Všs 1 - St - Obrazovanje Odraslih

OBRAZOVANJE ODRASLIHDR. SC. DUAN PETRIEVI

e-mail: [email protected]

Mob: 098 753 - 346

I. UVODNE INFORMACIJENAZIV KOLEGIJA: OBRAZOVANJE ODRASLIH

2. VANJSKI CILJEVI OBRAZOVANJA KOLEGIJA

Studenti e, na kraju procesa obrade sdraja kolegija:2.1. znati:to je obrazovanje odraslih, nositelje djelatnosti obrazovanja odraslih, zadae i znaenja obrazovanja odraslih, uzroke razvoja obrazovanja odraslih, razvoj obrazovanja odraslih u Europi, svijetu i u Republici Hrvatskoj, sustav osposobljavanja radnika za rad na siguran nain, za zatitu od poara i za zatitu okoliakurikulum osposobljavanja radnika za rad na ... i druga znanja o obrazovanju odraslih.

I. UVODNE INFORMACIJE2.2. moi initiizraditi procjenu opasnosti na radnom mjestuizvoditi ciljeve osposobljavanja radnika za rad na siguran nain na radnom mjestu iz procjene opasnosti i aktualnih propisa izraditi tematski plan osposobljavanja radnika za rad na siguran nain na radnom mjestuizraditi tematski program odreene teme iz tematskog planaizvoditi zakljuke o potrebnim resursima za realizaciju tematskog plana osposobljavanja radnika za rad na siguran nain na radnom mjestu Izraivati nastavno pismo, odnosno sendvi-materijale za samo uenje radnikaizraivati pisanu pripravu za izvoenje neposredne nastaverealizirati pisanu pripravu za izvoenje neposredne nastaveizraditi instrument (ZOT) za provjeru teorijske osposobljenosti radnika za rad na siguran nain na radnom mjestu

I. UVODNE INFORMACIJE

3. OBVEZE STUDENATA

3.1. Redovito pohaanje nastave (60%)

3.2. prouavanje i prezentiranje sadraja dokumenata meunarodnih organizacija (UNESCO-a, ILO-a i OECD-a), Europske unije i Hrvatske o

3.3. Izrada jednog seminarska rada Student/ica koji/ja eli pristupiti polaganju ispita u prvom ispitnom duan/na je predati seminarski rad, najkasnije do ___________ 2011.

Seminrski rad predaje se iskljuivo na e-mail adresu nastavnika.

3.4. Polaganje ispita

I. UVODNE INFORMACIJE4. ELEMENTI PRAENJE RADA, PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE ISHODA UENJA STUDENATA

4.1. pohaanja nastave (60%)

4.2. prezentiranje sadraja dokumenata meunarodnih organizacija, Europske unije i Hrvatske ili voenje rada grupa i referiranje o rezultatu rada grupa

4.3. izrada jednog seminarskog rada

4.4. pisana provjera znanja

I. UVODNE INFORMACAIJETema seminarskog rada je:

a) za studente zatite na radu i zatite od poara: PRETPOSTAVKE ZA OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN NA RADNOM MJESTU ___________________ Naputak

b) za studente zatite okolia: PRETPOSTAVKE ZA OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA ZATITU OKOLIA ZA PLANIRANI / RELIZIRANI ZAHVAT_______________ Naputak

Seminarski rad treba izraditi prema naputku koji student/ica moe prenijeti na svoj stik (USB).

Seminarski rad treba poeti izraivati odmah.


U procesu izrade seminarskog rada, student/ica moe se konzultirati s predmetnim nastavnikom.

3.3. Ispit se polae pismeno, nakon pozitivno ocijenjenog seminarskog rada. Student/ica koji/koja ne poloi ispit, moe pristupiti pismenom ispitu na slijedeem ispitnom roku.

5. PLANIRANI FOND NASTAVNIH SATI ZA PREDAVANJA: 15 + 10

6. PRVI ISPITNI ROK: vjerovatno 04. veljae 2012.


6. PRIZNAVANJE ISPITA Studentu/studentici koji/koja je poloio/la ispit iz ANDRAGOGIJE ili OSNOVA ANDRAGOGIJE na visokokolskoj ustanovi, prizna se ispit iz OBRAZOVANJA ODRASLIH, ako to odobri VS.

7. NAPOMENA: Na kraju svakog predavanja, student/ica je duan/na osobno se upisati u evidenciju sudjelovanja na nastavi.

II. ODREDBE PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN, NN br. 114/02.

Prema odredbama Pravilnika o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran nain, osposobljavanje radnika za rad na siguran nain mogu obavljati poslodavci za svoje radnike i ovlatene ustanove odnosno trgovaka drutva ako imaju ovlatenje ministra nadlenog za rad.

Poslodavac koji zapoljava vie od 50 radnika moe dobiti ovlatenje za osposobljavanje, uz uvjete iz l. 5. Pravilnika o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran nain, ako ima zaposlenog strunjaka zatite na radu koji ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i osnovna andragoka znanja, odnosno ako ima ustrojenu slubu zatite na radu u kojoj je zaposlen strunjak zatite na radu s najmanje 3 godine radnog iskustva u struci i koji ima osnovna andragoka znanja.

III. OVLATENJE ZA OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN / ZATITU OD POARA / ZATITU OKOLIA

Student specijalistikog diplomskog strunog studija sigurnosti moe stei ovlatenje za teorijski dio osposobljavanja radnika za rad na siguran nain:

ako ima najmanje 3 godine radnog iskustva u struci, i

ako poloi ispit iz OSNOVA ANDRAGOGIJE, ANDRAGOGIJE ILI OBRAZOVANJA ODRASLIH.

IV. RAZLIKA IZMEU ANDRAGOGIJE I OBRAZOVANJA ODRASLIHRazlika je u tome to je:

ANDRAGOGIJA (engl. andragogy) - pojam izveden iz grke rijei aner (andres, andro), to znai ovjek, mu, te rijei agein (ago), to znai voditi. Doslovno prevedeno, pojam andragogija znai voditi ovjeka u muevnoj dobi.

Izraz ANDRAGOGIJA prvi je upotrijebio Nijemac Alexander Kapp, 1833. godine. Suvremenu andragogiju utemeljili su John Dewey, Eduard. C. Lindeman, Duan Savievi, Malcolm Knowles, Robert M. Gagne i drugi.

Andragogija je grana znanosti u polju drutvenih znanosti i u znanstvenom podruju PEDAGOGIJA.

Predmet prouavanja andragogije je odrasla osoba u drugoj ivotnoj dobi i okolnosti u kojima se odvija njeno obrazovanje i uenje bez obzira jesu li te okolnosti socijalnog ili individualnog karaktera.

IV. RAZLIKA IZMEU ANDRAGOGIJE I OBRAZOVANJA ODRASLIHOBRAZOVANJE ODRASLIH (adult education) je pojam koji se razliito definira.

Tako, na primjer:

Prema UNESCO-u, obrazovanje odraslih je cijeli skup procesa uenja, formalnih i ostalih, u kojem odrasle osobe (u skladu s definicijom odrasle osobe u drutvima kojima pripadaju) razvijaju svoje sposobnosti, obogauju svoje znanje i unapreuju svoje tehnike i profesionalne kvalifikacije ili ih preusmjeravaju da bi zadovoljile svoje potrebe ili potrebe svojih drutava. IliObrazovanje odraslih je jedno od temeljnih prava odraslih; klju za XXI. stoljee; uvjet za punu participaciju u drutvu; snana vodilja i podrka ekoloki odrivom razvitku, promicanju demokracije, pravde, jednakosti spolova, znanstvenom, drutvenom i gospodarskom razvitku.Ili

IV. RAZLIKA IZMEU ANDRAGOGIJE I OBRAZOVANJA ODRASLIH Obrazovanje odraslih razumijeva korpus organiziranih edukacijskih procesa svih sadraja, razina i metoda (formalnih i dugih) bez obzira da li odrasli nastavljaju ili zamjenjuju zapoeto kolovanje ili naukovanje, bez obzira razvija li odrasla osoba svoje sposobnosti, proiruje svoje znanje, poboljava svoje tehnike ili strune kvalifikacije ili ih preusmjerava te dovodi do promjene svojih stavova ili ponaanja i u perspektivi potpunog osobnog razvitka i u perspektivi sudjelovanja u uravnoteenom i nezavisnom socijalnom, gospodarskom i kulturnom razvoju.

2. G. G. Darkenwald i S. B. Merriam u izrazu obrazovanje odraslih razumijevaju proces kojim osoba, ije su glavne socijalne uloge znakovite za status odraslosti, poduzima sustavno i trajno uenje sa svrhom postizanja promjena u znanju, stavovima, vrijednostima ili vjetinama.

IV. RAZLIKA IZMEU ANDRAGOGIJE I OBRAZOVANJA ODRASLIH3. Prema Europskoj komisiji, obrazovaje odraslih su svi oblici uenja odraslih osoba poduzetih nakon to su zavrile inicijalni ciklus obrazovanja i osposobljavanja zapoet u djetinjstvu, bez obzira na to koliko ciklus traje pa se stoga visoko obrazovanje zapoeto prije ulaska na trite rada ne smatra obrazovanjem odraslih.

4. Prema Ujedinjenom Kraljevstvu, obrazovanje odraslih su svi oblici uenja odraslih, bez obzira na to izvodi li se formalno, neformalno ili informalno.

5. Prema naoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti obrazovanje odraslih sastavni je dio ukupne obrazovne djelatnosti u RH.

Obrazovanje odraslih kao djelatnost moe se definirati kao vrstu usluge koja je predmet poslovanja ustanova za obrazovanje odraslih, poduzea, vojske, policije, sindikata, politikih stranaka, vjerskih zajednica, nevladinih udruga, .....

IV. RAZLIKA IZMEU ANDRAGOGIJE I OBRAZOVANJA ODRASLIHZAKLJUAK

Razlika izmeu andragogije i obrazovanja odraslih u tome je to je andragogija znanost u podruju drutvenih znanosti i polju pedagogijskih znanosti i to joj je predmet prouavanja obrazovanje i odgoj odraslih u drugoj ivotnoj dobi, a obrazovanje odraslih je znanstveno utemeljena, doivotna, organizirana i fleksibilna obrazovno-odgojna djelatnost*, koja je usmjerena na zadovoljavanje osobnih obrazovnih potreba odraslih osoba, kao i obrazovnih potreba poduzea, lokalne zajednice, vjerskih zajednica, sindikata ...

* Obrazovno-odgojna djelatnost vrsta je usluge** koja je predmet poslovanja ustanova za obrazovanje odraslih, poduzea, vojske, policije, sindikata, lokalne zajednice, nevladinih udruga ... ** Usluga je proces svjesnog i organiziranog djelovanja ovjeka u kojem on ne stvara novu materijalnu vrijednost ve posluuje, dvori, servisira druge ljude radi zadovoljavanja njihovih potreba (npr. u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, u obrtima: frizer, pediker, mesar itd.), potreba u kuanstvu (npr. servisi: rtv, bijela tehnika, kuna pomonica i dr.), potreba u drugim djelatnostima (npr. usluge u prometu, usluge odravanja sredstava za rad itd.), potreba u odgoju i obrazovanju, ...

IV. RAZLIKA IZMEU ANDRAGOGIJE I OBRAZOVANJA ODRASLIH

Naziv kolegija sugerira da se mi neemo baviti andragogijom, nego obrazovanjem odraslih kao znanstveno utemeljenom, doivotnom, organiziranom i fleksibilnom obrazovno-odgojnomdjelatnou, koja je usmjerena na zadovoljavanje osobnih obrazovnuh potreba odraslih osoba, kao i obrazovnih potreba poduzea, lokalne zajednice, vjerskih zajednica, sindikata ... .

V. OSNOVNI POJMOVI U OBRAZOVANJU ODRASLIH ODRASLA OSOBA - osoba koja je dosegla fiziku, intelektualnu, socijalnu i profesionalnu zrelost (min. 15 godina ivota) i ne obrazuje se u svojstvu redovitog uenika ni studenta, odnosno osoba koja ispunjava opi uvjet za profesionalno zapoljavanje.

