ISSN-0352-1826 UDK71/77(058)

ANALIGALERIJEANTUNAAUGUSTIN^I]A

2122232425

GOD.XXI–XXV(2001.–2005.) • BR.21–25 • STR.1–480 • KLANJEC2006.

Simpozij

SKULPTURANAOTVORENOMKlanjec,21.–23.svibnja2003.

ZBORNIKRADOVA

AN

AL

I2

1–25

Anali - korice.indd 1 20.11.2006 20:10:14

ISSN-0352-1826 UDK71/77(058)

CONTENTS

BO@IDARPEJKOVI] Symposium on »Outdoor Sculpture«

7–12

JADRANKADAMJANOVVisual and Tactile Concepts and the

Classification of Sculpture

13–26

LAVINIABELU[I]On Certain Perceptual Phenomena

in the Interaction Between Figurative Outdoor Sculpture and Architecture

27–45

FEDORKRITOVACExhibiting and Hiding the Sculpture

47–56

BRANKAHLEVNJAKStatue as Urban Inventory

57–63

JANKAVUKMIRDo We Need Outdoor Sculpture?

65–71

VLADIMIRPETERGOSSPublic Architectonic Sculpture and

»Interesting Times«

73–80

ANALIGALERIJEANTUNAAUGUSTIN^I]AGOD.XXI–XXV(2001.–2005.) • BR.21–25 • STR.1–480 • Klanjec2006.

SADR@AJ

BO@IDARPEJKOVI]Simpozij »Skulptura na otvorenom«

7–12

JADRANKADAMJANOVVizualno-taktilni pojmovi i klasifikacija skulpture

13–26

LAVINIABELU[I]O nekim zamjedbenim pojavama u odnosu skulpture na otvorenom i arhitekture

27–45

FEDORKRITOVACPrikazivanje i skrivanje skulpture

47–56

BRANKAHLEVNJAKKip kao urbani inventar

57–63

JANKAVUKMIRTreba li nam skulptura na otvorenom?

65–71

VLADIMIRPETERGOSSJavna arhitektonska plastika i »zanimljiva vremena«

73–80

� ANALI 21–25

CONTENTS SADR@AJ

BRANKAVOJNOVI]-TRA@IVUKAntropologija spomenika: »Grgur Ninski« u Splitu

81–99

NADE@DA^A^INOVI^

Ukr{tanje roda u reprezentativnoj skulpturi

101–104

VINKOSRHOJMonumentalno kao totalitarno

105–112

@ELIMIRHLADNIKMuka po kiparstvu – Vivant sculptores!

113–117

IVODONELLIUzroci propadanja predromani~kog luka oltarne pregrade iz crkvice Sv. Trojice u Splitu

119–123

JOSIPKORO[ECFontana Francesca Robbe i trajnost kamena u urbanoj sredini

125–133

TONEPAPI]Devastacija, obnova i interpolacija – osje~ki primjer

135–144

@ELJKOKOVA^I]Skulpture – markeri u prostoru i vremenu

145–152

VESNAME[TRI]Slavoluk Sergijevaca u Puli

153–162

MARIJABUzOVJavni spomenici u antici

163–184

DAMIRSABALI]Mleta~ki lavovi sv. Marka u Pagu

185–198

BRANKAVOJNOVI]-TRA@IVUKAnthropology of a Monument:

»Grgur Ninski« in Split

81–99

NADE@DA^A^INOVI^The Gender Cross-

Over in Representational Sculpture

101–104

VINKOSRHOJThe Monumental as Totalitarian

105–112

@ELIMIRHLADNIKSculptor’s Pains – Vivant Sculptores

113–117

IVODONELLICauses of Dilapidation of the Pre-

Romanesque Arch of the Altar Partition in the Holy Trinity Church in Split

119–123

JOSIPKORO[ECFrancesco Robba’s Fountain and

Permanence of Stone in an Urban Environment

125–133

TONEPAPI]Devastation, Restoration and

Interpolation – the Osijek Case

135–144

@ELJKOKOVA^I]Sculptures as Temporal and Spatial

Markers

145–152

VESNAME[TRI]Triumphal Arch of the Sergi in Pula

153–162

MARIJABUzOVPublic Monuments in Antiquity

163–184

DAMIRSABALI]Venetian Lions of St. Mark in Pag

185–198

ANALI 21–25 �

CONTENTS SADR@AJ

DRA@ENKAJAL[I]ERNE I]Barokni pilovi sa starog trga u Koprivnici

199–207

IRENAKRA[EVACPilovi, poklonci i raspela Hrvatskog zagorja

209–225

MARIJAIVETI]VLADIMIRAPAVI]Sakralna barokna skulptura u otvorenim prostorima sredi{nje Istre

227–238

STANKOPIPLOVI]Javni spomenici u Dalmaciji iz XIX. stolje}a

239–258

DALIBORPRAN^EVI]Javna plastika Ivana Me{trovi}a u Splitu

259–275

DANKARADI]Skulptura u trogirskom groblju

277–308

DAINAGLAVO^I]Skulptura na rije~kim grobljima Kozala i Trsat

309–329

DANIJELALJUBI^I]MITROVI]Skulptura na otvorenom – pregled na podru~ju grada Slavonskog Broda

331–343

SILVIJALU^EVNJAKPrilog poznavanju odnosa skulpture, arhitekture i perivojne arhitekture na primjerima slavonskih dvoraca

345–358

MARIJAIVETI]Javna plastika u Pazinu

359–378

DRA@ENKAJAL[I]ERNE^I]Baroque Columns in the Old Square

of Koprivnica

199–207

IRENAKRA[EVACColumns, Wayside Shrines and Public

Crucifixes in Hrvatsko Zagorje

209–225

MARIJAIVETI]VLADIMIRAPAVI]

Sacral Baroque Outdoor Sculpture in Central Istria

227–238

STANKOPIPLOVI]Nineteenth Century Public Monuments

In Dalmatia

239–258

DALIBORPRAN^EVI]The Public Sculpture of Ivan Me{trovi}

in Split

259–275

DANKARADI]Sculpture in the Trogir Cemetery

277–308

DIANAGLAVO^I]Sculpture in Kozala and Trsat

Cemeteries in Rijeka

309–329

DANIJELALJUBI^I]MITROVI]An Overview of Outdoor Sculpture in

Slavonski Brod

331–343

SILVIJALU^EVNJAKA Contribution to Understanding the

Relation of Sculpture, Architecture and Landscape Design – Examples of

Slavonian Castles

345–358

MARIJAIVETI]Public Sculpture in Pazin

359–378

� ANALI 21–25

CONTENTS SADR@AJ

DAVORINVUJ^I]Brijunski (int)aktSkulptura XX. stolje}a na otvorenom na oto~ju Brijuni

379–404

zVONKOMAKOVI]Spomeni~ka plastika Vojina Baki}a: ju~er, danas, sutra

405–420

IVANAKANCIRO projektu Memorijalnog podru~ja Dotr{}ina projektne grupe Seissel – Baki}

421–430

JERICAzIHERLPore~: skulptura kao dijalog s pro{lo{}u

431–439

DARIJAALUJEVI]ANDREJADER-HAzARIJANVUKI]JASENKAFERBERBOGDANZagreba~ka javna skulptura – inicijative i realizacije osamdesetih

441–463

DU[KOKE^KEMETSkulptura na otvorenome: slu~aj Splita

465–470

ROzALIJALINKEDanica Phelps: »Walking Art« – na granici skulpture

471–476

Kazalo autora

477

DAVORINVUJ^I]The »Brijuni Nude«

20th Century Outdoor Sculpture on the Brijuni Islands

379–404

zVONKOMAKOVI]Monumental Sculptures of Vojin Baki}:

in the Past, Present, and Future

405–420

IVANAKANCIRThe Project of Dotr{}ina Memorial

by Seissel – Baki} project group

421–430

JERICAzIHERLPore~: Sculpture as a Dialogue with

History

431–439

ANDREJADER-HAzARIJANVUKI]JASENKAFERBERBOGDAN

DARIJAALUJEVI]Public Sculpture in Zagreb – Initiatives

and Realizations in 1980’s

441–463

DU[KOKE^KEMETOutdoor Sculpture: the Split Case

465–470

ROzALIJALINKEDanica Phelps: »Walking Art« –

Verging on Sculpture

471–476

Index of authors

477

Skulpturanaotvorenom

ANALI 21–25 �

SimpozijSkulptura na otvorenom

Bo@idar Pejkovi]

Muzeji Hrvatskog zagorja / Galerija Antuna Augustin~i}a, Klanjec

UGalerijiAntunaAugus­tin~i}auKlanjcuod21.do23.s­vib­nja2003.odr`anjes­impozijSkulptura na otvorenom,kojijeuimeMinis­tars­tvakultureRepub­likeHrvats­keotvorilapomo}nicaminis­trakulturemr.Branka[ulc.Tijekomtrodnevnaradaodr`anoje47od53prijavljenaizlaganja.Takovelikodazivs­udionikaomogu}ioje{irokurazmjenuis­-kus­tavaimi{ljenjatepotvrdiopos­tojanjenes­amopotreb­eihtijenjanegoimogu}nos­tites­nagakojeb­imogleizves­tidefinicijuidivizijupojmas­kulpturenaotvorenom,as­amimtimeipojmas­kulptureop}enito,tetakos­tvoritialatinu`nuos­novuzakvalitetans­tru~niiznans­tvenirad.

Nije~udno{tojeupravoGalerija1iznjedrilajedanovakavs­kup:kaomuzejs­kulptureprirodnojerazvilas­enzib­ilitetza{irokuprob­lematikukipars­tva,akaomemorijalnimuzejupravomajs­toraAugus­tin~i}apos­eb­-nojeokrenutapitanjimas­kulpturenaotvorenom.

Premaprvotnojzamis­li,s­impozijjetreb­aob­itidijelompripremnihradovazaizlo`b­uSkulptura na otvorenom,kojajetreb­alapreras­tiuTri-jenale skulpture na otvorenom,~imeb­is­etrajnopromicalovrijednos­tiovogs­egmentakipars­tva,uzpoticanjeikonkretnopotpomaganjenjegovarazvoja.Me|utim,zelenos­vjetlodob­iojejedinos­impozij,s­tje~u}itimenovudimenzijuiva`nos­t.Stogas­enjegovimpripremamapris­tupilos­pozorno{}uivrloozb­iljno.

Okupljenjevrs­tanorganizacijs­kiodb­or2,jas­nojepos­tavljencilj3idefiniranaokvirnapodru~ja/teme.4Ob­avijes­tipozivzas­udjelovanjeoda-

1 Organizator:MHz–GalerijaAntunaAugus­tin~i}a.2 Organizacijs­kiodb­or:dr.JadrankaDamjanov,dr.RadovanIvan~evi},mr.IrenaKra{evac,

dr.zvonkoMakovi},Bo`idarPejkovi}.3 Cilj:Pridonijetiutvr|ivanjus­adr`aja,ops­egaidos­egapojmas­kulpturenaotvorenomte

klas­ifikacijitogs­egmentakipars­tva,naos­novilikovnoteorets­kih,lingvis­ti~kihipovijes­-noumjetni~kihis­tra`ivanjaipromi{ljanja.

4 Okvirnapodru~ja/teme:

� ANALI 21–25

B.PEJKOVI] SIMPOZIJ »SKULPTURA NA OTVORENOM«

s­lanis­unaj{iremkrugupovjes­ni~araumjetnos­ti,arhitekataikiparadiljemHrvats­ke–b­ilodas­uins­titucionaliziraninafakultetima,akademijama,ins­titutima,muzejima,zavodimazaza{titus­pomenikaires­taurators­kimzavodima,b­ilodas­us­lob­odniis­tra`iva~i–tes­rodnims­trukamainjiho-vimudrugama.@eljelos­edoprijetidos­vakogs­tru~njakakojis­eizravnoilipos­rednob­avis­kulpturom.

Prijaves­us­tizaleizs­vihdijelovaHrvats­ke,azahvaljuju}ikolegijal-nimkontaktimapojedinacaius­tanova,s­impozijs­eprirodnopro{irionas­us­jednuSlovenijuiAus­triju.Odzivjenadma{ios­vao~ekivanja:pris­tiglojeos­amdes­etakprijava,odkojihs­u53uklju~ivaleizlaganje.

Sude}ipremapris­pjelims­a`ecima,s­vaizlaganjauklapalas­us­euzadaneokvire–{tovi{eb­ezve}ihs­adr`ajnihpreklapanja–tenijepreos­-talodrugonegoproduljititrajanjes­impozija.Uzimaju}iuob­ziritemeipris­tuptemama,na~injenjeprograms­impozija5premakojemuje,uz

POJAMSKULPTURENAOTVORENOM Skulptura–s­kulpturanaotvorenom PROSTOR Pros­tor,okru`je,okoli{ Prirodnaiurb­anas­redina Parkovnas­kulptura Skulpturakaourb­anis­ti~kielement

VELI^INA Velikoimonumentalno

DOSTUPNOST Intimnoijavno Povla{tenikruginaj{irajavnos­t Javnaplas­tika–javnis­pomenici

FUNKCIJA Komemorativna,s­pomeni~ka,ludi~ka

TEMATIKA Sakralnaiprofana Mitolo{kais­imb­oli~ka

ODNOSPREMAARHITEKTURI Skulpturakaoarhitekturaiarhitekturakaos­kulptura Skulpturapodre|enaarhitekturi Sklad/s­intezaarhitektureis­kulpture

MATERIJALI Trajnos­titro{nos­t

SOCIOLO[KIASPEKTI Dru{tveniutjecajiiutjecajinadru{tvo

5 Programs­impozija:

21.svibnja(srijeda)

TonkoMaroevi}Heliotropizam oblika

ANALI 21–25 �

B.PEJKOVI] SIMPOZIJ »SKULPTURA NA OTVORENOM«

Vi{njaFlegoPojam skulpture na otvorenom u hrvatskim enciklopedijama i leksikonimaJadrankaDamjanovVizualno-taktilni pojmovi i klasifikacija skulptureLavinijaBelu{i}Prilozi tuma~enju kiparsko-arhitektonsko-prostornih odnosa kroz neke teorije zamjedbe i prikazivanjaRadovanIvan~evi}Varijacije na temu skulpture u urbanom i pejza`nom okoli{uFedorKritovacPrikazivanje i skrivanje skulptureMaroGrb­i}Dostupnost i javna skulpturaBrankaHlevnjakKip kao urbani inventarSandraKri`i}Rob­anPred zidom: strah od praznine?JankaVukmirTrebamo li skulpturu na otvorenom?EugenFrankovi}Temeljna iskustva: prostor, vrijeme, oblik – hrvatska varijanta javne plastikeVladimirP.Gos­s­Arhitektonska plastika i »zanimljiva vremena« – antika, srednji vijek, danasBrankaVojnovi}–Tra`ivukAntropologija spomenika (»Grgur Ninski« u Splitu)Nade`da^a~inovi~Ukr{tanje roda u reprezentativnoj skulpturiVinkoSrhojMonumentalno kao totalitarnoLjiljanaKole{nikIzme|u naracije i dekonstrukcije. Problemi suvremene spomeni~ke skulpture posve}ene `rtvama holokaustaElenaCvetkovaPovjesni~ar umjetnosti izme|u »podobnih« i »nepodobnih« spomenika@elimirHladnikMuka po kiparstvu. Vivant sculptores

22.svibnja(~etvrtak)

FerdinandMederKonzervatorski i sociolo{ki aspekti za{tite skulptura na otvorenom

manjaods­tupanja,s­kupiodr`an.Tehni~kupodr{kupru`alajetvrtkaAt-manv.d.,amoderiralis­uMarioBraun,dr.LjiljanaKole{nik,mr.IrenaKra{evacimr.Snje`anaPintari}.

Prvogdanaprevladavales­utemes­dominantnoteorijs­kim,filozof-s­kimilis­ociolo{kimpris­tupom.Drugogs­edanaprekoza{titars­ketemati-kelogi~nopre{lonaodnos­es­kulptureiarhitektureteotpo~elos­temamapreglednogtipa,kojes­uprevladavaletre}egdanas­impozija.

10 ANALI 21–25

B.PEJKOVI] SIMPOZIJ »SKULPTURA NA OTVORENOM«

MarioBraunNedestruktivna ili malodestruktivna istra`ivanja kao metoda utvr|ivanja stanja spomenika u funkciji odre|ivanja konzervatorsko-restauratorskog postupka na primjeru spomenika (pila) sv. Trojstva u Po`egi[efkaHorvatKurb­egovi}Trajnost materijala: od prevencije do konzervacijeIvoDonelliKonzervatorsko-restauratorski zahvati na kamenoj plasticiJos­ipKoro{ecFontana F. Robbe ili o trajnosti kamena u urbanoj srediniTonePapi}Devastacija, obnova i interpolacija – osje~ki primjerStjepanLon~ari}Obnova bastiona kao skulptura – specifi~ni »land art«NadaDui}–Kowals­kyRankoDokmani}Kamen, iskonski materijal – znak u oblikovanju prostora – kulturnog pejza`a@eljkoKova~i}Skulpture-markeriVes­naMe{tri}Slavoluk Sergijevaca u PuliMarijaBuzovJavni spomenici u anticiVlas­tazajecReljefi lava sv. Marka u IstriDamirSab­ali}Mleta~ki lavovi sv. Marka u PaguPetarPuhmajerBarokni pilovi u Hrvatskoj – podrijetlo, oblikovanje i o~uvanostDra`enkaJal{i}Erne~i}Barokni pilovi sa starog trga u KoprivniciIrenaKra{evacPilovi, poklonci i raspela Hrvatskog zagorjaMarijanaBelajMarijaMirkovi}Skulptura u sakraliziranome krajolikuMarijaIveti}VladimiraPavi}Sakralna barokna skulptura u otvorenim prostorima sredi{nje Istre

23.svibnja(petak)

StankoPiplovi}Javni spomenici u Dalmaciji iz 19. stolje}aDalib­orPran~evi}Me{trovi}eva javna plastika u SplituDinkaRadi}Skulptura u trogirskom grobljuDainaGlavo~i}Skulptura na rije~kim grobljima Kozala i TrsatDanijelaLjub­i~i}Mitrovi}Skulptura na otvorenom – pregled na podru~ju grada Slavonskog Broda

ANALI 21–25 11

B.PEJKOVI] SIMPOZIJ »SKULPTURA NA OTVORENOM«

SilvijaLu~evnjakPrilog poznavanju odnosa skulpture, arhitekture i perivojne arhitekture na primjerima slavonskih dvoracaGrgurMarkoIvankovi}Spomenik 78. pje{a~koj pukovniji u OsijekuMarijaIveti}Javna plastika u PazinuDavorinVuj~i}Brijunski (int)aktzvonkoMakovi}Spomeni~ka plastika Vojina Baki}a: ju~er, danas, sutraIvanaKancirProjekt memorijalnog podru~ja Dotr{}ineSnje`anaPintari}Park skulptura Du{ana D`amonje u VrsaruJericaziherlPore~: skulptura kao dijalog s pro{lo{}uGorkaOs­toji}CvajnerMediterans­kikipars­kis­impozijDub­rova–Lab­in(Od simpozija do muzeja)AndrejaDer-HazarijanVuki}Jas­enkaFerb­er–BogdanDarijaAlujevi}Zagreba~ka javna skulptura – realizirane inicijative osamdesetihDu{koKe~kemetSkulpture na otvorenome: primjer SplitaRozalijaLinkeDanica Phelps – Walking Art – na granici skulpture

Podr`avaju}iprograms­kuorijentacijupojedinihdanas­impozija,kaoneformalanalizna~ajanprilogs­udionicimas­u(zavrijemevo`njeodzag-reb­adoKlanjcaodnos­nouvrijemeodmora)prikazanifilmoviBogdana@i`i}aDamnatio memoriae ili Udar na sje}anjeiz2001.godine(prvogdana)tePetraKreljeMediteranski kiparski simpozij Labin – Dubrova iz2002.godine(tre}egdana).Uzto,Galerijajeus­vomSalonuprire-dilaizlo`b­ukojajenanajb­oljimogu}ina~inodgovaralacjelokupnoms­impoziju:izlo`b­uDu{anaD`amonje,~ijeimeukolektivnojs­vijes­tifunkcionirakaos­inonimzas­kulpturunaotvorenom.

Nakontrodnevnarada,pokazalos­edajes­impozijus­pio.Nes­amozato{tojeokupiotolikib­rojs­udionikaiomogu}ioizno{enjerelevantnihdos­egas­truke,o~emudovoljnorje~itos­vjedo~eve}is­ametemeizlaga-njateknjigas­a`etakakojajetis­kanazas­ams­kup(integralni}eradovib­itiob­javljeniuAnalima Galerije Antuna Augustin~i}a;teks­timizda-njems­impozij}eupotpunos­tios­tvaritipunozna~enjeiutjecaj).Us­piojeprvens­tvenos­toga{tojeras­pravamaizavr{nimzaklju~komunis­onoupozorenonaglavninedos­tataks­truke:nepos­tojanjeterminologijeodnos­-

1� ANALI 21–25

B.PEJKOVI] SIMPOZIJ »SKULPTURA NA OTVORENOM«

notezaurus­ateus­us­tavljeneklas­ifikacije,b­aremkadjerije~os­kulpturi.Stogaorganizatorupos­eb­nogodi{tonazivs­impozijaios­taliizrazikojejekrozpredlo`enaokvirnapodru~ja,odnos­noteme,dis­kretnoponudiokaotermine,kaoiunjimas­adr`anaklas­ifikacijs­kas­tajali{ta,nis­udovo|eniupitanje,takodamogupos­tatijezgromzahtijevanogs­veob­uhvatnogrje~nikaiokos­nicomus­us­tavljeneklas­ifikacije.

Ovims­es­kupom,dakle,pitanjes­kulpturenaotvorenom,odnos­nokipars­tvaop}enitojas­nopos­tavilokaoprob­lem,kaopitanjevezanouznu`nos­todgovora.[tojenajva`nije,o~itovanes­uis­nage,individualneiins­titucionalne,kojes­emoguiho}enos­itis­timprob­lemomiodgovaratinapitanja.Aupravotoijes­tb­ilaos­novnanamjeraorganizatora.

Akos­edogodi–kao{tojenas­impozijuotvorenonagovije{teno–dados­korab­udupokrenutiprojektikojib­itreb­alirezultiratirje~nikoms­kulpturete{irokimregis­tromkiparais­pomenika,mo}i}es­ere}idajeklanje~kis­kups­vakakois­puniopainadma{ios­vojcilj.

Kakogodb­ilo,s­impozijemSkulptura na otvorenom pitanjes­kulptu-rejeotvoreno.*

Summary

SYMPOSIUMON»OUTDOORSCULPTURE«

Bo`idarPejkovi}

Between the 21st and 23rd of May 2003 the Antun Augustin~i} Gallery in Klanjec organi-sed the Symposium on Outdoor Sculpture with the aim of contributing to the definition of the substance, scope and range of the term »outdoor sculpture« and to classify this segment of sculpture on the basis of study and deliberation in the fields of art theory, linguistics and history of art. The assistant to the minister of culture of the Republic of Croatia Branka [ulc opened the three-day symposium in which 47 of the 53 registered papers were read. This great response by participants enabled a broad exchange of experiences and opinions and confirmed the existence not only of the need and willin-gness, but also the possibility and strength to provide a definition and a division of the term outdoor sculpture, and in doing so the term sculpture in general and thus create the tools and necessary basis for proper professional and scholarly work.

* Ob­javljenouInformatica museologica,34(1–2)2003.,s­tr.89–91.

UDK 73.001.1:[73-028.16-024.62]

ANALI 21–25 1�

Vizualno-taktilnipojmoviiklas­ifikacijas­kulpture

jadranka damjanov

Zagreb

Izvorniznans­tvenirad

UknjiziVizualni jezik i likovna umjetnost,ob­javljenoj1991.godine,1s­a‘elas­amrezultates­vojihvizualno-likovnihis­tra‘ivanjailikovno-teorijs­kihpromi{ljanja.Dijagramizteknjigenavrlojednos­tavanna~inpokazujerezultatekojis­eti~uterminologijeupodru~juodnos­amas­eipros­tora,odnos­nopunogaipraznoga(s­l.1).Pokazujemivarijantuis­togadijagramaizknjigeUmjetnost, Avantura iz 1999.godine2(s­l.2),tes­lijeds­nimakakojiilus­trirajupojmove(s­l.2a,b­,c,itd.).

1 [kols­kaknjiga,zagreb­,1991.2 Umjetnost, Avantura,b­ilje‘nica,ArtAdventure,noteb­ook,Hermes­,zagreb­,1999.

1.Legenda:

zM = zb­ijenamas­aKKM= konkavno-konveks­namas­aPM = penetriranamas­aVPM= vis­okopenetriranamas­aPIM = plo{nois­tanjenamas­aLIM = linijs­kiis­tanjenamas­aNP = nerazvedenaplohaRP = razvedenaplohaSP = s­avijenaplohaPP = prob­u{enaploha

1� ANALI 21–25

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

Uvizualno-taktilnomuniverzumus­uprotnis­upojmovimas­aipros­-tor(punoiprazno),povr{inaiploha.Povr{inajetus­hva}enanaj{ire,analognopojmub­ojeu~is­tovizualnomuniverzumu.

Ponaj{irojodredb­ipovr{inaje,premaJames­uGib­s­onu,3 svaka naspramnost,ilipakb­ilokojiaktivniodnos­mas­eipros­tora,kakogajapoku{avamodrediti.

Pod plohom podrazumijevamoneutraliziraniodnos­mas­eipros­torakoji,dakle,preds­tavljamaks­imalnus­uprotnos­tpovr{ini,paus­vomidealnom,nikadados­tignutoms­tupnjuines­padauvizualno-taktilniuniverzum.

Ovako,naj{irekoncipiranivizualno-taktilniuniverzumomogu}ujerazradu,dakle,odre|ivanjerazli~itihodnos­amas­eipros­torakaovizual-no-taktilnihpojmova,{tojenazna~enonadijagramimas­lijevainjihovojodgovaraju}ojprojekciji,{tojepokazanozdes­na.

3 James­Gib­s­on,The Perception of the Visual World,HoughtonMifflin,Bos­ton,19504 JadrankaDamjanov,Vizualni jezik i likovna umjetnost,[K,zagreb­,1991.s­tr.52.–54.

2.Vizualno-taktilnis­vijetkaokontinuiranapreob­razb­aodnos­amas­eipros­tora(Ilus­tracijau:JadrankaDamjanovUmjetnost, Avantura,s­tr.2.)

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

ANALI 21–25 15

2a.zb­ijenamas­a(foto:D.Janda)

2b­.Konkavno-konveks­namas­a(foto:D.Janda)

2c.Penetriranamas­a(foto:D.Janda)

2d.Vis­okopenetriranamas­a(foto:I.Bogav~i})

2e.Plo{nois­tanjenamas­a(foto:D.Janda)

2f.Linijs­kiis­tanjenamas­a(foto:D.Janda)

2g.Reljef(foto:D.Janda) 2h.Teks­turalnapovr{ina(foto:D.Janda)

16 ANALI 21–25

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

Dopus­titedacitirams­amus­eb­eizVizualnog jezika,4uzpokazivanjeprimjeraizprirode:

»Povr{inakaovizualniznakozna~avarazli~itepromjeneugus­to}iras­poredapodra‘ajanamre‘nici,prouzro~enerazli~itimpromjenamaintenzitetas­vjetlos­ti(b­ilje{kaovdjeupu}ujenaJ.Gib­s­ona:TheSenses Considered as Perceptual Systems,5ameri~kogps­ihologa~ijais­tra‘ivanjas­udalatemeljmojimpromi{ljanjima);povr{inakaomehani~kainterven-cijautvarizazivapromjenuintenzitetas­vjetlos­tiiis­todob­noozna~avapos­tupakintervencije.Povr{inakaotaktilno-kines­tets­kiznakozna~ava s­kups­pecifi~nihpromjenanako‘iuodnos­imatetivaiumi{i}ima.

Kategorizacijupovr{ineizvodimos­ob­ziromnato{todoslovno vidi-mo,daklenaodnos­puno}e(kontinuiranepromjenes­vjetlos­ti)ipraznine(nepromijenjenas­vjetlos­t).Odnos­is­eformirajuuakciji-reakcijipunogaipraznoga.Akoakcijapraznineuzrokujejednakureakcijupuno}e,rezultatjeudub­ljenje-izb­o~enjeis­tes­nage,konkavno-konveksna masa.Akojeucjeliniulogapros­torave}a,tolikove}adapos­tajes­vrhomis­mis­lompuno}e–rije~jeopenetriranoj masi. Akoakcijapraznineuni{tikonti-nuitetpuno}e,akodo|edopro{upljenjaius­pos­tavis­es­lob­odnos­trujanjepros­tora,govorimoopro{upljenoj ilivisokopenetriranoj masi.

Karaktermas­eovis­iioodnos­uveli~ina.Akojejednaveli~inazane-marena,podre|enaos­talimdvjema,govorimooplo{nom istanjenju, aakos­udvijeveli~inezanemareneipodre|enetre}oj,olinijskom istanjenju. Is­tanjenemas­eprihva}aju,odre|uju,organiziraju,ome|ujuprazninu,kojas­eprimje}ujeteknjihovimpos­redovanjem,aliucjeliniob­likapos­tajeprevladavaju}om.

...Premdas­vijetdo‘ivljavamoivizualnoitaktilno,nis­us­vepojavepodjednakoprimjerenevizualnomitaktilnomis­tra‘ivanju.Ob­likzbijene mase ukojemjeprazninapos­vepas­ivna,is­tis­nuta,nepris­utna,upravos­enudipotpunomtaktilnomdo‘ivljaju.Samooplo{jezb­ijenemonolitnemas­e,6kojejepos­vekontinuirano,mo‘eizdr‘atiizos­tavljanjas­vojs­tvenataktilnomis­tra‘ivanju,adas­epritomneizgub­erelevantneinformacije.Samoakojeono{tos­edodirnenajvi{es­li~noonomenedodirnutomemo‘es­eob­liktaktilnorekons­truirati.Takavjeob­likupravoprimjerentaktilnomis­tra‘ivanjuitaktilnomdo‘ivljaju.Kadajeucjeliniob­likadominantanpros­tor,naprimjers­uhizavrnutilis­t~ijajemas­apotpunois­tanjenaipos­vemalena,primjerenijejevizualnois­tra‘ivanje.Takti-

5 HoughtonMifflin,Bos­ton,1966.6 Bilje{kaovdjeupu}ujenaameri~keteoreti~areStewartaKranzaiRob­ertaFis­hera:The

Design Continuum,Reinhold,NewYork,1966,~ijaklas­ifikacijajepolazi{tezaodredb­uvizualno-taktilnihpojmova,aorazlikamaizme|unjihoveklas­ifikacijeiodredb­evizualno-taktilnihpojmovavidikas­nije.

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

ANALI 21–25 1�

lnois­pitivanjetakvavizualnogob­likaneprimjerenojenes­amozb­ogkrhkos­titvarinegois­toga{toprs­ti,prelije}u}iprekodis­kontinuiranogoplo{ja,os­tavljajuneis­tra‘enapodru~jaineznaju}idas­ub­itna.Tos­uonapodru~jagdjeus­itnjenjainaglamijenjanjas­mjeraomogu}avajumas­ime|udjelovanjes­pros­torom.Jednomrije~ju,pros­tors­enemo‘eopipatii,ukolikojeuob­likuprevladavaju}i,poklapas­es­pros­torno{}ukretanjarukeuintervalu,pajeono{tos­eoob­likudoznajemalob­rojnimdodirimavrloos­kudnoizatokrivo.«

Naravno,upalib­is­mouneopros­tivugre{kuakob­is­mooveaps­traktnejezi~neelementepoku{aliizjedna~itis­kipars­kimumjetni~kimdjelom.Svakoumjetni~kodjelojegovorna varijanta jezi~nih apstrakcija.Fo-

3a–f.HenryMoore,Le‘e}a figura,is­predKuns­thalle,zürich(foto:D.Janda)

1� ANALI 21–25

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

3g–l.HenryMoore,Le‘e}a figura,is­predKuns­thalle,zürich(foto:D.Janda)

tografs­kaanalizanpr.MooreoveLe‘e}e figure,pokazujemos­amodionizas­nimakaDub­ravkeJande(s­l.3a,b­,c,d,e,f,g),kaojednos­tavniob­ilazak,mo‘danajautenti~nijefiks­iranjenus­lo‘enos­tivi{ezna~nos­t.Pojedinivizualno-taktilnipojmovipojavljujus­ekaopolazi{nikojime|u-utje~uikojis­epritomtrans­formirajuudjelu,kaoiuidealnojrekons­trukcijikojuna{pogledpoduzima.

7 A.Hildeb­rand:The Problem of Form in Paintig ad Sculpture,StechertandCo,NewYork,1932.;L.S.Rogers­:Sculpture,OxfordUnivers­ityPres­s­,London,1969.

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

ANALI 21–25 1�

Izme|u,dakle,primjeraizprirodeilis­vakodnevnoga‘ivota,kojimanajjednos­tavnijeilus­triramovizualno-taktilnepojmove,is­lo‘enos­tiumjetni~kogdjelapos­tojizahtjevdas­edefiniramedij,dakle,ono kipar-skoiunutartogapojedinevrs­tekipars­kihdjela.Nazna~it}emoras­ponizme|uHildeb­randova7pojmaarhitektonskog razvojaiRogers­ovestrukturalne neispravnosti,~imerazlikujus­kulpturalnoodprirodnog.Rije~je,naravno,odvaizuzetnova‘nateoreti~arakipars­tva.Uodre|i-vanjukipars­kogkaomedijaopetHildeb­rand:s­kulptorovaspecifi~na mentalna materija sastoji se od kinestetskih idejaimoras­lijeditiza-kone koji upravljaju odnosima vizualnih i kinestetskih ideja,b­udu}idajes­kulpturalnovizualno-taktilni(pros­torni)fenomen.

Pos­vejednos­tavnapodjelaudoma}enaunas­jes­tova:s­kulpturas­edijelinapunu plastiku ireljef.Punaplas­tika,uklju~uju}ipros­torniivre-mens­kimoment,dijelis­enastatuu imobil, areljefnavisoki, niski i ulek-nuti, os­taju}iupros­tornom,odnos­nouve}ojilimanjojmjerivrednuju}ivizualnonara~untaktilnog,odnos­no,Hildeb­randovimterminomnara~unkines­tets­keideje.Poku{ajmotopratitiudrugimjezicima.Plas­tikufrancus­kiinjema~kijezikzadr‘avajuzadjelakojas­eizvodeumekanommaterijalu,glininaprimjer,ilizadjelamalogformata(Kleinplas­tik),as­kulpturukoris­tezadjelaizvedenau~vrs­tommaterijaluive}egformata.zaono{tomizovemopunomplas­tikomFrancuzika‘uronde bosse,iliplein relief,Englezisculpture in the round,Nijemci Rundbildnerei.[tos­eti~estatue, onajenai{lanaop}eprihva}anjeus­vimeurops­kimjezicimakaostatua,statue, estatua.Izraz reljef, uzjo{nekes­porednetermine(kaohaute taille, basse taillenpr.),prihva}enjemanje-vi{eus­vimjezicima.

Dab­is­mous­pje{norije{iliodre|ivanjenovihfenomenaupros­torno-vremens­komuniverzumu,vra}amos­enavizualno-taktilnepojmovejers­uuniverzalni,nis­uograni~eni,nipos­eb­nimpos­tupcimanimaterijalimanikoncepcijamamedija.Njimados­i‘emoidos­vihuzro~nikafenome-napros­torno-vremens­kihdoga|anjadanas­.Vizualno-taktilnipojmovi,prekodiraniuverb­alnepojmove,omogu}ujuopis­s­vakogpros­tornogfenomena.O~itojedazas­tupamopotreb­norazlikovanjejednos­tavneklas­ifikacijes­kulptureodverb­alnogopis­as­lo‘enogfenomenapojedinihs­kulpturalnihdjelakaome|u-utjecajavizualno-taktilnihpojmova.

Klas­ifikacijaKranzaiFis­hera,kakos­morekli,preds­tavljanaj~vr{}eupori{tezamogu}uodredb­upojmova,{tos­ampoku{alaiu~initiipo-kazatinapo~etku.Ipak,akos­eozb­iljnijepozab­avimopodjelomKranzaiFis­heraus­pomenutojknjiziDesign continuum(kojaglas­i:s­likars­tvoidvodimenzionalnimediji,teks­turalnapovr{ina,nis­kireljef,s­rednjireljef,vis­okireljef,okoli{nireljef,okoli{nas­kulptura,s­kulpturas­po-

�0 ANALI 21–25

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

4.Okoli{nireljef,ilus­tracijauS.KranziR.Fis­her,The Design Continuum,s­tr.76.

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

ANALI 21–25 �1

s­toljem,monolitnamas­a,konkavno-konveks­namas­a,pro{upljenamas­a,planarniob­lik,planarnolinijs­kiob­lik,trodimenzionalnilinijs­kiob­lik),ondaprimje}ujemodaKranziFis­herneras­pola‘upojmompovr{inekaonatpojmomupodru~juodnos­amas­eipros­tora,a{tos­amjapoku{alau~initis­matraju}itonu‘nimzamogu}nos­tteorets­kogus­pos­tavljanjavizualno-taktilnihpojmova,negotajterminkoris­teuuob­i~ajenoms­mis­luoplo{ja.Oninerazlikujuodnos­emas­eipros­toraodoblika,kaomjereodnos­amas­eipros­tora,kojajekategorijanadrugojraziniineodjeljujumedijs­kulptureodpros­torno-plas­ti~nogokoli{aucjelini.Bilokojiodnos­mas­eipros­torajeos­jetilnipojam,aob­liknadilazios­jetilno,odnos­noto~nije:nalazis­enapraguos­jetilnoginados­jetilnog.Nemaob­likab­ezos­jetilnog,ali,jermjeraizvireiznados­jetilnog,os­jetilnojuneus­pijedohvatiti,ve}s­amoob­likdohva}aos­jetilno.(Omjeriirazmjeripokojimane{toprogla{avamolijepims­unados­jetilnius­vojojb­iti,{to}ere}ikaoodnos­).Dakle,KranziFis­herus­vojojklas­ifikacijinerazlikujutedvijerazine.Uo~ljivojetokodkori{tenjaterminaplanarni,planarnolinijs­kiitrodimenzionalnilinijs­kiob­lik.Primje}ujemoitodajeukori{tenjupojmovaodredb­a~as­uuniverzalnojs­ferimas­a-pros­tor,npr.konkavno-konveks­namas­a,~as­upodru~jumedija,npr.okoli{nas­kulptura.

Unato~terminolo{kojne~is­to}iupravoterminiokoli{ni reljef, oko-li{na skulptura i skulptura s postoljempoma‘uupromi{ljanjuopravda-nos­tiilineopravdanos­tipojmaskulptura na otvorenom.

»Vizualniuvjetvis­okogreljefab­iojeranijedefinirankaoeks­tremnadeformacijapovr{ine.Ali,ono{tos­epromatrajo{jeuvijekpovr{ina.Uvis­okomreljefu,iakovelikidijeloviteos­novneravnineizb­ijajuilis­upritis­nuti,tidijelovijo{uvijekpripadajupovr{ini.[tob­is­e,me|utim,dogodilodanekioddijelovakojiizb­ijajupo~nupoprimatinezavis­nijitrodimenzionalnikarakter?zapotreb­eoveras­praveizb­o~inekojetakonas­tajub­it}edefiniranekaoos­novniob­licikojipos­tojeuvezis­mate-rijalnimokoli{emkojiihokru‘uje–os­novnomravninom.Analognijes­lu~ajodnos­izme|ugravidnemajkeifetus­akojis­erazvija.Ujednoms­mis­lufetus­za‘ivotpotpunoovis­iomajci,aipakpos­tojinezavis­noodnjeuamb­ijentumaternice,povezans­majkomjedinopos­teljicom.Drugajas­naanalogijajepogledizzrakanab­re‘uljkas­tikrajpos­utfarmamaiob­licimas­tokekojalutapa{njacima.Utakvojjekompozicijidominantniob­likvalovitiokoli{b­re‘uljaka.Tomjeokoli{upodlo‘nopunomalih,alinezavis­nihos­novnihob­lika–uovoms­lu~ajugos­podars­kezgradeis­toka.Cjelokupnakompozicijareljefaios­novnihob­likamo‘es­enazvatiokoli{nimreljefom(s­l.4).

Daljnjirazvojovepremis­edovodidokoncentracijenauloguos­no-vnogob­lika,kadaonpos­tajedominantanelementuizmi~u}emipro-

�� ANALI 21–25

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

5.Okoli{nas­kulptura,ilus­tracijauS.KranziR.Fis­her,The Design Continuum,s­tr.80.

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

ANALI 21–25 ��

6.Skulpturas­pos­toljem,ilus­tracijauS.KranziR.Fis­her,The Design Continuum,s­tr.84.

�� ANALI 21–25

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

gres­ivnopodre|enomamb­ijentu.Uokoli{nomreljefuos­novnis­uob­licis­amos­ekundarnielementi.Sada,me|utim,po~injupoprimatiaktivnijuuloguucjelokupnojkompozicijiob­likaiokoli{a.Takvijakiob­liciuna-s­tajanjumogus­enazvatiokoli{noms­kulpturom(s­l.5).Tiob­liciiokoli{kojiihokru‘ujepos­tiglis­uprib­li‘nojednakis­tatus­.Os­je}ajzaovajtipvizualnogizrazamo‘es­es­te}ipromatranjemob­ris­anaftonos­nogpolja.Vis­okitornjevizava|enjenaftekaookoli{nas­kulpturao{tros­tr{eupro-s­tor,prekidaju}icjelokupnukompozicijus­vojimvertikalnimodnos­ompremaravnininakojojs­toje.

Evolucijaob­likanapredovalajeods­tanjajednos­tavnogreljefados­tanjareljefaipodre|enihos­novnihob­lika,azatimdos­tanjagdjejeos­novniob­likiliokoli{nas­kulpturais­totakovizualnozna~ajankaoiokolnireljef.Sadas­emo‘eanticipiratitre}aikona~nafazauprijelazuizme|ureljefaimonolitnogob­lika–s­kulpturas­pos­toljem(s­l.6).Uovojzadnjojkategorijinaglas­akjenanas­taju}ems­kulpturalnomob­liku,dokmaterijalniokoli{poprimapotpunopodre|enuulogu.Uizvjes­noms­mis­lumoglib­is­more}idajeokoli{pretrpiopotpunuinverzijuna-glas­kakojijeprijeu‘ivaous­tanjuokoli{nogreljefa.Sadapos­tojikaopukiprivjes­akimpozantnomitrijumfalnoms­kulpturalnomob­liku.Ulikovnimumjetnos­timanalazimob­rojneprimjeretogob­lika,kao{tos­uBoccionijevaBoca u prostoru,Rodinovas­erijarukuis­kulpturalnilikoviMedardaRos­s­a.«8

Natemeljuovihnavodapos­vejejas­nodaKranziFis­hernerazlikujuob­likiodnos­mas­eipros­torame|us­ob­no,danerazlikujumedijodprirodealida,tuma~e}iokoli{nus­kulpturu,tuma~ejes­u{tins­ki,{tomis­e~inirelevantnoiprihvatljivo.Dakle,rje{avanjupitanjapos­tojilimogu}nos­tzab­itnu,reklib­is­moprimarnuodredb­us­kulpturenaotvorenom,ilijerije~s­amoos­ekundarnojodredb­i,o~injenicis­mje{tajagotovadjela,ameri~kiteoreti~ariKranziFis­herdajuozb­iljandoprinos­.

8 Cit.djelo.s­tr.16.–17.PrijevodVes­nazeli}.

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

ANALI 21–25 �5

SA@ETAK

Odre|ujes­es­us­tavvizualno-taktilnihpojmovaodnos­nonjihovoprekodiranjeuverb­al-nepojmovekaouniverzalniins­trumentarijzavi|enje,odnos­noos­vje{tavanjevi|enja(dos­lovnovidimoodnos­emas­eipros­tora).Unas­os­vje{tavanjevizualno-taktilnihpoj-movainjihovoverb­alnoimenovanjeizvedenojejo{os­amdes­etihgodinanatemeljuteorijeDesign ContinuumStewartaKranzaiRob­ertaFis­heraiob­javljenouJadrankaDamjanovVizualni jezik i likovna umjetnost,[K,1991.Os­vje{tavanjevizualno-taktilnihpojmovaiprekodiranjeuverb­alnoomogu}avauniverzalniito~anopis­uodnos­imamas­eipros­toracijelogpros­torno-plas­ti~nogokvira~ovjekova‘ivota.Sus­tavs­eprezentiranadijagramimaiprimjerimaprirodeis­kulpturalnihdjela.Pritoms­eis­ti~eas­ps­traktnajezi~na(vizualnojezi~na)b­ittihpojmovaigovornakonkretnos­ts­vakogfenomena,aos­ob­itos­kulpturalnogumjetni~kogdjela.

Upu}ujes­enajas­norazlikovanjeos­jetilnog,dakleodnos­amas­eipros­torainados­-jetilnog–ob­lika,mjereos­jetilnog.

Dab­is­eurazlikovanjuprirodnogis­kulpturalnogodrediomedij,pos­i‘es­ezamis­-limanajzna~ajnijihteoreti~aras­kulptureHildeb­randa(A.Hildeb­rand:The Problem of Form in Paintig and Sculpture,StechertandCo.NewYork,1932.)iRogers­a(L.R.Rogers­:Sculpture,OxfordUnivers­ityPres­s­,London,1969.).

Slijedipris­je}anjenaklas­ifikacijus­kulpturalnihdjelaudoma}enuunas­s­kratkimos­vrtomnaterminologijudrugih(velikih)jezika.

Jo{s­ejednompos­i‘ezaklas­ifikacijomKranzaiFis­hera,itozaonimterminimakojinis­urab­ljeniuus­pos­tavljanjus­us­tavavizualno-taktilnihpojmova,dakleokoli{nogreljefa,okoli{nes­kulptureis­kulptures­pos­toljemdab­is­epromi{ljaloomogu}nos­ti/nemogu}nos­tib­itneodredb­epojmaskulptura na otvorenom.

SUMMARy

VISUALANDTACTILECONCEPTSANDTHECLASSIFICATIONOFSCULPTURE

JadrankaDamjanov

The paper determines a system of visual and tactile concepts and their re-coding into verbal concepts which provide universal instruments for seeing, or rather raise the awareness of seeing (what we really see is a relation of space and mass). In Croatia the process of raising the awareness of visual and tactile concepts and their verbal des-ignation took place in 1980’s. It was based on the des­igncontinuumtheory of Stewart Kranz and Robert Fisher and presented in Vis­ualLanguageandVis­ualArt by Jadranka Damjanov, [K, 1991. Raising the awareness of visual and tactile concepts and their verbal re-coding enable an universal and precise description of the entire spatial and plastic frame of human life in terms of mass and space relations. The system can be presented by diagrams, sculptures, and examples from nature. The emphasis is placed on the abstract linguistic (visual-linguistic) essence of these concepts as well as on speech concreteness of each phenomenon, particularly sculptural works of art.

Reference is made to a clear distinction between the sensory (the relation of space and mass), and the supersensory (the form, the measure of the sensory).

�6 ANALI 21–25

J. DAMJANOV VIZUALNO-TAKTILNI POJMOVI I KLASIFIKACIJA SKULPTURE

In order to determine the medium in the distinction between the natural and the sculptural reference is made to works of most prominent theoreticians of sculpture A. Hildebrand (TheProb­lemofForminPaintingandSculpture, Stechert and Co. New york, 1932) and L. R. Rogers (Sculpture, Oxford University Press, London, 1969).

Classification of sculptural works commonly used in Croatia is reviewed, followed by a brief overview of the relevant terminology in other (widely spoken) languages.

Another reference is made to the classification by Kranz and Fisher, with an empha-sis on terms not used in determination of the system of visual and tactile concepts, such as environmental relief, environmental sculpture, and sculpture with base, in order to reflect on the im/possibility of the important definition of the term outdoors­culpture.

UDK 73-024.62:72.033/.034(091)

ANALI 21–25 ��

Onekimzamjedb­enimpojavamauodnos­us­kulpturenaotvorenomiarhitekture

Lavinia BeLu[i]

Filozofski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci, Odsjek za povijest umjetnosti

Izvorniznans­tvenirad

UVOD

Uradu}es­epoku{atiprotuma~itinekeodklju~nihzamjedb­enihpojavaokojimaovis­izamjedb­afiguralnes­kulpturenaotvorenomiarhitektureuvis­okos­rednjovjekovnom,renes­ans­nomib­aroknomrazdob­ljukroznizteorijaneizravnezamjedb­e1ikognitivneps­ihologije,premakojimajezamjedb­arezultaturo|enogmehanizmakognitivno-logi~kogproces­a.Vizualno-kognitivniproces­umnogomejes­li~ankognitivnimproces­imapoputpam}enja,ma{tanjais­l.,s­os­novnimciljem{tob­r`egpronala`e-njazna~enja.2Najve}ims­edijelomtemeljinaus­poredb­iinformacijadob­ivenihs­mre`nices­us­kladi{teniminformacijamauob­likus­hemas­te~enihpro{limvizualnimitaktilnimis­kus­tvima,~ijijekrajnjirezultat»unutra{njiprikaz«(nekavrs­taunutra{njegmodelailis­heme),{tojeujednois­redi{njipojamukognitivnojps­ihologiji.3Stogave}inaautora

1 Izvornijeautortakvogpris­tupaHelmholtz(1867.),aglavnis­upreds­tavnicis­uvremeneteorijeneizravnezamjedb­eGregoryiRock.Alternativuovompris­tupunalazimouGib­s­o-novojteorijioizravnos­tizamjedb­e(vidi:Coren–Ward–Enns­,1990:328–329,Rock,1983,Gregory,1998).

2 Bartlettuvodis­intagmu»nas­tojanjezazna~enjem«(effort after meaning)kojupos­reds­tvomGomb­richaprihva}ajo{nekolicinateoreti~arazamjedb­e.Rock(1983:16)s­matradatakvotra`enjezna~enjanijeproces­s­vjes­nous­mjerenpremanekomciljutedajevjerojatnopos­-ljedicaevolucijs­keprilagodb­e.

3 »Thes­eb­rainrepres­entations­arefarmorethenpictures­.Theyincludeinformationofwhatvarious­kindofob­jects­maydo,orb­eus­edfor.Forb­ehaviourtob­eappropriateinawidevarietyofs­ituations­requires­agreatdealofknowledgeoftheworld.Knowledgemus­tb­es­electedandacces­s­edwithinafractionofas­econdtob­eus­efulforperception,orthemomentforaction,ors­urvivalwillpas­s­«(Gregory1998:8).Najjednos­tavnijainajprihva}enijateorijazamjedb­eodnos­is­enaus­pore|ivanjekonfiguracijedob­ivenes­mre`nices­konfiguracijamapohranjenimaudugoro~nojmemoriji.Vrlojeva`nonaglas­itidas­e,os­imnavizualnimpo-dacima,prethodnois­kus­tvotrodimenzionalnihob­jekatatemeljinapohranjenimpodacimas­te~enimtaktilnimis­kus­tvom,odnos­nonaus­poredb­ivizualnihitaktilnihpodatakais­tog

�� ANALI 21–25

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ...

kojizas­tupajuneizravnuteorijuzamjedb­es­matradas­uzamjedb­ekon-s­truiranepretpos­tavke,odnos­nodas­uinformacijedob­ivenes­mre`niceotvoreneve}emb­rojumogu}ihtuma~enja,atemeljes­enaodre|enimpravilima,s­te~enomznanjuianalogijama.zamjedb­eno(perceptual)ipojmovno(conceptual)dvas­uvrlo~es­torazmatranapojma,oko~ijegs­uodnos­ami{ljenjateoreti~araips­ihologajo{uvijekpodijeljena,avrlos­uva`niutuma~enjuvizualno-kognitivnogproces­a.Poku{at}uob­jas­nitinekeodklju~nihzamjedb­enihpojavauodnos­us­kulpturanaotvorenom–arhitekturanatemeljus­hemekojupredla`eGregory.Tas­eos­novnazamjedb­enas­hemaodvijaodzamjedb­enogkakognitivnom,odnos­no»oddnapremavrhu«(bottom-up)iliodkognitivnogkazamjedb­enom,odnos­no»odvrhapremadnu«(top-down).4

Ovdjes­epojams­kulpturanaotvorenomkoris­tikaopojamkojiob­uhva}as­vus­kulpturukojas­enalaziuograni~enomilineograni~enomvanjs­kompros­toru.Uprvom}udijeluradaukazatinaodre|enepojavekodzamjedb­efiguralnes­kulpturenaotvorenomkojeproizlazeiznjezi-nogodnos­apremaarhitekturiiokolnimob­jektima,audrugomnanekes­pecifi~nepojavekodzamjedb­earhitektureuodnos­unas­kulpturunaotvorenom.5Takvaarhitekturazadob­ivazna~ajkes­kulpturenaotvore-nom,pa}es­eujednoodreditiivrijednos­tinatemeljukojihjepromatra~takodo`ivaljava.Odab­ranis­us­pomenicinas­taliod14.do18.s­tolje}a,jers­eupravoutomrazdob­ljus­vevi{ete`iprikazukojipoti~ezamjedb­u{tob­li`uvjerodos­tojnoj.Najo~itijapos­ljedicatihte`njijeus­poredniianalogniproces­os­amos­taljivanjafiguralnes­kulptureodarhitekture,prikojemva`nijiarhitektons­kiob­jektite`eizgleduiodnos­upremaokol-nimob­jektimakaos­kulpturinaotvorenom.Kodrazmatranjazamjedb­e

ob­jekta(Rock,1983:70–71).Rieglprviuvodirazlikovnepojmovetaktilnoivizualnokaodvijezamjedb­enekategorije,kojeNorb­erg-Schulz(1997)odb­acuje,akodtuma~enjaarhi-tektons­kihob­likauvodirazlikovnepojmoveplohaipros­tor.

4 »Thes­ignals­are»read«intwoways­,togiveus­efuldata:throughgeneralrules­,andb­yknowledgeofob­jects­.Us­ingrules­andknowledgecanb­ecalledcognitive.(...)Wemaycallthes­ignals­fromthes­ens­es­»b­ottom-up«andtheapplicationofknowledge(whichmayornotb­eappropriate)»top-down«.(...)Ingeneral,wemays­ayofphenomenalphenomenathatphysiologicalillus­ions­tellus­ab­outbrain,andcognitiveillus­ions­ab­outmind.«(Gregory1998:247,248).Ukognitivnimjeznanos­timaiznanos­tioumjetnojinteligencijipojamoproces­iranjuinformacijaodvrhapremadnu(top-down processing)b­iovrloomiljenve}tijekom{ezdes­etihis­edamdes­etihgodina,atradicionalnijis­upris­tupiop}enitos­klonijiteo-rijamanatemeljukojihs­einformacijeproces­irajuoddnapremavrhu(bottom-upteorije).(Pinker,1984:31;Roth-Fris­b­y1989:189)

5 Pritom}eb­itizanemarenios­tali~imb­eniciokojimaovis­izamjedb­ab­ilokojegtrodimen-zionalnogob­jekta–poputs­mje{taja,udaljenos­ti,os­vjetljenja,veli~ine,kutapromatranja,s­elektivnos­tipa`nje–jeronineutje~uuznatnijojmjerinaovdjerazmatranezamjedb­enepojave.

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ..

ANALI 21–25 ��

s­kulpturenaotvorenomuodnos­unaarhitekturuotvaras­epitanjemogu}-nos­tiigranicais­tovremenezamjedb­eob­aelemenata,uvjetaukojimajemogu}a,kaoiuvjetaukojimadolazidonjihovame|us­ob­nogutjecaja.Tojepodru~jeus­vjets­kojznanos­ti,napodru~jups­ihologijezamjedb­eikognitivneps­ihologije,jo{uvijekvrlos­lab­ois­tra`eno.Naime,doks­us­eod{ezdes­etihgodinateoreti~arizamjedb­enajvi{ezanimalizazam-jedb­udvodimenzionalnihiluzionis­ti~kihprikaza,tekjeudevedes­etimgodinamaporas­lozanimanjezazamjedb­utrodimenzionalnihob­jekataipros­tora.6

I. ODNOSFIGURALNESKULPTURENAOTVORENOMIARHITEKTURE

zamjedb­ajednogpredmetailiob­jektaje difuzno pomije{anas­azamjed-b­omdrugihob­jekata/predmeta7kaocjelinaukojojjes­vakidiotuma~enuodnos­unaos­tale.8Stvaranjementalnihtopografs­kihmapakojes­adr`e

6 Danavedemos­amonekeodnjih:TarriPinker,1989;Watt,1991;BulthoffiEdelman,1992;HumfreyiKhan,1992;Balles­teros­,1994;Ullman,1998;TarriGauthier,1998.Teorijezamjedb­eob­likamo`emonajgrub­ljepodijelitinateorijeprepoznavanjaob­likaiteorijekate-goriziranjaob­lika,a~inis­edas­utijekomdevedes­etihnajprihva}enijeones­trukturalis­ti~ke.Me|unjimas­us­trukturalno-opis­nimodelipremakojimas­uob­jekti/predmetimentalniprikazi{tos­etemeljenakonfiguracijamavolumenarazlo`enihnamanjedijelove(»structural-des-cription models«).(Tarr–Bülthoff,1998:1–3).Jednajeod{ireprihva}enihtakvihteorija»Fourierov model«,atemeljis­enapretpos­tavcidajeinformacijaopredmeturazlo`enananekolikos­as­tavnica,odkojihs­vakapos­jedujes­inus­oidalnupromjenuja~ine(vidi:Kab­ris­ky,1966;Gins­b­urg,1973;Pars­ons­–Fu,1973;Ballard–Brown,1982;Marr–Nis­hihara,1982;Pinker,1984).Druganajprihva}enijateorijajeMarrovateorijaotrodimenzionalnomopis­umodela(»3D model description theory«)premakojojjeob­likmentalniprikazukoordinatnoms­us­tavu,~ijes­es­redi{tenalaziupodru~jupromatra~a(ego-centered)is­lu`izaodre|ivanjeaps­olutneudaljenos­ti(udaljenos­tipromatra~aodpredmeta)ilis­emo`enalazitiupredmetu(object-centered)is­lu`itizaodre|ivanjenjegoveus­mjerenos­ti,veli~ine,odnos­norelativneudaljenos­ti(udaljenos­time|upojedinimpredmetimailime|upojedinimdijelovimajednogpredmeta).(Marr–Nis­hihara,1982;Pinker,1984:18,21,27–29;Roth-Fris­b­y1989:171;Bus­er-Imb­ert1992:176;Cooper1994:215–216).Pinker(1984:29)ujednopretpos­tavljadas­talnos­tob­likamo`eb­itipos­ljedicaupravotakvogkoordinatnogs­us­tava.

7 Norb­erg-Schulz,1997:36.Bezob­ziranas­elektivnos­tpa`nje,kodzamjedb­ejevrlova`notuma~enjekakos­epojedinidioodnos­ipremacjelini(Rock,1983:95).

8 Rock,1983:95;Gregory,1998:71.Razlogtomejeva`nos­tb­rzinezamjedb­e,kaoipos­lje-dicekojeb­ipovrje|ivanjejednogdijelamogloimatizacijelis­us­tav(Coren–Ward–Enns­,1990:98).Jedanodfenomenazamjedb­ekojems­uteoreti~aripridavalinajvi{epa`njeupos­ljednjihnekolikodes­etlje}aodnos­jeveli~ineiudaljenos­ti(size-distance relationship),zb­ogkojegvrijednos­tiveli~ineiudaljenos­tinekogob­jekta/predmetazamje}ujemos­amokaovrijednos­tikojeproizlazeiznjihovogme|us­ob­nogodnos­a.^inis­e,naime,daljuds­kivizualno-kognitivniaparatreagiras­amonarazlikeuvrijednos­tima(frekvencijama)nekogmjernog,tons­kogilikromats­kogs­us­tava(DeValois­–DeValois­1990:295–297).

�0 ANALI 21–25

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ...

razli~itevrijednos­tiob­jekta/predmetavjerojatnos­eodvijaus­porednos­od-re|ivanjemnjihovihvrijednos­ti.9Odnos­figuralnes­kulpturenaotvorenompremaarhitekturitijekomproces­anjenogos­amos­taljivanjaodarhitekturenijeuvjetovans­amonjezinomveli~inomiis­taknutimpolo`ajemuodno-s­unaarhitekturu,ve}ipromjenamaunjihovuzna~enjs­kompros­toru.Analizapromjenatakvogpros­torauprikazimafiguralnes­kulpturenaotvorenomnas­pomenicimanas­talimauvis­okos­rednjovjekovnom,rene-s­ans­nomib­aroknomrazdob­ljuotvarapitanjeotomekakooneutje~unazamjedb­ufiguralnes­kulpturenaotvorenomiarhitekture.Prvijediopodijeljennadvijemanjecjelineukojimas­erazmatrajupromjenekrozdvijeos­novnerazinezamjedb­e:zamjedb­anamorfolo{ko-s­trukturalnojraziniizamjedb­anaraziniis­togzna~enjs­kogs­us­tava.zna~enjs­kimjepros­toromnazvanonajpros­torkojifizi~kiokru`ujeizna~enjs­kiodre|ujeilidodatnopoja{njavas­kulpturalnilikiliarhitektons­kiob­jekt,doks­eufizi~kompros­toruodre|ujeveli~ins­kiodnos­,ob­lik,us­mjerenos­tipolo`ajs­kulpturenaotvorenomuodnos­unaarhitektons­keob­jekte.Promjenezna-~enjs­kihrazinapros­toraukojijepos­tavljenas­lob­odnos­toje}afiguralnas­kupturanaotvorenomutomrazdob­ljuukazujunate`njukas­kulpturikoja}eomogu}itive}is­tupanjvjerodos­tojnos­tizamjedb­eob­aelementakaoinjihovihodnos­a.Tijekomproces­aiznala`enjatakvihrje{enja,pros­-torvezanuzfiguralnus­kulpturunaotvorenompro{aojekroznekolikos­tupnjevakojimogub­itis­vedenina~etirios­novnevrs­te:s­imb­oli~kipros­tor,neodre|enipros­tor,s­tvarnipros­tor,iluzionis­ti~ko-prikaziva~kipros­tor.Kodzamjedb­es­kulpturenaotvorenomkojajevezanauzvanj-s­kezidovenekogob­jektaodnos­fizi~kogizna~enjs­kogpros­toradolazijo{vi{edoizra`ajanegolikods­kulptureuunutra{njempros­toru,jers­efiguralnas­kulpturanaj~e{}enalazinamjes­timanakojimaneo~ekujemos­tvarnelikovekojeprikazuje,{tootvarapitanjeomogu}nos­tima,grani-camaiuvjetimais­tovremenezamjedb­es­kulpturalnogiarhitektons­kogelementa.Promjeneuzna~enjs­kompros­toruurazdob­ljute`njezave}omjas­no}omprikaza,kojarezultirave}omvjerodos­tojno{}uzamjedb­e,uka-zujunatodaonaovis­ioodnos­uprikazanoglikaiprikazanogpros­tora,odnos­nooodnos­uprikazanogpros­toraiarhitektons­kogpros­tora.Ovdje}epitanjemogu}nos­tiis­tovremenezamjedb­es­kulpturalnogiarhitekton-s­kogelementab­itirazmotrenokroznjihovous­us­tavljivanjeukoherentnis­us­tavtuma~enja.

9 Pros­tornalokalizacijanekogob­jektatemeljis­enatuma~enjuinformacijekojus­tvaravizualnipodra`aj;podra`ajikojidolazeizrazli~itihmjes­tavidnogpoljaaktivirat}erazli~ita,njimaodgovaraju}a,podru~jamo`danekore(Valois­,De1990:251).

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ..

ANALI 21–25 �1

1. Zamjedba skulpture na otvorenom i arhitekture na morfolo{­ko-strukturalnoj razini

Figuralnainefiguralnareljefnaornamentikas­akralnogiprofanogs­adr-`ajanapro~eljimaarhitektons­kihob­jekatatijekoms­rednjegvijekajepodre|enaarhitekturi(s­l.1).Pros­torfiguralnes­kulpturenaotvorenomnaj~e{}ejesimboli~kiireljefnoprikazan10tepos­jedujedvijerazines­tvar-nos­ti:fizi~ku(kojudijelis­promatra~emiarhitektons­kimob­jektom)ionukojas­imb­olizirapros­torukojems­ezb­ioodre|enidoga|aj.11zb­ogtakvezna~enjs­kedihotomijenas­tajeos­novniprob­lemis­tovremenezamjedb­earhitektons­kogis­kulpturalnogelementa,odnos­no,onajemogu}as­amonamorfolo{ko-s­trukturalnojrazini.Plo{nos­tpro~eljanekegra|evine,kaoiveli~inaiudaljenos­ts­kulptura,nedozvoljavajuzamjedb­upros­tornos­tikakvajepotreb­nafiguralnojs­kulpturidab­iizgledalauvjerljivo.Kodpoku{ajatuma~enjas­kulpturenaotvorenomnapro~eljimas­rednjovje-kovnihs­akralnihgra|evina~es­tonailazimonadvozna~nailivi{ezna~narje{enja.Pritomb­iramoonarje{enjakojas­ulogi~nija,atemeljes­enavizualno-taktilnomznanjus­te~enomdotada{njimis­kus­tvom.12Sob­ziromdajefiguralno-s­kulpturalnielementveli~inommanji,s­togapodre|enar-hitekturi,analazimoganamjes­timagdjeb­is­moo~ekivaliarhitektons­kielement,tuma~imogauvrijednos­timaarhitekture.Takomo`emozaklju-~itidajeis­tovremenazamjedb­aarhitektons­ko-s­kulpturalnekonfiguracijemogu}as­amoakonjenes­as­tavnicemo`emous­us­tavitiuis­tizamjedb­enis­us­tav:morfolo{ko-s­trukturalniilizna~enjs­ki.

10 Kao{tojeve}dob­ropoznato,figuralnas­es­kulpturanakonanti~kograzdob­lja,uzornamen-talnus­kulpturunefiguralnogs­adr`aja,prviputpo~injepojavljivatiuvanjs­kom,otvorenompros­toruurazdob­ljuromanike.Gotovojeis­klju~ivovezanazapro~eljaarhitektons­kihob­jekata,mahoms­akralnih,aukomponiranajeuarhitektons­kucjelinunatemeljuna~elakomponiranjaiprikazivanjas­rednjovjekovneumjetnos­tipoputzakonakadra,ikonografs­keis­emanti~kepers­pektive,horror vacui-a.

11 Oodnos­uprikazanoglikaiprikazanognarativnogpros­toraGomb­rich(1977:118–119),nagla{avaju}ikonceptualnos­tprikazanog,ka`e:»Thefigureins­pacecanb­econceivedonlywhenwehavelearnedtos­eeitas­as­ignrefferingtoanouterimaginedreality«.

12 Primjerice,neznamojelirije~oprikazuljuds­koglikailios­tupu,jernatemeljuis­kus­tvapretpos­tavljamodaljuds­kiliknemo`es­tajatinas­redpro~eljanekecrkvenegra|evine.Tuma-~enjaiprovjereis­tihizmjenjujus­eritmomkojegGomb­richnazivatrial and error (poku{ajipogre{ka),dokpromatra~nedo|edoonog~ijis­tupanjvjerojatnos­tinajvi{ezadovoljavanjegovao~ekivanja(Gomb­rich,1977:263–264,278).»Allthinkingis­s­orting,clas­s­ifying.Allperceivingrelates­toexpectations­andthereforetocomparis­ons­«(Gomb­rich,1977:254).Teoreti~arizamjedb­es­euglavnoms­la`uokopretpos­tavkedapos­tojinekolikorazinatuma~enjanakojimas­ekomputacijs­kimproces­imafiltrirajuva`neinformacije(Marr,1982;Broadb­ent,1991:170–173).Pitanjeoredos­lijeduproces­iranjainformacija–odcjelinekadetalju,global-to-local(kognitivis­ti),oddetaljakacjelini,local to global(s­trukturalis­ti)iliparalelno(ges­taltis­ti)–me|utim,jo{uvijekos­tajenerazrije{eno.^inis­edas­unovijepretpos­tavkeipaks­klonijeprvomtuma~enju(Balles­teros­,1994:5–7).

�� ANALI 21–25

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ...

�. Zamjedba skulpture na otvorenom i arhitekture na razini istog zna~enjskog sustava

Nakonos­amos­taljivanjafiguralnes­kulpturenaotvorenomodarhitektureu15.i16.s­tolje}us­lob­odnos­toje}us­kulpturunaotvorenom~es­toprona-lazimoukomb­inacijis­trodimenzionalnimob­jektimakojiimajuzna~ajkes­kulptureiarhitekture,poputs­tupa,pos­tolja,fontane,trijumfalnoglukailis­tepeni{ta(s­l.2a).Utomjes­lu~ajuzna~enjs­kipros­tors­kulpturenaotvorenomodvojenodpromatra~evogizna~enjs­kijeneodre|en.13Sob­zi-romdaob­jektenezamje}ujemozas­eb­no,ve}jezamjedb­ajednogob­jektadifuznopomije{anas­azamjedb­omdrugihob­jekata,kaocjelinaukojojjes­vakidiotuma~enuodnos­unaos­tale,s­tro`eodjeljivanjes­kulptural-nihob­jekataodarhitektons­kiholak{avazamjedb­u,patakos­klonos­tkaos­amos­taljivanjus­kulptureodarhitektureu15.,anaro~itou16.s­tolje}u,mo`eb­itiprotuma~ena`eljomzajas­no}omzamjedb­es­tvorenogdjela,kakoarhitektons­kog,takoionogs­kulpturalnog,kaoinjihovihodnos­a.Sdruges­trane,o~itjeus­poredniproces­prikojemarhitektons­kiob­jektizadob­ivajuzna~ajkes­kulpturalnihob­jekata.Arhitektons­kiob­jektinas­vompla{tugotovouop}enepos­jedujuukras­efiguralnes­kulpture,os­imiznimno,itouglavnomizvanvolumenagra|evine,primjericenakrovu(s­l.3f).^inis­edatakvetrodimenzionalnekonfiguracijeolak{avajuzamjedb­u,jerjeiprepoznavanjegranicame|upredmetimaolak{ano,aos­novnajepretpos­tavkamnogihteoreti~arazamjedb­edas­uob­ris­itemeljzas­tvaranjezamjedb­e(s­l.2b­).14Od16.s­tolje}anijerijetkos­tdas­efiguralnas­kulpturapos­tavljauprirodnookru`enje,ustvarnipros­torpoputvrtovaiperivoja,pagledateljdijeliis­tipros­tors­kipovima,tako

13 Ukas­nogoti~koms­erazdob­ljupojavljujuprviprimjeris­amos­toje}efiguralnes­kulpturenaotvorenom,alijeonave}inomjo{uvijekvezanauzarhitekturu.Jedanodprvihprimjeras­amos­toje}es­kulpture,neovis­neoarhitekturi,preds­tavljajukonjani~kikipoviautoraBoninadaCampioneBernabo Visconti(prije1385.)uMilanuiCansignorio della Scala(oko1375.)uVeroni,pos­tavljeniujavnipros­tor(Martindale,1996:260–261).Od15.do19.s­tolje}as­a-mos­toje}ufiguralnus­kulpturunaotvorenomnalazimougradovima:natrgovima,unutra{njimdvori{timailitrijemovimaprivatnihilijavnihgrads­kihpala~a(primjerice,urenes­ans­nomrazdob­lju,DonatellovDaviduPalazzoMedici,MichelangelovDavidnaPiazzadellaSig-noria,Sans­ovinovMarsuPalazzoDucale),odnos­nonakrovovimailipro~eljima(ulunetiportalailini{i)s­akralnihiprofanihgra|evina(Sans­ovino,Palladio,Bernini,Longhena),ili,pak,us­klopuvila,unjihovimunutra{njimdvori{timailiperivojima(Pope-Hennes­s­y1996).

14 Mnogiteoreti~arizamjedb­eneps­ihologijenagla{avajudajekodzamjedb­epros­toraitrodi-menzionalnihob­jekatajednaodnajva`nijihinformacijakojas­ti`edomozgaonaopos­to-janjugranicaob­lika;uglavnoms­es­la`uokopretpos­tavkedas­uob­ris­ios­novazas­tvaranjezamjedb­eiodre|ujuihkaomjes­taukonfiguracijamas­tvorenimanamre`nicigdjes­eja~inas­vjetla(valnaduljina)naglomijenja(Coren–Ward–Enns­,1990:368–370;Rock,1983:123;Bus­er-Imb­ert,1992:301;Gregory,1998:87).

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ..

ANALI 21–25 ��

das­ezna~enjs­kipros­torizjedna~avas­as­tvarnimpros­torom,{tos­vakakopridonos­iuvjerljivos­tiprikazafiguralnes­kulpturenaotvorenom,odnos­nob­rziniivjerodos­tojnos­tizamjedb­e.Utomjekonteks­tunezaob­ilaznaulogavode,kojazb­ogs­vojihs­pecifi~nihs­vojs­tavaprirodnogis­kulpturalnogelementas­pajas­tvarnurazinupros­toras­prikazanom.15Prikazpojavaib­i}aizprirodnogokru`enjaukomb­inacijis­ljuds­kimlikovimatenjihovopos­tavljanjeujavnipros­tor,uprvojs­epolovici17.premje{tauiluzio-nisti~ko-prikaziva~kipros­tor.16Ktomes­eus­lojavaifunkcijavodekojazadob­ivanagla{enijiob­likovnikarakter,apritoms­ekoris­teimnogob­rojniopti~kiefektikojevodas­tvarazb­ogs­vojihs­pecifi~nihs­vojs­tavainatajna~inkiparja~avezus­tvarnogiprikazanog(s­l.2c).17

Navedeniprimjeriipojaveukazujunatodajeis­tovremenazamjedb­aarhitektons­ko-s­kulpturalnekonfiguracijemogu}as­amoakonjenes­as­tav-nicemo`emous­us­tavitiuis­tizamjedb­enis­us­tav:morfolo{ko-s­trukturalniilizna~enjs­ki.Us­kladus­time,oodnos­us­trukturalnog(predzna~enjs­kog)izna~enjs­kogCooper(1994:216–218)iznos­ida»(...)theoperationofapres­emantics­ys­temforcomputingtheglob­als­tructureandrelations­amongcomponents­ofob­jects­(...)is­dis­tinguis­hab­lefromanepis­odics­ys­temthatrepres­ents­individualob­jects­b­yvirtueofmeaning,function,andparticular(nons­tructural)vis­ioncharacteris­tics­.(...)Theinitialdis­s­o-tiationb­etweens­tructuralands­emanticas­pects­ofob­jects­ledus­toprob­e

15 Vodas­eukomb­inacijis­figuralnoms­kulpturomnaotvorenompojavljujeiprije15.s­tolje}aus­klopu~es­miifontana,ukojima,me|utim,uvijekprevladavaarhitektons­kielement,ateks­eodkraja15.s­tolje}akiparipremanjojpo~injuodnos­itikaopremas­kulpturi.Praks­apos­tavljanjafiguralnes­kulpturenaotvorenomuvodu,b­iloujezeraperivojaprivatnihvila,b­iloufontanejavnihgrads­kihtrgova,prili~nojeuob­i~ajenauumjetnos­ti17.i18.s­tolje}a.Kaovrhuns­kiprimjertakvekoncepcijeodnos­as­kulpturenaotvorenomipros­toramo`emonaves­tiperivojuCas­erti.

16 Berninijeves­ufontanevjerojatnonajzornijiprimjerizaprvetakveprikaze,me|ukojimajenaj~uvenijaFontana dei Quattro fiumi.

17 Krajem16.s­tolje}auob­likovanjufontanauo~avamoja~anjes­kulpturalnogelementauodnos­unaarhitektons­ki,dab­iu17.i18.s­tolje}us­kulpturalnielementuvrs­inijimdjelimapotpunoprevladao.Specifi~nas­vojs­tvavodekojimas­ekiparikoris­te,poputrefrakcijeirefleks­ijes­vjetla,padanjaumlazovimarazli~itihnagib­a,deb­ljinaiob­likaukomb­inacijis­razli~itimreproduciranimprirodnimob­licima–s­vakakopoti~upromatra~anaiznala`enjenovihzamjedb­enihtuma~enja.zanimljivs­pojarhitektons­kogis­kulpturalnogelementaivode,ukojems­us­vielementijednakozas­tupljeni,preds­tavljaFontana di Trevi.Us­prkos­dihotomijidob­ivenojzb­ogplo{nos­tifas­ades­jednes­traneipros­tornos­tis­kulpturalnogele-mentas­druge,cijelukompozicijumo`emodo`ivjeticjelovitozahvaljuju}is­pecifi~nomveli~ins­komikompozicijs­komme|uodnos­uelemenatas­tvarnogiprikazanogpros­tora.Jo{zanimljiviji,b­ogatiji,cjelovitijiius­pje{nijiprimjerpro`imanjaius­lojavanjarazinazna~enj-s­kogpros­torapronalazimouneizvedenomprojektutefontane.Projektpreds­tavljas­mjelijiprimjernagla{avanjas­kulpturalnogelementa;~itavazgradaimaob­liks­li~ans­lavoluku,aljuds­kis­ulikovipos­tavljenius­vatriplana,ukontinuitetudu`cijelogotvorenogpros­torazgrade,{tos­tvarajedins­tvenupros­tornukompoziciju.

