I. Dobria Cesari, Pjesma mrtvog pjesnika

Polazina interpretacija u udbeniku komunikacijski lanac: pisac ----------- djelo ------------- itatelj - posrednik u komunikaciji izmeu pisca i itatelja - prenosi pieve misli i osjeaje

Interpretacija pjesme u cijelosti

Moj prijatelju rijei su kojima se pjesnik obraa itatelju; doivljava ga kao prijatelja jer e mu u svom djelu izraziti, odnosno prenijeti svoje najintimnije misli i osjeaje; zato je knjiga koju itatelj dri u ruci samo dio pjesnika koji spava. Upoznavi pieve misli i osjeaje, itatelj e ga oivjeti, odnosno pjesnik postaje itateljeva java.

Problemsko pitanje: Je li umjetniko djelo doista nain da se prevlada ljudska smrtnost?

Druga strofa problematizira odnos pjesnikove sadanjosti i pjesnikove prolosti. Sadanjost je smrt, a prolost je svijetli ivot pretoen u rime.

Problemsko pitanje: Kako je mogue pretoiti ivot u stihove ili u reenice?

U treoj strofi autor izriito spominje da je umjetniko djelo nain da se pobjegne od smrti. U toj se strofi odgovara i na problemsko pitanje otvoreno nakon druge strofe: pisac je u aru kovao stihove, znai bila mu je potrebna inspiracija, nadahnue, ar da bi mogao napisati pjesmu. ar se moe povezati i s boli i sa sreom, ali injenica je da umjetniko djelo ne moe nastati u svojevrsnoj ravnodunosti. Ukoliko itatelj zatvorena srca ita pjesnitvo, sve je samo sjen i mrtvo slovo, tek kad on otvori srce, moe osjetiti cijelu lepezu osjeaja koju mu je prenosio pjesnik.

Problemsko pitanje: itate li vi otvorena ili zatvorena srca? Zato?

Ljudska elja za ivotom, izraena preko pieve elje za posrednim ivotom (ivotom preko itatelja).etvrta strofa nudi odgovor na problemsko pitanje postavljeno u prethodnoj strofi: pisac e itatelju (koji ita otvorena srca) prenijeti: Sve svoje ljepote| Sve misli, sve snove,| sve to mi vrijeme nemilosno ote,| Sve zanose, sve ljubavi, sve nade,| Sve uspomene

Problemsko pitanje: O emu najradije itate i zato?

Pisac se poistovjeuje s itateljem, osjea njegovu toplinu, njegov zanos, preuzima njegov svjetonazor (obzor) i njegove ideale (zvijezde).

Problemsko pitanje: Koju korist itatelj ima od itanja?

Korist koju ima pisac od itatelja koji ita otvorena srca je mogunost da ivi preko samog itatelja, da je mlad, da ljubi i da bude ljubljen. Opet obraanje itatelju:moj neznani drue.

Problemsko pitanje: U kojem su smislu danas mogua prijateljstva s neznanim drugovima?

Posljednji vapaj pjesnikov za ivotom, molba itatelju da ga probudi i ponovo oivi.

Problemsko pitanje: Ostaju li ovakvi vapaji pisaca uzaludni? Je li u dananjem dobu interneta potisnuto itanje i zanimanje itatelja za knjigu?

Sestine, uglavnom jedanaesterac, rima (isprekidana); stilska izraajna sredstva: metafora (I tko je ita u ivot me budi; Probudi me i bit u tvoja java). Na osnovi Pjesme mrtvog pjesnika uenici upoznaju: litotu, eufemizam i oksimoron.

Novi pojmoviUenici preko Pjesme mrtvog pjesnika upoznaju: Vrste strofa Strofa je skup stihova organiziran da ini neku grafiki odvojenu cjelinu.Za strofu rabimo i hrvatski naziv kitica. Strofe se najee nazivaju prema broju stihova:distih (strofa od dva stiha)tercet ( strofa od tri stiha)katren (strofa od etiri stiha)sestina (strofa od est stihova)oktava (strofa od osam stihova).Neke su strofe zbog ugleda i utjecaja glasovitih pjesnikih djela postale i bitnim osobinama stalnih oblika, kao tercina (stalni oblik pjesme koja se sastoji od vie terceta povezanih tako da se rimuju prvi i trei stih u svakoj strofi, drugi stih s prvim u sljedeoj strofi, a na kraju pjesme ili pojedinog pjevanja posljednji je stih samostalan. Shema je tako aba bcbmnm n., stanca (ottava rima strofa od osam jedanaesteraca s ustaljenim rasporedom rima ababbcc).

Vrste stihova Stih je jedinica pjesnikoga govora odreena posebnom ritmikom, zvunom i grafikom organizacijom. Vrsta stiha odreuje se prema broju slogova u stihu pa razlikujemo npr. osmerce (stih od osam slogova), deveterce, jedanaesterce, dvanaesterce koji su esti u lirskoj poeziji, a u epskoj deseterci.

Stilska izraajna sredstva Stilska izraajna sredstva koja emo upoznati su: oksimoron, eufemizam i litota.

NazivPrimjerObjanjenjeDefinicija

oksimoron o mrtvi ivotePjesnik spaja potpuno protuslovne pojmove.Oksimoron je spajanje protuslovnih pojmova (npr. runa ljepotica).

eufemizamSamo je dio mene koji spava.Uporaba rijei spavati umjesto umrijeti.Uporaba blae rijei zove se eufemizam.

litota

mene vie nemaPjesnik kae mene vie nema, umjesto mrtav sam. Litota je upotreba blaeg izraza.