Trea ivotna dob 65 60

Druga ivotna dob

22/23 15 Prva ivotna dob

PUNOLJETNA OSOBA - prema Ustavu RH, punoljetna je osoba s navrenih 18 godina ivota i kao takva ima pravo glasa (birati i biti birana).

V. OSNOVNI POJMOVI U OBRAZOVANJU ODRASLIH ODGOJ proces oblikovanja ljudskog bia sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama.

Odgojem se u osobi koja ui razvijaju poeljni stavovi, vrijednosti i navike.

Odgoj moe biti namjeran (intencionalan: u obitelji, vrtiu, koli) i nenamjeran (spontan, funkcionalan: u skupini vrnjaka, u radnoj sredini, ...).

U procesu osposobljavanja radnika za rad na siguran nain, radnika treba odgajati namjerno, kako bi se postiglo da se on ponaa u procesu rada u skladu s nauenim znanjima, vjetinama, stavovima i navikama.

V. OSNOVNI POJMOVI ...OBRAZOVANJE - je proces iji je cilj usvajanje novih znanja + stavova, vrijednosti i navika + vjetina (tjelesnih, intelektualnih i socijalnih).

Rezultat obrazovanja je naobrazba (obrazovanost).

OSPOSOBLJAVANJE proces sistematskog usvajanja poeljnih strukovnih znanja, stavova i navika, te razvijanja poeljnih radnih vjetina.

Rezultat osposobljavanja je osposobljenost.

V. OSNOVNI POJMOVI U OBRAZOVANJU ODRASLIH OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN

CILJ REZULTAT OSPOSOBLJAVANJA (OSPOSOBLJENOST)

- Usvajanje teorijskih Primjena teorijskih znanja o zatiti na znanja o zatiti na radu te pozitivnih stavova, vrijednosti radu, ... i navika o radu na siguran nain + - Usvajanje pozitivnih razvijanje poeljnih radnih vjetina o radu stavova, vrijednosti na pravilan, siguran, odgovoran, ... nain i navika o zatiti na radu, .... PROCES OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD NA SIGURAN NAIN, ZATITU OD POARA, ZATITU OKOLIATEOR. DIOPRAKTINI DIO

V. OSNOVNI POJMOVI O OBRAZOVANJU ODRASLIHOSPOSOBLJEN ZA RAD NA SIGURAN NAIN - je onaj radnik:

koji je usvojio teorijska znanja o propisima o zatiti na radu i znanja o izvorima opasnosti i mjerama zatite na radu na radnom mjestu,

koji je usvojio pozitivne stavove i navike o zatiti na radu,

koji je razvio potrebne psihomotorne vjetine, i

3) koji se u procesu rada ponaa* u skladu s nauenim znanjima, stavovima i vjetinama.

*PONAANJE odnos osobe prema odreenim normama, pravilima, vrijednostima.

U podruju zatite na radu, ponaanjem osoba manifestira svoj odnos prema nauenim znanjima i vjetinama o izvorima opasnosti i mjerama osobne i tehnike zatite i zatite okolia u procesu obavljanja posla.

V. OSNOVNI POJMOVI O ...Oblici obrazovanja i uenja

FORMALNO OBRAZOVANJE (KOLSKO, JAVNO PRIZNATO) obrazovanje po verificiranom nastavnom planu i programu i u verificiranoj obrazovnoj ustanovi na temelju koga se stjee javno priznati certifikat (javno priznata isprava).

NEFORMALNO OBRAZOVANJE (IZVANKOLSKO, INTERNO, JAVNO NEPRIZNATO) obrazovanje po neverificiranom nastavnom ili tematskom planu i programu, koje se realizira se u poduzeu, obrazovnoj ustanovi, vojsci itd. Zavretkom se stjee interni (javno nepriznati) certifikat (interno priznata isprava).

INFORMALNO UENJE (IZVANKOLSKO, SPONTANO UENJE, UENJE U PROCESU RADA, JAVNO NEPRIZNATO UENJE ) - uenje u procesu rada i ivota. Neformalnim uenjem ne stjee se nikakav certifikat.

V. OSNOVNI POJMOVI O OBRAZOVANJU ODRASLIH

DOKOLOVANJE

PREKVALIFIKACIJA

Je li aktualno osposobljavanjeDOKVALIFIKACIJA radnika i u navedenim vrstama obrazovanja odraslih?

SPECIJALIZACIJA

USAVRAVANJE

V. OSNOVNI POJMOVI U OBRAZOVANJU ODRASLIHPROVJERAVANJE I PRIZNAVANJE NEFORMALNO I INFORMALNO NAUENIH ZNANJA I VJETINA U FORMALNA (JAVNO PRIZNATA) ZNANJA I VJETINE je organizirano:

voenje polaznika u procesu prikupljanja dokaza o nauenim znanjima i vjetinama neformalnim i informalnim uenjem PORTFOLIO

provjeravanje prikupljenih dokaza (znanja, vjetina i kompetencija) u odnosu na propisane standarde znanja, vjetina i kompetencija u nacionalnom kvalifikacijskom okviru (npr. HKO-u) od strane kompetentnog povjerenstva u ovlatenoj obrazovanoj ustanovi, i

izdavanje javne isprave s odreenim vremenim valjanosti.

Cilj je priznati odrasloj osobi njene stvarne kompetencije i poboljati kvalifikacijsku strukturu stanovnitva u dravi.

V. OSNOVNI POJMOVI ...MOTIVACIJA ZA UENJE pokreta ovjeka na akciju uenja. Ona moe biti:

vanjska (ekstrinzina) uenje potaknuto vanjskim imbenicima (plaa, poloaj, status u drutvu, ...), i

unutarnja (intrinzina) uenje s osobnim interesom (materijalni i nematerijalni).

V. OSNOVNI POJMOVI U OBRAZOVANJU ODRASLIHZNANJE je rezultat (ishod) usvajanja novih informacija u procesu uenja. Znanje je osnova injenica, naela, teorija i praksi povezanih s podrujem rada i uenja. U Europskom kvalifikacijskom okviru (EQO-u) opisuju se kao teorijsko i/ili injenino.

STAV - nauena uvstvena reakcija na neki objekt (osobu, predmet), situaciju, pojavu, ideju, itd.Stav moe biti pozitivan, negativan i neutralan, to ovisi o zadovoljavanju potrebe osobe.

Primjeri stavovaPozitivan stav - u procesu rada ponaat u se u skladu s nauenim znanjima i vjetinama o zatiti na radu.Negativan stav Iako sam poloio/la ispit o osposobljenosti za rad na siguran nain, ja u se ponaati kako ja hou. Neutralan stav Svejedno mi je kakav e biti efekat osposobljavanja za rad na siguran nain.

Stavovi se lake ue nego mijenjaju!

V. OSNOVNI POJMOVI O ...

VRIJEDNOST - dugoroni, veoma openiti ciljevi koje skupina (npr. drutvo) ili pojedinac eli postii. Npr. mir, ljubav, razumijevanje, toleracija, odgovornost, itd.

VJETINE - znae sposobnost primjene i koritenja znanja kako bi obavili zadae i/ili rijeili neki problem.

Vrtse vjetina intelektualne, tjelesne i socijalne.

NAVIKA je tendencija da se osoba u odreenoj situaciji ponaa na odreeni nain. Npr. Svaki put, za vrijeme rada na brusilici, koriste se zatitne naoale, itd.

V. OSNOVNI POJMOVI O OBRAZOVANJU ODRASLIHZAPOLJIVOST stalna konkurentnost na tritu rada s obzirom na potrebna znanja, vjetine i sposobnosti koje se trae.

FLEKSIGURNOST razvijena u Danskoj u periodu od 1994. 1996. godine. Rezultirala je stopom nezaposlenosti od 2,8%, a znai kombinaciju dvaju modela: modela slobodnog otkazivanja ugovora o radu, i modela sigurnosti zaposlenja do mirovine uz este prekvalifikacije i minimalna socijalna prava.

Od nezaposlenih koji ele primati pune iznose naknada za nezaposlene i koristiti ostale privilegije socijalne politike drave, oekuje se:da kontinuirano trae posao, ida se pri traenju posla dodatno educiraju, prema potrebi prekvalificiraju i sudjeluju u programima cjeloivotnog uenja kako bi se prilagodili potrebama trita rada.

V. OSNOVNI POJMOVI O OBRAZOVANJU ODRASLIHLJUDSKI KAPITAL - ukupna znanja, vjetine, sposobnosti, kreativne mogunosti, zdravlje, motivacija, ponaanje i odanost radnika tvrtki, odnosno graana drutvenoj zajednici (dravi). Ljudski kapital otkrili su ekonomisti: A. Smith, T. T. Schultz, M. J. Brown, E. F. Denison, G. S. Barcher, S. Strumlin i R. Solow koji su dokazali njegov utjecaj na rast produktivnosti rada i BDP.O ljudskom kapitalu ne ovisi samo konkurentska sposobnost tvrtke, nego i nacionalna ekonomija i njezin konkurentski poloaj na globalnom tritu roba i usluga. U uvjetima sve brih promjena na tritu rada neophodno je stalno investiranje u materijalni i ljudski kapital.

INFORMACIJSKA PISMENOST pismenost XXI. stoljea. Aktualna je od 70-tih godina XX. stoljea, a podrazumijeva kljunu kompetenciju potrebnu za cjeloivotno uenje. Ima slijedee elemente: znati kako uiti, znati kako pronai, vrjednovati i koristiti informacije na svima razumljiv nain, lakoa i lagodnost koritenja irokog raspona medija,uinkovitost prenoenja informacija, pripremljenost za cjeloivotno uenje (P. Zurowski, H. Rader, Candy).

V. OSNOVNI POJMOVI U OBRAZOVANJU ODRASLIHMENTALNA KONDICIJA - navika i disciplina intelektuanog rada. Stupanj te kondicije ovisi:o osposobljenosti za pravilnu organizaciju uenja,o osposobljenosti za logino itanje (razlikovanje bitnog od nebitnog),o kreativnosti (obraivanju i transformiranju sadraja).

V. OSNOVNI POJMOVI ...KOMPETENCIJA (lat. competere) nadlenost, djelokrug, ovlatenje neke ustanove ili osobe; podruje u kome neka osoba posjeduje znanja i iskustva.Ili Prema J. Reischmannu: Biti kompetentan znai: ZNATI + RAZUMJETI NAUENA ZNANJA + MOI PRIMIJENITI NAUENA ZNANJA, STAVOVE I VJETINE + SAMOPOUZDANJE, SAMOUVJERAVANJE

Prema EQO, kompetencije znai iskazanu sposobnost koritenja znanja, vjetina i osobnih, socijalnih i/ili drugih metodolokih sposobnosti, u situacijama rada ili uenja te u profesionalnom i osobnom razvoju, opisane su u terminima odgovornosti i samostalnosti.

KOMPETENTAN sposoban, upuen, koji zna, koji po svome zvanju ili opunomoenjima ima pravo neto rjeavati ili raditi, suditi o neemu.

V. OSNOVNI POJMOVI O OBRAZOVANJU ODRASLIH

KVALITETA ZNANJA I VJETINA sposobnost primjene nauenih znanja i vjetina.

KVANTITETA (lat. quantitas) kolikoa, koliina, veliina.

JE LI U NAE DOBA VANIJA KOLIINA ILI KVALITETA ZNANJA?

V. OSNOVNI POJMOVI O OBRAZOVANJU ODRASLIHCJELOIVOTNO OBRAZOVANJE - cjeloivotno kolsko (formalno) obrazovanje.

CJELOIVOTNO UENJE svaka aktivnost uenja tijekom cijelog ivota, od roenja do smrti, koja se ostvaruje u procesima kolskog (formalnog) i izvankolskog (neformalnog i informalnog) uenja, s ciljem unapreivanja znanja, vjetina i sposobnosti pojedinca, a moe biti usmjereno na njegov osobni razvoj, odravanje njegove zapoljivosti, njegova zapoljavanja i/ili na aktivno sudjelovanje u drutvenoj zajednici.