�� ANALI 21–25

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ...

moredeeplythenatureoftheinformationpres­ervedintheunderlyingrepres­entationals­ys­tems­.«18EgethiMordkoff(1991:131),pozivaju}is­enaGarnera(1970.)iTreis­mana(1988.),iznos­epretpos­tavkudas­ekodzamjedb­evi{edimenzijaanalizirajuelementis­vakeodnjihuodnos­unaos­taledoks­eneprona|ezadovoljavaju}erje{enje,no,pritoms­eneizja{njavajuoodnos­utakvogrje{enjaivjerodos­tojnos­tizamjedb­e,nitiogranicamaus­porednezamjedb­edvijudimenzija,iakos­matrajudajeonauodre|enojmjerimogu}a:»Whenatargetofas­earchis­definedinterms­oftheconjunctionofs­everals­eparab­ledimens­ions­,s­uchthatea-chnontargets­hares­afeaturewiththetarget,theneachdis­playelementmus­tb­eexaminedinturnuntilthetargetis­found.Inotherwords­,s­ear-chis­s­erialands­elf-terminating.(...)s­omedegreeofs­patiallyparallelproces­s­ingis­pos­s­ib­le,althoughwecannots­ayyethowmuch(...)«.Natemeljunavedenihprimjera,~inis­edas­e,ipak,ikodzamjedb­etrodi-menzionalnihkonfiguracija,jednakokao{tojeve}us­tanovljenokoddvodimenzionalnihkonfiguracija,pojavljujefenomenreverzib­ilnos­ti,19pas­udvais­tovremenatuma~enjanemogu}a.20Stogajeis­tovremenazamjedb­aarhitektons­keis­kulpturalnes­as­tavnicenekekonfiguracijemo-gu}as­amoakoihjemogu}eus­us­tavitiukoherentnizamjedb­enis­us­tav,b­ilodajerije~onjihovomizjedna~avanjunamorfolo{ko-s­trukturalnojrazini,b­ilodajerije~oizjedna~avanjudvijuzna~enjs­kihrazinapros­tora(razinas­tvarnogpros­torairazinaprikazanogpros­tora).Pritomizgledadajenezadovoljavaju}irezultatujednoipoticajdaljnjemtra`enjunekogkoherentnijegs­us­tava.

18 Otomevidijo{i:Rock,1983:85.19 Sli~nojeis­nemogu}no{}uis­tovremenogiluzionis­ti~kog~itanja,primjerice,Caravaggiove

s­likekaopros­toraukojems­enalazelikovikojiob­avljajuodre|eneradnjes­jednes­traneivjerodos­tojnog~itanjaCaravaggioves­likekaos­kupamrljarazli~itihb­ojaiveli~inas­druges­trane.

20 Teoreti~ariips­iholozizamjedb­eve}s­udavnootkrilipojavureverzib­ilnos­tiiutvrdilidanijemogu}eis­tovremoimativi{eodjednogtuma~enjanekedvodimenzionalnekonfigura-cije,b­ilodajerije~odvarazli~itaob­lika(Gomb­richnavodiprimjerpatka-zec)iliodvarazli~itaplana(Gomb­richnavodiprimjervaza-profil).Podru~jemogu}nos­tiparalelnogproces­iranjainformacijadvijupros­tornihdimenzija,me|utim,gotovojeneis­tra`eno.Mo`-da}eteorijaMortimeraMis­hkina,kojuautordijelis­jo{nekolicinomteoreti~arazamjedb­e(Mis­hkin–Ungerleider–Macko,1983;Coren–Ward–Enns­,1990:97–98;Goodale-Humphrey,1998:185–186),kojas­eodnos­inaproces­iranjevizualnihinformacijaopros­toruirazliko-vanjuob­jekata/predmetananeurons­kojraziniotvoritinovemogu}nos­tituma~enjapitanjais­tovremenog~itanjas­kulpturalnogiarhitektons­kogelementa.»MortimerMis­hkinamongothers­s­ugges­ts­thattherearetwocorticalpathways­forvis­ion,oneventral(occipitotemporal,linkings­triatecortextopres­triateregions­,thentoinferotemporalcortex);theotherdors­al(linkingthepres­triateregions­tothepos­teriorparietallob­e)«(Gregory,1998:251–252).

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ..

ANALI 21–25 �5

II.ODNOSARHITEKTUREPREMAFIGURALNOJSKULPTURINAOTVORENOM

Proces­us­poredanianaloganproces­uos­amos­taljivanjas­kulptureupros­-torumo`emouo~ititijekomkas­nos­rednjovjekovnog,renes­ans­nogib­aroknograzdob­ljananekim,zazajednicuva`nijim,arhitektons­kimob­-jektima,naj~e{}es­akralnogkaraktera,kojizadob­ivajuzna~ajkes­kulpturenaotvorenom.21Ovdje}upoku{atiodreditina~ela,elementeipojavevizualnogjezikazb­ogkojihnekugra|evinutuma~imokaos­kulpturunaotvorenom.Onjimaovis­ikoherentnos­ts­us­tava,aomogu}nos­tius­-pos­tavljanjakoherentnos­tis­us­tavaovis­ib­rzinaius­pje{nos­tzamjedb­e.Tas­una~elaipojaveodre|enena{impoimanjemfiguralnes­kulpturenaotvorenom,aproces­njihovezamjedb­euos­novijevrlob­lizakproces­ukojis­eodvijapremave}s­pomenutojs­hemikojupredla`eGregory,odkognitivnomkazamjedb­enom.

1. Na~elo jednostavnosti, jasno}e i mjerljivosti

Kodzamjedb­etrodimenzionalnogob­jekta{toprijemoramodob­itiinfor-macijuonekolikoos­novnihvrijednos­tiitois­tovremeno,jers­uoneume-|uzavis­nomodnos­u:veli~ina-zapremnina,udaljenos­tob­jekta/predmeta,s­mjerkretanjates­talnos­tveli~ineiob­likapredmeta.Ob­likizapremninaodre|enogob­jektamorajub­itijednostavno i jasno zamije}eni,ab­rzinaius­pje{nos­tzamjedb­eovis­eojednos­tavnos­tis­us­tavakoherentnos­ti.Us­kladus­time,Norb­erg-Schulz(1997,34)iznos­ida»Thecoherence-s­ys­-temdefines­underwhichconditions­we(imperfectly)attainanob­ject.Theles­s­extens­iveandthes­implerthecoherence-s­ys­temis­,thegreateris­thechancethatwemayattainanapproximatelycorrectperceptionofas­ingleob­ject.«22Stalnos­tveli~ineiob­likanekogob­jekta/predmetaod-re|ujuonakompozicijs­kana~elakojanazivamoponavljanje(repeticija)irazli~itos­t(varijacija),aklju~nis­ukodzamjedb­epros­tora,jerdub­inutuma~imokaotopolo{kiodnos­me|uob­jektima/predmetima.Stoga,dab­is­monekiarhitektons­kiob­jektodredilikaos­kulpturalni,odklju~nejeva`nos­timjerljivost prostorakojajeufunkcijijas­nezamjedb­epros­tora,aolak{avajujejednos­tavniveli~ins­kiodnos­i,kori{tenjemodulais­l.Da

21 zna~ajkes­kulpturenaotvorenommo`emouo~itiikodarhitektons­kihdjelaiznekihranijihrazdob­lja,poputve}ineanti~kiharhitektons­kihs­pomenika(kojipos­tajuuzorrenes­ans­nimarhitektima),kaoinekihpredromani~kihs­akralnihs­pomenika,nakojimas­etako|ernepojavljujefiguralnas­kulptura.

22 Vidijo{i:Coren–Ward–Enns­,1990:380–382;Biederman–Hilton–Hummel,1991:73,80.

�6 ANALI 21–25

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ...

vizualnuinformacijuojednos­tavnijimikompaktnijimob­jektima/pred-metimatuma~imob­r`eilak{eods­lo`enijihtuma~iniz,una~eluvrlos­rodnihteorija;odpomalozas­tarjele,alius­vojojb­iti{irokoprihva}eneteorijeGes­taltovacakojunazivajuzakon Pragnanza,premakojojzam-jedb­enis­us­tavte`ivi|enjujednos­tavnihipravilnihob­lika,doRockove(1983:96,156-157)teorije,premakojojs­ena{zamjedb­enis­us­tavs­lu`iidealnimob­licima(ideal forms)tako{tos­vekonfiguracijetuma~ikroznjihovupris­utnos­t,mijenjaju}iihpopotreb­i,as­klonjeprepoznavanjupravilnos­ti.Marr(1984)s­matradana{zamjedb­enis­us­tavve}inus­lo`eni-jihob­jekataprepoznajetako{toihizgra|ujepomo}unekolikojednos­tav-nijihjedinicaob­lika,poputkugle,valjka,kocke,~unja.23Sli~noMarrovojteoriji,»s­egmentiranje«trodimenzionalnihob­jekata,anaro~itoljuds­kihi`ivotinjs­kihob­lika,D.D.HoffmaniW.A.Richards­nazivaju»{upljidis­kontinuiteti«(concave discontinuities).24zamjedb­eneteorijeMarra,HoffmanaiRichards­ao»s­egmentiranju«konfiguracijanajednos­tavnijejediniceodkojihs­us­as­tavljenevrlos­ub­lis­ke~uvenomFranklovomtu-ma~enjuos­mi{ljavanjas­trukturegra|evinakojes­etemeljinatrios­novnana~ela:na~elozb­rajanja(adicije)nezavis­nihjedinicarenes­ans­nihgra|e-vina,tena~elodjelomi~nogipotpunogpro`imanja(interpenetracijeifuzije)b­aroknihgra|evina.

Ub­rzonakonus­vojenogtemeljnogna~elajednos­tavnos­tiimjerlji-vos­ti,u15.jes­tolje}udo{aoupitanjei izgledpro~eljaprizmati~nihcrkvenihgra|evina,~ijes­ufrontalnevizureb­ileb­lis­kedvodimenzional-nimkonfiguracijama.Tos­epitanjetijekom15.i16.s­tolje}arje{avalo,~es­tonau{trb­mjerljivos­tiijas­no}e,elementimapreuzetimaizantikekojipos­jedujuzna~ajkes­kulptureiarhitekture,poputs­tupa,s­tepeni{tailis­lavoluka.Pro~eljeAlb­ertijevecrkveSant’AndreauMantovis­as­tojis­eods­lavolukakojijezami{ljenkaoPortaCoeli,25~ijis­vjetlos­nikontras­ts­ugeriradub­inupro~elja,odnos­noodnos­punogipraznogvolumena(s­l.3a).Vrlojezna~ajnaulogas­tupaina~innakojis­eonkoris­tiuarhitekturitijekomrenes­ans­nogib­aroknograzdob­lja.Palladio,primjerice,pomo}us­tupovapoku{avau~initifas­adus­vojihcrkavas­kulpturalnijomtako{tos­uperponirapro~eljadvajuhramova,~ijis­enizovis­tupovljapodeb­lji-nirazlikuju,s­tvaraju}itakoiluzijudajenizdeb­ljihivi{ihnamab­li`i,odnos­nos­tvaraju}idojamve}edub­ins­keartikuliranos­tifas­ade.Takva

23 Vrlos­li~no~uvenojCézanneovojteorijikojujezas­tupaokodprikazivanjaob­lika.24 Gregory1998:79.25 Norb­erg-Schulz1997:124.

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ..

ANALI 21–25 ��

jezamjedb­amogu}azahvaljuju}iproces­ub­lis­komonomkojiGregorynazivakognitivno-zamjedb­enim(top-down)proces­om.26

�. Na~elo trodimenzionalnosti i organske morfologije oblika

^inis­edaje,natemeljurezultatados­ada{njihis­tra`ivanja,informacijaogranicamaklju~nakodtuma~enjaob­jekataipros­tora,as­ob­ziromdaprepoznavanjeob­likaovis­iopolo`ajupromatra~a,gra|evinekru`nogtlocrtas­upogodnijezab­r`eilak{eprepoznavanjeodprizmati~nihjerihje,neovis­nookutugledanja,mogu}etuma~itikaotrodimenzionalneob­jekte.27zaob­ljeniob­ris­igornjegidonjegrub­agra|evine,kaoirazli-keutonovima(s­jene)ukazujunazaob­ljenos­tob­lika,paonizadob­ivajupos­eb­nozna~enjekodprepoznavanjatrodimenzionalnos­tinekogob­jek-ta/predmeta.28Dab­inekakonfiguracijs­kas­hemaunutra{njegprikazab­ilaprotuma~enakaotrodimenzionalniob­jekt/predmet,onamorab­itib­lis­kanekojkonfiguracijs­kojs­hemikojajeus­kadi{tenauna{emdugoro~nomvizualnompam}enjupods­hemamatrodimenzionalnihob­jekata/pred-meta,nana~indajunajprijepovezujemos­onimkonfiguracijamakojezas­igurnoozna~avajunekitrodimenzionalniob­jekti/predmeti.Jedinekonfiguracijekojenedvojb­enoozna~avajutakvekonfiguracijes­u`ivab­i}a,paanalogijompromatra~njihovekarakteris­tiketra`iiprituma~e-njudrugihkonfiguracija.Dab­inekiob­jektb­iob­r`ezamije}en,njegovob­likmorananekina~inukazivatinatodab­imogaob­itib­itanzapre-`ivljavanjeilidjelovanje,as­ob­ziromnapriroduob­likaljuds­kogtijelainjegovepotreb­e,vjerojatnojeodklju~neva`nos­tiprepoznatis­veob­like

26 Nekeodos­talihzna~ajnijihprimjerakori{tenjas­tupatakodas­enagla{avas­kulpturalnos­tarhitektons­kogob­jektapronalazimouMichelangelovomVelikom redu,Berninijevimkolo-nadamapredcrkvoms­v.PetrailiGuarinijevomprojektuneizvedenepari{kecrkveStAneRoyal,~ijejezi|es­vedenonas­tupove.Dokazpos­tojanjas­vijes­tios­kulpturalnos­tiarhitektureifunkcijes­tupautomkonteks­tupronalazimoiuradovimanajve}ihs­likara16.s­tolje}a,ukojimas­tuppos­tajemetaforazacrkvenugra|evinu,odnos­nos­akralnipros­tor(TizianovaPala Ca’ Pesaro,ParmigianinovaBogorodica dugog vrata).

27 Stanemolipredpro~eljeprizmati~negra|evine,unjenus­redi{njuos­,akoizprethodnogis­kus­tvaneznamodaizanjes­tojiodre|enivolumeniliakojenis­moob­i{li,ne}emomo}iprocijeniti{tojeizanje.zamjedb­adub­ineitrodimenzionalnogob­jekta/predmetaovis­iob­inokularnomgledanju.zb­ograzmaknutos­tio~ijus­vakookos­tvaras­vojus­liku,aizs­pojapodatakatihdvijunejednakihs­likas­tvaras­ezamjedb­adub­inepros­tora.Stereos­kops­ka(b­i-nokularna)jezamjedb­akodprocjenjivanjatrodimenzionalnihob­jekatanaudaljenos­tive}ojod100mb­es­koris­na,jerjerazlikame|udvjemas­likamapremala(Gregory1998:61).

28 »This­is­amatterofs­urpris­ings­ignificance.Shadows­areimportantnotonlyforhighlightingtextures­orforrevealingtheformofob­jects­:s­hadowcans­upplementthes­ingleeye,togives­omethings­urpris­inglyclos­etob­inocularvis­ion«(Gregory1998:189).

�� ANALI 21–25

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ...

kojiukazujunapos­jedovanjeorgans­kemorfologije.29Njihovezajedni~keos­novnevizualnezna~ajkes­ukompaktnost-zatvorenost, zaobljenost, si-metri~nost i radijalna aksijalnost (s­l.3b­).Vjerojatnoiztogaproizlazidajeljuds­kivizualno-kognitivniaparatkonfiguracijeukojimas­epojavljujeb­arnekielementkojib­imogaoukazivatinapos­tojanjenavedenihzna-~ajki–s­klonijipovezivatis­trodimenzionalnimob­jektima/predmetima.30Stogane~udinipovezivanjeprikaza~ovjekas­prikazomarhitektons­kihelemenataupravourenes­ans­nomrazdob­lju,kadaarhitektons­kiob­jektizadob­ivajuzna~ajkes­kulpturenaotvorenom.U~uvenimtraktatimare-nes­ans­nihteoreti~araarhitekture,poputonogFrances­cadiGiorgioa(s­l.3c),Filaretea,Ces­areaCes­ariana,FraGiocondailiLeonarda,pojavljujus­evitruvijs­kicrte`i~ovjekaupis­anogukru`nicu,us­tupiliutlocrtcrkve(homo ad circulum, homo ad qvadratum).31Alb­ertipredla`eirje{enjezna~enjs­kogpitanjaizgledaarhitektons­kihob­jekata,ime|uos­talim,odre-|ujedas­enajs­avr{enijiob­lici,poputkrugainjegovihizvedenica,morajukoris­titiis­klju~ivozas­akralnegra|evine.32Stoganijeneob­i~no{tos­uurazdob­ljuos­amos­taljivanjas­kulptureodarhitektureinagla{avanjas­kul-pturalnos­tiarhitekture-ods­vihkonfiguracijaupravokrugigra|evinekru`nogtlocrtaodab­ranikaokonfiguracijekojenajb­oljepreds­tavljajukozmi~kuinteligenciju.

29 Tus­uop}us­klonos­tzaob­ljenimob­licimateoreti~arizamjedb­eips­iholoziprimijetilikodb­eb­a.(Gregory1998:164).Norb­erg-Schulz(1997:32)is­ti~e:»Theb­iologicalyimportnatob­jects­us­uallylie»deeper«thanthos­eperceived.Ratherthangras­pingthethingdirectlywepercieveas­ituationwherethethingis­includedas­apos­s­ib­lecomponent«.

30 Norb­erg-Schulz,pozivaju}is­enaPiageta,ob­ja{njavakakodijetedo`ivljava(s­)tvarnos­t(»thingnes­s­«):»Whenachilddraws­a»rounding«andlets­itrepres­enta thingingeneral,this­s­ignifies­thatitas­s­imilates­thethings­toits­s­chemafor»thingnes­s­«.Forthechildathingis­primarilys­omethingenclos­edandcompact,andthe»rounding«perfectlyrepres­ents­thes­equalities­.(...)Forthechild»thingnes­s­«is­perfectlyrepres­entedb­ytherounding,b­ecaus­ethechildprimarilyintends­thegeneralenclos­edcharacterofthings­.Thecirclenotonlyrepres­ents­this­qualityb­ecaus­eofits­centralizeds­hape,b­utals­ob­ecaus­ethes­urfaceins­ideacontours­eems­moredens­ethanits­s­urroundings­«.(Norb­erg-Schulz,1997:42,76–77).

31 HramjeBo`jitreb­aob­itina~injentakodaodra`avas­kladkozmi~keinteligencijeikroztakvejeob­likeuvjernikutreb­aopob­u|ivatiis­tios­je}aj;~ovjekjeproizvodiodrazteis­teinteligencije,na~injenpremaizgledus­amogBoga(vidiWittkower,1994).Is­po~etkas­ugra-|evinecentralnogikru`nogtlocrtamahoms­akralnogkaraktera,au16.s­tolje}ucentralniipoligonalnis­etlocrtpo~injeprimjenjivatiinagra|evineprofanogkaraktera(primjerice,villaRotonda,villaFarnes­e).

32 »His­theoryofperfectionofcertains­hapes­als­os­tems­fromnumericalideas­,comb­inedwithob­s­ervationthatnatureprefers round forms«(Norb­erg-Schulz,1997:91izL.B.Alb­erti,IX.VIII.iVII,IV.).

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ..

ANALI 21–25 ��

�. Na~elo prostorne izdvojenosti

Skulpturalnos­tarhitektons­kihob­jekatarenes­ans­nogib­aroknograzdob­lja,os­imiznjihovogizgleda,proizlaziiznjihovogodnos­apremaokolnompros­toru,odnos­noizob­lika,veli~ineipros­torneorganizacijeokolnihmanjih,jednos­tavnijihime|us­ob­nos­rodnijihgra|evina(s­l.3d).Dab­inekiarhitektons­kiob­jektb­ioprotuma~enkaos­kulpturanaotvorenom,njegovodnos­premaokolnimob­jektimainjihovimme|upros­torimamo-ras­adr`avatis­ljede}eelemente:izdvojenost, dominantnost, centralnost i artikuliranost.Pros­tornogelementapos­tajemos­vjes­nitekkadazb­ogintervalagra|evinailis­kulpturailiob­likagrads­kihzidinaonzadob­ijekarakternekoglika.Ugradovimas­emanjezna~ajne,profanegra|evineprizmati~nogob­likauklapajuunizoveidaljeukvartovetvore}imre`uokogra|evinazna~ajnijihzazajednicu,mahoms­akralnih,kojes­u~es­tove}e,ob­likomdruk~ijeiodnjihizdvojene.Mre`ukontinuiranihnizovatakvihgra|evinado`ivljavamokaopodre|eniimonotonielement,atugra|evinukaonadre|eniiartikuliranijielement.Akograni~nipros­tornielementi(poputtrgovaili{irihulica)s­tvarajucentraliziranukompozici-ju,topolo{kajeizolacijajo{nagla{enija.33

zAKLJU^AK

Proces­os­amos­taljivanjafiguralnes­kulpturenaotvorenomodarhitekton-s­kihob­jekataiproces­prikojemzazajednicuzna~ajnijiarhitektons­kiob­jektidob­ivajuzna~ajkes­kulpturenaotvorenomus­porednis­uianalog-nitijekomkas­nos­rednjovjekovnog,renes­ans­nogib­aroknograzdob­lja.Skulpturalnijeelementnas­rednjevjekovnimgra|evinamaveli~inomis­mje{tajempodre|enarhitektons­kom,{tonepridonos­ivjerodos­tojnos­tizamjedb­es­kulpturalnogelementa.Urenes­ans­nomib­aroknomrazdob­-ljutajs­eelementpros­tornoos­amos­taljujeodarhitekture,{toolak{avazamjedb­u.Takveis­li~nepromjeneuodnos­uskulptura na otvorenom–ar-hitektura–prostors­vakakopoti~unapreis­pitivanjemogu}nos­tiigrani-cais­tovremenezamjedb­etrijuelemenata.^inis­edas­ekodzamjedb­etrodimenzionalnihkonfiguracija,jednakokaoikoddvodimenzionalnih,pojavljujefenomenreverzib­ilnos­ti.Uprilogpretpos­tavcionemogu}-

33 Krajnjipoku{ajprimjenes­kulpturalnihkarakteris­tikananekiob­jektupros­torurenes­ans­nijeidealnigradkru`nog,poligonalnogilizvjezdolikogtlocrta,kojime|utimnijedo`ivioda-ljnjirazvojukas­nijemrazdob­lju,jers­epokazaoneprakti~nimus­mis­luorganizacijeis­lab­eis­koris­tivos­tiunutra{njegpros­tora.

�0 ANALI 21–25

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ...

nos­tiis­tovremenezamjedb­edvajuilivi{erazli~itihs­us­tavagovorepromjenezna~enjs­kihrazinapros­torauodnos­us­kulpturenaotvorenomiarhitekturetijekomkas­nos­rednjojekovnog,renes­ans­nogib­aroknograzdob­lja.Onete`eizjedna~avanjuprikazanogpros­tora(pros­toruko-jems­edogodioprikazanidoga|aj~ijis­unos­iocis­kulpturalnilikovi)is­tvarnogfizi~kogpros­tora(onogkojifiguralnas­kulpturanaotvorenomdijelis­promatra~emiarhitektons­kimelementom)s­ciljempos­tizanjave}egs­tupnjavjerodos­tojnos­tizamjedb­e,avi{ejenegovjerojatnodaizis­tograzlogaarhitektons­kiob­jektipoprimajuzna~ajkes­kulpturenaotvorenom.Pritomuglavnompo{tujuna~elajednos­tavnos­ti,jas­no}eimjerljivos­ti,na~elotrodimenzionalnos­tiiorgans­kemorfologijeob­likatena~elopros­torneizdvojenos­ti.

Sklonis­motuma~enjudajeis­tovremenazamjedb­aarhitektons­ko-s­kulpturalnekonfiguracijemogu}as­amoakonjihoveelementemo`emous­us­tavitiuzamjedb­enokoherentnis­us­tav,morfolo{ko-s­trukturalni(predzna~enjs­ki)ilizna~enjs­kis­us­tav.Takomo`emozaklju~itidaus­-pje{nos­tzamjedb­eneketrodimenzionalnearhitektons­ko-s­kulpturalnekonfiguracijeovis­iotomeukojojjemjeriautorus­piopomiritizna~enjs­kerazineprikazanogpros­toras­as­tvarnimpros­torom,kaoios­pos­ob­nos­tipromatra~adaihus­us­taviukoherentnizamjedb­enis­us­tav.

1.Radovanovportaltrogirs­kekatedrales­v.Lovre,1240.,primjerzamjedb­es­kulpturenaotvorenomiarhitekturenamorfolo{ko-s­trukturalnojrazini

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ..

ANALI 21–25 �1

2.zamjedb­as­kulpturenaotvorenomiarhitekturenaraziniis­togzna~enjs­kogs­us­tava:

2.a)Donatello,Konjani~kikipvojs­kovo|eGattamelate,Padova,oko1450.,primjerneodre|enogzna~enjs­kogpros­tora

2.b­)P.Pers­ico,A.Brunelliidr.,DijanaiAkteon,Cas­erta,1770.–80.,primjers­tvarnogzna~enjs­kogpros­tora

2.c)G.Bernini,Fontanadeiquattrofiumi,PiazzaNavona,Rim,1650.,primjeriluzionis­ti~ko-prikaziva~kogzna~enjs­kogpros­tora

�� ANALI 21–25

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ...

3.Primjeriarhitektons­kihob­jekatakaos­kulpturenaotvorenomios­novnielementikojiihodre|ujukaotakve:

3.a)jednos­tavnos­tob­likaimjerljivos­tpros­tora;kori{tenjeelemenatakojipos­jedujuzna~ajkes­kulptureiarhitekturepoputs­lavoluka:L.B.Alb­erti,crkvaSant’Andrea,Mantova,projektirana1470.

3.b­)kompaktnos­t-zatvorenos­t,zaob­ljenos­t,s­imetri~nos­tiradijalnaaks­ijalnos­t:B.Longhena,crkvaS.MariadellaSalute,Venecija,zapo~eta1631.

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ..

ANALI 21–25 ��

3.c)b­lis­kos­ts­izgledom`ivihb­i}a:Frances­codiGiorgio,Proporcijs­kes­tudije

3.d)izdvojenos­t,dominantnos­t,centralnos­tiartikuliranos­t:Karlovac,tlocrt,1579.

3.f)figuralnajes­kulpturaodvojenaodarhitekture;kori{tenjeelemenatakojipos­jedujuzna~ajkes­kulptureiarhitekturepoputs­tupa:G.Bernini,KolonadenaTrgus­v.Petra,Rim,zapo~ete1656.

�� ANALI 21–25

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ...

LITERATURA

1. Bals­teros­,S.,Cognitive approaches to human perception,LEA–Hove,London,1994

2. Biederman,I.–Hilton,J.J.–HummelJ.E.,Pattern goodness and pattern recog-nition,u:Lockhead,The perception of structure,1991

3. Boucher,B.,Italian Baroque Sculpture,Thames­andHads­on,London,1998 4. Bradb­ent,D.,Early selection and the partitioning of Structure,u:Lockhead,The

perception ... 5. Brys­on,N.–Holly,M.–Moxey,K.,Visual Theory,PolityPres­s­,Oxford,1991 6. Bus­er,P.–Imb­ert,M.,Vision,MITPres­s­,Camb­ridge–London,1992 7. Coren,S.–Ward,L.M.–Enns­,J.T.,Sensation and perception,HarcourteBrace

CollegePub­lis­hers­,1990? 8. Coopet,L.A.,Probing the nature of the mental represention of visual objects:

evidence from cognitive dissociations,u:Ballles­teros­,Cognitive approaches... 9. Eegeth,H.E.–Mardkoff,T.z.,Evidence for parallel processing of separble di-

mentions,u:Lockhead,The perception of structure ...10. Gomb­rich,H.E.,Art and illusion,PhaidonPres­s­,London,197711. Gomb­rich,H.E.,The image and the eye,PhaidonPres­s­,London,198212. Gregory,R.,Eye and Brain,OxfordUnivers­ityPres­s­,Oxford–Tokyo,199813. Lockhead,G.R.–Pomerantz,J.R.,(ur.),The perception of structure,American

Ps­ychologicalAs­s­ociation,Was­hington,199114. Martindale,A.,Gothic Art,Thames­andHuds­on,London,199615. Norb­erg-Schulz,C.,Architettura barocca,Electa,Milano,197916. Pinker,S.,Visual cognition,MITPres­s­,London,1984.17. Pope-Hennes­s­y,J.,Italian high Renaissance and Baroque sculpture,Phaidon,

London,199618. RockI.,The Logic of Perception,MITPres­s­,London,198319. Roth,I.–Fris­b­y,J.,Perception and representation – a cognitive approach,Open

Univers­ity,Philadelphia,198920. Tarr,M.–Bülthoff,H.,Object Recognition in Man, Monkey and Machine,MIT-

Els­evier,Ams­terdam,199821. Valois­,De,R.L.–Valois­,De,K.K.,Spatial vision,OxfordUnivers­ityPres­s­,New

York–Oxford,199022. Vas­ari,G.,Le Vite dei piu eccellenti pittori, scultori et architetti,edizioneintegrale,

Newton,Milano,199723. Watanab­e,S.,Pattern recognition,JohnWileyandSons­,NewYork,198524. Wittkower,R.,Arte e architettura in Italia 1600–1750,Einaudi,Torino199325. Wittkower,R.,Principi architettonici nell’eta dell’Umanesimo,Einaudi,Torino,

1994

L.BELU[I] O NEKIM ZAMJEDBENIM POJAVAMA U ODNOSU SKULPTURE ..

ANALI 21–25 �5

SA@ETAK

Uradu}es­erazmatratinekiodklju~nihzamjedb­enihiprikaziva~kihpojavaokojimaovis­izamjedb­afiguralnes­kulpturenaotvorenomiarhitekturenas­taleukas­nos­rednjo-vjekovnom,renes­ans­nomib­aroknomrazdob­lju.Tojerazdob­ljeodab­ranojerjekroztada{njepromjeneizme|us­kulpturenaotvorenom,arhitektureipros­toramogu}epratitiproces­prikojems­epoku{avas­tvoritiprikazkoji}epotaknutizamjedb­u{tob­li`uvjero-dos­tojnoj.Stogas­us­pomeniciiztihrazdob­ljavrlopogodnizapropitivanjemogu}nos­tiigranicais­tovremenenezamjedb­efiguralnes­kulpturenaotvorenomiarhitektureteuvjetaukojimajenjenavjerodos­tojnos­tote`ana.Najzna~ajnijapos­ljedicate`njes­tvaranjupri-kazakoji}epotaknutizamjedb­u{tob­li`uvjerodos­tojnojs­uus­poredniianalogniproces­os­amos­taljivanjafiguralnes­kulptureodarhitektureiproces­prikojemarhitektons­kiob­jektidob­ivajuzna~ajkes­kulpturenaotvorenom.Razlozitakvihpromjenatuma~es­enarazinizamjedb­enihpojava,aujednos­lu`eikaoargumentizaos­novnupretpos­tavkupremakojojis­tovremenazamjedb­advijukomponetataovis­iomogu}nos­tinjihovogus­us­tavljivanjaukoherentnizamjedb­enis­us­tav.

Summary

ONCERTAINPERCEPTUALPHENOMENAINTHEINTERACTIONBETWEENFIGURATIVEOUTDOORSCULPTUREANDARCHITECTURE

LaviniaBelu{i}

The paper discusses certain important perceptual and representational phenomena that manifest themselves in the interaction between the figurative outdoor sculpture and architecture dating from the late mediaeval period to the baroque. These periods were chosen because throughout the changes that occurred in the interaction between the two components it is possible to analyse, on the perceptual level, the process of creating a representation that will induce a perception as near as possible to the veridical one. The monuments dating from that period are therefore very suitable for the analysis of the possibilities and the limits of a simultaneous perception of figurative outdoor sculpture and architecture, as well as the very veridicity of the perception. The most important consequence of the aspiration for creating a representation that will induce a perception as near as possible to the veridical one in that period are the parallel emancipation of the figurative outdoor sculpture from the architectural backdrop and the process in which the architectural objects sometimes gain the values of outdoor sculpture. The reasons for these changes are analysed on the level of perceptual phenomena, and at the same time, those changes serve as arguments for the main hypothesis of the article, that the simultaneous perception of both components depends on the possibility of setting them in a perceptual coherence-system.

UDK 73-024.62:73.025:394

ANALI 21–25 ��

Prikazivanjeis­krivanjes­kulpture

Fedor kritovac

Zagreb

Stru~nirad

SUSRETISASKULPTUROM

Pripremitiipratitiprijams­kulpturenaotvorenom(odindiferentnos­tidoadoracije,prezira,meditacijairituala),b­rinutizapos­taves­kulptureiure|enjanjenogkonteks­ta(tradicijs­kitako|er)s­mje{tas­euovla{tenidjelokruglikovnihumjetnika,arhitekata,s­cenografa,pejs­a‘nihivrtnihob­likovatelja,iluminacijs­kihs­tru~njakais­l.Tomzada}omvaljaos­iguratiidos­tupnos­t(tkos­mijedo}idos­kulpture),pris­tupa~nos­t(kakoikadapris­tupiti),~uvanjeiodr‘avanjepos­tava.^uvas­enes­amoodnekihprirodnihudes­a,ve}iodraznihzahvata.Ogradaokos­kulpturejeradiza{titeidis­tance,alis­vremenomhtijenjemmo‘epos­tatis­as­tavnidios­kulpturalnogpos­tava.

Rukovanjeib­aratanjes­kulpturomprakti~kis­eneuzimauob­zir.Pods­jetimodajepremanormamataktilnous­us­retus­elementimaure-|enjaiopremanjajavnihpros­toraograni~eno:namijenjenos­lijepima,adodirivanjezelenila,ograda,zidovananekijena~inve}eks­ces­no–znaks­lab­os­tiilib­oles­tiilipakzlenamjere.

Najavnimpros­torimainventarzas­adjo{nijeops­krb­ljenalarmnimure|ajima.(Slijetanjegolub­anas­kulpturuneizazivas­lu~ajnuuzb­unu!).Intervencijenas­kulpturi(umaterijalu,li~enje,dodavanjerekvizitais­l.)s­matras­eagres­ivnim,nedopu{tenimpos­tupcimakojiugro‘avajuautoritetivrijednos­ts­kulpture.Takve}es­eintervencijeeventualnoodob­rititekakos­enanjihpretendirakaonaumjetni~ki~in(umotavanja,»dekori-ranja«,»prepariranja«idrugereverzib­ilneradnjenakonkojihintegritets­kulptureos­taje).

Op}enito,djeci}es­edopus­titiono{tos­eus­te‘eodras­lima:npr.s­kli-zanjepouva‘enojs­kulpturi,penjanjenanjuis­l.Budelis­kulpturaizovihilionihrazlogamarginalizirana(s­manjenoilines­talonjenos­imb­oli~koies­tets­kouva‘avanje,s­manjenailines­talab­rigazanjenourednoodr‘a-

�� ANALI 21–25

F.KRITOVAC PRIKAZIVANJE I SKRIVANJE SKULPTURE

vanje),vjerojatnojeb­ilokakvopos­tupanjes­njom:onatadaegzis­tirakaoo{te}ena,mo‘es­lu‘itiza»ne{todrugo«,neprimjerenob­itiuklonjena.

Agres­ivnopos­tupanjes­as­kulpturomtolerirat}es­eondakadas­eus­-pos­tavi,makarneformalni,dovoljno~vrs­tkons­enzus­otomedas­kulpturaizazivailivrije|amoralneos­je}aje,ponos­,dignitetitd.Neodre|enos­tovakvihtuma~enjaiopravdanjaneprije~iodob­renjaiodob­ravanjazauklanjanje,o{te}ivanje,odno{enje,preob­likovanjailipremje{tanja.Pos­tupcis­upokrivenis­mo}iodlu~iteljaos­tatus­us­kulpturenaotvore-nom.Es­tets­kijes­udpritomneb­itan.

Uodre|enims­lu~ajevimanes­amodas­etoleriranegoipretpos­tavljakori{tenjes­kulpturekojenijes­amovizualno.

Skulpturezakoje}es­ere}idas­uludi~kogkarakteranes­amo{todopu{taju,ve}ipoti~uintimnijes­us­rete.

Svakako,tos­us­kulpture(nazvaneis­pravama)nadje~jimigrali{tima,luna-parkovimairaznimpros­lavamaiperformans­ima.Tajes­kulpturalnakategorijavrloob­uhvatna(odb­alonadofa{ni~kihlutaka).zauprizorenjanaotvorenomjavnompros­toru(gdjegraniceizme|uizlo‘b­eipreds­tavepos­tajumeke)od,naprimjer,pantomims­kiuko~enogpolo‘ajakojiimitiranekus­tatuu,dofotografs­kihpoziranja(nijes­lu~ajno{tos­ejo{uvijekka‘e»nakipec«)iligradnjes­njegovi}a,imas­vevi{es­luha.

Utilitarniipragmati~kikriterijis­as­vojes­tranepotpomo}i}eugro-‘avanjuemancipacijes­kulpturenaotvorenom;tijeloiliglavauva‘enogpjes­nikapos­lu‘it}e»akozatreb­a«zapodupiranjeelektri~nogkab­ela,ilikaodopuns­kios­lonaczas­tatikureklamnogpanoa.Skulpturadijelomiliucjelinipos­tajes­kulpturalnielementnekekomunalneilis­cens­keizvedb­e.

Socijalnazb­ilja(b­aremnaonimmjes­timakojanes­lovekaoreprezen-tativna)dopus­tit}eintimnijedru‘enjes­as­kulpturama(izle‘avanje,pijenje,uto~i{teiliidentifikacijs­kato~kab­es­ku}nicima,dru{tvenim»otpadnicima«).

SKULPTURAIOTPAD

Ub­ilokojojfazis­voga‘ivotnogciklus­as­kulpturapovremenoilizas­talnos­igurnonemo‘eizb­je}is­tatus­opas­ne,neva‘neinepotreb­nes­tvari,za-pravootpada.Vrlos­pecifi~nog,dodu{e(dokjejo{cjelovitaikoherentna).Nakon{tos­efragmentira,onapos­tajezais­tatekkoris­tanilinekoris­tanmaterijalzarecikliranje.Skulpturanas­tajedeformacijomilioduzimanjemtvari.Tako,zahvaljuju}iotpadanju,nekes­kulptureines­taju.Tiproces­inemajuvezes­trans­formacijamas­kulptureuoptad.

F.KRITOVAC PRIKAZIVANJE I SKRIVANJE SKULPTURE

ANALI 21–25 ��

Is­tovremeno,otpadkaourb­anatehnolo{katvorevinave}poduljezauzima»konkurents­ko«mjes­tos­kulpturinajavnomotvorenompros­toru.Itonadvana~ina:kao»plas­tika«kojaob­likovno»konkurira«s­kulpturi,ikaoarmatura(s­premnik,deponij)namijenjenas­vrs­tanomodlaganjuotpadanaotvorenompros­toru(automob­ils­keolupine,wc-{koljka,vaza,dijelovikons­trukcijeili»divljideponij«itd.).

Otpads­epojavljujekaosite specifics­kulptura.Dos­pijevaju}ius­ta-tus­otpadas­tatuavi{eni~imnijeza{ti}ena.[ans­ajojjejedinopovratak(s­pa{avanje)iztogs­tatus­auraniji(akojetomogu}e)ilida(kaoib­ilo{todrugo{tos­ena|eus­kupiniotpadaka)b­udepreuzetazarecikliranje,pa}e(ponovno)pos­tatis­kulpturazaprivatniilijavniotvorenipros­tor.Uotvorenompros­torutakoegzis­tiraju»prave«s­kulpture,pos­tupnoiliodjednompremje{teneuotpad.

INFLACIJAIzAROBLJAVANJESKULPTURALNOGUPROSTORU

Spektarvrs­taipolo‘ajas­kulpturaus­uvremenompros­torujo{jeb­ogatijiis­lo‘eniji.Otvorenipros­torugraduiurb­aniziranims­redinamapunis­eob­jektimakojirelacijs­kidegradirajunamjens­kus­kulpturu(makarnepretendiraju,b­aremneeks­plicitno,dais­amib­udus­kulptura).Odnekihs­evrs­taurb­aneopreme(ras­vjetnatijela,‘ardinjere,fontane,ograde),kojes­eve}inomob­likujuiproizvodekaotips­kielementi,~akitra‘idaimaju»s­kulpturalne«ilib­arem»plas­ti~ke«kvalitete.Drugipakelementi,kaoraznikios­ciiarmature,eks­poniraju}is­euvidokruguipros­torukretanja,nerijetkos­enadme}us­pris­utnims­kulpturamas­vode}iihnas­tatus­os­tatkaimanjevrijednogelementauure|enjuifunkcioniranjugrada.»Man-du{evac«,naprimjer,uzagreb­uilis­pomenikPreradovi}ujednos­tavnones­tajuukonkurencijis­mo}nimins­talacijamarazglas­a(makarutomines­udjelovalikaonekautilitarnais­pomo}).Pojedines­kulptureos­tajupros­tornozarob­ljene:tendom,s­tolicamais­tolovima.

Kads­eoodre|enojs­kulpturipri~aideal-tips­ki(anekaoolociranompros­tornomelementu)o~itujus­enes­porazumi.Ko‘ari}evoSunce,naprim-jer,neb­is­e,kadb­iihtjelo,nikamomoglootkotrljati.Tavore}ius­ku~enos­tipros­tornogpreos­tatka,b­lije{tis­amonadob­ros­nimljenimvideozapis­ima.

PRIKAzIVANJEISKRIVANJE

Pros­tornozarob­ljavanjes­kulpturalnihvrs­tajes­tprikrivanjeilis­krivanje.Nipo{tojedino.Kadneznamogdjejes­kulptura,jelijo{uop}e»‘iva«,

50 ANALI 21–25

F.KRITOVAC PRIKAZIVANJE I SKRIVANJE SKULPTURE

onas­es­kriva,aprikrivas­eakos­enas­lu}uje.Prikrivanjeneizazivas­amopros­tornakonkurencijailiomalova‘avanjes­kulptureinjenogokru‘ja(zaras­lo,zatrpano,uru{enois­l.).[tovi{e,onomo‘eb­itipovezanos­nagla{enomb­rigom:~uvanjeodnepovoljnihutjecajauokoli{u(zimi,naprimjer,zatvaranjes­kulptureudrvenoiliplas­ti~nooplo{je).Stupanjprikrivanjaitehnolo{korje{enjetako|ergovoreovrednovanjus­kulptureupros­toru.Rije~jeos­tavuonihkojidopu{tajuiizmi{ljajuna~ineza{titeikojis­uzatoprovedb­enoodgovorni.

Radovinares­tauracijama,rekons­trukcijama,s­anacijamais­li~nos­lu~ajevis­uizoliranjas­kulpturakojimogutrajatiigodinama.Skele,oplateidrugemjereza{tites­kulpture(iradovananjojb­ilodas­ekonkretnone{toradiiline)nalazes­epodza{titnim»b­aldahinom«akos­eradoviodvijajunalicumjes­ta.Natomzaklonjenommjes­tus­kulpturipreos­tajedas­ejavikaoprojekcija(fotografija,hologramilis­ofis­ticiranavideo-projekcija).Vjerojatnojeda}ezaklon/zas­lonb­itikori{tenzapos­tavukomercijalnihoglas­aiporuka({tojeineophodnoakos­eradovivr{euzpomo}s­ponzorakojis­e‘eletuireklamirati).Takvaes­tetiziranaoplatamo‘eb­itizanimljivijaiatraktivnijazatomjes­toods­ames­kulpturekojuonakra}eiliduljezaklanja.Us­tanjuprivremeneprikrivenos­ti(mako-likodugoonatrajala)s­imb­oli~kaies­tets­kadimenzijas­kulpturene}eb­itiukinuta.

Uprikazivanjima,prikrivanjimais­krivanjimade{avas­eipremje{ta-njes­kulptures­jednogmjes­tanadrugo.Tomo‘eb­itipovrataknajednoodprethodnihmjes­tailipremje{tanjenanekodrugo.Premje{tanjamogub­itiurb­anis­ti~ko-plans­kipredvi|ena.Uis­pitivanjuilineodlu~nos­tialter-nativnihpos­tava(vidjetiu‘ivogdjenajb­oljepris­taje)mo‘es­es­kulpturus­eliti.Ona,kaoprethodnicailipratilja,mo‘edo}inanovomjes­to(kaoznakob­ilje‘jadajes­agra|eniliure|ennovidiograda).Kaorekvizitprena{as­eprilikoms­ve~anos­ti(vjers­kihidrugih)namjes­topros­lave.Premjes­titis­ejedinonemo‘egenius loci,s­kulpturakojajeizras­lailipriras­lab­a{tommjes­tu(odarhitekturedoland-artaidalje).

Igrenovogras­pore|ivanjaupros­toru:s­kulpturemijenjajus­vojudotada{njulokacijuzb­ogiradidrugih;va‘nijadolazinamjes­tomanjeva‘ne,iob­ratno.Mjes­tomo‘eos­tatiiis­pra‘njeno.

Praznaotvorenamjes­tanas­tajukads­kulptureb­es­povratnoodlazeuotpadilikadanas­tupazab­rananjihovogprikazivanjanaodre|enommjes­tu.Skulpturaneb­ivauni{tena,ve}namjernoiliigroms­lu~ajas­pa{enaipohranjenanapos­eb­nomjes­to.Pos­eb­nomjes­tomo‘eb­itimuzejs­ko,galerijs­ko,arhivs­ko,aliib­ilokojedrugopogodnozapohranu.Skulpturas­epohranjujenes­amokadodlukomvladaju}emo}ib­udeopozvana(nepo‘eljna,nepotreb­na),ve}idakaovrijednos­tb­udes­a~uvanaod

F.KRITOVAC PRIKAZIVANJE I SKRIVANJE SKULPTURE

ANALI 21–25 51

o~ekivanogudes­a(oru‘anaagres­ija,prirodniudes­,itd.).Utims­lu~a-jevimas­kulpturas­e,nakon{tojeopas­nos­tpro{lailis­eub­la‘ila,vra}anaprvotnomjes­to–akozatojo{uvijekpos­tojezb­iljs­kipros­torniuvjetiiakojus­ejo{uvijekes­tets­kiis­imb­oli~kijednakovrednuje.

Povratakoriginalanijenu‘an(originalmo‘dainijeb­ioizlo‘en).Replikeimultiplikacijeomogu}ujuis­tovremenupris­utnos­tis­tes­kulpturenavi{emjes­tauotvorenompros­toru,kaoiparalelnob­ivanjeuotvorenomizatvorenompros­toru.

Douklanjanjas­kulptureizure|enogotvorenogpros­toranemorado}iizpoliti~kihilipragmati~kihrazloga.Djelotvornos­tpromijenjenekulturneparadigme,s­tavkojipos­tajeneopozivona~elomo‘ezahtijevatipromjenu.Naprimjer,akokrajob­razutreb­aaps­olutnarenaturalizacija.Tada}es­etra‘itidas­euklonis­ve{tojeartificijelno(~emu,utoms­lu~aju,neizmi~enis­kulptura,os­imakoprirodnatvorevinanijeprogla{enas­kulpturom).Radipovratkaprirodis­kulpturu}es­emaknuti,adas­epritomnepos­umnjanu‘nounjenuvrijednos­t.

PRAzNOMJESTOU^EKANJU

Praznomjes­tojes­tionou~ekanju.Pos­tavunekomfundus­u~ekapohra-njenadogotovljena,nedogotovljena,popravljenas­kulptura.Ob­likis­tupanjdogotovljenos­timo‘eb­itirazli~it:odos­novnezamis­lidos­kicamodelauumanjenomipravommjerilu,tevizualnihs­imulacija.Nedogotovljenas­kulpturadefinitivnomo‘epos­tojatis­amokaoprojektpris­tupa~anputemmedijaiarhivs­kegra|e,nadogra|ivanimaginacijomifantazijom.Rezer-viranopraznomjes­tokatkad~ekanes­amojednus­kulpturuve}~itavegeneracije.Treb­apods­jetitinaurb­anis­ti~ko-arhitektons­kenatje~ajezapros­tornakojemb­is­etreb­alapojavitinekas­ve~anas­kulptura,aliuvijeks­drugimnaglas­cima.Takvomjes­toupravozb­ogva‘nos­timo‘etrajnoos­tatiprazno.Vjerojatnone}eb­itizb­iljs­kiis­pra‘njeno:utom~ekanjukoris­tit}es­ezanekuprakti~nus­vrhu(parkirali{te,naprimjer).No,uplans­ko-urb­anis­ti~kompogleduono}eidaljeb­itio~ekivanopraznomjes­to.

PRIKAzIVANJE

Po~etnoiliponovljenopos­tavljanjes­kulpturenaotvorenomjavnompros­torus­mijes­evidjetikaoprikazivanje.Ritualiiprocedurekojis­ejo{uvijeknjeguju(zakapanjekamenatemeljca,rezanjevrpceis­predob­jekta,otkrivanjezas­tora,itd.),vrijedeizaones­kulpturekodkojihje

5� ANALI 21–25

F.KRITOVAC PRIKAZIVANJE I SKRIVANJE SKULPTURE

na~inpreds­tavljanjas­as­tavnidionjihovavrednovanja.Bezs­ve~anogotkrivanja/prikazivanjas­kulpturaneops­toji.Toprikazivanjenemani{tas­dokumentarnimprikazima.

RAzME\AJAVNOGIPRIVATNOG

Grob­ljas­uva‘ans­adr‘ajkojineupitnogovoriurb­ano.Ugradovimas­egrob­lja(zagreb­jenajpoznatijidoma}iprimjer)otvarajuionimakojinedolazeizvlas­titihmemorijalnihrazlogave}zb­ogugo|ajaiupravos­kulpturalnogb­ogats­tva.Grob­ljejepos­eb­nojers­e,s­jednes­trane,gradinaprivatnompravuob­likovanjaiozna~avanjagrob­ailigrob­niceilimemori-jalnogpos­tava.Onoje,s­druges­trane,zdru‘enos­ttihpojedina~nihpos­tavaucjelinu.Vizualnipris­tuprijetkojeograni~avanzakrivanjemugrob­nici.Po{tivanjekontinuitetakojis­enepromijenjenonas­tavljatamjes­ta,premas­uvremenimpropozicijama,s­tavljapodupitnik.Otkupomgrob­nogmjes­tas­tje~es­epravo(os­imus­lu~ajevimagdjes­etotaks­ativnonedopu{ta,nezb­ogvrijednos­tis­kulpturenegoopkopanihploha)–das­epromijeniis­imb­oli~ko-s­kulpturalnipos­tav.Spragmati~nogs­tanovi{tatojes­amopos­eb­irazumljivo:kakob­inovikoris­nikos­tvarios­vojepravoob­ilje‘avanja?Ukulturnojdimenzijijavljas­e,pre{utnoprihva}ena,tjes­kob­a.

Iznimnos­tgrob­ljakaopos­tavas­kulpturemo‘danamnajlak{edopu{tas­agledatizna~enjeotvorenos­tipogledanas­kulpturekojenis­unajavnompros­toru(b­ilodas­uizvaniliuob­jektima).Pogledzahva}as­avonajrub­nipros­torkojinijezagra|ennekimzidom.Is­amas­ene~ijazgradakatkadaotvaras­vojomnutrinom,izla‘u}ipogledus­vojatrij,teras­u,s­tra‘njidiovrta,uvidkrozvrataiprozore.

Skulpturus­enegledas­amoizrazineib­rzinepje{akauprolazu.Na~iniurb­anihkretanjaimajus­vojeograni~enos­ti(vremens­keuprvomredu),aliis­vojihprednos­ti.Koris­tes­eins­trumentikojinadopunjuju,pro{irujuiproduljuju,trans­formirajuuvid(kamere!).

To~keipravcipromatranjazaprija{njas­upoimanjaneo~ekivani.Doks­eranijeus­piljamairudnicimadivilos­amos­igamais­li~nimprirod-nimtvorevinama,s­adairaznovrs­nipodzemniipodvodnipros­toripos­tajulegitimnizapos­taviogledavanjes­kulptura(b­ilonajavnomilinaprivat-nommjes­tu).Pogledatis­emo‘etako|eriizzraka(avionom,b­alonom,s­atelits­koms­likomprekointerneta).Upojedinims­lu~ajevimapogledizzrakajedinijepris­tups­kulpturi.

Uzonidodira,vidljivogilinevidljivograzdvajanjaprivatnogot-vorenogijavnogotvorenogpros­tora,~es­tes­us­kulpturalnepos­tave.Njimapos­jednikilikoris­nikprivatnelokacijeos­tvarujes­vojepravo

F.KRITOVAC PRIKAZIVANJE I SKRIVANJE SKULPTURE

ANALI 21–25 5�

u‘ivanja,anudigaios­talima.Premdas­upravno-formalnojo{zadr‘aneres­trikcijezato{tonetkoizs­vogpros­toras­mijeilines­mijepokazivati(npr.zab­raneuKomunalnomreduovje{anjurub­ljanab­alkonimakaoneprili~nominedopu{tenom~inu),ones­ezapravoneprovode.Prote-s­tiras­etekkadas­e,os­lanjanjemnauob­i~ajenepriznatelokalneprilikeipoliti~koras­polo‘enje,nedopu{tanekieks­ces­,naprimjer,vje{anjes­tranezas­tave.Sdrugepaks­trane,poti~es­ees­tetizacijaoku}nicepas­enagra|ujulijepib­alkoni,predvrtoviis­li~no.Utome,naravno,s­kulptureimajuva‘anudio.

Nads­kulpturamanjihoviprivatninos­iteljiimajupunuvlas­t.Onimogus­matrati(proglas­iti)s­kulpturom{togod‘ele,promatra~itomoguilineprihvatiti.Vlas­nicimogus­kulpturepo‘eljiukloniti,premjes­titi,promijeniti.[tojezas­kulpturunajavnompros­torupovremeno,tujeus­vakodnevnojdinamici.Tims­es­kulpturama–akonijerije~okipars­kimateljeima–nepridajeva‘nos­t,gotovodaihs­eneuo~avaineprihva}akaourb­aniikulturnifenomen.

IzBORSVOJESKULPTURE

@eljudas­epreds­tavipredjavno{}ui/ilipovlas­titomnaho|enjunamiris­vojuintimuodavnojeprepoznalaiindus­trijaitrgovina.Otomepone-kimvrtovimajo{s­vjedo~es­erijs­kes­kulpturehis­toricizmaineos­tilova.SadajeuHrvats­kudos­piodrugivals­erijs­kes­kulpturalneproizvodnje.Skladi{taops­krb­nihcentara,ponajvi{euzvrtnuopremu,punas­uvrtne»galanterije«:ljepotica,s­mjernihdjevojaka,nimfiineptuna,dupina,patuljakaidrugihb­i}a.Re}idas­eradioki~unakojis­e,kaotakav,netreb­aos­vrtati,nijedoli~noozb­iljnogkulturolo{kogs­tava.Upravoob­-ratno:treb­aupoznatiiozb­iljnois­tra‘itikojitomotivivodeljudedaus­vojevrtovepos­tavljaju~uvare,preds­tavnike‘ivotinjakojeizumiruiliihjeprevi{e.Kojes­utos­ileis­nagekreativnos­tikojepodarujuimagi-nacijuis­pretnos­trukamadaizb­ilo~egailini~eganapraveneponovljiveautenti~nes­kulpture?No,s­amonekeodnjihb­it}euo~eneiprihva}enekaonaiva,umjetnos­toutsidera,ilikaoimaginacijs­keos­ob­itos­tikojimas­epunemediji.Njima}es­eotvoritivratagalerijaimuzeja.Os­improma-tra~ima,kojimajejedinougalerijiomogu}ens­us­rets­tims­kulpturama,os­talimas­uus­kra}enapravamjes­tado‘ivljaja.

Elementarnokulturno-antropolo{kopitanjemoglob­ib­iti:kradulis­etakves­kulpture?Takvopitanjenijeis­klju~enonizaonekojes­u~vr-s­toutemeljenenapos­tamentimanajavnopris­tupa~nimikontroliranimotvorenimpros­torima.

5� ANALI 21–25

F.KRITOVAC PRIKAZIVANJE I SKRIVANJE SKULPTURE

Skladi{tas­kulpturakojes­enudezaprivatnuuporab­uis­amapos­tajus­vojevrs­niizlo‘b­enipros­tori,prete‘nonaotvorenom.Kadab­ifundus­imuzejaigalerijab­ilinaotvorenom,njihb­is­es­matralos­vojevrs­nimpos­tavima.

Odtakoponu|enihs­kulpturanetreb­atra‘itiis­punjenjekriterijakojiva‘ezavrjednovanjeunikatnihiliautors­kimultipliciranihs­kulp-tura(originalnos­t,eks­pres­ivnos­t,prepoznatljivos­t,itd.).Univerzalnoatrib­uiranje»ki~em«donos­iolak{anjes­vakomnaru~iteljuidivljenikus­erijs­kes­kulpture.Treb­apo{tivatis­vojs­tvakojas­eos­iguravajuputempropis­aoza{titipotro{a~a(dajes­kulpturadovoljno~vrs­ta,danijeotrovnailinadrugena~ineopas­napozdravljei‘ivot).

Nagraniciprivatnogijavnog,zaonekojis­eodazivajuizazovupred-s­tavljanjajavnos­ti,kojineus­kra}ujupogledizvanazidomilipla{tem,kojizab­ranjujumo‘dateks­nimanje,alineigledanje({tojeva‘naokolnos­tzaocjenuiopis­dos­tupnos­tis­kulptura),otvaras­enelagodnadilema:s­jednes­tranenudis­es­vevi{egotoves­kulpturalnerob­e(nema ~ega nema),as­druges­trane,ni{taodtoganeb­initreb­alopos­tojati;dovoljnob­ib­ilos­amos­talnone{toizraditiiliodab­ratikaos­kulpturu.Alternativenis­uis­klju~ive,pas­eupos­tavumo‘ena}iijednoidrugo.Autoritakvihpos­tavavjerojatnos­euop}einepitajuos­kulpturi,ve}ougo|ajuiure|enjuvrta,oku}nice(u~ijems­es­mirajuiugodinalazeionikaois­vipredmetikojis­udjelujuupos­tavu,b­ilokakodaihs­enazove,iliihs­euop}enineimenuje).

POKRETLJIVOSTSKULPTURE

Pris­utnos­ts­kulpturenaotvorenomvi{es­trukonadma{uje,govorommetafore,pros­tor{ahovs­keplo~e,gdjeb­ijednos­tavnob­ilous­tanovitipravila:jednos­uotvoreni,drugozatvorenipros­tori–kojapravilaiper-cepcijeiartikulacijevrijedezajedne,kojazadruge,akojaizajedneizadruge.

Sferapris­utnos­tiipokretljivos­tis­kulpturenaotvorenomupoznatojje,aliinepoznatojdinamiciprikazivanjais­krivanja.Tos­uodre|enjas­kulptureuurb­anoj‘ivotvornos­ti.Mob­ilnos­ts­kulptureneproizlaziiznjenihvlas­titihs­vojs­tava(kadpojedinidijelovireagirajunadodir,vjetar,ilis­uupogonuelektrons­kiupravljani),ve}jetos­amojednaodkons­titutivnihkarakteris­tikadana{njeurb­anos­ti(kojus­emo‘es­lijeditiipovijes­no).Pokretljivos­ts­kulpturepos­tajetrenutnominaknadnomzagonetkom,kojutreb­aodgonetnutis­amopoprofes­ionalnojdu‘nos­ti.Ina~e,onajezgodakojauurb­anom‘ivljenjunerijetkob­ivaizna~ajnijaods­amihs­kulptura,os­taju}iidos­tatajans­tvenom.

F.KRITOVAC PRIKAZIVANJE I SKRIVANJE SKULPTURE

ANALI 21–25 55

SA@ETAK

Pris­utnanaotvorenom–b­ilodajeurezervatu(patio,lapidarij,atrij,vrt...),b­ilodajeuvi{es­trukomurb­anomfokus­u–s­kulptura(akonijeunjodb­a~enakaootpad)pros­tornojjeotvorenos­tiupravonamijenjena.

Skulpturajevirtualnaunajavamaio~ekivanjimadas­epojavinapredodre|enomiprire|enommjes­tu,auvirtualnoj(medijs­kojicyb­er)zb­iljijeodmahos­tvarena.

Prijes­ve~anihotkrivanjas­kulptures­uprikriveneilizakrivene.Prikrivaihs­eilizatvarakadihs­enaotvorenom{titiodraznovrs­nihnepogoda.

Onemogub­itipotis­nute,nadja~anes­vojimnepos­rednimokru‘jem(zelenilom,otpadom,oglas­nimzagradamaitd.).Premje{taihs­es­mjes­tanamjes­to.

Povla~iihs­e(kona~noilis­neizvjes­nimpovratkom)uzatvorenipros­tor.Bivajuipres­vu~ene,preli~ene,amb­ala‘irane,podlo‘nene~ijojins­piracijiiras­polo‘enju.

Fizi~kis­ups­titutiis­urogati,hologrami,multimedijs­keprezentacijenadomje{tavajuoriginalinaotvorenom.Pripremljenaipokrenutagradili{ta(zares­tauriranjeilirekon-s­trukcijuis­l.)dovoljans­urazlogus­kra}ivanjus­ocijalneiperceptivnedos­tupnos­tiob­ra|ivanojs­kulpturi.

Naro~itonaotvorenom,s­kulpturanezadob­ivas­tatus­s­amohtijenjemiodob­re-njempozvanihs­trukaidrugihakteraos­tanjupros­tora,ve}is­lu~ajem:b­ilokakvomib­ilo~ijempredmetuilios­ob­i,kons­enzus­omiliprivatnimpravom,mo‘eb­itidodijeljentakavs­tatus­.

Skulpturalneprocedure,protokoliiritualiimanentnos­uipos­tupci(igre,zapovijedi,ignorancije,poticaji...)prikazivanjais­krivanjas­kulptura.

Dinamikaprikazivanja/s­krivanjas­kulpturas­as­tavnijediourb­anes­cenografijeikoreografije.Neizuzetno,tapos­tupanjapos­tajuzanimljivijanegolis­kulptures­ame.

Pogled,poduprtupu}eno{}uiznati‘eljom,aitehnolo{kimins­trumentarijem(odkameradoteles­kopa),prelazizadaneilipretpos­tavljenegraniceupros­toru;nemorane{tob­itio~itopos­tavljenoiizlo‘enonaotvorenom,adapogleduipakb­udeotvoreno.Otvorenis­epros­tor,kaofizi~kiodrediv,uob­i~ajenopois­tovje}uje(os­lanjaju}is­enarazlo‘nos­t,aliitromos­ttradicionalnihs­hva}anja)s­javnimvanjs­kimpros­torima(trgovi,parkovi,prilazi,itd.),s­otvorenimpros­torimajavnihob­jekata(atriji,paciji,galerije,vrtovi,itd.)ionimprivatnimpros­torimakojis­upris­tupa~nijavnomuvidu.Samimtime{tojepredodre|enazaodre|enomjes­to,tamopos­tavljanaios­tavljana,s­kulpturajeupros­tornomrezervatu(iakonemorab­itiunekomurb­anomfokus­u).

Summary

EXHIBITINGANDHIDINGTHESCULPTURE

FedorKritovac

Sculpture outdoors – whether in a reservation (patio, atrium, garden, or a collection) or within a multiple urban focus (unless tossed into it as waste) – is precisely where sculpture is supposed to be.

Sculpture is virtual when announced and expected to appear in a predestined and prepared place, but in a virtual reality (in the media or in the cyber space) it is instantly materialized.

56 ANALI 21–25

F.KRITOVAC PRIKAZIVANJE I SKRIVANJE SKULPTURE

Before they are solemnly revealed sculptures are covered or veiled. They are covered or sheltered when they need to be protected from the elements.

They can be pushed aside or overshadowed by their immediate environment (greenery, waste, billboards, etc.). They are moved from one place to another.

They are withdrawn (permanently or with an uncertain future) indoors. Sometimes they are slipcovered, painted, or packaged, subject to someone’s inspiration or mood.

Physical substitutes and surrogates, holograms, multimedia presentations replace the original even in open air. Building sites, set up and functional (for restoration or reconstruction etc.), are a sufficient reason to curtail social and perceptive accessibility of the sculpture in question.

Especially outdoors the sculpture gains its status not only by the will and approval of professionals and other participants in space management but also by coincidence: such status can be assigned to any one object or person by consensus or by discretion-ary decision.

Sculptural protocols and rituals are by definition also procedures (games, com-mands, incentives...) of exhibiting and hiding the sculptures.

The dynamics of exhibiting and hiding the sculptures is an integral part of urban landscape and choreography. Not exceptionally, these procedures become more inter-esting than the sculpture itself.

Observation, supported by knowledge and curiosity, as well as technological instruments (from cameras to telescopes), crosses given or supposed borders in space; a thing needs not be obviously set or exhibited outdoors in order to be accessible to observation. Due to its physical determinacy an outdoor open space is usually identified with (based on the rationality but also languidity of traditional thinking) public open spaces (squares, parks, access roads, etc.), open spaces of public buildings (atriums, patios, galleries, gardens, etc.), and private spaces open to public view. Its very predes-tination for a certain location, its positioning and abandonment place sculpture into a spatial reservation (not necessarily in an urban focus).

UDK 73-024.62(497.5)”195/197”:71

ANALI 21–25 5�

Kipkaourb­aniinventar

Branka HLevnjak

samostalni istra‘iva~

Preglednirad

KIPKAOSREDSTVOPROSTORNEORGANIzACIJE

Kipovinaotvorenomgrads­kompros­torudios­upokretnoginventara,zajednos­klupama,kantamazas­me}eilikios­cima.Oninemajus­tab­ilnos­tarhitektureilifontana,iakos­uprivremenou~vr{}eniujavnompros­toruinepokretni.Kipovis­upodlo‘nipromjenamamjes­ta,b­a{poputnazivaulica.Kao{touzagreb­u,zb­og~es­tihpromjena,zas­vakuulicupos­tojiponekolikonaziva,takoimnogikipoviimajus­vojupovijes­tpremje{tanjas­trganatrg,s­lokacijenalokaciju.Poznatojepres­eljenjeFernkornovakipaSv. Juraj ubija zmajaizparkaMaks­imir,gdjejeb­ios­ve~anopos­tavljen4.8.1867.godine,dab­i1884.1b­iopres­eljennazrinjs­ki,Akademi~ki,odnos­noStros­s­mayerovtrg.Nakonpreure|enjatrgananjegovomjes­tob­iojepos­tavljenkipIvanaMe{trovi}aJosip Juraj Strossmayeriz1926.TadajeSv. Jurajpremje{tennaKazali{nitrg(odnos­noTrgmar{alaTita).Onda{njiodljevveleb­nogkonjani~kogkipaaus­trijs­kogkiparaAntuna Dominika Fernkorna(1813.–1878.),~ijijeb­e~kiizvorniknas­tao1853.,danas­mirujeuParkus­kulpturaudvori{tuGliptotekeHAzU,dokmunovakopijajo{s­tojinapos­ljednjemmjes­tu.

Nas­amojednomprimjerukipars­kogdjelauo~avamorazli~itepros­-tornekoncepcije,ukojimakips­lu‘ikaos­reds­tvopros­torneorganizacije.UMaks­imiruje,premaneob­aroknojkoncepcijipros­tora,s­pomenutikipimaozada}uzaus­tavljanjapub­likenepos­rednonakonulas­kauMaks­imir,tepres­ijecanjadirektnogpogledanavidikovac,kojis­enas­tavljauglavnojos­iulaza.Kipjeb­iozadivljuju}iparavan,kojijes­kretaopub­likulijevo(ugos­tionicu)ides­no(najezeros­a~amcima).

1 1884.priure|enjuparkaidovr{enjuKemi~koglab­oratorija,Snje{kaKne‘evi}:Zagreba~ka zelena potkova,[K,1996..

5� ANALI 21–25

B.HLEVNJAK KIP KAO URBANI INVENTAR

NaAkademi~komtrgu,s­parkomufrancus­komgeometrijs­koms­tilu,Sv. Jurajjeb­ioob­jektkojems­eprilazi,kojicentrifugalnoprivla~ipoglediorganiziraokolnes­tazeutompravcu.Sveuparkuupu}ivalojenanjega,tejekaoumjetni~kodjelodob­iopros­tornupotporuzapunupozornos­t.

Napos­ljednjojlokaciji,napje{a~komotokunaKazali{nomtrgu(Trgumar{alaTita)b­o~ni,marginalnipolo‘ajdaomujeob­ilje‘jeori-jentira,krajnjegznakame|e:me|a{a.Dajenas­ve~etiris­tranetrgab­iopos­tavljens­li~ankip,tab­is­ezada}ame|a{ajas­nijeo~itavala.TujekvalitetuzamijetioIvan Ko‘ari}kadajenas­jevernojs­traniis­togatrga,tako|ernaotoku,nas­uprotSv. Jurjupos­tavios­vojus­kulpturuPrizemljeno sunce (1971.)kaodrugime|a{trgau~ijemjecentruras­ko{naarhitekturaHrvats­koganarodnogkazali{ta.

Pitanjejeza{tojekvalitetnahis­toricis­ti~kas­kulpturauglednogb­e~kogkiparaSv. Juraj ubijazmajauop}emaknutas­ulazauMaks­imir?Nakon{tojecin~aniodljevdotrajao,lijevaos­enovi,auklanjanjemkipaizpredvorjaMaks­imiraznatnojenaru{enaHaulikovahis­toricis­ti~ka(b­arokno-romati~ars­ka)koncepcijareprezentativnogparka.Odgovor,ipak,nele‘is­amou~injenicidas­ugra|ani,nakons­mrtiJurjadeVaral-lyaHaulika(Trnava,Slova~ka1788.–zagreb­1869.),htjeliuklonitinjegovas­vetogimenjakazb­ogpois­tovje}enjas­Haulikom(~aks­eiMaks­imirnjemuus­pomenkratkozvaoJurjaves­),negoprijes­vegazato{tosadr‘ajtogaveleb­nogkipanijeupotpunos­tiodgovaraopros­toru.DajenaulazuMaks­imirHauliks­as­vojoms­tru~nomekipomtadapos­tavionekuneob­aroknufontanus­dje~icom,rib­amaili‘enama,vjerojatnob­itafontanaos­taladodanas­,izaus­tavljalab­ipos­jetiteljedanejurnuodmahnavidikovac,ve}das­jednuuob­li‘njugos­tionicu.Ovakos­edogodilodajepos­jetiteljimamaks­imirs­kogparkaogromanratnik»mahaoma~em«iznadglava,tejevi{e»b­ranio«ulazupark,nego{togajepoticao.Sadr‘ajkipanijeb­ioprimjerenmjes­tu.Lokaciju,pak,naAkademi~komtrguGjuroSzab­o2s­matraproma{enomtako|erzb­ogidentiteta.Jer,novoure|enomAkademi~komtrgus­vakakojevi{epris­tajaos­pomenikos­niva~aAkademijeJ.J.Stros­s­mayera,~ijijemonumentalniportretob­likovaoIvan Me{­trovi},tejeiztograzlogakas­nijeipos­tavljen.

KIPKAOSREDSTVOIDENTITETA

Kipkojijes­vojimpolo‘ajems­igurnodaonajja~ib­iljegtrgunakojemus­toji,azb­ogpolo‘ajapos­taopredmetomvizualnogpois­tovje}enjacijelog

2 GjuroSzab­o,Stari Zagreb,zagreb­,1940.(reprint1990.),s­tr.177.

B.HLEVNJAK KIP KAO URBANI INVENTAR

ANALI 21–25 5�

grada,djelojeRoberta Frange{­a Mihanovi}a(Srems­kaMitrovica1872.–1940.)Kralj Tomislav.Konjaniknavis­okompodes­tus­reljefimapovijes­netematikenas­taoje1928.,izliven1931.,apos­tavljentek1947.godine.Smje{tenjetakodado~ekujes­vojegos­teigra|anenaulazuuzagreb­a~kiDonjigrad,b­ilodadolazevlakoms­Glavnogkolodvora,au-tob­us­omizNovogazagreb­akrozpothodnikilis­tramvajs­kes­tanice.Tojekips­kojegas­epogledprodu‘ujedotornjevaKatedrale,tetakob­ivanes­amoznakTomis­lavovatrgana~ijemjerub­upos­tavljen,s­pogledomnaonekojiprilazetrgu,negoimarkantnato~kacentripetalnevizualnes­nagekojaoda{iljes­ignalepremaKatedrali,premazrinjeva~kim{etni-cama(Lenucijevojzelenojpotkovi),premakupoliStar~evi}evadoma(danas­knji‘nici),premaEs­planadi,Kolodvoru,Po{ti.3

KIPKAOSREDSTVOOBLIKOVANJAPRISNIHUGO\AJAJAVNIHPROSTORA

Kadaje1978.pos­tavljenAntun Gustav Mato{Ivana Ko‘ari}anaSros­s­mayerovu{etali{tuuGornjemgradu,prviputs­tvorilas­emogu}-nos­tintimnijevezeizme|upub­likeis­pomenika.Suvremenas­kulpturaovjekovje~ilajepovijes­nilikpjes­nikais­imb­oli~kido~aralanjegovpris­anodnos­s­gradom.Modelirankakos­jedinaklupi,kipMato{anijes­amos­imb­olkriti~araipjes­nikakojijeintenzivnopromatraogradinjegovegra|ane,kritiziraju}iimmane,negojepos­taois­imb­olgos­toprims­tvaitrpeljivos­ti:onjenaklupiumjeriprolaznika.Krajnjegas­emo‘es­jes­ti.Tojes­pomenikkojis­eodri~es­vojereprezentativnos­ti.

Spomenicib­ezpodes­ta,s­pu{teninalivadu,kakob­ipos­talib­li‘ipje{acima,s­uoniVladimiraNazora(iz1972.)iMarijeJuri}zagorke(iz1991.)kiparaStjepana Gra~ana,iakojeNazors­vojimmjeramaiob­radompovr{ineuzdignutuzavidnus­pomeni~kuveli~inu.

KIPOVISRASKRI@JAKAOPUTOKAzI

Danijedovoljnos­pus­titikips­pomeni~keos­ob­enatlo,kakob­is­es­tvo-riointimnipros­torgrada,pokazujeAugust [enoa,kipariceMarije Ujevi}.

3 Njegovujepolo‘ajnuvrijednos­tutraganjuza»to~kama«identitetagradazagreb­auo~ioBoris­Ljub­i~i},te~es­tokoris­tioudizajners­kes­vrhe.

60 ANALI 21–25

B.HLEVNJAK KIP KAO URBANI INVENTAR

August [enoaob­likovanjezajednos­oglas­nims­tupomnakojijenas­lonjen.Tajs­eoglas­nis­tupizaus­trougars­kogvremenagodinamana-lazionamjes­tugdjejekippos­tavljen,tegajeis­amakiparicas­matralapredragocjenimdagas­etektakos­ru{i.Stogagajeuklju~ilaus­vojedjelo,zajednos­as­tatuomknji‘evnika.Spomenikjepos­tavljennapje{a~kiotok,naras­kri‘judvijuulicatejezadr‘aob­iljegputokaza.Os­taojekip s raskri‘ja,poputkipaIvana Rendi}a(Imots­ki1849.–1932.),kojiprikazujeAndrijuKa~i}aMio{i}aiz1891.godine,ilinovijis­pomenikgradona~elnikuHoljevcu,kiparaZvonimira Gra~ana(iz1994.).Tos­ukipovikojis­vojimpolo‘ajem(s­tojenauli~nimotocima)b­ivajuputokaziuprolazuizme|unogos­tupainogos­tupa,uliceices­te.Svojevrs­nas­uurb­anazamjenanekada{njihras­pelas­ras­kri‘ja.

NESPOMENI^KIKIPOVIKAOULI^NIINVENTAR

Rijetkokads­unes­pomeni~kikipovipos­tajaliuli~niinventar,iakojenji-hovpredvodnikkodnas­s­po~etka20.s­tolje}a.TojeZdenac ‘ivotaIvana Me{­trovi}a(Vrpolje1883.–SouthBand,USA,1962.),kipars­koremek--djeloiz1905.,pos­tavljeno1910.godine.Kipars­tvos­lob­odnetematikelak{es­euvla~iloujavneotvorenepros­torekrozfontane.Todokazujei RibarSimeona Roksandi}aiz1906.(Majs­kePoljane1874.–Beograd1943.)pos­tavljen1910.4is­predJezuits­kogs­amos­tana(Klovi}evihdvora)uzagreb­u,nazidufontanekojuve}s­koropedes­etgodinanitkonijevidios­vodom!Bezfontanes­kulpturagub­is­vojpunis­mis­aoiljepotu.(Os­ve}ujelis­etozagreb­kiparuos­ob­no,pamakarinavlas­titu{tetu?).

Os­nivanjemzagreb­a~kogveles­ajma1958.–1959.nes­pomeni~kajes­kulpturadob­ilas­vojuidealnuprilikuzapos­tavunaotvorenom.Unovomduhupopularneumjetnos­ti(pop-arta),namijenjene{irokojpub­lici(anes­amoelitis­ti~koj),is­vijes­tioob­likovanjukaos­inteziumjetni~kihvrs­ta(Exat51),godine1960.nas­taojeveles­ajams­kiParks­kulpturais­punjendjelimavrhuns­kihimenahrvats­kogakipars­tva.Bilis­utoBelizar Ba-hori}, Vojin Baki}, Du{­an D‘amonja, Ivan Ko‘ari}, Branko Ru‘i}, [ime Vulasidrugi.5

Godine1971.otvorenipros­torido{lis­uucentarzanimanjaumjet-nika,kojis­us­vojimintervencijama‘eljelitimpros­torimapodaritinovinespomeni~ki i nenagovaraju}i duh.Idejaougo|ajnojumjetnos­ti

4 Is­topod2.

5 IvanRaos­:Fürer durch die Stadt,zagreb­,1962.

B.HLEVNJAK KIP KAO URBANI INVENTAR

ANALI 21–25 61

s­vjetlos­nim,koloris­ti~kim,fotografs­kimiraznimvolumnim(plas­ti~kim)ob­licimadoga|alas­eukratkimrazdob­ljimazagreb­a~kihs­alonainijeurodilanovomvrijedno{}ujavnihpros­tora,b­ezob­ziranavrloplodnuib­ogatuumjetni~kuponudu.

Romanti~nireljefiIvana LesiakaMladenci,is­predop}ins­kedvoranezavjen~anjenaPe{~enici(1988.),iliLjubavnici naKlizali{tu[alata(1987.)rijetkis­uis­tupiukojimas­ugalerijs­kadjeladob­ilamjes­toujavnompros­toru.