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi: Pjesnik-pjesma-italac tvore jedinstvo, zatvoreni strujni krug. Pjesnik u pjesmu unosi sebe, dio sebe, onu energiju koja je oteta smrti. Ta je energija sabita u stihovima. Pjesnik je mrtav, nema ga, postao je zemlja, postao je trava, ali ne sav i ne samo zemlja i trava, jer dio njegova ivota traje u stihovima. () Pjesma, prema tome, nije samo jezina struktura, sistem znakova, nego ivi organizam, dio pjesnikova bia. Ista ivotna energija prela je u drugi oblik, u pjesmu. Pjesma je kao i pjesnik: smrtna i ivotna. ivotna energija sadrana u pjesmi postaje aktivna ako prostruji kroz ivot, ako se probudi. Spoj pjesme i ivota ini italac. italac nije samo posrednik, provodnik energije, nego dio ivotnog kruga pjesnik-pjesma. Krug pjesnik-pjesma-italac postao je zatvoren, jedinstven, a time otvoren ivotu. Uspostavljen je krug neprekidnih mijena, nerazorivi ciklus ivota. Vlatko Pavleti

pjesnik u pjesmu unosi energiju koja je oteta smrti

pjesma sadri pjesnikovu ivotnu energiju

itatelj dio kruga pjesnik-pjesma, itatelj je spoj pjesme i ivota

Zanimljivosti Cesari ide u one nae pjesnike koji su najvie prevoeni. Osim na slavenske jezike (ruski, poljski, eki, slovaki, ukrajinski, bugarski, slovenski, makedonski), pjesme su mu prevoene na engleski, njemaki, francuski, talijanski, panjolski, hindu, maarski, rumunjski, turski, albanski, gruzijski, a i na latinski i na esperanto. Pored lirike, objavio je i niz napisa kritikog i memoarskog karaktera, izrekao niz prigodnih govora na sveanostima posveenim naim kulturnim i povijesnim spomendanima, a preveo je i niz novela s ruskog, njemakog, bugarskog i slovenskog jezika. Vlatko Pavleti

II. Himna: Antun Mihanovi, Horvatska domovinaZadatak: analiza i interpretacija pjesme Antuna Mihanovia Horvatska domovina.1. Definicija himne kao tradicionalnog ilirskog oblika: Domoljubna pjesma izraava ljubav prema domovini, narodu, zemlji, kraju. U domoljubnoj pjesmi pjesnik se poistovjeuje s domovinom i narodom i izraava svoje osobne osjeaje i misli te osjeaje i misli svoga naroda.Razvoj himne: ???2. Tema pjesme Horvatska domovina: Pjesnik opisuje svoju domovinu i obraa joj se.Pjesnik govori o ljepoti svoje domovine, njezinu krajoliku i ljudima.Prokomentiraj sljedee izdvojene motive:Krajolik: uoi odnos izmeu motiva iz prirode i ovjeka. Prokomentiraj i navedi citat.Citat: Vedro nebo, vedro elo, /Blaga prsa, blage noi /Toplo ljeto, toplo djelo, /Bistre vode, bistre oi:Ljudi ive u skladu s prirodom, pjesnik usporeuje vedro nebo s vedrim elom, blaga prsa s blagim noima, toplo ljeto s toplim djelom i bistre vode s bistrim oima. Vidimo kako pisac izraava svoju ljubav prema prirodi pa je usklauje s ljudima.Narodni obiaji i ivot: citat: enju srpi, mau kose/ Djed se uri, snope broji, /kriplju vozi, brano nose,/ Snaa predu malo doji:Iz navedenog vidimo kako ljudi naporno rade da zarade za ivot i kako su ene pazile na svoju djecu.Rat, suvremena problematika: citat: Rat je, brao rat junaci, /Puku hvataj, sablju pai /Sedlaj konje, hajd pjeaci, /Slava budi gdi su nai! U citatu vidimo sliku rata s pukama i sabljama, u ratu su stradavanja hrvatskog naroda bila velika kao i razaranja hrvatskih kua i sela. Prolost/povijest: citat: Dok mu njive sunce grije,/ Dok mu hrastje bura vije,/ Dok mu mrtve grob sakrije, /Dok mu ivo srce bije! Pjesnik se prema prolosti i domovini odnosi s potovanjem i ljubavlju, u njegovim rijeima to moemo i uoiti. 3. Osjeaji: izdvoji stihove i imenuj osjeaje koje pjesnik izraava u pjesmi.Mila si nam ti jedina = Ljubav prema domovini Oj junaka zemljo mila = snagaLijepa naa domovino = divljenje domovini il slobni, il su robni = nesloboda Zdravo slobost duman lei = jakost i osloboenje Ko junaci, ko Hrvati = hrabrostDok mu ivo srce bije = vjernostKo junaci, ko Hrvati, ljae krvcu domovini = zajednitvo4. Ritam: Ritam pjesme je polagan i svean, rima je a,b,a,b = ukrtena, himna ima 14 strofa po 4 stiha.Ritminost postie rimom:

5. Istrai stilska sredstva u pjesmi.navedi primjer za: ANAFORA: Mila, kano si nam slavna, Mila, si nam ti jedina, Mila, kuda si nam ravna, Mila, kuda si planina!Dok mi njive sunce grije,Dok mu hrastje bura vije,Dok mu mrtve grob sakrije,Dok mu ivo srce bije! Retoriko pitanje: Magla, to li Unu skriva? Personifikacija: Junaka zemljo mila, Vedro elo, toplo djelo, ivo kolo, puca zora... Izradili: Marko Gavranovi, Ivona Disep, Ivona Dasovi, Veronika Poepan i Mirta Rajnovi