Struktura europskih programa za cjeloivotno uenje

ComeniusPredkolski odgoj i ope obrazovanjeErasmusVisokokolsko obrazovanjeLeonardo da VinciStrukov. obrazov. i osposobljav.GruntdvigObrazovanje odraslihSuradnja i inovacija u cjeloivotnom uenju, uenje jezika, razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije, irenje rezultata Programa za cjeloivotno uenje. Jean Monnet Program (studij o europskoj integraciji)Potpora akademskom istraivanju i pouavanju o europskom ujedinjavanju.

V. OSNOVNI POJMOVI U OBRAZOVANJU ODRASLIHTEHNIKA - skup instrumenata kojima se ovjek slui u radu. Ona je ovjekov saveznik, ali ponekad, i njegov protivnik.

TEHNOLOGIJA specifini postupak koji izaziva eljenu promjenu u radnom objektu (predmetu rada); glavno orue privrednog razvoja.

TZV. KLASINE TEHNOLOGIJE sirovinski, radno i energetski intenzivne tehnologije (metalurgija, procesna i kemijska tehnologija, strojogradnja, brodogradnja, elektrostrojogradnja, petrokemija, drvna industrija, tekstilna i druge industrije.

TZV. VISOKE TEHNOLOGIJE koje su intenzivne po potronji novih resursa, informacija i ljudske misli (mikroelektronika i informatika tehnologija: kompjutori, telekomunikacije i telematika, roboti i automati, laseri, optoelektronika i optike komunikacije) te tehnologija materijala, genetsko inenjerstvo, biotehnologija i kozmika tehnoloogija.


HRVATSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR (HKO) instrument za klasificiranje kvalifikacija u skladu s nizom kriterija za specifine razine postignutog uenja, iji je cilj integrirati i usklaivati nacionalne kvalifikacijske podsustave i unaprijediti transparentnost, dostupnost, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija te povezivanje s tritem rada i civilnim drutvom.

HKO, kao i Europski kvalifikacijski okvir (EKO), ima 8 stupnjeva.

V. OSNOVNI POJMOVI O ... ISHOD ENJA znanja i vjetine, te pripadajua samostalnost i odgovornost koje je osoba stekla uenjem i dokazuje nakon postupka uenja (HKO Uvod u kvalifikacije).

KVALIFIKACIJA formalni naziv za skup kompetencija odreenih razina, obujma, profila i kvalitete, koja se dokazuje svjedodbom ili diplomom odnosno drugom javnom ispravom koju izdaje nadlena ustanova (HKO Uvod u kvalifikacije).

STANDARD KVALIFIKACIJE - oznaava sadraj i strukturu odreene kvalifikacije, a ukljuuje sve podatke koji su potrebni za odreivanje razine, obujma i profila kvalifikacije, kao i podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapreivanje kvalitete standarda kvalifikacije.


ECTS-bod je mjerna jedinica za iskazivanje obujma steenih kompetencija, a odreuje se prosjenim ukupno utroenim vremenom uspjenih studenata koje je potrebno za stjecanje tih kompetencija. Vrijednost jednog ECTS boda je 30 sati rada studenta na visokom uilitu i kod kue.

ECVET-bod je mjerna jedinica za iskazivanje obujma steenih kompetencija, a odreuje se prosjenim ukupno utroenim vremenom uspjenih uenika koje je potrebno za stjecanje kompetencija. ECVET-bod aktualan je os 1. do 5. stupnja HKO-a.Vrijednost jednog ECVET boda je 25 sati rada uenika/polaznika u koli/uilitu i kod kue.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH

OBRAZOVANJE ODRASLI H JE JEDNO OD TEMELJNIH PRAVA ODRASLE OSOBE I KLJU ZA XXI. STOLJEE.UNESCO (1997.), Hamburka deklaracija o obrazovanju odraslih

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHSADRAJ OBRAZOVANJA ODRASLIH

1. openito o obrazovanju odraslih,

2. koncepcije i sustavi obrazovanja te poloaj obrazovanja odraslih u obrazovnim sustavima,

3. sustav osposobljavanja radnika za rad na siguran nain, i

4. kurikulum osposobljavanja radnika za rad na siguran nain.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH1. OPENITO O OBRAZOVANJU ODRASLIH

1.1. CILJ OBRAZOVANJA ODRASLIH

Prema Hamburkoj deklaraciji o obrazovanju odraslih Cilj obrazovanja odraslih i mladei, ako ga gledamo kao cjeloivotni proces, je razvijati autonomiju i osjeaj odgovornosti ljudi i zajednica, jaati sposobnost suoavanja s promjenama koje se dogaaju u gospodarstvu, kulturi i drutvu u cjelini, promicati koegzistenciju (istodobnost vie pojava), toleranciju te informirano i stvaralako sudjelovanje graana u svojim zajednicama, ukratko, omoguiti ljudima i zajednicama da preuzmu kontrolu nad svojom sudbinom i sudbinom drutva kako bi se mogli suoavaiti s izazovima koji ih oekuju (UNESCO, 1997.).


1.2. ZADAE OBRAZOVANJA ODRASLIH

Trajna je zadaa obrazovanja odraslih omoguavanje odraslim osobama da stalno usklauju svoja znanja, stavove i vjetine s nastalim promjenama u njihovom okruenju (drutvu, kulturi, radu, ...) s ciljem odravanja njihove zapoljivosti.

Stalna zapoljivost OKRUENJE KOJE SE SVE BRE MIJENJAODRASLA OSOBAOBRAZOVANJE ODRASLIH U FUNKCIJI NJIHOVA STALNOG PRILAGOAVANJA NASTALIM PROMJENAMA

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH1.3. ZNAENJE OBRAZOVANJA ODRASLIH

1.3.1. OPE ZNAENJE

Znaenje obrazovanja odraslih moe se sagledati iz slijedeih sentenci:

Tko prestane napredovati, tko se prestane usavravati, taj nazaduje i osuen je na umiranje. (A. Clausse)

U novoj ekonomiji znanja napredovat e samo oni koji su sposobni uiti cijeli ivot, naputati staro znanje i stjecati novo. Sposobnost za cjeloivotno uenje postaje kljuni kriterij. (Fong Chan On, ministar rada Malezije)

Svaka e tvrtka postati obrazovnom tvrtkom ili e propasti. (Don Tapscot)

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH1.3.2. PRAKTINO ZNAENJE

ekonomsko jer neposredno utjee na rast produktivnosti rada i BDP-a kao i na konkurentnost tvrtke i drave na globalnom tritu,socijalno jer, biti zapoljiv znai imati plau, biti socijalno neovisan i imati uvjete za formiranje i egzistenciju obitelji, selekcijsko vano je pri izboru radnika pri otputanju tehnolokih vikova, zatim za nagraivanje radnika, za izbor radnika za daljnje obrazovanje, za izbor neposrednih rukovoditelja i instruktora, za izbor radnika iz reda nezaposlenih,psiholoko zaposlenima osigurava sigurnost zaposlenja, mogunost promidbe i veu plau, a nezaposlenima lake pronalaenje posla i osmiljavanje slobodnog vremena,korektivno - omoguava korekciju znanja i vjetina putem odgovarajuih programskih modula za dokvalifikaciju, prekvalifikaciju, specijalizaciju, ..., kompenzacijsko - kompenziranje manjkajueg obrazovanja, kao to je, na primjer, osnovno, srednjokolsko, irazvojno znaenje za odraslu osobu, za tvrtku, za lokalnu zajednicu i za dravu.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH1.4. NOSITELJI OBRAZOVANJA ODRASLIH

Nositelji obrazovanja odraslih podijeljeni su na dvije razine: dravnu,neposrednu.

Na dravnoj razini, nositelji obrazovanja odraslih su Parlament, Vlada,ministarstva, instituti, agencije i komore.

Na neposrednoj razini nositelji obrazovanja odraslih su poduzea, obrti, obrazovne ustanove, politike stranke, sindikati, vjerske zajednice, vojska, policija, penonoke ustanove, nevladine udruge, ....

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH1.5. UZROCI RAZVOJA OBRAZOVANJA ODRASLIH

Gledano s povijesnog motrita, razvoj obrazovanja odraslih ovisio je:

a) o razvoju naina proizvodnje novih materijalnih dobara,

b) o razvoju drutvenih ureenja (politikih sustava),

c) o drugim imbenicima (razvoj gradova, ...).

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH a) UTJECAJ RAZLIITIH NAINA PROIZVODNJE NOVIH MATERIJALNIH DOBARA NA RAZVOJ OBRAZOVANJA ODRASLIH

Stupanj tehniziranosti sustava OVJEK STROJ Skupne funkcije koje obavlja ovjekDjelovanjeUpravljanjeNadzira-njeObrada runim alatima(obtrnika proizvodnja)+++Mehanizirana obrada(industrijska proizvodnja)++Automatizirana obrada(poslijeindustrijska proizvodnja)+

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHa) UTJECAJ RAZLIITIH NAINA PROIZVODNJE NOVIH MATERIJALNIH DOBARA NA RAZVOJ OBRAZOVANJA ODRASLIH

NAIN PROIZVODNJEPOSLJEDICE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH Obrtniki nain proizvodnje runim alatimaPotreba za malim brojem obrtnikih majstora.Industrijski nain proizvodnje mehaniziranim strojevimaNagli rast broja zaposlenih NKV radnika te obrtnikih kalfa i majstora. Raste potreba za priuavanjem PK radnika iz reda NKV radnika, za dokolovanjem KV radnika za zanimanja tehniara, a tehniara za pogonske inenjere (Veernje kole za odrasle). Poslijeindustrijski nain proizvodnje automatiziranim strojevima Smanjivanje ukupnog broja zaposlenih koji obavljaju one poslove koje ne mogu obaviti automatizirani strojevi. Jednom nauena znanja i vjetine sve bre zastarjevaju. Zapoljivost odraslih osigurava se cjeloivotnim formalnim, neformalnim i informalnim uenjem.


U doba mikroelektronike tehnoloogije ljudski rad se odvija u sustavimaOVJEK TEHNIKI SUSTAV i OVJEK DRUGI LJUDI.

Zbog toga:

rad koji ostaje ovjeku preseljava se iz ruke u njegovu glavu i iz primarnog i sekundarnog sektora u tercijarni i kvartarni sektor (rad se inteletualizira),

ovjeku je potrebna nova struktura znanja, vjetina, stavova i vrijednosti potrebna su mu znanja o znanosti, iz psihologije, sociologije, antropologije, komunikologije, kibernetike, informatike, ...

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHb) UTJECAJ DRUTVENIH UREENJA NA RAZVOJ OBRAZOVANJA ODRASLIH

Drutvena ureenja utjecala su i utjeu na razvoj obrazovannja odraslih, na nain:

da se u robovlasnikom i feudalnom ureenju omoguavalo obrazovanje upravljakog sloja drutva (robovlasnika i feudalaca), dravnih slubenika, vojnika i policajaca,

da je u kapitalistikom ureenju, zbog profitnog interesa vlasnika kapitala, narasla potreba za obrazovanjem odraslih (priuavanje novih radnika i dokolovanje KV radnika za VKV, tehniare i pogonske inenjere),

da se u socijalistikom ureenju ostvarivalo naelo o jednakom pravu svih odraslih na obrazovanje na radu (na RM), uz rad (u veernjim kolama i fakultetima) i iz rada (redoviti studij sa pravima iz radnog odnosa).

