SADRAJ SADRAJ...................................................................................................................................1 1. OPERATIVNI SUSTAV WINDOWS...................................................................................3 1.1. Datoteke i mape...............................................................................................................3 1.2. Ureaji za pohranu podataka............................................................................................4 1.3. Pregledavanje datoteka i mapa na disku..........................................................................4 1.4. Stvaranje mapa i podmapa...............................................................................................4 1.5. Oznaavanje pojedinane datoteke i niza datoteka..........................................................5 1.6. Premjetanje datoteka i mapa...........................................................................................5 1.7. Uporaba tipke Print Screen..............................................................................................5 1.8. Pretraivanje po nazivu...................................................................................................6 2. OBLIKOVANJE TEKSTA - MICROSOFT WORD.............................................................7 2.1. Odreivanje vrste i veliine fonta....................................................................................7 2.2. Odreivanje stila fonta.....................................................................................................7 2.3. Indeks i eksponent............................................................................................................7 2.4. Promjena boje teksta........................................................................................................7 2.5.Prijenos oblikovanja teksta...............................................................................................8 2.6. Umetanje i brisanje oznake kraja retka............................................................................8 2.7. Razmak izmeu redaka....................................................................................................8 2.8. Postavljanje grafikih oznaka..........................................................................................9 2.9. Umetanje i brisanje prijeloma stranice.............................................................................9 2.10. Automatsko obrojavanje stranica.................................................................................9 2.11. Izrada nove tablice.........................................................................................................9 Kreiranje tablice:...................................................................................................................10 Suavanje i proirenje polja tablice radimo pomou mia...................................................10 Dodavanje okvira tablici.......................................................................................................11 Unos teksta u tablicu.............................................................................................................11 Dodavanje okvira i sjene odreenom redu u tablici..............................................................11 Spajanje vie elija tablice u jednu eliju.............................................................................11 Dijeljenje jedne elije u vie njih..........................................................................................12 Dodavanje redaka ili stupaca................................................................................................12 Brisanje tablice......................................................................................................................12 3.EXCEL-UVOD......................................................................................................................13 3.1. Osnovno o excelu...........................................................................................................13 3.2. Unos podataka................................................................................................................13 3.3. Oznaavanje elija, stupaca i redaka..............................................................................14 3.4. Formule i funkcije..........................................................................................................15 3.5. Aritmetike formule.......................................................................................................15 3.6. Unos formula..................................................................................................................15 3.8. Adrese elija...................................................................................................................16 3.9. Apsolutne adrese............................................................................................................16 3.10. Funkcije........................................................................................................................17 3.11. Izrada grafikona u excelu.............................................................................................18 4. POWERPOINT.....................................................................................................................25 4.1.Izrada prezentacije iz predloka......................................................................................25 4.2. Oznaavanje teksta.........................................................................................................25 4.3. Izrada tablica..................................................................................................................25 4.4. Kako umetnuti sliku.......................................................................................................26 4.5. Crtanje grafikona............................................................................................................26

1

4.6. Crtanje dijagrama...........................................................................................................26 4.7. AutoShapes....................................................................................................................27 4.8. Ureivanje redosljeda objekata .....................................................................................27 4.9. Dodavanje slajdova........................................................................................................27 4.10.Brisanje slajdova...........................................................................................................27 4.11. Premjetanje slajdova...................................................................................................28 4.12. Kopiranje ili premjetanje slajdova iz drugih prezentacija..........................................28 4.13. Glavni slajd..................................................................................................................28 4.14. Glavni naslovni slajd....................................................................................................29 4.15.Odabir prijelaznog slajda..............................................................................................29 4.16. Animacije objekta........................................................................................................30 4.17.Start animacijskog efekta..............................................................................................31 4.18. Tajming animacije........................................................................................................31 4.19. Promjena redoslijeda efekata.......................................................................................31 4.20. Odabir vrsta ispisa........................................................................................................31 5.INTERNET............................................................................................................................33 5.1.Internet Explorer- preglednik Weba...............................................................................33 5.2. Trailice.........................................................................................................................34 5.3. Google............................................................................................................................35 5.4. Email .............................................................................................................................35 5.5. Gmail..............................................................................................................................36 5.6. Kako napraviti gmail, napraviti gmail adresu................................................................36 6. VJEBE................................................................................................................................39 STRANA ULAGANJA............................................................................................................42

2

1. OPERATIVNI SUSTAV WINDOWS Operacijski sustav Windows tvrtke Microsoft vrlo je popularan i rasprostranjen. Postoji vie inaica Windowsa, a u ovom je poglavlju opisan rad s programom Windows 7. Nakon ukljuenja raunala prikazuje se osnovna radna povrina. Radna povrina omoguuje prikaz objekata koje korisnik rabi pri radu. Na njoj se nalaze ikone i programska traka. Ikone su sliice koje predstavljaju objekte. Koriste se za brz pristup objektima, a pokreu se dvoklikom mia. Operacijski sustav instalira ikone: Ko za smee, Raunalo, Upravljaka ploa. Korisnik moe stvoriti ikone datoteka, mapa, preaca. Ko za smee je posebno mjesto na tvrdom disku u koje se odlau obrisani objekti. Odlaui obrisane objekte u smee korisnik naknadno ima mogunost njihovog vraanja. Ikona Raunalo omoguuje prikaz i pretraivanje svih memorijskih medija, mapa i datoteka na raunalu. Datoteka je skup srodnih podataka pohranjen na nekom od memorijskih medija kojima se moe rukovati kao cjelinom. Da bi se datoteke meusobno razlikovale, treba ih jednoznano oznaiti nazivom. Uz naziv, svaka datoteka dobiva i produetak, tj. oznaku programa u kojem je nastala. Mapa je podruje na memorijskom mediju koje omoguuje bolju orgnizaciju podataka pohranjenih u raunalu. Programi, datoteke i mape otvaraju se u okvirima koji se nazivaju prozori. Iako su sadraji prozora razliiti, svi prozori imaju nekoliko zajednikih dijelova. To su naslovna traka, gumbi za upravljanje prozorom, traka izbornika, klizna traka i radno podruje. S objektima (mape, datoteke, programi) mogue je izvoditi razne radnje. Mogue ih je promjeati, kopirati, brisati, mijenjati im ime, provjeravati njihova svojstva i dr. Ove se radnje najjednostavnije izvode odabirom odgovarajuih naredbi kontekstualnog izbornika (desi klik miem).

1.1. Datoteke i mape Cjelokupan rad upravljakog sustava temeljen je na sustavu razliitih datoteka. Datoteka je temelj funkcionalnosti sustava i osnovna jedinica rada u raunalnim sustavima. Zbog toga je upravljanje datotekama najvanija vjetina u radu s raunalima. Ureaj, engleski drive fizika je jedinica za pohranu podataka. Na razini upravljakog sustava ureaji su oznaeni slovima abecede: a, c, d, e, itd. Mapa, engleski folder dio je organizacijske strukture pohrane podataka i slui za razvrstavanje datoteka, a osim datoteka mogu sadravati i druge podmape. Mapama moemo postii organizacijsku i logiku strukturu podataka kakva nam odgovara.

3

Datoteka, engleski file imenovani je skup informacija kao to su aplikacije ili dokumenti. Datoteka je temeljna jedinica pohrane podataka koja raunalu omoguuje razlikovanje jednog skupa informacija od drugog. Sukladno sadraju kojega sadre mape se dijele na: -mape sustava, kao to je Desktop glavna mapa u kojoj se nalaze sve druge mape; -mape ureaja, kao to je Control Panel mapa koja sadri vane aplikacije za prilagodbu rada upravljakog sustava -datotene mape, kao to je Recycle Bin mapa koja sadri obrisane mape i datoteke -ili bilo koja druga mapa koju smo sami napravili s ciljem lake organizacije datoteka.

1.2. Ureaji za pohranu podataka vrsti disk glavni je ureaj za pohranu podataka i na njemu je pohranjen upravljaki sustav, aplikacije i datoteke. Spremamo li tijekom rada podatke obino ih spremamo na vrsti disk. CD mediji, a danas sve vie i DVD mediji, gotovo su potpuno zamijenili diskete zbog kapaciteta tj. sposobnosti spremanja odreene koliine podataka koji je nekoliko stotina, odnosno nekoliko tisua puta vei od kapaciteta diskete.

1.3. Pregledavanje datoteka i mapa na disku Sadraj ureaja za pohranu podataka, mapa i podmapa pregledavamo programom Windows Explorer. Pokreemo ga istoimenim pritiskom tipki Windows i E na tipkovnici ili desnim klikom na gumb Start i izborom naredbe Explore ili klikom na gumb Start, te izborom naredbe All Programs, naredbe Accessories i klikom na Windows Explorer. Kao to vidimo, prozor Windows Explorera podjeljen je na 2 dijela. U lijevome dijelu vidimo popis ureaja za pohranu podataka od kojih se sastoji nae raunalo. Kliknemo li na znak plus ispred naziva ureaja, on se pretvori u znak minusa, a ispod se odmota i prikae organizacija i struktura mapa na ureaju. Daljnjim klikom na znak plusa ispred neke mape na ureaju, prokazuje se njena organizacija. Na taj nain ulazimo u dubinu organizacije podataka. Klikom pak, na znak minusa, prikazana struktura se zatvara. Na koncu, klikom na naziv pojedine mape, otvorimo je i u desnom dijelu prozora vidimo njen sadraj.