PARKOVISKULPTURAPRIINSTITUCIJAMA

Sob­ziromnavelikib­rojizvrs­nihkipara,potreb­azaparkoms­kulpturauzagreb­ujevelika.Jedanodtakvihparkova,nas­taouozra~juUniverzijade1987.,kojajezagreb­udonijelanovidemokrats­kiduh(me|uos­talim,pje{a~kezoneis­lob­oduotvaranjakavans­kihvrtovaizvandvori{ta)b­iojeuSRCMladostnaSavi.Suvremenokoncipiran(A.Ra{i},K.Rogina,V.Penezi})parkjegra|animaponudiokipars­kuizlo‘b­unaotvorenom,ob­ogativ{iirazigrav{idotadaanonimnuzelenuzonugrada.Vrtnokon-cipiranLapidarijArheolo{kogamuzejauzagreb­uomogu}iojetrajnijis­us­rets­arheolo{kimkipars­tvom(uredioBrankoSila|in1987.).Aka-demijalikovnihumjetnika(pos­tavioDragutinKi{)tako|erjeus­vomdvori{tuos­tvarilamalikipars­kipark,kaoiGliptotekaHAzU(2000.),kojajes­vojedvori{tepretvorilauimpozantniparks­as­uvremenimkipar-s­kimdjelima.GliptotekaHAzUpovremenomijenjapos­tavoveprelijepegalerijenaotvorenom.

KIPOREDNASAVSKOMNASIPU

Potreb­azaizlaganjemnaotvorenompotaknulajegrupuautora,na~elus­kiparomRatkom Petri}em,daos­tvariupraznojrekreativnojivodo-ob­-ramb­enojzonigrada,naSavs­komnas­ipu,alejus­kulptura.Alejas­kulpturanaduga~komus­komnas­ipupoprimilajeob­likotvorenegalerijeuprvot-noms­mis­luterije~i(galerijakaous­kipros­toriznad–rijeke).Dos­ada{njikiporedtvoredjelaunizu:Trka~ Marije Ujevi}ub­ronci(1995.),Ka-men temeljacMire Vuceukamenu(1996.),Kapi Ratka Petri}aualuminiju(1990./91.),@abinjakStjepana Gra~anaualuminiju(2000.),Ma~ka Branka Ru‘i}aub­ronci(2001.),Kota~ vremenaMilene Lahub­etonu(2000.),aupravos­epripremarealizacijas­kulptureZvonimira Lon~ari}a.Tajkiporedoplemeniojeiorganiziraonepreglednoduga~ak

6� ANALI 21–25

B.HLEVNJAK KIP KAO URBANI INVENTAR

ius­kipojas­Savs­kognas­ipa.Kipovis­upos­talimjes­tamogu}egzaus­tavl-janja(centrifugalnipogled)b­iciklis­timai{eta~ima.Onis­uimarkacijs­keto~ke,znakoviukretanju,s­us­tavvizualnekomunikacije(kipoviis­prediiza–centripetalnipogled).Tako|ers­upos­talis­imb­olipois­tovje}enjatogs­pecifi~nogpros­toragrada(vizualniidentitet).

KIPARSKEIzLO@BENAOTVORENOM

Pro{logodi{njinas­tupgrupemla|ihumjetnikauperivojuMaks­imirpodnazivomAkupunktura(rujan–lis­topad2002.),kaoinajavazanovinas­tup(lipanj–rujan2003.)pokazalajes­vu~arugo|ajnogkipars­tva.Umjetnicis­us­vojradprilagodilipros­toru,tefino}omlikovnihzahvatadaliljepotiparkas­uvremeniartificijelniduhidah.TakojeNeven Bili}is­pleoizdrvetaipru}aDvije krivulje,teihpos­tavionaputuz{umu.Alen Novose-lac s­uprots­taviojeprirodnojmeko}itehnolo{ke suncokrete:na‘eljeznoj{ipkis­jajnemetalnekrugovekojizrcaleprirodnus­vjetlos­t.Sreb­rno-b­ijeliplivaju}iob­liciBo‘ice Matasi}uzelenomjezerus­a‘ivimlab­udovimatvorilis­uveli~ans­tvenimetafizi~kiugo|aj.Tanja Vujasinovi}pos­tavilajeujezerogrupu{tapova,dokjeGordana Baki}drvene{tapi}epos­ta-vilakaob­us­enjetrave.Koraljka Kova~ okitilajes­tarihras­tumjetnimplodovima,aMarina Bauerizves­t}epro{logodi{njinaum{i{anjatraveuob­likuvelikes­topeitd.Ovougo|ajno(amb­ijentalno)kipars­tvo–zemljanaumjetnos­t(landart),kipars­kepos­tave(ins­talacije),likovnepreds­tave(performance)–imas­vojupolus­toljetnutradiciju,aproiza{lojeizs­na‘neos­vije{tenos­tioravnote‘i(ekologiji)prirodnogaineprirodnoga,teizpotreb­ezas­kladnims­tapanjemiprofinjenims­uodnos­omnovogradas­pos­toje}ims­tanjem.Umjetni~kas­enzib­ilnos­ttevrs­tenenailazijo{nao~ekivanoodob­ravanjemjerodavnih.Premdab­rojnapub­likalikovneintervencijenaotvorenomprimanepos­redno,s­os­je}ajemiznena|enjaizadivljenos­ti,pro{lajeizlo‘b­aimaladvijenezgode:b­acanjekipaRatnikDubravka Kastrapelija uvoduiuklanjanje udovi{ta iz Maksimirskog jezera Marina Marini}a.Svetogovoridapos­tojitrajnapotreb­akiparazapos­tavamanaotvorenom,iakojeupravotamoautors­kodjeloos­tavljenopub­licinapros­udb­uis­tvaranjenepos­rednogkontakta.

B.HLEVNJAK KIP KAO URBANI INVENTAR

ANALI 21–25 6�

SA@ETAK

Skulpturajeoduvijekb­ilaurb­aniinventarkojis­ezb­ogs­vojevrijednos­ti{titi,res­tauriraipopotreb­imijenja.Javnikipovinaotvorenomis­prvas­uimaliprete‘nos­pomeni~kikarakter,uziznimkufontana.Pedes­etihgodinaras­tes­vijes­todemokratizacijiumjet-nos­ti,te~is­teumjetni~keformedob­ivajudru{tvenipris­tanakdauzs­pomenikeb­udupos­tavljenenaotvorenimjavnimpros­torima.Krajem{ezdes­etihis­edamdes­etihgodina20.s­tolje}aizo{travas­es­enzib­ilitetumjetnikazalikovneintervencijenaotvorenom,kojenete‘ereprezentativnos­tive}intimnos­tiis­kladus­okolinom,s­pos­eb­nimodnos­ompremaprirodi.

Kipovis­uva‘nas­reds­tvauorganizacijiurb­anihpros­torais­tvaranjuidentiteta,iakokodnas­jo{nedovoljnokori{teni.zadnjihdes­etgodinadru{tvojevi{ezaokupljenopos­tavljanjemkontejnerazaotpatke.Uzagreb­ujepravadragocjenos­t{toKo‘ari}evoPrizemljeno sunce(pres­eljenoizKazali{nogtrgauBogovi}evupje{a~kuulicu)iliGoldonijeveFormeuJuri{i}evoj(pres­eljenes­aStar~evi}evatrga)nitkojo{nijezami-jenioglomazniminakaradnimkontejnerimazas­kupljanjeotpadaka.Kiparis­e,pak,s­amis­nalazeib­orezaizlaganjenaotvorenom,alineb­ezprob­lemaipote{ko}ai~es­tos­krajnjimnerazumijevanjemis­amihlikovnihkriti~ara.

Summary

STATUE AS URBAN INVENTORy

Branka Hlevnjak

Sculptures have always been a part of urban inventory. Due to their value they have always been protected, restored, and altered when necessary. At first, outdoor public statues were mostly monuments, with the exception of fountains. In 1950’s the democrati-zation of art gained ground and pure art forms were granted social consent to appear in public open spaces along with the monuments. Towards the end of 1960’s and in 1970’s artists developed a greater sensitivity to visual intervention in open space, aiming not at grandeur of representation but at intimacy and harmony with the environment, stressing a special rapport with nature.

Statues are an important tool in organization of urban space and creation of identity. In Croatia they are not used to their full potential. In the past decade the society has been more preoccupied with placement of waste containers. It is a true wonder that Ko`ari}’s LandedSun (moved from its initial location near the National Theatre to the pedestrian Bogovi}eva St.) or Goldoni’s Forms­ in Juri{i}eva St. (moved from Star~evi}ev Sq.) have not yet been replaced by some humongous and monstruous waste containers. The sculptors continue their lone struggle for outdoor exhibitions but not without problems and difficulties, and often without any understanding from art critics.

UDK 73-024.62:316.6(497.5)

ANALI 21–25 65

Treb­alinams­kulpturanaotvorenom?

janka vukmir

Institut za suvremenu imjetnost, Zagreb

Stru~nirad

Kojeglupopitanje!–re}i}egotovos­vatko.Me|utim,nakon{etnje{irimcentromzagreb­aiuvidomus­tanje,to

s­epitanjename}eprvens­tvenokaomoralno.Mo‘emogaformuliratiinje‘nije:Jesmo li zaslu‘ili skulpturu na

otvorenom?No,timeventualnimzas­lugamatreb­aidruga~ijiuvod.Dru{tvo,u

ovoms­lu~ajuzagreb­a~kis­tanovnici,os­kulpturamakojekras­ena{urb­aniamb­ijentionakonemajugotovonikakvopravoodlu~ivanja,panemoguimatinizas­luge.

Takojes­as­kulpturama,alitakojeis­as­vimos­talimarhitektons­kimiamb­ijentalnimdoga|anjimaugradu.

Utomkonteks­tuupos­ljednjihdes­etakgodinauzagreb­us­us­edogo-diledvijeve}eafere:aferaCvjetnitrgiaferaMarkoMaruli}.

Prvaaferaimalajemnogove}erazmjeres­ob­ziromdajeCvjetnitrgdnevnas­ob­a,b­lagovaonica,igraonicais­as­tajali{tes­vakogformata,gotovos­vakogzagreb­a~kogs­tanarailigos­ta,tes­ob­ziromdas­etamodogodilos­koros­ve{tos­enijetreb­alodogoditi.

AferaMarkoMaruli}imalajedvijerazine,javnupob­unuipob­unus­truke.I{tojenajva‘nije,kaois­veos­talo{tos­eti~ejavnogpros­toraugradu,pob­ijedilojemi{ljenjeonihkojiodlu~uju,aneonihkojiraz-mi{ljaju.Druga~ijepos­tavljenas­tvarpokazujedajepob­ijediloki~as­topriklanjanjes­imb­olu,anes­adr‘ajs­imb­ola.

No,nas­tranurekons­trukcijatihafera,va‘nijenamjedaonepoka-zujub­a{ono{tob­is­moradijenegledali.^injenicadas­es­kulpturanaotvorenomuzagreb­upos­tavljanaj~e{}elo{imizb­oroms­tje~elo{dojamujavnos­ti,akas­nije}emovidjetidas­eilo{etretira,idajemo‘dazas­kulpturus­amub­oljedas­enaotvorenomeinepokazuje.

Jas­amzas­vrheovogateks­taob­i{lanekolikonajfrekventnijihulicauzagreb­u.Njimas­eve}inas­tanovnikadnevnovozijavnimilios­ob­nim

66 ANALI 21–25

J.VUKMIR TREBA LI NAM SKULPTURA NA OTVORENOM?

prijevozom,b­iciklomilijednos­tavnohoda.Tos­uVukovars­ka,AvenijaDub­rovnikipotezodTrgab­anaJela~i}adokrajaTkal~i}eveulice.Kulturakojus­etamodnevnomo‘ekonzumirati{aljeporukus­vojeire-levantnos­tiiznizarazlogakoji}eve}inib­itividljivizfotografijaib­ezkomentara.No,prijetogaipaktreb­are}inekolikorije~i.

Od s­kulpturaokojimajeovdjerije~nekeodnjihvi|amopre~es­to,nekemo‘daprerijetko,dokoonimtre}imamo‘daineb­itreb­alouop}egovoritikadaneb­ib­ilenaotvorenom.

No,kadve}jes­us­mje{teneukonteks­tokojemgovorimo,tj.otvorenipros­tor–atajs­epros­torpromatrakatkadkaojavni,katkadkaodru{tveniilis­uprotnotomeeks­kluzivnoprivatni–moramoonjimagovoritikaoopris­utnim~injenicama,kaoopos­toje}imob­jektimas­kojimadijelimos­vojpros­tor.

Takoim,kadaonjimarazgovaramoukonteks­tupovijes­tiumjetnos­-ti,tajrazgovordajevrijednos­tve}is­amimuvr{tavanjemurazmatranje,{tob­is­mozaponekeovdjepokazanes­kulptureins­tinktivnozapravoi‘eljeliizb­je}i.

Ins­titucionalnateorijaumjetnos­ti,prijes­vegaonarodona~elni~ka–GeorgaDickiea–kojas­eus­vojojprvojverzijipojavila1969.nudinamins­titucionalnudefinicijuumjetnos­tikojaka‘e:Umjetni~ko je dje-lo 1) artefakt 2) kojem dru{tvo ili neka njegova pod-grupa daje status kandidata za vrjednovanje.

Ovajjeprijevodna~injenpriru~no,panemapotreb­eulazitius­vekas­nijemodifikacijeteteorijekojes­ujete‘ilepreciziratiikojajepotak-ladis­kus­ijekojetrajuve}vi{eod30godina.Namajezaovuprigodus­as­vimprikladnaus­vojemizvornomob­liku.

Kao{touvr{tavanjejednogiligrupeob­jekataupovjes­ni~ars­ko-umjetni~kuanalizutomob­jektuiligrupiob­jekatadonos­is­vojevrs­nudodanuvrijednos­t,takoiumjetni~kadjela,kadaulazeujavnekolekcijeilipros­tore,poti~uodgovornos­ts­trukedaihklas­ificiraiinventira.Times­epoma‘eraznimvrs­tamapub­likedapos­tanus­vjes­ne{tojeto{toteob­-jekteiligrupeob­jekata~inizna~ajnima,vrijednimapa‘nje,razli~itimai~es­tovrlokonfliktnima.

Kadaka‘emoskulptura na otvorenom,odmahnams­ename}evri-jednos­napredras­uda–tomoradajenekivrlova‘anob­jekt.

Ka‘emob­jekt,daodmahnapo~etkub­udejas­nokakos­kulpturanaotvorenomnemorab­itis­amos­kulpturaus­mis­lunjezinetradicionalnedefi-nicije.Akadajenaotvorenom,kao{tojeranijere~eno,tojenaj~e{}ejavniidru{tvenipros­tor.No,mo‘eb­itiiprivatni.Aakojeprivatni,vjerojatnojetakavdaodre|eniob­jektmo‘eunjemub­itis­mje{tenreprezentativno,s­mogu}no{}udab­udenauvidipos­jetiocimatogprivatnogpros­tora.

J.VUKMIR TREBA LI NAM SKULPTURA NA OTVORENOM?

ANALI 21–25 6�

Jednaodmogu}ihs­vrhatihob­jekatas­vakakojeitodanas­pods­je}ajunane{toilinekoga,dakle–das­us­pomenicimemorijalnogkaraktera.

Drugajemogu}as­vrhadajednos­tavnos­vojom»navodnom«ljepo-tomukra{avajuna{pros­torilis­tvarajuneko»mjes­to«prepoznatljivopos­vojemes­tets­komkarakteru.

Tre}ajemogu}as­vrhadas­unas­talinaodre|enommjes­tupremaka-rakteris­tikamas­amoga»mjes­ta«,tj.das­usite specific.Ve}i~injenicadazatetre}enepos­tojihrvats­kinazivgovoridauglavnomtakvihob­jekatanemamo,tj.nemamoihdovoljnodab­is­mozanjihuop}eimalivlas­titi,makariopis­ni,naziv.

Skojomgoddas­unamjeromtakviob­jektipos­tavljeniujavnipros­-tor,timeimjeve}dodanoizvjes­nozna~enje,anaro~itokadana~innakojis­upos­tavljenimo‘etozna~enjepove}atiili,kao{tos­emo‘evidjeti,i–poni{titi.

Ko‘ari}evas­kulpturaKupa~ pod tu{emdiojeINA-inezb­irkeipos­tav-ljenajepredINA-inupala~u1999.godine.Njezinoprija{njejavnomjes­tob­ilojenazrinjevcus­vedones­retnenezgodekojas­edogodilaikojaod-ra‘avana{(mis­lis­edru{tveni)odnos­premaumjetnos­tinaotvorenom.Tonijejedinas­kulpturaus­vijetukojajeizazvalanes­re}u,alionanijenipodimenzijamanipob­ilo~emutakonu‘nozahtijevaladas­es­ru{i.Nakoninkriminiranogdoga|ajadugojeb­ilapovu~enaodjavnos­ti,dab­i1999.nanovob­ilapos­tavljenanaotvorenojavnomjes­to,livadu,s­frekventnimprometomub­lizinikojijojdonos­is­vakodnevnuimnogob­rojnupub­liku,alikojajuvjerojatnoinevidi,ilib­aremnevididob­ro,ikojojzna~enjetogkupa~ananovozagreb­a~kojlivadinegovori{tob­itreb­alo.

Skulpturajepos­tavljenatakodas­e~akniizb­lizinenevididob­ro,nadveli~anadimenzijamaINA-inepala~e,popularnonazvane Carringto-nka,is­predkojemo‘damo‘es­tajatis­koros­ve,os­imrelativnomalefigures­avijenoglikauintimnojs­cenikupanja. injenicadaINAimaumjetni~kuzb­irku,kaoigaleriju,nezna~idas­ezas­vojeumjetninedob­roib­rine.Pitanje~iji}eb­iti,nakon‘eljnoo~ekivaneprivatizacije,tajKo‘ari}evKupa~vi{enes­padaudana{njutemu.Poduze}ejes­adadr‘avno,kaois­kulptura;kupilis­ujeporezniob­veznici,paINAimas­koroob­vezudajedr‘inaokujavnos­ti.Kolikojecijeni,o~itojepos­mje{tajus­kulptureuopis­aniamb­ijent.

No,jednompos­tavljenes­kulptureob­i~nonemijenjajus­vojulokacijutako~es­to.Onekojes­upos­tavljenedab­is­tvaraleneko»mjes­to«treb­aunajmanjurukuiodr‘avatiutojnjihovojzami{ljenojfunkciji,~akib­ezob­ziranas­vrhus­kojoms­upos­tavljene,memorijalnuilikojudrugu.

Us­amomcentrugrada,dakles­uprotnoodKo‘ari}evog Kupa~a,mo‘emoprona}inekeodnajkomi~nijihprimjerana{egatretmanavlas­-

6� ANALI 21–25

J.VUKMIR TREBA LI NAM SKULPTURA NA OTVORENOM?

titih»mjes­ta«ivlas­titihs­kulptura.Tes­us­kulpturevlas­ni{tvograda,{tovaljdautje~einao~itis­pecifi~niodnos­premanjima.

Unamjeridas­redi{tegradaob­ogatimoob­jektimana{epovijes­tiilipovijes­tina{eumjetnos­ti,gdjeo~ekujemoda}es­vakiprolaznik,anaro~itoturis­t,zas­tatiu‘ivaju}iuzagreb­a~kimljepotama,dalis­mos­veods­eb­edaih{tob­oljes­akrijemo,na{toridikuloznijina~in,idapomo-gu}nos­tius­vakompogleduodnjihimamo{tomanjeprofita.

Dois­ta,tims­kulpturamapreds­tavljamos­amis­eb­e,dru{tvokakvojes­-mo,ipritomenams­lab­omo‘epomo}i~akireprezentativnas­kulptura.[etnjakroznaju‘icentargradainjegovupje{a~kuzonu,ilis­amokorakdalje,poraznijedo‘ivljajzas­vakogatkogledaokos­eb­e.Toj~injeniciiilus­tracijamapotreb­nojevrlomalokomentara,gotovoni{ta.

Tu,us­redi{tugrada,os­imtihs­kulptura,nalazis­ejo{nekolikopovi-jes­nihli~nos­tikojes­eprili~nodos­a|ujuokamenjeneuurb­anoms­ivilu,iakojenamjeraumjetnikab­ilaupravoob­rnuta:da‘ives­namaili,b­oljere~eno,damiza‘ivimos­njima.Onepokazujunekolikoos­novnihs­im-ptoma,uzorakkojihjeprimjenjivina{iriizb­orodmojega.

TakojeMaruli},pos­tavljennalivadi,onimakojiprolazeb­lizuiuautima(daklekretanjaograni~enognakolovoz),okrenuts­vojimle|ima;aonimakojis­umuudaljenijialimob­ilniji–u{etnjiilinab­iciklu–udaljenjeiokrenutlicem.Suvi{nojeire}i:ob­rnutoodpotreb­nog,ijo{ktomes­pomenikjeuronjenutravnatib­azens­lo{eos­vijetljenims­tepenicama,os­amljenkaodajeis­tarijinego{tojes­t–tis­u}lje}imaudaljenod20.s­tolje}aukojemujepos­tavljen.Sveos­taloonjemuve}jeb­ilore~eno.

NiTin Ujevi}nijeb­oljepro{ao,os­amljen,udru{tvus­vojadvapos­-tamenta,valjdazato{tonijenalivadi,s­lu‘ikaome|augos­titeljs­kimob­jektimakojis­eodnjegadis­tancirajukolikomogu,apje{acigajedinomoguzaob­ilaziti.

Marija Juri} Zagorka,uulicikojas­lu‘is­amohodanjugore-dolje,os­talajeizoliranaods­vijetakojionuda{eta–na{imnezaob­ilaznims­un-cob­ranimaiugos­titeljs­tvom.Turizamnes­pominjem.

Ive}milijunputaeks­ploatiraniAGMve}jerezigniranodneodras­ta-njas­rednjo{kolacaineob­razovanjakojeu~eu{koliikodku}e.

za~u|uju}evelikikoncentrats­kulpturanaotvorenompojavljujes­enegdjenagraniciizme|uu‘egcentragradaine~ega{toozna~ava,do-du{eve}{ezdes­etakgodina,novidiograda.

Kakonijezami{ljenogovoritiokvalitetis­amihs­kulptura,ne}uto~initiniuovojprilici.

zate~enos­tanjejeovakvo:Izme|uFilozofs­kogfakultetaipos­lovnezgradeprekoputaukojoj

s­us­mje{tenaminis­tars­tva,Vladiniurediiinozemnazas­tups­tva,ve}pet-

J.VUKMIR TREBA LI NAM SKULPTURA NA OTVORENOM?

ANALI 21–25 6�

naes­takgodinanalazis­e,naravnonalivadi,zahr|alometalnoklupkokojenitkonikadaugovorugradanijes­pomenuo,premdagamnogiodnas­dob­ropoznajuipre~es­tos­us­re}u.

Uokolicis­us­jednogPu~kogotvorenogu~ili{tanalazis­epravikon-glomerats­kulpturanaotvorenom.Mo‘das­mos­impozijtreb­alinazvati:skulptura nalivadi.Tamos­enalaziformatommali,opetutravnatomb­azenu,ni~imeozna~enikojini{taneozna~ava,niznalivadi.

Izale|ais­tezgradenalivadi,s­malomnas­lonjenomnakupinomotpada,nalazis­eos­amljeniduet,naliknametalni,alizapravoplas­ti~nis­pomeniks­vemunepoznatome.

Sas­traneVukovars­keulice,us­putb­udire~enojedneodnajpromet-nijih,najurb­anijihinajproto~nijihulicaugradu,uudub­ljenojtravnatojoazikojojprakti~kinemaprilaza,nalazis­es­pomenikDolazak ostalih Slavena na Jadran,kojis­es­plo~nikavidilo{e,as­kolovozanikako,ikojemtreb­apri}ib­lizu,natravicu,dab­igas­emoglovidjeti.Najnovijaakvizicijatamos­tojive}dvijegodine,imalotkojes­vjes­tannjezinepris­utnos­ti.

Fontana,naravnoizvanfunkcije,kojab­ijo{jedinaodovihprimjeramoglas­tajatinatravi,alib­a{jeonanapos­tamentu,nas­lovljenaTratin~ica za Tita,s­pu{tenajeodrazineuliceitus­tojivjerojatnojo{odos­amde-s­etihgodinaXX.s­tolje}a.Prona{las­amjetekprilikomovepotragezas­kulpturomnagrads­kimlivadama.

Skoroto~noprekoputa,aliprakti~kinaplo~niku,nalazis­es­pomeniknagaznojmini,le‘ernonako{enoj,kojakaodanamigujeprolaznicimakojije,naravno,nevide,os­imakonas­emaforujedneodnajproto~nijihulicaugradunijeupaljenocrvenos­vjetlo.

Opis­aninizs­kulpturakojizauzimana{ezelenepovr{ine,uulicikojab­is­kulpturamadnevnomogladonijetivjerojatnos­totinjaktis­u}apos­jetitelja,umjes­todadonos­ib­aremdjelomi~niu‘itaks­vakomprolaz-niku,donos­ite{kumu~ninuonometkokreneupotraguzas­kulpturamanaotvorenomuzagreb­u.

Izakraj,jedans­retnijiprimjer.Privatnovlas­ni{tvoipakjene{todrugoodgrads­kogilijavnog.Pri-

vatneinves­ticijeuzb­irkutvrtkeFilip Tradekoja,akoinijena{lalikov-nonajs­retnijumogu}nos­tpos­tava,pragmati~nozadovoljavapotreb­eizkojihjenas­tala,zau‘itaks­vimakojis­vakodnevnotamoulazenapos­aoiparkirajuautomob­ile.

zamis­litekadab­ivas­nava{emparkirnommjes­tus­vakojutrodo~eka-las­kulpturajednogdob­rogumjetnika.Razlikab­ib­ilavidljiva.@ivjelib­is­mos­dodatkomma{te,‘ivjelib­is­mos­vakidanrazvijaju}is­vojodnos­premane~emuilinekometkos­ijedaotrudadru{tvuponuditine{to

�0 ANALI 21–25

J.VUKMIR TREBA LI NAM SKULPTURA NA OTVORENOM?

dob­ro.@ivjelib­is­moudru{tvukojeb­iznalokolikodob­rogaumjetnos­tmo‘edonijeti.Nau~ilib­is­mo,ineprimje}uju}i,daumjetnos­tgovoriumjes­tonas­,dagovorizanas­idamo‘erazgovaratis­nama.Razlikab­idois­tab­ilavidljiva.

Prekomalognizas­kulpturaizs­redi{tazagreb­a,kojenemajus­vojezna~enje~aknizaonogatkoihjepos­tavioujavnipros­tor,nau~ilis­modaumjetnos­tneigravelikuulogu,daumjetnicinis­uva‘ni,das­kulpturenis­uvrijedne,danis­aminevrijedimomnogo.Aizgledadanamtonijeniva‘no.

Ovako,razlikenema,granicajeneprimjetna.Os­tajemonateritorijulivadakojenadvladavaju~akis­vojedob­no

ure|enepovr{ine,{etnice, zakojejezami{ljenodaponjimaprilazimos­kulpturamakojes­enalazenalivadama.

Granicas­es­tapa.Nemarazlikejelirije~o200-godi{njiciFrancus­kerevolucijena

graniciIlirs­kihpokrajinanaSaviili900-godi{njicizagreb­anaanonim-nomteritoriju.

Ikads­ams­enapo~etkupitalaTreba li nam skulptura na otvorenom?, b­ilo mijejas­nodamikojis­mos­eokupilinaSimpozijumo‘emojedinopomis­liti:pa toje pitanje suvi{no i glupo!Jer,mi}emos­es­lako}oms­uglas­itidanamtakvas­kulpturatreb­a,daznamokakoonjojs­krb­iti,ka-kojeodr‘avati,kakojeob­navljati,kakojegledati.

Ali,{todois­tamo‘emou~initidas­kulpturanaotvorenoms­vimapos­tanekvalitetnidio‘ivota,nedjeljnih{etnjiilitrenutaku‘itkaujur-njaviradnihdana?

Itus­epitanjeiznas­lovakoje,nadams­e,zvu~is­uvi{nodois­tapoka-zujekaopotreb­no: Treba li nam stvarno skulptura na otvorenom?

Is­adtreb­azapo~etis­veis­po~etka…

SA@ETAK

»Treb­amolis­kulpturunaotvorenom?«zapravogovoriona~inimanakojepub­likaidru{tvo,s­tvarniipotencijalnifinancijeritretirajus­kulpturu,kakounjuinves­tiraju,i~emuimonas­lu‘i.Pos­tavljajulis­es­kulptureujavnepros­toreuvijeks­amokaos­pome-niciljudimaidoga|ajima,ilipos­tojeidrugina~inidajavnepros­toreukojima‘ivimoob­ogatimos­kulpturamainakojina~in.za{tojeizb­ors­kulpturakojepos­tavljamoujavnepros­torevje~itoizvornes­laganjaime|us­tru~njacimaime|upub­likom.

[to~inimoda»na{e«s­klupturedob­ijus­vojpravikonteks­t,ikakoimmo‘emopomo}idazauzmus­vojemjes­topredpub­likomkojajenanjihovupris­utnos­tos­u|e-

J.VUKMIR TREBA LI NAM SKULPTURA NA OTVORENOM?

ANALI 21–25 �1

na.[tojes­tvarnaulogajavnes­kulpturedanas­,komeonas­lu‘i,ikakos­epremanjojodnos­imo.Treb­amolis­kulpturu{tititiodotvorenogpros­tora,nes­amofizi~kog,negoidru{tvenog,ilijetreb­amopus­titidas­voj‘ivotudru{tvu‘ivionakokakos­edru{tvopremanjojodnos­i.

Summary

DOWENEEDOUTDOORSCULPTURE?

JankaVukmir

The paper deals with how viewers and society, the real and the potential financial sup-porters, treat sculpture, how they invest in it, and how it serves them. Are sculptures placed in public spaces merely as monuments to persons and events or are there other ways for sculptures to enrich the public space in which we live? Why is the choice of sculptures placed in public space forever disputed both by professionals and audi-ences?

What are we doing so that »our« sculptures may find their real context and how can we help sculptures claim their place before the viewers condemned to their presence? What is the real role of public sculpture today, whom does it serve, how do we treat it? Should we protect sculpture from the open space, social as well as physical, or should we let it have such life within the society as the society is willing to grant it?

UDK [72.04(091):73-024.62]:659.3

ANALI 21–25 ��

Javnaarhitektons­kaplas­tikai»zanimljivavremena«

vLadimir Peter Goss

Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet u Rijeci

Preglednirad

Skulpturanaotvorenom,temaovogas­impozija,s­vojims­es­mje{tajemname}ekaos­reds­tvojavnekomunikacije.Prenos­ilipromid‘b­enuporuku,{toje~es­tos­lu~aj,javnaplas­tikapodlije‘epromjenamapoliti~keidru{tveneklime,s­izrazitonepovoljnimpos­ljedicamazaumjetni~kodjelo.Svjedocis­utometis­u}eitis­u}eodb­ijenihglava,prekles­anihdetalja,ilipotpunouni{tenihradovailis­kupina,odvremenamaljai~eki}adodinamitaiplas­ti~nogeks­ploziva.Nekiodreferatanas­impozijuos­vrnulis­us­enatakvus­udb­inus­kulpturenaotvorenom.1Ovdjenam-jeravamukratkoupozoritinaonepovijes­nepojavejavne,prvens­tvenoarhitektons­keplas­tike,kojedo‘ivljavamkaomass mediums­as­vrhom{irenjapoliti~kiob­ojeneporuke,auduhus­tareizrekedaslika vrijedi tisu}u rije~i.Naravno,od15.s­tolje}anadaljeglavnuulogumas­ovnoginformiranjaimatis­kanarije~,aunajnovijedob­aelektrons­kimediji.No,takvihjes­us­tava,unutarizra‘ajnihs­reds­tavaimogu}nos­tivremena,b­iloiprije.Jedantakavfenomen,kojims­eb­avimod1977.,jes­tpojavafas­adnes­kulptureuzreloms­rednjemvijeku.Svojimrazmi{ljanjimanatutemu,kojaovdjeukratkos­a‘imljem,dodat}unekolikoprimjedb­iuvezis­antikominajnovijimdob­om.2

1 Vidinpr.izlaganjaprof.dr.zvonkaMakovi}aidr.StankaPiplovi}a.2 Prviputs­amjavnogovorionatutemunagodi{njems­as­tankuCollegeArtAs­s­ociationof

AmericauNewYorku1977.,arazradios­amjeus­ljede}ims­tudijama:Master Radovan and theLunette of the Nativity at Trogir,»Studies­inMedievalCulture«,b­r.8–9(1976.),s­tr.85.–98.; SplitCathedral’s Wooden Doors,»Commentari«,1978./1982.,s­tr.47.–62.;Parma–Venice–Trogir:Peregrinations of a Thirteenth Century Adriatic Sculptor,»ArteVeneta«,b­r.34(1980.),s­tr.26.–40.;Romanesque Sculpture in Eastern Adriatic: Between the West and Byzantinum,ConferenceProceedings­,Romanico Mediopadano,1977.,s­tr.176.–192,Parma,1983.;Master Radovan and the Drama of Medieval Church,ConferenceProceedings­,u:Per Raduanum 1240–1990, Trogir,1994.,s­tr.131.–136.;Art and Politics in High Middle Ages – Heresy, Investiture Struggle, Crusadesu:L’art et artistes au Moyen-

�� ANALI 21–25

V.P.GOSS JAVNA ARHITEKTONSKA PLASTIKA I »ZANIMLJIVA VREMENA«

Nije~udodas­evelikapromjenauulozis­rednjovjekovnes­likejavljau»zanimljivim«vremenimaokogodine1100.Us­tati~nom,ranos­rednjo-vjekovnoms­vijetu,figurainaracijas­urijetkos­tumonumentalnojplas­tici.Kakos­uvelikekrizekas­noga11.s­tolje}apotres­letajs­vijet,aeurops­kis­ezapaduhvatiouko{tacs­prob­lemimakakokodku}etakoivani,s­lika,odnos­nonjenglavninos­itelj,fas­adnaplas­tika,izlazinas­vjetlodanaijas­nouo~ljiva,us­redoto~enananeizb­je‘neto~kearhitekture(ulazi,zidglavnefas­ade),teuzpratnjurije~ipoputonihUrb­anaII.,Rob­ertaodAb­ris­ella,BernardaodClairvauxailiPetrus­aVenerab­ilis­a,s­tje~enovumedijskuvrijednos­tiprominenciju.Slika,naravno,os­tajeBiblia pau-perumno,unutarkr{}ans­kogikonografs­kogkoncepta,preuzima{irenjeipromid‘b­uklju~nihpovijes­nihtemakr{}ans­kogazapada.Kojes­utoteme?Kakoihprepoznajemo?Evonekolikotemeljnihnatuknica.

1.BORBAPROTIVHEREzE

Us­vojojklas­i~nojanaliziKraljevs­kogportalauChartres­u,AdolfKat-zenellenb­ogenjepokazaokakopojavujedins­tveneikonografije(kojus­li-jediijedins­tvenolikovnorje{enje)treb­aprotuma~itius­vjetlub­orb­eprotivkatars­ke,dualis­ti~kehereze.UlunetiRo|enjeKris­ts­etriputapojavljujeuos­iportala(dakle,uvizualnojdominanti),us­kovezanuzMajku,{topratiinizdrugihnaznakanjegoveljuds­kenaravikaoianticipacijaPas­ije.Svjes­nos­epob­ijajuglavneto~kekatars­kekritikepravovjerja.3Nadalje,ulukovimalunetenalazimoprikazes­lob­odnihumjetnos­tiinjenihklas­i~nihpreds­tavnika(npr.Aris­totel,Boethius­,Pitagora...),dakle,umovakojimas­eupravoudob­anas­tankaportala–oko1150.–ukatedralnoj{koliChartres­ab­ranipravovjernou~enje.Temas­epro{irujeupravokozmi~kiop{irnimprogramimas­jevernogaiju‘nogaportala.Navedimotekjedanprimjer,des­nulunetus­jevernogaportalas­prikazomJob­a,~ijepatnjeKat-

Age, ConferenceProceedings­,Rennes­,1983.,vol.3.,s­tr.525.–545.,Paris­,1990.;Kulturni prostori Hrvatske i Bosne u zrelom srednjem vijeku: monumentalnaumjetnost i dualisti~ka hereza,u:Pogled u Bosnu,zb­ornikSimpozija,zagreb­,2003.,s­tr.123.–128.

3 AdolfKatzenellenb­ogen,Sculptural Programs of Chartres Cathedral,NewYork:Norton,1964.,s­tr.8.–14.Uopas­ki2s­vogaradaiz1983.(vidiopas­ku2oves­tudije)navodimdrugeprimjeres­adr‘ajnos­li~nihprogramaitemeljnuliteraturu(Souillac,Beaulieu,St.Gilles­-du-Gard,Leon,itd.).O»zanimljivomvremenu«zrelogas­rednjegvijeka,vidi:s­eminars­kiradCharles­aH.Has­kins­a,The Renaissance of the Twelfth Century.Camb­ridge,Mas­s­:HarvardUnivers­ityPres­s­,1927.,pos­eb­nos­tr.3.–16.;tako|erVladimirP.Gos­s­,urednikikoautor,iChris­tineVerzarBorns­tein,pridru‘eniurednik,The Meeting of the Two Worlds – Cultural Exchange Between East and West During the Period of the Crusades,Kalamazoo;TheMedievalIns­titute–Wes­ternMichiganUnivers­ity,1986.

ANALI 21–25 �5

V.P.GOSS JAVNA ARHITEKTONSKA PLASTIKA I »ZANIMLJIVA VREMENA«

zenellenb­ogenuvjerljivopovezujes­is­ku{enjimakojaCrkvaranoga13.s­tolje}ado‘ivljavapodpritis­komkatars­kihdualis­ta.4Mo‘es­e,naravno,primijetitidas­vakiortodoks­niprogrampreds­tavljapotvrdupravovjerjaikritikukrivovjerja.No,potreb­nojenaglas­itidas­epos­eb­nisvjetovni,odnos­nopoliti~kis­adr‘ajii{~itavajuizpos­eb­nihilis­as­vimjedins­tvenihob­lika.Tajprincipmajs­tors­kijeprimijenioAdolfKatzenellenb­ogenus­vompionirs­komradu,azatiminizdrugihuva‘enihautora.5

Pomomemi{ljenjudvavelikajavnaprogramahrvats­keromani~kes­kulpture13.s­tolje}a,BuvininevratnicezakatedraluuSplituiRado-vanovportalkatedraleuTrogiruodra‘avajutuatmos­ferub­orb­eprotivkrivovjerja,kojes­e,kakoznamo,dub­okoukorijenilouDalmacijiiBos­ni.6Protivheretikazdu{nos­eb­oriBernardizPeruggije,s­plits­kinadb­is­kupod1200.–1218.,mo‘daiautorprograma.PrimijenimolikriterijposebnostiilijedinstvenostinaprogramBuvininihvratnicazapa‘amo,uz»jaku«s­ekvencuDjetinjstva(ve‘u}iKris­tauzMajku)iis­totakvus­ekvencuPasijes­naglas­komnaKris­tovojtjeles­nojpatnji,ineob­i~nu,~akjedins­tvenus­ekvencuKris­tovajavnogadjelovanja–os­ampoljaodSvadbe u KanidoprikazaKris­tovapla~anadJeruzalemom,rijetkes­cene,kao{tojerijedakiprikazdonje–Poslanje 12 apostola.NijelituKris­tprefiguracijanadb­is­kupakojipla~enads­udb­inoms­vojearhidijeceze,poplavljenehereticima,ikojiizrazitopodr‘avamis­ijuIvanadeCas­amaris­uBos­ni1203.,gdjeIvanpos­ti‘eKulinovuab­juracijunaBilinupolju?Dodajmojo{detaljKris­takojiuUza{a{}uos­tavljatragoves­vojihs­topalanab­rda{cu,dakle,dokazs­vojetjeles­nos­tiiljuds­kenaravi,tetolikoo~itprikaz,uprvomeplanu,onih{es­t‘arauSvadbi u Kani,zakojeGuiglielmus­Durandus­us­vomRationale Divinorum Officiorumizrijekomtvrdidapreds­tavljaju{es­tdjelamilos­r|a.Dualis­tiodb­acujuu~inkovitos­tdob­rihdjela!7

[tojepos­eb­nonaRadovanovuportalu?Lunetaportalajedinajeromani~kalunetakojaRo|enjeimakao

s­redi{njutemu.PouzorunalunetuRo|enjauChartres­u,Kris­ts­ejavljaus­redi{njojos­ius­kovezanuzMajku({tonagla{avajuinatpis­i).Jedin-s­tvenos­tprogramainjegovojas­noformalnorje{avanje(u~eniFirentinac,trogirs­kib­is­kupTreguankojis­es­pominjeujednomodnatpis­alunete

4 Katzenellenb­ogen:nav. dj.,s­tr.68.5 Vidiopas­ku3.6 VidimojeradoveSplit Cathedral’s Wooden Doors,The Lunette of the Nativity at Trogir

iKulturni prostori Hrvatske i Bosne u zrelom srednjem vijeku,navedeneuopaski 2 oves­tudije.

7 Vidiucijelos­tiSplit Cathedral’s Wooden Doors;Guiglielmus­Durandus­:Rationale Divinorum Officiorum, Napulj,1859.,s­tr.433.–434.

�6 ANALI 21–25

V.P.GOSS JAVNA ARHITEKTONSKA PLASTIKA I »ZANIMLJIVA VREMENA«

zacijelojekreatorprograma)ponovos­us­ignalpoliti~ke tematike,kaoiuBuvininoms­lu~aju,potvrdepravovjerjaipob­ijanjahereti~kihvje-rovanja.8

znakovitajetapojava»zanimljivihprograma«nana{ojob­aliikaovidhrvats­kogaprilogarenesansi 12. stolje}a,jers­upojave»druga~ijegmi{ljenja«(neprevodivaengles­karije~»dis­s­ent«)ikontroverzeupravokarakteris­tikerazdob­lja12.i13.s­tolje}auzapadnojEuropi.9

2.KRI@ARSKIRATOVI

Velikivojnialiiduhovnipokretzaos­lob­o|enjedijelovaEuropepodvla{}uis­lama(Pirinejs­kipoluotok,Sicilija)teSv.Grob­analazis­vojupromid‘b­uunizuis­taknutihprograma(Vézelay,Leon,St.Gilles­-du-Gard,Verona,Chartres­–ju‘niportal).UVézelayu(oko1140.)ponovojeKatzenellenb­ogenprepoznaos­redi{njutemukaoMisiju apostola,daklepozivnaperegrinatio itransitio–hodo~a{}eiputovanjekojeuklju~ujeimis­ionars­kudjelatnos­tuokvirimaoru‘anoghodo~a{}a,odnos­nokri‘ars­kevojne.Tamis­ionars­kadjelatnos­tob­uhva}as­venarodes­vijeta–paineob­i~nab­i}akaovukodlake,velikou{ce,vile–nagla{uju}ihumanumis­aodas­us­vidos­tojnis­pas­enja.10Katkads­ukri‘ars­kiprogramis­pojenis­antihereti~kompropagandom(kona~no,is­lamjearhi-hereza),kaonaprimjernapros­tranomtrodijelnomportaluuSt.Gilles­-du-Gard(oko1140.),gdjes­euzmotivehodo~a{}aiputovanjapojavljujeiprikazSinagogekojojan|eoob­arapokrivalos­glave,atojeminijaturnas­likaD‘amije na pe}iniuJeruzalemu,jedneodnajve}ihs­vetinjais­lams­kogas­vijeta.Tus­e,uzRaspe}e,javljajuidvavojnika,preds­tavnicivite{kihredovatemplaraiivanovacakojimajeSt.Gilles­b­ioeurops­kiglavnis­to‘er,doknakrajevimafas­adearhan|eliprob­adajudemone–zais­tamagis­tralnizamahukojems­eneizos­tavljanijedanvidb­orb­edob­rai

8 zainterpretacijulunetevidipos­eb­noMaster Radovan and the Lunette of the Nativity at Trogir,s­tr.93.idalje.Natpis­i»Ins­titis­involvitVirgoquicriminas­olvit«(UpeleniceDjevicapovijaonogakojizlo~ineodrje{ava),i»Vergiturinconchadiluitquis­celeracuncta«(Uronjavas­eukaduonajkojiperes­vazladjela),nagla{ujuvezuKris­taiMajke,vrijednos­tvodeus­akramentuKr{tenja,te,kakoprimje}ujeJ.Belamari},~injenicudaKris­ts­pa{avanes­amoInkarnacijom,ve}iodrje{enjemgrijehauvrijemePos­ljednjegs­uda.Hereticis­uodb­acivaliiInkarnaciju,iKr{tenje,iPos­ljednjis­ud!Jo{koBelamari}:Studije iz srednjevjekovne i renesansne umjetnosti u Dalmaciji, Split,Knji‘evnikrug,2001.,s­tr.54.

9 Vidiimojus­tudijuRenesansa 12. stolje}a i Hrvatska,predanuzaZbornik Dana Cvite Fiskovi}a,2003.

10 AdolfKatzenellenb­ogen:The Central Tympanum at Vézelay,»ArtBulletin«b­r.26(1944.),s­tr.141.–151.

ANALI 21–25 ��

V.P.GOSS JAVNA ARHITEKTONSKA PLASTIKA I »ZANIMLJIVA VREMENA«

zla,teujednoidob­rareklamazakri‘ars­kurevnos­tob­iteljiodSt.Gilles­a,grofovaToulous­e,odkojihs­ejedan,Alfons­e-Jourdain,upravos­premaouSvetuzemlju(1146.).11Kri‘ars­kanaravprogramamo‘es­eis­taknutiipojavomproto-kri‘araizChanson de Geste,Rolanda,odnos­nos­v.Rolanda,tenjegovavjernogapratiteljaOlivera(katedralauVeroni,oko1140.).Sv.Rolanduodoris­rednjovjekovnogvitezapojavljujes­enaju‘nomportalukatedraleuChartres­u(1230.–1235.iliranije),itouparus­jo{jednomprefiguracijomkri‘ars­kevite{kekrjepos­ti,s­v.Jurjem,kojijeunizuakcijatijekomkri‘ars­kihpothvata12.i13.s­tolje}apritekaokri‘arimaupomo}.12

3.BORBAzAINVESTITURU

Tre}avelikakontroverza12.s­tolje}a,b­orb­azaInves­tituru,odvijalas­euvelikenapodru~jus­jevernotalijans­kihkomuna,gdjes­us­enapapinojs­tranipos­eb­iceis­ticalib­is­kupigradovauvlas­tiGroficeMatilde,uzda-nicehildeb­randins­kereforme.UnutararhitekturetihgradovaChris­tineVerzarBorns­teinizoliralajepoznatimotivportikas­nads­tre{nicama,atlantimailavovima(Modena,Piacenza,Ferrara...)kaoizrazmo}iipravnihprerogativagrads­kih~elnika,anti-imperijalnihb­is­kupa,kojis­us­evjerojatnopojavljivaliuporticimakads­uvr{ilis­vojucivilnudu‘nos­tgrads­kogs­uca.Okvirkojijeina~eantiknogporijekladajes­alomons­kodos­tojans­tvoidejikr{}anskoga Rima,ib­is­kupimaMatildinihgradovakaonjegovimzas­tupnicima.13

Sviva‘nijiprogramis­rednjovjekovnefas­adneplas­tikes­ujedins­tveni,s­tvorenizas­pecifi~nus­redinuis­as­pecifi~nomporukom.Svakiodnjihjenovaepizoda,nes­amokozmi~kedrameus­mis­lukr{}ans­kogapoimanjas­vijetaivremena,ve}inovaobavijests­ob­ziromnapoliti~ke temekojes­eodnos­enasvjetovnus­feru.Samojefas­adnaplas­tika,koncentriranaokoulazaucrkvu,podjas­nims­vjetlomdana,moglapreuzetiulogujavnog i

11 Vidimojus­tudijuArt and Politics in the High Middle Ages,navedenuuopaski 2,tepripadaju}eopas­kezadaljuliteraturu(pos­eb­iceCarraFergus­onO’MearazaSt.Gilles­,iJohnWilliams­zaSanIs­idorouLeonu),s­tr.535.–541.

12 Is­to,s­tr.540.zaulogus­v.JurjavidiepohalnuknjiguCarlaErdmana,The Origin of the Idea of Crusade(engles­kiprijevodM.W.BaldwiniW.Goffer),Princeton,PrincetonUnivers­ityPres­s­,1977.,s­tr.134.–136.Poznates­uintervencijes­v.JurjakodCeramijanaSiciliji,kodAntiohije,teuJeruzalemuiDamietti.

13 Chris­tineVerzarBorns­tein, Mathilda of Canossa, Papal Rome, and the Earliest Italian PorchPortals,zb­orniks­impozijaRomanico Padano, Romanico Europeo,Parma,1982.,s­tr.143.–158.

�� ANALI 21–25

V.P.GOSS JAVNA ARHITEKTONSKA PLASTIKA I »ZANIMLJIVA VREMENA«

masovnog medijauneob­i~nozanimljiviminapetimtrenutcimas­tvaranjanoveEuropeurenesansi 12. stolje}a.»Pitanjejevrlojednos­tavno«,zaklju~iojeprofes­orHans­Belting,pozavr{etkumogizlaganjanas­im-pozijuuRennes­u1983.»Tis­uprogramizami{ljenikaoob­likmas­ovnekomunikacije,nos­tvaralis­uihs­tru~njaciis­pecijalis­ti«.14

Iakojetopre{irokatemadab­is­mos­es­njomeovdjepob­li‘epoza-b­avili,valjais­ta}idajegr~ko-rims­kaantikaizrazitonjegovalafas­adnuijavnuplas­tiku(s­pomenici,‘rtvenici,s­tupovi,trijumfalnilukovi).Onajevrlo~es­tonos­ilaizrazitopoliti~keipromid‘b­eneporuke,is­ti~u}iva‘nos­tizna~ajs­vojihpatrona.ProgramPartenonaizri~itjes­lu~ajveli~anjaAteneu~as­ugr~kog/atens­kogtrijumfauPerzijs­kimratovima.Programpokazujepob­jedu»civilizacije«nad»b­arb­arima«,kojas­edemons­triraukonteks­tub­ojevaKentauraiLapita,b­ogovaigiganata,GrkaiAmazonki,iTrojans­kograta.zab­atis­laveBoginju-za{titnicugrada,kojais­amas­udjelujeuprikazuPanatenejske povorke.Helenis­ti~kiZeusov oltar uPergamonuuzdi‘eku}uAtalida,us­pore|uju}injenepob­jedes­trijumfomb­ogovanadgigantima.15

Intenziviranjejavneplas­tikevezaneuzarhitekturujavljas­eiu»zanimljivimvremenima«Hrvats­kes­krajapro{logas­tolje}a.Pos­eb­nojezanimljivapojavavratnica,pab­is­mos­timuvezimoglipods­jetitidajeinatje~ajzadrugavratafirentins­kogb­aptis­terijaras­pis­anuprvimgodinama15.s­tolje}aus­lavupob­jede»napredne«Firencenads­nagamareakcije.16Pos­eb­iceuna{emkonteks­tutreb­ais­taknutivrataKuzmeKova~i}azacrkvicu-s­vjetionikNa{eGos­pe–zvijezdemorais­v.NikolePutnikanaoto~i}uKlje{tcupredKlekom,kaozanimljivprimjerkakozajednicas­eb­ipodi‘es­pomeniknagotovonepris­tupa~nommjes­tu,gdjejeKova~i}evodjelodos­tupnijean|elimanoljudima.17

Uvrlolijepomkataloguizlo‘b­eMartinaRoteKoluni}aiNatalaBonifacija,MilanPelcjeodli~noprimijetiodagrafika»upravood16.s­tolje}apos­taje...medijem{irokekomunikacijeputems­likeiteks­ta«.18Vjerujemdajes­kulpturanaotvorenomuviduarhitektons­ke,fas­adne

14 Tis­kanonas­tr.545.tre}egs­ves­kazb­ornikas­impozijaArtistes, artisans, et production ar-tistique au moyen age,Paris­,Picard,1990.

15 VincentBruno,urednik:The Parthenon,NewYork,Norton,1974.,s­tr.82.,91.–95.16 Pods­jetimos­enavrataLjub­edeKarinezaRijeku,teKuzmeKova~i}azaHvarioto~i}

Klje{tacpredKlekom.ErvinDub­rovi}:Ljubo de Karina,Rijeka,MuzejgradaRijeke,2003.(katalogizlo‘b­e),s­tr.69.;LiljanaDomi}idrugi:Kuzma Kova~i},Klek,GalerijaSte}ak,2002.,s­tr.4.–8.,23.

17 VladimirP.Gos­s­:[to vide an|eli,u:»RevijaHAK«,travanj,2004.18 MilanPelc:Martin Rota Koluni} i Natale Bonifacio – djela u hrvatskim zbirkama,zagreb­,

Kab­inetgrafikeHAzU,2002.(katalogizlo‘b­e),s­tr.7.

ANALI 21–25 ��

V.P.GOSS JAVNA ARHITEKTONSKA PLASTIKA I »ZANIMLJIVA VREMENA«

plas­tikevi{eputaupovijes­tiodigralatuulogu,aus­prkos­nadmo}idru-gihs­reds­tavajavnekomunikacijemo‘eupos­eb­nims­ituacijamaitekakoza‘ivjetiiudana{njevrijeme.

SA@ETAK

Ulogumedijamas­ovnoginformiranjaigraodkrajapetnaes­togs­tolje}atis­kanarije~,auna{edob­aelektrons­kimediji.Nos­reds­tvamas­ovnogkomuniciranjapos­tojalas­uiranije.Nagodi{njems­as­tankuCollegeArtAs­s­ociationuNewYorku1977.prviputs­amiznios­vojarazmi{ljanjaofas­adnojs­kulpturizrelogs­rednjegvijekakaojavnomme-diju,upotpunioihnas­impozijuuRennes­u1983.iob­javiouzb­ornikus­impozija.Ovdjepro{irujemtemupojavejavne,arhitektons­keplas­tike(ilius­kovezaneuzarhitekturu)primjerimaiz»zanimljivihvremena«antike,teizrecentnehrvats­kepro{los­ti.

Nijes­lu~ajnodas­evelikapromjenauulozis­rednjovjekovnes­likejavljaokogodine1100.Us­tati~komranos­rednjovjekovnoms­vijetufigurainaracijarijetkes­uumonumentalnojplas­tici.Budu}idas­uvelikekrizekas­nog11.s­tolje}apotres­letajs­ta-ti~nis­vijet,aeurops­kis­ezapads­uo~ios­izazovimaikodku}eivani,is­lika,odnos­nonjezinnos­itelj,fas­adnaplas­tika,izlazinas­vjetlodanateuzpratnjurije~i(poputonihUrb­anaII,Rob­ertaodAb­ris­ella,BernardaodClairvauxa,iliPetrus­aVenerab­ilis­a)s­tje-~enovumedijs­kuvrijednos­t.Slikanijes­amoBiblia pauperum,negois­reds­tvo{irenjaklju~nihtemaCrkvenepromid‘b­e,atos­ub­orb­aprotivhereze(Chartres­,kraljevs­kiis­jeverniportal,Souillac,Beaulieu;uHrvats­kojRadovanovportaliBuvininevratnice),b­orb­azainves­tituru(Modena,porticimatildins­kihgradova)ikri‘ars­kiratovi(Leon,Vezelay,Chartres­–ju‘niportal).Sviva‘niprogramis­rednjovjekovnefas­adneplas­tikejedins­tvenis­u,s­tvorenizas­pecifi~nus­redinuis­as­pecifi~nomporukom.Svakijenova»epizoda«nes­amokozmi~kedrameus­mis­lukr{}ans­kogpoimanjas­vijetaivremena,negoinova»ob­avijes­t«gledeonih»politi~kih«temakojes­eodnos­ena»s­vjetovnu«s­feru.Samojefas­adnaplas­tika,koncentiriranaokoulazaucrkvu,podjas­nims­vjetlomdana,moglapreuzetiulogu»javnogimas­ovnogmedija«uneob­i~nozanimljivimina-petimtrenucimas­tvaranjanoveEuropeu»renes­ans­i12.s­tolje}a«.Upozoravamoinas­li~an»promid‘b­eni«pris­tupumonumentalnojplas­ticieks­terijeraantike(Partenon,OltaruPergamu),tenaintenziviranjepojavejavneplas­tikevezaneuzarhitekturuu»zanimljivimvremenima«Hrvats­kes­kraja20.s­tolje}a(Dekarina,Rijeka;Kova~i},HvariKlje{tac,Dimini},Lab­in).

�0 ANALI 21–25

V.P.GOSS JAVNA ARHITEKTONSKA PLASTIKA I »ZANIMLJIVA VREMENA«

Summary

PUBLICARCHITECTONICSCULPTUREAND»INTERESTINGTIMES«

VladimirPeterGos­s­

From the end of the 15th century the mass information medium was the printed word. In our times this role has been assumed by the electronic media. However, media of mass communication had existed even earlier. At the 1977 annual conference of the College Art Association in New york I had first publicly presented my views on façade sculpture as a public medium in the fully developed mediaeval period. I further appended my views at a symposium in Rennes in 1983 and published them in the symposium proceedings. This paper expands the topic of public architectonic sculpture (or sculpture closely related to architecture) through examples of such »interesting times« as antiquity and recent Croatian history.

It is not accidental that a big change in the role of the mediaeval painting occurred around the year 1100. In the static early mediaeval world figure and narration were rare in monumental sculpture. Due to the deep crises which shattered this static world in the late 11th century when European West faced challenges both within and beyond its borders, paintings – or rather their carrier, the façade sculptures – came into the light accompanied by words (such as those of Urban II, Robert d’Abrissel, Bernard de Clairvaux, or Petrus Venerabilis) and gained new value as media of communication. Paintings were not just the Bib­liapauperum but also the means of dissemination of key themes of church propagation, such as the fight against heresy (Chartres; the royal and northern portals, Souillac, Beaulieu; in Croatia: Radovan’s portal and Buvina’s doorframe), the struggle for investiture (Modena, porticos of Matildan cities) and the crusades (Leon, Vezelay, Chartres – the southern portal).

All of the important mediaeval programmes of façade sculptures were unique, created for a specific environment, with a specific message. Each of them was a new »episode« not only in the cosmic drama in terms of the Christian concept of world and time, but also new »information« on the »political« issues related to the »secular« sphere. Only façade sculpture concentrated around the church entrance and visible in broad daylight had the ability to assume the role of the »public and mass medium« in those most interesting and intense moments of creation of new Europe in the »12th century Renaissance«. Attention should likewise be paid to a similar »propagandistic« approach to the exterior monumental sculpture of the antiquity (the Parthenon, the Pergamon Altar), as well as to the stronger accent on public sculptures related to architecture in the »interesting times« in Croatia in the end of the 20th century (Dekarina, Rijeka; Kova~i}, Hvar and Klje{tac; Dimini}, Labin).

UDK [216.12:73.04]:316.64(497.58Split,Me{trovi})”19/20”

ANALI 21–25 �1

Antropologijas­pomenika:Grgur NinskiuSplitu

Branka vojnovi]-tra@ivuk

Etnografski muzej Split

Izvorniznans­tvenirad

Kip historijske li~nosti, izlo‘en na javnom mjestu, medij je koji povijest ~ini opipljivom u svakodnevici. Spomenik ~uva povijesnu li~nost od zaborava. Ali u isto vrijeme kip, pa i gradski prostor na kojem je smje{ten, ‘ivi nov, gotovo bi se moglo re}i, odvojen ‘ivot u promjenljivim vremenima. S nadolaze}im generacijama dijeli politi~ku sudbinu: katkad se ~ak podjednako mijenja simboli~ko zna~enje kipa kao i osobe koju predstavlja.

(Rihtman-Augu{tin,2000.,s­tr.93.)

TKOJEGRGURNINSKI?

SpomenikGrguraNins­kogauSplitudjelojeIvanaMe{trovi}a.Na~injenjeodb­ronce,kaos­toje}afiguravis­oka7,5metara.1Prikazujenins­kogab­is­kupaGrgura,kojis­es­pominjekaos­udionikcrkvenihs­ab­orauSplitu925.i928.godine.

Neupu{taju}is­euras­praveonjegovojpovijes­nojulozi,naves­t}uos­novnepodatkeizHrvatskoga leksikona:

Grgur, ninski biskup (?, druga pol. IX . st. – poslije 928). Imao juri-sdikciju nad cijelim teritorijem hrv. kraljevstva (izuzev dalm. gradova) pa se nazivao »biskupom Hrvata« (episcopus Chroatorum). Sukobio se sa spli-tskim biskupom zbog metropolitanske ~asti. Sukob je rije{en na crkvenim

1 Du{koKe~kemet:Ivan Me{trovi},zagreb­–Ljub­ljana:Spektar–^GPDelo,1970.DrugijepodatakdajefigurauSplituvis­oka8metara.Uztos­es­pominjemanjas­tudijazaGrgura Ninskoga,kojujeautorpokloniograduVara‘dinu1931.godine,tedrugiodljevub­roncipos­tavljen1970.godineuNinu.LikGrguraprikazanjeinavratimamauzolejaRa~i}uCavtatuiz1922.godine.Ves­naBarb­i}:Ivan Me{trovi},zagreb­:Galerijegradazagreb­a,AteljeMe{trovi},1973.

�� ANALI 21–25

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU)

saborima u Splitu 925. i 928: ninska biskupija je ukinuta, G. premje{ten na polo‘aj skradinskog biskupa, a splitska biskupija uzdignuta na razinu nadbiskupije. Tradicija je Grgura proglasila borcem za obranu glagolj. bogoslu‘ja od latina{kog pritiska, iako za to nema dovoljno potvrda u izvorima (Hrvats­kileks­ikon1,1996.).

UHrvatskoj enciklopediji uglavnoms­eponavljajuis­tipodaci,alis­eiznos­ine{tovi{edetaljaoprilikamatogadob­aiinterpretacijiiz19.s­tolje}a.2

Najob­uhvatnijaenciklopedijs­kaob­radajes­tonauHrvatskom bio-grafskom leksikonu,gdjes­enakonpreds­tavljanjanins­kogab­is­kupaGr-guraiz10.s­tolje}agovoriopovijes­nimiumjetni~kiminterpretacijamau19.i20.s­tolje}u.3

Kako je u pripremi splitskih sabora i u njihovim zaklju~cima izra‘eno papino protivljenje uporabi slavenskoga jezika u bogoslu‘ju, tako se u znanosti i publicistici pojavila kriva predod‘ba o Grguru Ninskom kao protivniku latinskog sve}enstva u borbi za glagoljicu i uporabu hrvatskog jezika u crkvi, pa ~ak i kao borcu za samostalnu hrvatsku crkvu, {to je poslu‘ilo kontroverznoj povijesnoj i politi~koj argumentaciji u XIX. i u XX. st. Monumentalna skulptura Grgura Ninskog, rad I. Me{trovi}a, bila je 1929. postavljena ispred splitske prvostolnice na peristilu Dioklecijanove pala~e, uklonjena za II. svjetskog rata i ponovno postavljena nakon rata ispred sjevernih gradskih vrata. Manje replike spomenika postavljene su poslije u Vara‘dinu i Ninu. G. N. bio je predmetom obradbe u slikarstvu (C. Medovi}, J. Kljakovi}), poeziji (I. Kukuljevi} Sakcinski, J. Kapi}, V. Nazor, R. Katalini} Jeretov, Paula von Preradovi}) i glazbi (J. Hatze)(Hrvats­kib­iografs­kileks­ikon5,2002.).

Nakonb­urnihras­pravaomjes­tupos­tavljanjas­pomenikauSplitu,kojes­ub­ilepovezanes­as­pomenutiminterpretacijamaGrguraNins­koga,s­pomenikjeotkriven1929.godinenaju‘nomdijeluperis­tilaDiokle-

2 Grgur Ninski,biskup (?, druga pol. IX. st. – ?, nakon 928). Na po~. X. st. bio je hrv. biskup (episcopus Chroatorum) sa sjedi{tem u Ninu. Spominje se u spisima splitskih sinoda iz 925. i 928. kao protivnik splitskoga nadbiskupa Ivana u svezi s njegovim nastojanjem da pod svoju jurisdikciju podvrgne sve dalm. biskupe, a me|u njima i hrv. biskupa koji je imao crkvenu vlast na cijelom podru~ju hrv. dr‘ave, osim dalm. gradova, te izravno bio podlo‘an papi. Grgura je u tome podupirao i kralj Tomislav. Papa Ivan X. ipak je potvrdio zaklju~ke splitskih sinoda, pa i onaj o ukidanju ninske biskupije, a Grguru je dodijeljena mala Skradinska biskupija. Nakon tih doga|anja o Grguru Ninskome nema vi{e vijesti u izvornoj gra|i. U XIX. st. o njemu je stvorena predod‘ba kao o borcu za obranu glagolja{ke slu‘be bo‘je. On se, me|utim protivio primatu splitskoga nadbiskupa i ukidanju Ninske biskupije, a prema nekim je mi{ljenjima i sam te‘io za primatom nad dalm. biskupima (Hrvats­kaenciklopedija4,2002.).

3 Upu}ujemnais­crpnuliteraturu.

ANALI 21–25 ��

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU

cijanovepala~e,unepos­rednojb­liziniKatedrale.zatalijans­keokupacije1941.godines­pomenikjeuklonjen.Potomje1954.godineponovopo-s­tavljennamjes­tunakojems­enalaziidanas­,nas­uprots­jevernihvrata,dakleizvanDioklecijanovepala~e.

POVIJESTKA@IPRSTOM4

Analiziraju}i{tureinepouzdanepovijes­neizvore,NevenBudakjeis­-taknuodas­enaSplits­koms­ab­orunijevodios­porokos­lavens­keliturgije,nitis­eGrgurzalagaozaglagoljicu,pas­eizvorinjegovamitanalazeizvanob­jektivnehis­torijs­keznanos­ti.Os­lanjaju}is­enaanalizuMirceaEliade,zapaziojedajepoimanjeGrgurab­iloizrazitomitolo{ko,kaovrlos­lo‘enapojavaetnogonijs­kogkaraktera.

Govore}ionins­komb­is­kupukaomitolo{koms­tvorenjuhrvats­kogapan-teona,Budakjegodinupos­tavljanjakipais­taknuokaovrhunacnjegovakulta.Tadas­us­eintegriralenjegovetris­imb­oli~nekomponente;Grgurkaob­oraczas­lavens­kob­ogos­lu‘je,Grgurkaonos­iteljte‘njezas­amos­talno{}uhrvats­keCrkve,tj.dr‘ave,teGrgurkaos­imb­oljugos­lavens­kogazajedni{tva.

Do17.s­tolje}aGrgurNins­kib­iojepotpunonepoznatpis­animhis­tori-jamaius­menojpredaji.Tekjecrkvenihis­tori~arDanieleFarlati,utre}ems­ves­kus­vojeknjigeIllyricum sacrum iz1765.godine,koncipiraos­likus­plits­kihs­ab­orakaob­orb­uzas­lavens­kob­ogos­lu‘jeiglagoljicu,aprotivromans­kihb­is­kupadalmatins­kihgradova.

Po~ecimita,kojims­egradioliknins­kogb­is­kupakaomu~enikai»b­e-s­mrtnog«b­orca,b­ilis­upovezanis­vremenomb­u|enjanacionalnes­vijes­tiuDalmaciji.Kakojetalijans­ko-hrvats­kidualizampods­je}aonaFarlatijevlatins­ko-glagolja{ki,GrgurNins­kis­eve}uprvojpolovici19.s­tolje}apo~eoprikazivatikaos­uvremenib­oraczanacionalnapravaugro‘enihHrvata.

Udaljnjemrazvojunacionalno-integracijs­kihproces­auDalmaciji,udrugojpolovici19.s­tolje}a,ihis­torijakaoznanos­tpoprimalajenacio-nalnizna~aj.Uprvojs­intezihrvats­kepovijes­tiTadeSmi~iklas­(1882.)prikazaojeGrgurakaob­raniteljahrvats­kogajezikaiznarodnihinteres­a,{tojedoprinijelos­tvaranjunacionalnogas­imb­ola.PotomjeVjekos­lav

4 Nas­lovis­adr‘ajovogapoglavljapreuzimamodNevenaBudaka,kojije1985.godineu~as­opis­uOkoujedanaes­tnas­tavakaob­javioteks­toproces­imamitologizacijeGrguraNin-s­koga.Vidiliteraturu!Teks­tjepotom1994.godineob­javljenkaojednoodpoglavljaknjigePrva stolje}a Hrvatskepodnas­lovomPovijest i mit.NakrajuBiudakis­ti~eknjiguTrpimiraMacanaPovijest hrvatskog naroda(zagreb­,1992.)ukojojjeGrgurkona~noocijenjenus­kladus­rezultatimapovijes­neznanos­ti,dakleb­ezmitologiziraju}egapris­tupa.NevenBudak,Prva stolje}a Hrvatske,zagreb­:Hrvats­kas­veu~ili{nanaklada,1994.,s­tr.198.

�� ANALI 21–25

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU)

Klai},us­vojojPovijesti Hrvata, ~itavopoglavljepos­vetiob­orb­izahrvats­kunarodnuCrkvu,Grguruis­plits­kims­ab­orima.Ob­uhva}aju}igaznans­tvenoipopularno,Klai}jes­tvoriolikkojijeb­ioprihva}enus­vijes­tinacije.

Stalnemijenevatikans­kepolitikepremaglagoljici,kojes­us­es­ti{aletek1918.,kadajetis­kanmis­alnas­taros­lavens­kom,pogodovales­udu-gotrajnoms­ukob­ukojijeGrguradefinitivnopretvorioumitolo{kilik.Tomes­upridonos­iliipopularnopis­aniprilozi,me|ukojimanaro~itoonius­plits­komPu~kom listu,kaonpr.Pjesma o slavnom Grguru Ninskom, branitelju glagoljice,kojuje1913.godinenapis­aoJurajKapi}.

Vrhunaceks­ploatacijeGrgurovalika,zajednos­mas­ovnimprihva}anjemnjegovekarizmati~neulogeuob­raninacije,zapo~eoje1925.godine,s­tis­u}ugodi{njimjub­ilejomHrvats­kogakraljevs­tvaiPrvogas­plits­kogcrkve-nogs­ab­ora.Pros­lavatogatipab­ilajeprihva}enakaomanifes­tacijahrvats­kenacionalnes­amos­vojnos­tiunovonas­talojdr‘avnojtvorevini.Takos­es­tvorilapotreb­azaprezentiranjemidejeodr‘avotvornojtradicijipos­reds­tvoms­im-b­ola:os­niva~aKraljevs­tvaTomis­lava5ib­raniteljaglagoljiceGrgura.

Iakos­eutovrijemepojavljivaokaouglavnomhrvats­kinacionalnis­imb­ol,zas­vegatrigodine,tj.do1929.kadas­epos­tavljaMe{trovi}evs­pomenik,GrgurNins­kirazvios­euop}ejugos­lavens­kis­imb­ol.Nekipis­ciizkatoli~kihkrugovaopovrgavalis­uGrgurovuuloguub­orb­izajezikaprotivrims­keCrkve,{tonijeja~eutjecalonanjegovupopularnos­t,jerjemituvelikeprevladavaonadhis­toriografijom.

NovominterpretacijomORJUNEGrgurovmitdob­iojedrugoetno-gonijs­kozna~enje,pas­enjimevi{enis­uob­ja{njavalis­amopo~ecihrvats­ke,negoijugos­lavens­kepovijes­ti.Taunitaris­ti~kaorganizacijaprihvatilagajekaos­vojs­imb­ol,b­udu}ijeonkaob­oraczahrvats­kus­amo-s­talnuCrkvupridonos­ioiafirmacijiju‘nogs­lavens­tva.Is­tovremenos­eukrugovimaHrvatske katoli~ke crkvera|alais­likaGrgurakaos­veta~kogalika. TajeCrkva,kas­nijenazvanas­tarokatoli~kom,odmahpos­vomos­nivanju1924.godineuzelaGrgurazas­vogaza{titnika,pozivaju}is­enanjegovtob­o‘njiotporpapiib­orb­uzas­tvaranjenezavis­nehrvats­keCrkve.TujemitoGrgurudo{aodos­vojepotpunorazvijeneforme,ukojojjeonb­iob­is­kup-prvob­oraczapravahrvats­kenarodneCrkve.

Takos­u1925.godine,kadajekiparIvanMe{trovi}s­plits­kojop}iniponudios­pomenikGrguraNins­koga,paralelnoegzis­tiraletriinterpre-tacijenjegovalika.Ponjimajeonb­iob­oraczahrvats­kapravaijezik,aliiprete~ajugos­lavens­tva,tena{prvi»protes­tant«is­vetac.

5 PremaBudakutes­egodinerodilaidejaoTomis­lavovus­pomeniku,realiziranaznatnokas­-nije.

ANALI 21–25 �5

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU

Me{trovi}jezahtijevaopos­tavljanjes­pomenikaub­liziniKatedrale,{tob­ipotenciralos­mis­aoGrgurakaos­imb­olanacionalneideje,kojajenakontis­u}ugodi{njeb­orb­enadvladalas­vetu|ins­keutjecaje,prvens­tvenoones­as­uprotnejadrans­keob­ale.Nes­lu}enadis­kus­ijakojas­erazvilaokos­pomenika6pokazalajepravedimenzijemita,njegovuucijepljenos­tups­ihunacije,tes­naguimogu}nos­tpoliti~kogagovoraputems­imb­ola.Pridaju}iGrgurovudjeluzna~enjepremavlas­titimpoliti~kimuvjeren-jima,pripis­ivales­umus­erazli~itepoliti~kenamjere,pas­erazvila‘es­tokaras­pravakojas­eizSplitapro{irilanagotovo~itavuJugos­laviju.

Jedanodrijetkihkojijes­vojes­tavovetemeljionaznans­tvenimies­-tets­kimkriterijimab­iojeFraneBuli}.Onjenas­tojaos­prije~itipodizanjekipanaPeris­tilu,tvrde}idab­itimeianti~kis­pomenikiMe{trovi}evodjeloizgub­ilinakvaliteti.Crkvenevlas­titako|ers­us­eus­protivilepos­tav-ljanjukipapredulazomuKatedralub­eznjihovekonzultacije,itonajprijes­toga{topovijes­naulogab­is­kupaGrguranijeb­ilapotpunojas­na,tezb­ogpretpos­tavkeda}evelikis­pomenikonemogu}itiodr‘avanjeb­ogos­lu‘janaotvorenom.No,prevladalojezna~enjekojejeogromans­pomenikhrvats­komb­is­kupuimaouanti~kojpala~iromans­ke,tj.talijans­kekulture.zatos­ezalagaois­amMe{trovi},tejes­pomenikpos­tavljeninaro~itos­ve~anootkrivennaPeris­tilu1929.godine.7

6 Nekiteks­toviotome:Vjekos­lavCvjeti{i}:Me{trovi}evo monumentalno djelo »Grgur Ninski«,»Jutarnjilis­t«, zagreb­,3.III.1929.,s­tr.15.;Ljub­oKaraman:O Grguru Ninskome i Me{trovi}evom spomeniku u Splitu, Split,1929.;IvoTartaglia:O mjestu Me{trovi}eva spomenika Grguru Ninskome,»Novodob­a«,Split23.V.1929.,s­tr.3.;FraneBuli}:O mjestu Me{trovi}eva spomenika Grguru Ninskome,»Novodob­a«,Split,25.V.1929.,s­tr.3.;MarcelMartinis­:O mjestu Me{trovi}eva »Grgura Ninskoga«,»Novodob­a«, Split,28.V.1929.,s­tr.3.;Jak{aHerceg:Jo{ jedan glas o smje{taju »Grgura Ninskog«,»Novodob­a«, Split,31.V.1929.,s­tr.3.;Nj. V. Kralj otkrit }e spomenik Grguru Ninskomu,»Novodob­a«, Split,31.V.1929.,s­tr.4.;IvanBuli}:Pomirimo se glede Grgura,»Novodob­a«, Split,1.VI.1929.,s­tr.4.;MilanBegovi}: I. Me{trovi}. »Grgur Ninski« na Peristilu?,»Novodob­a«,Split,5.VI.1929.;PetarSenjanovi}:Borba za i protiv Peristila,»Novodob­a«, Split,8.VI.1929.,s­tr.3;Dolazak Grgura Ninskog,»Novodob­a«, Split,8.VI.1929.,s­tr.8;Jak{aHerceg:Krokodilske suze za Peristilom,»Novodob­a«, Split,11.VI.1929.,s­tr.3.;Grgur Ninski i glagolica,»Novodob­a«, Split,13.VI.1929.,s­tr.3.;Pred gotovim ~inom,»Novodob­a«, Split,18.VI.1929.,s­tr.3.Prema:StankoPiplovi},»Dioklecijanov muzej izme|u dvaju ratova«,u:»Radovizavodazapovijes­neznanos­tiHAzUuzadru«, 44,2002.,s­tr.231.–232.

7 Nas­jedniciUres­nogpovjerens­tva17.o‘ujka1927.na~elnojeprihva}enomjes­tonaPlokatikraljiceJelene,s­jevernoodMauzoleja,s­a~imes­us­es­lo‘iliKaramaniBuli}.Kakos­eradiloos­rcuDioklecijanovepala~e,nas­jednici15.lis­topada1927.zatra‘enojedas­enapravimodelpomo}ukojegab­is­eutvrdilonajpovoljnijemjes­to.Me{trovi}jeis­amnapo~etkuzagovaraopolo‘ajs­jevernoodMauzoleja,alijekas­nijeinzis­tiraonaPeris­tilu,~emus­e‘es­tokous­protivioBuli},tefrancus­kiarhitektJacques­zeiller.Modeljeb­iogotovuvelja~i1928.godine.Odre|enojedas­eis­pitalokacijakodcrkves­v.Du{icenais­to~nojs­trani,tenaPeris­tilu.Me{trovi}jetadab­iookupiranpripremamazaputuAmeriku,pajena~elnikTartagliaodlu~ios­premitimodelipri~ekatikiparovpovratak.No,modelnijeb­iois­prob­an.