Meutim, u suvremeno doba, bez obzira na razliite politike sustave u pojedinim dravama, zbog sve brih promjena znanosti, tehnike, tehnologije, ekologije, trita, kulture, demografije, ..., obrazovanje odraslih tretira se kao imperativ konkurentnosti pojedinca, tvornice i drave na tritu rada, roba i usluga.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH Polazei od ukupnog znaenja obrazovanja odraslih, suvremena drava:

bitan je imbenik osiguranja obrazovanja za sve, posebno za najslabije skupine drutva (ena, osoba s tekoama u razvoju, pripadnika marginalnih skupina),

2) nije samo davatelj usluga ve i savjetnik, financijer, nadglednik i vrjednovatelj ishoda obrazovanja,

3) stvara uvjete zaopismenjavanje odraslih,integraciju ena i njihovih prava,ostvarivanje kulture mira i obrazovanja za graansko drutvo i demokraciju,njegovanje kulturne raznolokosti i jednakosti,odravanje zdravlja, ouvanje okolia,autohtono obrazovanje nomadskih naroda,transformaciju gospodarstva u uvjetima globalizacije tehnologije i rasta nezaposlenosti,dostupnost informacija, obrazovanje odraslih u 3. ivotnoj dobi zbog starenja populacije.(Hamburka deklaracija o obrazovanju odraslih)

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH1.6. RAZVOJ OBRAZOVANJA ODRASLIH

1.6.1. RAZVOJ U EUROPI

Prve ideje o obrazovanju odraslih pojavile su se u antikoj Grkoj (Sokrat, Platon i Aristotel) i u antikom Rimu.

Ideje o obrazovanju odraslih obnavljaju se u doba renesanse (T. Morus i T. Campanela), francuskih prosvjetitelja (Volter i Ruso), materijalista Enciklopedista (Helvecije i Didro), socijal-utopista (Sen-Simon, R. Owen i dr.) te revolucionarnih demokrata (Bjelinski, Hercen, ernievski).

Ipak, najsnaniji poticaj razvoju obrazovanja odraslih dale su druga i trea Industrijska revolucija i s njima povezani drugi imbenici (razvoj gradova, razvoj drave, ...). ZATO?Industrijske revolucije donijele su tehniku podjelu rada, novu kvalifikacijsku strukturu radnih mjesta, nova zanimanja, ubrzano zapoljavanje novih radnika, dokolovanje, specijaliziranje i usavravanje radnika, rast produktivnosti rada, razvoj gradova i drava , ...

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH U poetku je nastao pokret za opismenjavanje radnika u V. Britaniji. Neto kasnije u V. Britaniji je osnovan pokret mehanikih instituta kao i Drutvo za irenje korisnih znanja. Iskustva V. Britanije prenosila su se po itavom svijetu. Tako je u Njemakoj nastavo pokret za radniko obrazovanje, u Francuskoj pokret narodnog obrazovanja, a u SAD pokret mehanikih instituta i liceja. Rezultati tih nastojanja omoguili su izgradnju prvih ustanova za obrazovanje odraslih u Danskoj, Engleskoj i drugim dravama.

U Egleskoj se obrazovanje odraslih razvijalo kroz razdoblja: opismenjavanja i religijsko-humanistikog obrazovanja,mehanikih instituta i radnikog obrazovanja,slobodnog sveuilinog obrazovanja, iotvoreno sveuilite, koje je od 1967. godine namijenjeno odraslima uz koritenje multimedija i sredstava masovne komunikacije (radija i televizije).

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHPrva ustanova za obrazovanje odraslih osnovana je u Danskoj Visokanarodna kola (1884.), iji je zaetnik N. F. S. Gruntdvig (1783.-1872.), a bila je namijenjena aktivistima u drutvenim organizacijama i u komunalnom ivotu. U tim ustanovama najee su djelovale veernje kole, komunalne knjinice i itaonice.

U Austriji je 1919. godine doneen prvi zakon o narodnom obrazovanju. O 1962. do 1971. godine doneeni su zakoni kojima je regulirana financijska potpora onima koji stjeu maturu radi nastavljanja obrazovanja na sveuilitu, koji ele nadoknaditi nedovrene zavrne ispite i koji se koluju u politikim kolama parlamentarnih stranaka. Zakon o obrazovanju odraslih doneen je 1973. godine.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHNjemaka je 1949. godine donijela zakon kojim je utvreno pravo graana na rad, izbor zanimanja, mjesta rada i obrazovanja. Tim zakonom utvrene su zadae obrazovanja odraslih:omoguavanje profesionalnog napredovanja,omoguavanje socijalnog uspona, iosiguravanje budunosti pojedinca na tritu rada.Savezna vlada je 1969. godine donijema Deklaraciju u kojoj je zapisano: Obrazovanje odraslih treba postati jedno od glavnih podruja njemakog kolstva, odnosno etvrti stupanj obrazovanja. Takav stav zauzet je zbog toga to je shvaeno da u informatiko doba:znanje dovoljno za danas nije dovoljno za uspjeno sutra,u djetinjstvu ovjeku treba osigurati temeljna znanja za uspjeno i lako prilagodljiv ivot u etapama njegove odraslosti,odrastao ovjek treba biti pripravan za stalno prilagoavanje promjenama. Obrazovanje odraslih ostvaruje se na dva obrazovna puta, drugom i treem, koji ine sustav doivotnog obrazovanja odraslih unutar kojeg je drugi obrazovni put namijenjen odraslima koji stjeu formalno obrazovanje, a trei obrazovni put onim odraslim osobama koje stjeu neformalno obrazovanje.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH U vedskoj se u poecima obrazovanje odraslih odvijalo u crkvenom krugu, a od 1750. godine odvija se u gradskim narodnim knjinicama.Ukidanjem cehovskog sustava 1862. godine jenjava obrazovanje odraslih preko crkvenih i narodnih sveuilita. Od 1845. do 1860. godine u gradovima se organiziraju obrazovni kruoci (manje skupine) za odrasle koji imaju voditelje. Obrazovni sadraji su razliiti. Gotovo istodobno organizirano je obrazovanje farmera u visokim narodnim uilitima (N. F. S. Grutdvig). Prvi radniki univerzitet osnovao je fiziar A. Nystrm, u tokholmu 1880. godine. Svrha mu je bila znanstveno, humanistiko i estetsko obrazovanje odraslih nakon zavrene osnovne kole. 1898. godine osnovan je Centar za popularna znanstvena predavanja u Lundu, potom 1901. godine osnovano je Udruenje za obrazovanje odraslih u Gteborgu, a u tokholmu 1902. godine. Na prijelazu iz XIX. u XX. stoljee nositelji obrazovanja odraslih su sveuilini profesori. Tijekom XX. stoljea obrazovanje odraslih razvija se pod utjecajem radnikih pokreta, koji osnivaju predavanja, kruoke i knjinice. 1912. osnovano je Radniko prosvjetno udruenje (ABF). Vjersko udruenje osnovano je 1931. godine.


U Finskoj se obrazovanju odraslih poelo posveivati veliku pozornost tek u doba 3. industrijske revolucije (mikroelektronike revolucije). Sveukupno obrazovanje u Finskoj, pa i obrazovanje odraslih, besplatno je.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH1.6.2. RAZVOJ OBRAZOVANJA ODRASLIH IZVAN EUROPE (U SVIJETU)

Iako se razvio pod utjecajem engleskog sustava, sustav obrazovanja odraslih SAD-a specifian je po tome to mu institucionalnu osnovu ine:sveuilina ekstenza (nastavak obrazovanja na posebnim teajevima poslije zavrenih studija),agrikulturna ekstenza,komunalni koledi,javne kole,kompanijski obrazovni centri, idrutva za radno obrazovaje.

Prve veernje industrijske kole organizirane su 1674. godine.

Suvremeni razvitak veernjih industrijskih kola povezan je s razvojem gradova i komuna, a polaznici su bili osobe starije od 16 godina.

Velike kompanije osnovale su svoje centre za stalno obrazovanje zaposlenika: Tvornica tiskarskih strojeva 1872., Westinghouse 1888., General Electric 1901., eljeznike kompanije 1905. a 1920. i mnoge druge kompanije.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHIntenzivan razvoj industrijsko-tehnikog obrazovanja odraslih uslijedio je nakon 1880. godine i uvoenja manualne izobrazbe (kalvinist M. Woodward), a posebno nakon 1917. godine kada se pod utjecajem vedske Sloyd i engleske arts and crafts naputa manualna izobrazba i prelazi na pozivnu izobrazbu u veernjoj srednjoj strukovnoj koli te na pozivno-tehniku izobrazbu strunjaka iji su poslovi izmeu poslova KV radnika i inenjera, dakle, inenjerski pomonici, tehniki specijalisti, tehniki kontrolori i polutehniki kadar.

SAD nema jedinstvenu nacionalnu politiku obrazovanja odraslih.Savezna vlada podupire opismenjavanje, strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Koliko se znaenje pridaje obrazovanju odraslih u SAD-u vidi se i po tome to je predsjednik, 60-tih godina XX. stoljea, osnovao dva savjeta za obrazovanje odraslih: - Nacionalni savjet za obrazovanje odraslih, koji brine o efikasnosti programa za osnovno obrazovanje odraslih, i- Nacionalni savjet za produeno i stalno obrazovanje odraslih.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHNositelji obrazovanja odraslih su sveuilini odjeli, koledi, odjeli za obrazovanje u industriji, kole za dopisno obrazovanje, strukovna udruenja, veernje kole i dr.Obrazovanje odraslih realizira se:u veernjim kolama za poljoprivredu, za distribuciju robe i usluga potroaima, za prodaju, za informiranje, za obitelj itd. u ekstenzivnim teajevima za trgovinska i industrijska zanimanja,u javnim kolama (opeobrazovnim i strukovnim) u kojima se realizira 5 vrsta obrazovnih programa:osposobljavanje za zaraivanje za ivot,obrazovanje za ivot u obitelji,obrazavovanje za javna i graanska pitanja,obrazovanje za intelektualni i osobni razvoj,obrazovanje za rekreacijske vjetine,u privatnim industrijskim poduzeima,u radnikim sindikatima,u vjerskim zajednicama, privatnim kolama, te putem radia i TV-postaja.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHU Rusiji je izgraen sustav koji obuhvaa:kolsko obrazovanje (opeobrazovno i strukovno) koje se ostvaruje u dnevnim i veernjim kolama, dopisnim i zavodskim kolama, iizvankolsko obrazovanje.

U Japanu je posebna pozornost obrazovanju odraslih posveena tek u doba 3. industrijske revolucije (mikroelektronike revolucije) i s njom povezanom koncepcijom cjeloivotnog uenja.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHUSPOREDBA STANJA OBRAZOVANJA ODRASLIH U 2008. GODINI

Podaci o ukljuenosti odraslih u cjeloivotno uenje (u %):

Europske drave Prekomorske dravevedska 35,8Danska 27,6Finska 24,6V. Britanija 22,0 Slovenija 18,0Austrija 13,0Litva 9,2Hrvatska 2,1Rumunjska 1,6Bugarska 1,4 SAD 40 (1999.)KanadaAustralijaAfrikaU 2009. godini dolo je do poveanja ukljuenosti odraslih, posebo u skandinavskim dravama.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHRaste broj odraslih koji su ukljueni u obrazovanje na daljinu.

Tako je, na primjer, u SAD-u od 1991. do 1999. godine, broj odraslih, u dobi od 25 godina, ukljuenih u obrazovanje na daljinu, porastao sa 32% na 40%.

Obrazovanje odraslih na daljinu uvjetovano je:nemogunou naputanja radnog mjesta (radnih obveza),formiranjem obitelji, geografskim udaljenostima mjesta stanovanja odraslih u odnosu na kolu,opremljenou odraslih raunalima i dostupnou Internetu,osposobljenou za samouenje, i drugim imbenicima.

Obrazovanje odralih na daljinu aktualizira pitanja:strukture nastavnih planova i programa,metoda pouavanja i uenja, imodela pouavanja i uenja.


U razvijenim zemljama raste broj odraslih obuhvaenih neformalnim obrazovanjem.

Zato?