1.4. Stvaranje mapa i podmapa Za stvaranja mape na ureaju za pohranu podataka kliknemo u Windows Exploreru na ureaj i u glavnom izborniku izaberemo izbornik File, te kliknemo na naredbu New i zatim na naredbu Folder. Upravljaki sustav stvori mapu s nazivom New Folder i daje nam odmah mogunost upisivanja naziva mape prema elji.

4

Za stvaranje podmape, odnosno mape unutar mape ponovimo prethodni postupak s tom razlikom to se u poetku ne nalazimo na ureaju, nego se postavimo, tj. kliknemo na mapu unutar koje elimo kreirati podmapu. Na radnu povrinu mapu postavimo desnim klikom bilo gdje na praznom prostoru, u plivajuem izborniku izaberemo naredbu New i zatim kliknemo na naredbu Folder. Ovako stvorene mape i podmape moemo rabiti za organiziranje datoteka odravanje reda i preglednosti izmeu njih.

1.5. Oznaavanje pojedinane datoteke i niza datoteka Pojedinanu datoteku oznaimo u Windows Exploreru jednostavnim klikom na nju. Susjedne datoteke tj. datoteke u nizu oznaavamo tako da kliknemo na prvu datoteku niza, pritisnemo na tipkovnici tipku Shift, drimo je pritisnutom i kliknemo na posljednju datoteku u nizu. Na kraju otpustimo tipku Shift. Nesusjedne datoteke, tj. datoteke koje nisu u nizu oznaavamo tako da kliknemo na prvu datoteku, pritisnemo na tipkovnici tipku Control ili Ctrl, drimo je pritisnutom i kliknemo na ostale eljene datoteke, jedna po jedna. Na kraju otpustimo tipku Control.

1.6. Premjetanje datoteka i mapa Datoteke i mape jednostavno premjetamo pomou Windows Explorera. Oznaimo datoteku ili mapu koju elimo premjestiti, kliknemo na nju desnim klikom i izaberemo naredbu Cut. Izaberemo, tj oznaimo odredinu mapu, te na nju kliknemo desnim klikom i izaberemo naredbu Paste. Postupak premjetanja moemo izvesti i uporabom naredbi Cut i Paste iz padajueg izbornika Edit u glavnom izborniku. Primijetimo da istovremeno premjetanje vie mapa i datoteka moemo izvesti istovremenim njihovim oznaavanjem.

1.7. Uporaba tipke Print Screen Pritiskom na tipku Print Screen na tipkovnici slika trenutnog prikaza na zaslonu monitora bit e spremljena u tzv. memorijski meuspremnik. Takva slika, dostupna je svim aplikacijama koje rabe naredbu Paste, pa je moemo ubaciti u, npr. dokument MS Worda ili u program za crtanje Paint.

5

1.8. Pretraivanje po nazivu U sluaju da ne znamo gdje nam se tono nalazi pojedina mapa ili datoteka ili ako nismo sigurni postoji li ona uope u sustavu, alatom za traenje ugraenim u upravljaki sustav moemo potraiti po njenom nazivu ili dijelu naziva. Alat pokreemo klikom na gumb Start i izborom naredbe Search. U prozoru Search Results kliknemo na naredbu All files and folders i u okvir All part of the file name upiimo naziv mape ili datoteke koju traimo. Za pokretanje pretraivanja kliknemo na gumb Search. Za pretraivanje po dijelu naziva moemo upotrijebiti pomone znakove zvjezdicu (*) i upitnik (?). Zvjezdica zamjenjuje bilo koji broj znakova na mjestu na kojem se nalazi, dok upitnik zamjenjuje samo jedan znak na mjestu na kojem se nalazi. Nakon upisivanja dijela naziva i primjenom pomonih znakova, klikom na gumb Search pokrenemo pretraivanja. Po zavretku traenja, sustav u desnom dijelu prozora prikae popis pronaenih objekata tj. popis onih objekata koji zadovolajavaju zadani uvjet. Uz naziv svakog objekta ispisana je adresa gdje se on nalazi. Ako niti jedna datoteka ili mapa ne zadovoljava upisani uvjet za pretraivanje, sustav ispie odgovarajuu obavjest o tome.

6

2. OBLIKOVANJE TEKSTA - MICROSOFT WORD

2.1. Odreivanje vrste i veliine fonta Font je skup znakova istog izgleda i stila. Fontovi se rabe i za prikaz teksta na zaslonu monitora i za ispis na pisa. Svaki font ima svoj naziv, npr.Arial, Times New Roman, Verdana, itd. Za veliinu fonta u uobiajenom uredskom poslovanju preporuuju se veliine 10 ili 12. Oznaenom tekstu font mjenjamo klikom na alat Font u alatnoj liniji i izborom eljenog fonta. Veliinu fonta mjenjamo klikom na alat Veliina fonta (Font Size) u alatnoj liniji i izborom neke od ponuenih vrijednosti ili upisom veliine prema elji. Veliina fonta moe biti u rasponu od 1 do1638. Vrstu i veliinu fonta moemo promjeniti i klikom na Oblikovanje (Format) u glavnom izborniku i izborom naredbe Font. U okviru za razgovor Font, na kartici Font eljene postavke odredimo u podruima Font i Veliina (Size).

2.2. Odreivanje stila fonta Oznaenom tekstu se, neovisno o vrsti i veliini fonta, moe dodatno pridruiti jedan od stilova: Podebljano (Bold), kurziv (Italic), Podcrtano (Undeline) u alatnoj liniji. Stil fonta moemo mjenjati i klikom na Oblikovanje (Format) u glavnom izborniku i izborom naredbe Font. U okviru za razgovor Font, na kartici Font eljene postavke odredimo u podrujima Stil fonta (Font style) i Stil podcrtavanja (Underline style).

2.3. Indeks i eksponent Aplikacija za obradu teksta omoguava prikaz znakova u obiku eksponenata, kao npr. u m, ili indeksa, kao npr. u H2O. Nakon oznaivanja eljenog znaka, odredimo mu oblik eksponenta i indeksa i kliknemo na Oblikovanje (Format) u glavnom izborniku i izborom naredbe Font. U okviru za razgovor Font, na kartici Font, u podruju Efekti (Effects) kliknemo u odgovarajui potvrdni okvir, Eksponent (Superscript) ili Indek (Subscript).

2.4. Promjena boje teksta Oznaenom tekstu moemo promjeniti boju klikom na strelicu pored alata Boja fonta (Font Color) u alatnoj liniji i izborom jedne od ponuenih boja. 7

Boju fonta moemo mjenjati klikom na Oblikovanje (Format) u glavnom izborniku i izborom naredbe Font. U okviru za razgovor Font, na kartici Font u podruju Boja fonta (Font Color) odreujemo eljenu boju.

2.5.Prijenos oblikovanja teksta Primjenom alata Prenositelj oblikovanja (Format Painter) mogu se znaajke oblikovanja jednog djela teksta prenjeti na druga mjesta u tekstu, a bez ponavljanja cijelog postupka oblikovanja. Prijenos oblikovanja zapoinjemo klikom bilo gdje unutar teksta ije oblikovanje elimo prenjeti i klikom na alat Prenositelj oblikovanja (Format Painter) u alatnoj liniji. Nakon toga, miem oznaimo tekst na koji elimo prenjeti oblikovanje i prilikom otputanja tipke mia oblikovanje e se automatski primijeniti. Primjetimo da se tjekom prijenosa oblikovanja uz uobiajeni pokaziva mia prikae i mali simbol etke ili kista.

2.6. Umetanje i brisanje oznake kraja retka Klikom na alat Pokai/sakri (Shaw/Hide) u alatnoj liniji prikazujemo oznake oblikovanja. U MS Wordu moe se prijei u novi redak, a da se pri tome ne prelazi u novi odlomak. Za umetanje oznake kraja retka, postavimo toku unosa na mjesto u tekstu gdje elimo umetnuti oznaku kraja retka, pritisnemo i zadrimo pritisnutom tipku Shift i pritismemo tipku Enter. Za brisanje oznake kraja retka, postavimo toku unosa ispred oznake kraja retka koju elimo brisati i pritisnemo tipku Delete.

2.7. Razmak izmeu redaka Pri unosu teksta razmak izmeu redaka unutar odlomka je jednostruki i to je zadana postavka. Za poveanje razmaka izmeu redaka, oznaimo odlomak ili vie odlomakai kliknemo na alat Prored (Line Spacing) u alatnoj liniji aplikaciji. Prored moemo odreivati i klikom na Oblikovanje (Format) u glavnom izborniku i izborom naredbe Odlomak (Paragraph). U okviru za razgovor Odlomak (Paragraph), u podruju Razmak (Spacing), u polju Prored (Line spacing) izaberemo eljeni razmak izmeu redaka.

8

2.8. Postavljanje grafikih oznaka Ispred odlomka se moe postaviti grafika oznaka, tj. moe ga se oznaiti. Oznaimo odlomak ili vie odlomaka koje elimo oznaiti i kliknemo na alat Grafike oznake (Bullets) u alatnoj liniji aplikacije.

2.9. Umetanje i brisanje prijeloma stranice Toku unosa postavimo na mjesto na kojem elimo prijelom stranice i pritisnemo toke Ctrl i Enter na tipkovnici. Ako smo ukljuili prikazivanje oznaka oblikovanja vidjet emo oznaku prijeloma stranice.

2.10. Automatsko obrojavanje stranica Klikom na Umetanje (Insert) u glavnom izborniku i izborom naredbe Brojevi stranica (Page Numbers), otvara se okvir za razgovor Brojevi stranica (Page numbers) u kojem polju Poloaj (Position) biramo mjesto prikazivanja, a u polju Poravnavanje (Alignment) biramo smjetaj unutar izabranog mjesta.