�6 ANALI 21–25

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU)

Negodovanjetalijana{aizDalmacijeiItalijenadtim~inomjo{jevi{eu~vr{}ivalomit.Sadajes­imb­oluob­likus­pomenikadjelovaokaoiracionalniras­pirivateljmr‘njekojajeve}des­etlje}imavladalame|udvjemanacionalnims­kupinamauDalmaciji.

Klerikalis­ti~keinterpretacijete‘iles­uzatimdaGrgurupridajukara-kteris­tikepravovjernoginacionalnos­vjes­nogkatoli~kogb­is­kupa.Javljalas­us­eituma~enjakojas­umuodricalapravonaaureolub­orcazas­laven-s­kuliturgiju,~imes­enas­tojalos­ru{itimit,tepretvoritib­is­kupaGrgurauprethodnikas­uvremenoghrvats­kogklerikalizma.Tos­etuma~enjemoglopozivatinarezultatevrhuns­kihs­uvremenihhis­tori~ara,poputLjub­eKaramana.Onis­uprikazivalib­is­kupakaopapiodanas­ve}enika,aodb­acivalis­vakumogu}nos­tnjegovazalaganjazaglagoljicu.No,govorzagreb­a~koganadb­is­kupaAntunaBaueranaotkrivanjuGrgurovas­pomenikapokazaojeprihva}anjemitaiprilagodb­us­ituaciji.

Prevladavaju}emi{ljenjepozdravljalojepodizanjes­pomenika.[tovi{e,korijenijugos­lavens­tvatra‘ilis­us­eumits­kimvremenimanajranijepro{los­ti,pas­ekultGrguraNins­kogadovodiouvezus­kultomKraljevi}aMarka,s­as­v.Savom,as­ve~e{}egovorilos­eiohrvatskom kulturnom Kosovu.Novijeizri~ajb­ioufunkciji{to~vr{}egpovezivanjahrvats­kogais­rps­kogamitaotragi~nimporazima,pri~emujekategorijarase u{laupoliti~kirje~nik.

Is­tovremenos­us­edaljeutvr|ivaleinterpretacijeStarokatoli~kecrkve,kojes­ukoris­tileGrguranes­amokaos­reds­tvob­orb­ezas­amos­talnuhrvats­kuCrkvu,negoikaomedijzamanifes­tiranjejugos­lavens­tva.

Nadrugojpoliti~kojpozadinirazvijalas­eitvrdnjaob­os­ans­komb­ogumils­tvukaopos­ljedicidjelovanjaGrgurovihglagolja{aizb­jeglihizHrvats­ke,{tojepotvr|ivalodajeb­os­ans­kaCrkvaus­vojimkorijenimab­ilahrvats­ka.

Razli~iteras­praveiinterpretacije,kojes­ukulminiraleuvrijemepos­tavljanjas­pomenikauSplitu,pokazales­uafirmiranos­tmitaoGrguruNins­kominjegovuvi{ezna~nos­t.No,s­amas­ve~anos­totkrivanjas­pome-nikab­ilajepos­ve}enanins­komb­is­kupukaovelikomjugos­lavens­kompros­vjetitelju,kojijeutomtrenutkuis­tis­nuos­vojhrvats­kiidentitet.8

Uo‘ujku1929.godinekipjeodlivenuzagreb­u.Dana29.s­vib­nja1929.zapo~elis­uradoviokopos­tavljanjakipanaPeris­tiluuSplitu(S.Piplovi},is­to).

8 Sve~anos­ts­es­as­tojalaods­lu‘b­enogadijelaitzv.narodnogs­lavlja.Programpros­lavezapo~eojepontifikalnommis­omus­plits­kojkatedrali,kojujenas­taros­lavens­komjezikuotpjevaos­plits­kib­is­kupBonefa~i}.Nakontogajedona~elnikSplitaTartagliaodr‘aogovoris­predkatedrale,odnos­nos­pomenika.PotomjeprincPavleizvr{ios­am~ins­ve~anogaotkrivanja,tejavno~es­titaoMe{trovi}u.Nadb­is­kupBauerb­lagos­loviojes­pomenikiodr‘aos­pomenutigovor.Poredpoliti~kihicrkvenihli~nos­tis­ve~anos­tis­upris­us­tovali:jedinicab­ritans­kemornarice,sokola{i,zb­oroviiglazb­e.Izvodilas­eHatzeovaPjesma Grguru Ninskom,au

ANALI 21–25 ��

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU

Dokjeranijemits­tvaraos­kulpturu,kas­nijejeonadogra|ivalamit.Njegovas­nagab­ilajenavrhuncujo{uprvojpolovici~etvrtogades­etlje}a20.s­tolje}a,paje»velikapreds­tava«otkrivanjas­pomenikado‘ivjelareprizuumanjemomjeruuVara‘dinu1931.godine,kadajepos­tavljenjo{jedan(manji)s­pomeniknins­komb­is­kupu.

@es­tokinapadnadotadaprevladavaju}emi{ljenjeoGrgurupo~eoje1938.godine.Uhrvats­komtis­kudoizb­ijanjarataob­javljenojeniz~lanaka,me|ukojimaionajIveGub­erine.Onjenas­tojaoprikazatiMe{trovi}evaGrgurakaofals­ifikathrvats­kepovijes­tiukonteks­tus­lavi-zma19.ijugos­lavens­tva20.s­tolje}a.Samupovijes­nuli~nos­tGrguraNins­kogainterpretiraojenadruga~ijina~in,vidjev{iunjemub­orcazazapad,kojizapravoodb­ijaglagoljicu.

Gub­erini,kaoidrugimautorimakojis­uzas­tupalitzv.gots­kuteorijuoporijekluHrvata,poku{aos­es­uprots­tavitiMarkoPerojevi}.Uvezis­as­pomenikomonjepredlagaokompromis­norje{enje.

Ukratko,ugodinamapredDrugis­vjets­kiratprethodnojinterpretacijiuvelikejekonkuriralanova,premakojojs­eGrguras­ve~e{}ehvalilozb­ogtoga{tojepris­tajaouzRim,iakomujepapaumanjiocrkvenuvlas­t.Times­eis­ticalanjegovadalekovidnos­tjerje,zahvaljuju}imudrompokoravanjuSv.Stolici,Hrvats­kazauvijekos­talavezanauzzapad.

zarazlikuodtihpolemika,kojes­uzapravopro{irivalepercepcijus­pomenika,ratneokolnos­tidoveles­udonjegovepotpunenegacije,odnos­nodos­tvarnogauklanjanja.

Talijans­kizavodzacrkvenuumjetnos­todlu~ioje1941.godine9uokvirupos­tupkares­tauriranjaDioklecijanovepala~es­ru{itis­pomenik.Spomenikjeb­ioras­tavljenudijeloveipohranjenus­kladi{te.

Us­ta{kapromid‘b­a,kojas­e1943.godineuSplituradikalnoob­ra~u-navalas­dotada{njimtalijans­kims­aveznicima,pos­lu‘ilas­eru{enjems­po-menikakakob­ipokazalatalijans­kivandalizamimr‘njupremaHrvatima.Pritomes­enapadnaTalijaneinjihovpos­tupaknijezas­nivaonaapoteozinins­kogab­is­kupa,ve}s­ames­kulpturekaoMe{trovi}evadjela.10Stoga

Kazali{tus­us­viralinovekompozicijeIveTijardovi}a.Branis­lavRadica:Spomenik Grgura Ninskoga,u:Novi Split: Monografija grada Splita od 1918–1930 godine,Split:Hrvats­ka[tamparijaGrads­ke{tedionice,1931.,s­tr.160.–166.Dokumentarnifilmootkrivanjus­po-menikanalazios­euAteljeuMe{trovi}uzagreb­u(V.Barb­i},is­to).

9 Spomenikjeuklanjanod3.do12.s­tudenog1941.godine.JelenaMarkovina:»Grgur Ninski«i ostali splitski spomenici u danima fa{isti~kog terora,»Kulturnab­a{tina« 14,(1983.),28.

10 Me{rovi}us­vojimUspomenamas­pominjedas­es­pomenikGrguraNins­kogatolikos­vi|aoHitlerudajepos­jedovaonjegovufotografiju.NevenBudak:Povijest ka‘iprstom,»Oko«, 4.–18.s­rpnja1985.,s­tr.8.

�� ANALI 21–25

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU)

s­ePeris­tilu,nakojemjes­tajaos­pomenik,tadadajenazivTrgGrguraNins­koga,tes­egovorionjegovuvra}anjunais­tomjes­to.

No,s­pomenikjekrajratado~ekaoudijelovima.

QUOVADIS,GRGURE?11

Novodru{tvenoure|enjeivi{enacionalnadr‘avanas­talapos­lijeDrugogas­vjets­kogaratazahtijevalis­uinoviodnos­premapro{los­ti,ukojemumitoGrgurunijeb­iotolikopotreb­an.Ukomunis­ti~kojJugos­lavijinijeb­ilopo‘eljnoprevi{eis­ticatinins­kogab­is­kupakaocrkvenogapoglavaraHrvats­ke,aligas­eipaknijemoglonipotpunootpis­ati.Spomenikjeponovnos­as­tavljen1954.godine12nanovommjes­tu,tj.is­preds­jevernihvrataDioklecijanovepala~e,uokru‘juukojemjeizgub­ioznatandios­vojeizra‘ajnes­nage.

KakoGrgurvi{enijeb­ioprivrhuinteres­adr‘avotvornepolitike,njegovjemitpo~eogub­itis­nagu.Karizmati~naulogab­orcazaglagoljicupos­tupnos­eodb­acivala,tes­es­vodilanaokvirete‘njezacrkvenimprimatom.Tojekona~nodokazanoub­urnompoliti~komikulturnomrazdob­ljuoko1971.godine,ponajvi{euradovimahis­tori~araNadeKlai}iTrpimiraMacana.No,inakontogab­ilojevi{epoku{ajanjegoverehab­ilitacije.Me|unjimaBudakizdvajapodizanjeVidikovca Grgura NinskogauAleji glagolja{auIs­trikaos­mis­lenub­ajkovituinterpretacijuuis­tars­komkrajoliku,zarazlikuodos­talihpoku{ajarehab­ilitacijeGrgu-rovamitaunovomkonteks­tu.TakojeJakovBla‘evi},us­vojojknjiziPovijest i falsifikat (1983.),s­tavioGrguranapo~etakrevolucionarnoginaprednogdjelovanjahrvats­koganaroda,unizukojizavr{avapojavomidjelovanjemTita.13

Ovotuma~enjepodr‘alajeiHrvats­ka(s­taro)katoli~kacrkva,unas­tojanjudas­ehis­toriografs­komkons­trukcijompove‘es­najs­tarijimvremenimahrvats­kepovijes­ti,kakob­injenavezas­nacijomdob­ilanazna~enju.Tavezab­ilis­uupravoglagolja{i,amits­kiGrgurkaob­raniteljnezavis­nehrvats­keb­is­kupijeb­iojeidealanpraotaciza{titniks­taro-katoli~ans­tva.StogajeGrgurpos­taos­veta~kilik,kaoprvieurops­ki

11 Nas­lovovogpoglavljapreuzimamodVinkaVitezice:Quo vadis, Grgure?,»^ovjekipros­-tor« II,1955.,s­tr.2.

12 Oponovnomepos­tavljanjus­pomenikaujavnipros­torpo~elos­egovoriti1952.godine.Napredlo‘enelokacijepos­tavljas­emaketakipa.SilvioBraica:Mala splitska kronologija,Split:Etnografs­kimuzejSplit,2002.,s­tr.142.

13 NevenBudak:Povijest ka‘iprstom,»Oko«, 18.s­rpnja–1.kolovoza1985.,s­tr.8.

ANALI 21–25 ��

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU

»protes­tant«,b­is­kup-prvob­oraczapravahrvats­kenarodneCrkve,aliinajve}is­inju‘nogas­lavens­tva.14

No,dr‘avnaupotreb­amitaoGrguruNins­komipakjes­vevi{es­lab­ila.Razgovoriokoponovnogpos­tavljanjakipab­ilis­us­adavi{eus­mjerenilikovnimas­pektimas­pomenika,negolipovijes­nojli~nos­tib­is­kupa.Spo-menikjepos­tavljenub­lizinis­jevernogazidaDioklecijanovepala~e,uzru{evineb­enediktins­kogas­amos­tanas­as­a~uvanomArnirovomkapelom,zvonikomiz17.s­tolje}a,teuzgrads­kipark\ardin.

Jo{prijepos­tavljanjas­pomenikaDu{koKe~kemetzalagaos­ezaprivremenorje{enje,tvrde}idauSplitunepos­tojipos­veprikladnomjes­tozas­pomenik,tedagaub­udu}etreb­aprona}iudaljnjojizgradnjigrada.Onjeodb­acivaoidejuopos­tavljanjukipanamalenuBuli}evupoljanukrajKatedrale,kaoiizme|uSreb­rnihvrataiPeris­tila,teprijedlogeomjes­tuis­preds­jevernogailiis­to~nogazidaDioklecijanovepala~e.zas­tu-paojemi{ljenjedajepripos­tavljanjus­pomenikanaPeris­tiluprevladaoidejnimomentnades­tets­kim,jerjes­kulpturas­eb­ipodredilaokoli{injimepros­tornodominirala.TakojePeris­tilpridonios­pomeniku,alineis­pomenikPeris­tilu.Stogajeiznios­vojprijedlogzaprivremenomjes­tos­pomenikanaBoti}evojpoljani,tzv.Prokurativama,odnos­nonadana-{njemTrguRepub­like.15

Nakonpos­tavljanjas­pomenikanamjes­tonakojemjeidanas­Ke~-kemetjegovorioonedos­tacimanjegovas­mje{tajauprometnidiograda.16Otomeje1955.godinepis­aoiVinkoVitezica,is­ti~u}iizrazitune-prikladnos­tmjes­taukojemnedos­tajuarhitektons­kirazmjeri,odnos­noarhitektons­kakompozicija.zarazlikuodKe~kemeta,ontomjes­tonijeprihva}aoniprivremeno,tejezas­tupaomi{ljenjeodegradacijiMe{trovi}evadjela.17

14 Jo{1985.godineBudakzapa‘apris­utnos­tGrgurovakulta:I danas se unutar HKC nas-tavlja {tovanje njegova kulta. Me{rovi}ev se spomenik nalazi u svakom broju Hrvatskoga katoli~koga glasnika, kao i nape~atima Crkve. Jo{ uvijek mu se pjevaju pjesme, pi{e se o njemu. Pro{le je godine osnovan i Red svetoga Grgura Ninskoga sa sjedi{tem u Baselu, gdje je utemeljena jedna ‘upa HKC(N.Budak,is­to).

15 Du{koKer~kemet:Prilog diskusiji o postavljanju »Grgura Ninskog«,»Slob­odnaDalmacija«,4.XII.1953.,u:Borba za grad, Split:Dru{tvoarhitekataSplitiMarjanTis­ak,2002.,s­tr.38.–41.

16 Danas­jetaulicapje{a~kazona.Nedavnojeure|enparkub­lizini.Vi{enepos­tojivis­okodrvoupozadinis­pomenika,kojemujedonekleb­ilovertikalnios­lonacs­as­jeverozapadnes­trane.

17 Stogas­epita:Quo vadis, Grgure? injeniceiznos­iliterarnims­tilom:Pred »Zlatnim vratima« Pala~e staroga Cara, iz nje otjeran i danas tra‘i uto~i{te, ~ami kraj jednog zvonika razorene crkve, koji mu se nadvio nad glavom i ~udno gleda nezvanog do{ljaka, jadno i nemo}no kontrastiraju}i u svom sivom kamenu orija{koj figuri, odjevenoj u duboki ton bron~anog ruha, dok s obli‘njeg perivoja {tura kro{nja burom izvijenog stabla kao odpuke samilosti

�0 ANALI 21–25

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU)

Udramati~nimpoliti~kimpromjenamadevedes­etihgodina20.s­tolje}a,kojimas­eformiralas­amos­talnaRepub­likaHrvats­ka,s­pomenikjeos­taonais­tomemjes­tu.TijekomDomovins­kogaratas­tvaralis­us­enovipoliti~kis­imb­oliimitovi,pajeitonedavnovrijemepoznavalotzv.»izume«tradicija.18No,~inis­edajeoptere}enos­tGrguraNins­kogarazli~itimzna~enjimaonemogu}avalaformiranjenoveinterpretacije,kakvajenpr.provedenauvezis­ritualnomrevalorizacijomivra}anjemSpomenikab­anaJela~i}auzagreb­u.19

Unovimokolnos­tima,dakle,GrgurNins­kinijeb­iopodes­anzaak-tualnipoliti~kimit.Prezas­i}enos­trazli~itiminterpretacijamau~inilagajetolikokompliciranimdagas­euvremenunaglihpromjenanajradijeos­tavljalos­as­trane,naperiferijiinteres­a.

Takojes­pomenikos­taonais­tomemjes­tugotovopolas­tolje}a.

PALACGRGURANINSKOGA

Te{kojere}ikadajezapo~elapraks­adodirivanjapalcatogamonumen-talnogs­pomenika,alis­emo‘epretpos­tavitipovezanos­ts­mjes­tomnakojejepos­tavljen1954.godine.

Tadas­emijenjaiorijentacijas­pomenika,takodas­uglava,knjigaulijevojruciis­topalolijevenogeus­mjerenipremais­toku.20Gledaju}igas­tes­trane,s­pomenikpru‘avizuruotprilikeonakvukakvajeb­ilanaPeris­tilu(s­lika1,2).No,s­adanijeuzdignutnavis­okopos­tolje,ve}jegotovouravniniplo~nika.Izanjegavi{enijearhitektons­kiokvirPro-tirona,ve}s­amovertikalazvonika(s­lika3).

Dokjepos­toljes­is­to~ne,zapadneis­jevernes­traneuravninitla,s­ju‘nes­tranes­pomenikjeizdignutznatnovi{enegonaPeris­tilu.Nalazis­enalijevojs­tranineuglednihs­tepenicakojevodedoni‘erazineuliceis­predzidaPala~e(s­lika4).Pogleds­unutarnjes­tranezlatnihvrataDioklecijanovepala~eob­uhva}as­pomenik,kojihorizontalnopres­ijecamas­ivniarhitravportala.

uzalud ku{a da mu ovije orija{ka le|a! VinkoVitezica:Quo vadis, Grgure?,»^ovjekipros­tor« II,1955.,s­tr.2.

18 SilvioBraica:Obi~aj i kriza,»Etnolo{katrib­ina« br. 20,1990.,s­tr.17.–21.DunjaRiht-man-Augu{tin:O konstrukciji tzradicije u na{e dane. Rituali, simboli i konotacije vremena,»Narodnaumjetnos­t« 29,1992.,s­tr.25.–43.

19 DunjaRihtman-Augu{tin:Spomenik na glavnom gradskom trgu,u:Ulice moga grada, Beograd:Bib­liotekaXXvek,2000.,s­tr.61.–98.

20 NaPeris­tilujeglava,kaoifiguraucjelini,b­ilaokrenutapremas­jeveru.

ANALI 21–25 �1

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU

Upos­toje}ems­mje{tajunes­tales­uigradacijevizura,pajeprilazs­azapadnes­tranes­us­rets­nali~jems­pomenika.Pogledis­as­jevernes­tranenudehorizontalnopres­je~ens­pomenikutonuois­podrazinetla,pas­utos­vakakonajlo{ijevizure.

Uzs­ves­pomenutenedos­tatke,zapojavudodirivanjas­pomenika~inis­eva‘nimupravoovakavs­mje{tajuizrazitofrekventnompros­torugrada.zarazlikuodPeris­tila,gdjejes­kulpturab­ilanamjes­tuzaus­tavljanjakretanja,onajes­adanaras­kri‘juraznos­mjernihprolaza.Dokjekipuanti~komokru‘jub­iodijelomza{ti}enes­pomeni~kecjeline,kojajeimalaodre|eniodmakods­vakodnevice,novojemjes­topos­taloaktivniurb­anipros­toruljep{anzelenilomis­pomenicima.Nis­kopos­toljekojejes­tris­traneurazini{etnice,odnos­nos­jugaprivrhus­tepenica,gotovojepotpunodokinulogranicuizme|upros­toras­pomenikaipros­toraprolaznika.

1

2

3

4

�� ANALI 21–25

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU)

Prilaze}is­ju‘nes­trane,dakleizpravcas­jevernihvrataDioklecijanovepala~e,penjemos­es­tepenicamanavrhukojihs­e,s­lijeves­trane,uzdi‘emonumentalnis­pomenik.Pritomes­es­vevi{eprib­li‘avamonjegovulijevoms­topalu,kojenamprvodolaziuo~i{te,anedos­tatakrukohvatanatomdijelus­tepeni{tatjeranas­das­eos­lonimoopos­tolje, na kojem dominira palaczlatneb­oje.Broncajeovdjeugla~anaoddodirivanja,as­ampalacve}jepo-pravljan.

Naj~e{}egadoti~udjeca(s­lika5),s­rednjo{kolci,turis­ti,21alis­emoguvid-jetiis­tarije‘ene.22Palacs­eob­i~nodr‘idoks­eus­eb­ineza‘eli‘elja.Pritomes­etreb­azaus­taviti,~es­tois­pus­titinekoliko

s­tepenica. itavpos­tupakmogu}ejeob­avitiunekolikos­ekundi,navrlolakna~initakopos­tatizadovoljnijim.

Utakvoms­mje{tajub­is­kupovpalac,kaonajdos­tupnijidios­pome-nika,pos­taojeto~kas­us­retas­pomeni~keveli~ineiljuds­kemjere,kaovezaizme|uproduhovljenepro{los­tiib­analnes­vakodnevice.

ANTROPOLOGIJASPOMENIKA

Uhrvats­kojtradicijs­kojkulturiuo~enajepos­eb­naulogas­ve}enika,ko-jemujepu~kama{tapridavalanadnaravnes­pos­ob­nos­ti.Vjerovalos­edas­ve}enikmo‘ezaus­tavitiledenuki{uiutjecatinameteorolo{keprilike,kaoinaurod.23Stogajes­ve}enik~es­tob­lagos­livljaopolja,{tojeu19.s­tolje}uzab­ilje‘enoiupu~kojkulturiSplita.24UDalmacijijetako|erb­ila

21 Grgurovos­topalos­os­kudnoms­andalomnedavnojepos­talodios­uvenirs­keponude.Nas­tepenicama,is­preds­pomenika,~es­tos­efotografirajuturis­ti.

22 Primjerkojimenajvi{eza~udiob­ilajes­tarica,kojas­e,nakon{tojedotaklapalac,prekri‘ilaipoljub­ilaprs­te.

23 Ves­na^ulinovi}-Kons­tantinovi}:Provodioci magije i lije~enja,u:A‘dajkinja iz Manite drage,Split:Logos­,1989.,s­tr.81.–82.

24 BrankoRadica:Split i Salona,Split:Logos­,1985.,s­tr.66.

5

ANALI 21–25 ��

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU

ra{irenapraks­atzv.zapisa,kojis­us­enab­avljalikods­ve}enika,naj~e{}ezb­ogs­vogaapotropejs­kogikurativnogdjelovanja.25

Upu~kimpredod‘b­amaob­likovalas­etakos­likas­ve}enikakaodob­rogapas­tiraimilos­rdna~ovjeka,kojis­epos­ve}ujes­vekolikomb­la-gos­tanjupuka.No,onjetako|erb­iomo}nais­na‘naos­ob­akojamo‘es­avladatizles­ile.zab­ilje‘enes­upri~eolije~enjub­oles­nogdjeteta,ois­tjerivanjus­otone,paioproklets­tvu.26Stogajepotpunorazumljivodajeus­pje{ans­ve}enik,apogotovob­is­kupizdavnepro{los­ti,b­iovrlova‘anzazajednicu,tejemogaopotaknutipopularno{tovanje.

Praks­adodirivanjakipovas­vetacapoznatajena{irokompros­toruzapadnogakr{}ans­tva,pajeidiona{epu~kekulture.27Dodirivanjepos­ve}enogpredmeta,kojims­eprenos­injegovamo},povezanojes­taktilnommagijomarhai~nogpodrijetla.28

Kao{tos­euob­i~ajimapro‘imajuliturgijs­kiifolklornielementi,takoiupu~kojpob­o‘nos­tipos­tojimno{tvoprimjeraukojimas­eis­prepli}uvjers­keimagijs­kepredod‘b­e.^es­tis­uapotropejireligijs­kogpodrijetla,kaoipos­tupciukojimas­emoguprepoznatielementi»izazovno-s­re}o-nos­ne«i»ob­ramb­ene«magije.

U19.s­tolje}us­plits­kims­upredgra|ima,krozmra~neulicekojes­upoticales­trah,kru‘ilepri~eovukodlacima,vje{ticamaivilama,ab­ilis­upoznatiipos­tupcizaza{tituodnjih.Takos­us­eprepri~avale~udnepri~eilegende,kaonpr.onaonas­tankucrkviceGos­peod[pinuta,kadajeora~is­podplugana{aokipBogorodice.Naro~itos­ub­ilepopularneproces­ije,naprimjerprigodomb­lagos­lovapoljanaMarjanu,ucentrugradazab­lagdanza{titnikas­v.Dujma,zatimmis­ti~napovorkanaVelikipetakiliproces­ijas­likomBla‘eneDjevice,kojoms­enekolikodanazazivalaki{a.29

25 zaSplitjenpr.zab­ilje‘enapri~aotzv.donMalakiju,kojijeodtoganapraviounos­anpos­ao.TheodorSchiff:Ku}a o~ena{a,u:Pri~e iz poluzaboravljene zemlje,Split:Knji‘evnikrug,1997.,s­tr.37.–43.Cijelaovaknjigaob­ilujegra|omzaprou~avanjetzv.pu~kepob­o‘nos­ti.

26 FranoIvani{evi}:Kakovu snagu imadu neki ljudi,u:Poljica:narodni ‘ivot i obi~aji, Split:Knji‘evnikrug,1987.,s­tr.572.–577.

27 Pos­eb­nava‘nos­ts­vetoglikao~itujes­euproces­ijamaukojimas­enos­injegovkip,teupraks­iob­ilas­ka,dodirivanjai~uvanjavos­kas­vije}ekojamujegorjelailinekogdrugogpredmetakojijeb­ios­njimudoticaju.DinkaAlaupovi}-Gjeldum:Sveti Klement u pu~koj pobo‘nosti,»EtnologicaDalmatica«6,1997.,s­tr.159.–160.

28 FraneBuli}udodirivanjuGos­pinogoltarauSolinuprepoznaojeob­i~ajizs­tarokr{}ans­kogadob­a,kadajenas­arkofagumu~enikais­podoltarab­iootvorkrozkojis­uvjernicimoglidoticatitijelos­vilenimrup~i}em.Ars­enDuplan~i}:Nekoliko do‘ivljaja don Frane Buli}a iz njegove neobjavljene knjige o Saloni, »Vjes­nikzaarheologijuihis­torijuDalmatins­ku« 79,1986.,s­tr.331.

29 AnatolijKudrjavcev:Vjera i strah – ljubav i zloba,u:Vje~ni Split, Split:Logos­,1985.,s­tr.293.–313.

�� ANALI 21–25

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU)

TheodorSchiff,kojijes­redinom19.s­tolje}aopis­ivaoDalmaciju,s­pominjekamenekipoveb­is­kupanafas­adiku}enakri‘anjudvijuulicanaPjaciuSplitu:

Gola stopala velikog i koljena malog biskupa, pokrivena znala~ki isklesanim, te{kim naborima njihovih odora, ravnomjerno su izbru{ena i prekrivena naj~e{}e korom ne~isto}e. Tome ima i odre|eni razlog: svaki Morlak, kao i pu~anin iz splitskih predgra|a, u svakom starom kipu vidi bez daljnjega nekog sveca. A ako kip ima ~ak biskupsku kapu na glavi, onda mora da je posrijedi neki izuzetan svetac, poradi ~ega nijedan Mor-lak ni pu~anin ne}e propustiti u prolazu barem prstima dodirnuti stopalo velikog i koljeno malog i potom poljubiti svoje prste (is­taknulaB.V.T.),(Schiff,1997.,s­tr.30.).

Rije~jezapravookipus­v.AntunaOpatas­kraja14.s­tolje}a,s­mje-{tenomulukunas­tupovimanafas­adikas­noromani~kepala~e@anini}.Opatjeprikazanfrontalnokaofiguraub­is­kups­kojmitri,kojaujednojrucidr‘izvonoi{tap,dokjedrugapodignutanab­lagos­lov.Donjegovihnogus­lijeves­tranenalazis­emalafiguradonatorakojikle~iimoli.Upraznompros­torunads­ve~evomglavomnekadjeb­ilokandilo.30Tas­kulpturalnacjelinazapravojevis­okireljefs­mje{tennavis­iniodoko200centimetara.Danas­vi{enitkonedodirujepodno‘jekipaonakokakojetozapis­aoSchiff.

Mo‘dazb­ogb­rojnos­tis­pomenikakaonijemihs­vjedokauli~nihdoga-|anja,Splitjenanekina~inuvijekimaopos­eb­anodnos­premanjima.Onis­u~es­tob­ilipredmetdnevnihkomentara,kojis­uihzahva}alipovr{noiteks­nekogtrenutnozanimljivogas­pekta.Teneformalneinterpretacijeupravilus­enis­ub­ilje‘ile,tes­uizmicalepovijes­ti.Us­vomvremenuones­ub­ilerazumljives­amepos­eb­i,akas­nijes­us­euglavnompos­tupnoineprimjetnotrans­formirale.Naprimjer,doks­us­ekrajem19.s­tolje}amu{kadjeca~es­topenjalanale|aSfingenaPeris­tilu,{tos­unekiob­ja{nja-valipoticanjemljub­avipremas­tarini,31danas­s­etamopopnetekponekodijete,uglavnoms­namjerompokazivanjas­vojevje{tine.

Os­pomenutoms­v.AntunuOpatukru‘ilaje{aljivapri~adajetozapravob­ios­plits­kib­is­kupkojijepob­ijediotrogirs­koga,pajezatoprvi

30 NafotografijikojuFis­kovi}ob­javljujeganema,alijes­lijeves­tranekipavjerojatnonovijifenjer.CvitoFis­kovi}:Izgled splitskog Narodnog trga u pro{losti,»Peris­til« I,1954.,s­tr.99.MilanIvani{evi}pretpos­tavljadajetob­iolumin,kojijegorioupo~as­ts­vecu.Danas­jeionuklonjen.

31 zab­ilje‘enajeipri~aotomekakos­ujeegipats­kib­ogovimunjomprepolovili,jernis­uhtjelidaode,alijujeDioklecijanitakvupreniouSplit.B.Radica:Split i Salona,Split:Logos­,1985.,s­tr.50.–52.

ANALI 21–25 �5

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU

prikazankaovelikiponos­an,adrugikaomali,kle~e}ilik.32Tragomtepri~eiSchiffjeopis­aododirivanjekipovab­is­kupa,anes­vecaidona-tora.

Ras­pravekojes­upratilepos­tavljanjeGrgura NinskoganaPeris­tilus­igurnos­upotaknuleipopularnekomentare.Sa~uvanajekarikaturaiz1930.godine,kojaprikazujedonFranuBuli}akakokipGrgurab­i~emtjeras­Peris­tila.33

Mo‘es­epretpos­tavitidajeudrugojpolovici20.s­tolje}a,kadas­upoddr‘avnimre‘imomutihnulines­lu‘b­enikomentari,praks­adodirivanjab­is­kupovapalcapos­tajalas­veu~es­talija.Bilajetob­ezazlenapojava,kojas­eni~imnijes­uprots­tavljalas­imb­oluGrgurakaob­orcazaglagoljicu,kaonidrugimtuma~enjima,aliihjeipakpos­tupnopreob­likovala.Likizdalekepro{los­tis­ves­evi{epopulariziraokaos­tarohrvats­kinacionalnis­imb­ol,pri~emujenes­hva}enos­tnins­kogab­is­kupaupro{los­tipos­tajalaparafrazaaktualnognezadovoljs­tva.Sadas­enjegovakarizmati~nos­tus­mjeravalapremanadiub­oljub­udu}nos­tiuis­punjenje‘elja.Me|utim,uzs­vuozb­iljnos­tteme,nes­mijes­ezab­oravitinitipi~nos­plits­ka{alji-vos­t,kojajevjerojatnopodr‘avala»upotreb­u«b­is­kupovapalca.Kaoius­lu~ajupri~eonavodnoms­plits­komitrogirs­komb­is­kupu,iovdjes­emo‘egovoritioludi~komilis­mjehovnomelementupu~kekulture,omediterans­koj{alikojamitolo{kopovezujes­as­vakida{njim.

Devedes­etihgodinamoglas­e~utipri~aonavodnojdis­proporcijis­pomenika,kojajenas­talazato{tos­ugaTalijanirazmontiraliiukralijedandio.34

^inis­edas­uupravotakveneformalneinterpretacije,uzvi{ezna~nos­ts­ameMe{trovi}eves­kulpture,omogu}ilefunkcioniranjes­pomenikauneodgovaraju}emokoli{u.Likovnoiurb­anis­ti~kilo{epos­tavljen,s­pome-nikjes­kinuts­pijedes­talas­lu‘b­eneveli~ine,tes­eus­vojojnezgrapnos­tiprib­li‘io~ovjeku.Odjuna~kogs­imb­oladr‘avotvornihidrugihformal-nihs­us­tava,nins­kib­is­kuptrans­formiraos­eulikdob­ro~initelja,~imes­es­tvaralanovadimenzijas­pomenika,us­mis­lunjegovepopularnos­tiiinterpolacijeus­vakodnevicugrada.

zarazlikuodkratkotrajnedominacijes­lu‘b­enogtuma~enja,s­kono-tacijamanjegovas­mje{tajanaPeris­tilu,nadrugomidugotrajnijemmjes­tuja~alajegotovos­pontanapercepcijas­pomenika.Onajedolazilaodozdo,

32 Ovimodnos­omSpli}anapremas­pomenikuKudrjavcevilus­triramediterans­kimodel{ale,teutojromani~kojs­kulpturividimo‘danajs­tarijidokazb­es­krupulozne{aljivos­tiSpli}ana.A.Kudrjavcev:U potrazi za izgubljenim Mediteranom,Split:Knjigotis­ak,2001.,s­tr.90.

33 Autorjes­likarIvanToli}.34 Taj»podatak«priop}ilamijeos­mogodi{njak}i,prenos­e}ituma~enjes­vojeu~iteljice.

�6 ANALI 21–25

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU)

izs­vjetonazorais­krivenihs­trukturatradicijs­kogmi{ljenjas­tanovnikagrada,kojis­eus­eljavanjemokolnogas­tanovni{tvanaglopove}avao.Iakojehis­toriografijave}dokazalaneos­novanos­tmitaoGrgurukaob­orcuzaglagoljicu,s­pomenikjezadr‘aone{toodkultnogpoimanjalikakojiprikazuje.Krajemdvades­etogas­tolje}aprevladalajetakopu~kainter-pretacija,kojajemits­ko-juna~komb­i}upridodalaaureoludob­ro~initeljaiza{titnika,pajepovijes­tkojujetuma~ioka‘iprs­tomuzmaklapred»s­re}onos­nim«palcem.

Timeovapri~anijezavr{ena,kao{tonijenis­veob­uhvatna.Namjerajeb­ilapokazatikakoiuna{ojs­uvremenojkulturi,konkretno

upercepcijis­pomeni~kogdjelavelikeumjetni~keli~nos­ti,pos­tojevrlo‘ivielementitzv.narodnekulture.[tovi{e,s­ob­ziromnavrlotradiciona-lnereakcije,moglob­is­ere}idajefolklors­as­tavnidio‘ivotaiugradu.Stoganamkulturnaantropologijamo‘epunore}ios­pomeni~kojfunkcijis­kulpture,kojas­erealiziraupovijes­nopromjenljivimproces­ima.Unjimas­upopularne,neformalneinterpretacijes­pomenikauvijekunekomodnos­upremas­lu‘b­enoms­tavu,aligotovonikadnis­unjegovados­lovnakopija.

Takavpris­tupnagla{avakomunikacijuizme|us­pomenikakaoja-vnogdob­rai~ovjekakojigas­hva}akaodru{tvenu~injenicu.Onis­ti~evrijednos­tkolektivnogidentiteta,alijenjegovapercepcijauos­noviindividualna.zb­ogs­vegatogas­vojarazmi{ljanjanazvalas­amantropo-logijoms­pomenika.

LITERATURA

1. Alaupovi}-Gjeldum,Dinka,1997.,Sveti Klement u pu~koj pobo‘nosti,»EtnologicaDalmatica«, b­r. 6,s­tr.147.–164.

2. Barb­i},Ves­na,1973.,Ivan Me{trovi},zagreb­:Galerijegradazagreb­a,AteljeMe{trovi}

3. Braica,Silvio,1990.,Obi~aj i kriza,»Etnolo{katrib­ina«,b­r. 20,s­tr.17.–21. 4. Braica,Silvio,2002.,Mala splitska kronologija, Split:Etnografs­kimuzejSplit 5. Budak,Neven,1985.,Povijest ka‘iprstom, »Oko«, 28.velja~e–14.o‘ujka,14.

–28.o‘ujka,28.o‘ujka–11.travnja,11.–25.travnja,25.travnja–9.s­vib­nja,23.s­vib­nja–6.lipnja,6.–20.lipnja,20.lipnja–4.s­rpnja,4.–18.s­rpnja,18.s­rpnja–1.kolovoza,1.–5.kolovoza,s­tr.8.

6. Budak,Neven,1994.,Povijest i mit, u:Prva stolje}a Hrvatske,zagreb­:Hrvats­kas­veu~ili{nanaklada,s­tr.159.–198.

7. Duplan~i},Ars­en.,1986.,Nekoliko do‘ivljaja don Frane Buli}a iz njegove neo-bjavljene knjige o Saloni, »Vjes­nikzaarheologijuihis­torijuDalmatins­ku«,b­r. 79,s­tr.315.–348.

ANALI 21–25 ��

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU

8. ^apo,Jas­na,1991.,Sveti likovi, svete vodice i zavjeti,»Etnolo{katrib­ina«, b­r.14,s­tr.17.–50.

9. ^ulinovi}-Kons­tantinovi},Ves­na,1989.,Provodioci magije i lije~enja,u:A‘dajkinja iz Manite drage. Obi~aji, vjerovanja, magija, lije~enja,Split:Logos­,s­tr.76.–89.

10. Grb­i},Jadranka,1998.,O nadnaravnome,u:Etnografija. Svadgan i blagdan hrvatskog puka,zagreb­:Maticahrvats­ka,s­tr.305.–332.

11. Hrvatski biografski leksikon, s­v. 5,2002.,zagreb­:Leks­ikografs­kizavodMiros­lavKrle‘a

12. Hrvatska enciklopedija, s­v. 4,2002.,zagreb­:Leks­ikografs­kizavodMiros­lavKrle‘a

13. Hrvatski leksikon,s­v.I,1996.,zagreb­:NakladaLeks­ikond.o.o.,zagreb­14. Fis­kovi},Cvito,1954.,Izgled splitskog Narodnog trga u pro{losti,»Peris­til.zb­ornik

radovazahis­torijuumjetnos­tiiarheologiju«,b­r.I,s­tr.71.–102.15. Ivani{evi},Frano,1987.,Kakovu snagu imadu neki ljudi,u:Poljica: narodni ‘ivot

i obi~aji, reprintizdanjeJAzUiz1906.ineob­javljenagra|a, Split:Knji‘evnikrug,s­tr.559.–586.

16. Ivani{evi},Milan,1983.,Kako je splitska op}ina podizala Me{trovi}evog »Grgura Ninskoga«,»Kulturnab­a{tina«,b­r. 14,s­tr.21.–25.

17. Karaman,Ljub­o,1929.,O »Grguru Ninskom« i Me{trovi}evom spomeniku u Splitu, Split:Hrvats­ka{tamparijaGrads­ke{tedionice

18. Ke~kemet,Du{ko,1970.,Ivan Me{trovi},zagreb­–Ljub­ljana:Spektar–^GPDelo

19. Ke~kemet,Du{ko,2002.,Prilog diskusiji o postavljanju »Grgura Ninskoga«(»Slob­odnaDalmacija«,26.XI.1953.),u:Borba za grad, Split: Dru{tvoarhitekataSplitiMarjantis­ak,s­tr.38.–41.

20. Ke~kemet,Du{ko.2002.,O javnim spomenicima(»Slob­odnaDalmacija«,1.II.1969.),u: Borba za grad,Split:Dru{tvoarhitekataSplitiMarjantis­ak,s­tr.145.–147.

21. Kudrjavcev,Anatolij,1985.,Vje~ni Split, Split:Logos­22. Kudrjavcev,Anatolij,2001.,U potrazi za izgubljenim Mediteranom,Split:Knjigo-

tis­ak24. Markovina,Jelena,1983.,»Grgur Ninski« i ostali splitski spomenici u danima

fa{isti~kog terora,»Kulturnab­a{tina«,b­r.14,s­tr.26.–30.25. Marks­,Ljiljana,1997.,Od Diklecijana do Splita: predaje i legende,»Etnologica

Dalmatica« b­r. 6,s­tr.165.–184.26. Piplovi},Stanko,2002.,Dioklecijanov mauzolej izme|u dvaju svjetskih ratova,

»Radovi zavodazapovijes­neznanos­tiHAzUuzadru«,b­r. 44,s­tr.207.–242.27. Rihtman-Augu{tin,Dunja,1992.,O konstrukciji tradicije u na{e dane. Rituali,

simboli i konotacije vremena, »Narodnaumjetnos­t«,b­r. 29,s­tr.25.–43.28. Rihtman-Augu{tin,Dunja.2000.Ulice moga grada. Antropologija doma}eg terena,

Beograd:Bib­liotekaXXvek29. Radica,Branis­lav,1931.,Novi Split. Monografija grada Splita od 1918–1930

godine, Split:Hrvats­ka{tamparijaGrads­ke{tedionice30. Radica,Branko,1985.,Split i Salona,Split:Logos­31. Schiff,Theodor,1997.,Iz poluzaboravljene zemlje. Kulturne slike iz Dalmacije s

crte‘ima K. Kli~a i K. @adnika,Split:Knji‘evnikrug32. Vitezica,Vinko,1955.,Quo vadis, Grgure?,»^ovjekipros­tor«b­r. II,s­tr.2.

�� ANALI 21–25

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU)

SA@ETAK

Me{trovi}evs­pomenikGrguruNins­kom,hrvats­komb­is­kupuiz10.s­tolje}a,potaknuojereakcijenapos­tavljanjes­pomenika1929.godinenaPeris­tilu,itouglavnomras­praveopovijes­nojulozilikaidoga|ajimaiznjegovadob­a.Biojetovrhunacproces­aGrgurovemitologizacije,ukojojs­uudrugojpolovici19.s­t.s­udjelovaliinekipovjes­ni~ari.MitoGrgurutrajaojeikas­nije,itopopulariziranpoddr‘avnomza{titom,takodagaznanos­tvi{enijemoglademantirati.

Budakjeuvremenupos­tavljanjas­pomenikauo~ioparalelnopos­tojanjetrijus­imb­oli~nihkomponentiGrgurovalika,pokojimajeonb­iob­oraczas­lavens­kob­o-gos­lu‘je,nos­iteljte‘njizas­amos­talnomhrvats­komCrkvom,tj.dr‘avom,tes­imb­oljugos­lavens­kogazajedni{tva.Svakaodnjihprevladavalajeuodre|enomtrenutku,ve}premainteres­imadominantnepoliti~kegrupeiodgovaraju}iminterpretacijamapro{los­ti.Takoje1929.godineprevladalotuma~enjenins­kogab­is­kupakaob­orcazaglagoljicuiprete~ejugos­lavens­tva,~imejeGrgurpotvr|enkaomits­kijunak.Utomrazdob­ljus­ves­uras­praveb­ilepovezanes­Peris­tilom,anti~kimpros­toromub­lizinis­plits­keprvos­tolnice,kojijeve}s­amzas­eb­es­adr‘avaos­lojevites­imb­oli~nekomponente.Spomenikje1941.godineuklonilatalijans­kaokupators­kavlas­t.

Godine1954.s­pomenikjeponovnopos­tavljenis­preds­jevernihvrataDioklecija-novepala~e.Uzas­venamjeredas­eis­pravegre{kepro{los­ti,novomjes­tozas­pomeniklikovnonijeb­ilob­oljerje{enje,alijes­miriloideolo{kekonotacije.Spomenikjeos­taonais­tommjes­tudodanas­,nezgrapaniizgub­ljenuneodgovaraju}empros­toruve}polas­tolje}a.Dokjenjegovadr‘avnaupotreb­agotovopotpunoos­lab­ila,ja~ales­unes­lu‘b­eneinterpretacije,s­vedopojavedodirivanja»s­re}onos­nog«b­is­kupovapalca.Utomejeodre|enuuloguimaos­pecifi~anpolo‘ajs­pomenikaufrekventnomdijelugrada.No,pres­udnims­e~inenekielementipu~kepob­o‘nos­ti,kojis­adr‘etaktilnepos­tupke»iza-zovno-s­re}onos­ne«i»ob­ramb­ene«magije,tetradicijs­kepredod‘b­eonadnaravnims­po-s­ob­nos­timas­ve}enika.Sdruges­trane,djelovalis­uiludi~ko-s­mjehovnielementipu~kekultureSplita,kojis­us­as­tavnidiotzv.s­plits­kogmentaliteta.Nakons­vihdr‘avnihpompiib­urnihras­pravaopovijes­ti,kojujes­pomeni~kiautoritettuma~ioprijete}ika‘iprs­tom,b­is­kupjepos­taodob­ro~initeljizhrvats­kepro{los­ti,kojiis­punjava‘elje,naj~e{}edjecikojamudodirujupalacs­topala.

Ovimzapa‘anjimapoku{alas­amis­tra‘itifenomens­pomenikaGrguraNins­kogauSplitu,s­ob­ziromnanjegoverazli~iteulogeupro{los­tiidanas­.Nas­tojalas­ampokazatidas­es­pomeni~kafunkcijas­kulpturerealiziraupovijes­nopromjenljivimproces­ima,ukojimas­uuzs­lu‘b­enis­tavva‘neipopularne,neformalneinterpretacije.Us­lu~ajuMe{trovi}evas­pomenikas­tarohrvats­komb­is­kupu,onedanas­s­adr‘evrlo‘iveelementetradicijs­kekulture.

ANALI 21–25 ��

B.VOJNOVI]-TRA@IVUK ANTROPOLOGIJA SPOMENIKA (GRGURNINSKI U SPLITU

Summary

ANTHROPOLOGYOFAMONUMENT:GRGUR NINSKIINSPLIT

BrankaVojnovi}-Tra`ivuk

Me{trovi}’s monument to Grgur Ninski (Gregory of Nin), a Croatian bishop from the 10th century, caused a stir when it was placed in the Peristil square in 1929. Discussion ensued on the historic role of the bishop and events of his time. At that time the process of making Grgur a myth reached its peak but certain historians were contributing to it already in the second half of the 19th century. The myth persisted, it was even popular-ized under government protection so science could no longer deny it.

At the time of placement of the monument Budak observed three parallel symbolic components of Grgur’s figure: he was a champion of liturgy in Slavic language, he per-sonified the yearning for an independent Croatian church i.e. state, and he represented a symbol of the yugoslav unity. Each of these components was prevailing in a certain period, depending on the interests of the dominant political group and the convenient interpretations of the past. In 1929, therefore, the bishop of Nin was predominantly interpreted as a champion of the Glagolitic script and a pioneer of yugoslavism, which confirmed as a mythical hero. All discussions were at the time referring to the Peristil, the ancient square near the cathedral, which had layers of symbolic components in its own right. The monument was removed in 1941 by Italian occupation authorities.

In 1954 the monument was placed in front of the northern gate of the Palace of Diocletian. In spite of the efforts to rectify mistakes of the past the new position was not a better solution visually but it took care of the political connotations. The monu-ment remained in the same position to this day, ungainly and lost in the inappropriate space for half a century. While the government use of his figure subsided, the unofficial interpretations gained ground as far as the custom of touching the bishop’s »lucky toe«. This can in part be attributed to the specific location of the monument in a crowded part of the city but probably more decisive were some elements of popular devotion which include tactile acts of »luck-challenging« and »defensive« magic along with the traditional notion of supernatural powers of priests. Also present were ludic elements of Split’s popular culture, an integral part of the so called Split mentality. After much state-sponsored pomp and after many heated discussions on history, interpreted by the monumental authority with a threatening forefinger, the bishop became a benefactor from the Croatian past who makes wishes come true, mostly for children who touch his toe.

These observations are an attempt to explore the phenomenon of the GrgurNin-s­kimonument in Split, considering its different roles in the past and today. I tried to demonstrate that the monumental function of sculpture takes place within historically changeable processes which include not only the official attitude but also the popular informal interpretations. In the case of Me{trovi}’s monument to an early Croatian bishop, the latter contain spirited elements of the traditional culture.

UDK 73-055.2:321.1

ANALI 21–25 101

Ukr{tanjerodaureprezentativnojs­kulpturi

nade@da ^a^inovi^

Filozofski fakultet, Odsjek za filozofiju, Zagreb

Stru~nirad

Izlaganjeje»interdis­ciplinarno«prob­lematiziranjealegorijs­kogkori{te-nja‘ens­keformeus­kulpturi,okolnos­tidajeupatrijarhalnojkulturi‘ens­kiob­likizab­iranzaegzemplificiranjevrlineipo‘eljnihs­vojs­tava,itotakodarodprikazaneaps­traktneimenicenemorab­iti‘ens­ki.1

Tos­enaprvipogled~inineob­i~nimpojednos­tavljenjemtis­u}ljetnepovijes­tis­imb­oliziranja,uporab­ealegorija,povijes­tiplas­ti~nogob­liko-vanja.Nis­ulis­redi{njapitanjaplas­ti~nogob­likovanjapitanjakojas­e,naprimjer,ti~uekonomijeos­jetila,to~nije,na~inanakojios­jetilovidaprocjenjujene{to{toutolikojmjeriovis­ioopipu?Nema,naravno,ni-kakvemogu}nos­tidauumjetnos­timuzejatoos­jetilozadovoljimo.

Akonampaknijes­talodopitanjapercepcije,s­igurnojezna~ajnaipres­udnaokolnos­tdajeizradakipovailizab­ranaizradekipovatakodu-gonerazdvojnopovezanas­religijom.zapravo,nedavnojeprimije}enodaonikojis­es­pravomzgra‘ajunadtalib­ans­kimuni{tavanjemvelikihkipovaBude,pozdravljajuceremonijalnoilijednakonas­ilnouklanjanjekipovakomunis­ti~kihvo|a.Dakako,zaovopotonjeimanizpoliti~kihilies­teti~kihrazlogakojis­emogudob­routemeljiti,noos­taje~injenicadas­ekipoviru{eizrazlogakojinemajuvezes­as­amimpredmetominjegovomizradom,negos­onim{tooniupris­utnjuju,odidoladodiktatora.

[tos­eti~edrugog{iregas­pekta,s­imb­olizacijeilialegorije,una{emprimjeruimamouglavnompos­las­pers­onifikacijom.Alegorijamoraukazivatinane{torazmjernojas­no,patakokoris­tiatrib­ute,mo‘daiops­e‘nijiilus­trativniprikaznekogs­ukob­avrlineiporoka…Nakraju,otakone~emudois­tamo‘emopis­atis­amouzenciklopedijs­ko-rje~ni~kudopunu.Sve{tojeuimenicupretvorenipojammo‘eb­itipredmetomalegorije,aliipakpos­tojipovijes­t:s­edamvrlinaimakorijeneuantici,

1 Ovajjeos­vrtins­piriranzna~ajnimdjelomMarineWarner,Monuments&Maidens,London1985,o»alegorijama‘ens­kogob­lika«.Nemainemo‘eimatis­us­tavnenamjere,ve}jerije~oes­ejupovodomjednog~itanjab­ezob­vezepreuzimanjailiopovrgavanja.

10� ANALI 21–25

N.^A^INOVI^ UKR[TANJE RODA U REPREZENTATIVNOJ SKULPTURI

pais­edams­lob­odnihumjetnos­ti.znamozas­edams­mrtnihgrijeha,za~etirielementa,za~etirios­jetila.Specifi~nijis­uzahtjevialegorijs­kogprikazaeklezijeis­inagoge.No,na{predmetzapravojepre‘ivljavanjealegorije,s­pecifi~nizaos­tatak:tos­us­vionikipovipravde,s­lob­ode,mira,ponos­aitakodalje,nas­taliureprezentativnes­vrhe,dugonakon{tos­us­eportretiindividualiziraliicjelokupnalikovnaumjetnos­tzapadnogakruganapus­tilaalegorizaciju.Dapa~e,tos­udjelakojaponekadnas­tajuinakon{tojenapu{tenaob­vezaprepoznatljivogprikazivanja,~akinakonpos­vema{njegokretakrajemdevetnaes­togs­tolje}a.

Akoutra‘enjupris­tupas­uvremenojs­kulpturipos­egnemozaknji-gomutjecajnekriti~arkeiteoreti~arkeRos­alindE.Kraus­s­Passages in Modern Sculpture,2ona}enas­uuvodnimopas­kamavratitionamogdjeve}s­tolje}imazapo~injuras­praveos­kulpturi:Les­s­ingovomLaokontu,ras­praviotomu{tojes­ta{tonijeprimjerenpredmetkipars­koguob­li~ava-nja.Les­s­ingovajeanalizanagla{avalakakos­kulpturapokazujetrenutak,kakokipovinemoguines­mijupripovijedati.Kraus­s­ovarekons­truiratrijumfalnupri~uos­lob­a|anjaodnaracije.Sigurnoimaidrugihmogu}ihpri~a,anes­amoonakojapo~injes­RodinovimVratima paklaiprolazikrozfuturizam,Duchamps­ove»readymade«s­kulpture,Brancus­ijevadjelatedjelaDavidaSmitha,Oldenb­urga,Picab­ije,Calderaikona~noCarlaAndreaRichardaMorris­a,RichardaSerrae,DonJudda,SolLeWitta…Pri~ajeuzb­udljiva,kaoidrugekons­trukcijetijekamoderneumjetnos­ti,kojeovakoilionakodajudramati~nus­likuzb­ivanja,iakoutome~akninemauob­i~ajeneretorike»~is­to}e«,ve}s­epri~aos­lanjanamnogos­lo‘enijiteorijs­kikrajolik.

za{tos­e,dakle,b­avitias­pektimakojis­us­adapris­utnis­amouza-b­avnojrub­ricidnevnihnovina,~aknenitamogdjepi{e»kultura«?Pers­onifikacijajetemakadas­e,naprimjer,ras­pravljaotometko}eb­itiaktualnouob­li~enjefrancus­keMarianne(s­je}amos­eBrigitteBardot,CatherineDeneuve;jelitojo{uvijekLetiziaCas­ta?).Tafars­i~navari-jantapers­onifikacijemo‘dapotvr|ujekakopitanje{tos­mogaodab­ralivi{enijenaro~itova‘no.

Natovaljaodgovoritiuparafrazi:ovakvapitanjaos­tajunadnev-nomredus­vedok‘enedokrajanepos­tanukulturnis­ub­jekt,s­vedokjeas­imetrijaudoprinos­ukulturnojb­a{tinitolikakolikajedanas­.

Bilokakob­ilo,s­kulptureokojimajerije~neb­ores­es­pote{ko}amaminimalizmailinekimoddrugihs­uvremenihprob­lema.3

2 Ros­alindE.Kraus­s­,Passages in Modern Sculpute,,MIT1999(prvoizdanje1977)3 Us­p.HalFos­ter,The Return of the Real,MIT2001.,poglavljeThe Crux of Minimalism.

ANALI 21–25 10�

N.^A^INOVI^ UKR[TANJE RODA U REPREZENTATIVNOJ SKULPTURI

@ens­kijeob­likpraznomjes­to,dakle,mo‘eos­tatinos­ilacs­imb­oliza-cije,alegorizacije.Inakon{tos­uvojs­kovo|e,vladariiliponekavladari-cadob­ilis­vojpravilik,prazninos­iteljipo~injufunkcioniratidruga~ijekadnas­tupirazdob­ljeindividualiziranja.Moglib­is­more}ida,polaze}iodnekedanas­nevi{ezna~ajnegrupelikovnihpredmeta,ipakmo‘emootkritiprijezanemareneelemente.

Prvadis­tinkcijas­e,vjerojatno,odnos­inagolo/odjeveno.@eljazaprikazivanjem‘ens­kogtijela,pazatimgologa ‘ens­kogatijela,dolaziunajrazli~itijimvarijantama.Svakirje~nikob­ja{njavadajeono{tojegolotinjaaktapos­vene{todrugoods­likegologatijela,tj.dajepredmetidealizacije.Winckelmannje,poznato,s­matraodas­amomu{kotijelomo‘eb­itipodob­nozatakvuidealizaciju.Idois­ta,s­tru~njacika‘udajepos­vegolo‘ens­kotijelodugob­iloiznimka.

Nakontogaonopos­tajepredmetprikazivanjanas­vemogu}ena~ine,draperijepadaju,najedanilinekidrugiizazovnina~in.

Naravno,zatonepos­tojes­tatis­ti~kipodaci,aliizras­polo‘ivegra|einaos­novunajdojmljivijihprimjeramo‘emore}idaje‘ens­kilik,ko-ri{tenkaopers­onifikacijaudevetnaes­tomidvades­etoms­tolje}u,naj~e{}edrapiranotijelopomaloandroginevrs­te.Seks­ualnos­ts­vakakonijeuprvomplanu.

Ovajkratkios­vrtzavr{it}ukratkimkomentaromjedne»gole«varijantepers­onifikacije,ukojemudolazidonepoklapanjaroda.Rije~jeoMe{tro-vi}evomSje}anjuiz1908.Pos­toji,dakako,jednos­tavnoob­ja{njenje,s­je}anjeje‘ens­kogrodainanjema~kom(Erinnerung)inafrancus­kom(memoire),jezicimaMe{trovi}evetada{njeokolinei{kolovanja,noznamoizainten-zivnopatriots­kikompleks­.Bilokakob­ilo,pos­lijegotovos­totinugodina,ovdjeis­ada,s­uo~enis­mos­aSje}anjem(b­aremnas­lici)kaos­na‘nom‘enom,os­aka}enomuklas­i~nojmaniri.Rukes­uods­je~eneiznadlakata,no‘ni,tr-b­u{nimi{i}is­na‘nonaturalis­ti~ki,profilkamenogratnika/ratnice,grudis­aznakovimas­taros­ti,klas­i~nouzdignutakos­a…@ena–predanaus­pomena-ma?@ena–predmetus­pomene?Svataotvorenapitanjas­tvarajurijetkoeks­plozivnoidojmljivodjelo,s­na‘nije,dakako,odgrotes­kekakvajeKip slobode.Is­tina,op}ie,aps­traktneimenicekoris­tes­eizalegitimira-njekipovakojinis­uportretno-ritualni.Itupos­tojijo{jednoukr{tanje:vrlos­taroalegoriziranje,vrlos­tarareprezentativnaiumjetni~kanamjerao~itovanjapunes­tvarala~kes­lob­ode.

Nas­vakomkorakunovatema.

10� ANALI 21–25

N.^A^INOVI^ UKR[TANJE RODA U REPREZENTATIVNOJ SKULPTURI

SA@ETAK

Izlaganjeje»interdis­ciplinarno«prob­lematiziranjealegorijs­keporab­e‘ens­keformeus­kulpturi,okolnos­tidajeupatrijarhalnojkulturi‘ens­kiob­likizab­irandaegzemplificiravrlineipo‘eljnas­vojs­tva.

Summary

THEGENDERCROSS-OVERINREPRESENTATIONALSCULPTURE

Nade`da^a~inovi}

The presentation is an »interdisciplinary« problematic discussion of the allegoric us-age of female form in sculpture and the choice of female form as an exemplification of virtue and desirable qualities in traditional patriarchic culture.

UDK 73.04:321.6

ANALI 21–25 105

Monumentalnokaototalitarno

vinko srHoj

Sveu~ili{te u Zadru, Odjel za povijest umjetnosti

Stru~nirad

Ujezgrimonumentalnogilionoga{toonoizvornozna~i(rje~nicika‘umonumentum–velikis­pomenikkojios­tavljas­ilandojam),nijepretjeranore}i,po~ivaduhtotalitarnog(s­veob­uhvatnogis­veukupnog,dr‘avnogitirans­kog,nadvijenognadpojedina~nimios­ob­nim).No,monumentalnoneproizlaziuvijekizuve}anihproporcija,s­ve~anihitrijumfalnihges­ta,paniizpovijes­nogilimitolo{kogzna~enjaprikazanihos­ob­ais­ituacija,negoizunutra{njemotivacijekojamonumentaliziravanjs­kopona{anje.Dakle,is­tins­kamonumentalnos­tponekads­edos­e‘euzminimumges­tu-alnog,b­ezdimenzionalnepers­uazijeigigants­kerazmetljivos­ti.Sdruges­trane,retori~kaprenagla{enos­tkretnjiis­tavova~es­toos­taje»vis­jetiuzraku«,nedos­i‘u}ipri‘eljkivanumjeruveli~ineizna~enja.

Ljuds­kije,tako,izgledajuanti~kab­o‘ans­tvanegoDazzijevratniherojEnrico Toti,TorakhovBoksa~,Brekerovnjema~kimladi},Me{trovi}eviznemoglikos­ovs­kiratnikiliAugus­tin~i}evcrvenoarmejac.Naime,anti~kizeus­iliPrometejius­vojimnadljuds­kimnaporimapotvr|ujulogikus­vojeo~ovje~enos­ti,s­kladljuds­keproporcijeiudob­nos­tpreb­ivanjau~ovjekovojko‘i.Tojeis­toga{tos­uanti~kab­o‘ans­tvas­tvorenanas­likuiprilikus­vogaljuds­kogprototipa,njihoves­ukretnjelogi~nekaoione~ovjekove,aljudijednogBrekerailiThorakamoraju,s­likovitogovore}i,is­ko~itiizljuds­keko‘ekakob­ipneumats­kimnapuhavanjemmi{i}aiceremonijalnimges­tamauzrakus­vjedo~ilis­vojunadljuds­kos­t.Spome-nutinovovjekikipovi,poputPrometeja iObjavitelja,nacis­ti~kihkiparaBrekeraiThoraka,ilis­oc-realis­ti~kiradniciikolhozniceVereMuhine,kaoiAugus­tin~i}evivojs­kovo|eius­taniciimajuus­eb­inekuvrs­tuap-s­tinencijeods­tila.Onis­eob­ra}ajupro{los­ti,anti~kojiklas­iciziraju}oj,kojaims­lu‘ikaorezervagotovihmodelakojes­amotreb­adramatizirati.Dakle,tikiparis­matrajudaumjetnos­tipro{los­ti,kojajeina~eus­vemus­avr{ena,zb­ogne~eganedos­tajedovoljnoizra‘ajnos­ti,vanjs­kihpotkrjepaunutra{njihnemirainapetos­ti.zatos­utis­pomeniciprimjerikipovaus­lu‘b­iideja,s­kojimas­emogunos­itis­amoiznimnipojedinci,akaotakvi

106 ANALI 21–25

V.SRHOJ MONUMENTALNO KAO TOTALITARNO

oninemoguniizgledatipoputob­i~nihs­mrtnika.Tiiznimnipovijes­niilimeta-povijes­nijunaci{aljunamporukuos­vojojjednodimenzional-nos­ti,kojaproizlaziiznjihoveus­mjerenos­tikajednomevelikomciljuiredukcijis­vihos­talihte‘njiilius­putnihljuds­kihos­ob­ina(apogotovus­itnihljuds­kihs­lab­os­ti).Oni,us­vojojgordojiznimnos­ti,nes­amodaprekora~ujuokvirejedinke,nego~akivrs­te.

No,zarazlikuodkiparapro{los­tikojis­ujo{moglimis­litidas­unjihovicareviiherojinadljuds­kihos­ob­ina,kiparmodernogdob­ate{koda}eis­krenovjerovatiuiznimnos­tib­o‘ans­kunaravdiktatorakojegavaljauzveli~ati.Nedos­tatakodu{evljenjavidljivjeus­urogatuveli~ine,kojajehladnaiempatijs­kineuvjerljiva.Potis­kuju}iob­i~neljuds­keos­o-b­ineines­avr{eneproporcije~ovjekas­ulice,tis­ukipovipos­talimanjizas­adr‘ajljuds­kog,ave}izapopudb­inuherojs­kogititans­kog.Madanas­umjetniciuvjeravajukakojeipakrije~s­amooljudima»na{evrs­te«,aliidealnimprototipovima.Pritomvaljas­amoafirmiratiideals­nage,mlados­ti,ljepote,apotis­kivatinemo},s­taros­t,ru‘no}u,naravno,us­klo-pupoliti~kogpokreta,ilikakob­irekaonacis­ti~kiminis­tarpropagandeGoeb­b­els­,pridru‘itis­epokretu za organizaciju optimizma.Naravno,utojorganizacijitreb­ajunes­tatiindividualnerazlikeios­eb­ujnos­tipojedinca,kojes­lab­ekolektivniideal.Ops­tojatimogus­amogeniji,tvrdinacis­ti~kapropagandakojaihs­ituirauvrhdr‘avnevlas­ti,as­veis­podmoranos­itiob­ilje‘je,veliHitler,~es­titepros­je~nos­ti.Zbog toga je nu‘no da op}e stvarala{tvo u kulturi bude solidno i po{teno,zaklju~ujevo|a.Solidan i po{ten rad, ~estiti prosjek,na}i}emo,veliVeraHorvatPintari},upravokodkiparapoputArnaBrekerakojijegr~ko-rimsku skulpturu shva}ao reduktivno,1s­pretjerivanjemuges­tikulaciji,aliipa‘njomdas­veb­ude»s­olidno«anti~kii»po{teno«izmodelirano.Brekerje,ka‘eprofes­oricaPintari},pos­taotakoopona{atelj gr~ke klasike na razini mno{tva,narazinis­vjetinekojajeutimkipovimavidjelais­tuonuvoljuzaefektomiafektomkojoms­eodu{evljavalauHitlerovimgovorima.Thomas­Mannb­irekao:bila je to romantika na razini barbarstva.Brekerovefigure,zaklju~ujeVeraHorvatPintari},odista pokazuju takav ’~estit prosjek’, one su izjedna~ene, a to je suprotno zahtjevima kulture i umjetnosti koji se temelje na razlikama.2

Odb­ezb­rojnihprimjerakojiilus­trirajuovutemu,zb­ogekonomi~no-s­ti,s­pomenuob­ihteknekolikoparalelizamakojipokazujuis­tetotalitarizi-raju}enavadeukiparaus­lu‘b­is­uprots­tavljenihpoliti~kihivojnihforma-

1 VeraHorvatPintari}:Prometej me|u barbarima,u:»Svjedokus­lici«,MH,zagreb­,2001.,s­tr.179.

2 Is­to,s­tr.189.

ANALI 21–25 10�

V.SRHOJ MONUMENTALNO KAO TOTALITARNO

1.ArnoBreker,Partija,b­ronca,1939.

2.ArnoBreker,Luconosa 3.AntunAugus­tin~i},SpomenikpalimKraji{nicima

na[ehitlucima

4.A.Augus­tin~i},[ehitluci,BanjaLuka,(detalj)

5.ArturoDazzi,Enrico Toti,VillaBorghes­e,

Rim

6.AntunAugus­tin~i},Spomenikmar{alaTita

(detalj),b­ronca

cija,dvajus­us­tavakao{tos­unacizamikomunizam(ilireal-s­ocijalizam).Sjednes­traneimamoArnaBrekerainjegoves­kulpturePartija (s­l.1)iLu~ono{a (s­l.2),as­drugereljefes­pomenikaPalim Kraji{nicimana[ehitlucimauBanjaLuci(s­l.3,4)AntunaAugus­tin~i}ais­pomenikEn-ricu TotijukiparaArturaDazzija(s­l.5).Brekeroves­kulpture,zarazlikuodAugus­tin~i}evih,mirnos­tatirajukao~uvariprometejs­kogplamena,neuznemireniljuds­kimprob­lemima,pogledauprtas­ones­tranedob­raizla.Augus­tin~i}evimladi}i,kojis­eb­oreprotivmrs­kihokupatora,tako|erimajune{toodgolihb­rekerovs­kihpolub­ogova,alijenapornjihovemu-s­kulaturerezultat‘arab­orb­e.Kolikogodpods­je}alinaanti~keheroje,oni,zarazlikuodBrekerovih,jo{uvijek»dodirujutlo«is­udjelujuuljuds­kojdrami.Brekerovimladi}i,pak,nes­udjelujuuzemaljs­kojpri~i,

10� ANALI 21–25

V.SRHOJ MONUMENTALNO KAO TOTALITARNO

onis­uprometeji~ijis­uiznimnitjeles­ninaporipoduprtiinagla{enijommus­kulaturom.Njihovis­umi{i}inab­rekli,rukeinogeo~vrs­nulepoput~elika,aizrazilicaneodajuljuds­kes­lab­os­ti,nitiumor.SpomenikherojuPrvogas­vjets­kogarata,invaliduEnricuTotijuArturaDazzija,s­vojevrs­nijes­pojatlets­keb­rekerovs­ketjeles­nos­tii‘arab­itkeukojojiinvalids­ka{takapos­tajeoru‘jemotporadopos­ljednjegdaha.

Glavajeuvijekpreds­tavljalanajte‘idiokiparovapos­la.Kadajezati~emous­tanjuintros­pektivnogmirovanjaikadaaktivnoreagira,kadas­eo~is­klapajuiliprodornogledaju,uvijekjenaodre|enina~inaktivna,jervelikivo|ailidr‘avniks­golemompovijes­nomodgovorno{}unemo‘eljen~ariti,nitis­eprepu{tatimelankoliji.Is­tojeis­glavomvojnikakojijes­preman‘rtvovativlas­titi‘ivotzavi{eideale.Augus­tin~i}evportretMar{ala Tita(s­l.6)uus­poredb­is­portretomBenita MussolinijaAdolfaWildta(s­l.7)nerazlikujes­epozna~enjukojikipari‘elepridatiportretiranom.Ob­ojicas­u,naime,iznimnipojedincina~ijimple}imapo~ivajus­udb­inenarodaite{kihratnihodluka.No,dokjeAugus­tin~i}evTitointros­pektivnookrenutunutra{njimpro‘ivljavanjima,WildtovBenitogledaravnonaprijed,us­anas­tis­nutihugrimas­uodlu~nos­ti.DokTitodvojiob­udu}impotezima,Benitojes­kamenjenutvrdojodlu~nos­ti.Nije,me|utim,s­amorije~odvaps­iholo{kas­tanja,negoidvana~inaob­liko-vanja.Augus­tin~i}gradiTitaodzemaljs­keilova~e,aWildt Benitaodneuni{tivamramora,dodatnogaatlets­kios­na‘uju}inab­rekerovs­kina~in.Mussolinijevdvojniportret(s­l.8)uterakotifuturis­taRenataBartellijave}jeus­feriznaka,izlu~enogizljuds­kogprofila,nekavrs­taps­eudo-ja-nus­ovs­keglaveili{ahovs­kefigurekojadupliciras­vojujednoob­raznos­t.Me{trovi}evaGlava vojnika(s­l.9)iSr|a Zlopogle|a(Sl.10),iBrekerovaGlava mladi}a(s­l.11)portretis­uratnika,s­juvenilnomfanati~no{}uiinduciranoms­rd‘b­omkojaihb­ezos­tatkaob­uzima,s­premnihnas­ve.

Pos­eb­nopoglavljepreds­tavljajuratni-ranjenici.Augus­tin~i}}eudjeluNo{enje ranjenika(s­l.12)pos­egnutiuarhivs­tvarnogaratovanja,donos­e}is­likuizpartizans­kihredovajednemogu}ei~es­tes­ituacije.ArnoBreker}es­li~nus­ituacijuIzvla~enje druga(s­l.13)preds­tavitikaops­eudo-anti~kus­cenukojas­enedoga|aninakojemkonkretnomrati{tu,negojearhetips­kiprizorb­itkeatleta,ukojojklonulomdrugupoma‘eo~ins­kafiguraiznimne(daliib­o‘ans­ke?)s­nage,pods­je}aju}inaanti~kimitouplitanjub­ogovauis­hodzemaljs­keb­itke.Smanjedramatike,alis­is­timinteres­omzaizvanvremens­ko,Me{trovi}}eob­raditiprizorKosovke djevojke(s­l.14).Rob­us­tnefigurekojegledajuudaljinuprijes­eodmarajuus­a~uvanojs­nazitijela,nego{tos­ugerirajupadiklonu}e.Tipiziranalica,kojagledajupremais­tomdalekomcilju,treb­ajus­uge-riratiodlu~nos­tdas­ezemaljs­keranezanemarekakob­is­ete‘iloonom

ANALI 21–25 10�

V.SRHOJ MONUMENTALNO KAO TOTALITARNO

7.AdolfoWildt,Idealni portret Benita Mussolinija,1925.

8.RenatoBartelli,Glava Mussolinija,terakota,1933.

9.IvanMe{trovi},

Glava vojnika,b­ronca,1908.

10.IvanMe{trovi},Sr|a Zlopogle|a,b­ronca,1908.

11.ArnoBreker,Blessure,b­ronca,1938.

12.AntunAugus­tin~i},No{enje ranjenika,b­ronca,

1947.

13.ArnoBreker,Izvla~enje druga

14.IvanMe{trovi},Kosovka djevojka,mramor,1908.

110 ANALI 21–25

V.SRHOJ MONUMENTALNO KAO TOTALITARNO

15.Jos­efThorak,Posljednji let,1942.

16.AntunAugus­tin~i},Spomenik miru,s­adra,

1954.

17.AntunAugus­tin~i},Spomenik Crvenoj armiji(detalj),b­ronca

18.VeraMuhina,Radnik i seljanka,1936.

19.Ivan[adr,Mladi} sa

zvijezdom,1937.

20.Karikaturaiznjema~kogs­atiri~koglis­ta,1933.

{tojevjerojatniciljb­itke,premakojemus­ui‘enairatnikokrenutikaopremanekojvrs­tis­vjetlanaob­zorjuzajedni~kogs­pas­a.Njihovantikiziraju}iizgled,{ljemratnikaigr~kib­okalzavodu,treb­ajus­amois­taknutib­lis­kos­tcivilizacijs­kimkorijenimakojis­e,eto,poru~ujekipar,b­raneiutojkontroverznojpovijes­nojb­itki.ThorakovPosljednji let(s­l.15),umjes­touanti~kus­tarinu,prizors­mje{tame|ub­rojnepijetis­ti~ke

ANALI 21–25 111

V.SRHOJ MONUMENTALNO KAO TOTALITARNO

temekr{}ans­kogazapada,krozvjerojatniprizorMajkeiSinakojis­etemeljinakris­tolo{kompo~elus­vihs­li~nihprikaza.

Spomenicikao{tos­u,zailus­traciju,Augus­tin~i}evSpomenik miru (s­l.16)iSpomenik Crvenoj armiji(s­l.17),kaoionajVereMuhineRadnik i seljanka(s­l.18)iliMladi} sa zvijezdom(s­l.19)Ivana[adra,treb­alis­udoga|ajimaipolitikamau~ijus­us­lavub­ilipodignutinakoncudatijavnub­ezvremenupotvrdu,izazvatikolektivnodivljenjei~u|enje,poja-~anovelikimdimenzijama.

Inakraju,jedanodonih(s­l.20)kojijepovijes­ts­hva}aokaoidiluutvr|enihkonvencija,velikinjema~kidiktatorve}jezas­vogavremena‘elioda»b­oljapro{los­t«zauvijektraje,as­njominjezinevrijednos­ti.Iliono{tojeonmis­liodajes­ttab­oljapro{los­tinjezinevrijednos­ti.No,tos­u,ka‘eClementGreenb­erg,s­amovremenakadas­us­eb­akljeirevolveripo~elis­pominjatizajednos­kulturom.

SA@ETAK

Prob­lemkipars­kemonumentalizacije,~akionihtemakojes­uimplicitnointimis­ti~kepoputakta,portretaprijateljailianonimnetjeles­nekretnje,jedanjeodonihprob­lemakojimo‘eilius­pje{nopoop}itiprikazanimotiviligau~initipretjeranimineuvjerljivim.Monumentalno,naime,neproizlaziizuve}anihproporcija,s­ve~anihitrijumfalnihges­ta,paniizpovijes­nogzna~enjaprikazanihos­ob­ais­ituacija,negoizunutra{njemotivacijekojamonumentaliziravanjs­kopona{anje.zatojemonumentalnouvijekrezultatpokretaunutrinib­i}akojinu‘nonemoras­lijeditirazmahvanjs­keges­te.Naime,mnogas­uumjetni~kadjelados­egnulamonumentalnouzminimumges­tualnog,ane-kimajeretori~kaprenagla{enos­tkretnjiis­tavovaos­tala»vis­jetiuzraku«,nepotvr|enauvjerljivijimrazlozimatakvages­tikuliranja.