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH1.6.3. RAZVOJ OBRAZOVANJA ODRASLIH U HRVATSKOJ

Poeci obrazovanja odraslih u Hrvatskoj Poeci su u svezi:s Katolikom crkvom i njenim potrebama za crkvenim pjevaima i katehetama (vjerouiteljima), s osnivanjem obrtnikih bratovtina, a kasnije (u XV. st.) s osnivanjem obrtnikih cehova, koji su obrazovanje odraslih poticali putem pravila za stjecanje zvanja majstora obrta, s Ilirskim pokretom (sredinom XIX. st.), koji je pokrenuo akciju prosvjeivanja naroda pomou: - Novine ilirske i Danica ilirska (1836.), - osnivanja prvog knjievog drutva Zagrebu Zbor duhovne mladei (1837.), - osnivanja Matice ilirske (1842.) i Matice dalmatinske, - osnivanjem Drutva sv. Jeronima u Zagrebu kao izdavaa znanstveno- popularnih tiva za najire slojeve (1868.), - osnivanjem narodnih itaonica: na podruju sjeverne Hrvartske (1830. i 1840.), u Dalmaciji (1860.), u Kastvu (1866.), - osnivanjem Drube sv. irila i Metoda u Istri (1893.), - osnivanjem Prosvjete u Osijeku, koja brine o nepismenima i o pukim knjinicama,

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH 1905. poinje s radom i Drutvo hrvatskih sveuilinih graana za pouku analfabeta. Program drutva obuhvaao je opismenjavanje nepismenih, popularna predavanja iz gospodarstva, higijene, pravne savjete i osnivanje pukih knjinica.

Osnivanje prvih profesionalnih institucija za obrazovanje odraslih Prve profesionalne institucije za obrazovanje odraslih osnovane su na poetku XX. st. Puko sveuilita u Zagrebu poelo je s radom 1912. godine (osniva A. Bazala i drugi) kola narodnog zdravlja u Zagrebu poela je s radom 1927. (osniva A. tampar)Seljako sveuilite poelo s radom 1928. (J. Turi) u okviru kole narodnog zdravlja. Bavilo se obrazovanjem odraslih poljoprivrednika sa zavrenom osnovnom kolom. Mukarci su pohaali kolu kroz 5 zimskih mjeseci, a ene kroz 3 proljetna mjeseca. Obrazovni program obuhavao je 3 osnovna kruga: 1. upoznavanje ovjeka, njegova mjesta u drutvu, drutvenih odnosa, ouvanje i unapreivanje ovjekova zdravlja; 2. upoznavanje domaih ivotinja, njihov uzgoj, eksploatacija i ouvanje njihova zdravlja; 3. upoznavanje biljnih kultura, njihovog uzgoja, proizvodnje i ouvanja. Predavai su bili sveuilini nastavnici i drugi istaknuti strunjaci.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHAmbulantni teajevi za osposobljavanje u kuanstvu, radi podizanja naobrazbe enaRadniki domovi kulture i sindikalne bibliotekeDomovi kultureRadnika i Narodna sveuilita (iza 1945.)srednje strukovne kole s obrazovnim programima za dokolovanje radnika za zanimanja KV, VKV i tehniara,vie kole za dokolovanje radnika (npr. VT Rade Konar, Via kola za organizaciju rada, Via kola za zatitu na radu, Via grafika kola, Via ekonomska kola, Via upravna kola, Via kola za socijalni rad i dr.)visoke kole za dokolovanje radnika (npr. Visoka ekonomska kola, Visoka upravna kola, Visoka tehnika kola, Visoka industrijsko-pedagoka kola)

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHStanje obrazovanja odraslih u RH3.3.1. Reguliranost obrazovanja odraslihUstav RH (NN br. 41./01. i 28/01.))Zakon o ustanovama (NN br. 76/93.)Zakon o obrtu (NN br. 49/03.)Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN br. 123/03.)Zakon o prosvjetnoj inspekciji (NN br. 50/95. i 73/97.)Zakon o struno-pedagokom nadzoru (NN br. 73/97.)Zakon o pukim otvorenim uilitima (NN br. 54/97. i 5/98.)Zakon o zapoljavanju (NN br. 59/96., 82/01. i 114/01.)Zakon o udrugama (NN br. 88/01. i 11/02.)Zakon o portu (NN br. 71706.9 Zakon o obrazovanju odraslih (NN br. 17/07.)Zakon o privatnoj zatiti (NN br. 68/03.)Zakon o zatiti na radu (NN br. 59/96., 94/96. i 114/03.)Zakon o strukovnom obrazovanju (NN br. 30/09.) Zakoni o zatiti okolia

Vlada RH (2004.), STRATEGIJA OBRAZOVANJA ODRASLIH

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH Nositelji obrazovanja odraslih

1. na razini RHHrvatski sabor Vlada RHMinistarstvo znanosti, obrazovanja i portaMinistarstvo rada ... Ministarstvo obraneMinistarstvo unutarnjih poslovaAgencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatski zavod za zapoljavanjeHrvatska obrtnika komoraHrvatska gospodarska komora, itd.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH2. na razini neposrednih nositeljavisoka uilita (javna, privatna i crkvena): fakulteti, veleuilita i visoke kole - 107srednje koleosnovne kolekole stranih jezika puka otvorena uilita (82) 182uilita (18)narodnih sveuilita (7) centara za kulturu (20)obrazovne ustanove koje su osnovala poduzea (23) 400 600 ustanovakomore (HOK i HGK)nevladine udrugepoduzea (javna, privatna i mjeovita)dravna uprava (ministarstva i agencije)vjerske zajednicesindikatipolitike strankeMUPHV

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH3. Nakladnitvo

do 1991.Knjige: Andragogija, Andragoki ciklus, ...asopisi: Andragogija, Obrazovanje i rad, Kadrovi i rad

od 1997.Knjige: Uiti po dogovoru, Samostalno uenje, Kako uiti, a to manje se muiti, ... Skripta: Andragogija, Osnove andragogije. ...asopisi i zbornici: Andragoki glasnik, zbornici radova HAD-a, ...Ostalo: izdanja Hrvatske zajednice pukih otvorenih uilita, Vlastita izdanja (Andragoke teme), ...

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH 1.8. AKTUALNOST OBRAZOVANJA ODRASLIH

1.8.1. OPA AKTUALNOST

Openito, smatra se da je obrazovanje odraslih aktualno zbog toga:

to rast BDP-a u dravi kao i njena konkurentnost na meunarodnom tritu roba i usluga ovisi o obrazovanosti odraslih, to su odrasli u toj ivotnoj dobi najizloeniji promjenama,

to se smanjuje ukupan broj radnih mjesta i zaposlenika, pa je konkurencija za jedno radno mjesto sve vea,

to se ljudski rad sve vie i sve bre intelektualizira,


to stalnu zaposlenost zamjenjuje stalna zapoljivost, koju je, zbog sve breg zastarjevanja jednom nauenih znanja i vjetina, neophodno odravati stalnim obrazovanjem i uenjem,

to je kompetentnost i kvalificiranost osobe postao temeljni kriterij selekcije zaposlenih i nezaposlenih,

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH1.8.2. AKTUALNOST OBRAZOVANJA ODRASLIH U REPUBLICI HRVATSKOJ

OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNITVA RH STARIJEG OD 15 GODINA, PREMA POPISU IZ 2001.Bez osnovnog obrazovanja (nepismenih) 106. 801 ili 2,90%S nezavrenim osnovnim obrazovanjem 580. 413 ili 15,76% Sa zavrenim osnovnim obrazovanjem 801. 014 ili 21,75%Sa zavrenim srednjim obrazovanjem 1. 733. 198 ili 47,06%Sa zavrenim viim obrazovanjem 150. 167 ili 4,08%Sa zavrenim visokim obrazovanjem 267. 885 ili 7,82%S nepoznatim obrazovanjem 24. 715 ili 0,63%

ISTODOBNO JE OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNITVA U DRUGIM DRAVAMA

Japan ima 50% stanovnika s VSS

Skandinavske drave imaju oko 20 - 23% stanovnika s VSS

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHOBRAZOVNA STRUKTURA NEZAPOSLENIH U RH TIJEKOM 10. MJESECA 2010.

Ukupno ............................................ 304. 479 (166. 517 ) Od toga:bez kole i nezavrena osnovna kola ........ 17.539 (8.582 )s osnovnom kolom ..................................... 69.135 (39.404 )sa srednjom kolom za zanimanja do 3 god. i kola za KV i VKV radnike ............ 104.718 (48.762 )sa srednjom kolom za zanimanja u trajanju od 4 i vie godina i gimnazija ......... 84.525 (52.116 ). s prvim stupnjem fakulteta, struni studij i via kola ......................................................12.030 (7.324 ). s fakultetima, akademijama, magisterijem i doktoratom .................................................. 16.532 (10.329 )

Izvor: Mjeseni statistiki bilten br. 10/10. Zagreb, Hrvatski zavod za zapoljavanje

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH STAROSNA STRUKTURA NEZAPOSLENIH U RH, OD 15 60 GODINA

Od 15 19 ...................... 18. 697 (8. 069 )Od 20 24 ...................... 40. 694 (20. 711 )Od 25 29 ...................... 41. 332 (23. 762 )Od 30 34 ...................... 33. 684 (20. 120 )Od 35 39 ...................... 29. 169 (18. 314 )Od 40 44 ...................... 29. 600 (18. 576 )Od 45 49 ...................... 33. 488 (20. 285 )Od 50 54 ...................... 38. 750 (23. 970 )Od 55 59 ...................... 31. 825 (13. 277 )Vie od 60 ...................... 9. 689 (1. 138 )

Izvor: Mjeseni statistiki bilten br. 2/10. Zagreb, Hrvatski zavod za zapoljavanje

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHNEZAPOSLENI PO VRTSTAMA ZANIMANJA TIJEKOM 2. MJESECA 2010.elnici i lanovi zakonodavnih tijela, elnici i dunosnici dravnih tijela, udruga i organizacija ............................................................................. 64

Strunjaci i znanstvenici ........................................................................... 15.931

Inenjeri, tehniari i srodna zanimanja ..................................................... 39.120

Uredski i alterski slubenici .................................................................... 41.568

Usluna i trgovaka zanimanja ................................................................. 57.116

Poljoprivredni, lovno-uzgojni, umkski radnici ......................................... 2.746

Zanimanja u obrtu i pojedinanoj proizvodnji .......................................... 52.577

Rukovatelj strojevima, vozilima i sastavljaima proizvoda ..................... 20.391

Jednostavna zanimanja ............................................................................ 74.940Vojna zanimanja ......................................................................................... 26

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA ZAPOSLENIHMeu zaposlenima jo uvijek dominiraju PKV, KV i VKV radnici.

FUNKCIONALNA NEPISMENOST STANOVNITVA Osobna i drutvena disfunkcija koja se pojavljuje kao posljedica neusklaenih znanja i vjetina odraslih sa sve brim znanstveno-tehnikim, tehnolokim, globalizacijskim, kulturnim i dr. razvojem.

Smatra se da je osoba funkcionalno nepismena ako neto nezna napraviti/rijeiti ni nai uputu/naputak o nainu izrade/rjeenja.

U Hrvatskoj je ? % funkcionalno nepismenog stanovnitva.

ODLJEV MOZGOVA IZ HRVATSKE

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH 1.9. UTJECAJ MEUNARODNIH ORGANIZACIJA I EUROPSKE KOMISIJE NA RAZVOJ OBRAZOVANJA ODRASLIH Meunarodne organizacije (UNESCO, ILO i OECD) na svjetskoj razini, a Europska komisija na razini zemalja lanica EU, prouavaju stanja i tendencije razvoja obrazovanja odraslih, izvode zakljuke i u obliku preporuka, rezolucija i deklaracija preporuuju dravama lanicama mjere za usklaivanje njihovih sustava obrazovanja odraslih s uoenim tendencijama razvoja.

Pri tome se posebna pozornost posveuje kljunim imbenicima temeljnog i daljnjeg strukovnog obrazovanja i osposobljavanja odraslih: stvarnim obrazovnim potrebama, planovima i programima, nastavnim i iznavnastavnim djelatnicima, metodama pouavanja i uenja, koritenju ICT u obrazovanju odraslih, - vrjednovanju kvalitete ishoda obrazovanja i osposobljavanja, ....