2.11. Izrada nove tablice1. pritisnuti na ikonu

Slika: Ubacivanje tablice preko alata2. u prikazanom prozoru postaviti mia u gornje lijevo polje (polja

predstavljaju redove i stupce tablice) te pritisnuti mia i povlaenjem odrediti veliinu tablice (veliina u obliku: red x stupac pojavljuje se na dnu prozora) moe i preko Umetanje tablice naredbe

9

Slika: Umetanje tablice naredbom Umetni Tablicu

Kreiranje tablice: otvorimo tekstualni izbornik tablica odaberemo izbornik umetni otvori nam se okvir umetanje tablice u okvir broj stupaca unesemo eljeni broj stupaca nae tablice u okvir broj redaka unesemo eljeni broj redaka nae tablice potvrdimo odabir u redu

Unutar tablice kreemo se pomou Polja unutar tablice oznaavamo pomou mia

Suavanje i proirenje polja tablice radimo pomou mia pokaziva mia dovedemo na liniju koju elimo pomaknuti lijevo ili desno kad dobijemo znak drimo pritisnitu lijevu tipku mia i povlaimo lijevo ili desno PAZITE! u tablici NE smije biti nita oznaeno (ako je oznaeno naredba se odnosi samo na dio koji je oznaen)

10

Dodavanje okvira tablici oznaimo tablicu ( PAZITI samo tablicu) otvorimo tekstualni izbornik oblikovanje odaberemo obrubi i sjenanje odaberemo liniju kojom elimo uokviriti tablicu

Unos teksta u tablicu tekst u tablicu unosimo kao i inae samo se izmeu polja kreemo pomou tekst ureujemo na uobiajeni nain Ime Prezime

Redni broj 1.

Dodavanje okvira i sjene odreenom redu u tablici odaberemo red na kojem elimo izvriti promjenu OZNAIMO GA otvorimo tekstualni izbornik oblikovanje odaberemo obrubi i sjenanje odaberemo liniju kojom elimo uokviriti red na pregledu promijenimo kakav izgled elimo prebacimo se na izbornik sjene odaberemo eljenu sjenu potvrdimo izbor sa u redu Ime Prezime

Redni broj 1. 2.

Spajanje vie elija tablice u jednu eliju oznaimo elije tablice kojje elimo spojiti pokrenemo tekstualni izbornik Tablica pokrenemo naredbu spoji elije

11

Dijeljenje jedne elije u vie njih oznaimo eliju koju elimo podijeliti pokrenemo tekstualni izbornik Tablica pokrenemo naredbu podijeli elije upiemo broj redaka i stupaca koji e biti smjeteni u odabranu eliju Ime i prezime

Redni broj 1. 2.

Dodavanje redaka ili stupaca red moemo dodati ako pokaazivaem stanemo iza reda ispod kojeg elimo dodati novi red pritisnemo tipku ENTER ako elimo dodati stupac oznaimo stupac ispred kojeg elimo dodati novi stupac pokrenemo tekstualni izbornik tablica odaberemo naredbu umetni stupce

Brisanje tablice oznaimo to elimo izbrisati (red, stupac ili cijelu tablicu) pokrenemo tekstualni izbornik Tablica odabremo naredbu izbrii .. NAZIV Kravata Croata Tepih Jasen UKUPNO KOLIINA IZNOS 150.00 1200.00 1350.00

R/B 1. 2. 3.

12

3.EXCEL-UVOD Proraunske tablice su tablice za unos i obradu numerikih podataka na raunalu. Podatci su prikazani tablino u redcima i stupcima i s njima moemo obavljati razliite aritmetike, financijske, statistike i druge proraune. Proraunske tablice esto se koriste za izradurazliitih obrauna prodaje, kalkulacija, trokovnika, financijskih i drugih poslovnih izvjetaja kao i za kreiranje vlastitog obiteljskog prorauna. Podaci iz tablice mogu se vrlo zorno grafiki prikazati pomou razliitih grafikona. Formule za izraune piemo sami ili koristimo razliite funkcije programa u kojem radimo proraunske tablice. Za razliku od tablica na papiru, tablicama u raunalu moemo dodavati i brisati i retke i stupce, a ako promjenimo bilo koji podatak, svi izrauni se automatski auriraju. Isto tako povjerljive podatke moemo sakriti. Danas na tritu postoji velik broj razliitih programa za razliite kalkulacije. Najpoznatiji komercijalni program je Microsoft Excel.

3.1. Osnovno o excelu Excel pokreemo dvoklikom na njegovu ikonu na radnoj povrini ili klikom na gumb Start >Svi programi (All programs)>Microsoft Office>Microsoft Office Excel 2007.

3.2. Unos podataka Podatak unosimo u eliju. Podatak moe biti tekst, broj, datum, formula ili funkcija. Najprije oznaimo eliju u koju elimo unijeti podatak i upiemo ga. Sadraj koji unosimo upisuje se istovremeno u eliji i na traci Formula. Unos potvrujemo pritiskom na tipku Enter ili klikom na gumb Unos (Enter) na traci Formula. Ako se predomislimo i neelimo unijeti podatak koji smo upisali, pritisnemo tipku Esc ili kliknemo na gumb Odustani (Cancel). Sadraj upisan u eliji izbriemo tako da oznaimo eliju i pritisnemo tipku Delete. Tijekom upisivanja u eliju sadraj moe prelaziti preko desne susjedne elije. Kad zaponemo unos u susjednu eliju, viak sadraja iz prethodne elije se skrije. Naknadno ureujemo irinu elija kako bismo prikazali njihov cjelokupni sadraj. Tekst se po zadanim postavkama poravnava uz lijevi rub elije. Ako zaponemo unos teksta poetnim slovom koje se ve nalazi u jednoj od elija u istom stupcu, Excel ponudi sadraj te elije. Ponudu moemo prihvatiti pritiskom na tipku Enter ili nastaviti unos novog podatka. Za ispis teksta elije u dva ili vie redaka, potrebno je za prijelaz u novi redak pritisnuti kombinaciju tipki Alt+Enter.

13

Brojevi i datumi poravnavaju se po zadanim postavkama uz desni rub elije. Datumi se unose u obliku dd-mm-gggg (dan-mjesec-godina), a zatim razdvajaju se kosom crtom (18/06/1975) ili crticom/12-03-2008). Po zadanim postavkama poravnavaju se uz desni rub elije. Vrijeme unosimo u obliku hh:mm (sat:minuta) i odvajamo ih dvotojem, npr. 10:15.

3.3. Oznaavanje elija, stupaca i redaka elije moemo oznaiti na dva naina: pomou mia ili tipkovnice. eliju oznaimo klikom na nju ili do eljene elije doemo pomou tipki sa strjelicama. Ovako oznaena elija ujedno je i aktivna elija. esto emo morati oznaiti vie susjednih, meusobno poveznih elija to nazivamo raspon elija. Raspon elija oznaavamo adresama poetne i zavrne elije raspona, npr. A3:B8. Za oznaavanje raspona kliknemo u poetnu eliju raspona, a zatim drei pritisnutu lijevu tipku mia vuemo pokaziva mia do posljednje elije raspona. Raspon elija pravokutnog je oblika. Poetna elija bijele je boje i njena se adresa nalazi u Okviru naziva. To je aktivna elija. Ostale elije raspona zatamnjene su. Zapoinjemo li unos sadraja, on e se upisivati u aktivnu eliju. Pritiskom na tipku Enter unijeti emo sadraj u poetnu eliju te e se premjestiti u sljedeu eliju raspona. Svakim pritiskom na tipku Enter pomiemo se u sljedeu donju eliju raspona, najprije u stupcu A, zatim u stupcu B. Da bi smo ponitili oznaavanje raspona, kliknemo u bilo koju eliju na radnom listu. Drugi nain oznaavanja raspona jest da oznaavamo poetnu eliju, drimo pritisnutu tipku Shift te koristei tipke sa strjelicama oznaavamo ostatak raspona. elimo li oznaiti vie odvojuenih raspona, drimo pritisnutu tipku Ctrl, a miem oznaavamo raspone. Stupac oznaimo klikom na njegovo slovo. Vie stupaca oznaimo povlaenjem pritisnute lijeve tipke mia preko slova stupaca ili oznaimo poetni stupac, drimo pritisnutu tipku Shift, a tipkama sa strijelicama pomiemo se po stupcima koje elimo oznaiti. Vie odvojenih stupaca oznaimo tako da drimo pritisnutu tipku Ctrl i kliknemo na slovo svakog stupca koji elimo oznaiti, npr.,A, C, D, F. Redak oznaimo klikom na broj retka. Vie redaka oznaimo povlaenjem pritisnute tipke mia preko potrebnih redaka. Vie odvojenih redaka oznaimo tako da drimo pritisnutu tipku Ctrl i klikinemo na broj svakog retka koji elimo oznaiti. Cjeli radni list oznaimo tako da kliknemo u sjecite zaglavlja stupaca i redaka ili pritisnemo tipke Ctrl+A.