III. Oda: Petar Preradovi, Rodu o jezikuZadatak: Analiza i interpretacija pjesme Petra Preradovia: Rodu o jeziku (27 str.)1. Oda je sveana i pohvalna lirska pjesma, nastala u staroj grkoj knjievnostiGrki pjesnik Pindar (5. st. pr. Kr.) pisao je ode kojima uzvienim stilom slavi pobjednike natjecanja, zaviaj i boanstvo. Bio je uzor pjesnicima u pisanju oda.2. Tema pjesme Rodu o jeziku: ljubav prema materinskom jeziku Pjesnikove misli i spoznaje o jeziku Ljub' si rode, jezik iznad svega, /U njem ivi,umiraj za njega!/Po njemu si sve to jesi: Svaki ovjek treba bit ponosan na svoj jezik,umrijet za njega ako je potrebno Jezik u svakodnevnom ivotu je osnova komunikacije, ovjek bez jezika je kao bez identiteta.Vanost jezika za budunost svakog naroda ouvanje svoje kulturne batine3. Ljubav: Ljubi si ga,rode,iznad svegaTuga: Da ti suza lice kropiPonos: Tui potuj, a svojim se dii!4.Tu tuinu, tebi tvoje dolii/Tui potuj, a svojim se dii.Ljub' si rode,jezik iznad svega/ u njem ivi, umiraj za njega. Pjesnik poruuje da prihvaamo svoj jezik,te da ga ljubimo iznad svega,da za njega ivimo i umremo.5.Preradovi se slui aforizmima: Svaka zvijezda svojim svjetlom sijeva,Svaka ptica svojim glasom spijeva.Od Stambula grada do Kotara,Od Crnoga do Jadranskoga mora.Moto ove pjesme: Die Wahre Heimat ist eigentlich die Sprache Humboldt ( Prava je domovina ustvari jezik) Moto je tekst koji pisac citira na poetku, a slui mu kao polazite za djelo

IV. Elegija: Silvije Strahimir Kranjevi, Iseljenik

Istrai i predstavi definiciju i razvoj elegije kao tradicionalnog lirskog oblika.Elegija je vrsta lirske pjesme u kojoj pjesnik izraava aljenje za prolou, za izgubljenom ljubavi, sreom, ali za onim to je izgubljeno i nepovratno.Elegija je nastala u antiko doba. (gr. elegion-distih)U grkoj knjievnosti elegijom se nazivaju sve pjesme pisane elegijskim distihom. Pjesme su se pjevale uz pratnju frule ili recitirale.U rimskoj knjievnosti razvila se ljubavna elegija u kojoj pjesnik govori o osjeajnom proivljavanju proetom boli, patnjom i aljenjem zbog neostvarene ljubavi.

IseljenikTema: Koji je problem iz hrvatske prolosti Kranjevi uzeo kao temu ove pjesme?-Kranjevi je za temu ove pjesme uzeo problem siromatva kao poticaj na masovno iseljavanje iz Hrvatske krajem 19. stoljea Kako je pjesnik poetski razvio i konkretizirao temu?-Objanjavaju probleme tih ljudi, kako moraju ostaviti sve to imaju i krenuti na put. Uplaeni i ne znajui kamo e i gdje.Kakav je ton i raspoloenje u pjesmi?-Raspoloenje je vrlo tuno jer govori o tome kako ljudi moraju napustiti svoje domove, djeja pitanja bez odgovora, neki se vesele zbog odlaska, ali se nadaju povratku.Kakvim je slikama doarana atmosfera na brodu?-Atmosfera na brodu opisana je pjesnikim slikama kao npr. auditivnom slikom ( ''Tamo robovati jadno, ptice gdje brbljave lijeu...'') i olfaktivnom slikom (''Kadulja gdjeno mirii...'')3.) Tko je lirski subjekt pjesme? Kako ga pjesnik naziva? Citiraj stihove u kojima je opisan. U kakvoj je situaciji prikazan? to doivljava? Koji motiv istie pjesnik u iseljenikovu proivljavanju?-Lirski subjekt je ovjek koji se iseljava u Brazil zbog ropstva u budunosti. Pjesnik ga naziva primorcem, ovom, primorskim dobrijanomcitat, 5. Strofa: ''Primorski samo dobrijan ukoen uti i uti.''Primorac se odvaja od svoje obitelji, te u tuzi doivljava privienje djevice Marije. Ali ga iz tog privienja budi drugi parobrod.Motiv koji pjesnik istie u iseljenikovu proivljavanju je ''dobrijan''4.) Kakav dojam ostavlja slika ''Marine krune''? U kojim je pojedinostima ocrtan kontrast zaviaja i tuine? Kojom slikom zavrava pjesma? Kakvu asocijaciju izaziva u iseljeniku oznaka drugog broda? Zato je pjesma Iseljenik elegija? Dokai svoje tvrdnje!

-Pjesma zavrava sa dogaajem kako se drugi parobrod vraa u Europu. Oznaka drugog broda asocirala je Iseljenika na maarskog vou revolucije Lajosa Kossutha.-Pjesma Iseljenik elegija je zato to se u pjesmi govori o aljenju za prolou i za onim to je izgubljeno i nepovratno. 5.) U pjesmi uoi obiljeja stiha i strofe.Prikai obiljeja Kranjevieva jezika i stila (izbor rijei, oblika rijei, stilska sredstava- navedi primjere)-Pjesma je pisana vezanim stihom, ima rimu, ima jednak broj slogova u prva tri stiha u strofi, u strofi prva tri stiha su esnaesterci, a etvrti stih je deseterac.irnijem Atlanskim morem parobrod cjepove sijece /na njem su prosjaci hljeba sto ce na faram brazilaInverzija-glagol sijee na kraju stihametafora-lik zlokobnih krila-preneseno znaenje,aliteracija-ponavljaju se suglasnicigradacija-pilji i gledi i vidi-postupno jaanje poetnog dojma

V. DITIRAMB: Vladimir Nazor, Cvrak

DITIRAMB je lirska pjesma koja zanosno slavi ivotne radosti. Pjesma nastala u staroj Grkoj, pjevala se u slavu boga Dioniza. Kasnije postaje pjesma u kojoj pjesnik s oduevljenjem slavi ivot. Anakreontska pjesma nazvana je po grkom pjesniku Anakreontu, slavi vino i vinsko raspoloenje.TEMA: Odnos ovjeka i prirode VIZUALNE:Na kamu pu se suna, na travi grije crv!

