca i djevojice s razvojnim tekoama. Kada se zloupotreba desi, djecaizolovana u institucijama nemaju nikoga ko bi im pomogao da se poale ili odbrane. (Vidjetiu Poglavlju 4. vie detalja po pitanju zavisnosti.)

SC UK je posveen promovisanju inkluzivne prakse u zajednici. Prethodna iskustva upruanju podrke specijalnim kolama internatskog tipa, potvrdila su znaaj mogunostida djeca ostanu sa svojim porodicama, gdje god je to mogue. Svi pokuaji da se utie napromjene iz samih institucija propali su. Tekua politika SC UK je, dakle, pruanje podrkealternativama institucionalne njege.

Inkluzivnoobrazovanjemoepopravitikvalitetobrazovanjazasve

Inkluzivno obrazovanje moe djelovati kao katalizator promjena u obrazovnoj praksi,vodei ka boljem kvalitetu obrazovanja. Ukljuivanje djece ometene u razvoju u redovnekole, izazov je za nastavnike da razviju bolje pristupe u ijem je sreditu dijete, koji suparticipativni i ukljuuju aktivnu nastavu a od toga koristi imaju sva djeca.

Nastavnici esto misle da su im potrebne specijalne vjetine da bi poduavali djecu srazvojnim tekoama, ali iskustvo pokazuje da u veini sluajeva djeca ometena u razvojumogu biti ukljuena kroz jednu dobru, jasnu i pristipanu nastavu koja daje podstrek

aktivnom ueu djece. Sve su ovo vjetine koje su neophodne nastavnicima da bi svojdjeci pruili kvalitetno obrazovanje, imala ona razvojne tekoe ili ne. Pored ovih vjetina,nastavnicima, takoe, moe biti potrebna neka specina tehnika pomo i/ili opremakako bi odgovorili potrebama djece sa odreenim razvojnim tekoama.

Inkluzivno obrazovanje je uvedeno u mnoge zemlje sa skromnim budetom za obrazovanje7Jones, H, Disabled Childrens Rights a practical guide, Save the Children, tokholm, vedska, 2000,44.


23/86

22

i sa, relativno, malom tehnikom pomoi. Poboljanja u kvalitetu nastave i postignuauenika (kao i manji procenti naputanja kole i ponavljanja), neki su od pozitivnihrezultata.

Inkluzivnoobrazovanjemoepomoiprevazilaenjudiskriminacije

Diskriminativni stavovi prema ljudima ometenim u razvoju opstaju u drutvu zbognedostatka svijesti i informacija, kao i malo, ili nimalo, iskustva ivljenja u blizini ljudi srazvojnim tekoama. Teko je sruiti ove prepreke u stavovima, ali iskustvo je pokazaloda, u okvirima pravog konteksta, djeca mogu bolje prihvatiti razlike od odraslih. Naadjeca su budui roditelji, nastavnici, pravnici i kreatori politike. Ako oni idu u kolu sadjecom ometenom u razvoju, nauie da ne prave diskriminaciju to je lekcija za itavivot.

... od ovog programa svi imaju koristi. Djeca koja nemaju razvojne tekoe imaju koristiod interakcije: oni puno ue od djece ometene u razvoju, npr. drutvenu odgovornost.

Dugo smo se pitali: Kako moemo da odgovorimo individualnim potrebama?, ali teksmo sa ovim programom razumjeli kako da to uradimo ... prekinuti ovaj program bilo

bi kao traiti od grenika koji se pokajao da se vrati svojim grijesima! Obrazovanje

je za sve!

Pokrajinski slubenik za obrazovanje, Lesoto

Inkluzivno obrazovanje promovie iru inkluziju

Inkluzivno obrazovanje je u skladu sa globalnom politikom za ometenost u razvoju Save

the Children-a UK, to se odraava u pristupu duplog kolosjeka u programima za razvojnetekoe:

1) Podrka ciljanim inicijativamakoje jaaju kapacitete djece ometeneu razvoju i njihovih porodica da odbrane svoja prava i da se bave sopstvenimprioritetima (npr. podrka udruenjima ljudi s razvojnim tekoama, rehabilitacijau zajednici, itd),

2) Integrisanje perspektive razvojnih tekoau sve oblasti rada Save theChildren-a UK kako bi se borili protiv diskriminacije i iskljuenosti, obezbjeujuida su prava i potrebe djece s razvojnim tekoama uzete u obzir u svimprogramima.


24/86

23

Inkluzivno obrazovanja odgovara obijema ovim tenjama: ono promovie aktivnosti kojepomau djeci s razvojnim tekoama da razviju svoj puni potencijal, postanu samostalni iuestvuju u svojim zajednicama. U isto vrijeme, ono se bori protiv diskriminatornih stavovau zajednici, pomaui roditeljima da misle pozitivno o svojoj djeci ometenoj u razvoju ipromoviui iru drutvenu inkluziju.

Inkluzivno obrazovanje jestrategija

koja doprinosi konanom ciljupromovisanja inkluzivnog drutva.

Sue Stubbs, savjetnik za razvojne tekoeSC UK 1991- 2001.


25/86

24

Oruezaradionicu

Obrazovneprilikezadjecusrazvojnimtekoama

Saetak

SC UK vjeruje da inkluzivno obrazovanje: moe da pomogne da se prekine krug siromatva i iskljuenosti omoguava djeci da ostanu sa svojim porodicama i u svojim zajednicama moe da pobolja kvalitet obrazovanja za sve moe da pomogne prevazilaenju diskriminacije promovie iru inkluziju.

Aktivnost

Koliko je inkluzivno obrazovanje poznato i/ili zastupljeno u vaemkontekstu?

Koje druge mogunosti za obrazovanje su u ovom trenutku dostupne djeciometenoj u razvoju u vaem kontekstu (npr. specijalne kole, neformalnoobrazovanje kod kue itd)? Zapiite svaki primjer na kartici.

Podijelite se u manje grupe, od kojih e svaka uzeti po jedan primjer iprodiskutovati sljedea pitanja:a) Do koje mjere ovaj pristup ima uticaja na pravo djeteta da ostane sa

svojom porodicom i u svojoj zajednici?b) Do koje mjere ovaj pristup osnauje nastavne metode, unaprjeujekvalitet obrazovanja za sve?

c) Do koje mjere ovaj pristup ima uticaja na diskriminaciju?d) Do koje mjere ovaj pristup promovie ukljuivanje djece s razvojnim

tekoama u iru zajednicu?

Pridruite se nekome iz druge grupe i uporedite zakljuke.


26/86

25

3.Inkluzivno obrazovanje i pravaU ovom poglavlju objasniemo glavne meunarodne konvencije relevantne za obrazovanjei djecu s razvojnim tekoama.

KonvencijaopravimadjetetaUjedinjenihnacija(1989)taonakaeodjeciometenojurazvojuiobrazovanju?

SC UK je posveen tome da djeja prava postanu realnost i njegov rad se oslanja naKonvenciju o pravima djeteta Ujedinjenih nacija (1989). Ova Konvencija titi i promovieprava sve djece, ukljuujui i djecu s razvojnim tekoama. lanovi 2, 23, 28. i 29. naroitosu relevantni za prava djece s razvojnim tekoama.

lan2:Nediskriminacija

Sva prava jednako se odnose na svu djecu, bez izuzetka. Obaveza je drave da

zatiti djecu od bilo kakve diskriminacije i da preduzme jasnu akciju za promovisanje

njihovih prava.

lan 2 je kljuni lan za djecu s razvojnim tekoama. On jasno izlae da se svaki lanprimjenjuje jednako i bez izuzetka na svu djecu, bez obzira na rasu, boju koe, pol,razvojnu tekou, roenje ili drugi status.