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH1.10. NOVI PRISTUP OBRAZOVANJU I UENJU

Zbog promjena koje je donijela trea industrijska revolucija, Europska komisija i meunarodne organizacije (ILO, OECD i UNESCO-a) osmislile su novi pristup obrazovanju i uenju.

1.10.1. NOVI PRISTUP EUROPSKE UNIJE

U Bijelom dokumentu Europske komisije (J. Delors sa suradnicima), koji je objavljen pod naslovom: UENJE BLAGO U NAMA, afirmiraju se 4 stupa cjeloivotnog uenja:uiti se, da bi znaliuiti se, da bi znali raditiuiti se, da bi znali ivjetiuiti se biti

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH U Memorandumu Europske komisije o cjeloivotnom obrazovanju, izmeu ostaloga, zapisano je: da su ljudi glavna imovina Europe i da bi trebali biti u sreditu politike Unije, te

da je cjeloivotno uenje neophodna politika za razvoj graanstva, drutvene kohezije i zapoljavanja .

Za realizaciju tih stavova, neophodno je:

1) cjeloivotno uenje ostvarivati kroz 3 kategorije uenja: formalno,neformalno iinformalno;

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH 2) poduzimati nove mjere, kao to su:osigurati svima da razviju KLJUNE KOMPETENCIJE: komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranom jeziku, matematika kompetencija i temeljne kompetencije u prirodnim znanostima i tehnologiji, digitalna kompetencija, kompetencija uenja, drutvena i graanskle kompetencije, smisao za inicijativu i poduzetnitvo i kulturoloka senzibilizacija i izraavanje, poveati ulaganja drave, poduzea, lokalne uprave i drugih imbenika u ljudske potencijale, posebno u odrasle u dobi od 25 64 godine,c) uvesti novosti u procese pouavanje, tako da se teite procesa pouavanja prenese s nastavnika na osobe koje ue, na samouenje pomou ICT, te da se u procesu pouavanja uvaavaju predznanja i iskustava osoba koje ue, a nastavnik preobrazi u voditelja, mentora i savjetnika,d) nainiti prijelaz na vrjednovanje ishoda formalnog, neformalnog i informalnog uenja (kompetencija, tj. znanja, vjetina i navika) u odnosu na postavljene standarde za pojedine stupnjeve HKO-a,osigurati voenje i savjetovanje mladih i odraslih u procesu osposobljavanja za zaposlenje i pronalaenja zaposlenja uz uvaavanje obrazovnih potreba pojedinca i trita rada,osigurati pribliavanje uenja domu odrasle osobe i uz pomo ICT.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH CILJ EUROPSKE UNIJE GLEDE UKLJUIVANJA ODRASLIH (25 64 GODINE) U CJELOIVOTNO UENJE DO 2010. JE 12,5%

STANJE UKLJUENOSTI ODRASLIH (25 64) U CJELOIVOTNO UENJE

u zemljama lanicama ........................................ 10,2 %

u Republici Hrvatskoj ......................................... 2,3 % (2.009.)

Izvor podataka za 3. i 4. toku: UEROSTAT (Labor force survey podaci za 2005. godinu, listopad 2006.

Pitanja su: 1) Kakva je budunost obrazovanja odraslih u RH??? 2) Koje mjere biste poduzeli da se ubrza rast ukljuenosti odraslih (25 64 god.) u cjeloivotno uenje?

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH 1.10.2. NOVI PRISTUP UNESCO-a

Hamburka deklaracija o obrazovanju odraslih (1997.)

Obrazovanje odraslih predstavlja jedno od njihovih temeljnih prava

Ono je posljedica sve brih promjena ...

Ono je uvjet znanstvenog, gospodarskog, ekolokog i demokratskog razvitka, razvitka jednakosti spolova i izgradnje svijeta dijaloga

Ono obuhvaa formalno, neformalno i informalno uenje i kao takvo je dio sustava cjeloivotnog uenja

Potrebno je iriti mreu ustanova i obrazovnih programa

Krajnji cilj obrazovanja je DRUTVO ZNANJA

VI. OBRAZOPVANJE ODRASLIH Revidirane preporuke UNESCO-a o tehnikoj i profesionalnoj izobrazbi (2001.)

Posebnu pozornost mora se posveivati:a) suvremenom tehnikom i profesionalnom obrazovanju mladei i odraslih,b) izjednaavanju vrijednosti kvalifikacija i kompetencija steenih redovitim i izvanrednim obrazovanjem, c) kontinuiranom tehnikom i profesionalnom obrazovanju putem:teajeva organiziranih na radnom mjestu, u radnom vremenu,izvanrednih teaja u srednjokolskim i visokokolskim ustanovama,veernjih kola i teajeva tijekom vikenda,teajeva na TV-u i Internetu,d) stvaranju uvjeta za kontinuirano uenje zaposlenih (plaeni slobodni dani, plaene kolarine, ...),e) profesionalnom informiranju, savjetovanju i voenju nezaposlenih i tehnolokih vikova, f) itd.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH1.11. OBRAZOVANJE ODRASLIH U BUDUNOSTI

1.11.1. GLEDANO GLOBALNO (U SVIJETU)

NASTUPIT E NOVA CIVILIZACIJASinergetska civilizacija???Civilizacija ljubavi??????

MODERNIZIRAT E SE LJUDSKI RADLjudski rad e se modernizirati:

a) uvoenjem u proces rada:novih tehnologija: nanotehnologije (nano milijarditi dio metra) tehnologija koja se zasniva na manipuliranju pojedinanim atomima i molekulama; fotonike; mikrosustavne tehnike; stanine tehnologije i biotehnologije; softwerske i raunarske tehnologije; prometne tehnike; proizvodne i menaderske tehnike;

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHnovih materijala: metali (metalurgija praka, Al-Li aramidi, amorfne AL, Ti i Ni legure, metalna stakla, monokristalne Ni legure, intermetalni spojevi, disperzijski ovrsnute legure, materijali koji pamte oblik i dr.); polimeri (nove mjeavine blenodi, polimeri postojani pri povienim temperaturama, orijentacija molekula, termootporni tekui kristali itd); keramika (povienje ilavosti, ovrenje vlaknima, disperzijsko ovrenje, postupci sinterovanja, vrueg preanja HP i HIP, lijevanje i spajanje i sl.); kompoziti (metalne matrice: Al, Ti, Mg, Ni; keramika matrica, ugljikova vlakna, keramika vlakna, mineralni lijev-polimerni beton i sl.);

proizvodnjom sve sofisticiranijih (pametnijih) proizvoda;

b) zamjenom mehaniziranih sustava automatiziranim tehnikim sustavima;


c) preseljenjem ljudskog rada: iz primarnog (poljoprivreda, rudarstvo, umarstvo i ribarstvo) i sekundarnog sektora (izgradnja i industrija) u tercijarni (usluge u primarnom i sekundarnom sektoru) i kvartarni sektor (razonoda), a po drugom pristupu, ljudski rad bit e potreban u: - u podrujima rada koja e preivjeti mikroelektroniki udar, - podrujima rada koja su u svezi s socijalnim ivotom ljudi, - podruja rada u svezi sa socijalnom skrbi, - podruja rada kontrolora i organizatora proizvodnje i uslunih djelatnosti, - podruja rada u svezi s osmiljavanjem i organiziranjem slobodnog vremena ljudi, - umjetnika podruja rada; iz procesa rada na njegove margine (ispred, pokraj i na kraju); iz tvornice i ureda u stan, iiz ovjekovih ruku u njegovu glavu.


MODERNIZIRAT E SE GOSPODARSTVO, DRUTVO I OVJEKGospodarstvo e se sve vie racionaliziratiTehnika, tehnologija i kultura e se globaliziratiDrutvo e biti drutvo znanjaovjek e se sve vie individualizirati, i kao takav e imati potrebu za osobnim menadmentom (upravljenje sobom, voenje sebe, samoodreivanje). Morat e biti stalno in Sve bre e nestajati granica izmeu rada i obrazovanjaStalno zaposlenje zamijenit e stalna zaposlenost na temelju kompetentnosti

PROMIJENIT E SE KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA NOVIH RADNIH MJESTAOd svih novootvorenih radnih mjesta:samo njih oko 15% bit e za niskokvalificiranu radnu snagu oko 35% bit e za kvalificirana strukovna zanimanja ak 50% bit e za visoko kvalificiranu radnu snagu (OECD, 1999.).

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHPROMIJENIT E SE ZANIMANJA Aktualna su ona zanimanja koja prate preseljavanje i intelektualizaciju ljudskog rada. Meu ta zanimanja spadaju, na primjer:Istraiva 17. Wellnes menader za starijePlaner razvoja ljudeProgramer 18. Kirurzi za poboljanje pamenjaWeb dizajner 19. Svemirski piloti, arhitekti, vodiiSistem administrator 20. Vertikalni farmeriInformatiar 21. Etiar nove znanostiJava programer 22. Osobni medijski djelatnik Sisten inenjer 23. Upravitelj virtualnim uiteljimaSoftware developer 24. ista informacijaProgramer-projektant 25. Organizator virtualnog ivota Php programer 26. Trgovac vremenom Ekolog 27. Virtualni odvjetnikManger 28. Psiholog za virtualno neprilago-Strunjaci za stvaranje novih organa eneSpecijalisti za nanomedicinu 29. Dizajner nove generacije vozilaGM farmeri 30. Strunjak za klimatske promjene

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH31. Vremenski policajac32. Strunjak za karantene33. Tvorci personaliziranih brendova34. Strunjak za organizaciju posla i kadrove u poduzeu35. Strunjak za odnose s javnou i druge oblike komuniciranja36. Strunjak za sniavanje trokova poslovanja37. Strunjak za odnose poduzea s velikim kupcima i strankama38. Graditelj strojeva39. Konstruktor40. Odgojno-obrazovni djelatnik41. Sosijalni radnik42. Prometni strunjaci43. Strunjaci za zatitu ljudi i okolia 44. Turistiki animatorOrganizator permanentnog obrazovanjaVoditelj obrazovanja odraslih Savjetnik u obrazovanju odraslih Rukovatelj strokevima za prijenos materijalaItd.


PROMIJENIT E SE ULOGA DRAVEDrava je sve involviranija u donoenje politike i strategije dugoronog razvoja pojedinih djelatnostiu donoenje zakona stvaranje povoljnih uvjeta za obrazovanje odraslih u sufinanciranjeu provjeravanje i priznavanje neformalno i informalno nauenih znanja i vjetina u formalnaPoslodavci i lokalna uprava involvirani su u planiranje, osnivanje ustanova i financiranje obrazovanja odraslih. Neformalno premauje formalno obrazovanje.Zadovoljavanje osobnih obrazovnih potreba odraslih.Uvaava se ekonomsko, selekcijsako, socijalno, psiholoko, kulturno i razvojno znaenje efekata uenja/neuenja odraslih.Integrira se u jedinstveni sustav cjeloivotnog obrazovanja i uenja konkretne drave uz artikulaciju u sektor kvartarnog obrazovanja.Programsko, organizacijsko i metodiko prilagoavanje potrebama i predznanjima odraslih.

VI. OBRAZOPVANJE ODRASLIH Od odraslog se zahtijeva da je stalni IN.Demokratizacija obrazovanja odraslih, u smislu obrazovanja za sve.iri se lista ponuaa obrazovnih programa.Ustanove za obrazovanje odraslih, uz svoju obrazovnu funkciju, preuzimaju i funkciju profesionalnog usmjeravanja i voenja odraslih.Nastaju nova zanimanja u djelatnosti obrazovanju odraslih, kao to su: - planer i programer, - voditelj, - savjetnik, - ocjenjiva u procesu provjeravanje i priznavanja neformalno i informalno steenih znanja i vjetina u formalana, - unutarnji i vanjski nadzornik itd.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH 1.11.2. U EUROPSKOJ UNIJI

Na temelju Povelje zajednice o temeljnim socijalnim pravima (Maastricht, 1991.), radnici u Uniji imaju pravo na:

slobodu kretanja,pravedni sustav plaa,poboljanje uvjeta rada,socijalnu zatitu,pravo na udruivanje i kolektivno pregovaranje, struno usavravanje,jednak tretman muraraca i ena,zatitu zdravlja i sigurnost na radnom mjestu,zatitu djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH Na temelju Lisabonskog procesa

Unija ima cilj do 2010. godine postati najkonkurentnije i najdinaminije gospodarstvo temeljeno na znanju, s tendencijom porasta razvoja, praeno kvalitetnijim i boljim poslovima te veom socijalnom povezanou.