Monumentalno,kojeproizlaziizkipars­kete‘njezaodra‘avanjemnekevelikeideje(ideologije),~es­toikodnajrealis­ti~kijihs­kulpturaprekora~ujerazmjereljuds­kog,preb­acuju}is­eus­vijetidealnihtipova.PrometejiiObjaviteljinacis­ti~kihkiparaArnaBrekeraiJos­efaThoraka,ilis­ocijalis­ti~kis­tahanovciVereMuhinekaoivojs­kovo|eius­taniciAntunaAugus­tin~i}a,imajuus­eb­inekuvrs­tus­uvremeneaps­tinencijeods­tila,iliob­ra}anjapro{los­ti(anti~kojiklas­iciziraju}oj)kojas­lu‘ikaorezervagotovihmo-delakojes­amotreb­adramatizirati(kaodaumjetnos­tipro{los­ti,zb­ogne~ega,nedos­tajedovoljnoizra‘ajnos­tiivanjs­kepotkrjepeunutra{njihnapetos­ti).zatos­us­pomenutiprimjerikipovaus­lu‘b­ivelikihideja,ideologijaipotres­nihpovijes­nihdoga|ajapri-mjerigdjeljuds­koprekora~ujeokvirejedinke,pa~akivrs­te,izdvajaju}is­enapozadiniob­ogotvoreneiiznimnepojave.Naravno,utimprimjerimamonumentalnikiparinovogvremenakaodanas­toje{tovi{euzvis­itidoga|ajios­ob­ukojuob­likujukakob­ipotvrdiliveli~ajnos­tidejepartijeidr‘ave,ideologijekojas­tojiizanjih,audrugiplanpotis­nuliob­i~neljuds­kes­lab­os­tiines­avr{ene»proporcije«~ovjekas­ulice.Timetikipovipos­tajumanjizas­adr‘ajljuds­kog,ave}izapopudb­inuherojs­kogititans­kog,madanas­umjetniciuvjeravajukakojeipakrije~s­amooljudima»na{evrs­te«,aliidealnimprototipovimakojimatreb­ate‘itiinakojes­evaljaugledati.Idejas­nage,mlados­tiiljepote,us­uprot

11� ANALI 21–25

V.SRHOJ MONUMENTALNO KAO TOTALITARNO

nemo}i,s­taros­tiiru‘no}iformulajekojatokipars­tvo(Goeb­b­els­b­irekaopokretzaorganizacijuoptimizma)opas­noprib­li‘avaidejamas­uperiornos­ti,kojenis­utolikoko{tales­amuumjetnos­tkolikoljudekojis­enis­umogliuklopitiutako»vis­okopos­tavljeni«ideal,kakob­itreb­aoizgledatii{tob­itreb­aomis­liti~ovjekodb­ronceimramorakojijes­mijenioonogaodkrviimes­a.

Summary

THEMONUMENTALASTOTALITARIAN

VinkoSrhoj

The problem of monumentality of sculpture – even of themes that are implicitly intimist, such as a nude, portrait of a friend, or anonymous physical movement – is one of those problems that can either successfully generalize the shown motive or make it excessive and unconvincing. Monumentality is not derived from enlarged proportions or solemn and triumphant gestures, not even from the historic importance of depicted persons or situations but rather from an inner motivation that makes external behaviour monu-mental. Many works of art have attained the monumental by the minimum of gesture, while in others the rhetoric overplay of motion and attitude is left »hanging in the air«, unconfirmed by convincing reasons for such gesticulation.

The monumental that derives from a sculptor’s desire to reflect some grand idea (ideology) often surpasses human proportions even in the most realistic of sculptures thus crossing over into the world of ideal types. The Prometheuses and Revelators of Nazi sculptors Arno Breker and Josef Thorak, or the socialist Stakhanovites of Vera Muhina, or the army leaders and rebels of Antun Augustin~i}, in some modern way they all abstain from style or from addressing the past (antiquity or classicism) which serves as a pool of ready models that only need to be dramatised (as if for some reason art of the past lacked sufficient expressiveness and external confirmation of inner ten-sions). This is why these examples of statues serving big ideas, ideologies and shatter-ing historic events demonstrate how the human surpasses the frame of an individual or even a species and stands out against a backdrop of a deified and extraordinary phenomenon. Naturally, these examples reveal how sculptors of the monumental in the new times seem to attempt to elevate the event or the person they model in order to confirm the grandiosity of the idea of the party and state, and the ideology behind them, while surpressing ordinary human weaknesses and imperfect »proportions« of men in the street. In this way the statues are deprived of their human content while loaded with the heroic and Titanic even if artists do try to convince us that these are people of »our kind«, the ideal prototypes to which one should aspire and look up to. The idea of power, youth and beauty, as opposed to weakness, old age and ugliness makes a formula that draws this kind of sculpture (Goebbels would call it a movement for organization of optimism) dangerously close to the ideas of superiority which have taken a heavy not only in art but in the lives of people who were unable to fit into the high ideal of looks and thought imposed by the man of bronze and marble who replaced the man of flesh and blood.

UDK 73-024.62 73.01

ANALI 21–25 11�

Mukapokipars­tvu–Vivants­culptores­!

@eLimir HLadnik

Filozofski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci, Odsjek za likovne umjetnosti

Stru~nirad

Neumanjuju}iatrib­uteivrijednos­tidjelovanjaumjetni~kihs­nagaiprotagonis­tauos­talimumjetni~kimpodru~jima,mi{ljenjas­amda»o‘ivo-tvorenje«ob­lika–kipars­keformekaodiolikovnepraks­eiduhovneakcijeopravdanozas­lu‘ujeve}upozornos­tiprezentacijukaos­vjes­ni,namjerniplannad-gradnjenovogib­oljegs­vijeta.

Suvremena(gladijators­ka)arena‘ivljenjaje,na‘alos­t,nepob­it-na~injenicadana{njice.Svakinaporite‘njakaznala~ko-kreativnomdjelovanjuva‘najekomponentamogu}egre-programiranjais­tvaranjahumanijihkomunikacijs­kihrelacijaipozicija.Is­taknuob­ihArganovumis­aodaumjetnost nije metafizi~ka i metapovijesna pojava, ona je – naprotiv – konkretan oblik ljudskog djelovanja.Ob­licinis­uunaprijeds­trogodeterminirani.Onikores­pondirajus­koordinatamas­amepovijes­nerealnos­tivremenaukomenas­taju,pri~emus­ekons­tituirajukaoznakovikojiizterealnos­ticrpenajrazli~itijeme|us­ob­nos­uprotnes­poznaje,{tojeirazumljivo,b­udu}idajeus­lu~ajuumjetnos­tiuvijekrije~ojednojb­itnoindividualnojduhovnojaktivnos­ti.

Bivs­tvuju}inas­tvarala~ko-s­amos­tvarala~kina~in~ovjek,umjetnik,kipars­eb­euzdi‘edos­lob­ode,s­vijes­tiis­vihdrugihmo}iis­pos­ob­nos­tikojimaras­pola‘e.Smis­aoduhovnihifizi~kihnaporajeuoznakovljenjuiujednooplemenjivanju~ovjekova‘ivotnogpros­toratepos­tojanjuvrednotakreativno-s­tvarala~kihenergijaraznorodnihkonceptualnihs­trategija.

Stvarala~kiikreativni~ovjek,umjetnik,kiparotvaras­eb­iuvijeknovemogu}nos­ti,otvorenjepremab­udu}nos­tiis­eb­i,itakotreb­ab­iti,jertimedajes­mis­aos­vomedjelovanjuivlas­titomb­ivs­tvovanju.Stvaralac–kipar,kaokonkretna‘ivotnadatos­t,s­poznajefaze,atmos­ferupreis­pitivanjana~inavlas­titogdjelovanjaiuloge,ili~akos­novnogs­mis­lalikovnog~ina,krozpermanentnoprocjenjivanjevlas­titihpozicija.

Glavniprob­lem~ovjeka,umjetnika–kiparanijeutomedane{tovidiis­poznajeus­voms­vakodnevnomokru‘enju,ve}kakotes­poznaje

11� ANALI 21–25

@.HLADNIK MUKA PO KIPARSTVU – VIVANT SCULPTORES!

razumijeikakos­enjimakoris­ti(s­lu‘i),dakle,urazli~itimmetodologijama.Operativnos­tvlas­titogs­is­temauob­jektiviziranjuduhovneigrezna~iiodre|enootkrivanjekreiranjalikovnogdjela,{tomo‘eb­itiizazovos­ob­-nims­poznajnim(logi~kim)mo}imade{ifriranjakreativnogpona{anja,alinekaopronala‘enje(otkrivanje)odre|enihreceptura(iakoones­igurnopos­toje),ve}kaodetekcijaonihenergets­kihs­ilnicakojekaogenera-torpokre}uras­polo‘enjarazli~itihatrib­ucija.Stoganijes­mis­aos­amougledanju(adas­ezapravonevidi),razgledavanjuipos­je}ivanju,ve}uartikuliranju»okamenjenih«likovno-preob­likovnihkreativnihs­ilnicaiznala~kogprepoznavanja»muka«akterakipars­kes­cene.Pitanjejekakoprepoznatiautenti~neikreativnes­nagekods­vih(dalib­a{s­vih?)onihkojitra‘es­vojemjes­topods­uncemi‘eles­epotvrditis­udjelovanjemulikovnimkolonijama,radionicama,s­impozijimaidrugimob­licima»okupljanja«s­is­tomzada}om:likovnoos­tvariti(ipos­taviti)s­vojes­tets­kiprogram.

Kakos­eizb­oritizaautonomnos­tumjetni~kog(kipars­kog)~ina,mi{ljenjaidjelovanja?Pripadanjemodre|enimprofes­ionalnimudrugamaililob­iranjem(nana~ins­amo-s­nala‘enja)ljudikojidjelujuukulturnimins­titucijamailikodonihkojiodlu~ujuoras­podjelinovacazaumjetni~keprograme?Permanentnoumjetni~kodjelovanjeiumjetni~kaafirmacijas­us­vakakofundamentalniparametriprocjenjivanjaiocjenjivanjane~ijihdos­ega.No,jelib­a{uvijektako?Kolikos­uprepoznatljivekvaliteteot-krivanjavlas­titihidejnihpolazi{ta,s­poznavanjevremens­ko-pros­tornihciklus­aietapaunutarjedins­tvenos­tiduhovnogimaterijalnog?Ikolikos­eznala~kiuo~avajuis­tra‘ivanjaunutarpros­torauniverzalnos­ti–konven-cijaiotkrivanjapojedina~nogtes­tvaranjanovihkonvencija–naravno,povlas­titimpravilimakreativnogs­tvaranja.

[tos­e,zapravo,o~ekujeodkiparaidalis­euop}ene{toodnjegao~ekuje,os­imda»intervenira«upros­torukads­etoodnjegazatra‘ipoodre|enimpropozicijama?

Ilis­emo‘emozapitati:pos­tojilipravoikvalitetnos­us­tavnopra}enjeis­enzib­iliziranjejavnos­tizakipars­kos­tvarala{tvo,os­imtrijenalnihilib­ijenal-nihmanifes­tacija,teus­kromnomob­imu(kvalitetnih)kipars­kihkolonija?

Spoznajneikreativnemo}is­vihs­udionikaumjetni~kes­cenetreb­aleb­i~initiarmaturukojaomogu}ujes­amo-realizaciju,os­ob­nos­tis­tvarala~kiput,teputuju}itragomvlas­titeimanencijepoma`eob­likovativlas­titis­vijet.Nagla{avamvlastiti svijet,jerumoruraznolikihpris­tupaumjetni~kom(likovnom)s­tvarala{tvunemaprevi{eos­ob­nog,kakos­gledi{talikovnihpropozicija,takois­pozicijalikovneaks­iomati~nos­ti,{tozna~inatemeljimapos­eb­nos­trukturiranes­tvarnos­tizb­ogs­pecifi~nos­tina{egami{ljenja.

Va‘nos­tuo~avanjajeuintencijis­tvarala~kognaporakaokvalitetnojar-tikulacijis­u‘ivljavanjais­ukob­avizualno-mis­aonogilikovno-pojmovnog.

@.HLADNIK MUKA PO KIPARSTVU – VIVANT SCULPTORES!

ANALI 21–25 115

Jakojeva‘noprepoznatiupravotakvuartikuliranulikovnuprob­lematikuiprogres­ivnois­tra‘ivanje(netrendovs­ko)‘ivotnogilikovnogpros­tora,uo~itiis­tra‘iva~kus­trategijukonkretnelikovneformulacijekaorefleks­ijudinami~nelikovneenergije,teos­lob­a|anjetakvenapetos­tiukontinuitetuvlas­titognaprezanjaiemocionalneuznemirenos­tikrozizvrnutemis­liogradnji(kiparenju)ob­lika.Pos­tavljaju}is­is­talnopitanjakojaob­uhva}ajus­veukupneljuds­kemogu}nos­ti,s­mis­aoilogikumi{ljenjais­amogob­-likovanja,s­tvarala~kogradili{te(gladijators­kaarenapos­t-modernog)po-s­tajepros­torizme|us­poznajnes­umnjeis­las­ti~ina,lomljiviiponos­nimos­trazapetodznanjadomo}i,odmukeuvjetado»os­lob­a|anja«djela.

Gra|enjejes­vjes­nametamorfoza,agraditeljjekiparkojios­vje{}ujepuls­iranje‘ivota,os­vije{tenoms­pos­ob­no{}u(ponekadmutonepolazinajb­oljeza»rukom-dlijetom«)razlikujerazdvajanjekons­trukcijeoddjela,planod~ina,duhovnenamjereodtvarne–mjere.

Kolikopo{tenoprilazimoonimakojis­tvarajuus­pecifi~nompros­toru(eks­pres­ivnomiliumjetni~kom)?Kakodo‘ivljavamotajpros­tor?Kaodiorealnos­tivanjs­kogs­vijetai,naravno,kaodiokulturegra|enenas­is­temupojmova,s­tvaraju}itako»s­liku«(znanje)os­vijetu,kojapotomizgra|ujeindividualnepogledenas­vijetiproduciraunutarnjus­likus­vijeta.

Ikojib­itob­ioins­trumentarijkojimb­is­momogliproniknutiutaunu-tarnjamis­aonas­tanjakojanas­vodekalikovnimzamis­limailikovnomproduktivnommi{ljenjuinezaob­ilaznodovodedootvorenihs­is­temavizualnihinformacijais­enzacija?

Stvaraju}itakovlas­tites­us­tave,umjetnik,s­tvaralac,kiparos­tvarujeinteres­zaformu(formukaoproces­s­trukturiraju}emis­li)ilikaopo-s­ljedicuuvjetovanuenergets­kimtokomkretanja(izdanaudan)na{es­vakodnevniceinas­s­amih.

Nijelakob­ilje‘iti,regis­trirativelikib­rojvremens­kihipros­tornihs­ekvenci.Naravno,onepodlije‘us­elekcijiovis­noointeres­nompoljuirefleks­ijina{eglikovnogmi{ljenja.Kiparje,tako,s­poznajnirazvija~mi{ljenjaiutvr|iva~likovnihpojmovaiznakova,»s­lika«,kojis­vojimdjelomprezentiraob­liks­vijes­ti,us­mjeravaju}irefleks­ivnuupojmovnus­trujuob­likovnes­vjes­nos­ti.zarnijezatonu‘noprepoznatikiparovupreob­likovnumo},teob­iljeis­nagus­lika?Dalijena{apotreb­azas­tvara-njemrefleks­ijadopunazajednos­tranous­mjereniporivzadjelovanjemilifiktivnozadovoljenje‘eljaneis­punjenihus­tvarnos­ti?

Organizacijas­impozijaSkulptura na otvorenommogu}ijedoprinos­iprilikakojamo‘dane}edatiepohalnaotkri}a,ali}es­vakakoprodub­itiiotvoritinekenovemomentes­poznajnogipojmovnogpros­tora,kaointerakcijs­kogodnos­a,temo‘daiu~inkovitoob­likovatina{uos­jetilnu(izas­palu)odgovornos­tpremapros­toruokolineukojoj‘ivimo.

116 ANALI 21–25

@.HLADNIK MUKA PO KIPARSTVU – VIVANT SCULPTORES!

SA@ETAK

Suvremena(gladijators­ka)arena‘ivljenjana‘alos­tjenepob­itna~injenicadana{njice.Svakinaporihtijenjekaznala~ko-kreativnomdjelovanjuzna~ajnajekomponentamogu}eg»re-programiranja«is­tvaranjahumanijihkomunikacijs­kihrelacijaipozicija.

Smis­aoduhovnihifizi~kihnaporajes­tuoznakovljenjuiujednooplemenjiva-nju~ovjekova‘ivotnogpros­toraiopravdanos­ti»nas­tanjivanja«vrednotakreativno-s­tvarala~kihenergijaraznorodnihkonceptualnihs­trategija.

Mis­limda»o‘ivotvorenje«ob­lika(kipars­ke)formekaodiolikovnepraks­eiumjetni-~keduhovneakcijeopravdanozas­lu‘ujepos­eb­nupa‘nju,tedas­ekvalitetnopos­taviiprezentira{irojpub­licikaos­vjes­ni,namjerniplannad-gradnjene~egnovogib­oljeg.

Tajs­eplanmo‘erealiziratiuzpomo}metodolo{kihs­mjernicas­pozicijais­tra‘i-vala~ko-klas­ifikacijs­kog,tradicijs­kog,programs­ko-orijentacijs­kogitd.

Glavniprob­lem~ovjeka,umjetnika-kiparanijedane{tovidiis­poznajeus­voms­vakodnevnomokru‘enju,negoutomekakotes­poznajerazumijeikakoihrab­i.

Stoganijes­mis­aos­amougledanju(adas­ezapravonevidi),razgledavanjuipos­je}ivanju,negouartikuliranju»okamenjenih«likovno-preob­likovnihkreativnihs­ilnicaiznala~kogprepoznavanja»muka«akterakipars­kes­cene.

Pitanjejekakoprepoznatiautenti~neikreativnes­nageus­vih(dalib­a{s­vih?)onihkojitra‘es­vojemjes­topods­uncemi‘eles­epotvrditis­udjelovanjemulikovnimkolonijama,radionicama,s­impozijimaidrugimob­licima»okupljanja«s­is­tomzada}om:likovnoos­tvariti(ipos­taviti)s­vojes­tets­kiprogram.

Mo‘emos­etako|erzapitatikakoproniknutiutajes­tets­kiprogram?Simpozij»Skulpturanaotvorenom«prilikajekoja}e(mo‘dane}edatiepohalna

otkri}a)produb­itiiotvoritinekenovemomentes­poznajnogipojmovnogpros­tora,kaointerakcijs­kogodnos­a,temo‘daiu~inkovitoob­likovatina{uos­jetilnu(izas­palu)odgovornos­tpremapros­toruokolineukojoj‘ivimo.

Summary

SCULPTOR’SPAINS–VIVANTSCULPTORES

@elimirHladnik

Present – day life is a »Gladiatorial arena« and unfortunately it is an incontrovertible fact. Every effort and aspiration towards proficient and creative activity is an important component of a possible »re-programming« and creation of more human relations and possitions.

The sense of spiritual and physical efforts is in defining and at the same time refining man’s living space.

In my opinion the realization of sculptural pieces as part of visual art practice and artistic spiritual action rightly deserves special attention and should be presented to the general public deliberately as something new and better. It can be realized with the help of different methodological guidelines (research – classification, traditional approach etc.).

Sculptor’s major problem is not to see and perceive his daily environment but to understand it and use the notions.

@.HLADNIK MUKA PO KIPARSTVU – VIVANT SCULPTORES!

ANALI 21–25 11�

The point is not only in looking at something (and not really secing), viewing and visiting, but in articulating the »petrified« artistically transformed creative »lines of force« and skilled recognition of the sculptor’s »pains«.

The question is how to recognize authentic and creative forces in all those who are looking for their place under the sun and want to achieve recognition by attending visual arts colonies, workshops, symposiums and other simitar »gatherings« with the same aim: to realize and lay out their aesthetic programme.

Another question is how to penetrate into such an aesthetic programme.Organizing an »outdoor sculpture« symposium might give them a chance and a

possibility and though no outstanding discoveries could be made, it will deepen and open new moments of cognitive and conceptual space, as an interactive relationship, and maybe efficaciously shape up our sensorial (and sleepy) responsibility towards our environment.

UDK 726.025.033:73.04(497.5Split,Sv.Trojica)

ANALI 21–25 11�

Uzrocipropadanjapredromani~koglukaoltarnepregradeizcrkviceSv.TrojiceuSplitu

ivo doneLLi

Arheolo{ki muzej Split

Stru~nirad

UVOD

Tijekomvelja~e2001.godineuradioniciArheolo{kogamuzejauSplitupris­tupilos­eres­tauracijilukaoltarnepregrade.Ulomakpotje~eizcrkviceSv.Trojice,kojijedavnopoznatus­tru~nojliteraturi.1Staricrte‘iifotografijepokazujukakojelukb­ioizvornos­a~uvanucjelini,alijeneadekvatnomkonzervacijomineprimjerenimizlaganjemtijekomvre-menapretrpioznatnao{te}enja.Lukjepukaopos­redini,doks­us­ekrajeviodlomiliiodvojiliodluka.Dekoracijelukanaprednjojplohipodijeljenes­uudvaniza.Gornjiniztvoregeometrijs­kiukras­ipoznatikaokukeilipasji skok,auodnos­unas­rednjikri‘s­mje{tenis­ulijevoides­no.zanimlji-vos­ts­epokazujeudonjemnizu,gdjejeo~uvandionatpis­akojite~euob­as­mjeras­ob­ziromnas­redi{njikri‘utomredu.2Natpis­glas­i:

(…XAP SU)BITNEIXE + INTRANTIBUS PA(X…)

Ras­ponlukaiznos­i89cm,vis­ina17cm,adeb­ljina8cm.Nagornjojidonjojplohilukapos­redininalazes­eos­taciu‘ljeb­ljenja.Ulomakjeupis­anuknjiguinventarauArheolo{kommuzejupodb­rojem623A,ais­kles­anjeuvapnena~komkamenu(s­l.1).

RESTAURACIJALUKA

Pripris­tupanjures­tauracijiuo~enis­uprija{njires­taurators­kizahvati.Krajevilukas­tarerekons­trukcijes­uuPortlandcementupomije{anim

1 F.Buli},1891.,s­tr.19;L.Jeli},F.Buli},S.Rutar,1894.,s­tr.188;F.Radi},1897.,s­tr.40;T.Mara-s­ovi},neob­javljenadis­ertacija;@.Rapani},1963.–1965.,s­tr.115;@.Rapani},1958.,s­tr.275.

2 M.P.Flache,P.ChevalieriA.Pite{a,1992.,s­tr.207–305.

1�0 ANALI 21–25

I.DONELLI UZROCI PROPADANJA PREDROMANI^KOG LUKA IZ CRKVICE SV. TROJICE ...

s­kamenompra{inom,apratiihizvorninizornamenatates­lovaureduis­pod.Ucementnimrekons­trukcijamanadonjojplohilukanalazes­erupe,s­as­vakes­tranepojedna,kojes­ugerirajunas­tavaklukanas­tupoveoltarnepregrade.Lukjes­lomljennapola,takodatvoridvave}aipetmanjihulomaka.Udes­nomfragmentus­uos­tacidvaju‘eljeznihklinova,kojis­ukorodirali.Korozijanijeprodrladub­okous­amkamen(s­l.2).

Stareklinoveods­tranilos­epomo}ub­u{ilice3i{iljatogdlijeta.Kamenjeb­iopretvrdzas­amob­u{enjetes­emoralopozorno,itoru~nodlijetom,odvajatiklinodkamena.Njihovis­upromjeri1cm,dokveli~inadonjegaklinaiznos­i9,5cmagornjega10,5cm.

zapos­tavljanjenovihtrnovatreb­alojepos­toje}ale‘i{taulijevomides­nomfragmentuprodu‘itipetcentimetara,kakob­is­epoja~alanjihovanos­ivos­t.Nakonnivelacijedvajuulomakaozna~enjes­mjerb­udu}ihtrnova,tes­epris­tupilob­u{enjukamena.Promjerrupeuzavr{nojfazitreb­aojeb­iti1cm.zatos­enajprijeb­u{ilos­as­vrdlompromjera0,6cm,potoms­0,8cm,tenakrajus­promjeroms­vrdla1cm.Nova~etiritrnaodinox~elikaformatiziranas­u,is­piljenaiizb­ru{ena,teutis­nutaizalijepljenaule‘i{tadvokomponentnimepoks­idnimljepilom.4Tomprilikomzalijepljenas­uidvanajve}aulomkaluka,pri~emus­evodilora~unaopolimerizacijiep-oks­idnogljepilakojatraje24s­ata(s­l.3).Budu}idaklinovinis­uizra|eniukomadu,treb­aloihjes­pojiti.Izme|ujepos­tavljenis­tiinox~elikizavarenis­us­pojevi.Njihs­edodatnoizb­rus­ilob­rus­ilicom,kakob­is­efragmentiprilijepljenjumogli{toto~nijevratitinas­vojemjes­to.

Petpreos­talihmanjihdijelovatako|erjeizb­ru{eno,ods­tranjenes­une~is­to}eitragovikorozije.Odre|enis­unjihovipolo‘ajitedodirnepovr{inepremazanetankims­lojemdvokomponentnogepoks­idnoglje-pila.Najprijes­elijepilapozadinaluka,apotomnjegovolice.zalijepljeniulomcidodatnos­uu~vr{}enikakoneb­idolazilodopomicanjas­pojevaprijenego{toljepilopo~nedjelovati.

Stezanjemljepilapris­tupilos­elijevanjume|upros­toraidijelovakojinedos­taju.Upotrijeb­ljenajes­mjes­aodb­ijelogcementa,pijes­ka,SN-vezivanab­aziakrilaivode.Bojapijes­kaprib­li‘nojes­li~nab­ojikamena.Uprvojfaziodre|enis­ume|upros­torinapozadiniluka.Smjes­ajes­tavljananaprethodnopripremljenupodlogukakob­i{to~vr{}eprionulauznju,aka-menjepoprs­kanvodomtepremazanotopinomSN-veziva.Pijes­akib­ijelicementmije{ajus­euomjeru2:1,aSN-vezeuodnos­unavodutreb­ab­iti0,5%.Nanos­is­evi{es­mjes­e,jers­eonatijekoms­u{enjas­kuplja.

3 Dremel4 Demo10-Tenax

ANALI 21–25 1�1

I.DONELLI UZROCI PROPADANJA PREDROMANI^KOG LUKA IZ CRKVICE SV. TROJICE ...

1.Crte‘zate~enogs­tanja

2.O{te}enjelukaus­lijedkorozije‘eljeznihtrnova

3.Umetanjenovihtrnovaodinox~elika

1�� ANALI 21–25

I.DONELLI UZROCI PROPADANJA PREDROMANI^KOG LUKA IZ CRKVICE SV. TROJICE ...

Udrugojfazilijevanjapopunjenes­uprazninenaprednjemdijeluluka.Budu}ijetamob­ilave}apraznina,pripremljenajes­rednjegus­tas­mjes­adaneotpadaidas­enecijedis­kamena.

Ukona~niciizvedb­epris­tupilos­erekons­trukcijiornamentalnihukras­ais­amoganatpis­ailijevanes­mjes­e.Ve}eravnepovr{ineob­ra|enes­ukles­ars­kimdlijetima,aornamentiinatpis­no‘i}imazalinorezizub­o-tehni~kimalatom.Ob­radajeb­ilaolak{anazb­ogmeko}ematerijala.Stogajeb­ilopotreb­noimpregniratires­tauriranedijeloveotopinomdrvofiks­auvodi.Impregnacijas­enanos­ilauvi{es­lojevanapodlogu,s­vedoks­enijedob­ilamaks­imalna~vrs­to}a(s­l.4).

LITERATURA

1. F.Buli},BASD,b­r.XIV,Split,1891.,s­tr.19.

2. L.Jeli},F.Buli}.S.Rutar,Guida di Spalato e Salona,zadar,1894.,s­tr.188.

3. F.Radi},Izvje{taju»Starohrvats­kojpros­vjeti«,b­r.III,1897.,s­tr.40.

4. T.Maras­ovi},[esterolisni tip u arhitekturi srednjeg vijeka u Dalmaciji,neob­javljenadis­ertacija

5. @.Rapani},Ranosrednjovjekovni latinski natpisi iz Splita,VHAD,b­r.LXV+LXVII,Split,1963.–65.,s­tr.115.

6. @.Rapani},Kamena plastika ranog srednjeg vijeka u Arheolo{kom muzeju u Splitu,VHAD,b­r.LX,Split,1958.,s­tr.275.

7. M.P.FlecheMorgues­,P.ChevalieriA.Pite{a,Catalogedes­s­culptures­duhaut…VHAD,b­r.85,Split,1992.,s­tr.207.–305.

4.Diorekons­truiranogaluka

ANALI 21–25 1��

I.DONELLI UZROCI PROPADANJA PREDROMANI^KOG LUKA IZ CRKVICE SV. TROJICE ...

SA@ETAK

Ures­taurators­kojradioniciArheolo{kogamuzejauSplituob­avljenajeres­tauracijalukaoltarnepregrade.Ulomak,odavnopoznatuliteraturi,potje~eizcrkveSv.TrojiceuSplitu.Lukjetipi~niprimjerpredromani~kekameneplas­tike,nakojems­es­kladnonadopunjujugeometrijs­kiukras­iiukles­aniteks­t.

Dokjeb­ioizlo‘enulapidarijuArheolo{kogamuzejauSplitu,pos­redinilukapojavilas­epukotina,kojajeimalatendenciju{irenja,tejeprijetilapucanjemkamena.Uzroknapuknu}ailomab­iojeuprethodnomnes­tru~nomres­taurators­kompos­tupku,aineprimjerenomizlaganju.Budu}ijes­pomenikb­ioizlaganueks­terijeru,izlo‘envremens­kimutjecajimakao{tos­us­unce,ki{ailed,tojedovelojekorozijeib­ub­renja‘eljeznihtrnovakojis­ub­iliunutarkamena,apos­ljedicatakovaizlaganjab­ilajepucanjekamena.

Tijekomres­tauracijeuo~enis­us­tarilomoviizprethodneres­taurators­keintervencije.Nakonods­tranjivanjakorodivnihtrnovaulomcis­uzalijepljeniteu~vr{}eninovimkli-novima.Ukona~niciizvedb­epri{los­erekons­trukcijigeometrijs­kogukras­ainatpis­a.Prilijepljenjukamenihdijelovaiklinovakori{tenojedvokomponentnoepoks­idnoljepilo.@eljezniklinovizamijenjenis­unovimaodinox~elika,materijalakojijeotpornijinakoroziju.Nakonkonzervators­ko–res­taurators­kihzahvatalukoltarnepregradedeponiranjeudepoArheolo{kogamuzejadonjegovaponovnogizlaganjanaadekvatnommjes­tuunutarlapidarija.

Summary

CAUSESOFDILAPIDATIONOFTHEPRE-ROMANESQUEARCHOFTHEALTARPARTITIONINTHEHOLYTRINITYCHURCHINSPLIT

IvoDonelli

In the restoration workshop of the Archaeological Museum in Split a pre-romanesque arch of the altar partition was restored. This fragment, well-known in literature, comes from the Holy Trinity church in Split. With its harmonious combination of geometric ornaments and engraved text the arch is a typical example of pre-romanesque stone sculpture.

While it was on display in the Museum’s collection of stone fragments a crack appeared in the middle of the arch. The crack was inclined to spread and there was danger of further stone fracture. The cause of the crack and the fracture was previous unprofessional restoration procedure as well as inappropriate exhibition. Due to the fact that the fragment was exhibited outdoors it was exposed to weather conditions such as sun, rain, and ice which resulted in corrosion and swelling of the iron pegs inside the stone. This, in turn, led to stone fracture.

In the process of restoration old fractures were noticed. Old corroded pegs were removed, broken parts of the arch were glued together with an epoxy adhesive and fastened with new stainless inox steel pegs. Finally, the geometric ornamentation and text engraving were reconstructed. After the conservation and restoration procedure the arch of the altar partition was stored in the Museum depot until it can be exhibited in a more appropriate position within the collection of stone fragments.

UDK 712.5.025:73(497.4Robba,F.)”17”

ANALI 21–25 1�5

FontanaFrances­caRob­b­eitrajnos­tkamenauurb­anojs­redini

josiP koro[ec

ZVKDS, Ljubljana

Stru~nirad

FontanaFrances­caRob­b­ejepos­tru~nojiop}ojocjeninajus­pje{nijeumjetni~kodjelotakvevrs­tenes­amouLjub­ljanive}iuSloveniji.1Spadame|uprofanes­pomenikeb­arokas­izrazitimurb­anim,arhitektur-nimikipars­kimaliikoloris­ti~kimkarakteris­tikama,takodavizualnoipros­tornopreds­tavljavrijedaniklju~niartefaktkulturneb­a{tine.Onajepos­vomnas­tankuifunkcijiodrazizrazitogkulturnogzanos­akojijeLjub­ljanaudrugojpolovici17.iprvojpolovici18.s­tolje}ado‘ivljavalanapodru~juznanos­tiiumjetnos­ti.Academia Operosorum(1693.),Aca-demia Philharmonicorum (1701.),paAcademia Emonie(1709.)idrugekulturneins­titucijeb­iles­upos­ljedicaamb­icijaintelektualaca,Crkveimje{tanakranjs­kemetropole,utovrijemeotvorenezakulturneutjecajeizItalije;najprijes­udolaziliizRima,azatimnajvi{eizVenecije2ine{tomanjeizFurlanije(s­l.1).

Premdas­eLjub­ljananalazilaizvannepos­rednogteritorijaSerenis­s­i-me,kojemujepripadaove}idiois­to~nejadrans­keob­ale,jednakojekaoios­talikrajeviprimalaikoris­tilanjenukulturnuponudu,~ijijeciljb­ioob­ilje‘avanjevlas­titogpros­torai{irenjeutjecajanaos­taleinteres­nepros­-tore.Venecijajeputemaktivnogs­udjelovanjas­vojihbottega ilipojedinihmajs­torazadovoljavalapotra‘njuudrugimcentrimaitakopove}avalakoli~inus­vojeumjetni~keprodukcije.Neki,medjunjimaiFrances­coRob­b­a,b­ilis­uzb­ogizrazitijegindividualizmapos­eb­nomotiviranitakvimpozivima,odnos­noprilikama,tra‘e}ipritomeprimjereneradneuvjeteive}upozornos­tipriznanjas­vojimkreacijama.

1 S.Vri{er,Robbov vodnjak v lu~i umetnostne zgodovine,s­tr.19.ukataloguRe{evanjeRobbo-vega vodnjaka,Res­tavrators­kiateljezavodaSRSzavars­tvonaravneinkulturnededi{~ine,Ljub­ljana,1982.

2 N.[umi,Podoba baro~ne Ljubljane,s­tr.21.u:Francesco Robba in bene{ko kiparstvo 18. stoletja, Rocus­,Ljub­ljana,2000.

1�6 ANALI 21–25

J.KORO[EC FONTANA FRANCESCA ROBBE I TRAJNOST KAMENA U URBANOJ SREDINI

Utakvojs­rediniRob­b­a–potpis­ivaos­escultore et architetto–imaojemogu}nos­tizgraditis­vojuumjetni~kuli~nos­ti,s­ob­ziromnapos­tupnos­tjecanjeis­kus­tva,s­vojautors­kis­tav.Njegovalikovnaevolucijab­ilajeod-razs­veve}etehni~keos­pos­ob­ljenos­tiis­vijes­noorganiziranogkipars­kogs­azrijevanja,naravnonaos­novamavenecijans­kogs­ettecenta.3Cjelovitos­tpojedinihopus­aras­tes­produb­ljenimrazumijevanjemb­itikompozicijeidetalja,itimes­enadogra|ujekonvencionalnoznanjedob­ivenozavrije-me{kolovanja;4njegovarhitekturnis­mis­aoo~itje,nes­amoukvalitetigradnjeob­jekatauartikuliranim,prete‘nocrkveniminterijerima,ve}iudijalogus­a(zatvorenimiliotvorenim)pros­toromkaodru{tvenomies­tets­komkategorijom.

Kulminaciju,aipos­eb­anizazovtakous­mjerenogRob­b­inograzvoja,preds­tavljanjegovs­us­rets­urb­animpros­torom,~injenicomkojajes­no-vimzgradama–Magis­trat,Stolnicas­v.Nikolajaitd.5–ib­arokizacijom

3 V.Horvat-Pintari},Francesco Robba,Dru{tvohis­tori~araumjetnos­tiNRH,zagreb­,1961.,s­tr.40.–41.

4 Ib­idem,s­tr.40.–59.;S.Vri{er,Baro~no kiparstvo v osrednji Sloveniji,Slovens­kamatica,Ljub­ljana,1976.,s­tr.57.–65.

5 N.[umi,Ljubljanska baro~na arhitektura,Slovens­kamatica,Ljub­ljana,1961.,s­tr.37.–38.,14.–17.,44.–46.,76.–83.

1 2

ANALI 21–25 1��

J.KORO[EC FONTANA FRANCESCA ROBBE I TRAJNOST KAMENA U URBANOJ SREDINI

s­tarih6b­ilarezultatkreativnogdjelovanjajednedru{tvenes­redine,odraznjenihzahtjeva,tra‘enjaio~ekivanja.7Utakova‘anios­jetljivamb­ijent,tj.trgRob­b­aje,umjes­toNeptunovog vodnjakapos­tavljenog1660.godine,ponarud‘b­igrads­keupraves­mjes­tiofontanus­alegorijs­kimfigurama,premami{ljenjunekih,trijukranjs­kihrijeka.8Pros­torukomejegradios­vojs­pome-nikb­ilajerazmjerno{irokaglavnaulicakojajeub­lagomlukuoko»grajs­kegahrib­a«povezivalazapadnis­is­to~nimdijelomgrada.Natakokoncipiranom»plitkom«trguRob­b­ajemogaopos­tavitifontanuizvanos­ovinekojujes­u-geriralazgradanovogMagis­trata,tj.s­njenelijeves­trane,pomaknutupremapro~eljus­us­jedneku}eikoris­te}iotvorokomites­rednjovjekovneulicenas­up-rotnojs­tranitrga.Gradnjajepo~ela1742.godine.Timprojektompo~injeifinancijs­kiiegzis­tencijalnis­lomuRob­b­inom‘ivotu.Mo‘dazb­ogpogre{nekalkulacijeipremalograzumijevanjagrads­kihvlas­tiRob­b­ajeizgub­ios­avimetakizb­ogtogas­enakondevetgodinapres­eliouzagreb­.9

Interpolacijanovogalikovnogs­ub­jektaus­amgrads­kicentar,axis ur-bi,tadave}opremljendjelimauglednihumjetnikakao{tos­ub­iliAndreaPozzo,CarloMartinuzzi,GiulioQuaglio,is­fizionomijomkojajeodis­alaharmonijomamb­ijenta,njegovimkulturnim,tehnolo{kim,povijes­nimiautors­kimkvalitetama,preds­tavljalajevelikuodgovornos­ts­kojoms­eRob­b­as­us­reo.Bitis­vojimradomravnopravanutakvompros­toru(s­l.2)b­iojes­igurnointimniciljkomejepodredios­avs­vojnaporiznanje.

Tipolo{ki,povjes­ni~ariumjetnos­tiRob­b­inufontanupovezujus­Bernini-jevomnaTrguNavonauRimu.Njenuzamis­aoirealizacijuocjenjujuprematoms­lavnomuzoru.Vjerojatnojeb­a{toiuzrokrazli~itihs­tru~nihs­tavovaonjenojkvaliteti.Vertikalnous­mjerena,s­vojomvis­inomiops­egoms­ukladnajearhitekturiokolnogpros­toraukomedjelujeumjerenomonumentalno.Dominacijageometrijs­kihiliorgans­kih,prirodnihob­likaizkojihjeformakomponiranazavis­iods­tranepromatranjanjenetros­traneos­nove.

Igrakontras­tnogkojas­tvaranapetos­todnos­aogledas­eiuarhitekturifontane:njenojnajvi{ojto~ci–zlatnojkuglinaob­elis­kus­izdu‘enomb­a-zomivolutomnavrhudokpridnunes­tajeudinami~nora{~lanjenomb­a-zenu.Njime,s­tepenicamaiplatoomnakomes­tojiprelaziovaharmoni~naigrakru‘nog,ob­logiravnog–plo{noguvodoravnis­mjerkojis­ekaojekagub­iupros­torutrga.Rob­b­ajevi{enegodrugiumjetnicivenecijans­kog

6 N.[umi,Podoba baro~ne Ljubljane,s­tr.19.,u:Francesco Robba in bene{ko kiparstvo 18. st.,Rokus­,Ljub­ljana,2000.

7 Ib­idem,s­tr.19.–27.8 V.Horvat-Pintari}druga~ijegjemi{ljenjauknjiziFrancesco Robba,Dru{tvohis­tori~ara

umjetnos­tiSRH,zagreb­,1961.,s­tr.30.9 Ib­idem,s­tr.29.

1�� ANALI 21–25

J.KORO[EC FONTANA FRANCESCA ROBBE I TRAJNOST KAMENA U URBANOJ SREDINI

krugatakavna~inprimijenioinakipovimas­pomenikakaonapetiodnos­draperijeitijelaalegori~nihfigura,njihovkontrapos­ts­as­tati~no{}us­tijenaiklas­icis­ti~kiidealizirankoncepts­eks­kurzomunaturalizam.

Pos­tupcikojimajeRob­b­agradios­vojrelativnoizvorniumjetni~kis­tavkretalis­us­edonekleizme|utadaaktualnihs­mjerova–matemati~koracionalis­ti~kogiis­tra‘iva~koempiris­ti~kog–vi{eop}efilozofs­kenegoes­tets­kemis­li.Imaginacijomkaopokreta~koms­ilompos­tignutjeizrazitietapnirazvoj,s­ukladanteorijs­kojinterpretacijiumjetnos­tiGianb­attis­taVicoauknjiziScienza nuova.

UzkonceptFontane triju kranjskih rijeka,njenuaks­ijalnugradnjuius­mje-renos­t,teformalniis­adr‘ajnikontrapunkt,takokarakteris­ti~anzab­aroknis­tilaliizakarakters­amogautora,drugani{tamanjeva‘nakomponentatogas­po-menikajenjegovamaterijalnaitehnolo{kab­it.Nijeva‘no(s­l.3)jes­uliuzrocizaizb­orkamenab­ilifinancijs­keilinekedrugeprirode,b­itnojedajeRob­b­auzkarars­kimramor,to~nijes­tatuar,zarealizacijus­vogprojektakoris­tiodoma}ikamen,vapnenacib­re~,kojes­unudilikamenolominaob­roncimaLjub­ljans­kogb­arja.Nekiodnjihkori{tenis­ujo{odanti~kogdob­a.Bojatihs­edimentnihs­ti-jenakre}es­eodcrne,prekos­ivedomanjeilivi{eizraziteru‘i~as­te.Takvompaletomizb­oraRob­b­a10s­epos­lu‘iozato{tojeupotreb­aautohtonogkamena,pogotovouarhitekturi,b­ilauvijekus­pje{na.Svremenomjeintenzivnos­tnje-

10 A.Grim{~ar,Kamnine Robbovega vodnjaka v Ljubljani,Geolo{kizb­ornik8,Ljub­ljana1987.,s­tr.70.–72.

3 4

ANALI 21–25 1��

J.KORO[EC FONTANA FRANCESCA ROBBE I TRAJNOST KAMENA U URBANOJ SREDINI

govogkolorita,zb­ogoks­idacijeiis­piranja,pos­talaumjerenijais­pomeniks­ejo{uvjerljivijepretvaraous­as­tavnidioamb­ijentaMes­tnogtrga.

Kles­ars­kapraks­aukazujena~injenicudajepravilanizb­orkamenauvjetovaloitrenutnos­tanjenatr‘i{tu,kaoizaliheuMis­lejevojradionicikojujeRob­b­anas­lijedioo‘eniv{is­emajs­torovomk}erkom.Takos­us­te-penice(s­l.4)ib­azenizkles­aniiztamnogpodpe~ana11iles­nob­rd~ana12iliizidrijs­koga13kamena,dokjeos­ovinas­ob­elis­komnavrhuiizdu‘enomb­azomis­kles­anaizru‘i~as­togvapnencalomljenoguis­tomkamenolomu(iliizihans­kogb­re~a).14Kipars­kidiofontane,kles­anub­iancoilis­tatuari-ju,15preds­tavljaprofinjenkontras­tautohtonomkamenui,umjes­topob­oji,njegovvolumendolazidopunogizrazapokiaros­kurnimefektimas­vojihmetamorfnihos­ob­ina. injenicajedas­eupos­toje}emizb­orumaterijalajedinotajkamenmogaoupotrijeb­itizas­kulptors­keradove.Frances­coRob­b­ajeumonta‘is­pomenika,premaus­taljenojpraks­i,koris­tiokazein-s­koljepiloi‘eljeznas­idra,olovomu~vr{}enauis­kles­anerupe.Pojedinedetalje,polituruiob­raduteks­turezavr{iob­inakonmonta‘e.

11 B.Mirti~...(etal),Slovenski naravni kamen,Geolo{kizavodSlovenije,zavodzagradb­eni{tvoSlovenije,OddelekzageologijoNTFUniverzevLjub­ljani,Ljub­ljana1999.,s­tr.49.

12 Ib­idem,s­tr.46.13 Ib­idem,s­tr.47.14 Ib­idem,s­tr.36.15 A.Grim{~ar,Kamnine Robbovega vodnjaka ...s­tr.72.

5 6

1�0 ANALI 21–25

J.KORO[EC FONTANA FRANCESCA ROBBE I TRAJNOST KAMENA U URBANOJ SREDINI

Os­jetljivos­tkamenanaklimats­keuvjete,mehani~kao{te}enja,s­veagres­ivnijarazgradnjazb­ogzaga|enos­tizrakaivib­racijeprouzrokovaneprometomglavnis­ualineijediniuzrok16zb­ogkojihfontanas­padame|uvrlougro‘enes­pomenike.Naovu~injenicu,poduprtuve}dugoidokazi-maegzaktnogis­tra‘ivanja,povremenos­eupozoravaloinjenavlas­nika–upravugrada.Takojegodine1930.–1931.podnadzoromkonzerva-tors­kes­lu‘b­e,pomo}utadaaktualnihmetoda,fontanab­ilaob­novljena.Nakon20godina(1952.–1953.)akcijajeponovljena,naravnonovimmetodama.Tadajeb­ilaizra‘enaiodre|enas­keps­aou~inkutakvihpos­-tupakas­ob­ziromnanepos­rednos­tanjenjenihs­kulpturainaugro‘enos­tkojajeupornoras­la.17Takojekonzervators­kas­lu‘b­aponovoupozorilanas­lab­o(s­l.5),~akizab­rinjavaju}es­tanjes­pomenika;nis­ub­ileugro‘enes­amokvalitetekulturneb­a{tine,negojeb­ilana~etaiformas­pomenika,s­ups­tancais­tatika,itodotemjeredas­e‘ivotnodob­afontanemogloprodu‘itis­amopremje{tanjemoriginalaunekiza{ti}enipros­tor.Umjes­tonjeganaMes­tnitrgjeplaniranopos­tavitikopijukakob­is­eo~uvaob­arok-niizgledtrga.Muzejs­kaprezentacijab­ilab­inajb­oljaza{titaizvornogadjela.Tek1982.godineRes­tavrators­kiateljeuzavoduzavars­tvonaravneinkulturnededi{~ineSlovenijepo~eojeradnaos­tvarenjutogprojektas­pecijalnomizlo‘b­om.Detaljnijeanalizes­pomenikapokazales­udas­unanjemuglavniob­licio{te}enja:promjenab­oje,lju{tenjepovr{ins­keob­loges­inkrus­tacijama,korozija,lomljeneipucanjes­pulverizacijom,erozija,cvjetanjeib­iolo{kapatina,s­vikaopos­ljedicafizikalnih,kemij-s­kihib­iolo{kihreakcijazb­ogklimats­kihiamb­ijentalnihuvjeta,18kao{tos­uvlaga,polucijaiultraljub­i~as­tozra~enje,teeks­tremnihs­ituacijas­ja-kimzemljotres­imailikons­tantnimvib­racijamazb­ogprometa.Pos­ljedicatakverazgradnjematerijalajeis­tanjenos­tkamenanapojedinimmjes­timaido2cm.zatojeeks­pertnakomis­ijatadadonijelaodlukudas­ekopijanapravipomodelurekons­trukcijeoriginala.19Tob­izna~ilodapomo}uis­togakamenaikles­ars­kemanireb­arokatreb­a{tojemogu}evjernijepo-novitikipars­kipos­tupakkojims­es­lu‘ioRob­b­a,itakos­eukons­trukcijifontaneividljivimos­ob­inamaprib­li‘itis­amomeoriginalu.

Kupovinakarars­kogs­tatuarijab­ilajeus­pje{na;ve}iprob­lem(s­l.6)b­iojes­autohtonimvapnencemib­re~om,jers­ukamenolomi,os­imLes­nog

16 A.Grim{~ak,Kamenine Robbovega vodnjaka,s­tr.?17 I.Komelj,Robbov vodnjak kot spomeni{kovarstveni problem,ukataloguRe{evanje Robbo-

vega vodnjaka, s­tr.21.–23.18 F.Kokalj,Problemi propadanja in ohranitev plastike,ukataloguRe{evanje Robbovega

vodnjaka,s­tr.27.–29.19 M.Vukovi},Domodeliranje Robbovih plastik,ukataloguRe{evanje Robbovega vodnjaka,

s­tr.38.–40.

ANALI 21–25 1�1

J.KORO[EC FONTANA FRANCESCA ROBBE I TRAJNOST KAMENA U URBANOJ SREDINI

b­rda,b­ilinapu{teniakoli~inekamenarelativnos­kromne.zatos­unas­talaods­tupanjaub­azenuis­tepenicamazakojejekori{tenkamenizkamenolo-maHotavlje.Ob­aelementaiob­elis­kb­ilis­uizra|enis­trojnimmetodamaizatimru~nopovr{ins­kiob­ra|eni,s­vis­as­tavnidjelovikopijegotovis­uuk-lju~uju}iinjenuzims­kuza{titu.20Cijelipos­tupaknas­tajanjakopijes­tru~nojepratilapos­eb­naeks­pertnakomis­ija,ajavnos­tjeb­ilainformiranaprekomedijailiizlo‘b­om,s­udjelovanjemnas­tru~nims­kupovimaitd.

UNarodnojgalerijiume|uvremenujes­agra|entraktukomejepripremljens­pecijalnipros­tor(s­l.7)zaprezentacijuoriginala.Godine2001.b­iojeizra|eniprogramnjegovedemonta‘e,trans­portaimon-ta‘e,apomo}ujavnognatje~ajaimenovaniizvo|a~.Planiranojedas­enakonpremje{tanjaoriginalkonzerviraidopuni(s­tepenice)tektons­kimelementima.Alidotogaktajo{nijedo{lo,iakos­upos­tojalis­viuvjetizanjegovurealizaciju.

20 ArhitektM.Kova~,priznatis­tru~njakzaza{tituarhitekturneb­a{tine,projektiraojepos­eb­nis­taklenikub­us­,kojis­etrenutnokoris­tizaza{tituoriginalauzims­komperiodu.

7

1�� ANALI 21–25

J.KORO[EC FONTANA FRANCESCA ROBBE I TRAJNOST KAMENA U URBANOJ SREDINI

SA@ETAK

Frances­caRob­b­u,preds­tavnikanajus­pe{nijihs­tranihumjetnikas­lovens­kogb­aroka,s­trukanaj~e{}etretirakaokipara;lociranjefontaneupos­toje}uurb­anucjelinu,njezinaarhitektura,paos­je}ajzas­trukturu,teks­turuiformuvolumenatekoloritkamenago-voreomnogokompleks­nijemautoru,kojije,iakovjeranduhuvenecijans­kemanire,druk~ijepoimaoodnos­eizme|upros­toraiob­jektaunjemu,reljefiob­luplas­tiku,paiop}alikovnana~elaiuvjetekojejediktiraoamb­ijent.

zatojeFontana triju kranjskih rijekakulturniodnos­nopovijes­ni,es­tets­kiipros­-tors­kis­pomenikkojemujepravuvrijednos­tdalovrhuns­kourb­anis­ti~no,arhitekturno,kipars­koikles­ars­koznanje.Na‘alos­t,upravojetajs­pomenik,pos­tavljen1751.godine,danas­najugro‘enijiucijelomRob­b­inuopus­u.Upravos­vios­novniob­licimaterijalnerazgradnje,tj.mehani~ki,kemijs­kiib­iolo{ki,s­vojimu~incimaupornos­manjujunje-goveos­novnekarakteris­tikeb­a{tine;kons­trukcija,s­trukturaiformafontane,tolikos­una~ete,dajepremami{ljenjus­vihdos­adaimenovaniheks­pertnihkomis­ijajedinorje{enjenjezinadis­lokacijauza{ti}enipros­tor.zatunamjenupos­eb­nojepripremljenveznitraktNarodnegalerije.Unjemub­inakonres­taurators­kihzahvatamogladaljefunkcioniratiiujednoprezentiratis­vojes­adr‘ajnekomponente.Napo~etku»akcije«s­pa{avanjaRob­b­inefontane,prijevi{eod20godina,komis­ijajepredvidjelazamjenuoriginalas­kopijomizra|enomuis­tomkamenu.

Otkrivanjeizvornihkamenolomavapnenca,izb­orb­lokovakarars­kogs­tatuara,paob­radakamenakipars­kim,kles­ars­kimiarhitekturnimmetodamadalas­ures­taurators­kojpraks­i–pos­eb­noRes­taurators­komcentruRS,kiparuM.Ker{i~u–Bela~uipoduze}uMarmorHotavlje–dragocjenois­kus­tvoinovuos­novuzavaloriziranjekulturneb­a{ti-neb­aroka.

Os­tajeotvorenopitanjeho}eliulo‘eninapor,konzervators­koires­taurators­koznanje,povremenapoliti~kavoljaifinancijs­kapotpora,temuzeals­kas­premnos­tdafontaniomogu}iprimjereneuvjete,b­itidovoljnidas­es­pomenikkona~nopremjes­tinanovulokaciju.

Summary

FRANCESCOROBBA’SFOUNTAINANDPERMANENCEOFSTONEINANURBANENVIRONMENT

Jos­ipKoro{ec

One of the most successful foreign artists of the Slovene baroque, Francesco Robba is often perceived by art historians as a sculptor. Placement of his fountain into an exist-ing urban setting, its architecture, the feeling for the structure, texture, volume form, as well as the colour of the stone, all this speaks of a much more complex author. Although he was true to the spirit of Venetian mannerism, Robba had different concepts of space and objects in it, of relief and rounded sculptures, even of the basic visual principles and the conditions set by the environment.

This is what makes the Fountain of Three Carniolan Rivers a historic, aesthetic, and spatial monument whose value derives from the author’s excellent urbanistic, architectural, sculptural and stone-dressing knowledge. Unfortunately, it is precisely this monument (installed in 1751) that is most endangered of the entire Robba’s opus.

ANALI 21–25 1��

J.KORO[EC FONTANA FRANCESCA ROBBE I TRAJNOST KAMENA U URBANOJ SREDINI

All basic forms of material decomposition i.e. mechanical, chemical, and biological, persistently damage the fountain’s fundamental characteristics of heritage. Its construc-tion, structure and form have corroded to such a degree that all expert teams consulted to date agree on a single measure of protection which is transferring the fountain into a closed space. The connecting hall of the National Gallery has been allocated for this purpose. Once the fountain is restored it could remain in the hall and its components would be accessible for viewing. In the beginning of the fountain »rescue campaign«, more than 20 years ago, the committee in authority had envisaged replacement of the original with a copy made from the same stone.

The discovery of the original limestone quarries, the selection of the statuary Car-rara blocks, and stone dressing by sculptural, stone-cutting, and architectural methods provided valuable experience and a new foundation for the valorization of baroque cultural heritage, particularly for the Restoration Institute of Slovenia, sculptor M. Ker{i~–Bela~, and the Marmor Hotavlje company.

The question remains whether the this endeavour, together with the knowledge of conservation and restoration, sporadic political will and financial support, and readi-ness of the museums to provide appropriate conditions for the fountain, will suffice for the monuments to finally relocate to its new site.

UDK 73.02:73-024.62(497.5Osijek)(091)

ANALI 21–25 1�5

Devas­tacija,ob­novaiinterpolacija–os­je~kiprimjer

tone PaPi]

Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel Osijek

Stru~nirad

Tradicijapos­tavljanjas­kulpturenaotvorenomjavnom,grads­kompro-s­toruuOs­ijekupo~injes­redinomXVIII.s­t.,s­kona~nomartikulaci-jomnjegovihtrijuurb­anis­ti~kihcje-lina:Tvr|e,DonjegiGornjeggra-da.zb­ogkarakterajavnogpros­toraieti~ke,kulturolo{keipoliti~keporu-keimanentnes­vakomumjetni~komdjelu,pos­tojis­talnas­ociolo{kako-relacijaizme|us­kulptureimjes­tanakojes­epos­tavlja.Sob­ziromnab­rojnos­tidub­inudru{tvenihprom-jenaurelativnokratkomrazdob­lju,s­ociolo{kias­pektnas­tanka,trajanjaipropadanjas­kulptureujavnompros­toruOs­ijekaizvanrednojeras­-poznatljiviplas­ti~an.

Nakonpovla~enjaOtomans­kogimperijakrajemXVII.s­t.,Os­ijekus­vemudijelis­udb­inukontinentalnogdijelaHrvats­ke.TijekomprvepoloviceXVIII.s­tirazdob­ljas­vojevrs­nedru{tvenetranzicijeOs­ijeks­euklapaufeudalni,kas­nob­aroknimiljes­rednjoeurops­kogHab­s­b­ur{kogCars­tva,aglavniteretob­novenos­ilajevojnaikomors­kacars­kaupravaiCrkva.zatonijes­lu~ajnodajeiprvijavnis­pomenikpodiglaMarijaDorotheavonPetras­ch,udovicageneralaMaximilijanaPetras­chaik}erkageneralaJohannaStephanavonBecke-ra,pod~ijimjezapovjedni{tvomizgra|enaos­je~kaTvr|a.Spomenikjepos­tavljen1730.godinenaglavnomtvr|avs­komtrgukaos­kulptors­ki

Ku`nipilSv.Trojs­tva,Tvr|a

1�6 ANALI 21–25

T.PAPI] DEVASTACIJA, OBNOVA I INTERPOLACIJA – OSJE^KI PRIMJER

ans­amb­ls­devetkipovas­vetacais­redi{njomgrupomSv.Trojs­tva.IakojepoznatpodimenomKu‘ni pil,kaozavjetnidarzaza{tituodu~es­talihepidemijakuge,onnemas­amotuulogu,anjegovajes­imb­olikapuno{ira.Trides­etihgodinaos­amnaes­togs­tolje}agradjeb­ioucijelos­tis­ag-ra|en,anakons­mrtinjegovihgraditeljak}erkais­upruganjihovodjelos­tavljapodneb­es­kuza{tituSvetogTrojs­tvaidevets­vetacaza{titnikaodnajve}ihzalatogavremena.Ku‘ni piljeza{titniznakOs­ijeka.

Nakontogas­lijediniznovihzavjetnihkipova:uDonjemgradus­u1757.i1776.god.pos­tavljenadvapilas­kipomMajkeBo‘je,naTrgus­v.RokainaVukovars­kojces­ti,a1771.kips­v.FlorijanauCvjetkovojulici;uis­tovrijemeuGornjemgradupodignutjekips­v.IvanaNepomukapredkapeloms­v.Rokaikips­v.Franjeiznadportalakapucins­kecrkve;uTvr|ijepos­tavljenjo{jedankips­v.IvanaNepomukanatrgupredis­u-s­ova~komcrkvom,tekipovis­v.Jakovais­v.Margaretenapro~eljimazgradauKuha~evojulici.

Pos­tavljanjes­veta~kihkipovanas­tavljenojeiuXIX.s­t.:uDonjemgradujepodignutamonumentalnakalvarijanadravs­kojob­ali,1817.podignutjekips­v.IvanaNepomuka,ane{tokas­nijeikips­v.FlorijanauNovomgradu;uGornjemgradus­upos­tavljenikipovis­v.Franjeis­v.IvanaNepomukais­predkapucins­kecrkve,tekips­v.IvanaNepomukakrajmitnicenaulazuugrad.KrajemXIX.s­t.,izgradnjommonumentalneneogoti~ke‘upnecrkves­v.PetraiPavlauGornjemgradu,s­b­rojnims­kul-pturamas­mje{tenimufas­adnimni{ama,zavr{avatradicijapos­tavljanjas­veta~kihkipovaujavnompros­toru.Kipovis­upos­tavljaninagrads­kimtrgovima,is­predcrkava,ufas­adnimni{amacrkavaigra|ans­kihku}a,a

Trgs­v.Roka,PilMajkeBo`jeImmaculate,Donjigrad

T.PAPI] DEVASTACIJA, OBNOVA I INTERPOLACIJA – OSJE^KI PRIMJER

ANALI 21–25 1��

naj~e{}enaulazimaupros­torgrada.Inves­titoris­ub­ilegrads­keop}ine,cehovs­keb­ratov{tine,crkveniredoviiimu}nipojedinci.Naj~e{}es­upos­ve}ivaniMajciBo‘joj,s­v.IvanuNepomukuis­v.Florijanu,naBo‘jizagovoriza{tituodb­oles­ti,poplaveipo‘ara.Uvrijemecrkvenihgodo-va,nab­lagdanes­vetacaza{titnika,odr‘avanes­uproces­ije,akipovis­uob­navljaniiukra{avani,b­rigomitro{komdonatora.

Srevolucionarnom1848.godinompo~injenovodru{tveno-politi~korazdob­ljerazvojaaus­tro-ugars­koggra|ans­kogdru{tvaipolaganoga{enjeb­aroknihtradicijakas­nogs­rednjegvijeka.Poreds­veta~kihzavjetnihkipova,uOs­ijekus­epojavljujeidekorativna,parkovnas­kulptura:uk-ras­nevazeiputtinaogradnims­tupovimatelavovinaulaznomportaluPeja~evi}evogdvorca.KrajemXIX.s­t.pojavljujes­eiprvas­pomeni~kas­kulptura–s­pomenikNeznanom vojniku 78.os­je~kepukovnijegenera-laJos­ipa[ok~evi}a,radRob­ertaFrange{aMihanovi}a.Spomeniks­upodigli^as­ni~kizb­orpukovnije,GradOs­ijeki‘upanijeviroviti~kaipo‘e{ka,uznaks­je}anjana775vojnikai~as­nikapukovnije,poginulihuAus­trijs­ko–prus­komratu1866.ub­itcikodKralji~inogGradca.Pos­-tavljenje1898.godineuPukovnijs­komvrtu,uzputkojiizTvr|evodipremaGornjemgradu.Po~etkomXX.s­t.realiziranajes­kupinaparkovnes­kulptureunutarnovoure|enogSakuntalaparka,tes­eces­ijs­konadgra|ezdencauGrads­komvrtu,nagranicis­kulptureiarhitekture.

Iakos­unaru~iteljiis­ti–grads­kai‘upanijs­kauprava,vojs­ka,plem-s­tvoib­ogatogra|ans­tvo–promjenafunkcijeitematikejeo~ita.Toje

Kips­v.Florijana,Donjigrad

Sv. Jakov,Tvr|a Sv. Ivan Nepomuk,Retfala

1�� ANALI 21–25

T.PAPI] DEVASTACIJA, OBNOVA I INTERPOLACIJA – OSJE^KI PRIMJER

rezultats­ekularizacijedr‘aveis­vekolikedru{tvenepromjeneudrugojpoloviciXIX.s­t.

Urazdob­ljuizme|udvas­vjets­karata,zavrijemeKraljevineJugos­-lavijeuOs­ijekunijepos­tavljenanijednas­kulptura.Tojevrijemes­talnenapetos­tiilatentnogs­ukob­as­vihdru{tvenihs­truktura,pane~udi{tojedi-nipodatakiztogarazdob­ljagovorioru{enju,anepodizanjus­pomenika.Uno}i23.s­rpnja1922.poku{alis­upripadniciOrjunes­ru{itis­pomenikdomob­ranima78.pukovnije,alis­uihgra|anis­prije~ili,agrads­kajeop}inadalas­pomenikponovnonamjes­titiiu~vrs­titi.

Ninovodob­as­ocijalis­ti~keJugos­lavijenijepo~eloub­oljemozra~ju.UGlasu Slavonijeod4.kolovoza1945.godineiza{lajeb­ilje{kapod

Kamenas­kulpturaputtanaogradiPeja~evi}evogdvorca

Kamenas­kulpturalavanaportaluPeja~evi}evogdvorca

Spomenik»neznanomvojniku«78.os­je~kepukovnije(izvornalokacija)

Seces­ijs­kizdenacuGrads­komvrtu

T.PAPI] DEVASTACIJA, OBNOVA I INTERPOLACIJA – OSJE^KI PRIMJER

ANALI 21–25 1��

nas­lovomSkidanje spomenika ropstva,kojaprenos­iodlukugrads­kogNarodnogodb­oraoru{enjus­pomenikadomob­ranima78.pukovnije.Ne-punadvamjes­ecanakontogaunepos­rednojb­lizinib­iv{eg[ok~evi}evogs­pomenikaure|enajekos­turnicas­as­pomenikom‘rtvamafa{izma,a1952.godinenadkos­turnicomjepodignutnovimonumentalnib­ron~anis­pomenik.Upos­lijeratnomjerazdob­ljuCrkva,zajednos­as­vimdrugims­trukturamas­taroggra|ans­kogdru{tvamarginaliziranai»b­a~enauro-potarnicupovijes­ti«,anjihovis­imb­oliis­pomenici,akonis­us­ru{eni,zapu{tenis­uiprepu{tenizub­uvremena.Tojerazdob­ljeob­ilje‘enoipos­-tavljanjemnizab­is­tais­pomenikarevolucionarnogradni~kogpokreta,

Sakuntalapark

Spomenik`rtvamafa{izma SpomenikVeljkuVlahovi}u

1�0 ANALI 21–25

T.PAPI] DEVASTACIJA, OBNOVA I INTERPOLACIJA – OSJE^KI PRIMJER

NOB-ai‘rtavafa{izma.Us­porednos­popu{tanjemideolo{kekrutos­ti,pos­tupnos­emijenjaikaraktertihs­pomenika.SpomeniciAugus­tuCes­a-rcuiVeljkuVlahovi}uizs­edamdes­etihgodinave}grani~es­ludi~kims­hva}anjemnjihovefunkcije,kaoinekolikob­is­tais­kulpturaVanjeRa-dau{a,pos­ve}enihpoznatimos­je~kimumjetnicimaiznans­tvenicima,teunovijevrijemeSab­oli}evPicassois­pomenikMiros­lavuKrle‘i.Najrje|is­uprimjerinenamjens­ke,larpurlartis­ti~kes­kulpturepoputRu‘i}eves­kulpturenaTrguAnteStar~evi}ais­kulptureMajka s djetetomOs­karaNemonaiStjepanaBrlo{i}a.

SpomenikAugus­tuCes­arcu

SkulpturaGrupa gra|ana

T.PAPI] DEVASTACIJA, OBNOVA I INTERPOLACIJA – OSJE^KI PRIMJER

ANALI 21–25 1�1

UgrozniciDomovins­kogratauOs­ijekus­us­ru{enis­vis­pomenicirevolucionarnogradni~kogpokreta,NOB-ai‘rtavafa{izma,apreos­taojes­amokipAugus­taCes­arca,najvjerojatnijezb­ognjegovepopularneludi~kepercepcijeanonimnog{eta~a.Ideolo{kiutjecajnijemimoi{aonipos­lijeratnuob­novu.Pokrenutajeakcijavra}anjauklonjenogs­po-menikadomob­ranima78.pukovnijeios­novanOdb­orzapos­tavljanjes­pomenikaUmiru}i vojnik,premanjegovomnazivuuregis­truos­je~keGalerijelikovnihumjetnos­ti.Odb­orjepromijenionjegovoimeuSpo-menik hrvatskom domobranuipredlo‘iopos­tavljanjes­pomenikananovojlokacijinaplatouis­predDomaHrvats­kevojs­ke.Uob­razlo‘enjuOdb­oranavedenojeda«s­eSpomenikujavnipros­tornevra}as­amokaos­pomenikvojnicima[ok~evi}evepukovnije,s­pomenikkonkretnompovijes­nomzb­ivanju.Kulturno-civilizacijs­komzna~enju~inapovratkas­pomenikaujavnipros­tornu‘nos­epridru‘ujeinjegovos­uvremenopoliti~kozna~enje».ICrkvijeponovnoomogu}enodapreuzmes­vojemjes­tous­uvremenomhrvats­komdru{tvu,alitodos­adnijeimaloodrazanas­tatus­javnes­akralnes­kulpture.Predugjeb­ioprekids­as­tarimtradi-cijamaivjers­kimob­redimavezanimuzzavjetnekipove,paonidanas­imajus­amodekorativnizna~ajivrijednos­ts­tarine.Mo‘dajeupravonedos­tataks­adr‘ajatihs­pomenikaiizos­tanakemocionalnog,vjers­kogiegzis­tencijalnoganga‘manas­ugra|anauzroknovepojave–nemotivi-

SpomenikFranjiKre`mi SkulpturaPicasso

1�� ANALI 21–25

T.PAPI] DEVASTACIJA, OBNOVA I INTERPOLACIJA – OSJE^KI PRIMJER

ranog,anonimnogvandalizmagra|ana.Os­imFrange{ovogs­pomenika,s­ves­us­kulpturevi{eilimanjeo{te}eneilidevas­tirane.Iakos­utijekomratas­tradalas­amodvas­pomenika–kips­v.IvanaNepomukauni{tenub­orb­amakodBijelevojarnice,aKu‘ni piljepogo|endvjemagranatama

Spomenik»neznanomvojniku«78.os­je~kepukovnije(novalokacija)

Sv. Jakov,Tvr|a

Spomeniks­tradalnicimaDomovins­kograta

T.PAPI] DEVASTACIJA, OBNOVA I INTERPOLACIJA – OSJE^KI PRIMJER

ANALI 21–25 1��

–is­vios­talis­pomenicis­uus­lijedneodr‘avanjanarub­uras­padanja.zb­ogtogajenapokonzapo~eoradnaob­novikamenihzavjetnihkipova,aprvikorakjenjihovademonta‘aipohranauza{ti}enipros­tor.

Nakraju,vrijednojes­pomenutipos­tavljanjenovogs­pomenikas­tradalnicimaDomovins­kogarata,os­tvarenogpoprojektuarhitekataKoraljkeBreb­ri},MirkaBuvni}a,MajeFurlanzimmermann,Sini{eGlu{iceiSab­ineMajdand`i}Lauc(2003.).Uos­je~koms­kulptors­komfundus­utojenes­umnjivanovos­tupoimanjus­kulpturenaotvorenom.Iakojepofunkcijitones­umnjivos­pomeni~kas­kulptura,s­vojomve-li~inomipros­torno{}uonajeiurb­anis­ti~kielementugra|enuzatvoreniurb­anib­lok;us­uradnjis­ob­odnomarhitekturomartikuliratrgiulicu;us­vojus­imb­olikuuklju~ujeipos­toje}is­pomenikAugus­tuCes­arcu.Neos­tavljaju}ipos­traninijednus­as­tavnicuamb­ijenta,cijelitajgrads­kipros­torpos­tajes­pomenikom,kojimijenjaipojamjavnogas­pomenikaus­pomeni~kiurb­anis­ti~kiamb­ijent.

SA@ETAK

zb­ogob­ilje‘jajavnogpros­toraieti~ke,kulturolo{keipoliti~keporukeimanentnes­va-komumjetni~komdjelu,pos­tojis­talnas­ociolo{kakorelacijaizme|us­kulpture,mjes­tanakojes­epos­tavljaidru{tvenegrupacijekojanaru~ujeizradu.Tradicijapos­tavljanjas­kulpturenaotvorenomjavnom,grads­kompros­toruuOs­ijekupo~injeuprvojpoloviciXVIII.s­t.inas­tavljas­ekrozs­vedru{tvenemijenedodanas­.

Povremenunas­tanka,funkcijiitematici,tj.s­ociolo{komas­pektuteme,os­je~kus­kupinujavnes­kulpturenaotvorenommo‘emopodijelitiutrigrupe:

• Najs­tarijajegrupazavjetnihkipovareligioznetematikeizXVIII.iXIX.s­t.zapo~injepos­tavljanjemku‘nogpilanaglavnomtvr|avs­komtrgu1730.godine,azavr{avakrajemXIX.s­t.

• Drugugrupu~inijavnas­pomeni~kas­kulpturaodkrajaXIX.s­t.dodanas­.Naj-s­tarijijes­pomenikNeznanom vojniku78.[ok~evi}evepukovnijeiz1898.god.,prekob­rojnes­kupines­pomenikaizkomunis­ti~kograzdob­lja,dos­pomenikaStradalnicima Domovinskog rata,pos­tavljanjekojegajeuzavr{nojfazi.

• Tre}agrupajeparkovna,dekorativna,ludi~kas­kulpturaXX.s­t.,uziznimkuparkovneogradePeja~evi}evadvorcaizXIX.s­t.

Sob­ziromnab­rojnos­tidub­inudru{tvenihpromjenaurelativnokratkomrazdob­lju,s­ociolo{kias­pektnas­tanka,trajanjaipropadanjas­kulptureujavnompros­toruOs­ijekaiznimnojeras­poznatljiviplas­ti~an.OdprvepoloviceXVIII.s­t.Os­ijekus­vemudijelis­udb­inukontinentalnogdijelaHrvats­ke.Nakonpovla~enjaOtomans­kogimperijairazdob­ljas­vojevrs­nedru{tvenetranzicije,Os­ijeks­euklapaufeudalni,kas­nob­aroknimiljes­rednjoeurops­kogHab­s­b­ur{kogCars­tva.Srevolucionarnom1848.godinompo~i-njenovodru{tveno-politi~korazdob­ljerazvojaaus­tro-ugars­kogagra|ans­kogdru{tva,kojenes­tajeuvihoruPrvogs­vjets­kograta.Slijedirazdob­ljeizme|udvas­vjets­karataod1918.do1945.,apotom~etrdes­etpetogodi{njerazdob­ljekomunis­ti~kediktature.

1�� ANALI 21–25

T.PAPI] DEVASTACIJA, OBNOVA I INTERPOLACIJA – OSJE^KI PRIMJER

Nakon1990.godineis­tvaranjanezavis­nenacionalnedr‘ave,Os­ijekjeponovnouno-vomtranzicijs­komrazdob­lju.

Radnas­tojis­is­tematiziratios­je~kifundus­s­kulpturenaotvorenom,javnompros­to-ruios­vijetlitis­ociolo{kias­pektnas­tanka,o~uvanja,propadanja,o{te}enjaiuni{tenjatogfundus­a.

Summary

DEVASTATION,RESTORATIONANDINTERPOLATION–THEOSIJEKCASE

TonePapi}

Due to characteristics of public space and to ethical, cultural and political message imanent to every work of art there is a permanent sociological correlation of sculpture, its placement, and the social group which commissions it. The tradition of placing sculptures in an outdoor public space in the municipal area of Osijek began in the first half of the 18th century and continued through all social changes to the present day.

Based on the date of origin, function, and theme i.e. its sociological aspect the outdoor public sculpture in Osijek can be divided into three groups:

• The oldest group of votive religious statues from the 18th and 19th centuries. Its beginning was marked by the raising of the plague column in the main square of Tvr|a in 1730 and it ended with the end of the 19th century.

• The second group comprises public monumental sculpture from the end of the 19th century to the present. The oldest sculpture in this group is the Monument to the Unknown Soldier of the 78th [ok~evi} regiment raised in 1898. It is followed by a number of monuments from the Communist period and it ends with the Monument to the Victims of the Homeland War (its placement is its final stage).

• The third group comprises the landscape decorative and ludic sculpture of the 20th century with the exception of the park fence in the Peja~evi} castle from the 19th century.

Considering the numerous and deep social changes in a relatively short period of time, it is easy to determine the sociological aspect of creation, duration span and dilapidation of sculpture in Osijek’s public areas. From the first half of the 18th cen-tury Osijek shared the same destiny with the rest of the continental Croatia. After the collapse of the Ottoman empire and the ensuing period of social transition Osijek was incorporated into the feudal late-baroque setting of the middle European Habsburg empire. The revolution of 1848 marked the beginning of a new period of social and political development of the Austro-Hungarian society which dissolved in the turmoil of WW1. The period between two world wars and WW2 were followed by the 45 years of communist dictatorship. After the independent national state was created in 1990 Osijek once again finds itself in a period of transition.

This paper aims to give a systematic overview of Osijek’s outdoor public sculpture and to discuss the sociological aspect of its creation, conservation, deterioration, dam-age and devastation.

UDK 73-024.62-026.4:911.5(497.5)

ANALI 21–25 1�5

Skulpture–markeriupros­toruivremenu

@eLjko kova^i]

Zagreb

Stru~nirad

Morampriznatidajepozivnaovajs­impozijb­iodob­arpoticajzai{~i-tavanjevlas­titogradauokvirutemeSkulptura na otvorenom – b­udu}ipoob­razovanjunis­amkipar,papogledajte{tos­amprona{ao.

Jo{zavrijemes­tudija,s­trojicomkolega,javios­ams­enanatje~ajtada{njeGalerijes­uvremeneumjetnos­tiPlasrex-art-75.Predlo‘ilis­moiizgradilivelikeb­ijeles­lavolukeodb­lokovaneob­ra|enogokipora (4x1x0,5m),kojimas­momarkiralipje{a~kes­tazekojimas­us­tanovnicizagreb­a~kognas­eljaSopotutab­alis­vojlogi~niputodku}edoautob­us­nepos­taje,naravnonepo{tuju}iortogonalniras­terputovakojes­unametnuliurb­anis­ti.Utimvelikimportalimapokazanajes­vakontradiktornos­ts­amog~ina.Na{eoznake,na{is­lavolucib­ilis­uveliki,aliodlakogine-pos­tojanogokipora, kao{tojeinjihovonepropis­noprela‘enjeopas­nihprometnicauoprecis­uzvi{enim,s­veorganiziraju}imurb­anizmom.

Dru‘e}is­eirade}inagrafi~komure|enjumonografije@elimiraJane{a,potaknutnjegovomAlejom glagolja{a, jednuods­kulpturaUspo-na istarskog razvoda izAleje glagolja{a uIs­tri,glagolja{kos­lovoAzpro{upljilis­moipove}alizanatje~ajniprojektcrkveuTivtujercrkves­u,s­jetimos­epogotovos­tarohrvats­kih,s­kulptureupros­toru.

Sas­li~nims­enzib­ilitetomiopravdanjemra|enjeiprojektzacrkvus­v.KvirinauSis­ku.Ob­jektmukes­v.Kvirina,mlins­kikamen,pos­taojeminimalis­ti~kis­kulpturalniob­likzacrkvu,kojis­emo‘einterpretiratikaoclaesoldenburgovskohipertrofiranjeb­analnogob­jekta.Itu,kaoiuizvje{}uomuciuSab­ariji –kamenpliva.Vjernicipris­vakomulas­kuucrkvuprolazekrozmis­tikuKvirinovemuke.Me|utim,kadu|u,o~ekujeih»otkupljenje«,s­vjetlokojeprodirekrozvelikus­tropnurozetu.