14

3.4. Formule i funkcije Formule su izrazi upisani u jednu eliju koji izvode izraune s vrijednostima na radnome listu i rezultat izrauna prikazuje se u eliji. Svaka formula zapoinje znakom jednakosti (=) i moe sadravati: -funkcije unaprijed odreene formule koje izvode izraune pomou vrijednosti zvanih argumenti, upisanih u tono zadanome redoslijedu i/ili strukturi -reference adrese koje oznaavaju elije ili raspon elija na radnome listu i koje govore Excelu gdje treba traiti vrijednosti ili podatke koje se eli rabiti u formuli -operatore simboli koji navode vrstu operacija koje se ele provesti na elementima formule -konstante vrijednosti koje se ne izraunavaju Primjer: Formula =C4 =(A6+C3)/9 Opis prikazuje vrijednost iz elije C4 u eliji u kojoj je formula upisana zbroj vrijednosti u elijama A6 i C3 dijeli se s vrijednosti 9 i rezultat prikazuje u eliji u kojoj se formula nalazi

3.5. Aritmetike formule U aritmetikim formulama mogu se rabiti slijedei matematiki operatori: Znak + * / ^ Operacija zbrajanje oduzimanje mnoenje dijeljenje potenciranje

3.6. Unos formula 1. Oznaite eliju u koju elite unijeti formulu 2. Upiite znak jednakosti 3. Unesite elemente formule. Tijekom unosa, formula je istovremeno vidljiva u liniji za formule i u eliji. 4. Potvrdite unos tipkom Enter. 15

Nakon unosa, u eliji se prikae rezultat rada formule, dok je sama formula i dalje vidljiva u liniji za formule. 3.7.Prepoznavanje pogreaka kod formula Program Microsoft Excel prikae kao rezultat kod pogreke u eliji kada ne moe izraunati rezultat zbog krivo unesenih podataka ili operatora. Kod greke uvijek poinje znakom #. Greka #BROJ! #DIJ/0? #N/D? #NAZIV? #NULA! #REF! #VRIJ! #### Opis Neispravni brojani podaci u formuli ili funkciji Pokuaj dijeljenja s nulom Formula ne pronalazi vrijednost na upisanoj adresi Formula ne prepoznaje navedeni tekst Formula koristi presjek dvaju podruja koja nemaju zajednikih elija Adresa elije nije ispravna Uporaba krivoga argumenta ili operanda elija sadri vei broj znakova/znamenki od svoje irine

3.8. Adrese elija Apsolutne i relativne adrese Excel zadano koristi relativno adresiranje, tj. u formulama se rabe relativne adrese. Kad se adrese upisuju oznaavanjem, upisuju se kao relativne.

3.9. Apsolutne adrese Adresa F2 upisana je kao relativna i zbog toga se tijekom kopiranja mijenja. Meutim, upiemo li adresu kao apsolutnu u obliku $F$2, tijekom kopiranja nee se mijenjati. Relativnu adresu moemo pretvoriti u apsolutnu i pomou funkcijske tipke F4: 1. Oznaite eliju za upis formule (npr. C4) 2. Upiite znak jednakosti 3. Kliknite na eliju B4 da bi se u formulu upisala njena adresa (u relativnom obliku) 4. Upiite operator mnoenja (*) 5. Kliknite na eliju F2 da bi se u formulu upisala njena adresa (u relativnom obliku) 6. Pritisnite funkcijsku tipku F4 da bi relativnu adresu F2 pretvorili u apsolutnu $F$2 7. Pritisnite tipku Enter

16

3.10. Funkcije Funkcije su formule, unaprijed odreene i ugraene u Excel koje izvode izraune pomou vrijednosti zvanih argumenti, upisanih u tono zadanome redoslijedu, strukturi i/ili obliku. Ti izrauni mogu biti sloene matematike, financijske, statistike i logike operacije, operacije s bazama podataka, raunanja s datumom i vremenom i sl. Funkcije se u formule upisuju izravno ili pomou alata fx Umetni funkciju (Insert function) u liniji za formule. Svaka funkcija sastoji se od 3 dijela: -naziva -otvorene i zatvorene okrugla zagrada -argumenata i parametara unutar zagrada, koji u nekim funkcijama mogu i izostati Funkcija u eliji nikada ne moe stajati samostalno, nego je uvijek sastavni dio neke formule. Prema tome, upisivanje funkcije uvijek zapoinje znakom jednakosti. Upie li se ipak funkcija bez znaka = onda je Excel shvaa kao obian tekst koji nita ne izraunava. Naziv TODAY() MAX(C5:F10) MIN(B2:D6) AVERAGE(A12:E15) COUNT(A3:A10) ROUND(A5:2) SUM(A5:D8) Opis rada Automatski upisuje tekui datum Pronalazi najveu vrijednost u rasponu C5:F10 Pronalazi najmanju vrijednost u rasponu B2:D6 Izraunava srednju vrijednost u rasponu A12:E15 Prebrojava koliko je upisano vrijednosti u rasponu A3:A10 Zaoukruuje vrijednost iz elije A5 na dvije decimale Zbraja sve vrijednosti zapisane u rasponu A5:D8

17

3.11. Izrada grafikona u excelu 1. Podaci po kojima emo izradit grafikon su sljedei:

2. Oznaimo raspod elija od A1: C6 i kliknemo gumb arobnjaka za grafikon

3. U dijalokom okviru izaberemo grafiki prikaz (stupasti, trakasti, tortni )

4. Kliknemo na gumb Naprijed 5. Zatim slijedimo arobnjaka za grafikone na nain da izaberemo odreenu opciju, a ako prvu opciju moemo izabrati Niz u Stupcima. Uoite izgled grafikona u ovom sluaju.

18

Ukoliko izaberemo Niz u Recima izgled grafikona je drugaiji u odnosu na oznaene (selektirane podatke).

6. Na kartici Nizovi moemo vriti izmjenu oznaenih elija klikom na gumb za otvaranje prijelaza u umanjeni izgled dijalokog prozora i mogunost oznaavanja elija, a potom kad nam se smanji dijaloki okvir miem oznaavamo raspon elija koji elimo i potom klik na isti gumb za uveavanje dijalokog prozora.

19

7. Kada smo odabrali Nizove i na kartici Raspon podataka izabrali npr.: Niz u: stupcima kliknemno na gumb Naprijed i otvori nam se novi dijaloki okvir arobnjaka za grafikone korak 3. U ovom dijalokom okviru imamo 6 kartica na kojima odreujemo dodatne opcije izgleda grafikona. Kartica Naslovi: Ovdje moemo postaviti naslove za OSI X i Y .

Kartica Osi: Ovdje odreujemo OSI grafikona.

20

Kartica Crte reetke: ovdje moemo prikazati i ukloniti crte reetke na grafikonu.

Kartica Ledenda: ovdje moemo mjenjati prikaz legende na grafikonu.

21

Kartica Naslovi podataka: ovdje moemo dodati brojane vrijednosti uz svaki stupac.

Kartica Tablice podataka: ovdje moemo dodati i tablicu podataka ako nam to odgovara.

22

Klik na gumb Naprijed na ovoj kartici otvara nam novi dijaloki okvir u kojem moemo imenovati grafikona i odrediti gdje e se prikazati ( na Listu1 ili Listu2.. )

I na kraju va grafikon mora izgledati ovako Nadalje, podatke na samnon grafikonu takoer moemo ispunjavati klikom na grafikon i kada se pojave hvataljke moete poveati grafikon, a klikom na pojedino pogruje moete mjenjati izvor podataka ili izgled slova

23

24

4. POWERPOINT Prezentacijom se, u uem smislu smatra bilo koji niz slajdova kojim se prenosi odreena ideja odnosno obrauje odreena tematika.

4.1.Izrada prezentacije iz predloka 1. Iz izbornika File odaberite naredbu New 2. U oknu zadatka otvara se okno New Presentation. U odjeljku New pronai ete stavku From Design Template. Odaberite je. 3. Otvorilo se novo okno zadatka -Slide Desing- koje sadri popis svih predloaka. Oni su prikazani i sliicama, kako biste znali kako otprilike izgledaju. 4. Odaberite eljeni predloak jednostrukim klikom na njegovu sliicu. Va osnovni slajd promijenit e se tako da odgovara predloku. 5. Ukoliko elite, moete promijeniti i osnovnu boju predloka. Odaberite Color Schemes u oknu zadatka, a potom odaberite eljenu boju. 6. Time je dovren odabir predloka koji ete koristiti za stvaranje vlastite prezentacije.

4.2. Oznaavanje teksta 1. Da biste oznaili neko slovo, rije, reenicu ili cijeli odlomak (ili vie njih) kako bi se formatiranje teksta odnosilo na cijeli oznaeni tekst, dovedite pokaziva mia do prvog slova koje elite oznaiti. 2. Pritisnite lijevu tipku mia, zadrite je pritisnutom te odvucite mia u eljenom smjeru, kako biste oznaili dio teksta. Oznaeni dio teksta bit e prikazan inverzno (s crnom pozadinom) 3. Otpustite lijevu tipku mia.

4.3. Izrada tablica 1. Ako vam je hitno potrebna tablica manjih dimenzija, moete koristiti gumb za stavljanje tablice (Insert Table) koji se nalazi na standardnoj alatnoj traci, a praktian je upravo za manje i jednostavne tablice. 2. Dovedite pokaziva mia do tog gumba. Kliknite lijevom tipkom mia i u shemi koja se pojavi razvucite tablicu eljene veliine. U dnu sheme ispisane su njezine konane dimenzije. 3. Kada otpustite tipku mia, PowerPoint e nacrtati tablicu zadanih dimenzija

25

4.4. Kako umetnuti sliku 1. Na alatnoj traci Pictures kliknite na prvi gumb Insert Picture. (Umjesto toga, moete iz izbornika Insert odabrati podizbornik Picture, pa potom iz njega From File.) 2. Pojavljuje se okvir za dijalog za odabir slikovne datoteke. Sve su datoteke prikazane uz thumbnails pogled, pa tako vidite umanjene slike kako biste lake odluili koju elite uvesti u svoju PowerPoint prezentaciju.