AKUSTINE:I cvri, cvri cvrak na voru crne smre

TAKTILNE: PJESNIKE SLIKE Mnogo je ruku dira

OLFAKTIVNE:I vonja sa doline, I vjetra sa vrhunca!

GUSTATIVNE: ...Ja gutam ar sunani

Stihovi kojima se cvrak obraa ovjeku su npr. "A tebe Zemlja rodi da bude il i jak,da nosi u njedrima radosti zlatni klju",to znai da smo roeni da budemo jaki i da u srcu nosimo radost ivota. Odnos ovjeka i prirode je daleko od onoga to bi htio cvrak,ovjek se skriva negdje unutra umjesto da izae van i pozabavi se prirodom. Cvrak je simbol prirode.

Svijet je lijep, a ivot dar je s nebaU pjesmi cvrak govori o krajoliku, a ivot je dar koji smo dobili. Izraen je stav elje za ivotom i da shvatimo koliko je ivot bitan. I meni se svia takvo razmiljanje o ivotu i svijetu.

PJESNIKE FIGURE

ONOMATOPEJA: KONTRAST:zuji ko pela roj ASONANCA: METAFORA: ja sam himna,Dok uti gordi hram Pred oima jo se crni to bruji za oltaromodurni zimski san dok uti gordi hramALITERACIJA:I cvri, cvri cvrak na voru srne smre HIPERBOLA:Ja sam danas ispio sunce plamno

U stihovima pjesme Cvrak, uoavam rimu i izraene emocije.

VI. Epigram: Stanko Vraz, Nadriknjitvo Istrai i predstavi definiciju i razvoj epigrama kao tradicionalnog lirskog oblika.-epigram je kratka, satirina pjesma koja svojim zakljukom iznenauje itatelja-pisan je u stihovima-kratak-esto je satirine prirode (ismijavanje, ruganje,kritiziranje: pojedinaca,drutvenih pojava, povijesnih dogaaj. )-teme epigrama: drutvene pojave i dogaaji, kulturni i knjievni ivot, ljudske mane i karakteri, ljubav.-najpoznatiji rimski pisac epigrama bio je Marcijal napisao je 15 knjiga epigrama, posveenih,nadgrobnih, podrugljivih i satirinih.

Nadriknjitvo.Koga Vraz kritizira u svom epigramu? Kakva je situacija, to se pisaca tie, u hrvatskoj knjievnosti?ORBA: objasni preneseno znaenje te rijei. to pjesnik misli o europskoj knjievnosti?

Stanko Vraz: (1810.-1851.) rodom je Slovenac, pravo mu je ime Jakob Frass. Gimnaziju je zavrio u Mariboru, a u Grazu studij filozofije. Godine 1838. seli se u Zagreb i pie na hrvatskom jeziku. U Hrvatskoj u to doba jaa ideja o potrebi ujedinjenja Junih Slavena, o stvaranju zajednikog jezika i knjjievnosti. Vraz je smatrao da su Slovenci preslabi da bi stvorili samostalnu nacionalnu knjievnost. Oekivao je da e tek ilirizam i tokavtina omoguiti intenzivniji knjievni ivot i Slovencima i Hrvatima. Umro je od tuberkuloze.

-Vraz u djelu kritizira knjievnost. -RIJE ORBA: Pjesnik je smatrao da hrvatska knjievnost treba nositi vlastite crte isto tako kao to Slovenska knjievnost treba stvarati neto novo, vlastito. -Vraz europsku knjievnost smatra naprednom, duhovnijom, oni su je izgradili na svoju osobnost. Izdvoji i obrazloi bitne Vrazove misli iz svake strofe. Vraz u prvoj strofi govori kako knjievnost unitava slovenski duh. U drugoj strofi govori o knjievnosti bez duha, a u treoj metaforom pisci kao hranitelji europskog duha govori o razlici izmeu hrvatske i europske knjievnosti. U etvrtoj strofi govori o nemogunosti utjecaja knjievnosti na duhovni razvoj naroda.

VII. Epitaf -Steci

1.) Istrai i predstavi definiciju i razvoj epitafa kao tradicionalnog lirskog oblika.EPITAF - nadgrobni natpis u kojem se na pjesniki nain izraava odnos prema ivotu i smrti. U antiko doba postajo je obiaj stavljanja epitafa na nadgrobne ploe. Namjera je da se sauva uspomena na pokojnika.

2.) Proitaj tri ponuena epitafa na stecima i popuni tablicu.

SE LEI HRELJATema: Naporan rad na zemljiMotivi: Zemlje,danom,batinaMisli: Rad se isplatio i sad uiva u svojoj batini

SLOVO O VREMENUTema: Vrijeme brzo prolaziMotivi: Boe,slovo,vrijemeMisli: Vrijeme prebrzo prolazi,ali neki trenutci se ine dugi

SLOVO ZA IVANATema: Ivan se oprata od bratije i druineMotivi: Zemlja,bratija,druineMisli: Vjeruje i da e netko uspjeti i poslije njega

3.) Proitaj pjesmu Maka Dizdara Zapis o ZemljiUoi specifinosti iznoenja misli u pjesmi.Kojim epitetima pjesnik oslikava Bosnu odgovarajui pitanja njoj?Protumai pjesnikovu tvrdnju da je Bosna '' prkosna od sna''.Uoi obiljeja stiha i strofe. Kojim je postupcima ostvaren ritam?

