-
7/26/2019 (Skripta) Fonetika 2.docx
1/3
FONETIKA
Fon (glas, jeziki glas, segment) je najamanji glasovni segment,
najmanja govornajedinica. Svaki standardni jezik posjeduje
fonetski/glasovni sistem tj. sistem svihmoguih glasova jednog
jezika.
ajpoznatija je fonetska a!eceda IPA (International Phonetic
Alphabet)."vdje semogu nai svi glasovi koji se koriste u razliitim
internacionalnim jezicima.
Jedna rije se prema aspet! str!t!ralne "onolo#ije mo$e
na%&ati i 'lanacse#menata' tj. lanac #laso&a.
Fonetika se !avi prouavanjem materijalne strane
fona/glasova#
arti!lacijsa "onteia fiziolo$ki aspekt (sastav i funkcija
glasovnog aparata),
produkcija jezika (glasovni sistem nekog jezika)
a!stia "onetia# akustiki (%&'S*'&%+ nauna disciplina)
apsekt glasova.omou razliitih tehnikih/digitalnih pomagala mogue je
utvrditi vi!racijuglasova.
a!diti&na "onetia percepti&na "onetia# auditivna
percepcija (opa-anje)
glasovnih promjena kod slu$aoca/slu$aa (partnera sa kojim
razgovarate) injihovo razraivanje ($ta se dogaa pri tome u mozgu) u
mozgu
Fonetia se ba&i materijalnom stranom #laso&a/"ona#.
njihovim reali%iranjemtj. njihovim arti!lacijsim osobinama#+
artikulacijski modus,+ artikulacijsko mjesto
+ artikulacijska vrstate njihovim0. a!stinim i1. a!diti&nim
osobinama(percepcija u mozgu).
Foni se o%naa&aj! sa srednjim %a#radama* npr. plo%i&i
+t,* +t,* +,.IPA- internacionalna "onetsa#laso&na abeceda#
TAN/KIP0IJA2&S'2*3*4& rijei u glasovne segmente tj.
fone.ostoji- nacionalna i
- internacionalna transkripcijate+ "onetsa i+ "onolo1a
transkripcija.
2 bhs je%i! "onolo1a i "onetsa transripcija s! identine. 3e4ina
je%iaoristi naj&eim djelom internacionalne #laso&e"one.+
fonetska transkripcija se pi$e u srednjim zagradama +...,- fonoloka
/.../
'ada govorimo o fonolo$kim teorijama tj. fonemima i varijantama
fonema onda setre!amo koristiti fonolo$kom transkripcijom
/.../5
Fonetsa transripcija*spisuje glasove rijei tano onako kako se
izgovaraju, ne ispisuje one glasove koji serecimo gutaju ili pri
izgovoru nestaju.
-
7/26/2019 (Skripta) Fonetika 2.docx
2/3
PA- internacionalna "onetsa#laso&na
abecedaInternacionalni-IPA-onsonanti
Internacionalni-IPA-&oali
FONO5O6IJA6a razliku od fonetike, fonologija se !avi prouavanjem
fonetskih/distinktivnih (frikativ,!ila!ijalni glas, fortis itd.)
oso!ina glasova te ih uvr$tava u teoriju i time o!ja$njavanjihovu
funkciju. Fonolo#ija pro!a&a "!ncij! #laso&a ! jednom
je%iom
#laso&nom sistem!.Postoji i "onolo1a transripcija. Ona
transribira samo "oneme be% alo"ona i&oaleon%onante oji se pri
#o&or! #!taj!72 bhs je%i! "onolo1a transripcija jednaa je
"onetsoj.
/tr!t!ralna "onolo#ija anali%ira rijei na sl. nain. /e#mentacija
rijei na glasove tj. fonetska transkripcija, npr.#koza i kosa +7
8koza9 i 8kosa9&ko glasove kao najmanje jedinice morfema
nazovemo segmentima, onda rije(morfem) nazivamo lanac
segmenata.
0. ronalazak minimalnih paro&a
+ ronai najmanje dvije rijei koje se razlikuju samo u jednom
segmentu/glasu+ pr.# 8koza9 i 8kosa9
Pri tome se dobi&aj!a) "onemi"oneme,&ko se glasovi /
segmenti jedne rijei (lanac segmenata), koji se nalaze u
istomglasovnom okru-enju mogu tako zamjeniti da se pri zamjeni
do!ivaju dvije rijei sarazliitim zanenjem, onda ta dva glasa/fona
predstavljaju dva "onema. Fonemi seoznaavaju sa %/ /%.pr.# fonemi
/s/ i /z/ u 8koza9 i 8kosa9
!) slobodni alo"on (slobodna "a!ltati&na &arijanta
jedno# te isto# "onema),&ko se glasovi / segmenti jedne rijei
(lanac segmenata), koji se nalaze u istomglasovnom okru-enju mogu
tako zamjeniti da se pri zamjeni do!iva ista rije tj.
leksikoznaenje se ne mijenja, onda ta dva glasa/fona predstavljaju
slobodn! ili "a!ltati&n!&arijant!jednog te istog fonema tj.
slobodni alo"on.pr.# u njemakom jeziku postojje oficijalno dvije
varijante fonema %r% (u govoru idijalektu etiri varijante)# rua
82ose9 i 8rose9, $to znai foni/glasovi 829 i 8r9 su alofoni
jednog te istog fonema /r/ 5
c)ombinatorijsi alo"on.&ko se glasovi / segmenti u jednoj
rijei (lanac segmenata) niada ne nalaze ! istom#laso&nom
or!$enju, onda ta dva glasa/fona predstavljaju
ombinatorijs!&arijant!jednog te istog fonema ili ombinatorijsi
alo"on.
1. 8istrib!cijsa anali%a8istrib!cijsom anali%om !t&r9!jemo
"oneme* slobodne i ombinatorijse#laso&e.
-
7/26/2019 (Skripta) Fonetika 2.docx
3/3
PrimjerJedan "iti&ni je%i se sadr$i i% : rijei oje s&e
imaj! ra%liito %naenje+ma"i,* +mani,* +la"i,* +"a"i,* +leri,*
+le"i,* +meni,+ :inimalni parovi8mafi9 # 8mani9 8f9 # 8n9
8mafi9 # 8lafi9 8m9 # 8l98mafi9 # 8fafi9 8m9 # 8f98leri9 #
8lefi9 8r9 # 8f98mani9 # 8meni9 8a9 # 8e98lafi9 # 8lefi9 8a9 #
8e98lafi9 # 8fafi9 8l9 # 8f9+ distri!ucijska analiza#poetni
glasovi/ unutra$nji/unutarnji glasovi/ zavr$ni glasovi 8m9 8n9 8i9
8l9 8r9 8f9 8f9 8a9
8e91. In&entar "onema (iz primjera)#
/f/, /a/ + fonemi/8m9, 8n9/, /8l9, 8r9/, /8e9, 8i9/ ;
kom!inatorijske varijante< komplimentarno distri!uiraniglasovi#
poetni vs. unutra$nji ili unutra$nji vs. poetni.'om!inatorijski
fonemi moraju isto tako !iti fonetiki slini u realizaciji e+i. l+r,
m+n, a+o+u...
= analiza uraena prema op$tim/opim teorijama fonetike i
fonologije germanistike. 2adise o naunoj podjeli koja se ne odnosi
samo na !hs+jezik.