4.5. Crtanje grafikona 1. Iz izbornika Insert odaberite naredbu Chart. PowerPoint e pokrenuti svoj mali tablini kalkulator na slajdu ete vidjeti grafikon, a u zasebnom prozoru tablicu s podatcima. 2. Popunite tablicu potrebnim podatcima. Dakako, sve to vam je PowePoint predloio na ekranu stoji samo kao primjer moete obrisati cijelu tablicu i krenuti iznova. Dok upisujete nove podatke ili dodajete retke i stupce, primijetit ete da PowerPoint automatski osvjeava izgled grafikona. 3. Da biste odabrali vrstu grafikona, kliknite desnim gumbom unutar podruja grafikona pa odaberite naredbu Chart Type. Na raspolaganju je sedamdesetak razliitih vrsta grafikona koji su razvrstani prema kategorijama stupci, linije, pite i slino. Ako elite vidjeti kako bi va grafikon izgledao u nekom od oblika, pritisnite gumb Press and Hold to View Sample.

4.6. Crtanje dijagrama 1. Iz izbornika Insert odaberite naredbu Diagram. Pojavljuje se okvir za dijalog Diagram Gallery, koji sadri popis est osnovnih tipova dijagrama koje PowerPoint za nacrtati. Nakon letiminog pogleda na primjer dijagrama bit e vam ubrzo jasno za koju namjeru se koji od njih moe iskoristiti. Odaberite dijagram i kliknite na gumb OK. 2. dijagram e biti umetnut na slajd. Na njemu se nalaze rezervni okviri za tekst (oznaena s Click to add text). Kliknite na njih da biste opisali pojedine dijelove dijagrama. 3. Za dodatno ureivanje dijgrama koriste alatnu traku Diagram. Kako je PowerPoint na slajd umetnuo osnovni dijagram odabranog tipa, vjerovatno e se pojaviti potreba da poveate broj osnovnih elemenata na dijagramu primjerice, eljet ete da poveate broj krunica na Vennovom dijagramu ili broj slojeva piramide na piramidalnom dijagramu. Koristite gumb Insert Shape da biste poveali broj osnovnih oblika dijagramu. Time e se automatski stvoriti i novi okvir za upis teksta koji opisuje nove dijelove dijagrama. 4. ak i nakon to ste napravili dijagram, nije kasno da koritenjem gumba Change to promjenite tip dijagrama. PowerPoint e preurediti raspored dijagrama tako da odgovara novom tipu dijagrama

26

4.7. AutoShapes 1. ukljuite alatnu traku Drawing, ukoliko ona ve nije prikazana 2. Da biste nacrtali neki od preko 150 unaprijed definiranih znakova, kliknite na gumb AutoShaper. Pojavljuje se izbornik s ukupno 8 skupina likova. Potraite odgovarajuu skupinu (strelice, crte, osnovni oblici, zvijezdice) i iz nje odaberite lik koji elite nacrtati. 3. Koritenjem mia, na slajdu razvucite lik na eljenu veliinu: krenite od mjesta gdje se treba nalaziti njegov gornji lijevi kut. 4. Broju kojem je lik popunjen moete odabrati pomou gumba Fill Color. Boju rubova odaberite koritenjem gumba Line Color.

4.8. Ureivanje redosljeda objekata 1. Kda su dva objekta postavljena jedan preko drugog, pri emu je prvi vei od drugoga, jasno je da e prvi zaklinjati drugi, pa ovaj nee biti u potpunosti vidljiv. Stvorite takvu situaciju u PowerPointu da biste lake mogli kuati ovaj primjer. Primjerice, napravite okvir za tekst koji se nalazi preko neke slike. 2. da biste neki objekt poslali u pozadinu ili izvukli na povrinu, najprimjer oznaite eljeni objekt. 3. Kliknite desnom tipkom mia na rub objekta, te potom iz izbornika Order odaberite odgovarajuu naredbu. 4. Naredba Send to Back poslati e oznaeni objekt u pozadinu, tako da on bude smjesten iza svih ostalih objekata. 5. koritenjem naredbi Bring Forward i Send Backward moete objekt posalti za jedan korak u pozadinu i izvui za jedan korak naprijed iza ili ispred njega i dalje e se moda nalaziti drugi objekti. Koritenjem ovih etiriju naredbi moete precizno rasporediti objekte onako kako vama treba.

4.9. Dodavanje slajdova Novi slajd u orezentaciju moete dodati na nekoliko naina, no u svakome je sluaju potrebno doi do slajda iza kojeg elite umetnuti novi. To moete uiniti tako to ete u oknu Slides kliknuti na umanjenu sliicu eljenog slajda. Nakon toga novi slajd moete dodati: Desnim klikom na umanjenu sliicu na slajda iza kojeg dodajete novi, te odabirom naredbe New Slide. Naredbom New Slide iz izbornika Inset. Pritiskom tipkovnike kratice Ctrl+M. Novi slajd biti e umetnut iza odabranog, te e biti potpuno prazan, ali u skladu s predlokom koji se uprezentaciji koristiti.

4.10.Brisanje slajdova

27

Slajd koji vam vie nije potreban oznaite u oknu Slides jednostrukim klikom na njegovu umanjenu sliicu kako bi on bio prikazan u glavnom podruju prozora. Nakon toga moete ga obrisati: Klikom na desni gumb mia, te odabirom naredbe Delete Slide iz izbornika koji e se pojaviti Odabirom naredbe Delete Slide iz izbornika Edit. Pritiskom na tipku Del (Delete) na tipkovnici.

4.11. Premjetanje slajdova 1. Ukljuite Slide Sorter. 2. Pronaite slajd koji elite preseliti. Dok se pokaziva mia nalazi iznad njega, pritisnite lijevi gumb mia te odvucite slajd-drei pritisnutim lijevi gmb-na njegovo novo mjesto. Osjenana okomita crta uvijek vam pokazuje na koje e mjesto slad biti smjeten, ako u tom trenutku otpustite lijevi gumb. 3. Nakon to se slajd nalazi na dobrom buduem mjestu, otpustite lijevi gumb mia.

4.12. Kopiranje ili premjetanje slajdova iz drugih prezentacija 1. Otvorite prezentaciju u koju elite prenjeti slajdove, te prezentaciju iz koje elite prenjeti neke slajdove. 2. U drugoj prezentaciji oznaite slajdove koje elite kopirati ili premjestiti. Potom odaberite naredbu Copy (iz izbornika Edit) ukoliko slajdove kopirate, odnosno Cut ukoliko ih premjetate. 3. U prvoj prezentaciji doite do slajda iza kojega je potrebno umetnuti kopirane slajdove, te potom odaberite naredbu Paste. 4. 4.13. Glavni slajd Sastavni dio svakog predloka je glavni slajd (Slide Master). Ovaj slajd moete zamisliti kao poseban slajd, glavni predloak na kojem su zasnovani svi ostali slajdovi. No, osim to sluo kao predloak i pokazuje kako e izgledati bilo koji novi slajd u prezentaciji, glavni slajd ima i jednu vrlo vanu drugu funkciju: omoguava vam da u prezentaciji napravite neku globalnu promjenu koja e se odraziti na sve slajdove u prezentaciji. Koritenjem dizajnerskih predloaka mogli ste, dakako, promijeniti dizajn svih slajdova u prezentaciji, ali promjene koje uinite na glavnom slajdu mnogo su veeg dosega: bilo to to na njemu promjenite odmah e biti vidljivo na svim slajdovima. Primjerice, promjenite li font kojim je ispisana pojedina stavka, njegovu boju ili veliinu, automatski e se promjeniti svi slajdovi.

28

Da biste prikazali glavni slajd, iz izbornika View odaberite Master, pa Slide master. Uoite da su njemu obiljeeni svi glavni elementi koji inae ine neki slajd: poloaj i izgled naslova, pet razina stavki, podnoje slajda (footer) s pozicijama za datum, vrijeme, broj slajda i slino. Najee situacije u kojima ete posezati za glavnim slajdom su: Promjena fontova(veliina,boja) i izgleda stavki (bulleta); Umetanje sliica (poput logotipa vae tvrtke) za koje elite da budu vidljive na svim slajdovima u prezentaciji; Promjena pozicije rezerviranih mjesta za razne elemente.

4.14. Glavni naslovni slajd Glavni naslovni slajd posebna je vrsta glavnog slada. Njime je definiran izgled naslovne stranice prezentacije odnosno layout kojim je ona izraena. (Taj layout uvijek se nalazi prvi na popisu u oknu Slide Layout .) Glavni naslovni slajd previa prostor za upis naslova, zaglavlja i podnoja prezentacije. Iako se naslovni slajd obino koristi samo na poetku prezentacije, esti su i sluajevi da budu ukljuen kasnije (primjerice, prije znaajnih dijelova prezentacije), pa u sluaju kada se naslvni slajd koristi vie puta, glavni naslovni slajd postaje jo praktiniji alat za ureivanje prezentacije.. Sve to ste nauili o glavnom slajdu vrijedi i za glavni naslovni slajd: bilo koje promjene to napravite na Title Masteru bit e odmah vidljive na svim naslovnim slajdovima. Title Master moete prikazati na isti nain kao i glavni slajd. Ukoliko u ovakvom pogledu na prezentaciji ne vidite naslovni slajd, moeze ubaciti novi glavni naslovni slajd odabirom gumba Insert New Title Master na alatnoj traci Slide Master View.