Specifinosti misli u pjesmi su o Bosni te kakva je ta Bosna kako ju pisac doivljava i kakvo miljenje ima o njoj.I posna i bosa da pratiI hladna i gladnaprkosnaPRKOSNA OD SNA - ele da se to sve promjeni i da bude drugaije i bolje nego to je sad. Bosna sanja o boljoj budunosti.Obiljeja stiha i strofe : slobodan stihRitam je polagan

VIII. Josip Pupai: Zaljubljen uljubav- TEMA- ljubav (o voljenoj eni sjedinjujuSe osjeaji koje pobuuje: priroda, ivotinjeDrugi ljudi, radosni trenuci,sve to pjesnik voli)Ljubav je osjeaj koji oplemenjuje.- Voljena ena: prsti, struk, kosa, vrat, hod, pjesn.Ideal.- Imena: vidra, lasica, jegulja, janje....- Strofina pjesma, slobodan stih, opkoraenje iPrebacivanje usporuje ritam.- Uporaba perifekata:ljubav propada prolosti, tuno,sjetnoras.- Stilske figure:poredba, metafora, reducirane inter punkcije.IX. Dobria Cesari, Vagonai

Polazina interpretacija u udbeniku slika vanjskih obiljeja siromatva : unutarnja stanja koja prate siromatvo

nemo, tuga, oaj rezignacija (mirenje s postojeim)

Interpretacija pjesme u cijelosti Pjesma zapoinje zamjenicom mi, dakle pjesnik se identificira s vagonaima i njihovom ivotnom situacijom. Drugi je stih ironian komentar na situaciju vagonaa: njihovi vagoni nisu nikada na putu, u smislu da ne smetaju drugima, ali i u smislu da su stalno na istom mjestu.Skuenost ivotnog prostora (u jednom je kutu krevet, kuhinja u drugom kutu) ukazuje na siromatvo, odnosno skuenost ivotnih prilika u kojima se vagonai nalaze.

Problemsko pitanje: Kako se u dananje vrijeme manifestira siromatvo?

U drugoj se strofi apostrofira dimnjak (eljezni, nahereni, runi) koji ukazuje na vagonae i njihov izgled u drutvu u kojem se nalaze. Istiu se stare i dim zbog ega i najljepi dani porune. Dakle, dok u prvoj strofi ulazimo u vagone i ivotni prostor vagonaa, u drugoj se strofi ukazuje na ugoaj u kojem oni ive.

Problemsko pitanje: to utjee na to da i vama najljepi dan poruni?

U treoj strofi opet ironija: duga ulica s imenom Naputena pruga. Anadiploza ukazuje na vanost injenice da je ulica jako duga.

Problemsko pitanje: Kako biste opisali dananje kvartove siromanih?

etvrta strofa ukazuje na kune brojeve te na veliinu eljeznikog kunog broja. Time se ukazuje na obiljeenost siromanih u drutvu u kojem ive (to je veliki bijeli eljezniki broj).

Problemsko pitanje: U kojem su smislu siromani i danas obiljeeni u drutvu?

Peta strofa govori o vrtu pokraj kue, opet je uoljiva ironija: ukraj pruge dra naziva se vrtom u kojem se igraju djeca. O tekom ivotu i poloaju djece govore stihove da djeca trebaju u igri zaboraviti glad i pla.

esta strofa nedjelja kao dan za opijanje, pjesmu i nasilje u obitelji.

Problemsko pitanje: Je li nasilje u obitelji svojstveno samo siromanim obiteljima? Koje je vae miljenje o tom problemu?

Svijest o injenici da alkohol razara ovjeka, no alkohol kao jedini nain da se doe do utjehe.

Problemsko pitanje: Zato toliko alkoholiara u suvremenom drutvu? Zbog siromatva?

Kontrast izmeu bogatih i siromanih: bogati koji ljetuju i siromani koji ostaju raditi.

Problemsko pitanje: Kako se danas manifestira razlika izmeu bogatih i siromanih?

Ironija vidljiva u stihovima da umjesto vagonaa svijetom putovahu njihovi stanovi.

Ponavljanje stihova o alkoholizmu i utjesi zatvaraju krug: nita se ne mijenja, stanje siromanih vagonaa ostaje isto.

Problemsko pitanje: Je li drutvo danas dovoljno senzibilizirano za siromatvo?

Pjesma je strofina, strofe su katreni, postoji rima (abcb, isprekidana).

Novi pojmovi Stilska izraajna sredstvaNazivPrimjerObjanjenjeDefinicija

Epitetieljezni, nahereni, tuni (dimnjak)Rijei koje se dodaju imenici kako bi se omoguilo stvaranje ivlje, potpunije, jasnije ili u neemu osobito karakteristine predodbe neke stvari, pojave, ivog bia ili osobe.Epitet je ukrasni pridjev.

PoredbaKo na bijeli eljezniki brojSam prilog kao ukazuje da se neto s neim usporeuje.Poredba je pjesnika figura koja nastaje kada se neto s neim usporeuje.

Ironija

(Mi stanujemo u vagonu)to nije nikada na putuU primjeru uoavamo vanjsko (naoko pozitivno gledite): vagon nikad nije na putu, a iznutra se nasluuje potpuno negativno gledite (siromani nisu nikome na putu, oni su na samim marginama drutva).Ironija je figura odreena izraavanjem preko suprotnosti: misli se zapravo obrnuto od onoga to se izravno kae.

Poli-sindeton(I vrt imade naa kua)Veznik i se ponavlja radi naglaavanja, a ne zbog gramatike potrebe. Polisindeton je gomilanje veznika bez gramatike potrebe.

Refren Refren stih, dio stiha ili pak strofa koja se ponavlja. Uglavnom slui da se estim ponavljanjem utvrdi odreeni ritam i naglasi vanost nekih rijei ili sintagme, ali i tome da se ponavljanjem nakon novih motiva upozori na mogua nova, proirena znaenja ponovljenih rijei ili njihovih sklopova.

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi Cesari je velikim dijelom svojih pjesama poznat kao lirik s mnogo socijalnog osjeaja. On je i s prodornou pogleda i snagom izraza iznosio svoje susrete s bijedom i nepravdom. Ipak, njegovi socijalni osjeaji nisu ga doveli do toga da bi postao programatski socijalni pjesnik, nego je u svakom sluaju ostao lirik ovjek koji je pisao o onome to je osjeao. Antun Barac

Zanimljivosti Mogue je u pjesmi potraiti stav pisca prema vagonaima i siromatvu. Uenici zakljuuju da ve time to se identificira s njima (lirsko mi) pjesnik osjea njihovu patnju, osjea se dijelom skupine socijalno ugroenih i suosjea s njima. Prepoznatljiva je pieva ironija kao jedini nain otpora siromatvu, jer ponavljanjem strofe o alkoholu ukazuje na to da je situacija bezizlazna, sve se ponavlja, nita se ne mijenja.