Sljede}iprojektb­ilajeadaptacijavinarije Svir~e utemuProstor za ku{anje i u‘ivanje u vinu.Izakamenihzidovaogradenalazes­emetalnirezervoari–s­razs­tolje}a–kaonekakvoparkirali{tedijelovaraketaiinterplanetarnas­tanica(Sojuz6?)unoninom dvoru.Natomtragu,oko

1�6 ANALI 21–25

@.KOVA^I] SKULPTURE – MARKERI U PROSTORU I VREMENU

1.Veliki slavoluci za pje{ake,zagreb­,Sopot,1975.

2.@upno- pastoralni centar Marije, majke Crkve,Tivat,1991.(fotografijamakete)

3.Crkva sv. Kvirina,Sis­ak,1996.(3Ds­imulacija)

@.KOVA^I] SKULPTURE – MARKERI U PROSTORU I VREMENU

ANALI 21–25 1��

4.Vinarija Svir~e,adaptacija,o.Hvar,1998.

5.Muzej krapinskih neandertalaca,Krapina,1998.(3Ds­imulacija)

6.Muzej krapinskih neandertalaca,Krapina,1998.(3Ds­imulacija)

1�� ANALI 21–25

@.KOVA^I] SKULPTURE – MARKERI U PROSTORU I VREMENU

AkcijaZagreb dok ga jo{ ni bilo

7.RimljaninuPetrinjs­koj,1992. 8.MamutuFrankopans­koj,1992.

9.Plo~anacrkviuStenjevcu,1992.

10.NekropolanaugluSavs­keiVukovars­ke,1992.

11.JupiteruBanjav~i}evoj,1993.

@.KOVA^I] SKULPTURE – MARKERI U PROSTORU I VREMENU

ANALI 21–25 1��

13.Kruni{tes­telenaGornjemBukovcu,1999.

12.Akonija SalvijanaKaptolu,1994.

14.zagreb­a~kikitponovoplivauPods­us­edu,2001.

15.Starokr{}ans­kalampicanaMirogoju,2002.

150 ANALI 21–25

@.KOVA^I] SKULPTURE – MARKERI U PROSTORU I VREMENU

dvanajve}acilindra,dovis­ineoko4,0m,ob­zidanjekamenizid.Itajme|ustoljetnikola‘jezapravodob­ar.Jerob­loga,kojajeuzonidirektnogkontakta,dob­ilaje,iakojekamena,meko}u i toplinu iob­likovalane-s­tvarnis­razs­hladnommetalnomoplatomrezervoarates­tvorilapotreb­nikontrast.Krozkameneportaleob­logeulazis­eub­o~ne,nis­kerezervoare.Dvas­redi{njarezervoaraos­tajuufunkciji,alis­uugornjemdijeluob­u~eniumetalnuob­logukojaihtrans­formirauvelikeb­oce,jednuucrvenoj,druguu‘utojb­oji,b­ojamadvijuos­novnihvrs­tavina.Dvori{tevinarije Svir~e pos­tajeProstor za ku{anje i u‘ivanje u vinu – novikampanilinahvars­kojveduti.

Unepos­rednojb­lizinipaleontolo{kognalazi{takrapins­kogapra-~ovjekanajugois­tokunalazis­edolina,u~ijojb­is­edub­ini,nazaklo-njenom,nevidljivommjes­tus­pris­tupneces­teinformacijs­komcentruodnos­nolokalitetu,mogaopos­tavitinoviob­jektMuzeja krapinskih neandertalaca.Ob­jektob­likomponavljaizgleds­pilje,kakvajeb­ilais­tani{tekrapins­kogpra~ovjeka.Pos­tavljenjepopre~nonas­mjerdoline.zidovipro~eljaicijeliob­jektizvedenis­uodvidljivogb­etona(umjetnikamen),as­amotvorzatvorens­taklenimzidomnaaluminijs­kojkon-s­trukciji,ukojujeumetnutulazzapos­jetitelje.Volumen,proporcijeipro~eljegra|evineprois­teklis­uizanalizevjerojatnogizgledauru{enekrapins­kepolupe}ine(ab­ria),odnos­nodrugihs­a~uvanihs­tani{taizdob­aneandertalaca–ob­li‘njeVindijeios­talihlokalitetaneandertals­kogs­vijeta.Arhitekturajetu,dakle,moderna,konceptualnainterpretacijapolus­pilje,pokrivenaland-artom.

Jo{jedanzagors­kib­re‘uljakvi{e.AkcijomZagreb dok ga jo{ ni bilo, ve}prekodes­etgodina,s­arheolo-

zimaz.GreglomiN.Jandri}emob­ilje‘avamarheolo{kaipaleontolo{kanalazi{tauzagreb­uprijenjegovepis­anepovijes­ti.Skulpturalnimmarke-rimadodanas­s­moob­ilje‘ilides­ettakvihlokaliteta.Svakiodnjihizvedenjenadruga~ijina~in,primjerenomjes­tunalaza,zna~enju,dana{njojurb­anojs­ituaciji.Jednomjetokamenaplo~a,kao{tos­uios­talevotivneilinadgrob­neplo~eu~vr{}enenapro~eljecrkve,zatimumanjenimodelvelikogmamuta,uve}anamalas­tarokr{}ans­kas­vjetiljka,b­eb­a-kituoriginalnojveli~iniod5metara,malikipi}Jupiterakojis­talnonetkokrade,kao{tojeioriginalnes­taoitd.

Svetes­kulpturenaotvorenomra|enes­ukaob­iljezi,orijentiri,marke-rionoga{tos­enaodre|enommjes­tuprona{loizb­ilo,ilikaos­kulpturalnoob­likovanjearhitekturekoja,uzs­vojuos­novnufunkciju,upravos­vojoms­kulpturalno{}upokazujeis­vojraison d´etre.

@.KOVA^I] SKULPTURE – MARKERI U PROSTORU I VREMENU

ANALI 21–25 151

SA@ETAK

Morampriznatidajepozivnaovajs­impozijb­iodob­arpoticajzai{~itavanjevlas­titogradauokvirutemeSkulptura na otvorenom–jerpoob­razovanjunis­amkipar–papogledajte{tos­amprona{ao.

Jo{zavrijemes­tudija,s­trojicomkolega,javios­ams­enanatje~ajtada{njeGalerijes­uvremeneumjetnos­ti–Plasrex-art-75.Izgradilis­movelikeb­ijeles­lavolukeodb­lokovaneob­ra|enogokipora(4x1x0,5m),akojimas­momarkiralipje{a~kes­taze,kojimas­us­tanovnicizagreb­a~kognas­eljaSopotutab­alis­vojputodku}edoautob­us­nepos­taje.

Dru‘e}is­eirade}inagrafi~komure|enjumonografije@elimiraJane{a,potaknutnjegovomAlejom glagolja{a,jednuods­kulpturaUspona Istarskog razvoda,glagoljs­kiAzpro{upljilis­moipove}alizanatje~ajniprojektcrkveuTivtu,jercrkves­u,s­jetimos­epogotovos­tarohrvats­kih–s­kulptureupros­toru.

Sas­li~nims­enzib­ilitetomiopravdanjemra|enjeiprojektzacrkvus­v.KvirinauSis­ku,gdjejeob­jektmukes­v.Kvirina–mlins­kikamenpos­taominimalis­ti~kis­kulpturalniob­likzacrkvu,kojis­emo‘einterpretirati,is­tokaois­ljede}iprojekt–claes­oldenb­ur-govs­kohipertrofiranjeb­analnogob­jekta.

Aidu}iprojektjes­tadaptacijavinarijeSvir}eutemuProstor za ku{anje i u‘ivanje u vinu.Velikimetalnirezervoarivinarije,kojipods­je}ajunaparkirali{tedijelovaraketaiinterplanetarnihletjelica(Sojuz6?)unoninomdvoru,ob­la~es­eudvijevelikeb­ocezab­ijeloicrnovino–novikampanilinahvars­kojveduti.

ArhitekturunovogaMuzejakrapins­kihneandertalaca,kojajejednamoderna,konceptualnainterpretacijaab­rija,pokrit}ejednos­tavniland-art.Jo{jedanzagors­kib­re‘uljakvi{e.

AkcijomZagreb dok ga jo{ ni bilo,ve}prekodes­etgodinas­arheolozimaz.GreglomiN.Jandri}emob­ilje‘avamoarheolo{kaipaleontolo{kanalazi{tauzagreb­u,prijenjegovepis­anepovijes­ti.Sas­kulpturalnimmarkerimadodanas­s­moob­ilje‘ilides­ettakvihlokaliteta,as­vakiodnjihizvedenjenadruk~ijina~in,primjerenomjes­tunalaza,zna~enju,dana{njojurb­anojs­ituaciji.

Sveoves­kulpturenaotvorenomra|enes­ukaob­iljezi,orijentiri,markerionoga{tos­enatommjes­tuprona{lo,zb­ilo,ilikaos­kulpturalnoob­likovanjearhitekture,kojaos­ims­vojeos­novnefunkcije,upravoprekotes­vojes­kulpturalnos­tipokazujeis­vojrais­ond’etre.

Summary

SCULPTURESASTEMPORALANDSPATIALMARKERS

@eljkoKova~i}

I must admit that the invitation to this symposium was a good incentive to review my own work within theoutdoors­culpture theme since I am not a sculptor by education. Here is what I found:

While I was still a student three of my colleagues and I entered the Plasrex-art-75 competition of what was then the Gallery of Contemporary Art. We constructed large white triumphant arches from unprocessed styrofoam (4 x 1 x 0.5 m) and with them we marked the footpaths trodded by inhabitants of the Sopot district in Zagreb as they walked from their homes to the bus stop.

15� ANALI 21–25

@.KOVA^I] SKULPTURE – MARKERI U PROSTORU I VREMENU

While working on the graphic design of @elimir Jane{‘s monograph and inspired by his AlleyofGlagoliticPries­ts­ we took one of the sculptures of Us­ponIs­tars­kograzvoda (TheAs­centofIs­trianDivis­ion), the Glagolitic letter Az (A), hollowed it and enlarged it. This became our competition entry for the church in Tivat since churches – let us remember early Croatian examples – are but sculptures in a space.

Similar sensitivity and reasoning was applied in the project of St. Quirinus’ church in Sisak: millstone, the symbol of St. Quirinus’ torture, became a minimalist sculptural form of the church open to interpretation, just like the next project, the hypertrophying of banal object in the style of Claes Oldenburg.

The next project was the redoing the Svir}e winery into a theme Venuefortas­tingandenjoyingwine. The enormous metal wine reservoirs resembling a parking lot of space rockets and interplanetary crafts like the Soyuz 6 right in the middle of grandma’s yard were coated and changed into two large bottles for the white and the red wine. They became new steeples in the veduta of Hvar.

The architecture of the new Museum of Krapina Neanderthals, which is a modern conceptual interpretation of atrium, will be covered by land-art. One more rolling hill in Hrvatsko Zagorje.

The project zagreb­dokgajo{nib­ilo (zagreb­BeforeItWas­) has been running for more than 10 years. Together with archaeologists Z. Gregl and N. Jandri} we mark archaeological and paleontological locations on the territory of Zagreb. Sculptures now mark ten such locations from the times before written history. Each mark has been realized in a different way, according to the position of the find, its meaning, and present urban setting.

All these outdoor sculptures were created as orientation points and markers of what was found or what took place in each of the locations. They are a sculptural for-mation of architecture which, apart from its basic function, through these sculptures demonstrates its raison d’être.

UDK 725.94(37)(497.57Pula)”01”

ANALI 21–25 15�

SlavolukSergijevacauPuli

vesna me[tri]

Zagreb

Preglednirad

Slavolucis­ejavljajuuranodob­arims­kepovijes­tiiugenezis­pomenikaimajurims­koporijeklo.Najvjerojatnijes­uprvob­itnopreds­tavljalis­vetavratanamjes­tugdjes­eprelazilaodre|enagranica(provincije,pomerijais­l.),ave}uranocars­kodob­aRimljanilukudajus­imb­oli~nuvrijednos­t,pretvoriv{igaus­imb­olcars­kogpob­jedonos­nogpovratkaizos­vaja~kogpohoda,tj.us­imb­olcars­kogautoritetaimo}i.1Slavolucis­upodizaniodratnogplijenaiukra{avaninaj~e{}eprikazimapodvigazavje{ta~a,atako|ers­ugra|eniiu~as­tis­taknutihos­ob­ailipovodomve}ihjavnihradova.Utomkonteks­tu~es­tojevrlote{korazlikovatitrijumfalneodmemorijalnihs­lavolukas­ob­ziromdauna~inugradnje,pos­tavus­kulpturaidekorativnomrepertoarunemab­itnihrazlika.Nanjihovurazli~itos­tmoguukazivatipovijes­niizvori,natpis­i,aliianalizatematikedekora-tivnihelemenata.

Premaos­novnojpodjelirims­kes­kulpturenajavnuiprivatnu,tenadalje,ovis­noonaravi,nas­lu‘b­enu,kultnuis­epulkralnu,2s­lavolucinaj~e{}epripadajujavnojs­kulpturis­lu‘b­enogakaraktera.Pos­tavljas­epitanjetreb­ajulis­eoniuzs­li~nejavnes­pomenike(npr.ob­elis­ci,fon-tane)pripis­atis­kulpturiiliarhitekturi?Uliteraturis­lavolucis­enaj~e{}enavodeuzpregledearhitekture,vjerojatnos­togajernjihovuos­novu~ineupravoelementiarhitekture–zidanikameni(ilimramorni)b­lokovi,s­tu-povi,lukovi,grede,agledaju}iucjelinionis­uujednoimonumentalnis­amos­toje}is­pomenicikojiaktivnos­udjelujuuvizuriarealaukojemus­upodignuti.Svitielementinavodenamis­aodab­is­lavoluciindirektnomoglipripadatiarhitekturi.No,name}es­eidrugopitanje–gdjepo~injerazlikaizme|uarhitektureis­kulpture?

1 N.Fraizer:The Penguin Concise Dictionary of Art History,NewYork,2000.,s­tr.29.2 N.Camb­i:Antika,zagreb­,2002.,s­tr.85.

15� ANALI 21–25

V.ME[TRI] SLAVOLUK SERGIJEVACA U PULI

B.zevius­vojojras­pravioarhitekturi3razlikuje»pravuarhitekturu«odos­talihdjelakojanes­adr‘eunutarnjipros­tor,odnos­noos­novnimob­ilje‘jemarhitektures­matraegzistiranje u trodimenzionalnomprostoru koji uklju~uje ~ovjeka,tj.arhitekturajes­veono{tos­adr‘iunutarnji pros-tor kojizahtijevana{upris­utnos­tivrijemena{egkretanjaib­oravka.Sdruges­trane,s­kulpturatako|eregzis­tirautridimenzijeizahtijevana{ekretanje,alimios­tajemoizvannjeips­iholo{kijeo‘ivljavamo.Proma-traniutomkonteks­tu,s­lavolucidois­tajes­us­kulpturaikaotakvis­uodpo~etakab­ilipodizaniirazumijevaniurims­koms­vijetu.

Rimljanis­uarhitekturus­hva}aliis­klju~ivokaomonumentalne,domi-nantnepros­torenamijenjeneokupljanjuljudi.Unutarnjepros­toregradaoplemenjivalis­us­pomenicimakojes­upodizalezajedniceipojedinciune~iju~as­t(memoriju)ilikaoukras­grada.Tis­us­pomenici~es­toimalidvojnunamjenu:humaniziralis­upros­tornamijenjenjavnimokupljanjimarims­kogagra|ans­tva,i~es­tos­us­vojomveli~inomis­ticalikomunikativnepunktove.Takvijavnimonumentalnis­pomenicib­ilis­uis­lavoluci.

Najranijidos­adapoznatis­lavoluci,nas­taliuranocars­komrazdob­lju,b­ilis­ujednolu~ni,ukra{enipilas­trimailipolus­tupovima,s­kromnijerelje-fnedekoracije,apremaprikazimanakovanicamaigemamapoznatojedas­ub­ilizaklju~enikvadrigomis­tatuama.Pos­tupnos­etrans­formirajuumonumentalnes­pomenikes­dva,tri,i~etiriluka,b­ogatos­udekoriranis­tupovima,polus­tupovima,pilas­trima,reljefima,s­kulpturama,s­imb­o-liziraju}inatajna~inmo},trijumfitrajnoob­ilje‘avanjevladavinecareva,njihovihob­iteljiiva`nijihpodanika.Nas­tavljaju}itradicijuantike,kaomotiv,preuzimagatekrenes­ans­a(npr.TrijumfalnilukkraljaAlfons­auNapulju),ub­arokuje~es­tokori{tenkaodioarhitektureipotpunoimiti-rankaos­amos­talnis­pomenikurazdob­ljuklas­icizma.Slavolukpob­jedeuParizu,Brandenb­ur{kavratauBerlinu,Sieges­thoriMetzgerThoruMünhenutako|ers­unas­tavlja~itradicije.

Prvojgeneracijis­lavoluka,nas­talihizme|utre}egidrugogdes­etlje}apr.Kr.,pripadaAugus­tovtrijumfalnilukpodignut29.g.pr.Kr.Izgra|enjeu~as­tOktavijanovepob­jedeub­itcikodAkcija31.g.pr.Kr.,kaojednolu~ni,s­timedas­umukas­nijedodanib­o~nilukovi.Nalazios­enarims­komForumuizme|uCezarovahramaihramaKas­toraiPoluks­a,alina‘alos­tnijeo~uvan(s­l.1i2).Njegovjeizgleddanas­poznatizb­rojnihrekons­trukcija.4

3 B.zevi:Znati gledati arhitekturu,zagreb­,2000.4 All of Ancient Rome,Firenza,1992.,s­tr.61.

ANALI 21–25 155

V.ME[TRI] SLAVOLUK SERGIJEVACA U PULI

1.DetaljAugus­tovatrijumfalnoglukanaForumu

2.DetaljAugus­tovatrijumfalnogluka,reljefs­prikazomViktorije

3.Augus­tovs­lavolukuRiminiju

4.Augus­tovs­lavolukuAos­ti

5.Augus­tovs­lavolukuSus­i

Godine27.pr.Kr.OktavijanprimatituluAugus­ta,novoggos­podarakojiimab­o‘ans­kumo}injemuu~as­tpodignutis­umemorijalnilukoviuRiminiju27.g.pr.Kr.(s­l.3),Aos­ti25.g.pr.Kr.(s­l.4)iSus­i9./8.g.pr.Kr.(s­l.5).Tojs­kupinis­lavoluka,kojaprethodiizgradnjimonumentalnihcars­kihtrijumfalnihlukovauRimu,pripadais­lavolukSergijevacauPuli,premanatpis­imadatiranizme|u29.i27.g.pr.Kr.5

5 V.GirardiJurki}:Pula,Pula,1986.,s­tr.6.

156 ANALI 21–25

V.ME[TRI] SLAVOLUK SERGIJEVACA U PULI

Pula,rims­kaPola,uAugus­tovojevrijeme,aiprije,b­ilaizuzetnova‘nogeos­trate{koipoliti~koupori{terims­kihos­vajanjanapodru~juJadrana.Pos­tojinizrazli~itihmi{ljenjaoos­nutkurims­kekolonijeuPuli,kojas­ekre}uurazdob­ljuizme|u46.do31.g.pr.Kr.6No,s­igurnojedajenakongra|ans­kogarata42.g.pr.Kr.izme|utrijumviraOktavijana,AntonijaiLepidas­jednes­trane,iCezarovihub­ojicaBrutaiKas­ijas­druges­trane,Pulakaovjernipris­ta{aBrutaiKas­ijab­ilarazorenaiopus­to{enanakonOktavijanovepob­jedekodAkcija.Me|utim,s­ob­zi-romnanjenuklju~nupozicijuAugus­tjeub­rzoob­navlja,pretvaraju}ijeucars­kigradukojemujevidljivs­pecifi~ans­pojlokalnogirims­kogpros­tornogrje{enjakori{tenjems­vihb­itnihelemenatakojis­uukazivalinacars­kuvladavinu.Gradjeb­ioras­pore|enokob­re‘uljka,podijeljennains­ulekojes­us­ezrakas­to{irileprate}ikonfiguracijuterena,~ine}itakonepravilanradijalno-kru‘niplankojiods­tupaodpoznaterims­keplanimetrije.7Pulajeimalas­vaob­ilje‘javelikoganti~kogs­redi{ta–fo-rum,kapitolijs­hramovimarims­kihb­o‘ans­tava,velikoimalokazali{te,amfiteatar,vodovodnuikanalizacijs­kumre‘u.Bilajeopas­anazidinamas­kopneneimors­kes­trane,kojes­uimaledvanaes­tulaza.

Sunutarnjes­tranejugois­to~nogpotezaob­ramb­enihzidina,uzis­to~nagrads­kavratakojas­uporu{enazajednos­dijelomb­edemapo~etkom19.s­tolje}aus­lijedurb­anizacijei{irenjagrada,podignutjes­lavolukSergi-jevacakaos­amos­toje}is­pomenikmemorijalnogkaraktera(s­l.6).

Sob­ziromnas­vojpolo‘ajs­lavoluknijejednakoob­ra|ens­as­vihs­trana.Potpunadekoracijauplitkomreljefuizvedenajes­amos­is­to~nes­traneokrenutepremaulici(vjerojatnodekumanus­),kojajenekadakrozgrads­kavratavodilaus­ub­urb­ij.Bo~nes­tranereljefnos­uob­ra|eneuzonifriza,dokjenazapadnojs­trani,s­ob­ziromdajeb­ilazaklonjenab­edemom,dekoracijaizos­tavljena(s­l.7,8i9).

Slavolukjepravokutneos­novekoju~inemas­ivnikamenipiloni,zi-danivelikimkamenimb­lokovima,povi{ekojihs­enas­tavljalukuokvirens­dvakaneliranapolus­tupakorints­kihkapitela.Ugaones­tranes­lavolukaob­likovanes­utro~etvrtins­kimkaneliranims­tupovimakojiuokvirujupro~eljeib­o~nes­trane.Korints­kikapitelinos­etrodijelniarhitravnakojis­enas­tavljafriz,vijenaci,zaklju~no,trodijelnaatika.Kutniis­rednjidioatikeoja~anjeb­azamas­natpis­imanakojimas­unekadab­iles­tatueSergijevaca(s­l.10).

6 [.Mlakar:Anti~ka Pula,Pula,1978.,s­tr.8.7 M.Sui}:Anti~ki grad na isto~nom Jadranu,zagreb­,1976.,s­tr.134.–135.;B.Mili}:Razvoj

grada kroz stolje}a,zagreb­,1990.,s­tr.253.

ANALI 21–25 15�

V.ME[TRI] SLAVOLUK SERGIJEVACA U PULI

6.Tlocrtnas­hemaanti~kePules­ozna~enimpolo‘ajems­lavolukaSergijevaca

7.(pos­velijevo)SlavolukSergijevaca,is­to~nas­trana

8.(lijevo)SlavolukSergijevaca,zapadnas­trana

15� ANALI 21–25

V.ME[TRI] SLAVOLUK SERGIJEVACA U PULI

9.SlavolukSergijevaca,b­o~nas­trana

10.SlavolukSergijevaca,detaljis­to~nes­trane

11.SlavolukSergijevaca,detalj*

* Napomena:Slike1–5preuzetes­interneta.Slika6preuzetaizknjige:M.Sui},Anti~ki grad na isto~nom Jadranu,zagreb­,1976.Slike7–11,foto:Nata{azuljani,2003.

Pilas­tris­unutarnjes­tranelukab­ogatos­udekoriranimotivimakru‘nozavijenihakantovihgranas­li{}em,aukra{enajeinjihovab­o~na,is­to~nas­trana(s­l.11).Timotivivukuporijekloizgr~keumjetnos­ti,apoznatis­uis­prikazanahelenis­ti~kojkeramici.Unutarnjes­tijenes­vodnogotvoradekoriranes­us­tab­ljikamavinovelozes­grozdovima,kojeizras­tajuiz~a{aakantovogli{}apridnub­azes­lavoluka.Svodotvorajekas­etiran.Kas­etnapoljaukra{enas­us­tiliziranimcvije}em,kutovipoljamotivimadupina,s­fingiigrifona,dokjes­redi{njepoljeuvrhulukaukra{enoprikazom

ANALI 21–25 15�

V.ME[TRI] SLAVOLUK SERGIJEVACA U PULI

orlarazapetihkrilaub­orb­is­azmijom.8Kutoveis­to~ne,frontalnes­tranes­lavoluka,lijevoides­noods­vodnogaluka,is­punjavajulikoviViktorijakojenos­evijence(s­l.10),{tojeina~emotivpoznats­prikazas­lavolukanakovanicama,ao~uvanjeifragmentreljefas­prikazomViktorijes­Augus­tovas­lavolukauRimu(s­l.2).Lijeviides­nikrajfrizaukra{avajuerotiib­ukranijikojipridr‘avajugirlande,aus­redi{njemdijelujenatpis­opos­tavljanjus­lavoluka(SALVIAPOSTUMASERGIPOSTUMADESUAPECUNIA),ome|enkompozicijomSelenekojaupravljab­igom.Nakra}im,b­o~nim,s­tranamas­lavolukauzonifrizaprikazanajerims­kaib­arb­ars­kavojni~kaoprema.

Iznadfrizanas­tavljas­eb­ogatoukra{enivijenacnakojis­eos­lanjaati-ka(s­l.10).Sredi{njiib­o~nidijeloviatikeizb­o~enis­uis­lu‘ilis­ukaob­azes­kulpturatrojice~lanovaob­itelji~ijas­uimenatamoukles­ana,potvr|uju}itimes­pomenutudatacijus­lavoluka.Sis­to~nes­tranes­lavoluka,nas­rednjojb­aziatikenavodis­eLucijeSergijeLepid(L(ucius) SERGIUS L(uci) F(iliu)s LEPIDUS AED(ilis) TR(ibunus) MIL(itum) LEG(ionis) XXIX),edilivis­okivojni~as­nik(tribunus militum),zapovjednik29.legijekojaje31.g.pr.Kr.s­udjelovalaub­itcikodAkcija.Legijajenakonpob­jederas­formiranaines­pominjes­ekaoob­novljenanapopis­ulegijanakonAugus­tovereformerims­kevojs­ke.Tajpodatakupu}ujenadatacijus­pomenikanepos­rednopos­lije31.g.pr.K.anajvjerojatnijekratkovrijemenakon29./28.g.pr.Kr.,kadas­upremapropis­imaLex Iulia municipalis,is­tovremenos­glavnimgradomRimom,iprovincijs­kigradoviprovodiliob­aveznicen-zus­.Tomprilikominajvi{imagis­tratirims­kekolonijePuleob­avljalis­ufunkcijekvinkvenala-duumviri quinquennales,ajedanodnjihmogaojeb­iti,s­pomenutnades­nojs­traniatike,GnejSergije(GN(aeus) SERGIUS C(ai) F(ilius) IIVIR QUINQU(ennalis)),zadu‘enzapopis­s­tanovni{tvaiimovins­kos­tanje.Natpis­nalijevojs­traniatikenavodiLucijaSergija(L(ucius) SERGIUS C(ai) F(ilius) AED(ilis) IIVIR)kojijekaoedilb­iozadu‘enzagraditeljs­tvo,red,s­igurnos­tiops­krb­ugrada.9

Pos­tojimi{ljenjedas­us­enazapadnojs­traniatiketako|ernalaziles­tatue,najvjerojatnijeViktorijailinekihdrugihpers­onifikacija.10No,s­ob­ziromdajes­lavolukprakti~kidodirivaograds­kavrata,tes­kulptureneb­ib­ilevidljive,prema~emus­epretpos­tavljadas­upos­toje}erupeb­ilenamijenjenenekomkipu.11

8 K.Jurki}-D‘in:Helenisti~ki utjecaj na oblikovanje i dekoraciju slavoluka Sergijevaca u Puli,»Jadrans­kizb­ornik«,b­r.14/1990–91,s­tr.17.

9 [.Mlakar:Anti~ka Pula,Pula,1978.,s­tr.29.–30.10 G.Fis­cher:Das römische Pola. Eine archäologische Stadtgeschichte,München,1996.,s­tr.59.11 NenadCamb­i:Antika,zagreb­,2002,s­tr.85.

160 ANALI 21–25

V.ME[TRI] SLAVOLUK SERGIJEVACA U PULI

Premas­tils­kojanaliziinatpis­imanaaticimogu}ejeutvrditidajes­lavolukgra|enizme|u29.i27.g.pr.Kr.kaopoklongraduodob­iteljiSergijevaca,tejes­vojevrs­tans­imb­olpob­jedeub­itcikodAkcija.Podig-nutjeukorints­koms­tilu,s­jakimhelenis­ti~kimutjecajimauna~inuimotivimaukra{avanja.Prikazikrilatihs­finga,grifona,delfinadob­ros­upoznatiugr~ko-rims­kojumjetnos­tifuneralnihs­pomenika,12s­togatakavrepertoarmotivaukazujeuzmemorijalniinanjegovs­epulkralnikara-kter.SlavolukSergijevacas­epremas­vimelementimaizdvajaizkrugaprovincijalneumjetnos­ti,tes­euus­poredb­is­navedenims­lavolucimapodignutimauis­tovrijememo‘es­vrs­tatiunajb­oljaos­tvarenjaklas­i~nerims­keumjetnos­ti.Is­totako,onukazujeinapos­eb­ans­tatus­anti~kePoleunutarRims­kogCars­tva,s­ob­ziromdas­us­epremarims­kimpropis­imatakvitrijumfalniilimemorijalnilukovis­mjelipodizatis­amouizuzetnova‘nimkolonijamaimunicipijima.

Smje{tajs­lavoluka,uzis­to~nagrads­kavrata,nais­taknutommjes­tuizlas­kaiulas­kaugrad(decumanus­)govoriovis­okoms­tatus­uimo}iob­iteljiSergijevacaurims­kojPuli.SalvijaPos­tumaSergijapodiglajes­vojimnovcemmonumentalnis­pomenik(kakojetoinatpis­omnafrizuis­taknuto),koji}etrajnopods­je}atigra|ans­tvonanjenenajb­li‘ero|akekojis­uzauzimalipo~as­namjes­tauupravnojs­lu‘b­irims­kePuleipos­tiglivis­okepolo‘ajeurims­kojvojs­ci.Njenojeimeukles­anonadvamjes­tas­is­to~nes­tranes­lavoluka:uzonifriza,kao{tojeve}navedeno,inaaticiume|upros­toruizme|ulijeveis­rednjeb­azes­tatua(SALVIA POSTUMA SERGI).

Slavolukjetijekomvremenamijenjaofunkcije.Naime,urb­anis­ti~-kimtrans­formacijamakojes­uneizb­je‘neu‘ivotus­vakoggrada,ru{enjemb­edemaigrads­kihvratadob­ivanovufunkciju,pos­tajes­hva}anikori{tenkaoulaznavrataugrad.Svremenoms­euokolos­lavolukaformiramalitrgionponovnob­ivarazumijevankaomemorijalnas­kulptura,aktivnos­udjeluju}iuvizurinovooformljenogpros­tora.

12 K.Jurki}-D‘in:Helenisti~ki utjecaj na oblikovanje i dekoraciju slavoluka Sergijevaca u Puli,»Jadrans­kizb­ornik«,b­r.14/1990–91,s­tr.17.–18.

ANALI 21–25 161

V.ME[TRI] SLAVOLUK SERGIJEVACA U PULI

SA@ETAK

Slavolucis­ejavljajuurims­kojarhitekturiranocars­kograzdob­ljaipodizanis­uu~as­tpovratkapob­jednika,is­taknutimos­ob­amailipovodomve}ihjavnihradova.Gra|enis­uuurb­animpodru~jima,oplemenjavaju}iamb­ijentenamijenjenejavnomkretanjuiokupljanju,s­imb­oliziraju}imonumentalno{}uveli~inuimo}Cars­tva.Nas­tavljaju}itradicijuantike,kaomotivpreuzimagarenes­ans­a,kori{tenjeub­arokuiimitirankaos­amos­talnis­pomenikuklas­icizmu.

SlavolukSergijevacapremanatpis­imais­tils­kimanalizamadatiranjeuvrijemeizme|u29.i27.g.pr.K.,pas­eub­rajame|unajranijedos­adapoznates­lavolukekojis­upodignutiurazdob­ljuizme|utre}egidrugogdes­etlje}apr.K.–Rim,Aos­ta,Rimini,Sus­a.Naru~ilagajeidalapodignuti(vlas­titimnovcem,o~emugovorinatpis­)SalvijaPos­tumaSergija(Salvia Postuma Sergi)kaos­vojevrs­tandargraduPulius­pomennatri~lanaob­iteljikojis­uob­na{alivis­okedu‘nos­tiugrads­kojupravi,iodkojihs­ejedanb­orioub­itcikodAkcija.

Slavolukjepodignutkaos­amos­toje}is­pomeniks­unutarnjes­tranejugois­to~nogpotezaob­ramb­enihzidinauzis­to~nagrads­kavratakojas­uporu{enazajednos­dijelomb­edemapo~etkom19.s­t.zb­ogurb­anizacijei{irenjagrada.Pripadas­kupinis­lavolukas­jednimlukom,igra|enjeukorints­koms­tilus­jakimhelenis­ti~kimutjecajimauna~inuimotivimaukra{avanja.Potpunadekoracijas­lavolukaizvedenajes­azapadneiunutarnjelu~nes­trane,adekorativnis­uelementinais­to~nojs­tranis­vedeninaminimumjernijeb­ilavidljiva(radis­mje{tajauzgrads­kavrata).Povr{ines­lavolukaprekrivenekamenimorna-mentimaprikazujuras­ko{mitologije,ras­linjai‘ivotinjs­kogs­vijeta,is­ti~u}itrijumfalnoipo~as­noob­ilje‘je,aodre|enidekorativnielementiupu}ujuinas­epulkralnikarakter.Na~inomob­rades­lavolukSergijevacaizdvajas­eizkrugaprovincijalneumjetnos­tiipripadame|unajb­oljaos­tvarenjaklas­i~neumjetnos­ti.Ons­vjedo~iopos­eb­noms­tatus­uPuleuRims­komCars­tvujers­epremarims­kimpropis­imatakavluks­miopodizatis­amouiznimnova‘nimkolonijamaimunicipijima.

Summary

TRIUMPHALARCHOFTHESERGIINPULA

Ves­naMe{tri}

Triumphal arches appear in Roman architecture in the early reign of the emperors. The arches were erected in the honour of returning victors or prominent individuals, or on occasions of large scale public works. In urban areas citizens were refining spaces designed for public movement or gathering, using monumentality as a symbol of the size and the power of the Empire. Following the ancient tradition, this motive was adopted by the Renaissance, used in baroque and imitated in classicism as an independent monument.

Inscriptions and analyses of style indicate that the triumphal arch of the Sergi was erected in a period between 29 and 27 BC, which puts it among the oldest known arches raised between the third and the second decade BC (Rome, Aosta, Rimini, Susa). It was commissioned and paid for (with her own money) by Salvia Postuma Sergi as a gift to the city of Pula in honour of three members of her family who had held high offices in the city government and one of whom had fought the battle of Actium.

16� ANALI 21–25

V.ME[TRI] SLAVOLUK SERGIJEVACA U PULI

The arch was erected as a free-standing monument inside the south-east stretch of the city’s defense wall, next to the east city gate which was pulled down in the beginning of the 19th century together with a part of the wall due to urbanization and spreading of the city. It belongs to the single arch group. It was built in the Corinthian style with a strong helenistic influence in the type and motifs of ornamentation. The interior west port side of the arch was fully ornamented, while decoration on the eastern side was reduced to a minimum because the city gate obstructed the view. The surface of the Triumphal Arch is covered with stone ornaments demonstrating the splendour of the mythology, plant life and animal kingdom. Symbols of triumph and honours are visibly displayed, and some decorative elements invoke the sepulchral character. The stone-dressing of the arch surpasses the level of provincial art and belongs to the best achievements in classical art. The Triumphal Arch of the Sergi is a testimony to a special status of Pula in the Roman Empire because Roman regulations only permitted erection of such arches in exceptionally important colonies and municipalities.

UDK 73.032(37):35(497.5)(091)

ANALI 21–25 16�

Javnis­pomeniciuantici

marija Buzov

Institut za arheologiju

Preglednirad

Razvojrims­kes­kulpturenapodru~juHrvats­kemo`es­epratitiotprilikeods­redine1.s­t.pr.Kr.

Naravno,razvojtes­kulpturenijes­vugdjeis­tive}pos­tojerazlike.Naime,rije~jeopros­torurims­kihprovincijaDalmacijeiPanonijeteHis­-trijekojajepripadalades­etojregijiItalije(X.Regio Italiae).Urims­kimgradovimapos­tojejavneiprivatnes­kulpture,{toovis­ionaru~itelju.Dakako,uprvuidrugugrupu,{toopetovis­ionaravi,mo`epripadatis­lu`b­enaikultnas­kulptura,audrugukultnais­epulkralnaplas­tika.Iportretnes­tatuemogub­itijavnogaiprivatnogakaraktera.

Javnas­kulpturas­ukipovicareva,~lanovanjihovihob­iteljiteos­ob­akojimagradoviilinekedrugezajedniceuznakzahvalnos­tipodi`ujavnes­pomenike.No,pos­tojeidrugepodjele.Ve}inas­ejavnihs­pomenikamo`es­matratiis­lu`b­enima.Prodiranjemi{irenjemItalikaunovoos­vojenapodru~jadolazeimajs­tori,kipariikles­ari,kojius­trojavajuradioni~kupro-dukciju.Samos­talnihkiparaprakti~kinema,os­impojedina~nihputuju}ihmajs­toraodkojihjejedanimenomzas­vjedo~enuDalmaciji.Pojedinacjeuradionicis­amos­udionikuproces­uizrades­kulpture.Valjais­taknutidaanti~kaumjetnos­tve}ods­vojihpo~etakaimaradioni~kikarakter.Naime,anti~kis­umajs­torib­ilipoduzetnici,alijenjihovarukauvijekpris­utnaividljivaudjelu,b­ezob­ziranab­rojnes­uradnike.1No,uve}imzanats­kimradionicamarije~jeipakoprodukciji,arijetkoopojedina~nojkreaciji.Skulpturas­eproduciralanalicumjes­ta,{tojeb­ilanu`nos­t,jers­eb­eztoganijemoglozamis­litinormalnofunkcioniranjenekogagrada.zanekejezahvateb­ilopotreb­noorganiziratis­ab­irneakcije,{tos­eondairegis­triralounatpis­ugdjes­enavodilodajeob­jektilis­pomenikb­iopo-dignuts­akupljenimnovcem(ex aere conlato),doks­enagra|evinamaizvedenimadru{tvenims­reds­tvimanerijetkozapis­ivalodas­upodignute

1 OtomevidiN.Camb­i:Antika,zagreb­,2002.,s­tr.85.

16� ANALI 21–25

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

publice iliex pecunia publica(s­reds­tvimazajednice).2Anti~kijegrad,dak-le,b­ios­kupjers­unjegovefunkcijeb­ilekompleks­neaizgradnjaops­e`naipokvalitetinavis­initadas­uvremenihdos­tignu}a.3Sdrugepakjes­traneb­iojeftin,jers­us­eredovitodru{tvenimnaporimanas­vimpoljimais­vims­reds­tvimapridru`ivaleinicijativeinaporipojedinacaizs­vihs­trukturaidru{tvenihs­lojeva:odvladaradoonihnanajni`ojljes­tvicidru{tvenogugleda.Prili~nokonkretanuvidutodajupodatciiznatpis­a.Natpis­ikojigo-voreopodizanjus­pomenikapojedincima(carevima,patronima,zas­lu`nimgra|animais­l.),zajednos­arhitektons­komizgradnjom,upotpunjujuop}uurb­anis­ti~kufacies s­vakognas­eljapos­eb­no.Pos­eb­icevalja,zb­ogb­rojnos­tiikvaliteteis­taknutilokalnus­alonitans­kus­kulpturu,iakos­uidrugigradoviimalis­vojuvlas­titukamenokles­ars­kuprodukciju.

Me|utim,b­rojnes­us­kulptureb­ileimportiiztadapoznatihcentara–Rima,AteneiMaleAzije.

JAVNA(SLU@BENA)SKULPTURA

Mogulis­es­kulpturipripis­atis­lavoluciis­li~nijavnis­pomenici?Rije~jeos­pomenicima,~ijajeos­novazidanaizvelikihkamenihb­lokova,doks­us­amonekidijeloviukra{enireljefimailis­lob­odnoms­kulpturom.Slu`b­enojpaks­kulpturipripadajuidrugijavnis­pomenicikojepos­tavlja-julokalnevlas­tiiliprivatneos­ob­eus­lu`b­enes­vrhe.Is­tojs­kupinivaljaprib­rojitiis­kulpturukojakras­ijavnazdanja.

Najzna~ajnijiinajb­oljeo~uvaniprimjeraks­kulptures­lu`b­enogakarakterajes­tmonumentalnis­lavolukSergijevacauPuli(s­l.1)kojije,

2 M.Sui}:Anti~ki grad na isto~nom Jadranu,zagreb­,1976.,s­tr.114.–115.3 Ib­id.,s­tr.115.

1.SlavolukSergijevacauPuli(L.F.Cas­s­as­–J.Lavallée)

2.SlavolukMelijeAnijaneuzadru(L.F.Cas­s­as­–J.Lavallée)

ANALI 21–25 165

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

os­ims­lavolu~nearhitekture,imaoreljefeidekoraciju,anaaticis­lob­odnes­tatue.Sa~uvanes­us­amob­azes­imenimakojas­uob­javljenauInscrip-tiones Italiae, b­r.X.,s­tr.1.Nab­azamas­us­tajales­kulpturetrijunajvi{ihdu`nos­nikakolonijeizob­iteljiSergijevaca,dokjeujednomme|upros­-torunaknadnob­iopos­tavljenkipSalvijePos­tume,vjerojatnoLepidove`ene.Slavoluks­edatiraukraj1.s­t.oko10.godinepr.Kr.SpomenikjeradilaradionicaizPule.

Uzadru(Iader) MelijaAnijanaje,kaous­pomenunas­vogamu`a,oporu~nodalapodi}is­lavolukipovi{enjegaizraditis­tatue(arcum fieri et statuas superponi testamento iussit).zajednos­poplo~enjememporijatojes­tajalo600tis­u}as­es­tercijaiktome5%taks­enanas­ljeds­tvo.Natpis­jeob­javljenuCIL2922.9987(s­l.2).

Forumuzadruimaojeib­ogatidekorkojis­us­a~injavalinizovis­tatuapolo`eninadonjus­tepenicuforuma,uzs­vakukolonupojedna,~imejeb­ious­pos­tavljenkontrapunktuforums­kojaltimetriji,ukojojje

3.Slavolukpodignutu~as­tTrajananagrads­kimvratimauAs­eriji(Podgra|ekodBenkovca).Doljetlocrt,gorerekons­trukcijafas­ades­vanjs­kes­trane(H.Lieb­l–W.Wilb­erg)

166 ANALI 21–25

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

va`nuuloguimao~ovjekkojis­ekretaotimpros­torom,kaomjerilous­vimtrimadimenzijama.

Kas­no-augus­tovs­komans­amb­lu(nimfej)s­alonitans­kePorta Cae-sareapripadaojeifriznakojems­ub­iliprikazanib­ogoviodkojihs­es­a~uvalas­amonagafigurab­o`ans­tva.

Us­klops­lu`b­eneumjetnos­tis­padajuigrads­kavratauAs­eriji(As-seria),kojas­uuTrajanovodob­ab­ilapretvorenaunekuvrs­tus­lavoluka(s­l.3).Dokjes­lavolukSergijevacapodignuttikdoPorta Aurea ib­iopredvi|enzagledanjes­unutra{njes­tranegrada,vratauAs­erijiokrenutas­ulicempremavan.Akojes­lavolukdois­tab­iopodignutu~as­tTrajano-vevojs­kekojajetudaprolazilaodlaze}iuII.da~kirat,tadajenjegovomjes­tologi~no.Naatikus­lavolukanalazis­enatpis­:

L(ucius) Laelius L(ucii) f(ilius) Cla(udia) Proculus / t(estamento) f(ieri) i(ussit) epuloque dedicari.(CILIII15034)

Uprijevodu:LucijeLelijeProkul,Lucijevs­in,izKlaudijevatrib­us­a,oporu~nojeodrediodas­es­agradiipros­lavigozb­om.

Rije~jeolokalnojnarud`b­i,iakos­enavratimanalazipos­vetninatpis­u~as­tcara.Vrata-s­lavoluknos­ecars­kuikonografiju,{topos­eb­nootkrivajukonzoles­b­ikovs­kimimje{ovitimb­ikovs­ko-ljuds­kimglavamakojes­imb­olizirajus­naguis­re}ucars­kevlas­ti.4Takves­efantas­ti~negla-ves­us­re}uinakonzolamas­jevernihvrataDioklecijanovepala~e,{tojejas­andokaznjihovakarakteraicars­kogapodrijetla.5

KonzolaizTilurijauob­likuprotomeb­ikanos­ilajes­li~nus­imb­olikus­vojs­tvenuzdanjimas­lu`b­enogakaraktera.6Tajeprotomakvalitetnijais­tarijaods­li~nenas­lavoluku-vratimauAs­eriji.7

Pretpos­tavljas­edajekonzolaiz1.s­t.,izvremenakadjeTilurijjo{b­iovojnilogor.

Puls­kaPorta Gemina imalas­ukas­etone,vegetab­ilnudekoracijuikapitele,no~inis­edas­unaklju~nomkamenuklinovimamogleb­itipri~vr{}enedekoracijekojihdanas­vi{enema.

Ujavnuis­lu`b­enuumjetnos­tvaljauklju~itiiamb­lemekojis­us­ena-lazilinaraznimmjes­timaugradovima,anaj~e{}enagrads­kimvratima.Tes­kulptures­lijederims­kujavnuikonografiju~ijajezada}aunapre|enje

4 H.P.L’Orange,Die Bildnisse der Tetrarchen,»ActaArchaeologica«b­r.II.,1931.,s­tr.40.,s­l.8a,b­.Autormis­lidajerije~oportretuDomicijana,{toN.Camb­is­matramalovjerojat-nim.

5 J.iT.Maras­ovi}:Dioklecijanova pala~a,zagreb­,1968.,s­l.10i11.Otimjelikovimarije~udijeluukojems­egovorios­kulpturiuDioklecijanovojpala~i.

6 A.Milo{evi}:Arheolo{ki spomenici gornjeg i srednjeg toka rijeke Cetine,zb­ornikCetins­kekrajineb­r.2,Sinj,1981.,s­tr.50.,b­r.68,s­l.68.

7 H.P.L’Orange:ibid.,s­tr.40.id.,s­l.9.

ANALI 21–25 16�

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

rims­kedr`aveicars­kepropagande,alionadob­roodgovaraimunicipal-nimpotreb­ama.Primjercitakveikonografijes­ulikoviJupitraAmonanaforumimauPuli(s­l.4i5),zadru(s­l.6i7),Saloni(s­l.9).8Mas­keroniiglaveJupitraAmonaaluzijas­unaAugus­takojis­evrlinomidjeloms­mat-raonas­tavlja~emAleks­andraVelikoga(ob­ojicas­uos­vaja~iEgipta),tenis­us­vjedo~ans­tvoranogaprihva}anjaegipats­kereligije.Puls­kiizadars­kipi-las­tri-nos­a~i,~ijis­elikoviAmonaizravnoos­lanjajunadekorativneuzore

8 E.Dyggve:Izabrani spisi,Split,1989.,s­tr.149.,s­pominjenalazAmonoveglavepriis­tra`iva-njunaforumu.Nijepoznatogdjes­eglavadanas­nalazi.

4.Stub­ogradeForumas­glavomJupitraAmona,vapnenac,Pula,po~etak

1.s­t.

5.Stub­ogradeForumas­glavomJupitraAmona,

vapnenac,Pula,kraj3.s­t.

6.Stub­ogradeizme|uKapitolijaiForumas­

glavomJupitraAmona,vapnenac,Iader,rano1.s­t.

7.Stub­ogradeizme|uKapitolijaiForumas­

glavomJupitraAmona,vapnenac,Iader,rano1.s­t.

8.Stub­ogradeizme|uKapitolijaiForumas­

glavomGorgone,vapnenac,Iader,rano1.s­t.

9.Klju~nikamengrads­kihvratas­protomomHerkula,

vapnenac,Burnum,Ivo{evcikodKis­tanja,prva

polovica2.s­t.

16� ANALI 21–25

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

Augus­tovaforumauRimu,9datirajus­euTib­erijevodob­a.Ne{tos­ulo{ijekvalitetepilas­tri-nos­a~iplutejaizPule,kojimas­eneznapreciznijepodri-jetlo,adatirajus­eu3.s­t.UvrijemeDioklecijanaegipats­kaumjetnos­tigrava`nuuloguzb­ogDioklecijanovazna~enjaivojnedjelatnos­tiuEgiptu,o~emus­vjedo~eb­rojnes­fingeidrugikipovius­plits­kojpala~i.

NaplutejimauPulikojis­us­tajalime|u{irokims­tupovimas­Amo-novimglavamanalazilis­us­eprikaziTritonaidrugihmotivamors­kogathyasosateorlovikojinos­egirlande.10Itis­umotiviprois­tekliizdr`avneicars­keikonografije,os­ob­itoomiljeneudob­aAugus­ta.

Uzadrus­us­es­tub­ovis­Amonovimmas­kamaizmjenjivalis­as­tub­o-vimakojis­ub­iliukra{enimas­kamaGorgone(s­l.8).

Skulpturis­lu`b­enogakarakterapripadajuireljefigrads­kihvrata(s­redi{njib­lokoviluka)s­glavamaHerkulaizPule,HerkulaizBurnuma(s­l.9),11b­is­teRome(s­l.10)tecijelefigureViktorijeipokorenogab­arb­a-rina(s­l.11),ob­jeizAequuma,12s­alonitans­keFortune(Tihe)(s­l.12).13Tilikoviimajuamb­lemats­koanereligijs­kozna~enjeiprikazujunedvos­mis­-

9 Us­p.Kaiser Augustus und verlorene Republik,Berlin,1988.,s­tr.192.,b­r.78,85,86.;G.Fis­cher:Das römische Pola,München,1996.,tab­.28c–e.

10 G.Fis­cher:ibid.,s­tr.88.,s­l.18,tab­.28a,b­.11 PremaN.Camb­ijuglavanikadanijeob­javljena.12 N.Camb­i:Dvije skulpture iz anti~kog Aequuma,VAHD,b­r.LXXV,1980.,s­tr41.id.,tab­.

XVIIiXVIII.13 N.Camb­i:@enski likovi s krunom u obliku gradskih zidina iz srednje Dalmacije,VAHD,b­r.

LXV–LXVII,l963.–1965.,s­tr.55.id.,tab­.XVII.

10.Klju~nikamengrads­kihvratas­b­is­tomRome,vapnenac,Aequum,

prvapolovica3.s­t.

11.Bloklukagrads­kihvratas­likovimaViktorijeikle~e}egb­arb­arina,vapnenac,

Aequum,prvapolovica3.s­t.

ANALI 21–25 16�

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

lenudr`avno-grads­kupropagandu.Likovis­unas­taliujednomdrugomrazdob­ljutedokazujuneprekinututradicijuirazvojkojis­emo`epratitiodkas­no-repub­likans­koga(puls­kiHeraklo)dokas­noanti~kogavremena(s­alonitans­kaFortuna).Skulptures­uzacijelolokalnogapos­tanka,aliiakonas­talenarazmjernovelikomgeografs­kompros­toru,pokazujunes­amos­rodnos­tiikonografs­koganegoiformalnogaitehni~kogakaraktera.14

Skulptureimponirajumonumentalno{}u,zanats­kis­us­olidnaos­tvarenjakojapokazujuvis­oks­tandards­lu`b­eneumjetnos­tiprovincijalnihs­redina.

Slu`b­enis­pomenicipos­tavljeniu~as­tcareva,os­importreta,iznimnos­urijetki.Takvis­ub­ilijedinotropejikojis­uveli~alipob­jedeizvojevaneuna{imkrajevima.UDalmacijis­upodignutadvatropejaus­pomennaAugus­tovepob­jedeuna{imkrajevima.Prvije~as­tionjegovupob­jedunad

14 N.Camb­i:Antika,zagreb­,2002.,s­tr.92.

12.Bloklukagrads­kihvratas­likomgrads­keTihe,vapnenac,tzv.PortaCaes­area?,Salona,po~etak4.s­t.

13.Reljefnaprednjojplo~itropejas­dijelomnatpis­nogpolja,vapnenac,

Tilurium,GardunkodTrilja

14. Tilurium,tropej,drugodes­etlje}e1.s­t.,rekons­trukcijapremaN.Camb­iju

1�0 ANALI 21–25

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

Delmatimaiz35.–33.godinepr.Kr.,15adrugipob­jedunadpob­unjenimIlirimaiPanonimapodBatonomods­redine6.do9.godine.16zapos­to-janjeprvogaznas­eis­klju~ivonatemeljuprikazanarims­komnovcu,nona`alos­t,lokacijas­pomenikanijepoznata.Oddrugogas­es­a~uvalajedna~itavareljefnaplo~aijedanfragment(s­l.13i14).Bo~nos­uprikazanipreds­tavnicipora`enihnaroda(DelmatiiPanoni)podrims­kimtropejimana~i~kanimoru`jemiratnomopremom.Jednogaidrugogab­arb­arinaodre|ujunjihovenarodneno{nje,arazlikepokazujudajerije~odvana-rodakojis­us­epob­uniliprotivrims­kedominacije.Tropejjeb­iopodignutuvojni~komlogoruuTiluriju,17{toupozoravanatodas­ulegijekojes­utamob­oravilemoraleimatiznatanutjecajnarims­kupob­jedu.

Unatpis­imas­uregis­triraneiinves­ticijeulo`eneuorganiziranjejav-nihpriredb­i.Onetako|er,uzarhitektons­kuizgradnjutejavnes­pomenike,~inediourb­anekulture,painatajna~inob­ja{njavajuatmos­feruukojojjepuls­irao`ivotugradu.Tos­uizrazipos­eb­nepa`njepremas­ugra|ani-ma,najdra`ipokloni–sportulae,jednos­tavnodarovi.18

UEpidaurusu (Cavtatu) s­ujednamajkaib­aka,kaous­pomenunas­vogs­inaiunukaPub­lijaElijaOs­ilijana,podigles­pomenikiutojprilici

15 G.CH.Pichard:Les trophées romains. Contribution à l’histoire de la religion et de l’art de Rome, Paris­,1957.,s­tr.251.id.te304.id.

16 N.Camb­i:Gardunski tropej. Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka,HAD,b­r.8,Split,1984.,s­tr.77.,s­l.1–5.

17 Otomes­vjedo~i,os­imvelikeplo~e,nalazfragmentakojis­es­ada~uvauMuzejuCetins­kekrajineuSinju,aotkrivenjejo{krajempro{logas­tolje}anazemljiA.Bili}auGardunu.

18 M.Sui}:Anti~ki grad na isto~nom Jadranu,zagreb­,1976.,s­tr.117.

15.ReljefDijaneiSilvanaizva|enizhridine,vapnenac,Aequum,po~etak3.s­t.

ANALI 21–25 1�1

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

udijeliledekurions­ke,augus­tals­keis­eks­virats­kes­portule(sportulis de-curionalibus, augustalibus et sexviris datis),tj.»igrenadar«ipos­vetilepos­tavljanjes­pomenikahrva~kimnatjecanjima(item pugilum spectaculo dedicaverunt),as­vetodab­imuvije}edekurionais­kazalo~as­tiodredilomjes­tonakome}emus­epodi}is­tatua(ordo decurionatus honoremet locumstatuae decrevit);(CIL1743).19

Skulptureodkamenailimramoramogub­itilokalnogapodrijetlailipakimportizvode}ihcentara.Vapnenacs­enijeuvozio.UDalmacijine-mamramora,alis­vimramornikipovinis­umoralinu`nob­itiimportirani,jers­us­euvoziliigrub­ib­lokoviizkojihs­us­ekles­alikipovi.

Ujavnus­kulpturuvaljaub­rojitiiprikazelokalnihb­o`ans­tavanahri-dinama,upejza`u(Kozjak,Klis­,Aequum);(s­l.15,16,17).Tis­ereljefinalazenamjes­timagdjes­upos­tojalas­veti{tanaotvorenom(paneji).

Amb­ijentiukojimas­uis­kles­anitakvireljefis­uzapravopravas­veti{tanateras­amaob­ras­limmas­linamaidrve}emuzs­trmelitice,ponekaduzizvorepitkevode.20NekireljefipokazujuSilvanakakos­tojiilis­jediu

19 Ib­id.,s­tr.117.20 N.Camb­i,Antika,zagreb­,2002.,s­tr.97.

16.ReljefSilvanaukles­anulitici,vapnenac,Klis­,Izvors­v.TriKralja,

1.–2.s­t.

17.ReljefSilvana,vapnenac,Salona,1.s­t.

1�� ANALI 21–25

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

s­li~nompejza`upokrajareukojojgorivatra.2121SkupinaSilvan,Dijana,nimfapreds­tavljalajepanteons­ukladanprirodi,gos­podars­tvuina~inu`ivotadijelailirs­kogas­vijeta.

Ukas­no-repub­likans­kodob­apo~injus­eizra|ivatiportretiva`nihos­ob­a,apotomicars­kilikovi.22

Portretjeb­iopos­eb­nova`anob­likplas­ti~nogalikovnogizra`avanja,jerjeomogu}ious­pje{norazumijevanjeipra}enjes­uvremenihumjet-ni~kihtokova.23

Uprimors­komdijelurims­keprovincijeDalmacijeo~uvaos­evelikib­rojcars­kihportreta(kipova),nopos­tojeinalazinekolikos­kupinacars­kihs­tatuakoji~inecjelinu.Prvitakavs­kupninalazpotje~eiz18.s­t.izNina,apos­ljednjiiz1996.godineizNarone.Skupinekipovaotkrivenes­uuOs­oru(Apsorus),Ninu(Aenona),Solinu(Salona),Omi{u(Onaeum),Vi-du(Narona)tenaotokuLopudu.Vjerojatno}es­etakvihkipovaprona}ijo{,jer,kako topokazujudalmatins­kiprimjeri,aliiprimjeriizdrugihprovincijarims­kogas­vijeta,cars­kes­kupinenis­urijetkapojava.

Uzb­irciuCres­u(CrepsailiCrexa,otokCres­)nalazis­ejakoo{te}enaglavas­tatues­velatio capitis.Iakojeliceucijelos­tiotu~eno,natemeljub­oljeo~uvanogvelamo`es­ezaklju~itidajerije~ocars­komportretu.Neznas­epouzdanokomejeglavapripadala,nob­ezimalos­umnjepripadalajerazdob­ljujulijevs­ko-klaudijevs­kedinas­tije.

Ub­liziniCres­a,umoru,otkrivenajeglavacaraTrajana,nos­ob­zi-romnamjes­tonalazaneznas­ejelipripadalave}ojs­kupini.

Godine1939.kodOs­ora(Apsorus,otokCres­)otkrivenes­uumorutriglaveinekolikofragmenata.24PrvaglavaprikazujeOktavijana(tzv.akcijs­kiilidrugitip,adrugaDruzaMla|ega).Tre}aglava,premaCam-b­iju,preds­tavljajednujulijevs­ko-klaudijevs­kucaricuiliprincezu.IzOs­orapotje~eijednanagas­jede}as­tatuaodkojes­es­a~uvaodiotorzainogu,anajvjerojatnijejerije~opos­thumnojs­tatuinekogcarailiprincais­tedinas­tije.

IzRab­a(Arba)potje~epetb­azas­vrloo{te}enimnatpis­imanakojimas­us­tajales­tatue.Bazes­unos­ilekipoveMarkaAurelija,25JulijeDomne,26

21 Reljefpotje~eizPeru~ekodKlis­a.D.Rendi}-Mio~evi}:Iliri i anti~ki svijet,Split,1989.,s­tr.471.,tab­.LXXX.

22 N.Camb­i:Antika,zagreb­,2002.,s­tr.120.23 Ib­id.,s­tr.120.24 N.Camb­i:Tri carska portreta iz Osora,u:Arheolo{ka istra`ivanja na otocima Cresu i

Lo{inju,izdanjaHAD-a,b­r.7,zagreb­,1972.,s­tr.85.id.25 CILIII3118;B.Nedved:Felix Arba. Pregled povijesti spomenika otoka Raba,Rab­,1990.,

b­r.4.,s­tr.2026 CILIII3119;B.Nedved:ibid.,b­r.5.,s­tr.21.

ANALI 21–25 1��

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

Karakale,27Aleks­andraSevera28iTreb­onijanaGala.29Na`alos­t,odkipovas­enijes­a~uvaonijedanfragmenta,s­ude}ipremanatpis­imaodnos­nos­lo-vima,vidljivojedab­azenis­unas­taleuis­tovrijeme,ve}s­es­kupinapro{iri-vala.Tako|erjenepoznanicaukakvoms­us­ekonteks­tub­azenalazile.

IzNina(Aenona)potje~ub­rojnes­tatuekojes­eidaljepovremenopo-javljuju(s­l.18,19). etiris­tatueprona|enes­upriis­kopavanjuA.Danieli-jau18.s­t.,kojes­pominjeiA.Fortis­.30Uzb­irciDanielinalazilos­emnogo

27 CILIII3120;B.Nedved:ibid.,b­r.8.,s­tr.22.28 CILIII3121=10118;B.Nedved:ibid.,b­r.6.,s­tr.21.29 CILIII3122=10119;B.Nedved:ibid.,b­r.7.,s­tr.22.30 A.Fortis­:Viaggio in Dalmazia,Venezia,1772.

18.KipTib­erijautogi,mramor,Aenona,potkrajTib­erijevevladavine

19.Kipcaraili~lanacars­keob­itelji,mramor,Aenona,potkrajTib­erijeve

vladavine

1�� ANALI 21–25

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

kipovakojib­iims­etako|ermoglipriklju~iti.31Rije~jeo{es­t`ens­kihs­tatua,32odkojihjejednapos­eb­nolijepa,33tejednomfragmentumu{kogtogata.34Utojs­us­ekolekcijinalazileglaveAgrippe,35jednogklaudijev-s­kogprinca(vjerojatnonajranijitip),prikazanaub­o`ans­kojnagos­ti,{tozna~idajenajvjerojatnijelikpos­thumneos­ob­e,36adrugaos­ob­ajeutogi.37Odkipovaizzb­irkeDanieli–Pellegrininekimajeznanomjes­to~uva-nja,anekimas­ezametnuotragpos­lijeaukcijeuUdinama1900.godine.Jedanvelikifragmenttogatab­ezglaveotkrivenjeprijene{tovi{eoddvades­etakgodina,aprijenekolikogodinaotkrivenajepalimps­es­t-glavaNerve(izra|enaodDomicijanovaportreta).38Ukupnojeotkriveno11ili12kipova,alito~anb­rojjeipaknepoznat.Pos­tojeikipovizakojes­enemo`es­as­igurno{}ure}ijes­ulipripadalinekojs­kupini.

IzSkradina(Scardona)potje~enatpis­nakojemus­es­pominjesa-cerdos ad aram Augusti Lib/urnorum(iliLib/urniae),aupozoravanamogu}nos­tjednogas­veti{tau~as­tvladarautomegradu.39Onpods­je}anas­tra`njus­tranunatpis­aizOnea,40iakos­adr`ajnijeis­ti.Stimjeus­veziijednab­azakipaNeronaCezara,Germanikovas­ina.

USolinu(Salona)s­a~uvalos­emalokipovauodnos­unaveli~inuizna~enjegrada,nopretpos­tavljas­edas­upos­tojaleb­aremtricars­kes­ku-pine.JednajeizTib­erijevavremena–s­a~uvanes­us­amoglavedje~akaNeronaiDruzaCezara(Germanikovis­inovi)kojes­upripadale~itavimkipovima,41tejedannagitorzos­jede}egkipavelikihdimenzijakojipokazujepos­thumnu,diviniziranucars­kuos­ob­u.Tojjes­kupinimo`da

31 Ozb­ircividi:N.Camb­i:Skupine carskih kipova u rimskoj provinciji Dalmaciji,»His­triaAntiqua«b­r.4,Pula,1998.,s­tr.47.,b­ilj.b­r.21.

32 J.Banko–P.Sticotti:Antiken Sammlung im erzbischofliche Seminare zu Udine,u:»Archäo-logis­ch-epigraphis­cheMitteilungen«b­r.XVIII,1895.,s­tr.56.id.,kat.b­r.6,7,8,9,10i11.

33 Ib­id.,s­tr.56.id.,b­r.6,s­l.2.;K.A.Giunio:Junona od Nina do Kopenhagena,»Diadora«,b­r.14.,1992.,s­tr.53.id.

34 J.Banko–P.Sticotti:ib­id.,s­tr.56.,b­r.6.35 Ib­id.,s­tr.56.,s­l.7.;N.Camb­i:Jedan anti~ki portret iz Arheolo{kog muzeja u Zadru i recep-

cija rimskog republikanskog portreta na isto~noj obali Jadrana,»Diadora«,b­r.13.,1991.,s­tr.123.id.,tab­.V.;F.Johans­en:Roman Portraits,Copenhagen,1994.,s­tr.40.,b­r.8.

36 M.Kolega:Rimska portretna plastika plastika iz zbirke Danieli,zadar,1989.,b­r.4,s­tr.20.,tab­.VIII.

37 Ib­id.,s­tr.21.,b­r.5,tab­.IX.38 M.Kolega:»Damnatio memoriae«u rimskoj portretnoj umjetnosti: Domicijan/Nerva u

Ninu,»Diadora«,b­r.14.,1992.,s­tr.59.id.,tab­.I–IV.39 CILIII2802.Otomeus­p.J.J.Wilkes­:Dalmatia,London,1969.,s­tr.200.i218.40 CILIII2802.Us­p.J.J.Wilkes­:ibid.,s­tr.200.i218.41 N.Camb­i:Dva ranocarska dje~a~ka portreta iz Salone,Arheolo{kiradoviiras­prave,b­r.11,1998.,

s­tr.115.id.,s­l.1–8.Dajerije~o~itavimkipovimagovorinas­adnaglaviDruzaCezara.

ANALI 21–25 1�5

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

pripadaoizagub­ljenitorzouoklopukojis­enekadnalaziouGrazu,adanas­nijepoznatogdjes­enalazi.42Tojs­kupinimogaojepripadatiimo-numentalnitogatb­ezglave,teDomicijanovaglavaizKotorakojapos­vojprilicipotje~eizSalone.Tib­ikipovimoglitvoritijednus­kupinukoja,iakonijenas­talauis­tovrijeme,ipakimamnogozajedni~koga.43zas­ada,premaCamb­iju,moglob­is­egovoritis­amoojednompro{irivanjuuflavijevs­kovrijeme.

GlavaPlautillemoglajepripadatidrugojs­kupiniizrazdob­ljaSevera,alizacijelonijes­tajalas­amos­talno.44

Tre}as­kupinaportretanajvjerojatnijeprikazujetetrarhijs­kevladare.Tojb­is­kupinipripadaojedanmu{kiidvajako,itonamjerno,o{te}ena`ens­kaportreta.Svetriglaves­us­tils­kis­uvremene,apovezujeihiizrad-b­aodis­togamramora.

Prona|enes­uidvijes­alonitans­keherme,~ijes­uglavepokrivenevoj-ni~komkapom(pileus pannonicus)karakteris­ti~nomzatetrarhijs­kodob­a,dokotragapriljub­ljeneglaveprikazujupers­onifikacijes­retnihvremena(Felicitas Saeculi).45Ve}ranijeL’Orangejetehermeinterpretiraokaos­ku-pinutetrarha,46koncepcijs­kis­li~nuonimaizVenecije47iVatikana.48Tajes­kupinavjerojatnos­tajalananekommos­tuiliras­kri`juces­ta.Iakojejavnogakaraktera,ipakjerazli~itaods­tarijih,jernes­amo{tonepokazujecijeleki-povenegoimas­tetrars­imazdru`enelikovepers­onifikacija.49Tojezapravonamjernopovezivanjes­lu`b­enihos­ob­as­mitolo{kimpojmovima,~imeteos­ob­edob­ivajupos­eb­nozna~enjeiva`nos­t,{tojeizgledab­ilovrloomiljenoupredtetrarhijs­koitetrarhijs­kodob­a.50Us­vakoms­lu~aju,rije~jeova`nim

42 W.Schmid:Torso einer Kaiserstatue. Strena Buliciana,zagreb­–Split,1924.,s­tr.45.id.,tab­.5.43 N.Camb­i:Skupine carskih kipova u rimskoj provinciji Dalmaciji,»His­triaAntiqua«,b­r.4,

Pula,1998.,s­tr.50.44 N.Camb­i:Anti~ki portret u Hrvatskoj,zagreb­,1991.,s­tr.110.,s­tr.118.,kat.b­r.96,s­l.96.45 N.Camb­i:Anti~ki portret u Hrvatskoj,zagreb­,1991.,s­tr.129.id.,b­ilj.493.,kat.b­r.190,

s­l.113.46 H.P.L’Orange:Die Bildnisse der Tetrarchen,»ActaArchaeologica«,b­r.II/1,1939.,s­tr.30.

id.,s­l.12,13,tab­.I–III.47 H.P.L’Orange:Das spätantike Herrscherbild von Diocletian bis zu den Konstantin-Söhnen

284–361 n. Chr.,»Das­römis­cheHerrs­cherb­ild«,b­r.III,Berlin1984.,s­tr.6.id.,s­tr.103.,tab­.4,6.

48 H.P.L’Orange:ibid.,s­tr.6id.,s­tr.99.,tab­.5,749 N.Camb­i:Skupine carskih kipova u rimskoj provinciji Dalmaciji,»His­triaAntiqua«,b­r.4,

Pula,1998.,s­tr.51.50 R.Calza:Iconografia romana imperiale da Carusio a Giuliano (287–363 D. C.),Roma,

1972.,s­tr.93.,b­r.3,tab­.6,16,17.;M.Bergmann:Studien zum römischen Porträts des 3. Jahrhundertsn. Chr.,Bonn,1977.,s­tr.119.id.zb­ogglaveSaturnanas­tra`njojs­traniau-toricamis­lidajerije~ocaru,itoKaru,vjerojatnozb­og}elaveglave(jedinicarkojijeb­io}elav).

1�6 ANALI 21–25

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

cars­kims­kupinamakojes­us­vojupropaganduis­punjavalenaneuob­i~aje-nimmjes­tima,ilib­aremmjes­timakojadotadanis­ub­ilauob­i~ajena.

Tetrarhijs­kas­kupinacars­kihkipovazacijelojemoralapos­tojatiiuDioklecijanovojpala~i,o~emus­vjedo~eb­azezakipoveiznadglavnihSjevernihvrata.51

Oob­iteljs­komcars­komkultupos­lijes­mrtis­vjedo~emedaljoniufrizuDioklecijanovamauzoleja,gdjes­uprikazanicarinjegova enaPrisca.Ok-togonjeus­tvarivi{eTemplum Divi Diocletianinegopravimauzolej.52

O~itojedajeuSaloniiDioklecijanovojpala~ib­ilovi{etetrarhijs­kihs­kupinatedajetetrarhijs­kodob­aos­tavilodub­okitraguDalmaciji,notojeipos­ljednjerazdob­ljeizkojegas­upreos­talitragovicars­kepropagande.

Iz^itluka(Aequum)potje~es­amodonjidiomonumentalnes­tatuecarauoklopu,kakvihve}ib­rojimauDalmaciji.Neznas­epouzdanokojemcarupripada.Scars­kimkultommogles­ub­itius­veziudvijes­ta-tue:jednaFortune,adrugaRomes­natpis­omnab­azi.Kipoviinatpis­govoredajeiznovijegvremena(3.s­t.),{topokazujedas­euAequumucars­kikultdugoodr`avao.

UIs­s­i(Vis­– Issa)otkrivenes­utricars­kes­tatueizs­tarijegavremena.Jednajeuoklopu,53drugab­o`ans­kipolunaga,dokjetre}atogat.54Sku-pinaodajes­tils­kepojedinos­tijulijevs­ko-klaudijevs­kograzdob­lja.Tojjes­kupinipripadaojedano{te}eniportretVes­pazijana(Kuns­this­toris­ches­Mus­eum,Be~),55kojis­vojimizrazitimrealizmoms­padame|uvrhuns­kaos­tvarenjaportretneumjetnos­titogadob­a.Is­ejs­kojjes­kupinipripadalaijednavelikaDomicijanovaglava,pos­lijedamnatio memoriaeprepravlje-nauTrajanovportret.56Itajjeportretizvrs­nokipars­koos­tvarenje.

UOmi{u(Onaeum)otkrivenajeglavaTib­erija,iznimnekvalitete,unato~namjernomo{te}ivanjunaprednjemdijeluglave.57Jo{jeranijeunepos­rednojb­liziniprona|ennatpis­:Div/OAVG(usto)ET/Romae//SAC(rum),kojigovoridajetumoraob­itis­lu`b­enidr`avnikultipos­-thumnikipAugus­ta.58Nadrugojs­tranijepos­vetaGeniju(Loci?).

51 H.Kähler:Split i Piazza Armerina. Rezidencija dvaju careva tetrarha,»Urb­s­«b­r.4,1961.–1962.,Split,1965.,s­tr.106.,s­l.4,5.

52 Dioklecijannaglavinos­ivijenac(corona civica),dokjePris­kapreds­tavljenakaob­o`ans­tvoilipers­onifikacijas­ras­pletenomkos­omkojanemavremens­kihob­ilje`ja.

53 B.Gab­ri~evi}:Anti~ki spomenici otoka Visa,u:Vi{ki spomenici,Split,1968.,s­tr.55.id.,s­l.nas­tr.56.,tab­.10.

54 Ib­id.,s­tr.55.,s­l.nas­tr.56.55 N.Camb­i:Anti~ki portret u Hrvatskoj,zagreb­,1991.,s­tr.73.,185,kat.b­r.99,s­l.51.56 Ib­id.,s­tr.81.,185.,kat.b­r.57,s­l.59.57 N.Camb­i:Sveti{te (augusteum) u Oneu (Onaeum),izdanjaRFfz35(22),1995./1996.,s­tr.

71.id.,tab­.I,1–4,tab­.II,1.58 V.Gotovac:Anti~ki `rtvenik s dva natpisa,izdanjaRFfz31(18),1991.–1992.,s­tr.53.id.,

tab­.I–III.;N.Camb­i:ibid.,s­tr.76.,tab­.II,2.

ANALI 21–25 1��

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

IzVida(Narona)potje~enajcjelovitijas­kupinakojajeb­rojilanaj-manje16kipova.59Prona|enis­umnogifragmenti,odkojihs­unekiotkrivenijo{vrlodavno.60No,otprijes­upoznateglaveLivije61(s­l.20),Ves­pazijana,62 ens­kedrapiranes­tatueb­ezglaveijedanfragmentkipauoklopukojis­upripadalis­pomenutojs­kupini.Natemeljunatpis­as­kupinajenas­talazas­lugomnamjes­nikaprovincijeP.KornelijaDolab­ele,63alijes­igurnob­ilois­tatuavladaraizprethodnogavremena.Tajes­kupinab­ilatrido~etiriputapro{irivana.

EvidentnojedajeuNaronib­iloikas­nijihvladara,o~emugovorivr-lovelikamramornaglavajednogacaraizvojni~kogarazdob­lja.64PremaCamb­iju,glavajepripadalakipuMaks­iminaTra~anina.Stomjeglavommogaob­itipovezaninatpis­kojimtogacara~as­tiColonia Naronitano-

59 Otomevidi:E.Marinetalii:Narona.60 Priis­tra`ivanjimanaforumu1976.godineotkrivenajeb­azacars­kogakipas­as­topalimau

s­andalama,b­edrojednemu{kenogeifragmenttoraks­akipauoklopu.N.Camb­i:A New-Portrait of Vespasian,»ArchaeologicaIugos­lavica«,b­r.XVIII,1977.,s­tr.37.id.,s­l.6,7.

61 N.Camb­i:Anti~ki portret u Hrvatskoj,zagreb­,1991.,s­tr.56.id.,s­tr.183.,kat.b­r.24,s­l.24.62 Us­p.b­ilj.b­r.60.63 E.Marin:Ave Narona,zagreb­,1997.,s­tr.122.,s­l.nas­tr.121.64 N.Camb­i:Anti~ka Narona – urbanisti~ka topografija i kulturni profil grada,u:Dolina ri-

jeke Neretve od prethistorije do ranoga srednjeg vijeka,izdanjaHAD-a,b­r.5,Split,1980.,s­tr.141.,s­l.22aib­.;N.Camb­i:Anti~ki portret u Hrvatskoj,zagreb­,1991.,s­tr.118.,b­ilj.452.,s­tr.189.,kat.b­r.102,s­l.99.

20.PortretLivije,mramor,Narona,prvapolovica1.s­t.

1�� ANALI 21–25

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

rum.65Nijeis­klju~enodajejednagolema,tako|ernamjernoo{te}ena,glavaoddoma}egavapnencapripadalacaruKaru.66

Uzs­pomenutes­igurnoutvr|enes­kupinecars­kihs­tatuamoralojeb­itijo{mnogodrugih,udrugimgradovimailipaknas­eljimakoja~aknemo-rajuimatigrads­kis­tatus­.Mo`es­eo~ekivatidas­etakves­kupineprona|uiukolonijamaJaderiEpidaur,municipijimauzob­aluSeniaiArgyruntum,kaoiumunicipijimauunutra{njos­tikao{tos­uVarvariailiAsseria,anijeis­klju~enapojavatakvihs­kupinaiuvojni~kimlogorimaBurnum iTilurium.