U postizanju toga cilja realizirat e se Lisabonska strategija koja obuhvaa niz podruja, ukljuujui znanstvena istraivanja, obrazovanje, struno usavravanje, pristup internetu i poslovanje putem interneta.

Svojim ekonomskim graanima EU osigurava:pravo na slobodno kretanje, rad i ivot na prostoru Unije,pravo na priznavanje visokokolskih kvalifikacija (Odnosi se na sveuiline programe u trajanju od 3 ili vie godina), a temelji se na naelu meusobnog povjerenja u kvalitetu nacionalnih obrazovnih sustava,pravo na obrazovanje u drugoj dravi lanici, pravo na obrazovanje po programima za cjeloivotno uenje

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH Ciljevi obrazovnih programa

PodrujeNaziv programa Europske unijeCiljevikolsko obrazovanjeComeniusU zajednikim obrazovnim aktivnostima sudjelovat e 5% kolske djece iz Unije Visoko obrazovanjeErasmusTri milijuna studenata moi e studirati na sveuilitima u inozemstvuStruno usavravanjeLeonardo da VinciSvake e se godine 80000 ljudi moi osposobljavati u tvrtkama i sreditima za osposobljavanje u drugoj europskoj zemlji.Obrazovanje odraslihGrundtvigSvake e se godine 7000 ljudi moi obrazovati u inozemstvu.Studij o europskoj integracijiJean MonnetPodrka akademskom istraivanju i pouavanju o europskom ujedinjenju.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH Dokumenti koji povezuju i usklauju obrazovne sustave lanica EUPreporuke Europskog Parlamenta i Vijea o kljunim kompetencijama za cjeloivotno uenje (18. prosinca 2006.)Cjeloivotno uenje mora obuhvaati razdoblje od predkolske dobi do dobi nakon umirovljenjaU funkciji zapoljavanja, posebnu pozornost treba posveivati: nezaposlenim i neaktivnim osobamapotrebi ljudi da budu u stanju stalno se prilagoavati promjenama poveanju postotka onih koji razumiju pisani tekst, smanjenju broja onih koji prijevremeno naputanje kolovanje, poveanju broja uenika sa zavrenim viim srednjim obrazovanjem i poveanju broja odraslih u cjeloivotnom uenjubrem prilagoavanju strukture, veoj zastupljenosti timskog rada i smanjenju hijerarhije u poduzeuuklanjanju jaza izmeu zahtjeva novih poslova i razina znanja i vjetina europske radne snage. Oko 80 milijuna radnika ima nie kvalifikacije od potrebnih, a procjenjuje se da e do 2010. godine za gotovo 50% novih poslova biti potrebna tercijarna (visokokolska) kvalifikacija, za neto manje od 40% trebat e zavrena via srednje kola, a samo e 15% poslova biti prilagoeno osobama s temeljnih (osnovnim) obrazovanjemda svi graani mogu stjecati potrebne kompetencijeobrazovanju okrenutog budunosti

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH da svi mladi stjeu kljune kompetencije za cjeloivotno uenja i pripravu za ivot u odraslostida odrasli mogu razvijati i osuvremenjivati svoje kljune kompetencije tokom itavog ivota, s posebnom pozornou na ciljane skupine (osobe s niim temeljnim vjetinama, posebno s niom pismenou, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe koje se vraaju na posao nakon dueg razdoblja otsutnosti, starije osobe, migranti, osobe s invaliditetom, ...)da obrazovanje odraslih bude podravano odgovarajuom infrastrukturom: uiteljima, instruktorima, postupcima vrjednovanja i ocjenjivanja, jednakim pristupom cjeloivotnom uenju i tritu radaKljune kompetencije Kljune kompetencije su one koje su potrebne svim pojedincima za osobno potvrivanje i razvoj, aktivan graanski ivot, drutvenu integraciju i zapoljavanje, a obuhvaaju:komunikaciju na materinskom jezikukomunikaciju na stranom jezikumatematika kompetencija i temeljne kompetencije u prirodnim znanostimadigitalna kompetencijakompetencija uenjadrutvene i graanske kompetencijesmisao za inicijativu i poduzetnitvo kulturoloka senzibilizacija i izraavanje

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH 2. Preporuke Europskog Parlamenat i Vijea o uspostavi Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) za cjeloivotno uenje

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH 1.11.3. U REPUBLICI HRVATSKOJ

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici od 25. studenoga 2004. godine, usvojila je Srategiju obrazovanja odraslih.

U tome dokumentu usvojeni su slijedii ciljevi:razviti mjere, organizacijske, kadrovske i financijske uvjete za ostvarivanje cjeloivotnog uenja kao prava i obveze svih graana RHizgraditi sustav obrazovanja odraslih, koji e svima pruati jednake mogunosti za ukljuivanje u kvalitetno uenje tijekom itavog ivotadonijeti mjere za zajedniko usklaeno djelovanje mjerodavnih ministarstava, socijalnih parnera i obrazovnih ustanovastvoriti zakonske i strune pretpostavke, kako bi obrazovanje odraslih bilo sastavni dio odgojno-obrazovnog sustava RHprilagoditi odgojno-obrazovno planiranje i programiranje, strategije i oblike pouavanja i uenjapoticati i osposobljavati graane za sudjelovanje u svim podrujima suvremenog ivotapoticati koritenje nove ICT u cjeloivotnom uenju pospjeivati integraciju rada i uenja

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHNadalje, u tome dokumentu istaknuto je:da se u cjeloivotno obrazovanje odraslih ukljue sveuilita, veleuilita i visoke koleda se posebna pozornost posveti cjeloivotnom obrazovanju uiteljapotreba smanjivanja osipanja uenika srednjih kola (oko 15% upisanih uenika odustaje od kolvanja) kao i osipanja upisanih studenata (oko 35% studenata odustaje od studija)potreba stalnog obrazovanja zaposlenih, nezaposlenih i branitelja, potreba obrazovanja za poduzetnitvo, obrazovanja menadera i voa, obrazovanja za 3. ivotnu dob, potreba izgradne obrazovne infrastrukturepotreba andragokog obrazovanja uitelja i nastavnikapotreba za andragokim istraivanjima vanost pratnerstva u obrazovanju odraslihda se stvore uvjeti za certificiranje neformalno i informalno steenih znanja i vjetina u formalnada se prilagode pristupi, naini i elementi vrjednovanja i ocjenjivanja

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH Nakon usvojeme Strategije obrazovanja odraslih doneen je Zakon o obrazovanju odraslih (NN br. 17/07) s podzakonskim aktima (pravilnicima):Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslihPravilnik o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta ustanovama za obrazovanje odraslihPravilnik o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacijePravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih

Zakon o zatiti na radu

Zakon o obrtu

Ostali zakoni

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH Pespektiva obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj moe se sagledati i na temelju procjene strukture njenog stanovnitva

HRVATSKA 2001.HRVATSKA 2031.Broj stanovnika 4. 437. 460 3. 680. 750Prosjena dob 39, 3 44, 5Mladi do 14 god.754. 634459. 890Stariji od 65 god.693. 540830. 450Radno sposobno stanovnitvo (15 64 god.)64, 1%61, 3%

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHPerspektive gledano s aspekta nezaposlenih po zanimanjima

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH2. KONCEPCIJE I SUSTAVI OBRAZOVANJA

2.1. TO SE PODRAZUMIJEVA U IZRAZU KONCEPCIJA?

U izrazu koncepcija (lat. conceptio) podrazumijeva se zamisao, nedotjerani nacrt, glavna misao, ideja, itd.

2.2. TO SE PODRAZUMIJEVA U IZRAZU SUSTAV?

U izrazu sustav podrazumijeva se cjelinu sastavljenu od neophodnih i meusobno povezanih dijelova, koja radi na ostvarivanju postavljenih ciljeva.Ili Sustav je skup objekata i njihovih karakteristika meu kojima postoje meusobni odnosi. Objekti mogu biti, na primjer, atomi, strojevi, automobil, kola, tvornica, prodavaonica, ljudi, itd.

Sustav je odreen onim to pokuava postii, odnosno ciljem proizvodnje ili usluge.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH2.3. SUSTAV OBRAZOVANJA

2.3.1. Definicija obrazovnog sustavaSustav obrazovanja je konstruiran, drutveno-radni, dinamian, otvoren i samoregulirajui sustav, koji je u stalnom zavisnom odnosu sa svojom okolinom* i koji radi na ostvarivanju postavljenih ciljeva obrazovanja, odnono na zadovoljavanju obrazovnih potreba imbenika iz svoje okoline.

VI. OBRAZOVNJE ODRASLIH

Okolinu obrazovog sustava ini prirodna (geografski poloaj, prirodni resursi, klimatski uvjeti) i drutvena (gospodarstvo, kultura i politika) sredina.

Drutvena sredina Prirodna sredina - geograf. poloaj - prirod. resursi - klimat. uvjeti OBRAZOVNI SUSTAV PolitikaGospodarstvo

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH2.3.2. Struktura obrazovnog sustava

Strukturu obrazovnog sustava ine:okruenje (prirodna sredina u koju je uronjena drutvena sredina na koju djeluje njeno okruenje (EU i svijet),ulazni elementi (ciljevi, programi, uenici, studenti i polaznici, nastavnici, propisi, financije, ...), sam sustav u kojem se ulazni elementi (uenici, studenti, polaznici) pretvaraju u poljne izlaze (rezultate),izlazni elementi (izlazi, ishodi, rezultati) sustava (odgojene i obrazovane osobe), i povratne veze.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIHShematski prikaz strukture obrazovnog sustava

Povratna informacija o kvantiteti i kvaliteti ponude

politiko ciljevi nastavnici i dr. Broj gospodarsko programi osoblje zavrenihkulurno oprema izvedbeno uenika sprirodno zgrade programiranje odreenim financije procesi znanjima, propisi pouavanja vjetinama, udbenici i uenja vrijednostima uenici unutarnje i navikama vrednovanjeOkruenjeOBRAZOVNI SUSTAVUlazni elementiIzlazi rezultati

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH2.4. KONCEPCIJA OBRAZOVANJA U DOBA 1. I 2. INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE

2.4.1. Koncepcija obrazovanja JEDNOM ZA ITAV IVOT

ZATO?

2.4.2. Sustav kolskog (formalnog) obrazovanja

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH2.5. KONCEPCIJA I SUSTAV OBRAZOVANJA U DOBA 3. INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE

2.5.1. Promjena koncepcije obrazovanja/uenja

Pod utjecajem mikroelektronike revolucije (u prvoj polovici XX. st.), naslijeena koncepcija obrazovanja jednom za itav ivot zamijenjena je koncepcijom cjeloivotnog formalnog (kolskog), neformalnog i informalnog uenja te provjeravanja i priznavanja neformalno i informalno nauenih znanja i vjetina u formalna.

Promjena koncepcije izazvala je promjenu sustava kolskog (formalnog)obrazovanja novim sustavom cjeloivotnog uenja (formalnog, neformalnog i informalnog) te provjeravanja i priznavanja neformalno i informalno nauenih znanja i vjetina u formalna.