X. Silvije Strahimir Kranjevi, Moj dom

Polazina interpretacija u udbeniku lirski subjekt ------------- domovina - dio bia lirskoga subjekta

- bol, tuga, suosjeanje, briga ponos ljubav

Interpretacija pjesme u cijelosti Ve se u prvoj strofi najavljuje odnos lirskog subjekta prema domovini srce kao mjesto gdje se domovina nalazi, doivljaj domovine kao raja i gutanje vlastite boli ukazuje na to da je domovina ugroena od onih koji je ele unititi i poraziti.U drugoj strofi lirski subjekt doivljava poniavanje domovine kao vlastito ponienje i vlastito nestajanje, domovina je dio njegovog vlastitog bia. Ve je u prvim dvjema strofama uoljiva neizmjerna ljubav prema domovini koja prelazi u bol zbog stanja u kojem se domovina nalazi. U treoj strofi pjesnik naziva domovinu boanstvom, smrt domovine je i njegova smrt. Domovina mu je jedina preostala, s domovinom lirski subjekt povezuje mladenake snove i djetinjstvo.

Problemsko pitanje: Tko ili to danas ugroava vau domovinu?

Metaforom poara koji suklja da opri krila lirskom subjektu i domovini ponovo se ukazuje na opasnost koja prijeti domovini, ali i na stanje u njoj (ona je gotovo poraena Na svojem srcu grijem ve klonula joj bila), ali ljubav je i dalje neunitiva (I ljubim njenu sjen. Time zavrava prva kompozicijska cjelina u kojoj se izraava odnos lirskog subjekta spram domovine.U drugom dijelu izraava se odnos lirskog subjekta prema slobodi. Najprije se istie vanost povijesti domovine, njezine prirodne ljepote te injenica da lirski subjekt kao pojedinac treba napustiti te ljepote jer ga ugroava netko neimenovani, ali mnogo jai, onaj koji gazi sve pred sobom.Zato je lirski subjekt preplaen i stalno provjerava je li domovina na svojemu mjestu. To moemo shvatiti dvostruko: pitanje je li domovina jo na svojemu mjestu u njegovom srcu i je li ona jo na svojem mjestu u stvarnom svijetu, odnosno egzistira li ona jo uvijek kao zemlja u granicama u kojima je bila.Slijedi aforistian stih o slobodi te o pojedincu koji je postaje svjestan i koji je poinje cijeniti tek kad je ona ugroena.

Problemsko pitanje: to je za vas sloboda?

U treem dijelu ukazuje se da se ipak uje truba (znai da se u domovini opiru neprijatelju i pokuavaju ouvati njezinu samostalnost), pjesnik vidi bojna jedra koja se suprotstavljaju neprijatelju. On samo izvana promatra stanje u domovini, zato se osjea kao zvijezda koja je osuena na lutanje. U posljednjoj strofi izraena je misao da e tek smrt donijeti osloboenje i pjesnika i njegove ljubavi prema domovini.

Problemsko pitanje: Kako doivljavate stih Tek kad mi jednom s duom po svemiru se krene?

U pjesmi se izmjenjuju etrnaesterci i esterci ime se usporava ritam. Mnotvo je stilskih izraajnih sredstava: metonimija (Moj dom), metafore ( tek u srcu je nosim; gdje raj da ovaj prostrem; I sve to po njoj gazi, po mojem srcu plee; Mom otkinue biu sve, njojzi to uzee), polisidetoni (ponavljanje veznika i bez gramatike potrebe), inverzije (tek u grud sam je skrio), poredbe (Ko ia zadnji dah)

Novi pojmovi Inverzija- stilsko izraajno sredstvo: obrnut poredak rijei (npr. tek u srcu je nosim glagol u pravilu ne dolazi na kraju reenice)Arhaizam- rije, izraz ili oblik koji pripada nekom starijem stupnju u razvitku jezika (npr. ie, botvo, utoma)Rima- parna aa bb cc Rima je glasovno podudaranje na kraju stihova ili- ukrtena abab na kraju nekih stalnih dijelova stihova. esto se - obgrljene abba rabe i hrvatski nazivi srok i slik.- nagomilane aaaa bbbb Rime dolaze u strofama u razliitim rasporedima. - isprekidane abcdabcc Uobiajeno je njihovo ponavljanje oznaiti malim slovima abecede: tako su parne rime one koje vezuju dva uzastopna stiha, a oznaavaju se aa bb cc, ukrtene dolaze naizmjenice u stihovima (abab), obgrljene prema shemi abba, nagomilane kada se jedna rima ponavlja u vie stihova (aaaa, bbbbbb) te isprekidane kada nema vrste sheme, npr. abcdabcc

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi Pogled, zalet u zvijezde samo je izraz pjesnikove tenje da se iz blata i skuenosti hrvatskih prilika vine u prostore koji i emotivno i racionalno potpunije govore o smislu ovjekova postojanja na ovoj mrvici svemira. Ivo Frange

emotivno osjeajno; racionalno razumno

ZanimljivostiPrema pisanju Kranjevieve supruge Ele u lanku Moj Silvije, Kranjevi je duboko proivljavao svaku svoju pjesmu. Moe se rei da je svaka njegova pjesma komadi njegova ivota, njegove due. Najprije niknu u njemu zamisao, ideja pjesme. Tu ideju on dugo nosi u glavi. Znade proi po nekoliko mjesece, Onda istom sjedne da napie pjesmu. A i to doe iznenada Ali kad je pjesma dovrena, onda je sasvim izmoren, izmuen, zaista kao da mu se otkinulo neto od ivota. Vidi se, da ta to i fiziki troi Svaka njegova pjesma, kad izie ispod njegova pera, gotova je umjetnina, no on nije jo zadovoljan. etiri-pet puta znade on preraditi, prepisivati svoju pjesmu, zapinjui kadikad samo kod jedne rijei, koja mu se ne ini skladnom