Dakle, djeca ometena u razvoju imaju ista prava kao sva druga djeca. Ovo ukljuuje pravo

na obrazovanje, na ivot i razvoj, pravo da znaju svoju porodicu i da ona brine o njima, dauestvuju u zabavnim aktivnostima i da se njihov glas uje.

Meutim, djeca ometena u razvoju redovno se srijeu sa diskriminacijom i mnoga, poputdjevojica s razvojnim tekoama ili djece ometene u razvoju iz drugih manjinskih grupa,suoavaju se s brojnim oblicima diskriminacije. U mnogim sluajevima, djeca s razvojnimtekoama ne pohaaju kolu zbog diskriminatornih stavova ili nedostatka svijesti o tomekako bi oni trebalo da budu ukljueni.

Djeca ometena u razvojuimaju pravo na obrazovanje.

kole su odgovorneza obrazovanje sve djece.


27/86

26

lanovi28i29:Obrazovanje

Dijete ima pravo na obrazovanje i dunost je drave da obezbijedi da je osnovno

obrazovanje besplatno i obavezno, da podstakne razne oblike srednjokolskog

obrazovanja dostupnog svakom djetetu i da uini visoko obrazovanje dostupnim

svima na osnovu kapaciteta.

lan 28 potvruje da sva djeca, ukljuujui i onu s razvojnim tekoama ili tekoama uuenju, imaju pravo na obrazovanje. Meutim, nema konkretnog pominjanja znaaja raneintervencije i predkolskog obrazovanja, to bi moglo pomoi smanjenju uticaja razvojnihtekoa.

Komitet za Konvenciju o pravima djeteta UN dalje je razmatrao kljuna pitanja koja suproizala iz nekih lanova. Ovo slui za pomo u njihovom tumaenju i sprovoenju. Oviciljevi obrazovanja dalje su elaborirani u Optem komentaru br. 1.8

lan23:Pravadjeceometeneurazvoju

Dijete ometeno u razvoju ima pravo na posebnu njegu, obrazovnje i obuku kako

bi mu/joj se pomoglo da uiva potpun i prijatan ivot u dostojanstvu i da postigne

najvei mogui stepen samostalnosti i socijalne integracije.

lan 23 naglaava da, radi sprovoenja principa nediskriminacije, djeca ometena u razvojuimaju pravo na to da se odgovori na njihove individualne potrebe. Ovaj lan preporuuje dadjeca s razvojnim tekoama mogu imati potrebu za posebnom njegom. Ovo nagovjetava

da su jedini problemi s kojima se suoavaju djeca s razvojnim tekoama rezultat njihovihrazvojnih tekoa. Nema pomena o barijerama s kojima se djeca srijeu u drutvu.

Na nesreu, lan 23 lako moe biti pogreno protumaen. On bi mogao opravdatisegregaciju djece ometene u razvoju, jer su ona viena kao neko kome je potrebnaposebna njega. Ovo, takoe, nagovjetava da djeca ometena u razvoju mogu da imajupristup svojim pravima samo tamo gdje to resursi dozvoljavaju, poto je posebna njega,obino, skupa.

Ukupni naglasak lana 23 je vie na dobrobiti nego na pravima. On ne promovieinkluzivno obrazovanje ili inkluzivnu socijalnu politiku. Meutim, Standardna pravila UN

o izjednaavanju mogunosti za osobe sa ometenou jasno pokazuju da prava ljudiometenih u razvoju treba ostvarivati kroz politiku inkluzije. Kombinacija ovog principa iprava, koja se nalaze u Konvenciji o pravima djeteta UN, odreuje prava djece ometeneu razvoju.98 Opti komentar br. 1: Ciljevi obrazovanja, lan 29 (1) 2001.Http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/(symbol)CRC.GC.2001.19 Jones, M i Basser Marks, LA, Beyond the Convention on the Rights of the Child: The rights of childrenwith disabilities in international law, The International Journal of Childrens Rights, 5, 177-192, Kluwer LawInternational, Netherlands 1997. Citirano u Childrens Rights (vidjeti prethodnu napomenu).


28/86

27

SaoptenjeizSalamankeiOkvirzadjelovanje(1994)

Saoptenje iz Salamanke i Okvir za djelovanje pruaju detaljniji vodi o inkluzivnomobrazovanju u meunarodnim okvirima. Oni su nastali na Svjetskoj konferenciji oobrazovanju djece sa posebnim potrebana odranoj 1994. u Salamanki, u paniji u

saradnji sa Organizacijom za obrazovanje, nauku i kulturu UN (UNESCO), kako bi seunaprijedili ciljevi Obrazovanja za sve (EFA). Na konferenciji su razmatrane izmjenepolitike neophodne za promovisanje inkluzivnog obrazovanja. Uesnici su se bavilirazvijanjem naina na koje bi kole mogle da poslue svoj djeci, naroito onoj s posebnimobrazovnim potrebama, a da ne stvaraju odvojeni sistem. Sljedei citati su preuzeti izDijela 2, Saoptenja iz Salamanke. Oni jasno pokazuju da sva djeca imaju jedinstveneobrazovne potrebe i da imaju pravo da pohaaju svoje lokalne kole:

Trebalo bi da budu osmiljeni obrazovni sistemi i sprovedeni obrazovni programikoji bi uzeli u obzir iroku raznovrsnost ovih karakteristika i potreba.

Oni koji imaju posebne obrazovne potrebe moraju imati pristup redovnim kolamakoje bi trebalo da ih prime u okviru pedagogije u ijem sreditu je dijete i koja moeda odgovori ovim potrebama.

PredloenakonvencijaUNoljudskimpravimaosobasaometenou

Udruenja osoba ometenih u razvoju vode kampanju za konvenciju kojom bi bile zatieneposebne potrebe djece i odraslih ometenih u razvoju. Oni misle da postojee konvencijeUN nijesu adekvatneda sprijee krenje prava ovih ljudi

Vidjeti u praktinim savjetima ioruu br. 5 detalje o meunarodnimdokumentima pomenutim gore.


29/86

28

Oruezaradionicu

Djejapravaiinkluzivnoobrazovanje

Saetak

Sljedei lanovi Konvencije o pravima djeteta UN odnose se na razvojne tekoei obrazovanje:

lan 2: Nediskriminacija lanovi 28 i 29: Kvalitetno obrazovanje za sve lan 23: Prava djece s razvojnim tekoama

Diskusija

Imajui na umu va kontekst, prodiskutujte ova pitanja:

Koliko su poznata i/ili prihvaena ova prava? Koje od njih, po vama, predstavlja najvei izazov? Kako bi inkluzivno obrazovanja moglo da promovie i titi ova prava?


30/86

29

4.Prepreke inkluzivnom obrazovanju

U ovom poglavlju razmatramo sljedee prepreke: negativne stavove nevidljivost u zajednici nevidljivost u koli troak ziki pristup veliina odjeljenja siromatvo diskriminaciju po osnovu pola zavisnost

vanredna stanja i izbjeglitvo.

Negativni stavovi

Negativni stavovi prema ometenosti u razvoju su, argumentovano, najvea preprekapristupu djece redovnom obrazovanju i koristima od njega. Negativni stavovi mogu senalaziti na svim nivoima: meu roditeljima, lanovima zajednice, kolama i nastavnicima,dravnim slubenicima i, ak, meu samom djecom s razvojnim tekoama. Strah, tabu,sramota, nedostatak znanja, pogrena informisanost i drutveno-ekonomske vrijednosti o

ljudskom ivotu, potovanju i dostojanstvu podstiu negativne stavove prema ometenostiu razvoju. Uticaj ovakvih stavova je oigledan kod kue, u koli, zajednici i na svim nivoimanacionalnog donoenja odluka u smislu planiranja, pravljenja budeta i programiranja.