4.15.Odabir prijelaznog slajda 1. Otvorite slajd iji prijelazni efekt elite promijeniti. Ukoliko elite promijeniti prijelazni efekt na dva ili vie slajdova, selektirajte sve slajdove u oknu Slides (drei pritisnutom tipku Ctrl). 2. Otvorite okno Slide transition. 3. U odjeljku Apply to selected slides pronaite efekt koji elite primijeniti na odabrane slajdove . Nakon to kliknete na neki efekt, vidjet ete kako bi on izgledao tijekom izvedbe prezentacije (naravno, samo ako je ukljuena opcija AutoPreview u dnu okna). Dakako, moete odabrati samo jedan efekt. (Ukoliko elite prijelazni efekt, u popisu efekata odaberite No Transition).

29

4. Brzinu izvoenja efekata odabirete u padajuem popisu Speed. Na raspolaganju su brza izvedba (Fast), srednja (Medium) i sporo izvoenje (Slow). Nakon odabira brzine, ponovno ete moi vidjeti kako e efekt u stvarnosti izgledati. 5. Ako elite da se odabrani prijelazni efekt primjeni na sve slajdove, kliknite na gumb Apply toAll Slides.

4.16. Animacije objekta 1. Otvorite slajd na kojem se nalazi objekt kojem elite dodati animacijski efekt. To moe biti neki okvir s tekstom, slika, tablica ili bilo koji drugi objekt u PowerPointu. 2. Kliknite na taj objekt kako biste ga selektirali, te potom otvorite okno zadatka Custom Animation. 3. Ukoliko se na tom slajdu ve ne nalaze animacije, scenarij animacija je prazan. Da biste oznaenom objektu dodali animacijski efekt, kliknite na gumb Add Effect. Otvara se padajui izbornik u kojemu je pobrojano tridesetak osnovnih animacijskih efekata koji su rasporeeni u etiri osnovne kategorije (efekti koji se koriste za pojavljivanje objekta na slajdu, oni koji se koriste za nastajanje objekta sa slajda, efekti za naglaavanje vanih stvari te razne animacije kojima je definirano ''etanje'' objekata po slajdu. 4. Odaberite efekt koji elite. Na slajdu ete odmah vidjeti kako odabrani efekt izgleda. 5. Odaberite opcije efekta trenutak u kojem on poinje (pogledajte odjeljak ''Start animacije'') te brzinu izvoenja (Speed). Na raspolaganju je pet brzina. Iskuajte ih i odaberite onu koja vam najbolje odgovara. Time ste dovrili primjenu animacijskog efekta, te e on potom biti upisan u scenarij.

30

4.17.Start animacijskog efekta Trenutak u kojem e se animacijski efekt pokrenuti moe se odrediti na tri naina: 1. Efekt moe biti pokrenut nakon pritiska na lijevi gumb mia, tj. prijelaz na sljedei animirani objekt moe biti izveden runo, slino kao to se runo smjenjuju slajdovi pri izvoenju prezentacije. Ukoliko elite da se animacijski efekt izvede nakon pritiska na lijevi gumb mia, odaberite odgovarajui efekt na oknu zadatka Custom Animation, pa u polju Start odaberite On Click. Uz taj e se efekt pojaviti mala slika mia. 2. Izvoenje efekta moe krenuti automatski nakon prethodnog. Dakle, im prethodni animacijski efekt na slajdu bude izveden, PowerPoint e nastaviti s drugim efektom bez potrebe da se osoba koja izvodi prezentaciju intervira. Ukoliko je to ono to elite, odaberite opciju After Previous. 3. Konano, efekt moe biti izveden i istovremeno s prethodnim. Ako to elite postii, odaberite opciju With Previous.

4.18. Tajming animacije Mogue je i precizno odrediti ostale parametre animacijskog efekta. Primjerice, ukoliko je ukljuena opcija After Prewious, moete odrediti koliko e sekudi nakon prethodnog efekta protei prije nego to PowerPoint Krene s izvoenjem sljedeeg animacijskog efekta (scenariju animacija na slajdu) odaberite konkretnu animaciju iz padajueg izbornika pokrenite naredbu Timing.

4.19. Promjena redoslijeda efekata 1. Otvorite eljeni slajd, pa potom otvoritr okno Custom Animation kako biste dobili popis svih animacijskih efekata koji se na slajdu koriste. 2. Da biste neki efekt pomaknuli u scenariju prema gore ili prema dolje, najprije ga oznaite (jednom kliknite na njega). Potom odaberite opciju ReOrder koja se nalazi na dnu okna; pritisnite gumb sa strelicom sa strelicom prema gore za pomicanje efekata prema vrhu scenarija odnosno strelivu prema dolje za pomicanje prema dnu. 3. Pomicanjem efekata u scenariju na slajdu automatski su se promijenile brojane oznake redoslijeda.

4.20. Odabir vrsta ispisa

31

1. Najbolji nain da saznate kako e vaa prezentacija izgledati nakon to je ispiete jest koritenje mogunosti pregleda prije ispisa. Otvorite prezentaciju koju elite ispisati, te potom iz izbornika File odaberite naredbu Print Preview. 2. Cijeli ekran sada je posveen pregledu dokumenata prije ispisa, a u vrhu prozora nalazi se alatna traka s najvanijim opcijama. Koritenjem padajueg popisa Print What odaberite to elite ispisati: slajdove preko cijele veliine stranice (Slides), materijale koje ete podijeliti posjetiteljima (Handouts, pri emu moete odabrati ispis sa jednim, 2, 3, 4 , 6 ili 9 slajdova po stranici). Stranice s vaim biljekama vezanim za prezentaciju (Notes Pages) ili samo koncept prezentacije (Outline). 3. Da biste podesili opcije ispisa, kliknite na gumb Options. Ako ispisujete na crnobijelom pisau, iz izbornika Color/Grayscale odaberite ispis u sivim tonovima. Posjedujete li pisa u boji, odabrat ete, dakako, ispis u boji. 4. Ako elite da veliia slajdova bude prilagoena tako da optimalno zauzimaju irinu i visinu ispisne stranice, iz izbornika Options odaberite Scale to Fit Paper. 5. U podizborniku Printing Order moete odrediti kako e slajdovi biti ispisani ukoliko se na stranici nalazi vie slajdova prema desno, pa prelaskom na novi red; odnosno, odozgo prema dolje pa prelaskom u novi stupac. 6. Odaberite orijentaciju stranice stranica u uspravnom poloaju (Portrait) ili poloena (Landscape), koritenjem gumba na alatnoj traci. 7. Kada ste zadovoljni odabranim nainom ispisa, kliknite na gumb Print.

32

5.INTERNET

Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mrea koja zajedno povezuje raunala i raunalne mree. Osnovan je 1969. godine u SAD-u od strane amerikog Ministarstva obrane. Za povezivanje se koriste telefonske mree, ISDN, ADSL, optiki i ini kabeli, satelitske veze i drugi naini. Najpoznatije usluge za na Internetu su:

World Wide Web - koristi HTTP za prijenos web stranica napisanih u HTML-u - to je noviji servis, ali i najbre rastui razgovor ili avrljanje (chat) - koji moe biti komunikacija glasom (oba raunala trebaju imati zvune kartice, mikrofone i zvunike/slualice) ili pismena komunikacija - primjeri su IRC, ICQ i u zadnje vrijeme sve popularniji Skype elektronika pota - koristi POP, SMTP i druge protokole, jedna od prvih usluga na Internetu prijenos datoteka - uz standardni FTP danas se sve vie koristi peer to peer protokoli Usent - mrea namjenjena razmjeni poruka u interesnim grupama

Korisnici na Internetu mogu pristupati razliitim informacijama, razgovarati s drugim ljudima, koristiti elektroniku potu ili pristupati forumima, kupovati na Internetu, igrati online igre, koristiti stranice za internetsko bankarstvo, uiti i sl.

5.1.Internet Explorer- preglednik Weba

Internet Explorer (skraeno IE ili MSIE) internetski je preglednik koji je razvila tvrtka Microsoft. Osim raunala i WWW servisa, za pregledavanje sadraja web-stranica potreban je specijalizirani program, tkz.web-preglednik (web-browser). Web-preglednik ili browser je klijentski program koji nam omoguava pregledavanje webstranica, tj. stranica pisanih u HMTL jeziku(Hypertext Markup Language) je simbolini jezik za prekiranje hipertekstualnih dokumenata. Tako kreirani dokumetni imaju nastavk htm ili html. Postoje razni web-preglednici, kao to su Netscepov Navigator, Opra i dakako, Microsoftov Inter Explorer. U Windowsima XP Intrernet Explorer dolazi u jo prije poznatoj verziji 6, no sad i s hrvatsim sueljem. Pokreemo ga pomou Start > Programi > Pomagala > Internet Explorer ili dvostrukim klikom mia na ikonu u obliku malog slovae, na radnoj povrini. Kao i svi programi za Windowse, i prozor Internet Explorera ima naslovnu traku, traku s izbornicima i standardnu alatnu traku. Preostani dio prozora podijeljen je na etiri dijela. To su: adresna traka s gumbom idi, prozor za prikazivanje web-stranica i statusna traka.