XI. Nikola op, Kuda bih vodio Isusa

Polazina interpretacija u udbeniku - stvarni, fiziki prostor ------------- duhovni, metafiziki prostor u opovoj pjesmi Isus ulazi u ljudsku stvarnostsupatnik i suputnik, Isus (sin Boji, moralna vertikala,prijatelj, olienje simbol najviih vrijednosti)blagosti, topline, suosjeanja

Interpretacija pjesme u cijelosti U pjesmi moemo pratiti odnos lirskog subjekta prema Isusu, odnosno odnos dvaju prostora: stvarnog, fizikog prostora kojem pripada lirski subjekt i duhovnog, metafizikog prostora kojem pripada Isus. U prvoj strofi lirski subjekt kradom nosi veeru (kruh) Isusu koji je nagnut nad novine i tuan. Isus je uao u stvarnost lirskoga subjekta, lirski subjekt ga kriom posjeuje, a Isus ba ita novine upoznaje svijet preko novina.

Lirski subjekt promatra Isusa sa strane, promatra mraenje njegova lica zbog vijesti koje ita.

Problemsko pitanje: Isus se rtvovao za ljude, je li njegova rtva bila uzaludna?

Lirski subjekt preispituje sebe i svoj odnos prema svijetu: osjea stid zbog ovjeka i njegovih radnji i pita se ima li snage braniti svijet pred moralnim autoritetom kakav je Isus.U posljednjoj strofi Isus pada pod teretom kria, odnosno svijeta i njegove bijede, a u oku lirskoga subjekta sjaji radost ovjeka. Zato? Radost ovjeka koji u Isusu prepoznaje ovjeka i koji od Isusa ne oekuje intervenciju u svijet koji je pun nepravde i zla, koji u Isusu vidu supatnika i uzor s kojim svakodnevno ivi, blaguje, razgovara. Isus tako postaje olienje blagosti, suosjeanja i topline.

Problemsko pitanje: Kamo biste odveli Isusa i zato?

op dakle doivljava Isusa kao ovjeka, kao duhovnu vertikalu i oslonac od kojeg oekuje suosjeanje i suputnitvo u ivotu. Od kojeg oekuje duhovne, unutarnje razgovore i susrete kojima on moe objasniti sebe kao ovjeka. Strofe su katreni, postoji rima.

Novi pojmoviSimbol Simbol je u najirem smislu znak koji oznauje neki pojam ili na njega podsjea, najee kao lik koji upuuje na prikriveni smisao; smatra se stilskim izraajnim sredstvom koji nastaje prenoenjem znaenja, npr. kri je simbol kranstva.AnaforaAnafora je ponavljanje rijei na poetku stiha (npr. Dok Dok ).Retoriko pitanjeRetoriko pitanje je pitanje na koje se ne oekuje odgovor (npr. ime u moi da te utjeim u tom asu, stojei pred tobom sav stidom obuzet?).

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi

U zbirci Isus i moja sjena (1934.) op afirmira edni katolicizam (Frange), oovjeuje Isusa, dovodi ga meu ljude i ivotinje, uvodi u krmu, promatra kako veera ili kako ita novine. U dehumaniziranu svijetu boanski gost, pjesnikov sudrug, prolazi krini put ljudske svakodnevice i postaje svjedokom patnje i otuenosti. Pjesme su najee realizirane u katrenima s ukrtenom rimom; stihovi su djelomice pravilni, izraz jednostavan, bez ukrasa i retorikih bravura. Kreimir Nemec

- zbirka pjesama Isus i moja sjena (1934.) afirmacija tzv. ednog katolicizma - oovjeenje Isusa; dehumanizirani svijet kao krini put, Isus kao svjedok patnje i otuenosti

ZanimljivostiPrve pjesme op je objavio kao etrnaestogodinjak.

XII. Antun Gustav Mato, Jesenje vee

Polazina interpretacija u udbeniku tmuran jesenji pejsa ---------- ljudski nemiri usprkos sveopem umiranju, jablan ape o ivotu

Interpretacija pjesme u cijelosti 1. strofa: pjesma poinje epitetima: olovne; teke; inverzija (snove snivaju), ali i etimoloka figura: ponavljanje istog korijena u dvjema rijeima; epitet monotone, utom i golim.Pjesma poinje epitetima ime se naglaava tmurnost i teina samoga pejsaa. Ali personifikacija (oblaci snivaju), ukazuje da je negdje u pozadini cijeloga pejsaa ovjek koji mu je i pridodao ljudske osobine.

Problemsko pitanje: Imenujte funkciju stilskih izraajnih sredstava u navedenoj pjesmi.

2. strofa: aliteracija (ponavljanje suglasnika r), pleonazam (crne vrane), metafora (sunce u ranama). Personifikacija (sunce u ranama mre i motri) ukazuje da je ovjek i dalje skriven, odnosno da povezuje pejsa s ljudskim stanjima i raspoloenjima.U drugoj strofi nadziru se kue, toranj, vrbe i crne vrane koje su, prema predaji, nagovjetaj smrti i stradanja.

U treoj strofi imamo motiv ljudskih nemira ime se humanizira pejsa, odnosno pejsa se izrijekom povezuje s ljudskim raspoloenjem (to se nagovjetavalo personifikacijama iz prethodnih strofa).

U etvrtoj strofi imamo motiv gordog jablana koji u sveopem umiranju apue o ivotu; moemo ga shvatiti kao izdvojenog pojedinca (umjetnika, pjesnika) koji govori o ivotu ono o emu drugi ute. U ovoj strofi opet imamo personifikaciju (gordi jablan, gordost kao ljudska osobina pridodana ja jablanu) i poredbu (Kao da je samac usred svemira.)