Na nivou domainstva, djeca s razvojnim tekoama i njihove porodice esto razvijajunisko samopotovanje, skrivaju se i klone drutvene interakcije, to moe voditi direktnou iskljuenost od obrazovanja.

U svim drutvima postoji potreba za podizanjem svijesti po pitanju injenice da djeca

s razvojnim tekoama imaju ista prava i potrebe kao ostala djeca. Prevazilaenjenegativnih stavova predstavlja izuzetan izazov, ali to je klju za obezbjeivanje inkluzivnogobrazovanja.


31/86

30

Nevidljivostuzajednici

Djeca s razvojnim tekoama koja ne pohaaju kolu, esto su nevidljiva u svojimzajednicama. Roditelji imaju tendenciju ili da suvie tite ili da zanemaruju svoju djecu.Iz straha za njihovu bezbjednost ili za potovanje i ugled porodice, roditelji ponekad

zakljuavaju svoju djecu ometenu u razvoju u kue ili ih potpuno skrivaju, tako da susjedi,esto, i ne znaju da ona uopte postoje. Kada se sprovode istraivanja po kuama ilipopisi stanovnitva, porodice nekad i ne prijave svoju djecu s razvojnim tekoama, osimukoliko popisiva postavlja prava pitanja, pa porodice shvate da su ih previdjele.

Mijenjanje stavova zajednice, Nepal

U Nepalu SC UK je radio sa djecom ometenom u razvoju po pitanju pristupaobrazovanju. Prie o uspjehu djece s razvojnim tekoama irom Nepala, koja suuspjela da ponu da pohaaju kolu, su objavljivane. Njihovi roditelji sada su ponosni,a ne postieni. Grupe koje zagovaraju prava djece s razvojnim tekoama nezavisnosu formirane od strane djece koja su postala aktivna u svojim zajednicama. Evo prie

jednog djeteta, Sangite Sony:

Kada sam poela da pohaam grupu koju je organizovao SC UK, shvatila sam danisam jedina slijepa djevojica u Nepalu. Sada ja uestvujem u projektu u kojemdjeca s razvojnim tekoama poput mene pokuavaju da ubijede roditelje da aljusvoju djecu ometenu u razvoju u kolu. Takoe smo osnovali nau grupu slijepe djecei ja sam sekretar. Nauila sam da moramo da dignemo svoj glas kako druga djeca nebi bila eksploatisana i liena svojih prava.10

U mnogim zemljama metodologija dijete-djetetu bila je veoma uspjena u pruanjupodrke djeci da sprovedu istraivanja u svojim zajednicama, da nau i poveu se sa ovimnevidljivim djevojicama i djeacima. Ova tehnika istraivanja, takoe, bila je korienau borbi protiv negativnih stavova prema ometenosti u razvoju u njihovim zajednicama. ULesotu, djevojicu s razvojnim tekoama, poduavali su njeni prijatelji kod kue, a dato nijesu znali ni njihovi roditelji, ni nastavnici.11 U sljedeem primjeru iz Zambije, djecakoriste ovaj istraivaki metod da unaprijede svoje razumijevanje matematike, engleskog

jezika i geograje. Selo koje je uitelj opisao, primalo je sredstva u manjim iznosima tokom

vie godine iz Fonda dijete-djetetu, koji se nalazi u Londonu.

10 Worlds Children, Autumn 2001, str. 11, Save the Children UK, London, United Kingdom11 Mamellos Story, (2001), uEnabling Education, br. 5, EENET, Manchester, UnitedKingdom.


32/86

31

Uee djece u istraivanjima zajednice, Zambija

Seoski uitelj u Zambiji dao je svom razredu zadatak da identikuje djecu kojanijesu bila ukljuena u kolu. Ovo je bio dio strategije za demokratizaciju razreda i

za podstrek aktivnijim tehnikama uenja.12

To je, takoe, bio i trud da se identikujunevidljiva djeca u lokalnoj zajednici.

Strani donator je osnovao izgradnju posebnog odjeljenja za djecu sa intelektualnimpotekoama, pri seoskoj koli. Vlada je angaovala specijalnog nastavnika koji

je bio kvalikovan da poduava maksimalno pet uenika s takvim potekoama.Meutim, djeca su identikovala jo tridesetoro djece koja nijesu pohaala kolu ikojima je potrebna dodatna pomo. Poslije nekih tekoa u pregovorima, dozvoljen

je upis za svo tridesetoro djece. Postepeno, barijere koje su bile formirane izmeuspecijalnog odjeljenja i ostatka kole sruene su.

Otvaranje ovog odjeljenja iznijelo je na svijetlo potrebe djece koja su ve bilaidentikovana kao spori uenici. Oni su poeli da igraju znaajnu ulogu u davanjupomoi u nastavi onoj djeci koja su imala ozbiljnije smetnje. Djeca su igrala aktivnuulogu u formiranju prijateljstva s djecom s razvojnim tekoama kroz blizanakuemu, kako bi smanjili izolaciju i diskriminaciju kojima su ovi bili izloeni. Specijalninastavnici sada rade kao nastavnici za podrku u okviru glavne kole, a djeca srazvojnim tekoama vie ne ue odvojeno u specijalnom odjeljenju. Upravo, ueedjece je dovelo do najznaajnijih promjena u ivotima ove djece koja su do tada bilanevidljiva.

Nevidljivost u koli

Nedostatak obrazovnih pristupa u ijem sreditu je dijete, esto je sutina nevidljivostiu koli. Tamo gdje je fokus na kurikulumu i na onome to se poduava, vie negona individualnim potrebama djece i procesu uenja, javlja se tendencija previanjaindividualnog potencijala djece, njegovog nedovoljnog stimulisanja i pristupa na negativninain.13

Mnoga djeca kasne u razvoju i ova kanjenja mogu biti previena ili pogreno shvaena.Ovo moe imati samo kratkorone posljedice, ali moe uticati na sposobnost djeteta

da ui u bilo kom trenutku svog kolskog ivota. Neka djeca, mogu kasniti u razvojupojedine razvojne oblasti (npr. govor), dok druga mogu imati ometenost u razvoju (npr.poremeaj sluha) koja nije bila prepoznata i koja moda nikada nee biti prepoznata.12 Mumba, P (2001), Democratisation of the Classroom, uEnabling Education,br. 5,EENET, Manester, Velika Britanija.13 Za dalje informacije o uenju s djetetom u centru pogledati Smjernice za kvalitet obrazo-vanja Save the Children-a o Active learning i Indicators of Education Quality, Save the Chil-dren UK, London, Velika Britanija.


33/86

32

Ako kanjenje u razvoju ili ometenost nijesu prepoznati i tretirani na odgovarajui nain,djeca e vjerovatno imati potekoa u uenju nekih kljunih vjetina kao to su itanje ipisanje. U mnogim zemljama takva djeca dobijaju etiketu sporih uenika i, bez podstrekada ue sopstvenom dinamikom ili na neki alternativni nain, vjerovatno e odustati odkolovanja prije nego to zavre osnovnu kolu.

Kada poduavanje nije na maternjem jeziku, ve na drugom ili treem jeziku, za djecu sazakanjelim razvojem ili sa smetnjama u razvoju, stvari e vjerovatno biti tee. Isto tako,negativne reakcije na (ili ak zike kazne za) slab uinak u koli vjerovatno e pogoratiproblem. Zaista, neke potekoe u uenju stvorene su kao direktan rezultat pogrenograzumijevanja djeteta i jednog negostoljubivog kolskog sistema ili loe nastave. U JunojAfrici naziv za ovo je bio zakanjenja u uenju koja je stvorio sistem.