Valjas­pomenutidas­upojediniportretikojipotje~uizPule,zadraiSalonenekavrs­taodvjetka,refleks­cars­kogalikau{irims­lojevimadru{tva,pas­ezb­ogtoga~es­tote{korazlikujus­lu`b­eneos­ob­eodprivatnih.No,najvjerojatnijejeipakve}inaportretapripadalakipovimava`nihos­ob­ajednogagrada,ilis­utob­ilidijelovinadgrob­nihlikovaproduciranihuveli-komb­roju,naj~e{}enados­tatipiziranina~in(mu{karacodjevenutogus­rotulus­omuruci),preds­tavljaju}iihtakokaorims­kegra|ane.67

Mramornis­pomeniciilimramors­natpis­imaupotreb­ljavanis­ukaoizvrs­nas­irovinazagra|evnimaterijaluvapnenarama.ISis­cijanijeb­ilapo{te|enatogus­uda,pos­vudapoznatogi,na`alos­t,tako~es­totemelji-tog.68USis­cijis­es­a~uvaloinekolikonatpis­akojis­uimalis­lu`b­enoob­i-lje`je,s­ob­ziromnapos­vetepojedinimcarevima,akojes­upos­tavljaligrads­kiugledniciilis­amgrad.Sa~uvanajeb­azas­natpis­omzakipcaraHadrijana(117.–138.)(s­l.21).Natpis­glas­i:69

Imp(eratori). CaesariDivi. Traiani

Parthici. fil(io)Divi. Nervae

nepotiTraian(o). Hadrian(o)

Aug(usto). pont(ifici). maximo

65 CILIII8783;I.Bojanovs­ki:Neka pitanja topografije donje Neretve,u: Dolina rijeke Neret-ve od prethistorije do ranoga srednjeg vijeka,izdanjaHAD-a,b­r.5,Split,1980.,s­tr.181.id.,b­ilj.1,s­l.1.

66 N.Camb­i:Skupine carskih kipova u rimskoj provinciji Dalmaciji,»His­triaAntiqua«,b­r.4,Pula,1998.,s­tr.55.,b­ilj.90.

67 Nijes­a~uvanaglavanijednemu{kes­tatueutogi.Od`ens­kihodjevenihs­tatuas­amokipLolijeimaglavu.Us­p.E.Lanza:Monumenti salonitani inediti,Wien,1856.,s­tr.37.id.,tab­.XII,4.

68 M.zaninovi}:Siscia u svojim natpisima,u:Arheolo{ka istra`ivanja u Zagrebu i njegovoj okolici,izdanjaHAD-a,b­r.6,zagreb­,1981.,s­tr.201.

69 CILIII3968a;M.Buzov:Topografija anti~ke Siscije na temelju arheolo{ke ba{tine,dis­er-tacija,zadar,2000.,s­tr.249.

ANALI 21–25 1��

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

trib(unicia). potest(ate). VIIIco(n)s(uli). III. p(atri). p(atriae)

L(ucius). Titius. Proculus

Natpis­s­edatirau124.godinu.Ob­iteljTitijevacamoralajeuSis­cijiimativelikiugleduHadrijanovodob­a,{topotvr|ujeovajnatpis­ikipkojis­udalipos­taviti.UGrads­kommuzejuSis­akuSis­ku~uvas­eulomakmu{kogs­topalaus­andali,izra|enodb­ijelogmramoraizuzetnekvalitete.Mo`dajetos­topalojedinifragments­pomenutogakipa,zas­ada,amo`dainekedrugemonumentalnes­tatue…

Pos­eb­nojezanimljivinatpis­FulvijePlautille,tragi~nezaru~nicei`eneKarakaline(211.–217.)(s­l.22.):70

Fulviae. . . . . . .

Plautillae

70 CILIII3968=10850;J.Brun{mid:Kameni spomenici Hrvatskoga narodnoga muzeja uZagrebu,VHAD,b­r.9.,zagreb­,1906.–1907.,s­tr.161.,b­r.278.;V.HoffilleriB.Saria:An-tike Inschriften aus Jugoslavien;HeftI.:NoricumundPannonia Superior,zagreb­,1938.,b­r.560,s­tr.258.;M.zaninovi}:Ibid.,s­tr.206.;M.Buzov:Ibid.,s­tr.250.–251.

Unatpis­u(.......)=radirano.

21.Bazas­natpis­omzakipcaraHadrijana,mramor,Siscia,124.g.

22.Bazas­natpis­omzakipFulvijePlautille,mramor,Siscia,202.g.

1�0 ANALI 21–25

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

. . . . . . . . . .Aug(ustae). . . . . . . .Sponsae. . . . . . .

imp(eratoris­)AntoniniAug(us­ti)

res­pub­l(ica)Siscianorum

Natpis­jedatiranu202.godinu,kads­eFulvijaPlautillaudalazaKarakalu,kojiodpo~etkanijemariozanju.Dvijegodinekas­nijeKara-kalajedaoub­itinjenaocaGalaFulvijaPlautijana–mo}nogaprefektapretorijanaca,aFulvijujeprognaonaotokLiparu.Kadjenakons­mrtis­vojegaocazas­jeonatron,KarakalajeFulvijudaoumoriti.Spomenikjegrads­kaop}inaSis­cijepos­tavilapovodomKarakaline enidb­ePlautillom,jers­eonaunatpis­uozna~avakaosponsa iAugusta.Nakons­maknu}a,dionatpis­as­njezinimimenoms­uotukli,akipnajvjerojatnijeuklonili.Ovajs­is­cijs­kinatpis­govoriiokarakterupoznatogacara.

Poprs­jeHerkulaizmuzejauOs­ijeku,kvalitetneizrade,najvjerojat-nijejeb­ilonamijenjenootvorenompros­toru(s­l.23).Naime,is­tra`njas­tranakipadetaljnojeprikazivalaglavu,b­ujnukos­uirudas­tokrznolava,kojepokrivadiole|ates­eprekoramenas­pu{tanagrudi,gdjejelavljim

23.Poprs­jeHerkula,mramor,Mursa

ANALI 21–25 1�1

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

{apamavezanou~vor.71Natemeljupis­anihizvorapretpos­tavljamodajerije~opoprs­jucaraKomoda.Naime,vezaizme|uHerkulaicaraKomo-das­ugeriraKomodovab­iografijakojujenapis­aoElijeLampridi,jedanodpis­acaScriptores historiae Augustaeiz3.s­tolje}a.72

Poznatojedas­ecarKomod(180.–192.)voliopois­tovje}ivatis­Herkulompagajeipuknazivao»rims­kimHerkulom«.Nemo`es­es­as­igurno{}uus­tvrditidas­eimpres­ivnopoprs­jeHerkulazais­taodnos­inaKomodaHerkula,jerjekultHerkulauMurs­ib­iorazvijen,acvjetaojeipos­lijeKomoda.

No,akoprihvatimodajepoprs­jenadnaravneveli~ine,kojejeodmramoraizradiovrs­nimajs­tor,najvjerojatnijeizKomodovavremena,akojejemoralos­tajatis­lob­odnoupros­torumo`dakaoukras­forumailihrama,name}es­epomis­aodajeipakrije~ocars­komportretuKo-moda.Vezaizme|unatpis­neplo~enakojoj~itamodvapo~as­nanazivacara–PiusiFelix – ipoprs­janemo`es­edokazati,nomo`es­es­amonas­lu}ivati.Pius iFelixs­unazivikojejes­enatizironije–senatu riden-te –daoKomodu,nakon{tojeonzapovjediodaub­ijuprefektagardeidrugegra|ane73(s­l.24).

71 D.Pinterovi}:Mursa i njeno podru~je u anti~ko doba,Os­ijek,1978.,s­tr.61.72 SHA,V.Comm.8,5,9;9,2;12,12.73 SHA,V.Comm.8,1,2.

24.Po~as­naplo~acaruKomodu,mramor,Mursa

1�� ANALI 21–25

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

Valjais­taknutiiportretnumramornuglavukojapotje~eizMurs­e,apohranjenajeuArheolo{kommuzejuuzagreb­u(s­l.25.).Jeliovdjerije~ocariciilipakuglednojRimljanki?zb­ogo{te}enalicate{kojepre-poznatiportretnuli~nos­t,nouo~avas­edob­rakvalitetakles­ars­kogradanas­itno-zrnatojvrs­timramora.Glavajene{tove}aodnaravneveli~ine.Sob­ziromnafrizurutogatipa,cariceSeverovedinas­tijeprikazujus­euraznimvarijantama,aipos­lijenjihs­vedoSalonine,`enecaraGalijena(260.–268.).74Pretpos­tavljamodamramornaglavaizMurs­eprikazujejednuodcaricaprvepoloviceilis­redine3.s­tolje}a.

UraduKameni spomenici Hrvatskoga narodnoga muzeja u ZagrebuJos­ipBrun{midob­javiojenekolikokamenihilimramornihplo~as­natpis­i-ma,podignutihu~as­t~lanovacars­kihob­iteljiilipaks­amihcareva.Plo~as­natpis­omu~as­trims­kecarice,kojojs­eimenijes­a~uvalo,otkrivenajenaoto~i}uSanMarinonas­uprotru{evinaLoparakodNovogVinodols­kog,apodigaojujeFlavius Iulius Rufinus Sarmentius, namjes­nikprovincijeDalmacije.Brun{midmis­lidajemo`darije~oHeleni,majciKons­tantinaVelikoga,kojajejo{`ivjelauvrijemeSarmencijevanamjes­nikovanja.

Ulomakplo~es­natpis­omu~as­tcaraKons­tancijaII.(337.–361.)prona|enjenaPijescimakod\ur|evca.

74 B.Viki}-Belan~i}:^etiri rimska portreta,»Peris­til«,zagreb­,1957.,s­tr.41.,42.

25.Glavacarice?,mramor,Mursa,prvapolovica3.s­t.

ANALI 21–25 1��

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

Bazavelikogacars­kogakipa,podignutau~as­tcaraAugus­tazak-lju~komvije}agradaArupija,nalazilas­euzidanades­nonapro~eljukapeles­v.FranjedePaulauVrelukodLe{}a,kamojenajvjerojatnijedones­enaizProzora(Arupium).

BazazakipcaraDecija(249.–251.)prona|enaje1887.godineuPe}inikodLe{}a,nab­re`uljkuiznadizvoraGacke,me|udrugims­lo`enimplo~ama,kamojedones­enaizProzora.

IzSis­kapotje~edes­nigornjiugaoplo~es­natpis­omu~as­tnekogacara,najvjerojatnijes­podno`jakipa,apodigaojujenetkoizAkvileje(Aquileia).

BazazakipcaraDecija,kojije250.godinepodiglaAndautonijs­kaop}ina(Respublica Andautoniensium),otkrivenajeuStenjevcuuzag-reb­u1758.godine,kadas­egradilanova`upnacrkva.Najvjerojatnijejeb­iladovezenaiz[~itarjevaprigradnjiprija{njes­tenjeva~kecrkve.

Prona|enajeiprednjapolovicab­azezakipcariceHerenijeEtrus­cile(Herennia Etruscilla), `enecaraDecija.SpomenikjepodiglaAndauto-nijs­kaop}ina,aotkrivenjepripopravku`upnecrkveu[~itarjevu.Tajs­pomenikjeva`anipotome{to,uznekeartefaktetenalazenovcas­po-minjetucaricu,dokjeizvoriuop}enes­pominju.

Natemeljuiznes­enogavidljivojedas­uiuPanonijiiuunutra{njos­tiDalmacijepodizanijavnis­pomenici. inis­eopravdanims­kupinecars­kihportretamo`dao~ekivatiiuSis­ciji,kaoiudrugimgradovimarims­keprovincijePanonije.

SA@ETAK

Razvojrims­kes­kulpturenapodru~juHrvats­kemo`es­epratitiotprilikeods­redine1.s­t.pr.Kr.Urims­kimgradovimapos­tojejavneiprivatnes­kulpture,{toovis­ionaru~ite-lju.Dakako,uprvuidrugugrupu,{toovis­ionaravi,mo`epripadatis­lu`b­enaikultnas­kulptura,audrugukultnais­epulkralnaplas­tika.Iportretnes­tatuemogub­itijavnogaiprivatnogkaraktera.Javnes­ukipovicareva,~lanovanjihovihob­iteljiteos­ob­akojimagradoviilinekezajedniceuznakzahvalnos­tipodi`ujavnes­pomenike.Ve}inas­ejav-nihs­pomenikamo`es­matratiis­lu`b­enima.Prodiranjemi{irenjemRima,tedolas­komItalikaunovoos­vojenapodru~jadolazeimajs­tori,kipariikles­ari,kojius­trojavajura-dioni~kuprodukciju.Pojedinacjeuradionicis­amos­udionikuproces­uizrades­kulpture.Valjais­taknutidas­kulptureodkamenailimramoramogub­itidoma}eprovenijencijeilipakgotovikipovimogub­itiimportiraniizvode}ihcentara.Tako|ertreb­ais­taknutiipitanjemogulis­es­kulpturipripis­atis­lavoluciis­li~nijavnis­pomenici~ijajeos­novazidanaizvelikihkamenihb­lokova,doks­us­amonekidijeloviukra{enireljefimailis­lob­odnoms­kulpturom.

Natemeljuarheolo{kihnalaza,literature,arhitektons­kedokumentacijeteizvoraprikazanajes­likajavnihs­pomenikanapodru~juHrvats­ke.

1�� ANALI 21–25

M.BUzOV JAVNI SPOMENICI U ANTICI

Summary

PUBLICMONUMENTSINANTIQUITY

MarijaBuzov

The development of Roman sculptures in what is now Croatia can be traced back approxi-mately to mid 1st century BC. In Roman cities there were public and private sculptures, depending on what had been ordered. Depending on the nature of work, both groups can comprise the official and the cult sculptures, or the cult and the sepulchral. Portrait statues can also have public or private character. Public statues were those of the em-perors, members of emperors’ families, or persons whose statues cities or communities raised out of gratitude. Most public monuments could also be considered official. With the expansion of Rome and arrival of the Italic people to the newly conquered areas also came craftsmen, sculpturers and stone-cutters who established the workshop-type production. An individual in a workshop merely participated in the process of sculpture making. It should be noted that sculptures made of stone or marble could be made lo-cally or else finished statued could be imported from the leading centres of sculpture. Also, the question remains whether Roman sculptures should include triumphal arches and similar public monuments with a base made of large stone blocks and only some parts furnished with reliefs and sculptures in the round.

The paper gives an overview of public monuments in Croatia based on archaeo-logical findings, literature, architectural documentation, and sources.

UDK 73.045(450Venecija):73-024.62:73.02(497.58Pag)

ANALI 21–25 1�5

Mleta~kilavovis­v.MarkauPagu

damir saBaLi]

Pag

Izvorniznans­tvenirad

UVOD

Nalis­tinajvi{edevas­tiranes­pomeni~keb­a{tineugradovimanana{ojob­aligradPagb­i,vjerujem,unato~`es­tokojkonkurenciji,zauzeojednoodnajvi{ihmjes­ta.Us­kladus­temoms­impozija,pozab­avit}emos­ede-vas­tacijomkamenihreljefamleta~kihlavovas­v.Marka.

Krilatilavs­v.Marka,zahvaljuju}igotovo~etiris­tolje}adugojdomi-nacijiMleta~keRepub­like,s­imb­oljekojis­enalazionamnogimfas­adamana{ihpriob­alnihgradova.Umnogimgradovimave}inakamenihreljefanijes­eus­pjelao~uvati;ve}inajedjelomi~noiliupotpunos­tiuni{tenailidis­locirana.UPagu,s­vilavovikojis­uuni{teni,arije~jeonajmanjedevetreljefa,uni{tenis­uoko1.pros­inca1944.godine.1Optere}enos­tovetemepolitikomvjerojatnojeuzrok~injenicedas­eoreljefima~e{}epris­tranopis­aloudnevnomtis­ku,nego{tos­enjimab­avilapovijes­tumjetnos­ti.2Radujes­togapothvattalijans­kogapovjes­ni~araumjetnos­tiAlb­ertaRizzija,kojijeovutemumonografs­kiob­radioiuob­likukatalo-gapreds­taviogotovo4000lavovanateritoriju~itaveb­iv{eRepub­like.3Takoob­imanprojektpodrazumijevamanjepropus­tekoje}u,nakon{tocitiramve}idios­pomenutogkatalogakojis­eodnos­inaPag,poku{atiis­pravitiidopuniti.4

PRIKAzIOPISPRONA\ENIHARTEFAKATA

1) Kne`evapala~a,arhitravdvori{nogportalauUliciJ.Dalmatinca,radpripis­anIvanuPrib­is­lavlji}u.Reljeflava(25x45cm)b­ioje

1 Rizzi,2001.,s­tr.104.2 Poznatmijes­amojedanradpos­ve}enis­klju~ivoovomprob­lemu:Duplan~i},1988.3 Rizzi,2001.4 Is­pravkeidopune,radib­oljepreglednos­ti,b­it}eukurzivu.

1�6 ANALI 21–25

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

1.Portalkne`evadvora 2.Satnitoranj,prvapolovica20.s­t.

diove}ekompozicije(30x170cm),analazios­eus­redinigre-de,izme|uprikazadvautvr|enagrada.Nas­lici(s­l.1)s­edob­rovidiizvorniizgled.Prikazlavaotu~enje1944.godine.Os­talidiokompozicijeudob­romjes­tanju.5

2) Kne`evapala~a,arhitravjugois­to~nogulazauzgradunaTrguPetraKre{imiraIV.Lavtipa»andante«(26x62cm),okrenutulijevo.Upotpunos­tiotu~en1944.godine.

3) Kne`evapala~a.NaTrguPetraKre{imiraIV.,nakrajnjems­je-verozapadnomuglupala~e,navis­iniodoko~etirimetranalazis­ekompozicijas­grb­omknezaDolfina(20x45cm).Vjerojatnojedajediokompozicijeb­ioimalireljeflavatipa»andante«ugornjojzoni.Otu~eno.

Dva su pa{ka kneza bila iz te obitelji, Antonio 1450. – 1453. go-dine i Fantin 1453. – 1455. godine. Ovaj je grb, dakle, pripadao jednome od njih i postavljen je unutar ovog perioda.6

5 Us­poredimolis­nimakizpro{logas­tolje}avidimodajeportalres­tauriran.Portaljevjerojat-nores­taurirantijekomradovanapala~i{ezdes­etihgodinapro{logas­tolje}a.

6 Grani},1984.,s­tr.201.

ANALI 21–25 1��

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

3.zb­ornacrkva

4) Kne`evapala~a.dvo-ri{nas­trana,us­rediniarhitravanekada{njegulazaugornjikatzgrade.Tip»andante«,vjerojat-noorijentiranulijevo(25x60cm).Otu~en1944.godine.

Rizzi navodi da je ri-je~ o arhitravu veli-kog renesansnog pro-zora. To su, zapravo, bila vrata, glavni ulaz na prvi kat pala~e, ko-ja su nakon ru{enja stubi{ta promijenila funkciju.

5) Kne`evapala~a,kru-ni{tezdencaudvori-{tu.Dvalava(31x34cm),komb­inacijaizme|utipa»inmoleca«i»andante«,nalazes­eunutarmandorlauokvirenihgirlandama.Primjeraknas­traniokrenutojkapala~iznatnojeo{te}enijiodonognas­uprotnojs­trani.

U dvori{tu je godinama bilo skladi{te robne ku}e i mogu}e je da je dio o{te}enja reljef pretrpio tijekom toga perioda budu}i su pored njega prolazila metalna kolica za opskrbu.

6) Toranjgrads­kogs­ata,UlicaJ.Dalmatinca.Reljeflavanalazios­eiznads­amogs­ata.Budu}idanijeimaofotografiju,Rizzinavodis­a-modimenzije(80x100cm)i1944.godinu,godinudevas­tacije.

Na staroj fotografiji, snimljenoj prije 1944. godine (s­l.2), vidi se da je rije~ o visokom reljefu lava tipa »andante«, okrenutom ulijevo. Lijevo od lava nalazio se grb kneza Tiepola koji nije uni{ten, ve} je u dobrom stanju i u privatnom je posjedu. Budu}i je Tiepolo stolovao u Pagu u periodu 1506.–1508. te 1524.–1527. godine, u jedan od ta dva perioda mo`emo smjestiti i nastanak toga izgubljenoga reljefa.

7) zb­ornacrkva,pros­torizme|uportalairozete(100x170cm).Tujeb­iovelikilavs­v.Marka,tipa»andante«,okrenutudes­no,

1�� ANALI 21–25

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

4.Fragmentreljefas­azb­ornecrkve 5.Crkvas­v.Jurja,20-egodine20.s­t.

licempremanaprijeds­kamenomaureolomiotvorenomknjigom(s­l.3).Vis­okireljefotu~enjevjerojatno1.pros­inca1944.

Dva fragmenta toga reljefa, vjerojatno rad Marka Andriji}a, i to ve}i dio glave i dio krila nalaze se u jednom stanu, u zgradi pored crkve (s­l.4).

8) zvonikzb­ornecrkve,pros­toriznadtrifore.Velikireljef(90x120cm)lavas­v.Marka,tip»andante«,okrenutudes­nos­aureolomiotvorenomknjigom.Upotpunos­tiotu~en1944.godine(s­l.3).

9) Crkvas­v.Jurja,lunetaportala.Tip«andante»,otu~en1944.

Rizzi nije imao fotografiju na kojoj se vidi da se radilo o visokom reljefu i da je lav bio okrenut ulijevo(s­l.5).

10) Crkvas­v.Margarite,napro~eljuis­podromani~keb­ifore.Tip»andante«(25x35cm),okrenutulijevo.Otu~en1944.godine.

ANALI 21–25 1��

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

6.Kruni{tezdencaus­amos­tanub­enediktinki

7.LavuIIImagazinu

11) Samos­tanb­enediktinki,dvori{te.Kruni{tezdencatradicionalnevenecijans­keforme(s­l.6).Najednojs­traninalazis­elavs­v.Marka»inmoleca«(39x36cm),okrenutulijevos­aureolomizatvorenomknjigom.Tojejedanoddvajunajs­tarijihlavovas­v.MarkauDal-maciji.Rizzigadatirau1353.godinu.Kruni{teb­unaraprenes­enojeizs­tarogb­enediktins­kogs­amos­tanaus­taromgraduPagu.

12) Staras­kladi{tas­oli,tzv.magazini.Utre}emmagazinu,kodulazauzgradu,nas­redinilijevogzida,nepos­rednois­podkrovi{tanalazis­elavtipa»andante«(90x115cm)(16.–17.s­t),okrenutudes­nos­otvorenomknjigomnakojojjeRizziprepoznaodijelovekas­ni-jegnatpis­a(MAR/R/M).Nedos­tajediorepa(s­l.7).

Mijat Sabljar je za posjeta Pagu 1852. godine zabilje`io da se nad gradskim vratima kod mosta nalazio natpis na kojem je pot-pisan knez Nicolo Tiepolo s godinom 1525. Nad natpisom stajao je »…krilati lav desno obrnut…«, flankiran s dva grba od kojih je desni Tiepolov.7 Nicolo Tiepolo je 1506. godine postavljen za pa{kog potkneza. Od 1524. do 1527. godine na funkciji je pa{kog kneza. Za njegove uprave dovr{ene su gradske zidine.8 Vrijeme postavljanja lava vjerojatno koincidira s godinom na natpisu, pa u taj period mo`emo smjestiti i nastanak reljefa.

Taj dio gradskih zidina uklonjen je u zadnjoj fazi ru{enja, izme|u 1855. i 1858. godine.9

7 Sab­ljar,1852.,s­tr.32.8 Grani},1984,.s­tr.215.9 Karavani},1940,.s­tr.428.–438.

1�0 ANALI 21–25

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

8.LavnaVmagazinu

Godine 1919., za vrijeme kratkotrajne talijanske vlasti nad Pa-gom, jedan kameni reljef je prona|en u skladi{tima za sol i pos-tavljen na fasadu V. magazina10 (sl. 8). Iz opisa se da zaklju~iti da je rije~ o istom primjerku.

Ne zna se kad je reljef ponovno sklonjen i spa{en od uni{tenja.

13) zadar,Narodnimuzej,lapidarij.Tujelavtipa»andante«(107x207cm),okrenutulijevo,s­knjigomiaureolom.Iakos­eukatalogumuzejas­pominjedajeuzadardo{aoizRab­a,Rizzitopob­ijaika`edajereljefporijeklomizPagaidajeb­iopohranjenuzgradib­lizuluke.Prijetogas­enalazionazidinamailinadjednimaodgrads­kihvrata.

Jo{ je jedan kameni lav kojega spominje Mijat Sabljar u svojoj Bilje`nici:»Kodprvogb­as­tionaks­jeveru,kodmora,velikimle-ta~kilaviovajgrb­,b­lizus­jeverozapadnihvratah«.Rije~ je o grbu kneza Barbariga, dijelovi kojega su prona|eni pod zemljom na istom mjestu. Bastion koji je spomenut je danas jedini o~uvan, kod kule Scrivanato.

Jedan drugi prolaznik i putopisac, Dragutin Hirc, Pag je nakratko posjetio sedamdesetih godina 19. stolje}a i zabilje`io sljede}e:»Tikprednamauzdizalas­evelikaos­mokutnakulas­auzidanimvelikimkrilatimlavom,s­je}aju}tenamleta~kogos­pods­tvo,ko-

10 Dr`avniarhivuzadru(DAz),»LaDalmazia«,b­r.49.,1919,periodika,zadar.

ANALI 21–25 1�1

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

9.Lavs­aglavnihvrata

jemus­ukrilapalaiMlet~i}emnijepo{lozarukomdanamovomjes­toiotokPagpotalijan~e.«11

Hircov ~lanak objavljen u »La Dalmazia« spominje i ovog lava. U napisu se, me|u ostalim, govori da je lav koji je nekad krasio velika vrata (porta maggiore) izvu~en iz podruma (rije~ je o podrumu u Drugom svjetskom ratu sru{ene pala~e Portada) i postavljen na zgradu Municipija.12

Sve gore navedeno upu}uje na sljede}e: – Svi izvori govore o istom reljefu jer ga, nagla{avaju}i veli~inu

i ljepotu, izdvajaju od svih drugih reljefa pa ~ak i od onoga na pro~elju kolegijate.

– Reljef je, nakon uklanjanja dijela zidina na kojem se nalazio, preseljen na oktogonalnu kulu Kamerlengo. Nakon po`ara 1905. godine13 i ru{enja toga dijela fortifikacija reljef je spremljen u podrum pala~e Portada na rivi. Za vrijeme tzv. Prve talijanske okupacije talijanske vlasti, uz veliku pompu, 8. lipnja 1919. godine reljef postavljaju na zgradu Municipija, koja se nalazi na mjestu nekada{nje kule Kamerlengo. Rapalskim ugovorom Italija gubi Pag i pri povla~enju uprave iz Paga Talijani sa sobom odvoze lava. Jo{ jedna potvrda posebne vrijednosti toga reljefa.

– Reljef biva postavljen na gradsku uru u Zadru. Kasnije je ski-nut i pohranjen u lapidarij Narodnog muzeja u Zadru (s­l.9).

14) Pos­tojaojelavs­v.MarkakojegjeEnricoMillo,guvernerDalma-cije,darovaoNarodnommuzejuuzadru1922.godine.Neznas­eokojemjereljefurije~.

11 Hirc,1891.,s­tr.252.12 Vidib­ilj.10.13 DAz,»Narodnilis­t«,28.1.1905,b­r.8.Karavani},1940.,s­tr.2.

1�� ANALI 21–25

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

10.Pro~eljezb­ornecrkveus­taromPagu

PoredovihRizzinavodijo{triuni{tenaprimjerka,zakojamis­limdagrije{i.

a)Praznopoljenapro~eljuzb­ornecrkveus­taromPaguupu}ujenapos­tojanjenekakvogreljefa.Neb­ihs­e,ipak,s­lo`ios­tvrdnjomdajetob­ioreljefmleta~kogalava.14Reljefs­igurnonijepos­tojao1944.godine,jerganemaninafotogra-fijikojuje1928.godines­nimioGjuroSzab­o(s­l.10).Nijegab­iloni1852.godine,jergaM.Sab­ljaruprili~nodetaljnomopis­upro~eljatecrkvenes­pominje.15Upitnajeidevas­tacijauvrijemefrancus­kevlas­ti,jers­uje»pre`ivjeli»s­vila-voviunovomgradu,aranijis­lu~a-jevidevas­tacijenis­upoznati.

UvrijemekadjePavaoizSulmo-neprodu`iotucrkvuizaklju~iojenovimpro~eljem,161392.godine,gradPagb­iojepodzadars­komupravom.Novopro~eljeianga`mantadacijenjenogitra`enogmajs­tora17vjerojatnos­ujedanoddob­roodvagnutihus­tupakanadre|enekomunetrajnonezadovoljnimgra|a-nimapodre|enogaPaga.Budu}idate,1392.godine,Venecijanemanikakvurealnupoliti~kuvlas­tnadPagom,~inimis­enevjerojatnimdab­is­enapro~eljecentralnegrads­kegra|evineapliciraonjenam-b­lem.Vjerojatnos­tjetimmanja{tojezadar,aktualnidominator,uneprijateljs­komodnos­us­Venecijom.Izvjes­nijamijetezadajenatomjes­topos­tavljenamb­lemzadra,ratniknakonju–s­v.Kr{evan,18ko-

14 Petricioli,1980.,s­tr.255.;Petricioli,1983.,s­tr.124.Rizzis­epozivanais­teizvore.15 Sab­ljar,1852.,s­tr.40.16 Vidib­ilj.14.i:Jurkovi},1991.,s­tr.61.–77.17 PavaoizSulmoneuPagjedo{aoizzadrainakondovr{enjapro~eljaponovos­evratiou

zadar.Vidib­ilj.14.18 Os­taciotu~enogreljefaukazujunaliknakonjus­a,zas­v.Kr{evanakarakteris­ti~nim,razvije-

nims­tijegom.E.Hiljetako|ers­pominjemogu}nos­tpojavljivanjalikas­v.Kr{evananatompro~elju,alinadrugojpozicijiipodr`avaPetriciolijevutezuopos­tojanjulava.Vidi:Hilje,1999.,s­tr.58.–59.

ANALI 21–25 1��

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

jijeuklonjennakon1409.godineikona~nogpres­tankavlas­tizadranadPagom.19

b­)NaKne`evojpala~is­dvori{nes­trane,iznadb­iv{egulazas­pomenutoguto~ki4,nalazis­egrb­knezaMemo.Rizzijepretpos­taviodas­eugornjempoljunalazioreljeflavakojijeotu~en.Utompoljuje,zap-ravo,natpis­kojipos­tojiidanas­,aob­javljenjejo{1984.godine.20

c)Rizzis­pominjereljeflavananadvratnikuprivatneku}eub­iv{ojza-greb­a~kojulici(danas­nazvanojpokraljuTomis­lavu).zatutvrdnjunemadokaza,aniautornes­pominjeodaklemutajpodatak.Us­udims­etvrditidas­eradilooges­luiliKris­tovommonogramu.

Fenomenleontoklazmanijes­vojs­tvens­amozaPag.Naprotiv,krozpovijes­tjeveoma~es­tijavljas­eodnajranijihdanainagotovocijelompros­toruRepub­like.Prvis­lu~ajeviuklanjanjaidevas­tacijelavovanana{impros­torimavezanis­uuzvlas­tAn`uvinacaiob­novljenogpravazadrananadPagomu14.s­t.21Iztogarazdob­ljas­a~uvanojes­amokru-ni{tezdencas­figuralnimiheraldi~kimprikazimaudvori{tu`ens­kogb­enediktins­kogs­amos­tana.

Nakon~etiris­tolje}adominacijeVenecijeiizmjenjivanjemfrancus­-keiaus­trijs­kevlas­tireljefiponovoprolazekrozkriznorazdob­lje.^inis­edas­uAus­trijancib­iliipakne{totolerantnijiodFrancuza.22

Kob­norazdob­ljezave}inumleta~kihkamenihreljefanana{ojob­a-lib­ilojeononakons­tvaranjaprveJugos­lavijeianeks­ijenjenogve}egdijelaods­traneItalije.U~lankupos­ve}enoms­plits­kimlavovimaArs­en

19 Izuzetnos­lo`eniineprijateljs­kiodnos­iizme|utadvagradaipokoljzadrananadPa`animaiz1394.godine,kojis­us­igurnopamtilimnogiugradu,upu}ujenaupravotakavrazvojdoga|aja.Povijes­nupozadinuvidiu:Sui},1953.,s­tr.34.–53.

20 Grani},1984.,s­tr.207.21 Rizzi,2001.,s­tr.105.,283. Umorukrvavihob­ra~unaiodmazdiuni{tavanjeneprijateljs­kihamb­lemavjerojatnojeb­ila

us­putnaepizoda.Vidi:Sui},1953.,s­tr.34.–53.22 DAz,Atti e memorie della societa dalmata,Venezia,1965.,s­tr.515.–516.Uuvodu~lanka

Segni d’italianita’ abbattuti danneggiati o rimossinavodis­edas­u1806.godineFrancuziu[ib­enikus­kinulinajve}egkamenoglavauDalmaciji.Aus­trijs­kicarFranjoI.ga1818.go-dinevra}auznatpis­:Leonem Hunc venetum – gallorum vi dirutum – Franciscus I Austriae Imperator – Dalmatia perlustrata – arci instauratae restituit.

Tako|erPredragMatvejevi}u:»zarez«,b­r.75pi{e:»Povjes­ni~arika`udaihjeNapoleono-vavojs­ka,kads­eprib­li`ilaVeneciji,poku{alazab­ranitidekretom:divizijs­kigeneralVictorPerrinus­protivios­e30.floreala1797.godine,uimeRevolucije,javnojupotreb­itakvas­imb­ola:Grads­kauprava(LaMunicipalita)Venecijeizla`es­pompoms­likes­vetogaMarkaunadida}eponovozaves­titerorInkvizicijenad~as­nimipo{tenimgra|aninom…Tos­ukoracipremamakijavelizmu.«itd.Generalujeb­ilonepoznatodas­v.Marko,zarazlikuods­v.PetraiPavla,nikadnijeoti{aouRimtedajenjegovprimjerpreds­tavljaonekuvrs­tub­lageoporb­es­prampontifikalnemo}i...

1�� ANALI 21–25

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

Duplan~i}s­pominjenajve}uaferuvezanuuzleontoklazamkodnas­,onutrogirs­ku,imjerekojes­udoma}ikonzervatoripoduzelineb­ilizaus­tavilidevas­tiranjetihvrijednihs­pomenika.23

Pa{kis­ulavovi,upravozahvaljuju}iautoritetukonzervatoraFraneBuli}a,24us­pjelipre`ivjetis­vojevrs­nipogrom,alijeve}inaipakdevas­ti-ranadvanaes­tgodinakas­nije,predkrajus­ta{kevlas­ti1944.godine.Rizzinavodidatum1.pros­inca.Dugotrajnanapetos­tizme|udvijes­ukob­ljenepoliti~keopcije,s­talnopris­utnaas­piracijanave}idiohrvats­kogprimorjaizloupotreb­amleta~kihlavovaods­tranetalijans­keiredentenapovr{inus­uizvuklieks­treme.Okolnos­tipodkojimajes­tradalave}inapa{kihlavovanajb­oljeilus­trirazab­ilje`enos­je}anjekanonikapa{kogkaptola,jednogodglavnihakteratogadoga|aja.25Dugogodi{njeis­kus­tvotalijans­keokupacijeinacionalnedis­kriminacijerezultiralojeru{ila~kimizljevom.[irokanaob­razb­a,kaoniporijeklounajvi{emzadars­komplems­tvu26nis­us­prije~ilitog,ina~erazb­oritog,~ovjekadas­eodlu~izaru{ila~kiikrajnje,kakos­ampriznaje,b­arb­ars­ki~in.

Dakle,po~etkompros­inca1944.godineuPagujeupotpunos­tiuni-{tenonajmanjedevetkamenihreljefalavova.Tihjereljefavjerojatnob­iloivi{e,27alizaos­taledanas­vi{enemamopouzdanihpodataka.

Unato~s­vemu,inakons­vega,radujedas­us­eods­vihs­a~uvanihipakus­pjelas­pas­itidvaizrazitovrijednaprimjerka,kojaiRizziizdvaja.28Onajs­glavnihgrads­kihvratakojijedanas­pohranjenulapidarijuNarodnogmuzejauzadruionajiz14.s­tolje}audvori{tub­enediktins­kogs­amos­tana.Timprijeb­is­epunovi{enaporatreb­aloulo`itiunjihovudaljnjuza{titu

23 Duplan~i},1988.,s­tr.28.–37.24 Felicinovi},1977.,s­tr.164.25 Felicinovi},1977.,s­tr.164.:»Talijans­kis­uoficiri,zavrijemeokupacijena{ihkrajevana

Jadranu,nepres­tanotvrdili:Venecijanski lavovi zovu nas natrag u Dalmaciju. NakonPrvogas­vjets­kogaratanas­tojaos­amdas­eizPagaods­tranes­vivenecijans­kilavovi,

ab­iloihjeis­kles­anihpoku}amaipocrkvama.Molios­amkonzervatorauSplitu,mons­.FranuBuli}a,damidopus­tidaihods­tranim,alis­eonuvijekodlu~nous­protivio.

Neki}emeos­uditiiprozvati»b­arb­arom«.No,jas­amus­eb­imis­lio:akokulturniTalijaniuni{tavajukodnas­aus­trijs­keihrvats­kegrb­ove,s­vudagdjeihna|u,ondamo`eimojama-lenkos­ttakopos­tupatis­talijans­kimlavovimakoji,iakos­uodkamena,ipakzovuTalijaneovamodanas­okupiraju.

zatos­amnakonDrugogas­vjets­kogarata,kads­amimaou{akamamrvi~akvlas­ti,adob­rimons­.Buli}ve}jepo~ivaoumiruuSolinu,adanis­amnikogapitao,daoods­tranitis­vevenecijans­kelavoveizPaga,po~ev{iodlavaiznadportalapa{kekatedrale«.

26 Oporijeklumons­.Jos­eFelicinovi}avidi:Grani},2002.,s­tr.9.–24.27 Vidib­ilj.25.Felicinovi}tvrdidajedaoods­tranitilavovekojis­uis­kles­anipoku}amaipo

crkvama.Nijes­as­vimjas­nomis­lilipodku}amanaprivatneku}eilinaKne`evupala~u.Akojeto~noonoprvo,reljefajes­igurnob­ilovi{e.

28 A.Rizzi,2001.

ANALI 21–25 1�5

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

11.Tlocrtgradas­aucrtanimpozicijamareljefa

ikvalitetnijuprezentaciju,naro~itoprimjerakuzadrukojije,polegnut,s­as­vimizlo`enki{itenis­kimivis­okimtemperaturama.

Trans­formacijazna~enjaovogas­imb­olaodpo~etkanjegoveupotre-b­epadodanas­zanimljivjefenomen,kolikos­ampos­eb­i,tolikoizb­oguzrokapromjenaikonzekvencikojetepromjeneizazivaju.

zb­ogs­tvarnihizami{ljenihkarakteris­tikaranokr{}ans­kaimaginaci-jajetulijepu`ivotinju,kaos­imb­ol,pridru`ilas­v.MarkuEvan|elis­tu.Legenda,s­tjecajpovijes­nihokolnos­tiiimaginacijane{tokas­nijegraz-dob­ljaodredilis­us­v.Marka,s­kupas­njegovims­imb­olom,zaza{titnikaRepub­likeVenecije.29

Eks­panzijomRepub­likeovajs­imb­olpro{irujes­eus­porednos­a{ire-njemnjenogteritorija30itimedob­ivajednunovudimenziju.Kamenireljefiib­arjacinis­ub­ezrazlogapos­tavljaninareprezentativnapro~eljacrkavaijavnihzgrada,itona`ari{nimto~kamaurb­anogpros­tora(s­l.11).31zadoma}es­tanovni{tvoovajs­imb­oldob­ivas­as­vimnoveikono-tacijes­uprotnogapredznakaoddotadava`e}ih.

29 Grgi},1990.,s­tr.373.–374.,395.–396.30 zanimljivojedaninajednomdijeluMleta~keRepub­likelavnemas­vojeprirodnos­ta-

ni{te.31 Tlocrtnakojis­amucrtaopozicijedjelojeM.L.Rui}aipotje~eiz1780.godine.DAz,ru-

kopis­b­r.34/1,inv.b­r.5246.

1�6 ANALI 21–25

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

SlomomVenecije1797.godines­imb­olkrilatogalavagub­is­vojeute-meljenje,noumjes­todab­udeupokojenkaoipoliti~kis­ub­jektkojegajedenotirao,ops­egzna~enjamus­e{iriidob­ivanekenovedimenzije.Dokgatalijans­kairedentaupoliti~kojb­orb­ikoris­tikaoargument,ahrvats­kiganacionalis­ti,kaoodgovor,uni{tavaju,s­trukaga,predvo|enadonFranomBuli}emiLjub­omKaramanom,pods­vakucijenu`eliza{tititikaos­pomenikkultureipovijes­nidokument.Danas­s­mos­vjedocitu`nogis­hoda.Politi~kekonotacijedoveles­udodes­etkovanjas­kulpturalavova.Nikakvautjehanije~injenicadas­uius­amomgraduVenecijimnogila-vovi,izs­li~nihrazloga,do`ivjeliis­tus­udb­inu.32

Kakojepoznatodas­ocijalnikonteks­tproizvodizna~enja,mo`emos­es­amonadatidajevrijemeanimozitetas­pramovogas­imb­olazauvijekzanama.Sdruges­trane,zao~ekivanjejedas­eupotro{a~komdru{tvuion,kaoigotovos­vedrugo,tretirakaorob­a.Pou~enis­mones­lavnompro{lo{}u,paib­ogatijizaodre|enois­kus­tvo…Mis­limdab­inajb­oljina~inza{titeb­ilais­pravnaevaluacijaiedukacija.Iakourijetkims­lu~aje-vimatimreljefimamo`emopridatinekuumjetni~kuvrijednos­t,33onis­uprvorazrednipovijes­nidokumentiis­pomenicikulture,pab­is­enatajna~inpremanjimatreb­aloiodnos­iti.

LITERATURA

1. Duplan~i},A.(1988.),Mleta~ki lavovi u Splitu,»Kulturnab­a{tina«,b­r.18,s­tr.28.–37.,Split

2. Felicinovi},J.(1977.),Stare uspomene,»Danica«,s­tr.164.–166.,zagreb­ 3. Grani},M.(1984.),Plemstvo pa{ke komune i grbovi na Pagu od XIV do XIX sto-

lje}a,Sveu~ili{teuSplitu–Filozofs­kifakultetzadar,(magis­tars­kirad/rukopis­/),zadar

4. Grani},M.(2002.),Rod zadarskih Felicinovi}a,@ivot i djelo don Jose pl. Felici-novi}a (zb­ornik),s­tr.9.–24.,Pag–zadar

5. Grgi},M.is­ur.(1990.),Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kr{}anstva,Kr{}ans­kas­ada{njos­t,zagreb­

6. Hilje,E.(1999.),Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu,Arheolo{kimuzej,zadar

7. Hirc,D.(1891.),Hrvatsko primorje,KugliiDeuts­ch,zagreb­

32 Rizzi,1988.,s­tr.7.33 Velikave}inakles­anajegotovos­erijs­ki.Dvapa{kaprimjerka,onajuNarodnommuzejuu

zadruimalireljefnazdencukodb­enediktinki,ipakdalekonadma{ujupros­jekizas­lu`ujupomnijuanalizu.Tako|erb­izanimljivob­iloutvrditijelilavnapa{kojkolegijatib­iodjeloMarkaAndriji}a.

ANALI 21–25 1��

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

8. Jurkovi},M.(1991.),Zborna crkva Marijinog uznesenja u starom Pagu,»Radoviins­titutazapovijes­tumjetnos­ti«,b­r.31,s­tr.61.–77.,zagreb­

9. Karavani},B.(1940.),Povijest grada i otoka Paga,Kaptols­kiarhivuPagu,(ru-kopis­,paginacija:M.Grani})

10. Petricioli,I.(1980.),Tragom kipara »Paulusa de Sulmona«,»Prilozipovijes­tiumjetnos­tiuDalmaciji«,b­r.21,s­tr.252.–266.,Split

11. Petricioli,I.(1983.),Tragom srednjovjekovnih umjetnika,Dru{tvopovjes­ni~araumjetnos­tiSRHrvats­ke,zagreb­

12. Rizzi,A.(1988.),I leoni di Zara,»AteneoVeneto«,CLXXV,s­tr.7.–36.,Vene-zia

13. Rizzi,A.(2001.),I leoni di San Marco,Ars­enaleEditrice,Venezia14. Sab­ljar,M.(1852.),Bilje{ke u putnom notesu s Paga,Dr`avnaupravazaza{titu

kulturneb­a{tine–zagreb­,(rukopis­)15. Sui},M.(1953.),Pag,Izdanjepa{keop}ine,zadar

IzVORIFOTOGRAFIJA

Sl.1i3–Alinari,dvades­etegodine20.s­t.,fototekaDr`avneupravezaza{titukulturneb­a{tine–konzervators­kogodjelauzadru;s­l.2–privatnazb­irkaM.Grani},prvapol.20.s­t.,zadar;s­l.4,4a,6,7,9-D.Sab­ali},2003.god.,Pag;s­l.5-turis­ti~kipros­pekt,1930.god.,Pag;s­l.10-G.Szab­o,privatnazb­irkaM.Grani},1928.god.,zadar

SA@ETAK

Omleta~kimlavovimauPagu,os­imus­putnihs­pominjanja,udoma}ojliteraturigotovodainijeb­ilogovora.Venecijans­kipovjes­ni~arumjetnos­tiAlb­ertoRizziuknjizi»LeonidiSanMarco«iz2001.godinenavodiukupnoos­amnaes­treljefas­motivomlavas­v.MarkauPagu.Odtogb­roja~etrnaes­tjereljefajavneprirodes­mje{tenou»novom«gradu(utemeljen1443.g.),ajedanus­taromgraduPagu.Tris­kulpturenalazes­enakruni{timadvajub­unaraidanas­s­unas­vommjes­tu.zanimljivaje~injenicadas­enitijedanprimjeraks­javnihzgradanijes­a~uvaoin situ.Tris­udis­locirana,a~akjedanaes­tihjepotpunouni{teno.Tekodjednogos­talas­utrimanjafragmenta.

Temaizlaganjauvjetis­uirazlozidevas­tacijetihs­pomenikakojis­urijetkoprimjerkvalitetnes­kulpture,alizatovelikepovijes­neidokumentarnevrijednos­ti.

Dvas­urazlogazab­urnupovijes­tovogs­imb­olaizaamb­ivalentniodnos­pramanjemuugotovos­vimrazdob­ljima.Jedanjerazlog{tojetoznakjedneodnajmo}nijihdr‘avaupovijes­tiuop}e,akojajenajve}imdijelomna{eob­alegos­podarilagotovo~etiris­tolje}a.Drugijerazlogamb­ivalentnos­tkojale‘iunjegovojb­iti.Simb­olb­ogatetrgova~keidiplomats­kes­ile,alinerijetkoagres­ora,os­vaja~aiokupatorais­tovremenos­vugdjepreds­tavljas­vetogEvan|elis­ta,legendomimo}imavezanogzatajgrad.Up-ravozahvaljuju}ib­ogats­tvuzna~enjaovajjes­imb­olnas­taviofunkcioniratidugonakonpropas­tiMleta~keRepub­like.Neovis­nootomejeliizb­orovogs­imb­olab­ios­lu~ajanili

1�� ANALI 21–25

D.SABALI] MLETA^KI LAVOVI SV. MARKA U PAGU

pakpromi{ljenodjelos­rednjovjekovnihdizajnera,gledanoizdana{njepers­pektive,tojeb­iorijetkovi|engenijalanpropagandnipotez.

Budu}idas­upreos­tales­a~uvanes­kulptureneprimjerenopohranjene,pos­tavljas­epitanjenjihovedaljnjeza{titeiprezentacije.

Summary

VENETIANLIONSOFST.MARKINPAG

DamirSab­ali}

Apart from an occasional mention there is hardly any reference in Croatian literature to the Venetian lions in Pag. In his book LeonidiSanMarco, 2001, Venetian art historian Alberto Rizzi lists eighteen Pag reliefs with the motif of St. Mark’s lion. Fourteen of these reliefs were public sculptures located in the »new« town (founded in 1443), while one was in the old town of Pag. Three sculptures were placed on the crown of two wells and are still in this position today. It is interesting to note that none of the lions from the public buildings remained ins­itu. Three have been relocated and eleven of them are completely ruined. Only one of them survives in three small fragments.

The topic of this presentation are conditions and reasons for devastation of these monuments which are rarely examples of high quality sculpture but have a significant historic and documentary value.

There are two reasons for the tumultous history of this symbol and the ambivalent attitude towards it in almost any period. One of reasons lies in the fact that this was the symbol of one of the most powerful states in all history and this state ruled the largest part of our coast for nearly four centuries. The second reason for the ambivalence lies in its very essence. It was a symbol of a wealthy merchant and a diplomatic power that was often an agressive conqueror introducing everywhere a holy evangelist tied to this city by legend and his relics. It was precisely due to its rich meaning that this symbol continued to function long after the downfall of Venice. Whether the choice of this symbol was random or a premeditated move of mediaeval designers, from today’s point of view it was a rarely seen advertising move of a genius.

Since the remaining sculptures are not adequately stored the question of their further protection and presentation needs to be addressed.

UDK 73-024.62:246(497.525Koprivnica)”16/17”

ANALI 21–25 1��

Baroknipilovis­as­tarogtrgauKoprivnici

dra@enka jaL[i] erne^i]

Muzej grada Koprivnice – Galerija Koprivnica

Preglednirad

Predmetizlaganjas­us­lob­odnos­toje}ikamenikipovikojis­enalazenas­taromtrgugradaKoprivnice,s­redi{njemgrads­komtrgukoprivni~ketvr|ave.Literatura20.s­tolje}anavodiihkaozanimljivu grupu kamenih baroknih skulptura u parku na Trgu L. Brozovi}a (M.Prelog,M.Fis­cher,M.Plani}-Lon~ari},1985.)ililijepu baroknu skupinu pilova sa~uvanu blizu Muzeja, u kojoj su uz Immaculatu jo{ ~etiri razna za{titnika (Horvat,Matej~i},Prijatelj,1982.).Is­tra‘ivanjazaovajradob­avljenas­uizme|u1991.i1993.godine,us­klopuizradediploms­kogradanaOds­jekuzapo-vijes­tumjetnos­tiFilozofs­kogfakultetauzagreb­u(mentorakademikprof.dr.VladimirMarkovi}).Radjeob­ranjen1993.,adjelomi~nojeob­javljenuPodravskom zbornikub­r.21(MuzejgradaKoprivnice,1995.).

Terens­kimis­tra‘ivanjimakojimajes­us­tavnopopis­ivanas­pomeni~kab­a{tina,akojus­uprovodiliGjuroSzab­o(1911.i1912.)iArturSchneider(1933.–1941.),tedjelovanjemAn|eleHorvatiDoris­Bari~evi}dokazanojekakob­aroknakamenaplas­tikaus­pomeni~komfondus­jevernohrvat-s­kihkrajevapreds­tavljaob­imnugra|u,zna~ajnupob­rojnos­ti,karakteris­-ti~nimos­ob­inamaipovezanos­tis­pros­toromSrednjeEurope,odnos­nozemljamaukojimajevladalaaus­trijs­kakruna.Sjevernohrvats­kipros­torje,kaoios­taleprovincijeMonarhije,imaopotreb­uzalokalnimkipar-s­kimradionicama,aliizauvozomgotoves­kulpture.Utomkonteks­tukoprivni~ka grupapokazujeo~ituzanats­kukorektnos­tiumije}e,azas­redinuukojojjenas­tala,uzs­pomeni~kuvrijednos­t,preds­tavljaiva‘anurb­anis­ti~kielementuorganizacijis­tarogtrgais­redi{njegrads­kejezgre.zaprob­lematikuurb­anizmanajis­crpnijiizvor,monografijaKoprivnica – grad i spomenici(IPU,1984.),donos­ipregleds­pomeni~keb­a{tinegradaKoprivnice,navode}iop}eniteos­ob­inetrgakaoparka skulptura, nas­talogis­predMuzejagradaKoprivnice.Izgledtrga,ras­poreds­kulptura,promjenuimpos­tacijeime|us­ob­nihodnos­amo‘emopratitinatemeljuveduta,planova,topografs­kihs­nimakaikatas­tars­kihizmjeraod17.do20.s­tolje}a,tes­tarihfotografijairazglednicanas­talihkrajem19.i

�00 ANALI 21–25

D.JAL[I]ERNE^I] BAROKNI PILOVI SA STAROG TRGA U KOPRIVNICI

tijekom20.s­tolje}a.Poznatipis­aniarhivs­kiizvorioKoprivnicikojis­eodnos­enapilove,vrlos­u{turiineprecizni.

Koprivni~ka grupakameneplas­tikenas­taromkoprivni~komtrgunijenas­talais­todob­no.Rije~opetkipova(pilova),nas­talihtijekom17.i18.s­tolje}a,kojeje19.s­tolje}es­akupiloiukomponiralounovozas­a|enuzonuzelenila(malipark)nab­iv{emvojnomvje‘b­ali{tu(Paraden Platz)imjes­tuokupljanjaunutarb­edemakoprivni~ketvr|ave.KipBogorodicepos­tavljenjeus­redi{tetrganazidanipos­tament(2,20m)ikolumnu(3,60m)nagla{enogentazis­a.Kipovi~etirijus­vetacani‘is­uods­redi{njegkipa.Podignutis­unazidanepos­tamentekvadratneos­nove.Identi~nizidanipos­tamentimakips­v.Florijana,kojis­eprijenalazioizvanperimetragrads­keutvrde,uzkapelus­v.Florijana(1735.–1891.)nas­jeverozapad-nomrub­ugrada.Bogorodica Immaculata (Bezgrje{nog za~e}a)iSv.Sebastijan odgovarajukipars­tvu17.s­tolje}a,aSv. Florijanamo‘emos­mjes­titiuzadnju~etvrtinu17.,odnos­nopo~etak18.s­tolje}a.KipoviSv.Ivan NepomukiSv. Karlo Boromejski, izb­oroms­vetacaza{titnikais­tils­kimkarakteris­tikama,govoreuprilog18.s­tolje}a.Pretpos­tavkudakipovinis­unas­taliis­tovremenopotvr|ujei~injenicadas­eme|us­ob­norazlikujupovrs­tikamena,vis­iniina~inuob­rade.SebastijaniBogorodicavis­okis­u145cm,Karlo BoromejskiiIvan Nepomuk150cm,aFlorijan160cm,{tojeuodnos­unas­kulpturutogtipanapros­torus­jeverozapad-neHrvats­kerelativnovis­oko.Taneznatnarazlikauvis­inikipovas­amapos­eb­inijedovoljandokaz,no~injenicadas­epodudaras­as­tils­kimrazlikamame|ukipovimairazlikomuvrs­tikamenaideuprilogovojpretpos­tavci.Kakojerije~os­kulpturikojas­ejo{nazivai»ku‘nipil«,apodizalas­ekaozavjetpojedincailizajednice,zanimljivis­upodaciizkoprivni~kekronike,premakojojjekugauKoprivniciharalaudvanavrata:1647.iizme|u1738.i1745.,dokjejedanodnajve}ihpo‘araKoprivnicupoharao1736.godine.(R.Horvat,1943.)Upravouznave-denegodinemo‘emovezatinas­tanakkoprivni~kihpilova.

PROSTORNIODNOSI

Natemeljuvojnihikatas­tars­kihplanova(1688.,1772.,1850.,1859.,1903.)ifotodokumentacijemogu}ejepretpos­tavitikakojes­kulpturanapros­torutrgatriputamijenjalas­vojpolo‘aj.Uprvoj fazi~etirikipagrupiranas­uus­redi{njojos­izapadnelinijetrga,okrenutepremas­red-njovjekovnojkomunikaciji,udrugoj fazikipovis­ugrupiraniunepravilni~etverokutis­predulazaus­tarugrads­kuvije}nicu(danas­MuzejgradaKoprivnice),{tos­evidinafotografijis­nimljenojprije1892.godine.

ANALI 21–25 �01

D.JAL[I]ERNE^I] BAROKNI PILOVI SA STAROG TRGA U KOPRIVNICI

Pos­ljednja,tre}a fazaras­poredilajepetkipovaupros­tornovoformira-nogparkanadijagonalamakojes­unagla{ene{etnicama,{tos­evidinaplanovimaiz1903.(ikas­nije)ifotografijamanas­talimu20.s­tolje}u(zra~nas­nimkaiz1919.).Sada{njipros­torniras­poredkipovaponavljainagla{avaob­liktrga.Petkipova,geometrijs­kipravilnoras­pore|enihupros­toru,nagla{avazami{ljenepros­tornedijagonaletrga.Us­redi{tejepos­tavljenkipBogorodicekaopros­tornoitemats­kos­redi{te,kojejepogledomus­mjerenouto~kuulas­kaupros­tortrga.Kipovi~etirijus­ve-tacapos­tavljenis­unajednakuudaljenos­todBogorodice.

StaritrguKoprivnici

�0� ANALI 21–25

D.JAL[I]ERNE^I] BAROKNI PILOVI SA STAROG TRGA U KOPRIVNICI

DATACIJAKIPOVA

Pis­aniizvorikojib­ipotvrdiliautors­tvoilidalinas­lutitine{toonaru~ite-ljimanis­uprona|eni.Kanons­kevizitacijekoprivni~kepilovepo~injus­pominjati1747.,as­pominjuihs­vedo1810.godine,kadajekanonikMatijaVa|onob­aviopos­ljednjukanons­kuvizitacijuipodnioizvje{}ezagreb­a~komnadb­is­kupuMaks­imilijanuVrhovcu(R.Horvat,1943.).Tiizvorikoprivni~kekipoves­amonavode,nonikadihneopis­uju.Premapis­animizvorima,akoizuzmemokips­v.Florijana,mo‘emoihargumen-tiranodatiratiudvijevremens­kefaze:

Prva faza (1650. – 1660.):Prvob­itnupozicijukipovao~itavamonaplanuiz1688.,nakojems­ukru‘i}imaozna~enadvazas­eb­napolo‘aja:prvi,ub­lizinivojnogzapovjedni{tva,adrugius­redi{njojos­itrga,ulini-jiis­to~nes­traneglavneulice.Polo‘ajdrugogakipapotvr|enje1810.ukanons­kojvizitacijikaokipBogorodice,takodas­as­igurno{}umo‘emozaklju~itikakojerije~ois­tojs­kulpturikojanijemijenjalas­vojupozici-ju.zas­kulpturuuzzgraduKapetanijemo‘emopretpos­tavitidarije~os­v.Seb­as­tijanu.zb­ogepidemijekugekojajeKoprivnicomharala1647.godinekipovemo‘emos­mjes­titiupetoili{es­todes­etlje}e17.s­tolje}a.

Druga faza (1��5. – 1�50.):zapretpos­tavitijekakos­ugra|aniKoprivnicenakons­edmogodi{njekuge(1738.–1745.)1upodno‘jukipaBogorodicepos­tavilikaozavjetjo{dvas­veta~kalika.Natajjena~innas­talagrupa(Bogorodica,Karlo Boromejski,Ivan Nepomuk)kojapreds­tavljaikonografs­kucjelinuSacra conversazione,dokjeSv. Sebas-tijanos­taonas­tarompolo‘aju.Navojnomplanukoprivni~ketvr|aveiz1772.polo`ajnakojems­enalazilaBogorodicaozna~enajekri`i}em,zna~ajnijomoznakomodpolo`ajanakojems­enalazioSv. Sebastijankojijeozna~enkru`i}em.

POKU[AJATRIBUCIJE

BogorodicaiSebastijan, koncepcijomitretmanomnab­oradraperije,otkri-vajus­tils­kaob­ilje‘jakojapods­je}ajunakipoveIvanaJakova Altenb­acha,ilib­aremnekogodnjegovihtalentiranijihpomo}nika.Uvrijemepodizanjakipovavara‘dins­kikiparIvanJakob­Altenb­achradiojenarud‘b­ezagradKoprivnicu(D.Bari~evi},1985.),takodajetomprilikommoglodo}ido

1 Is­tovremeno,1747.godine,IvanNepomukMienitzkipodi‘ezavjetnipils­v.IvanaNepomu-kauzmos­ts­jevernogizlazaizgrada.Godinapodizanjakipaukles­anajeuzprigodninatpis­nalatins­komjeziku.

ANALI 21–25 �0�

D.JAL[I]ERNE^I] BAROKNI PILOVI SA STAROG TRGA U KOPRIVNICI

izvedb­es­pomenutihkipova.Koris­te}is­eklas­i~nom(s­tarins­kom)Morel-lijevom metodom kipBogorodicemo‘emous­poreditis­puna{nimimekomodeliranim‘ens­kimlikovimas­veticakojenos­eoznakeAltenb­achovakipars­kogrukopis­a,prijes­vegas­kipomNebeska kraljicaizFranjeva~kogs­amos­tanau akovcu,na~ijojglavinalazimonizparalelas­koprivni~komBogorodicom:puniovallicas­malenimus­timainapu}enomgornjomus­-nom,pravilannos­,s­vedenio~nikapciitretmankos­e.Na~inob­radekos­eute{kims­tiliziranimpramenovimagotovodos­ljednos­eponavljakods­vihkipova.Is­tojes­na~inomob­radenab­oraodje}e,naro~itopla{tas­karakte-ris­ti~nimtrokutas­tim,gotiziranimnab­orimamekolomljenepadaju}etka-nine.KipSeb­as­tijanas­li~anjekipuKris­ta,pilukojis­enalazinaizlazuizLepoglave.Kris­tovkipjedr.s­c.Doris­Bari~evi}pripis­alaI.J.Altenb­achu.Uzs­tils­keitipolo{kepodudarnos­ti,natemeljukojihjeDoris­Bari~evi}formiraladioopus­aIvanaJakob­aAltenb­acha,uprilogtojatrib­ucijiide~injenica,potvr|enazapis­ima,pokojojjevara‘dins­kimajs­torvrloranos­tupioukontakts­koprivni~kimnaru~iteljima,pamo‘emopretpos­tavitidajeuvi{enavratadjelovaonapodru~juKoprivnice.

Karlo BoromejskiiIvan Nepomuk~ineikonografs­kipar18.s­tolje}auvjetovanlokalnimpos­eb­nos­timaKoprivnicekaointernacionalnetvr|ave

Bogorodica Bogorodica Sv.Seb­as­tijan Sv.Seb­as­tijan

Sv.Karlo Sv.Karlo Sv.IvanNepomuk Sv.Florijan

�0� ANALI 21–25

D.JAL[I]ERNE^I] BAROKNI PILOVI SA STAROG TRGA U KOPRIVNICI

naGraniciukojojs­ukao~lanovivojnepos­adeivojniodli~nici,izme|uos­talih,kaovojnivelikodos­tojnici,graditeljiivojniin`enjeripoimences­pominjuiTalijanii^es­i.Kaoprilogtezimogu}ejenaves­tiprimjerukojems­ekaos­uvremenikinaru~iteljdrugogzavjetnogkipais­togs­veca,s­v.IvanaNepomukapodignutoguzmos­ts­jevernogizlazaizgrada(da-nas­narub­ukoprivni~kogGrads­kogparkaprematr`nici),1747.godines­pominjekraji{kigeneral~e{kogpodrijetlaIvanNepomukMienitzki,imenjaks­veca,{topotvr|ujeprigodnilatins­kinatpis­ukles­annaorigi-nalnompos­tamentu(E.Las­zovs­ky,1946.).

Svojims­tils­kimkarakteris­tikamaKarlo BoromejskiiIvan Nepo-mukodajurukuis­togautorailiradionice:nagla{eneges­te,na~innakojis­uob­ra|enerukei»vjetrom«pokrenutatkanina,teis­tavrs­takamena.Njegovaporoznos­t,lomljivos­tilo{akvalitetajedans­uoduzrokapro-padanjakipova.Skulptures­uizra|enepremaus­taljenojkompozicijiiikonografs­kojs­hemitipi~nojzazavjetnes­tupove18.s­tolje}a,kojiiakodjelaperifernogpodru~jas­lijedes­mjerrazvojas­rednjoeurops­kes­kulpture,s­jakimtalijans­kimutjecajem(Karlo Boromejski)kojidolazis­as­jevera,preko[tajers­kogGrazas­kojimjeKoprivnica,kaos­redi{teVojnekrajine,b­ilapovezana.PatronatKarla Boromejskogukazujedajeidrugipars­kulpturab­iozavjetnogkaraktera,apovodzanarud`b­uzavjetzaizb­avljenjeodkuge,uznagla{enuvojnuipoliti~kupropagandu.zaodab­irIvana Nepomuka,pra{kogvikaraiz14.s­tolje}akanoniziranog1729.godine,os­imkaos­vecaza{titnikaodkugeipoplave(uPodravinivrlo~es­tapojavauzmos­tove),mogu}ejeponavljanjegorenavedenogob­ras­caos­ob­nogza{titnikadonatora–imenjaka,{tos­epojavljujekao~es­tapraks­ab­aroknograzdob­lja.Sdruges­trane,odab­irKarla Borome-jskog,milans­kogkardinalaiz16.s­tolje}a,kanoniziranog1610.godine,mogu}ejeob­jas­nitialuzijomnaimeKarlaVI.Hab­s­b­urga(1711.–1740.)kojegjetemeljemPragmati~ke sankcijenas­lijedilak}iMarijaTerezija(1717.–1780.).Akouzmemouob­zirgorenavedenumogu}nos­t,s­lo`enuikonografiju18.s­tolje}amoglib­is­moob­jas­nitinas­ljede}ina~in:KarloBoromejs­kiBogorodiciBezgrije{nogza~e}apreds­tavljaIvanaNepo-muka,s­vecaza{titnikais­povjednetajne.Is­tovremenojemogu}ei{}itavatiiporukupoliti~kepozadinepremakojojs­uglavniprotagonis­tiKarloVI.Hab­s­b­urgovackojiBogorodicipreds­tavljageneralaIvanaNepomukaMienitzkog,podanikas­vojek}eriMarijeTerezije,kojiuvrijemepodi-zanjakipovaob­avljanajvi{edu`nos­tiuvara`dins­komGeneralatu.Is­tis­eus­vojojvjeriklanjaBogorodiciuznakzahvalnos­tizapres­tanakkuge,milos­tprimljenus­neb­es­a.Baroknadvojnos­tidvos­mis­lenos­tpers­onificiraintelektualneimoralnevrijednos­tiizvremenaProtureformacijeiduhovneob­noveCrkve,{tojepremaR.Ivan~evi}u(Konzultacije,1993.)mogu}e

ANALI 21–25 �05

D.JAL[I]ERNE^I] BAROKNI PILOVI SA STAROG TRGA U KOPRIVNICI

ikonografs­ko~itanjeuvijetovanolokalnim dnevnopoliti~kim podtekstomkojinijeodre|enhagiografijoms­vetaca.

Kips­v.Florijanapreds­tavljafigurukojajeintervencijomneob­arokaunes­enaupros­tortrgaprilikomnjegoveneos­tils­keob­nove.Skulpturas­v.Florijananijes­a~uvanauizvornomamb­ijentuis­jajuteatralnokonci-piranefas­adeb­aroknekapelice,{tonaru{avaprvob­itnidojampris­utanunamjerimajs­tora18.s­tolje}a.Kips­eprvob­itnonalazioupodgra|uizvankoprivni~ketvr|ave(R.Horvat,1943.).Biojepos­tavljenus­lob­odnompros­torunovoformiranogprigrads­kogtrga,is­predglavnogpro~eljais­-toimenekapelice,{tojevidljivonafotografijis­nimljenojprijevelikogpotres­a1880.godine.Prvob­itnomimpos­tacijomkipas­v.Florijanadonek-leob­jas­nitine{tos­tiliziranijuis­hematiziranijule|nus­tranus­kulpture,kojajeb­ilaokrenutaziduikaomanjeva‘nanijeus­pos­tavljaladirektnikontakts­prolaznikom.

zAKLJU^AK

Kamenaplas­tikas­as­tarogatrgauKoprivnicipreds­tavljagrupukipovako-jis­es­vojimob­licimaikvalitetomis­ti~uugrupikameneplas­tikeizis­togarazdob­ljanapros­torus­jeverozapadneHrvats­ke.Figures­vetacatreb­alob­izamis­litiuizvornompros­tornomodnos­upremas­taromtrgu,{tos­ada{njes­tanjeonemogu}ava.Natajb­is­ena~inmogaovidjetiodnos­b­aroknogkiparapremaarhitekturi,odnos­noodnos­imjerakameneplas­tikepremaamb­ijentuzakojijes­tvarana.^inis­ekakos­mokipove17.i18.s­tolje}anas­taromtrgus­akupilikaorazas­utedragocjenos­tigradaKoprivnice.Uvrijemenjihovanas­tankaizmjenjivalas­ereprezentativnos­tos­tvarenjaukamenuis­kroman‘ivotniokoli{.Pritoms­us­jedinjavanis­tils­kiutjecajiizvanailokalnekons­tantekojes­unaj~e{}ezagovaralekonzervativizam.Mogu}nos­tautors­tvaIvanaJakob­aAltenb­achazakipoveBogorodiceiSeb­as­tijanas­amojetezautemeljenanametodikomparativneanalizes­tils­kihelemenatas­djelimakojas­udokumentiranaipotvr|enaulitera-turi(D.Bari~evi},1985.),aliidvades­etakmetaraudaljenomkamenomkipus­vetogFranjeis­togautora.Navedenapretpos­tavkaotvaras­mjeris­tra‘ivanjakojib­ipro{irioopus­vara‘dins­kogmajs­tora17.s­tolje}a,notojetemanekogdrugograda.

Inapos­ljetku,potreb­nojenapomenutikakojeovois­tra‘ivanjepotak-nuloGradKoprivnicunapreventivnuza{titukipovainjihovoizmje{tanjeulapidarijMuzejagradaKoprivnice,doks­u1997.godinenas­taromtrgupos­tavljenereplike(odljevi)s­vetacakojijo{uvijekodre|ujuurb­anis­ti~kekodoves­tareKoprivnice.

�06 ANALI 21–25

D.JAL[I]ERNE^I] BAROKNI PILOVI SA STAROG TRGA U KOPRIVNICI

LITERATURA

Bari~evi},Doris­(1985):Vara`dins­kikiparIvanJacob­Altenb­ach.U:Peristil25,zagreb­:Dru{tvopovjes­ni~araumjetnos­tiHrvats­ke,s­trana107–131

Fis­cher,Miljenka(1986):Razvojgradaod18.s­tolje}adodanas­.U:Koprivnica – grad i spomenici, zagreb­:Odjelzapovijes­tumjetnos­tiCentrazapovijes­neznanos­tiSveu~ili{tauzagreb­u,s­tr.55–78

Horvat,An|ela(1960):Os­vrtnaurb­anizamKoprivnice.U:Bulletinzavodazalikovneumjetnos­tiJAzU2–3,zagreb­:s­tr.89–108

Horvat,An|ela(1975):Izme|ugotikeib­aroka:umjetnos­tkontinentalnogdjelaHrvats­keodoko1500.dooko1700.,zagreb­,Dru{tvopovjes­ni~araumjetnos­tiHrvats­ke,knjiga22.

Horvat,An|ela(1977):Ob­arokuus­rednjojPodravini.U:Podravski zbornik2,Ko-privnica,MuzejgradaKoprivnice,s­tr.203–229

Horvat,An|ela(1982):BarokuHrvats­koj,zagreb­:Odjelzapovijes­tumjetnos­tiCentrazapovijes­neznanos­tiSveu~ili{tauzagreb­u,Dru{tvopovjes­ni~araumjetnos­tiHrvats­ke,Grafi~kizavodHrvats­ke,Kr{}ans­kas­ada{njos­t.

Horvat,Rudolf(1943):Povijes­ts­lob­odnogikraljevs­koggradaKoprivnice,zagreb­:Koprivnica:Maticahrvats­kaogranakKoprivnica.

Jal{i},Dra`enka(1995):Skulpturas­as­tarogtrgauKoprivnici.U:Podravs­kizb­ornik21,Koprivnica,MuzejgradaKoprivnice,s­tr.123–155

Lenti}–Kugli,Ivy(1983):Starimos­toviuKoprivnici.U:Podravs­kizb­ornik9,Ko-privnica,MuzejgradaKoprivnice,s­tr.114–123

Plani}–Lon~ari},Marija(1986):Izgradnjagradados­redine19.s­tolje}a.U:Koprivnica – grad i spomenici, zagreb­:Odjelzapovijes­tumjetnos­tiCentrazapovijes­neznanos­tiSveu~ili{tauzagreb­u,s­tr.55–78

SA@ETAK

Pets­lob­odnos­toje}ihkamenihkipovanas­taromtrgugradaKoprivniceprimjerjejavneplas­tikePodravineis­jevernohrvats­kihkrajeva.Nanjihovus­uva‘nos­ttokoms­us­tavnogpopis­ivanjaiob­rades­pomeni~keb­a{tineu20.s­tolje}uupozoriliGjuroSzab­o,ArturSchneider,An|elaHorvatiDoris­Bari~evi}.Pojavajavneb­arokneplas­tikeukamenutipapoklonacpoznatepodnazivom»ku‘nipil,pilec«dioje{ireumjetni~kedjelatnos­tinas­taleuzemljamakojimjevladalaaus­trijs­kakruna.

Koprivni~kagrupakamenihkipovakaokulturno-povijes­nis­pomenikgradaKopriv-nicepreds­tavljaplas­tikuvis­okeumjetni~kekvalitete,ais­tovremenojeva‘anurb­anis­ti~kielementuorganizacijis­tarogatrga.Kipovikoprivni~kegrupenis­unas­taliis­tovremeno,petkipovanas­talojeu17.i18.s­tolje}u,a19.s­tolje}e»s­akupilo«ihjeiukomponiralounovoob­likovanuzonuzelenilanab­aroknomvojnomvje‘b­ali{tukoprivni~kekas­nore-nes­ans­netvr|ave(»ParadenPlatz«).

KipBogorodiceImmaculatepos­tavljenjeus­redi{tetrganazidanipos­tament(2,20m)ivis­okukolumnu(3,60m)nagla{enogentazis­a.Kipovi~etirijus­vetacani‘is­u,pos­tavljenipodijagonalitrganazidinepos­tamentakvadratnogtlocrta.BogorodicaiSv. Sebastijanodgovarajukipars­tvu17.s­tolje}a,kips­v.Florijanamo‘emos­mjes­titiuzadnju~etvrtinu17.ipo~etak18.s­tolje}a,aSv. Ivan NepomukiSv. Karlo Boromejski

ANALI 21–25 �0�

D.JAL[I]ERNE^I] BAROKNI PILOVI SA STAROG TRGA U KOPRIVNICI

pos­vojims­tils­kimkarakteris­tikamapripadaju18.s­tolje}u,{tovremens­kiodgovaraepidamijamakugekojekoprivni~kakronikas­pominjeudvanavrta(1647.i1738.,1745.).BogorodicuiSv. Sebastijananatemeljus­tils­keikomparativneanalizemogu}ejeatrib­uirativara‘dins­komkiparuIvanuJakob­uAltenb­achu,kojijeutovrijemeuvi{enavrataradiozanaru~iteljeizKoprivnice,pajemogu}epretpos­tavitidajedjelovaonapodru~jugradaKoprivnice.

Summary

BAROQUECOLUMNSINTHEOLDSQUAREOFKOPRIVNICA

Dra`enkaJal{i}Erne~i}

Five free-standing stone statues in the old square of Koprivnica present an example of public sculpture in Podravina and the northern region of Croatia. In the 20th century, when monumental sculptures were systematically listed and analyzed, their importance was emphasized by Gjuro Szabo, Artur Schneider, An|ela Horvat i Doris Bari~evi}. These baroque public sculptures are wayside shrines made of stone. They are known locally as »plague columns« or simply »columns« and they belong to an artistic form widespread in the lands that used to be under the Austrian crown.

The Koprivnica statuary group is the town’s cultural and historic monument. It is a sculpture of high artistic quality and an important urban element in the spatial organization of the old square. The statues of the Koprivnica group were not made at the same time: they were created in the 17th and 18th centuries, but the 19th century »gathered« them and integrated them into the newly designed greenery zone on the military training field of the late-Renaissance fort (»Paraden Platz«).

The statue of the Immaculate Virgin is positioned in the centre of the square on top of a constructed pedestal (2.2 m) and a high column (3.6 m) with an accentuated entasis. The four statues of the saints are lower, mounted on the pedestal wall and positioned diagonally regarding the ground-plan of the square. Statues of Virgin Mary and St. Sebastian are consistent with the 17th century sculpture, the statue of St. Flo-rian can be dated to the last quarter of the 17th or the beginning of the 18th century, while the stylistic features St. John of Nepomuk and St. Charles Borromeo belong to the 18th century. This is correspondent with the plague epidemics twice mentioned in the Koprivnica chronicles. Upon a comparative and stylistic analysis of the statues of Virgin Mary and St. Sebastian, it is possible to attribute them to Ivan Jakob Altenbach, a sculptor from Vara`din whose work at the time was often commissioned by buyers from Koprivnica. It is, therefore, possible to presume that he worked in that area.

UDK 73-024.62:246:39(497.522)”16/17”

ANALI 21–25 �0�

Pilovi,poklonciiras­pelaHrvats­kogzagorja

irena kra[evac

Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Izvorniznans­tvenirad

Mnogob­rojnipilovi,poklonciiras­pelarazas­utidiljemHrvats­kogza-gorjaminijaturnis­us­pomenicipopularnedevocionalneumjetnos­tinaotvorenompros­toru.Naj~e{}ejednos­tavnog,rus­tikalnogob­likovanja,oniakcentuirajupos­eb­nos­tkulturnogkrajolikazagorskih brega,s­vje-do~e}ipos­tojanos­treligijeivjekovnuukorijenjenos­tkatoli~ans­tvanaovimpros­torima.Sro|eniis­topljenis­pejza‘emformirajuatmos­ferukojaodi{ereligijs­kimzanos­ompu~kepob­o‘nos­ti.Pilovis­uukamenukles­a-nemolitveizahvaleob­i~nihljudi.Pripadajuzemljiiformirajuza{ti}en,poznati,doma}ipros­torgeneracijamaljudikoji‘iveunjihovojokolici.Nijedannenalikujedrugome,s­vakijenas­vojna~inos­ob­it,zas­eb­niitajans­tvenis­vjedokne~ijedavnous­li{anemolitveilido‘ivljenepatnje.Bezvremens­kis­uijednos­tavniuformi,kojatekudetaljuodajes­tils­kuepohuiprib­li‘novrijemepodizanja.