Problemsko pitanje: Je li zavretak pjesme optimistian ili pesimistian? Zato?

Pjesma je sonet.

Novi pojmoviHumanizirani pejsaHumanizirani pejsa je povezivanje pejsaa s ljudskim raspoloenjem.

Asonanca i personifikacijaStilsko izraajno sredstvo Primjer Definicija

AsonancaJesenje veeAsonanca je ponavljanje samoglasnika radi postizanja nekog efekta.

PersonifikacijaOlovne i teke snove snivaju OblaciPersonifikacija neivom se daju osobine ivog.

Citat koji se moe iskoristiti u nastavi Sve je mrano, hladno sve. Pjesnikov se doivljaj prenosi na svu okolnu prirodu; i ne samo na nju. Prenosi se na ivot, na vlastiti i na ivot uope: sve je mrano, hladno suton se sputa, ceste se u tome mokrom krajoliku tek nasluuju, ali nestaju odmah, utapaju se u puste, beutne daljine, iz kojih izviru svi nai nemiri. Time je ujedno, tim ljudskim nemirima, i pejsa definitivno humaniziran Sad je odjednom taj ljudski nemir pokazao da je ovjek tu, da je zapravo itav taj pejsa pjesnika uznemirio, odnosno dao mu priliku da konkretizira doivljaj svojih nemira. Ivo Frange

humaniziran oovjeen,poput ljudskoga

- doivljaj pejsaa = doivljaj prirode, doivljaj ivota - ukazivanje na izvore ljudskih nemira | humanizirani pejsa

Vladimir Vidri, Jutro

Polazina interpretacija u udbeniku svitanje: prijelaz tame u svjetlost - ugoaj na granici sna i stvarnosti

Interpretacija pjesme u cijelosti Pjesma zapoinje imperfektom Svitae. Slijedi aorist bi (Jo bi tama u lugu.) Dakle, prelaenje tame u svjetlost, noi u dan, sna u javu. Glagolski oblici koji su danas rijetki jo vie doprinose ugoaju pjesme i daju joj neku patinu starine. Potom Pan, mitoloko bie i njegov smijeh. Pojava mitolokog bia svjedoi da je cijeli pejsa na granici sna i jave, odnosno da se radi o opisu duhovnog, a ne stvarnog pejsaa. Pan i njegov smijeh u pejsau ukazuju na radost i ljepotu buenja te na injenicu da se ljepota vanjskoga pejsaa moe obogatiti i duhovnim tvorevinama kako bi se iskazao vlastiti doivljaj prirode.

Problemsko pitanje: Koja biste nestvarna bia vi umetnuli u pejsa i zato?

U drugoj se strofi javljaju boje: zelena (trava), plavojke (Nimfe), bijeli (vijenci) na glavi. Ljepota Nimfi i prirode pojaana je ljepotom plesa, gibanjem i vizualnim skladom.Sve je razigrano, sneno i lijepo u svom buenju i igri.

Problemsko pitanje: to vama predstavlja ljepotu u prirodi?

U treoj strofi mitoloka bia zamjenjuje rosa koja je pala i koja se blista u krupnim kapima. Jedina dinamika je treptanje i drhtanje jasike irokog lista. Kao da pogled skree iz unutra prema van, zamjeuju se detalji ljepote u prirodi i sklad koji u prirodi postoji.

etvrta strofa ponovo donosi motiv Pana te ljepotu prirode upotpunjene zvukom gajdi i umom vjetra. Trotoje ukazuje da je slika nedovrena, odnosno da ljepota nije dokraja izreena. Stih je uglavnom jedanaesterac, strofa je katren, rima je abcb.Od stilskih izraajnih sredstava uoljivi su epiteti i polisindeton (ponavljanje veznika bez gramatike potrebe).

Novi pojmovi Mitoloka bia Mitoloka bia su ona koja pripadaju jednoj od mitologija. U Vidrievoj pjesmi Jutro spominju se grka mitoloka bia, nimfe i Pan, to pokazuje da pjesnik u svoj doivljaj prirode moe ukljuiti i ono to ne pripada vanjskoj, nego njegovoj unutarnjoj stvarnostiAliteracija Aliteracija je stilsko izraajno sredstvo - ponavljanje suglasnika radi postizanja nekog efekta, npr. Dre i trepti Jasika irokog lista. (ponavljaju se suglasnici koji ukazuju na drhtanje i treptanje u prirodi)Citat koji se moe iskoristiti u nastavi Vidrievi pejsai svjedoe o bitnoj povezanosti Vidrieve lirike i slikarstva. Naime, upravo vizualna i likovna logika bitno odreuje cjelokupnu autorovu poetiku.Vizualno naelo oituje se ponajprije kao koloristiko kontrastiranje svjetlosti i tame. Mnoge su pjesme komponirane tako da svijetli stihovi ili strofe smjenjuju tamne. Naelo gledanja podrazumijeva distancu izmeu lirskoga subjekta i prikazivanoga svijeta. Odatle, po svemu sudei, pjesnikova tenja da lirsku temu odmakne bilo u mitologijsko-povijesnome, bilo u prostornome, bilo u emocionalnome smislu. ()Ipak, treba upozoriti i na osebujnu tehniku zumiranja kojom se Vidri slui da bi neoekivano i trenutano preao s makroplana na mikroplan. Time se postiu izuzetni slikarski i kompozicijsko-ritmiki uinci. Josip Uarevi

- povezanost Vidrievih pejsaa i slikarstva | vizualna i likovna logika (kontrastiranje svjetlosti i tame, distanca izmeu lirskoga subjekta i prikazivanog svijeta, tehnika zumiranja)

ZanimljivostiVladimir Vidri je jedan od sudionika spaljivanja maarske zastave u Zagrebu povodom dolaska Khuena Hedervarija (1895.) g.