U Lesotu je sprovedena studija izvodljivosti pije nego to je program inkluzivnog

obrazovanja poeo. Ovo je pokazalo da je 17 procenata djece u osnovnoj koli imaloneku vrstu potekoe u uenju, bilo privremenu ili stalnu.14 Opseg do kojeg ovi uslovipostaju smetnja, zavisi od toga kako e se prema toj djeci ponaati ostali u koli i kodkue i kako e ovo uticati na njihovo samopotovanje.

Troak

Uobiajeno je uti one koji odluuju o politici i donatore kako kau da zemlja X ne moe dapriuti obrazovanje za svoju djecu ometenu u razvoju: Specijalno obrazovanje je luksuz

koji sebi ne moemo priutiti. Ovo se zasniva na pretpostavci da bi djeca sa smetnjamau razvoju trebalo da budu obrazovana odvojeno i da je to kako skupo, tako i veomanaporno.

U bogatijim zemljama, pravilima je odreeno da odjeljenja u specijalnim kolama trebada budu mala, obino s manje od desetoro djece, a ponekad ima odjeljenja sa samo dvauenika. Sva odjeljenja imaju nastavnika asistenta, kao i nastavnika. Ona djeca koja senalaze u redovnim kolama, esto imaju sopstvene line asistente. Ovako mala odjeljenja,s takvim razmjerom osoblje/uenik, oigledno nijesu mogua u siromanijim zemljama, anijesu neminovno ni poeljna.

Narodna Demokratska Republika Lao je interesantan primjer zemlje u kojoj je inkluzivnoobrazovanje uvedeno po skromnoj cijeni. Kada je SC UK bio pozvan od strane njihovevlade da pomogne u procesu unaprjeenja kole, nije bilo obrazovanja naroito raenogda bi odgovorilo potrebama njihove djece s razvojnim tekoama. Sistem koji bi tamo biouveden, morao je da bude u skladu s njihovim sredstvima i primjenjiv u itavoj zemlji.

14 Mariga, L. i Phachaka, L (1993),Integrating Children with Special Educational Needsinto Regular Primary Schools: Report of a feasibility study, Save the Children UK, London,United Kingdom.


34/86

33

Nacionalni program inkluzivnog obrazovanja u NDR Lao

Pristup obrazovanju za 4.5 miliona stanovnika NDR Lao, razasutih i etniki raznovrsnih,neizmjerno je poboljan nakon revolucije 1975.15 Meutim, pristup nije odgovarao

kvalitetu i mnogo se razmiljalo o tome kako da se unaprijede standardi u kolama.Vlada je 1989. pozvala SC UK da pomogne u unaprjeenju fakultetskog kolovanja istrunog usavravanja nastavnika. Program integrisanog obrazovanja, kako je tadabio poznat, prirodno je izrastao iz ove inicijative za unapreenje kole.

Poinjui 1993.g. od pilot osnovne kole, program se do 1998.g. proirio na 78 kola ivrtia u 12 od 17 provincija. Maksimalno 3 djece s posebnim obrazovnim potrebamaili smetnjama u razvoju integrisano je u odjeljenja koja nijesu imala vie od 45 djece.Pored njih, u odjeljenjima su inae bila i djeca koja su imala potekoa u uenju.

Ministarstvo obrazovanja planira da ima najmanje jednu inkluzivnu kolu u svakom

distriktu do 2005. Ovo je sve postignuto s poetnim godinjim budetom od oko 25.000amerikih dolara. Pored toga, SC UK je obezbijedio tehniku pomo za tri godine inastavio da prua podrku. Trokovi su rasli kako se rad irio, ali jo uvijek su skromniu poreenju sa ovolikim rezultatima.16

Fizikipristup

Putovanje do kole i od kole moe biti veoma teko za svu djecu i esto se koristi kaoizgovor za to da se djeca s razvojnim tekoama ne alju u kolu. Jednom kada djeca

stignu u kolu, postoje druga pitanja zikog pristupa koja se moraju razmotriti, a kojase tiu ulaza u kolsku zgradu i lakoe kretanja u nastavnim i rekreacionim prostorijama.Fizika bezbjednost i komfor djece, trebalo bi da budu glavna briga u svim kolama, akoele da uenje bude dostupno.

15 Haldsworth, J. i Thepphavongsa, P (1997), Experiences in Provision for Children withDisabilities using Kindergarten Sector, uFirst Steps: Stories on inclusion in early childhood edu-cation, UNESCO, Pariz, Francuska.16 Holdsworth, J (2000), Getting it Right: Children with disabilities in Asia, Save the Chil-dren UK, London, Velika Britanija.

Vidjeti u praktinim savjetima iradionicibroj1vie o tome kako doiu kolu i kako kolske zgrade uinitidostupnim.


35/86

34

Brojnost odjeljenja

Velika odjeljenja u svim zemljama smatraju se preprekom za inkluziju djece s razvojnimtekoama. U ekonomski bogatim zemljama, odjeljenja od 30 aka, smatraju se prevelikim,dok je u zemljama s manjim resursima, norma za odjeljenja od 60-100 aka.

Mala odjeljenja kojma se veoma dobro upravlja, naravno, poeljnija su od velikih odjeljenjas neodgovarajuim resursima. Meutim, veliina odjeljenja nije neminovno znaajanfaktor za uspjeh inkluzije, gdje su stavovipozitivniisrdani. Ima mnogo primjera djeceometene u razvoju koja su sa uspjehom ukljuena u velika odjeljenja. Prepreke inkluzijiu stavovima su argumentovano vee od onih prepreka koje nameu neodgovarajuimaterijalni resursi.

Inkluzija ... uprkos veliini odjeljenja od 115 aka, Lesoto17

Studija je sprovedena 1994. u Lesotu u dvijema kolama, od kojih su obje bile dio pilotprograma inkluzivnog obrazovanja Ministarstva obrazovanja. Jedna kola, smjetenarelativno blizu glavnog grada, Maseru, imala je odjeljenja prosjene veliine od 50aka, i od ranije je integrisala samo djecu s zikim smetnjama. Druga kola senalazila u planinskoj oblasti, na 8 sati vonje od glavnog grada, i imala je odjeljenjaod preko 115 djevojica i djeaka.

Nastavnici u prvoj koli od poetka su bili negativni prema programu inkluzivnogobrazovanja. kola je imala dobru reputaciju u pogledu znanja njenih uenika i bojalisu se da e ovo biti ugroeno troenjem vremena na spore uenike. Smatrali su

da je internat za djecu ometenu u razvoju odgovornost crkve i da je ovo nametnutonastavnicima.

Nastavnici u planinskoj koli su bili tako motivisani da su koristili svoje slobodno vrijemetokom pauze za ruak, vikenda i navee da pruaju dodatnu pomo onoj djeci kojoj jeona bila potrebna, da posjeuju porodice i, ak, da vode djecu na bolnike preglede.injenica da su imali tako velika odjeljenja, nije bila prepreka obrazovnoj inkluziji.Nastavnici su se nosili s velikim odjeljenima na naine koje su smatrali prihvatljivim,ali, kada su upitani za miljenje, rekli su da bi vie voljeli odjeljenja s 50-56 aka.

Nastavnici u Lesotu pokazali su izuzetno dobru volju, posvetivi se uspjehu inkluzije unjihovoj koli. Ovo je jedan inspirativan primjer, ali bilo bi nerazumno oekivati od nastavnikada redovno odustaju od svog slobodnog vremena. Uspjeh je ako oni to rade. Direktori bitrebalo da ugrade dodatne odgovornosti u radne obaveze i odgovornosti nastavnika.