33

5.2. Trailice Na Webu postoje mnoge trailice ili indeksni pretraivai, neke popularnije moete nai u tablici. Google AltaVista Lycros HotBot Ask Jeeves www.google.hr www.altavista.com www.lycos.com www.hotbot.com www.ask.com

Kvaliteta trailice ovisi o njeznim mogunostima pretraivanja. Mnoge trailice uz osnovno pretraivanje nude i napredno pretraivanje (Advance Searech). Ovaj nain suava pretraivanje na najue informacije. Dakako, za one koje se ne snalaze s engelskim jezikom, kod odabira trailice valja obratiti pozornost na mogunost biranja jezika kod pretraivanja. Naalost, nemaju sve trailice tu mogunost. Kad ste odabrali neku od trailica i uitali nejnu web-stranicu, npr.Google, uoit e te polje za unos pojma po kojem elite pretraivati Web. Uz ovo polje nalazi se gumb na kojem nakee pie Search(Pretraga). Na ovaj gumb morate kliknuti nakon to ste upisali pojam. Kada unesete jedan ili vie pojmova tkz. Kljunih rijei (eng.Keywords) koje se tiu sadraja koje traite, trailica pregledava svoju bazu web-stranicai pronalazi one stranice u kojima se spominju uneseni pojmovi. Rezultat pretraivanja je popis linkova na web-stranici koje odgovarau vaem upitu.

34

Google na adresi www.google.hr

5.3. Google Google je trenutno najvea svjetska trailica, koja u svojoj bazi ima zabiljeene milijarde web-stranica. Rezultate daje velikom brzinom i esto pronalazi ba ono to smo traili,. Pogledajmo prozor Googlea. Njegovo suelje moe biti na hrvatskom jeziku, to nam uvelike olakava pretraivanje. Ukoliko va Google nema hrvatsko suelje, vrlo jednostavno ga moete nauiti hrvatski jezik. Da biste Google podesili na hrvatski jezik, kliknite link Preferences(Postavke), a na sljedeoj stranici kao Interface language (Jezik suelja) odaberite Croatian (Hrvatski). Ne dirajte nita drugo, nego samo stisnite na Save Preferance (Spremi postavke). Google nudi odabir etiriju kategorija pretraivanja. Kategoriju za pretraivanja Weba, slika gupa i imenika u kojem je web organiziran u kategorije po temama. Tu je i polje za unos pojma, ispod kojeg se nalaze dva gumba: gumb za Google pretragui gumb Osjeam se se sretnim. Klikom mia na ovaj gumb automatski e se uitati prva web-stranica s liste rezultata. Nadalje, jednim klikom mia moemo odabrati elimo pretraivat Web ili hrvatske stranice. No ne treba zaboraviti link na napredno pretraivanje. Google radi poneto drugaije od drugih trailica. Prvo to trebate zapamtiti kad radite s Googleom je da on u kljunim rijeima ne razlikuje velika i mala slova. Sva slova, bez obzira na to kako ih upisujete, Google prima kao da su mala.

5.4. Email Email ili e-pota (elektronska pota) je mogunost slanja poruka putem Interneta i jedna je od najeih vrsta komunikacije danas na Internetu. Naalost, nepoeljni fenomeni kao to su spam i raunarski virusi, doveli su do toga da je koritenje ove praktine i jeftine vrste komuniciranja oteano.

35

Za prijenos elektronski poruka koristi se SMTP protokol. Za prijenos poruka od mail servera do raunara korisnika koriste se dvije vrste protokola IMAP i POP.Za prijenos elektronski poruka koristi se SMTP protokol. Za prijenos poruka od mail servera do raunara korisnika koriste se dvije vrste protokola IMAP i POP. 5.5. Gmail GMail je servis za elektroniku potu internetskog pretraivaa Google otvoren sredinom 2004. godine. Prednosti GMaila je vie od 7500 MB prostora za poruke koji stalno raste, posjeduje alat za izdvajanje spama, i dakako Google tehnologija za pretraivanje e-pote. Ono po emu se Gmail izdvaja od ostalih web mailova je lokalizacija, to znai da je u cijelosti preveden, ne koristi mape ve samo oznake, podran je IMAP, postoje verzije za mobilne ureaje, pa svoju potu moete pregledavati na zaslonu svog mobilnog telefona, grupiranje na odgovorene i ponovo primljene mailove. U GMailu je mogue avrljati s korisnicim koji takoer imaju GMail, jedan GMail raun vrijedi za sve ostale Google aplikacije kao to su Google Maps, Google Docs, Google Reader, Picasa, Youtube.

5.6. Kako napraviti gmail, napraviti gmail adresu 1. Za kreiranje vae gmail adrese pokrenite va internet preglednik i u Adress bar upiite www.google.hr

36

2. Otvara vam se Google poetna strana, Gmailu moete pristupati upisivanjem u trailicu gmail i otvaranjem prvog ponuenog rezultata, ili na vrhu stranice odabrati direktno link gmail.

3. Kada ste uspjeno doli na poetnu stranicu Gmaila, sa desne strane odaberite link Otvorite raun kako biste mogli unijeti sve potrebne podatke za otvaranje e-mail adrese.

4. Uli ste u glavno suelje za popunjavanje podataka za mail adresu, jako je bitno tono upisivati traene podatke: Nakon upisivanja vaeg imena i prezimena, pod eljeno ime za prijavu nije pravilo ako ne elite stavljati vlastito ime i prezime, moete i nadimak ako elite. Ukoliko ime koje ste napisali nije slobodno na to e vas upozoriti i ponudit vam slino zamjensko ime. Unesite Zaporku koja nije jednostavna radi zatite i obavezno je zapiite. Sigurnosno pitanje je isto jedna vrsta dodatne zatite ukoliko ste zaboravili korisnike podatke. Provjeru rijei precizno napiite u box, obavezno proitate Google uvjete koritenja usluga, bitno je dobro provjeriti tonost upisa podataka, nakon toga odaberete Prihvaam. Izradi moj raun i samim time otvorili ste e-mai adresu.

37

Ukoliko elite va Gmail pregledavati u Outlook Expressu pogledajte tutorijal Gmail na Outlook Express.

38

6. VJEBE

VJEBE WINDOWS 1. U Vaoj mapi My Documents kreirajte mapu Sport, te u njoj tri podmape: Skijanje, Tenis, Koarka 2. Cijeli sadraj mape Radna povrina/Vjeba kopirajte u svoju mapu My Documents/Sport/Koarka. 3. U mapi Sport kreiraj mapu Power Point. 4. Datoteke u mapi Koarka sortirajte po datumu. 5. Iz mape Predmeti kopirajte datoteke Internet.ppt i Indeks.html u podmapu Informatika. 6. Premjestite sve Wordove datoteke u mapu Word. 7. Preimenujte mapu programi u Softver. 8. Obriite datoteku Priprema.ppt. 9. Napravite ikonu preica do mape IT u mapi Koarka 10. Premjestite datoteke Mreno okruenje.ppt i Predstavljanje.ppt u mapu PowerPoint. 11. Pokrenite program Word te napiite sljedei tekst: Informacijska tehnologija IT oznaava uporabu raunala za izradu i obradu podataka 12. Ispod teksta zalijepite sliku sadraja ekrana i snimite pod imenom Moj odgovor u mapu Koarka. 13. Koji operacijski sustav ima raunalo na kojem trenutno radite. Odgovor upiite u datoteku Internet.doc i pospremite. 14. Upotrijebite Pomo-Help i potraite informaciju o Wordpadu. Par retka informacija kopirajte u datoteku IT.doc i pospremite promjene. 15. U mapi Koarka poredajte datoteke od najstarije do najmlae. 16. Koliko RAM-a ima raunalo na kojem trenutno radite. Upiite svoj odgovor u datoteku Moj odgovor.doc. 39

17. U mapi Koarka pronaite datoteku kupnja auta. xls i preimenujte ju pota.xls. 18. Obriite datoteku Odljevci.xls iz mape Koarka. 19. U mapi Word sortirajte datoteke po imenu. 20. Kopirajte datoteke it.doc i Hrana.xls u mapu Programi 21. Najstarijoj datoteci u mapi raunalo dodijelite svojstvo Read-Only. 22. U mapi Koarka pronaite datoteke s datumom 27.05.(iskljuujui preace) i samite ih (zipajte). 23. Provjerite ukupan broj datoteka i mapa u mapi Koarka te taj broj upiite u datoteku IT.doc. 24. Iz mape Koarka premjestite dvije najvee datoteke u mapu Programi. 25. Vrati obrisanu datoteku Priprema.ppt u mapu Koarka.

40

41

VJEBE WORD Vjeba 1.STRANA ULAGANJA Temeljna je znaajka pravnog okruja za strana ulaganja njihov posve nacionalni tretman, to znai da gospodarstveni i pravni reim imaju jednaku primjenu kako za sve domae tako i za sve strane ulagae. ZADATAK

1. Otvori novi dokument2. Prepii tekst Strana ulaganja na raunalo oznai + oznai +

3. Naslov podebljaj 4. Naslov podvuci

5. Rije Strana napii crvenom bojom oznai + 6. Tekst promijeni u font TAHOMA, oznai + 7. Veliinu slova promijeni u 20 9. Poravnaj tekst po oba ruba stranice10. Poetak odlomka uvuci tabulatorom 11. Naslov kopiraj ispod teksta Postupak pri kopiranju teksta: oznaiti tekst odabrati naredbu Ureivanje, Kopiraj postaviti kursor na mjesto gdje elimo da se tekst kopira odabrati naredbu Ureivanje, Zalijepi 12. Prvi red teksta premjesti na kraj Postupak pri premjetanju teksta: 1. oznaiti tekst 2. odabrati naredbu Ureivanje, Izrei 3. postaviti kursor na mjesto gdje elimo da se takst premjesti 4. odabrati naredbu Ureivanje, Zalijepi 13. 14. Umetni sliku po vlastitom izboru Snimi dokument na disk u moje dokumente pod nazivom ulaganje oznai +

8. Naslov centriraj u odnosu na tekst oznai +oznai +

42

Vjeba 2. 1. Izradi dopis kao u predloku pazei na poravnanja i raspored teksta na stranici

Plantaa i rasadnik

Jabuka d.d Kumiieva 12 Velika Gorica DIONA Trgovako dioniko drutvo Donje Svetice 127, 10000 Zagreb

Jabuke JONATAN-ponuda Kako je naa dosadanja suradnja bila vrlo uspjena i kako elimo s vama i dalje odravati dobre poslovne odnose, izvjeujemo vas da na skladitu imamo dovoljne koliine. Jabuka Jonatan po cijeni od 3,70 kn/kg Nae jabuke uzgojene su uz pomo prirodnih gnjojiva, te svojom kakvoom zadovoljavaju i svjetsko trite. Nadamo se da emo uskoro od vas dobiti narudbu za odreenu koliinu Jonatan jabuka, ime e naa dosadanja poslovna suradnja biti nastavljena na obostrano zadovoljstvo. Srdano Vas pozdravljamo,

JABUKA d.d ef prodaje Jurica Vukov, dip.ek. Vjeba 3. 43

Redni broj 1. 2.

