Školska kultura

Školska kultura definirana je na razne načine, od strane raznih autora. Ovdje ćemo školsku kulturu sagledati kao postojanje međusobnog djelovanja 3 faktora: stavovi i uvjerenja osoba unutar i van školskog okruženja, norme kulture jedne škole i veze između osoba u školi. Svaki od ovih faktora može predstavljati prepreku ili most ka dugoročnoj promjeni školskog razvoja. Fullan(1991)- utjecaj faktora ma provedbu kao oblikovatelji sustava varijabli koji će međusobno djelovati do određenog uspjeha ili neuspjeha.

Utjecaj kulture

Pregled školske kulture je važan zato što, kako Goodlads-ova studija pokazuje, škole mogu biti različite, svaka škola ima svoj ambijent (ili kulturu). Školski ambijent može navoditi na opreznije promatranje korisno za približavanje školi kao boljoj. Kultura može pomoći školskom napretku trudom za ugrožene studente (učenike) ili kao prepreka promjenama. Školska kultura se reflektira kroz lokalnu kulturu na mnoge načine. Kada škole nastoje napredovati. Pažnja na vrijednostima, uvjerenjima i normama kako škole tako i okružja škole je potrebna.

Patterson, Purkey i Parker sažimaju da se opća baza znanja odnosi na školsku kulturu:

Školska kultura utječe na ponašanje i postignuće učenika u osnovnoj i srednjoj školi (iako efekt učionice i promjenjivih učenika ostaje veći)

Školska kultura ne pada s neba, stvorena je i samim time može biti izmanipulirana od ljudi unutar škole

Školske kulture su jedinstvene; kakvi god njihovi kolektivi bili, dvije škole neće biti slične, niti bi trebale biti

Granica do koje se daje pažnja i svrha za školu, kultura postaje jedinstvenost koja spaja školu kao što joj je to i misija

Iako smo se koncentrirali na povoljan karakter, kultura može biti kontraproduktivna i predstavljati smetnju obrazovnom uspjehu, kultura može biti okrutna i diskriminirajuća za razne podgrupe unutar škole

Dugotrajna bitna promjena zahtjeva razumijevanje a alarmira školsku kulturu. Kultura promjena je spor proces.

Stavovi i uvjerenja

Značajan je utjecaj školske kulture na školski napredak. Stavovi i uvjerenja osoba u školi oblikuju tu kulturu. Puno puta inovacije nisu primijenjene u praksi jer su u sukobu sa internim slikama kako svijet funkcionira, sa slikama koje ograničavaju osobe sa intimnijim načinom razmišljanja i djelovanja. Ovaj neuspjeh manifestira se u svim školama. Stavovi i uvjerenja onih koji u školi stvaraju mentalne (obrazovne) modele –školovanje uvjetuju kako bi drugi u školi trebali odgovarati na događaje u školi.

Stavovi i uvjerenja o školovanju

Kao što smo rekli, škola je kompleksna, unutar i van nje, a dio je većeg sustava. Često, individualna koncepcija služi kao baza za održavanje trenutnog statusa i suprotna je promjenama, prema Sarsonsu. Očekivanje problema u vezi sustava je karakteristika većeg broja zaposlenih u školi. Percepcija sustava (Sarsons) je jedan od najčešćih i najvećih prepreka u pokušaju koji su koncipirani kao inovativni postupci.

Fine (1991) tvrdi da nastavnici generiraju sustav povjerenja, jer oni moraju objasniti svoje napore kako bi im se pripisao uspjeh. Ovo uvjerenje sustava može pomoći nastavnicima da se osjećaju više uspješni, ali ih također štiti od zamisli što bi moglo biti. Prema Fine neka uvjerenja su:

Stvari se ne mogu promijeniti Disciplina je velika prepreka školskom uspjehu Rad sa preživjelima Obrazovna birokracija sprječava napredak javnog obrazovanja Radim najbolji posao koji mogu u svojoj učionici

P.P.P (1986) opisuju 5 prevladavajućih pretpostavki o svijetu u kojem nastavnici rade:

1. Školski sustavi su vođeni jednim skupom jedinstvenih ciljeva2. Snaga školskog sustava jest i trebala bi biti smještena u vrh3. Donošenje odluke u školskom sustavu je logičan problem, proces rješavanja koji stiže

ka jednom najboljem rješenju4. Alternative ili izmjene najboljeg rješenja mogu da se ne traže. Postoji jedan najbolji

način poučavanja za maximalnu učinkovitost obrazovanja5. Javnost daje potporu školskom sustavu i djeluje na njega na predvidiv i marginalan

način, ignorira utjecaj roditelja i zajednice na školu.

P.P.P.(1986) sugeriraju na neke druge pretpostavke koje bi mogle olakšati napredak u školama tako što će se vratiti osjećaj efikasnosti nastavnika:

Školski sustavi su vođeni višestrukim i ponekad natjecateljskim skupom ciljeva Snaga u školi je raspodijeljena u čitavoj organizaciji Donošenje odluka u školskom sustavu je proces pregovaranja da bi se došlo do

rješenja koje će zadovoljiti brojne izborne jedinice Javnost je ima veliki utjecaj, ponekad na nepredvidiv način Različitost potreba odgovarajućih načina podučavanje je dopuštena i poželjna kako bi

nastavnici mogli biti dovoljno (optimalno) efikasni.

Stavovi prema osjetljivim učenicima

Utjecaj kulture odražava se na ponašanje učenika i može doprinijeti neuspjehu za manjinu u školama. Prema Gault i Murphy škole tvrde da prakticiraju kulturni pluralizam, ali u stvarnosti od učenika se očekuje da se uklope u srednju kulturnu klasu bijelaca. Učenici sa različitom kulturnom pozadinom, vrijednostima i vještinama…koji se razlikuju od onih koji se generalno vrednuju od strane Američkih škola, mogu se svrstati kao nesposobni za obavljanje aktivnosti prema školskim standardima.