VI. OBRAZOVANJE ODRASLIH2.5.2. Sustav cjeloivotnog formalnog, neformalnog i informalnog uenja te provjeravanja i priznavanja neformalno i informalno nauenih znanja i vjetina u formalna

Kvartarno OBRAZOVANJE I ODGOJ ODRASLIH (ope i strukovno) Tercijarno

Sekundarno

P PrP

PrimarnoObvezno osnovno obrazovanjeTRITE RADAFormalno obrazovanjeSamoobrazovanjeSustav formalnog obrazovanja

VII. OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN

1. SUSTAV OSPOSOBLJAVANJA RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN

1.1. STRUKTURA SUSTAVA OSPOSOBLJAVANJA RADNIKA ZA RAD ...

OKRUENJE(POSLODA-VAC)Ulazni elemen-tiSUSTAV OSPOSOBLJAVANJA Izlazni elemen-ti

VII. OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN Okruenje sustavaPreporuke UNESCO-a, ILO-a i EU-aOpi propisi RH o zatiti na radu, zatiti od poara, zatiti okoliaPosebni propisi o zatiti na radu u pojedinoj djelatnostiRadna sredina sa svojim normativnim aktima i tehniko-tehnolokim karakteristikama radnih mjestaTehniko-tehnoloke promjene

Ulazni elementiCiljevi obrazovanjaTematski planovi i programiLiteraturaOprema Nastavni prostoriFinancijeRadnici (kandidati za osposobljavanje)Nastavnici

VII. OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAINSustav osposobljavanja- nastavnici za realizaciju tematskog plana i programa (teorijskog i praktinog dijela osposobljavanja) te ostali (izvannastavni) djelatnici- planiranje i pripremanje realizacije tematskog plana i programa- realizacija i vrednovanje rezultata teorijskog dijela pouavanja i uenja- realizacija i vrednovanje rezultata praktinog dijela pouavanja i uenje - voenje evidencije i dokumantacije o osposobljenosti radnika

Izlazni elementiKvantiteta (broj) i kvaliteta (znanja, vjetine, stavovi, vrijednosti i navike) osposobljavanih radnika u odnosu na postavljene ciljeve.

Povratna informacija (veza)Koliki je raskorak izmeu oekivanja okruenja i ponude sustava glede znanja, vjetina, stavova, vrijednosti i navika osposobljavanih radnika?

to treba mijenjati u ulaznim elementima i u sustavu osposobljavanja?

VII. OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN1.2. AKTUALNOST SUSTAVA OSPOSOBLJAVANJA RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN

1.2.1. POVREDE I SMRTNI SLUAJEVI NA RADUPrema statistikim podacima:uzroci povreda na radu su:ljudski imbenik .................................................................. 68% pogreni naputci ................................................................. 16%pogreke planera, projektanata i organizatora rada ........... 1%ostali imbenici ................................................................... 15%

b) broj povreda na radu .... 23.043 (1997.); 21.184 (2002.); 25.409 (2008.) *

c) broj smrtnih sluajeva .... 89 (1997.); 74 (2002.); 38 (22 u graditeljstvu) (2008.)

d) broj izgubljenih radnih dana ...... 564.559 (1997.); 535.917 (2002.); ??? (2008.)

* Od toga je bilo 20.494 ozljeda na radnom mjestu, 2.492 ozljeda na putu do posla, 1.672 ozljeda na putu do stana, 299 ozljeda na slubenom putu i 452 ostale ozljede.

VII. OSPOSOBLJAVANJE ... Sveukupni trokovi u 2008. godini:trokovi lijeenja ......................................................... 228.816,28 knukupni troak sekundarne zdravstvene zatite ....... 5.613.669,86 knbolniko lijeenje .................................................... 50.333.086,85 knpogrebni trokovi ........................................................... 10.006,78 kntroak putnih naloga ............................................... 2.002.749,42 knisplaene naknade za bolovanje .......................... 224.543.943,90 kn 282.752.273,09 kn

Pitanja:

Kolike su psiholoke i socijalne posljedice povreda na radu i u svezi s radom te smrtnih sluajeva?

2. Koje mjere biste poduzeli da se broj povreda na radu i u svezi s radom te smrtnih sluajeva smanji?


Je li osposobljavanje radnika za rad na siguran nain sastavni dio sustava cjeloivotnog uenja?

VII. OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN2. KURIKULUM OSPOSOBLJAVANJA RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN

2.1. TO JE KURIKULUM?

Izraz kurikulum (lat. curriculum) potjee od latinske rijei currere, to znai trk, tranje, proces, kretanje.

Izraz su iz Europe u Srednju i Junu Ameriku prenijeli misionari Katolike crkve. Kasnije je uao u engleski jezik, u kojem je sve do 3. industrijske revolucije (prva polovica XX. stojea) shvaan kao nastavni plan ili syllabus.

Suoeni sa sve brim promjenama koje je izazvala 3. industrijska revolucija, ameriki psiholozi su otkrili: 1. da naslijeeni sustav kolskog (formalnog) obrazovanja, koji je zasnovan na nastavnom planu i programu, ne moe odravati raskorak izmeu oekivanja okruenja i svoje ponude okruenju u tolerantnim granicama, 2. da je taj problem mogue rijeti primjenom kurikuluma u njegovom izvornom znaenju, dakle, kurikulumom kao procesom.


U Europu se kurikulum kao proces vratio tek iza 1967. godine, nakon imenovanja Amerikanca Robinsona za direktora UNESCO-ova instituta u Hamburgu.

VII. OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN2.2. SUVREMENO SHVAANJE KURIKULUMA

Kurikulum je proces koji se odvija kroz odreeni broj meusobno povezanih etapa.

2.3. ETAPE KURIKULUMA OBRAZOVANJA

Postoje razliita shvaanja kurikuluma obrazovanja. Tako, na primjer:

neki ameriki psiholozi smatraju da kurikulum obrazovanja ima slijedee etape: - ciljevi - sadraji - realizacija - vrjednovanje

VII. OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN b) V. Poljak smatra da kurikulum obrazovanja ima ove etape: Potrebe za obrazovanjemCilj obrazovanjaSadraji obrazovanja (Nstavni plan i program)Pripremanje za realizaciju sadraja obrazovanjaRealizacija sadraja obrazovanja s unutarnjim vrjednovanjem postignua osoba koje su uileVanjsko vrjednovanje rezultata (ishoda) obrazovanjaInoviranje sastavnica kurikulumaInformiranje svih zainteresiranih o rezultatima vanjskog vrjednovanja

Ovako strukturiran kurikulum naziva se kao KURIKULUMSKI SUSTAV.

VII. OSPOSOBLJAVANJA RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN2.4. KURIKULUM OSPOSOBLJAVANJA RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN

Prilagoene sastavnice kurikuluma osposobljavanja su:

1. Potreba poslodavca za osposobljavanjem radnika za rad na siguran nain

2. Procjena opasnosti ... 3. Osobe koje se, prema propisima, moraju osposobljavati za rad na siguran nain

4. Ciljevi teorijskog i praktinog dijela osposobljavanja radnika za rad na siguran nain

5. Tematski plan i program za osposobljavanje radnika za rad na siguran nain

VII. OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN 6. Potrebi apersonalni mediji

7. Potrebi prostorni uvjeti

8. Potrebni kadrovski uvjeti za realizaciju tematskog plana i programa

9. Pripremanje za realizaciju tematskog plana i programa

10. Realizacija tematskog plana i programa

11. Provjeravanje i ocjenjivanje postignua osposobljavanih radnika na teorijskom i praktinom dijelu osposobljavanja

12. Informiranje zainteresiranih (poslodavca, radnika koji je/su osposobljavan/ni, ...)

I3. Inoviranje sastavnica kurikuluma

VII. OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN14. Andragoka dokumentacija

15. Nadzor nad osposobljavanjem

OBJANJENJE SASTAVNICA KURIKULUMA OSPOSOBLJAVAJA RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN

OBJANJENJE ETAPA KURIKULUMA ... 1. POTREBA ZA OSPOSOBLJAVANJEM RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAINPolazei od Zakona o zatiti na radu, potreba osposobljavanja radnika za rad na siguran nain vezana je uz konkretnog poslodavca.

Prema l. 28. Zakona o zatiti na radu, potreba poslodavca za osposobljavanjemradnika za rad na siguran nain ovisi:

1) o potrebi zapoljavanja novih radnika, prije poetka rada,

2) o potrebi osposobljavanja postojeih radnika: - u sluaju premjetanja na drugo radno mjesto, - u sluaju uvoenja nove tehnologije, - u sluaju interne prekvalifikacije i specijalizacije, - u sluaju upuivanja radnika u novi posao, - u sluaju reosposobljavanja onih radnika koji se ee povreuju na radu zbog neprilagoenog ponaanja u procesu rada, - u sluaju promjena propisa o zatiti na radu.

Pitanje: Treba li te potrebe poslodavca izraavati godinjim planovima rada poduzea?

OBJANJENJE

Zadatak: Predloite sastavnice godinjeg plana osposobljavanja zaposlenih i novih radnika za potrebe xy poslodavca

OBJANJENJE ...2. PROCJENA OPSANOSTI NA RADNOM MJESTU / PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI

Procjena opasnosti na radenom mjestu izrauje se prema odredbi l. 18.Zakaona o zatiti na radi i l. 5. Pravilnika o procjeni opasnosti

Procjena utjecaja na okoli za namjeravani ili rekonstruirani (realozirani) zahvat izrauje se na temelju l. 25. Zakona o zatiti okolia (NN br. 82/94.) i Uredbe o procjeni utjecaja na okoli (NN br. 34/97. i 37/97.)

Naputci za izradu seminarskog rada:- osposobljavanje radnika za rad na radnom mjestu- osposobljavanje radnika za zatitu okolia

OBJANJENJE ...

3. OSOBE KOJE, PREMA PROPISIMA O ZATITI NA RADU, TREBA OSPOSOBLJAVATI ZA RAD NA SIGURAN NAIN

Prema Zakonu o zatiti na radu, za rad na siguran nain moraju se osposobiti:

a) uenici srednjih strukovnih kola prije ukljuivanja u proces realizacije programa praktine nastave, i

b) odrasle osobe:kao novi radnici, ikao ve zaposleni radnici, u odreenim situacijama.

U okviru kolegija OBRAZOVANJE ODRASLIH mi emo se baviti problematikom osposobljavanja odraslih (radnika) za rad na siguran nain.

Zbog toga emo se upoznati s odreenim obiljejima odraslih osoba.

OBJANJENJE ...

1) SHVAANJE OVJEKA

Poznata su razliita shvaanja ovjeka.

Prema biolozima ovjek je sisavac navieg razvojnog stupnja s uspravnim dranjem i hodom, razvijenim mozgom, artikuliranim govorom i stvaralakom inteligencijom.

Prema drutvenim znanostima (psihlologiji, sociologiji i dr.) ovjek je spoznajno, egzistencijalno, drutveno, komunikacijsko, politiko, religiozno, kulturno, udoredno, estetsko i radno bie; razvojno bie; bie znanja i sposobnosti; bie igre; subjekt procesa rada, odgoja i obrazovanja; bie koje razvija ono ime se bavi; bie s 10 inteligencije i bie koje se mijenja uei.

ovjek je individua (osoba) koja se razlikuje od drugih individua (osoba) prema karakteru, temperamentu, tjelesnoj konstituciji, inteligencijama, motivima, znanjima, vjetinama, stavovima, vrijednostima, navikama, radnim i ivotnim Iskustvima, ....

OBJANJENJE ... 2) OVJEKOVE POTREBEPrema A. H. Maslowu, ovjek ima vie potreba. Potrebe za samoaktualizacijom Potrebe za Ovise o Pravac samopotovanjem motivima rasta zadovoljavanja Potrebe za i razvoja pripadanjem i ljubavlju Potrebe za sigurnou Ovise o motivima Fizioloke i bioloke nedostatka potrebe

OBJANJENJE ...

3) OVJEKOVE SPOSOBNOSTI

3.1) SHVAANJE OVJEKOVIH SPOSOBNOSTI

U psihologiji se u izrazu sposobnosti razumijeva sastavni dio osobe, koje, pored osobina i m

Documents

Všs 1 - St - Obrazovanje Odraslih