17 The Lesotho National Integrated Education Programme, a Master Thesis, Cambridge,Velika Britanija.http://www.eenet.org.uk/documents/sthesis/contents/shtml


36/86

35

Perspektiva roditelja

Iskljuivanje djece ometene u razvoju iz kola nee znaajno smanjiti veliinu odjeljenjaniti e rijeiti probleme koji su rezultat velikog broja aka u odjeljenju. Roditelj koji je biolan Udruenja ljudi sa intelektualnim potekoama Lesota, objanjava da velika odjeljenja

nijesu opravdanje za diskriminaicju.

Siromatvo

Postoji jaka korelacija izmeu siromatva i niih stepena kolovanja i obrazovanja uopte.U sluaju djece ometene u razvoju, siromatvo pogorava i produbljuje stepen njihoverazvojne potekoe i socijalne iskljuenosti. Ometenost u razvoju moe biti i razlog iposljedica siromatva porodice.

Obrazovni programi usmjereni na najsiromanije porodice jo uvijek mogu da iskljuedjecu s razvojnim tekoama, izgovorajui se skupoom i nedostatkom strunosti. Ali, uz

malo napora sa ovim stavovima, moe se uspjeno boriti:

kole u zajednici, Mali

SC UK je pruao podrku projektu kola u zajednici u dva sela u udaljenoj i veomasiromanoj oblasti u Maliju, gdje je svega osam procenata djece pohaalo kolu.Jedan od ciljeva ove inicijative bio je da kole u zajednici ukljue djevojice i djeake srazvojnim tekoama. Aktivnosti za podizanje svijesti po pitanju ometenosti u razvojusprovedene su u toj zajednici prije nego to su pridobijena djeca za kolu i lanovi

kolskog komiteta bili su posveeni pridobijanju djevojica i djeaka ometenih urazvoju. Siromatvo je ovdje bilo ozbiljno pitanje, ali ni u jednom trenutku zajednicanije ovo shvatala kao prepreku ukljuivanju djece s razvojnim tekoama.

Zbog ega bi ba moje dijetes razvojnom tekoom trebalo

da ne ide u kolu zatoto su odjeljenja prevelika?


37/86

36

Diskriminacijapremapolu

Kada kolski i obrazovni sistemi postanu svjesniji polne diskriminacije i neravnopravnosti,oni se ne usredsreuju automatski na djeake i djevojice s razvojnim tekoama usvojim analizama pola. Stepen do kojeg se mogunosti za djevojice i djeake ometene

u razvoju razlikuju, zavisie od kulturnog i socio-ekonomskog konteksta. Djeaci srazvojnim tekoama mogu biti prioritet u odnosu na djevojice ometene u razvoju sastanovita porodinih izdataka na obrazovanje, dok u nekim kontekstima, uvrijeeni idealimuevnosti, mogu uiniti negativne stavove prema ometenosti u razvoju jo jaim koddjeaka nego kod djevojica.

Djevojiceometeneurazvojusuoavajusesaspecinimproblemi-ma:

Pitanje sigurnosti i bezbjednosti: Djevojice su ranjivije u pogledu zikog i

seksualnog zlostavljanja. Pored zlostavljanja kod kue, to se moe desiti i u koli ili naputu za kolu.Nedostatakprivatnosti: Ovo moe biti problem za djevojice, ako im je potrebnapomo u korienju toaleta ili presvlaenju.Kuniposao: Anegdote svjedoe da djevojice ometene u razvoju mogu kod kue bitivie eksploatisane od prosjenih djevojica. Argument obrazovanje bez svrhe daljepojaava ovo.

Dosta je napisano o duploj diskriminaciji ili viestrukoj diskriminaciji s kojom se suoavajudjevojice i ene ometene u razvoju ili djevojice i ene koje brinu o lanu porodice srazvojnim tekoama. Djevojice su diskriminisane od roenja, imaju nia oekivanja od

ivota i primaju manje njege, osobito ako su ometene u razvoju. One mogu biti smatranedodatnim teretom ili razlogom za oajanje i manja je vjerovatnoa da e njihova prava bitipotovana. Ovi problemi su jo sloeniji, ako su one izbjeglice, djevojice beskunice, akorade, ili su iz manjinskih nacionalnih grupa.

Diskriminacija prema polu u specijalnim kolama, Indija

Postoji vei procenat slijepih meu enama u Indiji: 54 posto slijepih ljudi su ene, a46 posto mukarci. Ipak, manje je kola za slijepe i slabovide djevojice. U Nju Delhijuod deset kola za slijepu djecu samo je jedna za djevojice i jedna za djevojice idjeake, dok je osam preostalih specijalnih kola samo za slijepe djeake. 18

18 Jones, H (2001),Disabled Childrens Rights a practical guide, str. 28, Save the Chil-dren, tokholm, vedska.


38/86

37

Zavisnost

Zavisnost ili meuzavisnost je normalan dio svakodnevnog ivota. Meutim, visok nivozavisnosti neke djece ometene u razvoju od njihovih njegovatelja moe biti preprekaukljuivanju u obrazovanje i, u nekim sluajevima, moe uiniti djecu s razvojnim tekoama

ranjivom u pogledu zlostavljanja.

Prema lanu 23 Konvencije o pravima djeteta (vidjeti Poglavlje 3 i praktini savjet iorue broj 5) djeca ometena u razvoju imaju pravo da ive dostojanstveno i da postignunajvei stepen samostalnosti. Meutim, znaajan broj djece ometene u razvoju uvijek ezavisiti od drugih u svom svakodnevnom ivotu i za svoje ukljuivanje u grupe. Njihovodostojanstvo moe biti ugroeno, jer zavise od drugih u svim rutinskim aktivnostima, kakva

je npr. korienje toaleta. Ovo moe postati problem kako za dijete tako i za one koji brinuo njemu.

Oslanjanje na prijatelje za praktinu pomo

Ponekad su me druga djeca, koja nijesu bila moji prijatelji, vodilau toalet i pomagala mi oko kolica. 1998. godine imala sam problemas prijateljicom koja je brinula o meni. Ostala je trudna i napustilakolu. Ali, imala sam drugu prijateljicu, koja je takoe imalarazvojnih tekoa, i ona je za mene radila iste stvari koje je radilamoja prva pomagaica. I s njom sam imala problema. Ona nije moglada dovri kolovanje, jer nije imala dovoljno novca da plati internat.

Rijei Mamello, djevojice s razvojnim tekoama u redovnoj koliOdlomak iz EENET biltena br. 5, str. 19

Bez pomoi oko hranjenja, korienja toaleta i komunikacije mnoga djeca ne bi mogla dapohaaju kolu. Ako se ova pomo ne ukae ili postane uvredljiva, to e imati direktanuticaj na obrazovanje djeteta. Nastavnici treba da budu svjesni potencijalnih krenjaprava djeteta, koja se mogu deavati kada djeca zavise od drugih u okvirima kolskogokruenja. ak i tamo gdje su odnosi izmeu djeteta s razvojnim tekoama i njenog/

njegovog njegovatelja dobri, vezanost koja se razvije, moe ih oboje ograniavati daslobodno govore ili djeluju.

to su djeca zavisnija, to su ranjivija u pogledu zanemarivanja, neodgovarajuegpostupanja i zlostavljanja. Transparentnost u njezi, dakle, vana je da bi djeca moglada se poale, trae povjerljivost ili pomo u prevenciji ili sprjeavanju loeg postupanja.Ovo e biti sluaj u svakoj situaciji, bilo da je dijete kod kue, u koli, u nekoj instituciji iliizbjeglikom kampu.