Naziv proizvoda eer Sol

Koliina 2 kg 1 kg Ukupno:

Cijena 8,40 3,00 11,40

1. Napravi tablicu iz predloka. 2. Tekst u tablici poravnaj kao u predloku. 3. Snimi na disk u moje dokumente pod nazivom: tablica. Vjeba 4. Utroak elektrine energije po mjesecima 1. mjesec 2. mjesec 3. mjesec Ukupno

1. Napravi tablicu iz predloka. 2. Tekst u tablici poravnaj kao u predloku. 3. Spoji elije u prvom redu i etvrtom stupcu. 4. Dodaj tablici jo dva retka. 5. Snimi na disk u moje dokumente pod nazivom: tablica2. Vjeba 5. ROBNA KUA TENA R/B NAZIV KOLIINA 1. Kravata Croata 2. Tepih Jasen 3. UKUPNO IZNOS 150.00 1200.00 1500.00

1. Izradi navedenu tablicu koristei se sa to vie funkcija za izradu tablica. 2. Kopiraj sadraj prvog reda u trei. 3. Osjenaj zaglavlje tablice. 4. Premjesti koliinu u zadnji red. 5. Snimi na disk u moje dokumente pod nazivom: tablica3.

44

Vjeba 6.. Mogui lanovi ispitnog povjerenstva Strunjak pripravnika Ravnatelj kole Struni suradnik Stavovi uitelja Rang Razina % 1 90,0 4 68,2 5 56,3 Stavovi mentora Rang Razina % 1 88,7 5 56,3 3 70,0 Stavovi ravnatelja Rang Razina % 2 87,2 3 76,3 6 60,0

1. Izradi navedenu tablicu koristei se sa to vie funkcija za izradu tablica. 2. Osjenaj zaglavlje tablice. 3. Podijeli elije kao u predloku. 4. Snimi na disk u moje dokumente pod nazivom: tablica4.

45

Vjeba 7. 1. Izradi vjebu kao u predloku. 2. Skini tablici sve okvire. 3.. Snimi na disk u moje dokumente pod nazivom: vjeba ivotopis. Robert Bajuk Braka 11 35 000 Slavonski Brod Tel: 035/ 861508 098/ 501-2692 IVOTOPIS Osobni podaci: Ime i prezime: Ime oca: Datum roenja: Mjesto roenja: kolska izobrazba: -VSS -1990. 1994. pohaao Gimnaziju Matija Mesi u Slavonskom Brodu -od 1994. 1999. zavrio Pravni fakultet u Zagrebu i stekao zanimanje diplomirani pravnik Vjetine: -vozaka dozvola B kategorije -poznavanje rada na PC -poznavanje engleskog jezika Radno iskustvo: - od 2000. 2003. zaposlen u poduzeu Hlad d.o.o. iz Slavonskog Broda na pravnim poslovima. Robert Bajuk Filip 18.07.1979. Otok Mljet, Hrvatska

Robert Bajuk

46

VJEBE EXCEL Vjeba 1. Redni broj 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Ime Ivan Marko Josip Prezime Aralica Spai Ruec Godina roenja 1970 1968 1965

Oblikuj tablicu prema predloku Redni broj poravnaj po sredini Ime i prezime po lijevom rubu Godinu roenja po desnom rubu Tablici napravi dupli vanjski okvir Prvi red osjenaj plavom bojom Tekstu promjeni veliinu i vrstu fonta po vlastitom izboru Boju fonta promjeni u plavu Obrii upisane redne brojeve i probaj ih dodati automatski (koritenjem ispune) Snimi na disk u moje dokumente pod nazivom: vjeba prva

Vjeba 2. Godina 1989. 1990. 1991. 1992. Ukupno: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Vrijednost 1 5256 8325 9265 6895 Vrijednost 2 -9569 26268 2147 2259 Ukupno

Oblikuj tablicu prema predloku Zbroji ukupno vrijednost 1 Zbroji ukupno vrijednost 2 Zbroji vrijednost 1 + vrijednost 2 Brojeve oblikuj da imaju dva decimalna mjesta, tisuice odvoji tokom (.) Snimi na disk u moje dokumente pod nazivom: vjeba druga

47

Vjeba 3. Stranica a 5 8 3/4 25.5 O=2*a +2*b P=a*b 1. 2. 3. Stranice pravokutnika Stranica b Opseg 2 7 1/2 14,5 O = 2 * (a +b) Povrina

Kreiraj tablicu prema predloku Izraunaj opseg i povrinu Spremi dokument pod nazivom opseg.xls

Vjeba 4 Y=a*x A=2 x 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

y

1. Kreiraj tablicu po predloku 2. Izraunaj y koristei priloenu formulu 3. Snimi dokument pod imenom vjeba mnozenje

48

Vjeba 5.

1. 2. 3. 4.

Oblikuj tablicu prema predloku Izradi stupasti grafikon sa naslovom grafikona i osi x Izradi tortni grafikon sa legendom Snimi na disk u moje dokumente pod nazivom: vjeba grafikon

49

Vjeba 6. Izradi grafikone kao u predloku. Dodaj naslove osi i naslove grafikona. Dodaj vrijednosti stupcima u grafikonu Izostanci.

50

VJEBE POWER POINT Vjeba 1 1. Pokrenite Power Point i otvorite novu prezentaciju ( Blank Presentation) s naslovnim slajdom. U gornji okvir slajda upiite ime kole, odredite veliinu fonta 54 i centrirajte naslov. U donji okvir upiite svoje ime, odredite veliinu fonta 40 i centrirajte naslov. 2. Spremite prezentaciju pod imenom vjeba 1.ppt. 3. Umetnite sljedei slajd. U oknu Slide Layout izaberite onaj koji sadri okvir naslova i dva okvira za numeriranu listu i sliku. a) U okvir za naslov upiite: Podaci o polazniku, odredite veliinu fonta 48, podebljan ispis i centrirajte naslov. b) U lijevi okvir numerirane liste unesite vlastite popodatke , veliina fonta 32. c) U desni okvir umetnite sliku (insertpicture Clip Art. buildingsearch) 4. Umetnite trei slajd koji sadri okvir naslova, okvir za numeriranu listu i okvir za umetanje slike, pa unesite podatke o vaem zanimanju. Naslov je veliine 48, podebljan ispis. Podaci u listi: font veliine 32. U desni okvir umetnite sliku (insertpicture Clip Art. peoplesearch) i smjestite ju u donji desni kut slajda. 5. Umetnite etvrti prazan slajd, napravite na njemu tekstni okvir i unesite tekst: Hvala na pozornosti. Odredite tekstnu veliinu fonta 44 i podebljan ispis. Prilagodite veliinu tekstnog okvira i centrirajte ga na slajdu. 6. Animiraj prezentaciju!

51

Vjeba 2 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Izradi prezentaciju Jedrenje. Podloga prezentacije je plave boje. Gotovi oblici na prvom slajdu su grupirani i razliite boje. irina slike je 6 cm a visina 9 cm. Stupci grafikona na sladu 4 razliitih su boja. Animiraj prezentaciju po vlastitom izboru. Dodaj prijelazni efekt prezentaciji.

52

Vjeba 3. 1. 2. 3. 4. 5. Izradi prezentaciju Biciklizam. Pomou matrice dodaj logo prezentaciji. Dodaj podnoje i broj slajda prezentaciji. Zrcali sliku bicikla na slajdu 3 vodoravno. Animiraj prezentaciju pomou matrice.

53

Vjeba 4.

54

Vjeba 5. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Zadatak Izradi prezentaciju po predloku na slijedeoj stranici Za dizajn prezentacije upotrijebi predloak Ocean 1. slajd Definiraj kao naslovni slajd Ubaci dva gotova oblika Grupiraj gotove oblike 2. slajd Postavi logo na sve slajdove osim naslovnih Postavi podnoje i br. slajda 3. slajd Izradi grafikon postotak koritenja drutvenih mrea sa podatcima i legendom: Facebook 37 Twitter 33 Myspace - 30 Napravi naslov grafikonu Uredi skalu vrijednosti na grafikonu Napravi linkove sa naziva drutvenih mrea na slajdove na kojima su objanjeni 4. slajd Ubaci sliku na slajd 4 Visina slike je 7 cm a irina 5 cm 5. slajd Izradi dijagram po predloku Visee uvlake moraju biti poravnane lijevo 7. slajd Izradi tablicu po predloku Promijeni okvire i poravnanje u tablici 8. slajd Izradi potrebne linkove za povratak na slajd 3 i poetak prezentacije Animiraj prezentaciju Postavi animaciju naslova na klik, a ostalih objekata poslije prethodnog

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

55

56

57