39/86

38

Vanredna stanja, sukobi i izbjeglitvo

Sukobi i vanredna stanja ne samo da vode ka tome da djeca budu ometena u razvoju: oni,takoe, poveavaju ranjivost one djece koja ve imaju razvojne tekoe.

Odravanje obrazovnog sistema u uslovima vanrednog stanja ili izbjeglitva je uvijekizazov i vano je da su potrebe djece s razvojnim tekoama prepoznate i da im je datapodrka u ovim situacijama kao i u drugim. Osnovni principi prava na obrazovanje inediskriminaciju djevojica i djeaka ometenih u razvoju, trebalo bi da budu potovani uuslovima vanrednog stanja i izbjeglitva.

Obrazovna inkluzija moe da funkcionie ak i u izrazito tekim situacijama, kakva je uizbjeglikom kampu. U stvari, obezbjeivanje obrazovanja u tako izazovnim situacijama gdje samo osoblje moe biti odgovorno za donoenje politike, bez ekanja na instrukcijeministarstva moe biti podstrek za pojavu odgovarajue, inovativne i eksibilne obrazovnepolitike i nastavne prakse. ak, valjane vjetine koje su oni nauili, mogu biti koriene u

mirnija vremena ili kada se izbjeglice budu vratile u svoju zemlju ili oblasti.19

Izbjeglice iz Butana, Japa, Nepal

U programu za izbjeglice u Japi, u Nepalu, djevojice i djeaci s razvojnim tekoamaidentikovani su kao naroito ranjiva grupa, ijim potrebama nije moglo biti odgovoreno.Upravnik je postavio koordinatora za lica ometena u razvoju, s punim radnim vremenom,koji je pilotirao jedno participatorno, akciono istraivanje kako bi doao do osnove zaprogram. Savjetnik za ometenost u razvoju Save the Children-a UK, koji se nalazio uLondonu, pruio je odreenu tehniku podrku, kao i pristup kljunim tekstovima.

Tokom akcionog istraivanja, djeca s razvojnim tekoama govorila su o tome kako bi onimogli da pomognu svojim porodicama, ali su se osjeala iskljuenom, jer su ih zadirkivali,ako bi otili van svojih domova. Obrazovanje je bilo prvi prioritet koji su identikovali,kako roditelji, tako i djeca. Poslije prvih 18 mjeseci, vie od 700 djece je bilo integrisano ukole, a kurs jezika znakova je organizovan u svim kampovima i za djecu sa oteenjemsluha i za ostalu djecu.

Nema razloga zbog kojeg ne bismo, od samog poetka, mogli ukljuitipotrebe djece i odraslih ometenih u razvoju... Nije neophodno znatistruna imena s klasifkacijom i kategorizacijom, kako bi interesi

ljudi s razvojnim tekoama bili ukljueni u programe raspodjele hrane,zdravstvene zatite i obrazovanja.20

Koordinator programa butanskog izbjeglikog kampa

Japa, Nepal

19 Gauri, Giri (2000), lina komunikacija.20 Stubbs, S. i Ghiasuddin, Q (1999), Case Study: Jhapa refugee camps, str. 5, Save theChildren VB, London, Velika Britanija.


40/86

39

Oruezaradionicu

Prepreke inkluzivnom obrazovanju

Saetak

Prepreke inkluzivnom obrazovanju mogu biti povezane sa:

negativnim stavovimanevidljivoutrokovimazikim pristupomveliinom odjeljenjasiromatvom

polnom diskriminacijomzavisnouvanrednim stanjima.

Aktivnost

Zamislite da ste dijete s razvojnom tekoom u vaem kontekstu.Kako se zovete? Koliko imate godina? Kojeg ste pola?Kakva je priroda vae razvojne tekoe?Gdje ivite i s kim?

Razmislite o mogunostima koje moete imati za pristup postojeim obrazovnimsistemima i koje bi tu prepreke mogle postojati. Pozovite se na listu gore.

Na papiru nacrtajte pet krugova, da budu jedan u drugom. Najmanji krug usredini predstavlja dijete, sljedei porodicu, zatim zajednicu, pa kolu, a najveikrug predstavlja sistem (npr. ekonomski sistem, obrazovni sistem itd). Oznaitekrugove.

Jesu li ove mogunosti/prepreke na nivou djeteta, porodice, zajednice, kole iliireg socijalnog sistema? Nabacite svoja razmiljanja na papir, koristei olovke

razliitih boja da biste prikazali mogunosti i prepreke.

Pogledajte to to ste nacrtali: jesu li mogunosti i prepreke jednako rasporeeni?Ili su fokusirane na jednom nivou vie nego na drugom?


41/86

40

5.Kakopruitipodrkuinkluzivnom

obrazovanju?U ovom poglavlju istraujemo naine podrke inkluzivnom obrazovanju, tako to e bitipromovisani:

pozitivni stavoviinkluzivno okruenje za uenjerana intervencijapozitivni modeli za ugledanjeizrada odgovarajue politike

promjena sistema u obrazovanju.

Promovisanje pozitivnih stavova

Nedostatak znanja u drutvu, pogrene informacije i negativni stavovi vode direktnoiskljuivanju djevojica i djeaka s razvojnim tekoama iz obrazovanja. Tamo gdje se stalnopotcjenjuju kapaciteti djece ometene u razvoju, njihova prava i potrebe, oni e vjerovatnorazviti nisko samopotovanje i negativne stavove o sebi i svojim sposobnostima.

U svim drutvima postoji potreba za podizanjem svijesti da je svako dijete jedinstveno irazliito i da svako dijete s razvojnim tekoama ima ista prava, potrebe i tenje kao svadjeca. Rad na podizanju svijesti je vaan na svim nivoima u drutvu dijete, porodica,zajednica da bi se suprotstavilo strahu, nerazumijevanju i negativnim stavovima.Najdjelotvorniji nain za ovo je kroz uee ljudi i djece s razvojnim tekoama.

Uticaj negativnih stavova oigledan je na nivoima donoenja politike, zakonske regulativei kolske prakse. Zvaninici u obrazovanju, nastavnici i nevladine organizacije treba darazviju razumijevanje ometenosti u razvoju kao drutvenog izazova rije je o nedostatkumogunosti za djecu s razvojnim tekoama da razviju svoje pune potencijale i uestvujuu drutvu a ne da se djeca s razvojnim tekoama poimaju kao djeca koja nemaju

neke vjetine ili sposobnosti. Tek kada se ovaj koncept usvoji, pojedinci i organizacije kojise bave obrazovanjem, prepoznae svoju odgovornost da pomognu prekidanju kruganegativnih stavova i segregacije.


42/86

41

Suprotstavljanje iskljuenosti u Ho i Min Sitiju, Vijetnam21

Vijetnam je bio druga zemlja u svijetu koja je potpisala Konvenciju o pravima djeteta UNi 1991. donijela nacionalni akcioni plan u sedam taaka. Odjeljenje za obrazovanje, uz

podrku SC UK, organizovalo je 1993. dva seminara za demonstraciju UNESCO-vogResurs paketa za obuku nastavnika: Posebne potrebe u uionici. Nekoliko zvaninikapodrunih kancelarija za obrazovanje, shvatilo je, na ovoj radionici, da su mnogadjeca s manjim smetnjama ve integrisana u redovne kole i da je ovo neto imemogu da se ponose.

Prije upisa u vrti, od djece se zahtijeva ljekarski pregled da bi imali potvrdu da sudobrog zdravlja. Ovo moe biti korieno kao izgovor za neupisivanje djece s razvojnimtekoama od strane nastavnika koji brinu da bi njihovi bonus poeni za zarade moglibiti smanjeni, ako dijete ne bi postizalo napredak. Iako su mnoga djeca s razvojnimtekoama primljena nezvanino u vrtie, njihovi nastavnici se mogu suoiti s kritikom

zbog toga to su to uradili.

Kao dio programa, radionice su voene u koli i zajednici, za roditelje i lokalni domzdravlja i kadrove u tom distriktu kako bi izgradili pozitivnije stavove prema djeci srazvojnim tekoama. Novinski lanci, takoe, doprinijeli su da javnost bude svjesnaovog programa. Kao rezultat, roditelji su pokazali vie interesa za upisivanje svojedjece s razvojnim tekoama, roditelji prosjene djece manje su se plaili, a lokalnostanovnitvo je ponudilo donacije. Posjeta grupe stranih nastavnika, pomogla je

jaanju samopouzdanja lokalnih nastavnika u pogledu onog to su radili.

Programi poput ovog, mogu znaajno da utiu, ali, na due staze, negativni stavovisu odraz vrijednosti drutva i jedino onda kada ljudi s razvojnim tekoama budu, krozobrazovanje, stekli dovoljno moi da uestvuju u drutvu na jednakim osnovama snastavnicima, pravnicima, arhitektama itd, stavovi drutva postae pozitivniji.

Promovisanjeinkluzivnogokruenjazauenje

Stvaranje srdanog i pristupanog okruenja u kome sva djeca mogu da ue je glavni dio

inkluzivnog obrazovanja. Djeca treba da budu sposobna da putuju bezbjedno do kole ida budu u bezbjednoj zikoj i socijalnoj sredini.

21 Case Study: Vietnam (1995), u Towards Inclusion: SC UKs experience in integratededucation, South East Asia Programme Ofce (SEAPRO).


43/86

42

Njima je, takoe, potrebna brina i stimulativna sredina za uenje da bi razumjeli onoto se poduava i da bi bili sposobni da komuniciraju i sarauju sa svojim vrnjacimai nastavnicima. Ovo moe zahtijevati prilagoavanje nastavnih metoda, materijala,organizacije i rasporeda, prije nego da se djeca prilagoavaju postojeim metodama.Takva prilagoavanja bie od koristi za kvalitetno obrazovanje sve djece ne samo ones razvojnim tekoama.

Sljedei primjer, iz Engleske, fokusira se na kljuna pitanja razvoja inkluzivnijeg okruenjaza uenje:

Vidjeti praktinisavjetioruebroj1za vie detalja o zikom okruenju.

Vidjeti praktinisavjetioruebroj2za vie detalja o okruenju za uenje.


44/86

43

Okvirzaunaprjeenjenastaveiuenja,Leviam,Engleska22

Lokalne obrazovne vlasti iz Leviama, London, angaovale su istraivaa u oblastiobrazovanja sa Univerziteta u Manesteru da radi s nastavnicima u nekoliko kola

na izradi okvira za podsticanje inkluzivnije prakse u uionicama. Nastavne tehnike suprouene i razvijene zajedniki. Oni su zakljuili da su sljedee vjetine najvanije:

korienje pitanja tokom predavanja da bi podstakli aktivnije uee lanovaodjeljenja; praenje odgovora uenika ponaosob u odjeljenju; korienje intuicije i razvijanje dobrog odnosa sa odjeljenjem; odravanje ivog ritma u nastavi.

Kvalitet odnosa u odjeljenju i komunikativne vjetine nastavnika, imaju centralnuulogu u razvoju inkluzivnog okruenja za uenje u kojem e sva djeca uestvovati. Trimetoda podrke uenju su naglaena u Leviamu:

tehnika dijete-djetetu koju bi koristili uenici kao resurs u okviru uionice timski rad meu svim nastavnicima i drugim odraslima, koji bi pokazao zajednikuposveenost djelotvornijoj praksi. Partnerstvo izmeu kole i roditelja, kako bi se obezbijedila eventualna dodatnapodrka

Promovisanjeraneintervencije

iroko je prepoznato da najvei uticaj na poboljanje ivota djece ometene u razvoju moebiti postignut u ranom djetinjstvu (0-6 godina). Tako e i rana intervencija imati vei uticaji manje e kotati, nego duga intervencija kasnije, tokom ivota. Ovo je naroito sluaj uprevenciji neke smetnje da postane ozbiljna. Drugim rijeima, to je ranija intervencija, to

je vei uticaj na djetetov budui razvoj.

Na Papui Novoj Gvineji rana intervencija i podrka porodice bile su prioritet, kao dio razvoja

inkluzivnijeg obrazovanja nastavnika.

22 Ainscow, M. i Brown, D (1999), Guidance on Improving Teaching, Lewisham EducationPlace, Lewisham Professional Development Centre, London, Velika Britanija.


45/86

44

Inkluzivna rana intervencija, Papua Nova Gvineja23

Vlada Papue Nove Gvineje odluila je 1991. da uvede promjene u fakultetskokolovanje svojih nastavnika. Posebne obrazovne potrebe su inkorporirane u postojee

trogodinje fakultetsko kolovanje. Da bi podrala vladin program inkluzivnogobrazovanja, organizacija Callan servisi za osobe ometene u razvoju, ustanovila jeemu kunog kontakta baziranog u zajednici i osnovala jedan inkluzivni vrti. Callanservisi su, sa svoje strane, imali podrku Misije Christoffel Blinden, koja je postavila

jednog stranog savjetnika.

Kao rezultat ove inicijative, djeca koja uju i gluva djeca, nauila su da komunicirajujedno s drugim od ranog uzrasta, bez straha ili predrasude. Djeca koja uju bila su,zatim, prevodioci gluvoj djeci kada su preli u osnovnu kolu i sreli se s nastavnicimakoji nijesu imali obuku iz oblasti jezika znakova. Pored toga, porodice i zajednicebavile su se pitanjima gluvoe i pruale informacije o potrebama gluve djece.

(Vidjeti, takoe, studiju sluaja dolje, iz Anhuia, Kina)

Promovisanje pozitivnih modela za ugledanje

Svim djevojicama i djeacima potrebni su pozitivni modeli za ugledanje. Pozitivni modeliza ugledanje meu odraslima su sutinski za razvoj samopotovanja i samovrijednostikod djece. Mnoga djeca s razvojnim tekoama, meutim, odrastaju nemajui prilike da

sretnu nekog odraslog s razvojnim tekoama, tako da ne razumiju ta e odrastanjeznaiti za njih. Djeca s razvojnim tekoama mogu da odrastaju u izolovanijim uslovimanego djeca iz drugih grupa koje se suoavaju s diskriminacijom (npr. djevojice ili djeca iznacionalnih manjina), zato to je veina djece s razvojnim tekoama roena od roditeljabez razvojnih tekoa, a veina odraslih sa najozbiljnijim smetnjama u razvoju dobijajudjecu bez razvojnih tekoa. Djeca ometena u razvoju, dakle, ne dolaze prirodno ukontakt sa odraslima ometenim u razvoju niti, neminovno, s drugom djecom s razvojnimtekoama, i ovim se treba pozabaviti kao dijelom inkluzivnog procesa.

Idealno bi bilo da mukarci i ene ometeni u razvoju budu ukljueni, na neki nain, uobrazovanje djece s razvojnim tekoama. Ovo bi, za poetak, moglo biti uraenoputem kunih posjeta i rehabilitacije u zajednici. Odrasli s razvojnim tekoama moglibi da pomau u pripremanju djece za kolu, a istovremeno bi ohrabrivali roditelje da jeobrazovanje vrijedno truda. Mukarci i ene s razvojnim tekoama mogli bi biti pozivanida odre govor kolama o svojim ivotima i postignuima. Odrasli ometeni u razvoju imaju

23 Developing an Inclusive Education Service in Papua Guinea (1991), referat predstavljenna EENET seminaru, Inclusion and Deafness, Manchester, Velika Britanija. http://www.eenet.org.uk/deaf/incdeafrep/repindex.sthml


46/86

45

vanu ulogu u obrazovanju kroz zagovaranje, bilo da su roditelji, lanovi kolskih odbora,nastavnici ili, jednostavno, lanovi lokalne zajednice. U sluaju gluve djece smatra sesutinskim da oni imaju priliku da komuniciraju sa gluvim odraslim osobama i drugomgluvom djecom kako bi razvili svoju vjetinu znakovnog jezika.

Nastavnik s razvojnom potekoom promovie pozitivne stavove,provincija Kation, Tadikistan24

U seoskom podruju, koje je na jedan sat vonje juno od glavnog grada, SC UK jepodravao projekat Rehabilitacija u zajednici s jednom aktivnom grupom roditelja.Kako bi promovisali socijalizaciju kroz igru za djecu ometenu u razvoju, roditelji suorganizovali centre za dnevni boravak i igraonice.

Gospodin I je lokalni nastavnik koji je imao ziku razvojnu smetnju. Osoblje i roditeljikoji su bili ukljueni u dnevni centar molili su ga da se i on ukljui. On je koristio vizuelnapomagala da bi privukao panju djece i pjesmice, zagonetke i matematike igre dabi uenje uinio interesantnijim. Djeca su esto dolazila kod njega da bi razgovaralao svojim problemima uobiajen problem za djecu s razvojnim tekoama je kadaih zadirkuju ili vrijeaju. Oni su mogli da podijele ova osjeanja s njim na nain nakoji nijesu mogli s drugim odraslima, zato to je i on imao ziku smetnju. G je imalapotekoa u govoru. Obino je utke sjedila u uglu. Gospodin I ju je podsticao dagovori vie i da se ne boji svog problema kada izgovara rijei. G je sada u viimrazredima i gospodin I je u kontaktu s njenim novim nastavnicima. Gospoa B ijedijete ima ziku smetnju, rekla je da se osjeala ohrabrenom sa gospodinom I.Vidjela je da se on snalazi dobro i shvatila da bi njeno dijete, takoe, moglo dobro da

se snae u budunosti.

Podrkarazvojuodgovarajuepolitike

Negativni stavovi drutva su esto preneseni u neodgovarajuu nacionalnu politiku. Rijetkose ine napori da se djeca ometena u razvoju ukljue u razvojnu politiku relevantnu zanjihove potrebe. Neodgovarajua politika vie ometa proces inkluzije,nego to bi ga ometalo

njeno nepostojanje; npr. politike (uobiajene u Centralnoj i Istonoj Evropi) koje, sa ciljemda zadovolje potrebe djece sa tekoama, podravaju njihov smjetaj u institucije.

Pravo svih djevojica i djeaka s razvojnim tekoama na pristup obrazovanju jegarantovano od strane onih zemalja koje su potpisale Konvenciju o pravima djetetaUN. Meutim, malo zemalja je formulisalo sopstvene jasne politike za djecu s razvojnim

24 Lina e-mail komunikacija sa koordinatorom Obrazovnog projekta SC UK uTadikistanu (2001).


47/86

46

tekoama. U ovom trenutku, najznaajniji primjeri progresivnih obrazovnih politika, kojezaista ukljuujudjecu ometenu u razvoju su Juna Afrika i Uganda.25 U Lesotu je politikadonesena prije mnogo godina, ali vlada se suoila s problemom nedostatka povjerenja iliekspertize za sprovoenje te politike. SC UK je djelovao kao katalizator u spajanju kljunihzainteresovanih strana, ukljuujui ljude s razvojnim tekoama, i pomogao ministarstvu

obrazovanja da politiku sprovede u praksu.

Razvoj politike u Lesotu26

O politici Ministarstva obrazovanja da ukljui djecu ometenu u razvoju u svoje osnovnekole, informaciju je dala studija koju je sproveo strani konsultant 1987. Studiju jenaruilo Ministarstvo, uz nansijsku podrku USAID-a, i naglasilo injenicu da jeinstitucionalna briga o djeci s razvojnim tekoama tetna za psiholoku i emocionalnudobrobit djeteta, da naruava tradicionalne prakse brige o djetetu, da je veoma skupai da obuhvata samo manji broj djece.

Sproveden je dug proces konsultacija s glavnim zainteresovanim stranama kako bipolitika inkluzije bila pretoena u praksu. Ovo je vodio regionalni savjetnik za ometenostu razvoju Save the Children-a UK, u partnerstvu s nacionalnim udruenjima ljudi srazvojnim tekoama. To je bio spor proces, koji je zahtijevao ogromnu promjenuu razmiljanju od neprikosnovene prakse institucionalne brige za manjinu djeceometene u razvoju ka pravu sve djece s razvojnim tekoama na obrazovanje unjihovim lokalnim kolama. Vladino odjeljenje za specijalno obrazovanje osnovano

je 1991, uz podrku savjetnika Save the Children-a UK, i inkluzivno obrazovanje jeuvedeno u deset pilot kola. Snaga programa leala je u jakim pobornicima inkluzivnog

obrazovanja. Oni su bili privueni iz irokog spektra zajednice i bili su ukljueni, odrane faze, u diskusije o tome kako da se nova politika sprovede u praksi. Kao rezultatnove politike, bilo je mnogo vie koordinisanog odgovora na potrebe i prava djece srazvojnim tekoama.

25 Vidjeti web sajt EENET-a za informacije o ovim politikama: www.eenet.org.ukFocus on Policy: South Africa uEnabling Education,br. 2 (1998).Focus on Policy: Universal primary education in Uganda, uEnabling Education, br. 4 (2000),Manester, Velika Britanija.26 Khatleli i drugi (1995), Schools for All: National planning in Lesotho u B. OToole iR. Mcconkey (urednici)Innovations in Developing Countries for People with Disabilities, www.eenet.org.uk/documents/boook/bookcontents.shtml


48/86

47

Podrka promjeni sistema u obrazovanju

Uvoenje inkluzivnije prakse uobrazovanje, zahtijeva promjene ukurikulumu, kolovanju nastavnika,

nastavnoj metodologiji i stavovimanastavnika. Idealno bi bilo da sepromjene odigraju prije nego to seukljue djeca s razvojnim tekoama.Ali, bilo bi nerealno ekati da sedese takve promjene prije uvoenjainkluzivnog obrazovanja. U Lesotu je,u stvari, uvoenje inkluzivnog pristupadovelo do promjena u kolovanjunastavnika i stavovima nastavnika.

U mnogim zemljama kolovanjenastavnika za specijalno obrazovanjeorganizovano je posebno. Ako bi se od svih nastavnika oekivalo da poduavaju djecu saspektrom sposobnosti i razvojnih tekoa, onda bi njihovo kolovanje trebalo da odraavato. Isto tako, ako je uloga specijalista da mijenjaju stvari unutar jednog inkluzivnog sistema,oni takoe moraju da imaju odgovarajue kolovanje koje bi im omoguilo da preuzmuulogu podrke lokalnim kolama u razvijanju inkluzivnije prakse.

Primjer koji slijedi opisuje pristup kolovanju prilagoenom da odgovara naroitim uslovimau siromanoj oblasti u centralnoj Kini.

Unaprjeenje kole moe bitirezultat uvoenjainkluzivnog obrazovanja ili moe

obezbijeditimogunosti za uvoenjeinkluzivnog obrazovanja.

Ali, bilo koji put da se odabere,kola se mora unaprijediti.

Documents

Skola Za Sve Vodic