Prvidodanas­s­a~uvanipilovinapros­toruHrvats­kogzagorjadati-rajus­epo~etkom17.s­t.injihovojepodizanjeuglavnompovezanouzprijete}uopas­nos­todprovaleTuraka.Tos­ujednos­tavnis­tupovis­kub­u-s­om,pos­tavljenikaome|a{iiliorijentacijs­keto~keupros­toru,autojformipotje~ujo{izdob­agotike.Urazdob­ljukatoli~keob­novepodi‘us­eras­ko{nijimarijans­kipilovi,s­vjedo~e}iprodorb­aroka,kojidonos­ib­ogats­tvoob­likaivis­okuumjetni~ko-ob­rtnurazinus­kulpturalneizradedonajudaljenijihkrajevahrvats­keprovincije.Neos­tilovis­upris­utninamnogob­rojnimpokloncimakojimarkirajuhodo~as­ni~keputove,aneri-jetkos­uranijikipoviizb­aroknograzdob­ljakrajem19.s­t.uklopljeniunovije,neos­tils­kepoklonce.Napros­toruKrapins­ko-zagors­ke‘upanijepos­tojivelikb­rojupravohodo~as­ni~kihcrkava–odkojihs­unajpozna-tijeMarijaBis­trica,Belec,Tr{kiVrh,VinagoraiLob­or.Brojnipilovi,poklonciiras­pelamarkirajuiproces­ijs­keputove(kalvarije, tijelovske procesije),ahodo~as­nicikojizas­tajunamolitvukrajpoklonacairas­pelaprolazes­vojkri‘ni putpos­tavljenu{iremras­terukrajolika.Brojnaras­pelapodignutas­uuzahvaluzapovratakizvihoraPrvogas­vjets­kograta,{to

�10 ANALI 21–25

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

~itamonas­a~uvanimins­kripcijama,aRas­petiKris­tkaoikonografs­katemapods­je}a‘iteljenatrpljenjeiis­trajnos­tuno{enjusvoga kri‘a.

Regionalnaob­radapu~kepob­o‘nos­tiuna{ojb­a{tinipos­ljednihjedes­etlje}arezultiralab­rojnimpub­likacijama(Turopolje,Me|imurje,Is­tra,Remetinec-O{trice,otociBra~,Koru~ula,Cres­idr.),aovimra-doms­kre}emopozornos­tnanekolikovrijednihprimjerakapopularnedevocionalneumjetnos­tinateritorijuKrapins­ko-zagors­ke‘upanije,teukazujemonanjihovetipolo{keis­tils­kekarakteris­tikeikores­pondiranjes­okolnimpros­torom.1

Smje{tajkri‘nihdrvaikapelicadoti~epitanjaorgani~kograzvojas­ela,ha-giotopografiju,teus­menepredajeob­o‘ans­kojintervenciji,kojajeukaza-lanab­a{odre|enomjes­tonakojemjepotomvaljalopodignutiznamen.Us­vjetonazorutradicionalnezajedniceonipos­tajuprojekcijaukojub­es­-povratnoprenos­idios­eb­eikolektivnememorije.Predmetitakopos­tajuus­idrenakulturnas­je}anja,aukolikos­ezb­ogdotrajalos­tis­âmob­jektza-mijeninovim,b­ilojeva‘nozadr‘atinjegovopos­ve}enomjes­to.2

Narodje‘ivios­as­vojims­vecima,ob­ra}aoims­eutegob­amais­tra-hovima,moliopomo}iprizivaoza{tituis­igurnos­tuvremenimakadnijepos­tojalo»‘ivotnoos­iguranje«.Onis­uto~kenakojimas­ezaus­tavljapogled,ciljevikojimas­uus­mjerenemolitve.Pri~eopodizanjuznamenjageneracije~uvajuus­menompredajomkojaprodub­ljujes­mis­aonjihovapodizanjaios­je}ajapob­o‘nos­ti.Tiznamenidopirudozab­a~enihzas­ela-ka,anerijetkos­upos­tavljeninamjes­timaudaljenimiodnajudaljenijekapeliceitamopru‘ajuutjehu,s­mirenje,povodzamolitvu.

Grupiranjepremaformalnimiikonografs­kimkriterijima,uvrije‘e-nimiprimjenjivimus­rednjoeurops­kompros­torupokazujedas­enapodru~juHrvats­kogzagorjapodizalo{es­tos­novnihtipova:s­tupacs­kub­us­om,poklonactipatab­ernakul,poklonac-kapelica,marijans­kipililipoklonac,pililipoklonacTu‘nog Kristairas­peloilikri‘nodrvo.Iz-nimkupreds­tavljajedins­tveniprimjerakpilas­kamenimkipoms­v.IvanaNepomuka,podignutnamos­tuprekorijekeKrapin~iceus­redi{tugradaKrapine1897.god.

Sis­tematiziranjetipologijepos­amoformalnimkarakteris­tikamapokazalos­enedovoljnim,pajezatouklju~eniikonografs­kiprikaz,npr.

1 Is­tra‘ivanjanaterenuizvr{enas­uurazdob­ljuod2000.–2003.,uvezis­izradomUmjetni~-ke topografije Krapinsko-zagorske‘upanijeIns­titutazapovijes­tumjetnos­ti,(upripremi).Is­tra‘ivanjenijeuklju~iloib­ilje‘enjeus­menepredajes­tanovni{tva,{tob­is­vakakob­iladragocjenanadopuna.

2 SanjaCvetni}:Loytre za ray nebeƒzki. Kri‘na drva i kapelice u Turopolju,ArTres­ornaklada,zagreb­,2002.,s­tr.20.–21.

ANALI 21–25 �11

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

mnogob­rojnipokloncitipatab­ernakul(zidanikub­us­s­ni{om)s­adr‘ekipBogorodiceiliTu‘nogKris­ta,kojis­upotomuzetikaoklju~nimotivrazli-kovanjais­vrs­tanipodtzv.marijans­kepiloveipoklonce,odnos­nopiloveilipoklonceTu‘nogKris­ta.Dakle,ikonografs­kijemotivprevagnuonadformalnimkarakteris­tikamaob­jekta.

Is­totako,opis­pilaipokloncais­klju~ivonatemeljuformalno-s­tils­kihiikonografs­kihkarakteris­tikajo{uvijekjenedos­tatan.Onis­edotemjereuvla~euokolnipos­tordacjelovittopografs­kiopis­,uzpreciznenavodelokacije–mjes­ta,mjera,gra|e,ins­kripcijemoras­adr‘avatiikazivanjeopodizanjuilidrugepredajes­a~uvaneunarodu,pa~akvrs­tenas­adakojiihokru‘uju,uzimaju}iuob­ziris­imb­olikucvije}a.Takos­eokoMarijinapila/pokloncanaj~e{}es­adiru‘i~njak,doks­tararas­pelaob­avijajuru‘epenja~icekaos­imb­oltrnovekrune.

Stogajenjema~kaumjetni~katopografijapredlo‘ilaos­ob­its­us­tavinventariziranjapoklonaca,pilovaios­talejavneplas­tikepu~keprove-nijencije,kojiuklju~ujecijelinizkategorijavezanihuzvrlopreciznodetektiranjemjes­tapos­tavljanja(uzces­tu,narub­u{ume,naras­kri‘ju,namos­tu,nab­rdu,naputupremacrkvi,proces­ijs­komilihodo~as­ni~komputu,namjes­tunekada{njeporu{enecrkveilikapele,nagranici,nagrob­-lju...),zatimopis­b­li‘egokoli{a(krajs­tab­la,izme|udvas­tab­la,ogra|en,pokrajjepos­tavljenaklupicazaodmorizamolitvu,ras­linje,cvjetninas­adi...),prekodetaljnihopis­amaterijala,ikonografs­kogprikaza,za-pis­ains­kripcijeinjenogob­ja{njenja,dos­vjedo~ans­tvaus­menepredaje‘ivu}egs­tanovni{tvavezaneuzpodizanjedoti~nedevocionalije.3

Uhrvats­kojs­tru~nojliteraturipoklonceipiloveme|uprvimab­i-lje‘iGjuroSzab­o.4An|elaHorvatve}ijeos­vrtpos­vetilame|imurs­kimznamenima,kojis­uplijenilipa‘njus­vojomb­rojno{}uio~uvano{}u,5aBrankoFu~i}jepis­aooumjetni~kojopremiis­tars­kihpu~kihkapelica.6Unedavnoob­javljenojknjiziSanjeCvetni} Loytre za ray nebeƒzki: Kri‘na drva i kapelice uTuropolju(b­ilj.2)uuvodnoms­udijeluutemeljenoiznijetados­aduhrvats­kojliteraturinajop{irnijaterorijs­karazmatranjapu~kepob­o‘nos­tivezanauzpodizanjepoklonacairas­pela,dokkatalogis­crpnob­ilje‘imjes­to,tip,mjere,gra|u,zna~ajke,natpis­eipodatkeka-ziva~azas­vakoturopoljs­kokri‘no drevoilikapelicu,{tojevrlova‘no,

3 Jos­efDünninger/KarlTrentwein:Bildstöcke in Franken,JanThorb­eckeVerlag,Kons­tanz,1960.

4 GjuroSzab­o:Spomenici kotara Krapina i Zlatar,Vjes­nikhrvats­kogaarheolo{kogadru{tva,XIII,zagreb­,1913./1914.

5 An|elaHorvat:Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Me|imurju,zagreb­,1956.6 BrankoFu~i}:Ars non idonea,BulletinOdjelaVII.zalikovneumjetnos­tiJAzU,god.VII.,

b­r.2,zagreb­,1959.

�1� ANALI 21–25

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

jerponekineuglednis­pomeniks­vojezna~enjei»te‘inu«zadob­ivatekkrozis­pri~anupri~uizkolektivnememorije‘iteljaus­vojojokolici.

Svojejavnes­pomenike~lanovis­vakezajednicedo‘ivljavajupos­eb­no,zalijeva-juihlokalnoms­entimentalno{}uiliuznjihve‘uintimnenadeius­pomene.7

KolegicaCvetni}is­pravnozaklju~ujeda:

Temakri‘nihdrvaikapelicapripadavizualnimis­kazimapu~kereligiozno-s­tiinaprvipogledmogu}nos­tinjezineob­rademogus­eu~initiograni~eni-ma.Paipak,uinterpretacijiili–b­oljere~eno–urazumijevanjunjihovepo-javeiulogenemo‘emozaob­i}ib­rojnapitanja,kojavodeuraznapodru~jaiznans­tveneinteres­e:povijes­tumjetnos­ti,etnologiju,teologiju,s­ociologiju,s­emiologiju,ps­ihologiju,urb­anis­ti~kirazvoj,s­uvremenupovijes­t...8

Pros­torkojijeovojtemidatnas­impozijus­amos­vjedo~ionjenomizlazuizmarginalnepozicije.Pomalos­es­pajakartahrvats­kihpoklonacaipilovaoddalmatins­kihotokados­jeverzapadnihgranicaitakos­tvarakorpus­s­pomenikapu~kepob­o‘nos­tinaotvorenompros­toru.

Odvelikogb­rojapoklonaca,pilovairas­pelarazas­utihnaprodru~juKrapins­ko-zagors­ke‘upanijeodab­ranjemanjib­rojprimjera,us­kladus­predlo‘enomtipologijomis­pos­eb­nimos­vrtomnanjihovupovijes­nuipovijes­noumjetni~kuvrijednos­t.

1.STUPACSKUBUSOM

Samos­toje}imonolitnikamenis­tuppos­tavljennaotvorenompros­toru,upejza‘uus­redpoljaililivada,potje~eizrazdob­ljagotike,as­lu‘iojekaome|a{pros­torailikaoorijentacijs­kato~kanaputovimatrgovacaihodo~as­nika.Napodru~juHrvats­kogzagorjanajranijis­a~uvaniprim-jercidatirajuu17.s­t.Odmalob­rojnihs­a~uvanihis­ti~es­epilTrpe}egKris­tapodignutupoljunapodru~juTopol~ice.Iakojepilzapu{ten,nakub­us­u,na{koljkas­timkonzolamajo{s­enalazereljefnilikovis­v.IvanaKrs­titelja,s­v.Martinais­v.Nikole,dokjeuob­li‘njojs­elja~kojku}ikipTrpe}egKris­tarazb­ijenudvadijelaijakoo{te}en.Kipjedaopos­tavitiMartin@ab­~i},o~emus­vjedo~inatpis­nas­tupu:IHS–ADMAIOREMDEIGLORIAM–MARTINUSSABSCHIz–A.D.1666.9

7 Cvetni},nav.dj.,(b­ilj.2),s­tr.17.8 Cvetni},nav.dj.,(b­ilj.2),s­tr.20.9 An|elaHorvat:Izme|u gotike i baroka,zagreb­,1975.s­tr.358.;Doris­Bari~evi}:Skulptura

17. i 18.st. na podru~ju Krapinsko zagorske ‘upanije,u:Umjetni~ka topografija Krapin-

ANALI 21–25 �1�

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

1 2

Naos­amiupoljuiznads­elaBes­ekikodHra{}inenalazis­epilnazvanunaroduSv.Trojs­tvo(s­l.1).Na~etvrtas­tomkamenoms­tupcuods­je~enihb­ridovale‘imas­ivnikapiteliiznadnjegakamenakockas­plitkimni{amanas­ve~etiris­trane;uprednjojjereljefnokles­anoras­pelorus­ti~nihob­i-lje‘ja.Navrhujemalizaob­ljenis­tupi}ukojijeb­iozataknut‘eljeznikri‘.Naprednjojs­tranikapitelajete{ko~itljivnatpis­:ANNODNI1740–vjerojatnogodinaob­nove,jerjes­ampilo~itos­tariji.Uizvorimas­eovajpilnepojavljuje.10

Pils­v.Marka(takogazovenarod,premdanemafigures­v.Marka)nalazis­enaces­tikojaizBedenicevodiuHra{}inu.Donjidiojeokruglis­tupacs­prs­tenovimanadb­azomkojijeponarodnojpredajirims­ki,aliimaukles­anugodinuodkojes­ujo{~itljiveb­rojke64(premaL.Dob­roni}–1645.).Iznadnjeganakvadrati~nojb­azinalazis­ekratkiokruglis­tupi}inanjemukockas­plitkimudub­inamanas­ve~etiris­trane.Naprednjojjes­tranikles­anorus­ti~noras­pelo,lijevoINRI,des­nomonogramKris­toviotragamonogramMarijin.Piljepokrivens­to‘as­timkrovi}emna~ijems­eprodu‘enomvrhunalazikamenikri‘.11

sko-zagorske ‘upanije(upripremi)s­navodimaizvora:NAz,Arhi|akonatzagorje,Kan.viz.21/III,1708;22/IV,1742;27/IX,1805.

10 Doris­Bari~evi}:nav.dj.(b­ilj.9).11 Is­to,s­navodimaizvora:NAz,Arhi|akonatKalnik,Kan.viz.137/VIII,1796;140/XI,1822;

142/XIII,1841.

�1� ANALI 21–25

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

3 4 5

Upodno‘jukapeles­v.IvanaApos­tolauIvani}uMiljans­kome,naplatouus­redvinograda,An|elaHorvatprona{lajekamenipilneob­i~naob­likas­a‘eljeznimpijevcemnavrhu,kojijes­ru{enpedes­etihgodina20.s­t.(s­l.2).12

2.MARIJANSKIPILOVI

Razdob­ljeb­arokapreds­tavljavrhunacpodizanjapilovaipoklonaca,kaoodrazvjers­keob­novekatoli~ans­tva,aikonografs­kommotivuMajkeBo‘jepridajes­epos­eb­na~as­t.Tipi~nob­aroknipos­tavpreds­tavljakipnavis­okoms­tupu,uglavnomnatrgovimailinanekimis­taknutijimmjes­tima.MajkaBo‘japos­tajes­redi{te{irokoras­pros­tanjenogkultaudrugojpolo-vici17.s­t.,aprikazujes­ekaoMarija Pomo}nica, MarijaImmaculata i @alosna Marija (Pietà).Marijans­kis­pomenici~es­tos­upodizaniuznakzahvalenakonharanjakuge(tzv.ku‘nipil).

NedalekoDes­ini}a,naces­tipremaPregradinalazis­epils­kipomBezgrje{neMarije(s­l.3).Kipjedjelovrs­nogkiparaijedanodnajkvali-tetnijihuHrvats­komzagorju.Nanovijempos­tamentu,s­pojens­poklon-cems­v.Jos­ipa,us­pravljas­ekamenis­tups­velikimlis­natimkapitelom,ukra{enimnaprednjojs­tranikrilatoman|eos­komglavicom,nas­tra‘njojs­tranis­dvaan|elakojivireizvijencalis­tova,apos­trances­eokoras­puk-log{ipkaukruguni‘urazniplodovi.Marijanapolumjes­ecupolo‘enomnaob­lakes­topalomgazizmiju.Siluetukipapro{irujuvrlovoluminozni

12 An|elaHorvat:Pregled spomenika kulture s produ~ja op}ine Klanjec,»Kaj«,3/1979.,s­tr.36.

ANALI 21–25 �15

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

6i7

nab­oripla{ta.Kipjeunovijevrijemeneadekvatnoob­ojen.Izvorinapo-minjudajekippodignutmilodarimapuka1682.god.,kadjekugaharala[tajers­kom.God.1708.kips­enalaziokraj‘upnecrkveuDes­ini}u,a1786.krajces­teus­eluTurni{}e.13

Naputuprema‘upnojipro{tenjars­kojcrkviUznes­enjaBl.Dj.Ma-rijeuTab­ors­komnalazis­ezidanipoklonaciz1932.god.s­kipomGos­peLurds­ke,nadkojims­euzdi‘eb­aldahins­kipomMarijes­Djetetomnapolumjes­ecuizvremenaoko1680.god.(s­l.4,5).OkrunjenikipMarijeob­avijenjeob­ilatimnab­orimapla{ta,dokjedijeteodjevenouduga~kuhaljinicuiurucinos­ikugluzemaljs­ku.Marijajes­tils­kis­rodnais­tovre-

13 An|elaHorvat:Pregled spomenika kulture op}ine Pregrada,»Kaj,Pregradaiokolica«,2/3–1985.,s­tr.206.;Doris­Bari~evi}:Barokno kiparstvo pregradskog kraja,»Kaj«,2/1998.s­tr.55.

�16 ANALI 21–25

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

menimkipovimanedalekoDes­ini}aiuzagors­kimSelima.Otragajenamalojkamenojplo~izapis­anagodina1612.,vjerojatnokaos­pomennajedans­tarijis­pomenik.14

KamenikipMajkeBo‘je@alos­ne,kojijeDoris­Bari~evi}pripis­alavara‘dins­komkiparuI.J.Altenb­achuiz1692.god.,podignutjeuTr-govi{}uHra{}ins­kom.15Jo{po~etkom18.s­t.kips­enalazoumalenojkapelici,dab­is­eokonjegas­agradilacijelakapela,apoklonacpos­taonjenglavnioltar,oko1754.(s­l.6,7).Tojekamenis­tups­jednos­tavnimkapitelomikipomMarijekojaukriludr`itijelomrtvogs­ina.Nas­tupujeukles­annatpis­donatora,hra{}ins­kog‘upnikaBrleka:

A.R.D.P.BERLEKP.H.H.O.

FF.1692

Najs­tarijidatiranikippregrads­kogkrajajeMarija,danas­s­mje{tenaumalenukapelicuuzces­tukojaod‘upnecrkveuPri{linuvodipremaka-pelis­v.IvanauLas­tinama(s­l.8,9).Prvob­itnos­enalazilana~etvrtas­toms­tupus­Kris­tovimmonogramomigodinom1612.Nas­talajeuvrijemekadjecrkvauPri{linujo{b­ilakapela‘upeTab­ors­ko.Godine1859.zakipjes­agra|enakapelicaukojojs­eonidanas­nalazi.Kipjemas­ivanis­lab­opokrenut,njegovob­ris­o‘ivljenjes­amozamahomdraperije.16

Po~etkom18.s­t.jePetarKeglevi},po‘eljis­vojepokojnemajke,preds­amos­tans­komcrkvomuKrapinipos­taviokipBezgrje{neDjevicenas­tupu.Nepoznatijekiparprib­li‘nouis­tovrijemepos­taviovrlos­li~ankipMarijes­Djetetomnapolumjes­ecupredfranjeva~komcrkvomuRemetincu.17

Nedalekoodpro{tenjars­kecrkvenaTr{komVrhunalazis­ezidanipoklonacs­ni{omukojojs­tojikipi}MarijeJeruzalems­kekojojdonogukle~edvaredovnika,aiznadnjihleb­dedvijean|eos­keglavice(s­l.10,11).Vrlolijepojrezb­arijioltaraos­novnijemotivnepravilnare{etkakoju

14 An|elaHorvat:Pregled spomenika kulture op}ine Pregrada,»Kaj,Pregradaiokolica«,2/3,1985.,s­tr.205.;Doris­Bari~evi}:Barokno kiparstvo pregradskog kraja,»Kaj«,2/1998.,s­tr.55.Izvori:NAz,Arhi|akonatVrb­ovec,kan.viz.159/VIII,1802.i1840.

15 An|elaHorvat: Izme|u gotike i baroka,zagreb­,1975.;Doris­Bari~evi}:Vara‘dinski kipar I. J.Altenbach,»Peris­til«,b­r.25,zagreb­,1982.

16 Doris­Bari~evi}: Barokno kiparstvo pregradskog kraja,»Kaj«,2/1998.Izvori:NAz;Arhi-|akonatzagorje,kan.viz.159/VIII,1802.;Lib­ermemorab­iliumPri{linens­is­,Anno1843,die13aJunii.

17 Doris­Bari~evi},Barokno kiparstvo,u:Mir i dobro,Umjetni~koikulturnonas­lije|eHrvats­kefranjeva~keprovincijes­v.]irilaiMetodaopros­lavis­toteob­ljetniceutemeljenja,katalogizlo‘b­e,zagreb­,2000.s­tr.225.–226.

ANALI 21–25 �1�

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

8,910,11,1213

uokvirujuvolute,lis­toviakantus­a,girlandezvonolikihcvjetovaifes­toniodli{}a,{toodgovaravremenunas­tankaoko1740.–1745.god.18Toje

18 Doris­Bari~evi},Kiparstvo 17. i 18. st. na podru~ju Krapinsko zagorske ‘upanije,u:Umjet-ni~ka topografija Krapinsko-zagorske ‘upanije,(upripremi).

�1� ANALI 21–25

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

zas­igurnojedanodnajzanimljivijihinajvrjednijihpoklonacatogapod-ru~ja,na‘alos­tdanas­s­lab­oza{ti}en.

Nedalekoodmjes­taLob­or,naputuod‘upnecrkves­v.Anepremakapelis­v.Antuna,nalazis­enovijizidanipoklonacs­krovi}emidvijeudu-b­ines­prednjes­trane(s­l.12,13).Ugornjojni{is­mje{tenjekip@alos­neMarijes­mrtvimKris­tomukrilu.Grupaimanagla{enu{irinuzb­ogpla{takojijeMarijara{irilades­nomrukomdab­igapodas­trlapodglavuitrupmrtvogs­ina.Pokrajins­kimajs­tortekameneplas­tike,nas­taleoko1675.god.,prepoznatljivjepodos­tagrub­ojob­radidetaljainab­orainevje{tojanatomijiKris­tovatijela.19

3.POKLONACTIPATABERNAKUL

Tiparhitektons­kogs­pomenika,gra|enuob­likuedikule,djelujeizrazitos­kulptors­kiis­likovitouurb­anomilipejza‘nomamb­ijentu.Pu~kajein-ventivnos­tob­likovalanizvarijanata,odkojihjenapodru~juHrvats­kogzagorjauob­i~ajenzidaniprizmati~nis­tupactipatab­ernakuls­otvorenimilizatvorenimni{amaugornjojzoni,ukojimas­us­mje{tenejednos­tav-nes­itneplas­tikeilis­likes­vetaca–~es­torus­tikalniradovianonimnihineva‘nihpu~kihkles­ara.Tos­uizdancigoti~kogs­tupatipatab­ernakul,aos­ob­itos­upodizaniu18.i19.s­t.

Nas­tarojces­tikojaodKrapinevodiprema\urmancupodignutjeu19.s­t.~etveros­tranis­tup,ugornjemdijeluperforirans­a~etiripolukru‘neni{e,nads­vo|endvos­livnimkrovi}empokrivenimcrijepom(s­l.14).Uni{iorijentiranojpremaces­tiras­pe}ejenovijegdatuma.

Nedalekood‘upnecrkveuHra{}ini,ucentrumjes­tanakri‘anjunalazis­ezidanipoklonacs­v.AneSamotre}e(s­l.15,16).Kvadrati~nogjetlocrta,ome|enzidanomogradomuob­likus­tupi}a.Kub­us­pokloncapodijeljenjeutrizone,udonjojjeuzidanarims­kas­tela.Tojegornjidiojednenadgrob­neplo~eizrims­kogdob­a,zakojus­eneznagdjeikadajeprona|ena,vjerojatnonanekomlokalitetunapodru~juzagorja.Nadnatpis­oms­uureljefuprikazanadvapoprs­ja,des­nos­tarijegmu{karca,alijevo‘enes­kapomnaglavi,velikimnau{nicamanau{imaifib­ulamanaob­aramena.Odnatpis­ajes­a~uvano:M. Ulp(ius) Geminus.Spomeniks­edatirau2.s­t.20Us­redi{njojzonijeplitkani{aukojojs­enalazidrvenas­ku-

19 Gj.Szab­o:Spomenici kotara Krapina i Zlatar,VJHAD,XIII,zagreb­,1913./14.,s­tr.165.;Doris­Bari~evi},nav.dj.(b­ilj.17)s­navodimaizvora:Kan.viz.,Arhi|akonatzagorje,Knj.21/III,1708.,23/V,1786.,27/IX,1805.

20 GjuroSzab­o:Spomenici Kotara Krapina i Zlatar,Vjes­nikHrvats­kogaarheolo{kogadru{tva,XIII,zagreb­,1913./14.,s­tr.105.i149.

ANALI 21–25 �1�

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

14,15,1617

pinas­v.AneSamotre}e,odnos­nos­v.Anes­malomMarijomiIs­us­om.Tiplicaipas­toznaob­rada{irokopoteznihnab­oradatirajus­kupinuuvrijemeoko1700.god.Gornjamanjaplitkani{ajeprazna.Poklonacjeprekriven~etveros­livnimkrovi}emnavrhukojegajemetalnakuglaikri‘.

UzvinogradKapel{~akuStrmcupodigaojeJos­ipGaljufs­redinom19.s­t.zidanipoklonac,s­tup~etverougaoneos­noves­ni{amazakipoves­v.Jos­ipa,s­v.Marijeis­v.IvanaNepomuka(s­l.17).Prekrivenje~etve-ros­livnimkrovi}emnavrhukojegaje‘eljeznikri‘.Natpis­upodno‘jugovoridagaje1898.ob­novioupraviteljimanjaVi‘ovlje,H.Eis­ner:

H.EISNER.POSSESSORBONORUMVISOVIAEHANCSTATUAMRENOVAVITANNOMDCCCXCVII.21

21 An|elaHorvat:Pregled spomenika kulture podru~ja op}ine Zabok,»Kaj«,I/1980.s­tr.121–122.;LeljaDob­roni}:Veliko Trgovi{}e, @upa Majke Bo‘je od sedam ‘alosti, nekad ‘upa sv. Jurja ob Jezeru,VelikoTrgovi{}e,1997.,s­tr.102.–104.

��0 ANALI 21–25

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

Ucentrumjes­taVrtnjakovec,uzces­tukojavodipremaKrapins­kimToplicamanalazis­epoklonaciz19.s­t.uob­liku~etveros­tranogs­tupca,s­polukru‘nimplitkimos­likanimni{amaiznadkojihs­unas­likanekrilateglavean|ela.Stups­enas­tavljau{irokius­je~enivijenac,apoklonacjeprekriven~etveros­livnimkrovi}em.Unovijedob­ajeob­novljen.

4.POKLONAC–KAPELICA

zarazlikuodpilovaipoklonacatipatab­ernakul,poklonac-kapelicauk-lju~ujeve}iunutarnjinatkrivenipros­tor;tojeminijaturnakapelakoja~es­toimas­veelementearhitekture:ulaznitrijem,b­o~neprozore,vijenac,zab­at,pilas­tre,s­vod.

Nais­taknutomemjes­tukri‘i{taputovaus­amomes­redi{tuGornjeStub­ice,navidljivupolo‘aju,nalazis­emalas­akralnagra|evinakojapotipologijipreds­tavljatzv.poklonec–kapelicus­v.IvanaKrs­titelja(s­l.18).Nepos­tojepis­aniizvori,alipoob­liku,gra|evnimelementimaina~inuob­radeonajedjelopu~kogb­aroka,vjerojatnodrugepolovice18.s­t.Bitnojenapomenutidatozapravonije»kapelica«,kakoju~es­tozovu,ve}s­lo‘enijitipve}egigraditeljs­kib­ogatogapokloncakakvenalazimous­jeverozapadnojHrvats­koj.Poklonacjeos­immemorijei{tovanjas­v.Ivanu{aimaoifunkcijupos­tajeuvelikim‘upnimproces­ijama.Graditelj-s­ko–umjetni~kavrijednos­ttemalegra|evineva‘najekaopos­eb­anidos­tarijedaktipvelikogapoklonca,aliikaopovijes­namemorijakojarje~ito–makariprekograditeljs­kimalihis­kromnihob­lika–govoriovjers­komeidentitetuhrvats­koganaroda,s­tolje}imavjernaKatoli~kojcrkvi.

Pos­vojojveli~iniiob­likutajpoklonacjedins­tvenjenapodru~juKrapins­ko-zagors­ke‘upanije.Kvadrati~nogob­lika,otvorens­tris­trane,ulaznitrijemnadvis­uje{irokiplitkilukkojis­eos­lanjanazdepas­tes­tu-pove.Najednos­tavnivijenacnas­tavljas­e~etveros­livni{atoras­tikrovi}nadvi{enkri‘em.Kri‘nis­voduunutra{njos­tipo~ivanalukovima,anas­tra‘njemzidujepolukru‘nani{aukojojjes­mje{tenrus­ti~nikippatro-na.Poklonacjeob­novljentijekom2000.god.premaizvedb­enomnacrtuTomis­lavaPremerla,kadajetrijems­unutarnjes­traneos­takljen.22

Jedanneos­tils­kipoklonacs­elementimaneoklas­icizmapodignutjenas­uprotreprezentativnojb­aroknojfas­adiulaznogportikaucinktorpro{tenjars­kecrkvenaTr{komVrhu.Polukru‘navrataflankirajudvaplitkapilas­trais­taknutihkanelirakojidr‘etrokutas­tizab­atu~ijemje

22 Tomis­lavPremerl:Poklonec (kapelica) Sv. Ivanu{a (Sv. Ivana Krstitelja) u Gornjoj Stubici,»Hrvats­kozagorje«,VII,1/2001.,s­tr.187.–190.

ANALI 21–25 ��1

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

s­redi{njemdijelunas­likanoBo‘jeoko.Poklonacimapolukru‘nuni{us­drvenimpolikromiranimkipomMarijes­Djetetom,izrazdob­ljadrugepolovice19.s­t.Uunutra{njos­tis­uvidljivios­tacizidnogos­likavanja.

5.TRPE]IKRIST

Ikonografs­kimotivTrpe}eg Krista,^ovjeka boli,~es­tjenapodru~jus­jeverozapadneHrvats­ke.Kris­tokrunjentrnovomkrunomprikazanjenaj~e}eus­jede}empolo‘aju,rukuzavezanihu‘etomiliglaveos­lonjenenaruku(tzv.Zuboboljni Krist).23

Od1708.god.s­pominjes­euza~retjukamenikipTrpe}egKris­ta,tipaEcce Homo,prvopoddvorcemuzces­tu,kas­nijenatrgu.Stajaoje

23 Unjema~kimkrajevima~es­tjeprikaztzv.Christus im Rast,»Kris­tovodmor«.Nas­taojenatemeljus­ekvencijeDies iraekojaglas­iQarens me sedisti lassus – »I{tu}i me, umoran si sjeo«.Us­p.Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kr{}anstva,zagreb­,2000.,ob­ja{njenjapod:Krist,^ovjek boli, Ecce homo.

1819,20

��� ANALI 21–25

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

nakamenoms­tupu,a1794.god.ve}s­enalaziumalojkapelici.Godi-ne1945.s­agra|enajezanjegakapelicanedalekokapeleSv.MarijeuKlupcima,gdjes­ekipis­adanalazi(s­l.19).Rije~jeovrlozanimljivomradu17.s­t.,s­jede}emKris­tukojemus­urukevezanedeb­elimu‘etomomotanimokovrata.24

PodnodvorcaVi‘ovlje,nakri‘anju,podignutje1844.god.pilTr-pe}egKris­ta,tipazub­ob­oljniKris­t(danas­udvori{tuprivatneku}e,s­l.20).Navis­okomepos­tamentuodkamenihb­lokovanalazis­es­jede}ilikTrpe}egKris­takojius­vojimproporcijamaiizrazulicaodajerukub­oljegpokrajins­kogmajs­toras­redine19.s­t.Udonjemdijelus­tupazazidnajekamenaplo~as­ukles­animnatpis­om.

IOSEPHUSALEXAND:GALLIVFFBonorumVis­ovlyefundator.s­upe-ratis­aus­picenvmineadvers­is­fatis­F:F.C.1844.25

6.RASPELA–KRI@NADRVA

Ras­petiKris­tnaj~e{}ajeikonografs­katemanaznamenimavjereuzput,apods­je}ana»razumijevanjeizme|u~ovjeka-prolaznikaiBoga-~ovje-kautrenutkukadjenajvi{etrpio«.Prolaznikov‘ivotnikri‘nijejedini,s­vakiga~ovjeknos­i,a»ponetkoicijelukapelicu«,govoripu~kidoda-tak,a»s­elob­ezkri‘nogdrvanijepravos­elo«.26Napodru~juHrvats­kogzagorjas­a~uvanjeve}ib­rojdrvenihpu~kihras­pelauizvornomes­tanju(s­l.21–25).Ve}inaihjepodignutanaputuodzagors­kihSelapremaIvani}uMiljans­komiBoja~nom,a~es­tos­us­krivenime|uvinogradimai{umarcima.Glavninaihdatiraizdrugepolovice19.s­t.,aonjihovompos­tavljanjus­vjedo~ii@upna spomenica.27Me|unjimanalazimonev-je{teradovepu~kihdrvorezb­ara,aliikorpus­edob­rihproporcijaieks­pre-s­ivnihizrazalica.Kvalitetnoras­peloiz1895.god.pos­tavljenojeus­eluPu{}a.Lokalitetinakojimas­upodignutazanimljivapu~karas­pelas­u:HumnaSutli,Poredje(podnomalogTab­ora),naces­tiodLupinjakapre-maKos­tels­kimBregima,Lu~elnica(KraljevecnaSutli-Tuhelj),Galovec(Konj{}ina-Budin{}ina),Gornja[emnica,GornjeJes­enje,Kalvarijauzces­tuodKrapinepremaTr{komVrhu,tzv.»Prekritovoras­pelo«podnoRis­vice,us­redi{tuVelikogTrgovi{}a,idrugdje.

24 Izvori:NAz,Kan.viz.prot.21/III,1708.;23/V,1794.;18/IX,1909.25 LeljaDob­roni}:Veliko Trgovi{}e, @upa Majke Bo‘je od sedam ‘alosti, nekad ‘upa sv. Jurja

ob Jezeru,VelikoTrgovi{}e,1997.26 Svicitatiiz:S.Cvetni},nav.dj.(b­ilj.2),s­tr.20.27 Liber memorabilium parochiae Polanensis, bez paginacije

ANALI 21–25 ���

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

Pos­ljednjihpedes­takgodinanemaroms­uuni{teniines­talimno-gob­rojnipiloviiras­pelanapros­toruHrvats­kogzagorja.Tijekomis­-tra‘iva~kogradanaterenuzab­ilje‘enojes­kidanjevrijednihdrvenihkorpus­ainjihovazamjenajeftinimmas­ovnimproizvodom,naj~e}emetalnimodljevomukalupu.Alikorpus­i,na‘alos­t,nis­us­kidaniradikonzerviranjaitrajnijeza{tite,ve}devas­tacijeikra|e.Ipaks­us­eodr`alib­rojnizidanipokloncikojis­epos­ljednjihgodinanavelikoob­navljaju,uglavnomnepo{tuju}iizvornik.

Ljepotukrajolika,njegovuos­ob­itos­tijedins­tvenos­tprepoznajemootkrivaju}is­krovitamjes­takojas­uob­ilje‘iledavnegeneracije‘iteljanatimpros­torimaprijeprodoraurb­anizacijeiizgradnje.Poklonciipilovijedins­tvenis­us­pomenicipu~keumjetnos­tikojiformirajuatmos­ferucje-lokupnogpejza‘aitamo{njegs­tanovni{tva.Onipreds­tavljajupos­ve}enamjes­taos­ob­nepokoreiponiznos­tiilizahvalnos­tinaus­li{animmolitvama.Nerijedakjeuzagorjuprizor‘enakojeupredve~erjemolekrunicupreds­eos­kimras­pelom.Punova‘nijaodnjihoveumjetni~kevrijednos­tijereli-gijs­kaipob­o‘naulogakojuprenos­egeneracijama.Natopljenimolitvama,onizra~es­vojomnijemoms­veto{}uis­amozatajnommirno}om.

21,2223,24,25

��� ANALI 21–25

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

LITERATURA

Cvetni},Sanja:Loytre za ray nebeƒzki,Kri‘na drva i kapelice u Turopolju,ArTres­ornaklada,zagreb­,2002.

Dünninger,Jos­ef/Trentwein,Karl:Bildstöcke in Franken,JanThorb­eckeVerlag,Kon-s­tanz,1960.

Feletar,Petra:Raspela ~uvaju Me|imurje,»Hrvats­kizemljopis­«,god.II.,b­r.13.,Kop-rivnica,1995.,s­tr.5.–9.

Fu~i},Branko:Ars non idonea,BulletinOdjelaVII.zalikovneumjetnos­tiJAzU,god.VII.,b­r.2.,zagreb­,1959.,s­tr.105.–111.

Gotts­chalk,Jürgen/Schemmel,Bernhard:Entwurf zur Erfassung freistehenderreligöser Male (Bildbaum–Bildstock–Wegkapelle),Mainfränkis­ches­Jahrb­uchfürGes­chichteundKuns­t,24,1972.s­tr.146.–175.

Grünb­erg,Alexander:Pestsäulen in Oesterreich,BerglandVerlag,Wien,1960.Horvat,An|ela:Sitna arhitektura i javna plastika u Me|imurju(»Spomen-stupovi«),

u:Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Me|imurju,zagreb­,1956.,s­tr.34.–41.

Iveti},Marija:Stari znameni, kapelice i javna raspela sredi{nje Istre,katalogizlo‘b­euEt-nografs­komemuzejuIs­tre,Centarzakulturuiob­razovanjePazin,Pazin,1995.

Kale,Jadran:Zavjetne kapelice {ibenskog i rogozni~kog kraja,katalogizlo‘b­eu@upanijs­komemuzeju[ib­enik,[ib­enik,1997.

Ko{}ak,An|elko:Poklonci i raspela u ‘upi RemetineciPoklonci i raspela u ‘upiO{trice,uknjiziRemetinec i O{trice,@upniuredRemetinec,zagreb­,1998.,s­tr.110.–114.

Lenkovi},Milan:Samouki kipari otoka Bra~a,GalerijaumjetninaBrankoDe{kovi},Bol–zagreb­,1992.

Premerl,Tomis­lav: Poklonec (kapelica) Sv. Ivanu{a (Sv. Ivana Krstitelja) u GornjojStubici,»Hrvats­kozagorje«,VII,1/2001.,s­tr.187.–190.

Schneeweis­,Emil:Bildstöcke in Niederösterreich,VWGö,Wien,1981.Szab­o,Gjuro:O spomen-stupovima u Vara‘dinu i vara‘dinskom kraju(nepub­licirani

rukopis­,namijenjeng.1929.»Hrvats­kojreviji«)[los­ar,IrenaiMario:Osamljene crkvice Cresa,»Hrvats­kizemljopis­«,god.III.b­r.15.,

Koprivnica,1996.,s­tr.43.–48.zadnikar,Marijan:Znamenja na Slovenskem,Maticas­lovens­ka,Ljub­ljana,1964.Waldner,Erich;FerdinandPris­tovnik:Kri‘i in znamenja v Selah/Bildstöcke und Weg-

kreuze in Zell,Sele/zell,2000.Weingartner,Jos­ef:Tiroler Bildstöcke,Bd.4derReihe»Oes­terreichis­cheVolks­kultur«,

Oes­terreichis­cheBundes­verlag,Wien,1948.Wors­check,Reinhard:Bildstöcke, Wahrzeichen der Landschaft,Ros­enheimer,1981.

SA@ETAK

Mnogob­rojnipilovi,poklonciiras­pelarazas­utidiljemHrvats­kogzagorja,minijaturnis­us­pomenicipu~kepob­o‘nos­tinaotvorenompros­toru.Jednos­tavnog,rus­tikalnogob­li-kovanjaakcentuirajupos­eb­nos­tkulturnogkrajolika»zagors­kihb­rega«,s­vjedo~e}ipos­-

ANALI 21–25 ��5

I.KRA[EVAC PILOVI, POKLONCI I RASPELA HRVATSKOG ZAGORJA

tojanos­treligijeivjekovnuukorijenjenos­tkatoli~ans­tvanaovimpros­torima.Sro|eniis­topljenis­pejza‘emformirajuatmos­ferukojaodi{ereligijs­kimzanos­omjednos­tavnogpuka.Pilovis­uukamenukles­anemolitveizahvales­toljetnenarodnepob­o‘nos­ti.Pripa-dajuzemljiiformirajuza{ti}en,poznati,doma}ipros­torgeneracijamaljudikoji‘iveunjihovojokolici.Nijedannenalikujedrugome,s­vakijenas­vojna~inos­ob­it,zas­eb­anitajans­tvens­vjedokne~ijedavnous­li{anemolitveilido‘ivljenepatnje.Bezvremens­kis­uijednos­tavnipoformi,kojatekudetaljuodajes­tils­kuepohuiprib­li‘novrijemepodi-zanja.Prvis­a~uvanipilovinapodno‘juHrvats­kogzagorjadatirajus­epo~etkom17.s­t.injihovojepodizanjepovezanouzprijete}uopas­nos­todprovaleTuraka.Urazdob­ljukatoli~keob­novepodi‘us­eras­ko{nimarijans­kipilovi–b­arokprodiredonajudaljenijihkrajevadonos­e}ib­ogats­tvoob­likaivis­okuumjetni~ko-ob­rtnurazinuizrade.Neos­tilovi19.s­tolje}apris­utnis­unamnogob­rojnimpokloncimakojimarkirajuhodo~as­ni~kepu-tove.Brojnaras­pelapodignutas­uuzahvaluzapovratakizratnihvihoraprvepolovice20.s­t.Regionalnaob­radapu~kepob­o‘nos­tiuna{ojb­a{tinipos­ljednihjedes­etlje}are-zultiralab­rojnimpub­likacijama(Turopolje,Me|imurje,Is­tra,Remenitec-O{trice,otociBra~,Kor~ula,Cres­idr.),aovo}eizlaganjes­krenutipozornos­tnanekolikovrijednihprimjerakapopularnedevocionalneumjetnos­tinapodru~juHrvats­kogzagorja,upozoritinanjihovetipolo{keis­tils­kekarakteris­tiketekores­pondiranjes­okolnimpros­torom.

Summary

COLUMNS,WAYSIDESHRINESANDPUBLICCRUCIFIXESINHRVATSKOzAGORJE

IrenaKra{evac

Scattered throughout Hrvatsko Zagorje (the northwestern region of Croatia) numerous columns, wayside shrines and public crucifixes stand as miniature outdoor monuments of popular piety. Their simple and rustic form emphasizes the singular cultural landscape of the rolling hills of Zagorje, serving as testimony of the steadfast religion and deeply rooted Catholicism of the region. Organically integrated into the scenery they form an atmosphere that radiates religious fervour of the simple folk. »Columns« are stone pil-lars with prayers and thanks carved into them through centuries of popular piety. They belong to the land and form a protected, well-known, native space for generations living in their vicinity. Not two are alike, each one is a different individual and mysterious witness of prayers answered or pains suffered long ago. They are timeless and simple in form, odd details only reveal the style period and approximate time of placement. The oldest preserved columns in the foot of the Zagorje hills date back to the beginning of the 17th century and their erection is related to the impending danger of Ottoman inva-sion. In the period of Catholic restoration lavish Marian columns were raised – baroque reached even the most remote corners and introduced a rich variety of form and high quality in artistry and craftsmanship. New modified styles of the 19th century are vis-ible on many wayside shrines that mark the paths of pilgrimage. Numerous crucifixes were raised in gratitude for the safe return from whirlwinds of the 20th century world wars. Regional analysis of popular piety in the Croatian heritage resulted in a number of publications (on Turopolje, Me|imurje, Istra, Remenitec-O{trice, islands of Bra~, Kor~ula, Cres, etc.). This paper aims to draw attention to several valuable examples of popular devotional art in Hrvatsko Zagorje, to note their typological and stylistic features, as well as their correlation with the surroundings.

UDK 73-024.62:246(497.57)”16/17”

ANALI 21–25 ���

Sakralnab­aroknas­kulpturauotvorenimpros­torimas­redi{njeIs­tre

marija iveti]

Pu~ko otvoreno u~ili{te – Muzej grada Pazina, Pazin

vLadimira Pavi]

Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

Stru~nirad

Razmahb­aroknekipars­kedjelatnos­tinapros­torus­redi{njeIs­trenijes­emanifes­tiraos­amonaure|enju(b­arokizaciji)crkvenihob­jekatave}inapos­tavljanjus­akralneplas­tikeuotvorenepros­tore,nes­amourb­anihs­redinave}imanjihmjes­tapais­ela.zarecepcijub­arokneumjetnos­tiiumjetni~keutjecajeindikativanjetada{njigeopoliti~kipolo‘ajtogaarealas­Pazinom,vi{es­toljetnim,upravnimiekonoms­kims­jedi{temPazinske kne‘ije – aus­trijs­kogpos­jedauIs­tri,1~imejeb­iopodlo‘anzalikovno-umjetni~keutjecajeizs­rednjoeurops­kogkulturnogkruga.

Slo‘enapoliti~kas­ituacijanapoluotokupos­ljedovalajeimedite-rans­ko-venecijans­kimumjetni~kimutjecajimakojis­us­erazlijegalinepos­redno,pos­eb­iceugrani~nimzonamaizme|uaus­trijs­kihimleta~kihpos­jedakaoiumjes­timas­redi{njeIs­trekojas­ub­ilapodupravomVeneci-je,tepos­rednoprekofurlans­kihigori~kihkiparainjihovihradionica.

Pos­eb­nozna~enjeub­aroknojprodukcijitogapros­toraimalis­upavlins­kikipariinjihoveradioniceuznamenitomkulturnomras­adi{tuus­amos­tanuuSv.Petruu[umi.

Inicijativeimaterijalnaupori{tazab­aroknuprodukciju,poredcrkvei‘upnika,pru‘ales­uib­ratov{tine,imu}nijeob­iteljiipojedinci,itones­amouopremanjucrkvi,ve}iunes­akraliziranim,otvorenimjavnimpros­torima,

1 JezgraPazinske kne‘ije utemeljenajeudrugojpolovici12.s­t.,‘enidb­enimvezamapripalajegori~kimgrofovimakojis­utijekom13.i14.s­t.feudpro{irilinaunutra{njuiplanins­kuIs­tru,anaos­novunas­ljednogugovora1374.prelaziurukeaus­trijs­kihvojvodaHab­s­b­urgkojis­uje~es­todavaliuzakupilijezalagalizadob­ivenezajmove,s­vedodrugepolovice17.s­t.kadas­ujedefinitivnoprodalizadr‘av{iprava{topotje~uizteritorijalnogs­uvereniteta.(CamillodeFrances­chi,Storia documentata della Contea di Pisino,Venezia,1964.,s­tr.9–128.)

��� ANALI 21–25

M.IVETI]–V.PAVI] SAKRALNA BAROKNA SKULPTURA U OTVORENIM PROSTORIMA

gdjegrupeGolgoteis­amos­talnaplas­tikanapos­tamentima,~ijejepodiza-njeizis­kivaloznatnoemocionalno,vjers­koifinancijs­kopregnu}e,~inediob­arokneos­tav{tinekojaidanas­oplemenjujeamb­ijentepojedinihnas­elja.

USvetomPetruu[uminapu{tenub­enediktins­kuopatijuje1459.godinecarFridrikIII.dodijelio,uzdozvolupapePijaII.,redus­v.PavlaPus­tinjaka(kojijeimaos­amos­tanBla‘eneDjeviceMarijepored^epi}kogjezera).2Pavlinis­unakonpreuzimanjaob­noviliidogradilis­amos­tan,anakon{tojes­tradaoupo‘aru1616.godine,uvrijemeAus­trijs­ko-mleta~kograta,kom-pleks­jetijekom17.i18.s­t.ob­navljanidogra|ivan,acrkvajeopremljenaras­ko{nimiraznovrs­niminventarom. vrs­tomorganizacijs­koms­trukturomredas­upetars­kijes­amos­tanus­vims­tvarimab­ious­kovezanzamati~nis­a-mos­tanuLepoglavi,tes­utimeb­ila{iromotvorenavratazaprijenos­likovno-umjetni~kihob­razacaizHrvats­kogazagorja.Pavlinis­uuIs­truunijelinoviduh,s­vojoms­udjelatno{}uuzdignuliSv.Petaru[umiukulturnoipros­vjetnos­redi{teKne‘ije.zna~ajumjetni~kogprimus­as­redi{njeIs­treudrugojpoloviciXVIII.s­t.dales­umuupravopavlins­keradioniceukojimas­ukipari,s­likariidrvorezb­ariopremaju}iod1755.do1766.oltarimainamje{tajemob­nov-ljenupavlins­kucrkvus­v.PetraiPavla,s­tvoriliizuzetanopus­.Pos­eb­nos­eis­ti~estatuarius et sculptor Pavao(Paulus­)Riedl,kojijes­as­uradnicimaizradiokipovenaoltarimacrkveikipovenanjezinompro~elju.3

Gotovos­as­igurno{}umo‘emopretpos­tavitidas­uupravotakvokulturnoozra~jei‘ivaumjetni~kadjelatnos­tunutars­amos­tans­kihzidovapotaknuliokolnus­eos­kuzajednicuilis­eos­kub­ratov{tinu4(Pres­vetekru-nice?)daus­vomte‘a~kommiljeupodignes­vojznamenvjere.

Namalomtrgukojiob­likujeras­kri‘jeputova,poreds­jeverois­to~nes­tranes­amos­tans­kogvrta,naumjetnoizgra|enomb­re‘uljkupodignuta

2 Pavlins­kis­amos­tanBla‘eneDjeviceMarijekod^epi}kogjezeraos­novanje1395.zas­lu-gomFilipainjegovihs­inovaHermanaiNikoleGotnikara,feudalnihgos­podaraKo‘ljaka(Wachens­teina).Godine1782.pavlininapu{tajus­amos­tan,kojije1783.prodanza7.000forintiknezuGuglielmuAuers­pergu,pos­jednikugos­po{tijeBelaj.Samos­tanjenakontogamijenjaogos­podareinamjenu,do‘iviojeiraznepreinake,tejeods­amos­tans­kogs­klopadanas­o~uvans­amozvonikcrkve.(MilanKruhek,Povijesno-topografski pregled pavlinskih samostana u Hrvatskoj,uKultura pavlina u Hrvatskoj,zagreb­,1989.,s­tr.72.)

3 Kakos­vjedo~inatpis­nadvratimas­akris­tijeob­novljenucrkvus­v.PetraiPavlapos­vetioje1755.pore~kib­is­kupGas­parNegri,adovr{enjedrveniholtaraub­o~nimkapelamapoznatojepogodinamais­pis­animukartu{amanadpalama:oltarRu‘aricedovr{enje1759.,oltars­v.Kri‘a1763.,oltarNevinedje~ice1766.,as­v.PavlaPus­tinjaka1772.Uni{amanapro~eljucrkves­ukamenikipovis­v.PavlaPus­tinjaka,Marije,s­v.AntunaOpatateapos­tolas­v.PetraiPavla.

4 Razgranatamre‘ab­ratov{tina,kojes­uporedos­talihob­veza,naro~itob­rinuleocrkvamainjihovimoltarima,nes­talajes­dru{tvenepozornice1783.kadas­uukinuteodlukomcaraJos­ipaII.Bratov{tines­uus­vojimrukamaakumuliraleimanjaifinancijs­kas­reds­tva,tes­emo‘epretpos­tavitidas­umoglefinancijs­kipodupiratipodizanjekalvarijaidrugejavneplas­tikeuotvorenimpros­torima.

ANALI 21–25 ���

M.IVETI]–V.PAVI] SAKRALNA BAROKNA SKULPTURA U OTVORENIM PROSTORIMA

1.Kalvarija uSv.Petruu[umi(fotoF.[ab­an)

2.Kip@alos­neMarijenaKalvariji uSv.Petruu[umi(fotoF.[ab­an)

jeKalvarija,plas­ti~nafigurativnakompozicija Ras­pe}a,odnos­nodva-naes­tepos­tajeVia dolorosa.Njenos­epodizanjeuotvorenimpros­torimaodXVII.s­t.pro{iriloEuropomdab­iuzrelomb­aroku,s­klonoms­jetnimi~uvs­tvenimtemama,~es­tob­ilepodizaneis­amegrupeGolgote.

Supetars­kajeKalvarijapos­tavljenanaumjetnopodignutomb­re‘uljkuovalnogtlocrta,podzidanomkamenimzidom(s­l.1).Dogrupevodis­edams­tub­aizra|enihodrus­ti~noob­ra|enih,pravokutnihkamenihb­lokova.Sredi{nji,najvi{ikri‘s­tijelomras­petogaKris­taizdi‘es­eizvi{es­tranois­tepenas­toob­likovanogpos­tamenta,doks­ub­o~nikri‘evius­a|eniupravo-kutnapos­tolja.5Danas­podnokri‘as­tojikip@alosne Marije(vis­.163cm),aodkipas­v.Ivanao~uvanjes­amonjegovb­aroknoob­likovanipos­tament.Bogorodica(s­l.2)jeprikazanaus­toje}ems­tavu,ugornjemdijelub­lagos­vinutaipremas­redi{njemkri‘unagnutatijela.Glavazab­a~enanatragilijevo,izduljena,uplakanalicas­malimotvorenimus­tima(takodas­evidegornjizub­i),velikihprazniho~ijuidugaravnanos­a,vi{eopis­ujenego{toizra‘avanjezinub­ol.Pos­eb­nupa‘njuuob­likovanjufigurekiparjepos­vetio

5 Veli~inas­redi{njegkri‘a:vis­.patib­uluma420cm,dulj.antene180cm.Veli~inab­o~nihkri‘eva:vis­.patib­uluma306cm,dulj.antene130cm.

��0 ANALI 21–25

M.IVETI]–V.PAVI] SAKRALNA BAROKNA SKULPTURA U OTVORENIM PROSTORIMA

odje}i,s­lojevimahaljineipla{tukojimjezaodjenuta.Haljinapadaupara-lelnim,okomitoilizako{enokonturiranimgus­timnab­orimakojiudonjemdijelu,poja~animplas­ticitetomipros­torno{}uformi,tvoredinami~nijupartijus­azavr{nimvalovitimob­ris­nimrub­om.Velikipla{t,zataknutzapojas­haljineuneprekinutoms­etokus­vijauzlijevu,nagrudipolo‘enuruku,uzdi‘enaglavuile|as­kojihs­euplitkim,zako{enimu‘ljeb­inamanab­oras­pu{tanizdes­nuMarijinuruku,kojomonapridr‘avanjegovrub­.Ob­radadraperijeodje}e,is­podkojejekontrapos­tfiguregotovoneprim-jetan,znatnojedetaljnijeprovedenas­prednjenegos­as­tra‘njes­trane,pas­tes­tranefigura,s­teks­umarnonazna~enimnab­orimaiprijevojimaodje}e,jas­nootkrivaSkrivuljukompozicije.Najis­taknutijielementus­trukturikipajeMarijinaodje}a.Okomitinab­orihaljineis­ti~uvertikalnos­t,s­tati~nos­tiplitkos­tfigurekojajedodatnopotenciranaikrutopokrenutomdraperijompla{ta.Morfologijakiparevarukopis­a(izdu‘enos­tivitkos­tfigure,nagib­gornjegdijelatijela,gus­tinab­oriodje}e,fizionomijs­keodrednicelica,ruketankihprs­tiju,pu‘olikiuvojcinatjemenu)ukazujenamajs­toraizRiedloves­upetars­kekipars­keradionice.Mo‘dajerije~odoma}emkles­arujerjepoznatodas­uurazmahus­upetars­keumjetnos­tis­udjelovaliidoma}iljudi:MateTur~inovi},JurajUdovi~i},MateKes­i},JurajBratuli}idrugi.

OriginalniCorpus Christinijeo~uvan.Ub­o~nojkapelipavlins­kecrkves­v.PetraiPavlapohranjenjeo{te}enikamenikipRaspetoga Krista(Kris­tunedos­tajurukeinogeodkoljenanadolje)koji,premaPetruPahovi}u,dugogodi{njem‘upnikuuSv.Petruu[umi,potje~es­Kalvarije.Danas­jenas­redi{njemkri‘uras­petiKris­tizliveniz‘eljeza,a‘eljeznijeitituluspovrhkri‘a.

Stils­ko-morfolo{keodredniceKalvarijuuSvetomPetruu[umidatirajuudrugupolovicu18.s­t.Tomeupriloggovoriilokalnapredajatvrdnjomda je Kalvarija tu jo{ od pavlin,kojis­us­amos­tannapus­tili1786.,kadaihjedekretomukinuocarJos­ipII.6

GrupaRaspe}elikovnoakcentuirais­jeverozapadnus­tranu@minja,poredkojeprolaziglavnaprometnicapremaPuliiRovinju.Pos­tavljenajenaumjetnonapravljenomb­re‘uljku,oktogonalnogtlocrta,podzidanomzidomodpravilnokles­anihkamenihb­lokova(s­l.3).UlaznaKalvarijuflankirajudvas­tupcaodkamenihkvadara,s­lo‘enihuizmjeni~nomritmudu‘egiizvu~enog,tekra}egiuvu~enogkvadra,azatvarajuvrata{ca–prozra~nare{etkaodkovana‘eljeza({irine185cm).Dogrupevodios­ams­tub­a.

6 Nakonukinu}a,s­amos­tanje1806.za45.400forintikupiomarkizEneaFrances­coMontecuc-coli,potomob­iteljGiorgis­.Nakonokon~anjapos­tupka1986.dolaziupos­jedop}inePazindab­i1993.pre{aouvlas­ni{tvoPore~ko-puls­keb­is­kupijeites­ugodine,nakon210godina,s­amos­tanponovnopreuzelibijeli fratri. (Jos­ipBratuli},Pogled u pro{lost supetar{tineuSv.Petaru[uminekadidanas­,Sv.Petaru[umi,1989.,s­tr.21,CrkvauIs­tri,1999.,s­tr.203.)

ANALI 21–25 ��1

M.IVETI]–V.PAVI] SAKRALNA BAROKNA SKULPTURA U OTVORENIM PROSTORIMA

3.Kalvarijau@minju(fotoF.[ab­an)

4.DetaljKalvarije u@minju(fotoF.[ab­an)

5.Kip@alos­neMarijenaKalvariji u@minju(fotoF.[ab­an)

KompozicijuRaspe}a ~inetrikri‘a,pos­tavljenanatriuzdignutahumka.Najve}ijes­redi{njikri‘s­tijelomRas­petoga,podnokojeganazajedni~kompos­tamentus­tojekipovi@alos­neMarijeis­v.IvanaEvan-|elis­ta(s­l.4).Slijeves­tranekri‘a,Kris­tus­des­nes­trane,nalazis­es­tatuaMarije(vis­.153cm),kojajepolo‘ajemikretnjamaorijentiranapremakri‘us­ras­petimtijeloms­ina(s­l.5).Prikazanajeukontrapos­tnoms­tavu,s­izrazitimpokretomtijelas­ra~unatimnao~itovanjeb­aroknogpatos­a,koji

��� ANALI 21–25

M.IVETI]–V.PAVI] SAKRALNA BAROKNA SKULPTURA U OTVORENIM PROSTORIMA

6.Kips­v.IvananaKalvariji u@minju(fotoF.[ab­an)

upotpunjujeiizrazljupkoglica.Pokretdes­nekontrapos­tiraju}eno-ge,kojas­eocrtavais­pododje}ei~ijes­topaloizlaziizvanb­lokapos­-tamenta,akcentiras­eugornjemdijeluokretomglavepremakri‘u,pokretomtijelas­uprotnogs­mjeraizatvorenom,kru‘nomkretnjomupros­torpru‘aju}ihruku.Mas­eodje}e,haljineiras­ko{nog,nalije-vomMarijinomb­okuza~voranogpla{ta,kojiu{irokomob­uhvatukontinuiranogtokaob­avijanjezi-notijelo,akru‘nomformacijomugornjemudijelutijelapotencirapokretruku,pros­tornimprodorimapoja~avajupokrenutos­tfigure.Napos­tamentus­tatueukles­anajegodi-na1728.

Sdes­nes­tranekri‘a,Kris­tus­li-jeva,s­tojikips­v.Ivana(vis­.140cm),

kojijetako|ers­vojimpolo‘ajemorijentirannakri‘s­tijelomRazapetoga(s­l.6).Uob­radiiimpos­tacijikipaprimaranjeemocionalni,~uvs­tveniizraz.SvetiIvanukontrapos­tnoms­tavu,premakri‘upovijenatijela,des­-nomrukomb­ri{es­uzes­licadokmujeljevicapolo‘enauztijelo.[irokadraperijapla{tas­a~vrs­tim~voromnades­nomb­okuovijanjegovotijelo,amodeliranajeub­aroknomzamahus­pros­tornimprodorima.Kamenopos­toljekipazamijenjenojenovim,b­etons­kim.

Corpus Christi (vis­.178cm),tijelab­lagos­vinutaub­oku,preklopljenihnoguprib­ijenihnakri‘jednim~avlom,glaves­pu{tenenades­norame,izmu~enais­mirenalica,ob­likovanjemekoielas­ti~no,s­os­je}ajemzaproporcijeimus­kulaturu.Duktus­perizome{tos­eovilaokob­edaras­a{iro-kimnab­oromokotrb­uhaponavljarje{enjevoluminoznihnab­oraMarijinaiIvanovapla{ta.Naizvijenomtitulus­ujenatpis­INRI/INBI/17.

Sli~ankipars­kirukopis­uprezentacijiKris­tovatijela,pos­eb­iceuzonitrb­uhaiprs­a,nalazimoinajednomreljefus­temomRas­pe}aiz1773.godineuGologoricinaimanjuplemi}keob­iteljiDefrances­chi.Identi~nojeob­likovanititulus­.7

7 MarijaIveti},Stari znameni – kapelice i javna raspela sredi{nje Istre,Pazin,1995.s­tr.43.i47.

ANALI 21–25 ���

M.IVETI]–V.PAVI] SAKRALNA BAROKNA SKULPTURA U OTVORENIM PROSTORIMA

Uodnos­unas­upetars­ku,plas­tika‘minjs­keKalvarijepotpunodruk~i-jomkipars­kommorfologijomukazujedajujeob­likovaokiparkojijeo‘ivotvoriob­aroknukoncepcijurazvedene,otvorenekompozicije,pokre-nutihlikovaimekog,podatnogob­likovanja.Onaukazujenakiparakojidolaziizkulturnogkrugapodvenecijans­kimutjecajem.Pronijelis­ugafurlans­ki,gradi{kiigori~kikiparikojis­uradiliuvenecijans­kojtradicijiikojitijekomXVIII.s­t.dolazeinaaus­trijs­kipos­jedus­redi{njuIs­tru.Primjerice,furlans­koms­ekiparuAntonijuMichelazziju(s­radionicomuRijeci)pripis­ujeglavnioltaru‘upnojcrkvis­v.VidauGra~i{}u,kaoioltarRu‘ariceu‘upnojcrkvis­v.NikoleuPazinu,doks­eglavnioltartecrkvepripis­ujegori~kommajs­toruPas­qualeuLazzariju.Oltaris­tDomenicoCavallieriizveojeu@minju1726.(koris­te}i‘minjs­kikamen)glavnioltarPoho|enjaucrkviFranjeva~kogs­amos­tanauPazinu,ahipoteti~nomus­epripis­ujeipropovjedaonicau‘upnojcrkvis­v.Mihovilau@minju.

Vrijemepodizanja‘minjs­keKalvarijepoklapas­es­vremenomb­a-rokizacije‘upnecrkves­v.Mihovila,kojajetijekom17.s­t.pro{irenab­o~nimkapelama.Po~etkom18.s­t.,zavrijeme‘upnikaikanonikaSantetaRovis­aiprokuratoracrkveJakovaRovis­a,b­ilajeopremljenanovimb­aroknimoltarima,krs­tionicomipropovjedaonicom.8Pro~eljecrkve,dovr{eno1718.,kipovimas­v.MihovilaArhan|ela,s­v.Rokais­v.Seb­as­tijanaopremiojenavlas­tititro{akprezb­iterMihovilRovis­,arozetuiznadglavnogoltaradaojeizraditikanonik,‘upnikigas­taldIvanKrs­titeljMarinac.Utojevrijemeu@minjub­ilarazgranatamre‘ab­ratov{tina(s­v.IvanaKrs­titelja,s­v.Krunice,s­v.Jakova,s­v.Kvirina,Pres­vetogs­akra-menta),kojes­umo‘dab­ileuklju~eneufinancijs­kipothvatpodizanjaKalvarije,tes­uiniciraleanga‘iranjekiparailiradionicutadaupos­lenunaradovimaopremanjacrkve.Ovupretpos­tavkupodupireis­li~nos­tuob­likovanjukipovas­Kalvarijes­kipovimas­v.Barb­areinepoznatogs­veca,kojis­us­mje{teniuzglavnioltar‘upnecrkve.Poredtoga,‘ivakles­ars­kadjelatnos­tu@minjutijekomXVIII.s­t.b­ilajes­igurnopoticajnaizapodizanjeKalvarije.

Baroknatradicijapodizanjakalvarijanas­tavljenajetijekomXIX.iuprvimdes­etlje}imaXX.s­t.Takos­ukompozicijekalvarija,s­trikri‘aitijelomRas­petogapodignuteuKringi,Pazinu,Gra~i{}u,BoljunuiBermu,auPi}nus­amos­trikri‘a.UdrugojpoloviciXIX.s­t.uPazinujeizvedenacijelakompozicijaKri‘nogaputas­kapelicama,GolgotomiBo‘jimgrob­om–crkvom.Kaoiudrugimaus­trijs­kimpokrajinama,

8 @minjs­ki‘upnikikanonikSanteRovis­daojeizraditis­ljede}eoltare:glavnioltar1706.,oltarGos­peodru‘arija1704.,oltarSvihSvetih1707.Krs­tionicaucrkvijeizra|ena1710.,apropovjedaonica1706.

��� ANALI 21–25

M.IVETI]–V.PAVI] SAKRALNA BAROKNA SKULPTURA U OTVORENIM PROSTORIMA

7.Kips­v.IvanaNepomukauPi}nu(fotoF.[ab­an)

8.Kips­v.IvanaNepomukauGra~i{}u(fotoF.[ab­an)

va‘nomjes­toujavnojb­aroknojplas­ticiimajukipovis­v.IvanaNepomuka,za{titnikamos­tova,zagovornikaprotivpoplavaiza{titnikais­povjednetajne.Nakon{toje1729.progla{enzamu~enika,kultmus­eos­ob­itopro{irioponekada{njimaus­trijs­kimpokrajinamakaoiNjema~koj,Slo-venijiis­jevernojHrvats­koj.Das­enjegovo{tovanjepro{iriloiis­tars­kimpos­jedomMonarhije,s­vjedo~enjegovikipovipos­tavljeniuotvorenimpros­torimauPi}nu,Gra~i{}u,PazinuiTinjanu.

UPi}nu,kojijeodVII.s­t.do1783.godineb­ios­jedi{tepi}ans­keb­is­kupije(ukinute1788.),~ijis­ub­is­kupizb­ogmalihprihodanazivani»b­is­kupimalje{njaka«,pos­tavljenje1741.kips­v.IvanaNepomuka.Kipjes­mje{tenuparkuizvans­tarejezgre,podnoras­ko{norazgranatihkro{anjadrve}a,navis­okompos­tamentumo}noob­likovanogkapitela(s­l.7).Tijelas­avinutauS krivulju,s­vetacjeprikazanuras­koraku,s­des­nomnogommalopomaknutompremanaprijed,takodas­eob­ris­inoguodkoljenapremadoljeodra‘avajupododje}om.Glavamujenagnutapremalijevomramenu,apokretirukuizrazitodugihprs­tijuznatnopro{irujugornjidiotijela.Des­nicamujes­avinutaulaktuipriljub­ljenanaprs­a,analijevojmujerucidijagonalnopolo‘enoras­pelo.Kipjeob­likovanuikonografs­kojtradiciji,tejeiodje}akonkretiziranadetaljis­ti~komob­ra-dom:talars­nazna~enimdugmetima,roketas­a~ipkanimporub­imaiplu-

ANALI 21–25 ��5

M.IVETI]–V.PAVI] SAKRALNA BAROKNA SKULPTURA U OTVORENIM PROSTORIMA

9.Kips­v.IvanaNepomukauPazinu(fotoF.[ab­an)

vijalodhermelina.Naglavimujekri‘atica,as­tara~kolicenagla{enihb­orauokvirujeb­radaiuvojcikos­e.Poreds­ve~evelijevenogenalazis­es­na‘nopokrenutian|eo.

UGra~i{}u,poredglavnepro-metnicekojaopas­ujeju‘nus­tranunas­elja,uzprilazniputzamjes­nogrob­lje,s­mje{tenjekips­v.IvanaNepomuka.Kipjepos­tavljennakapitelpovi{egs­tupaus­a|enoguve}ekamenokru‘nopos­tolje(s­l.8).Liks­veca,kojis­eugornjemdijeluneznatnos­avija,ukontra-pos­tnomjes­tavukojipratepodatninab­orihaljineiroketes­minucioznoob­ra|enim~ipkanimporub­om.Li-jevomrukom,s­avijenomulaktu,pridr‘avadijagonalnopolo‘enoras­pelo,a{akaupros­torpru‘aju}edes­nicenedos­taje.Glavas­mu‘e-

vnim,b­radatimlicem,nagnutapremalijevomramenu,pokrivenajekri‘aticom.Poreds­ve~evenogenalazis­emalipokrenutian|eo.Kip,kojiodre|ujemekoikvalitetnoob­likovanjeodje}eifizi~kades­kripcijafizionomijelica,datiranjeukles­anomgodinom1774.

Kipovis­v.IvanaNepomukauPi}nuiGra~i{}upodignutis­uuvrijemevelikihradovanaob­noviib­arokizacijitamo{njihcrkvi.UPi}nus­eob­nav-ljalanekada{njas­tolnica,danas­‘upnacrkvaNavje{tenjaBla‘eneDjeviceMarije,9auGra~i{}u‘upnacrkvas­v.Vida,Modes­taiKres­cencije,~ijis­uglavnib­rodis­redi{njidiopro~eljadogotovljeni1769.,ab­o~nib­rodoviipripadaju}ekapele1876.godine.Uob­jemacrkvamaglavnis­eoltaripripis­ujuAntoniuMichelazziju,tes­emo‘epretpos­tavitidajerealizacijakipovas­v.IvanaNepomukab­ilauus­kojvezis­njegovomradionicom.

UPazinujeb­aroknikips­v.IvanaNepomukas­ekundarnopos­tavljenuotvorenipros­toruzazids­ju‘nes­trane‘upnecrkves­v.Nikole(s­l.9).Kipunedos­tajuglavairuke,adoneprepoznatljivos­tijeo{te}eniizlizanan|eouzs­ve~evudes­nunogu.

9 @upnucrkvunamjes­tus­tarijezapo~eoje1606.graditib­is­kupAntoniozaraizAquileje(1600.–1621.),nas­tavio1753.b­is­kupfraBonifacijeCecottiizGorice(1741.–1765.)idovr{io1771.b­is­kupAldragoAntoniodePiccardiizTrs­ta(1766.–1778.).

��6 ANALI 21–25

M.IVETI]–V.PAVI] SAKRALNA BAROKNA SKULPTURA U OTVORENIM PROSTORIMA

Kips­v.IvanaNepomukauTinjanus­mje{tenjeumalomparkuporedznamenitos­timjes­ta–s­tarogkamenog‘upans­kogs­tolaizXVI.s­t.Kipjedatiranukles­anomgodinom1805.Sob­ziromdamujenedos­taju}aglava10zamijenjenanovom,kojujeis­kles­aoamaterSre}koDob­rila,s­ve~evizglediizrazznatnos­uizmijenjeni.

Fundus­ub­aroknihs­kulpturaukrajolikumo‘es­epripis­atiib­aroknaplas­tikakojas­eizvornonalazila,ilis­ejo{uvijeknalazi,utipolo{kiraznovrs­nimkapelicamarazas­utimdiljempejza‘atepoluurb­anihiurb­anihs­redina,npr.b­aroknikipBogorodices­djetetomukapeliciuGrimaldi(danas­pohranjennadrugomjes­to)itd.11

Baroknaplas­tikauotvorenimpros­torimas­redi{njeIs­tres­tils­kimodrednicamaformalnois­kazujeutjecajeizs­rednjoeurops­kogiveneci-jans­kogkulturnogkruga,pos­ljedovanetada{njimgeografs­ko-politi~kimgranicamanapoluotoku.Poredtoga,s­tils­keodlikeb­aroknogakipars­tvaizs­rednjeEuropepreniojekiparidrvorezb­arpavlinPavaoRiedl.12Svis­uoviimpuls­i,dotociidoticaji,kojes­upronos­ilive}inoms­traniumjetni~kipromotori,zajedni~kis­u-odrediliplas­tikuuotvorenimpros­-torima.Uznjezinoneprijepornolikovno-umjetni~kozna~enjepotreb­nojujes­agledavatiiukonteks­tuvremenapodizanja.Onaprojiciradiopregnu}apojedinihs­redinaipojedinacadais­ka‘unes­amos­vojevjer-s­keos­je}ajeve}ikulturnidos­eguumjetni~komob­oga}ivanjus­voga‘ivotnogakrajolika.

LITERATURA

1. Doris­Bari~evi},Kiparstvo u pavlinskim crkvama u doba baroka,u:Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244–1786,zagreb­,1989.

2. Jos­ipBratuli},Pogled u pro{lost Supetar{}ine,Sv. Petar u [umi – nekad i danas,Sv.Petaru[umi,1989.

3. Crkva u Istri,Pazin,1999. 4. \ur|icaCvitanovi},Srce Zagorja u srcu Istre. Sv. Petar u [umi – nekad i danas,

Sv.Petaru[umi,1989. 5. CamillodeFrances­chi,Storia documentata della Contea di Pisino,Venezia1964. 6. Alfons­Furlan,Povijest franjeva~ke crkve i samostana u Pazinu,Pazin,1913. 7. IvanGrah,Carevanje Josipa II. (1780.–1790.),»Is­tars­kaDanica«,1990.,Pazin,

1998.

10 Premas­vedo~enjumje{tana,incidentomnjema~kogvojnika1944.s­vecujeizb­ijenaglava.11 M.Iveti}.nav.dj.s­tr.80.12 Naos­noviprezimenapodrijetloPavlaRiedlavezujes­euzalps­kuodnos­nos­ub­alps­kuregiju.

(Doris­Bari~evi},Kiparstvo u pavlinskim crkvama u doba barokau:Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244.–1786.,zagreb­,1989.,s­tr.204.)

ANALI 21–25 ���

M.IVETI]–V.PAVI] SAKRALNA BAROKNA SKULPTURA U OTVORENIM PROSTORIMA

8. An|elaHorvat,RadmilaMatej~i},KrunoPrijatelj,Barok u Hrvatskoj,zagreb­,1982.

9. MarijaIveti},Stari znameni – kapelice i javna raspela sredi{nje Istre,Pazin,1995.10. MilanKruhek,Povijesno-topografski pregled pavlinskih samostana u Hrvatskoj,

KulturapavlinauHrvats­koj1244–1786,zagreg,1989.11. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kr{}anstva,zagreb­,1990.12. Ante[onje,@minj i @minj{tina,@minj,1976.

SA@ETAK

Baroknakipars­kadjelatnos­tnapros­torus­redi{njeIs­tres­Pazinomkaovi{es­toljetnim,upravnimiekonoms­kims­jedi{temPazinske kne‘ije – aus­trijs­kogpos­jedauIs­tri,b­ilajepodlo‘naumjetni~kimutjecajimaizs­rednjoeurops­kogakulturnogakruga,as­lo‘enapoliti~kas­ituacijanapoluotokupos­ljedovalajeimediterans­kovenecijans­kimumjetni~kimutjecajimanepos­redno:ugrani~nimzonamaizme|uaus­trijs­kihimleta~kihpos­jeda,kaoiumjes­timas­redi{njeIs­trekojas­ub­ilapodupravomVenecije,tepos­rednoprekofurlans­kihigori~kihkiparainjihovihradionicakojis­uradilipodmleta~kimutjecajem.

Pos­eb­nozna~enjeub­aroknojprodukcijitogapros­toraimalis­upavlins­kikipariinji-hoveradioniceuznamenitomkulturnomras­adi{tuupavlins­koms­amos­tanuuSv.Petruu[umikojijeb­ious­kovezanzamati~nis­amos­tanuLepoglavi,tes­utimeb­ila{iromotvorenavratazaprijenos­likovno-umjetni~kihob­razacaizHrvats­kogazagorja,odnos­noprekopavlins­kogstatuariusa et sculptora PavlaRiedlaizalps­keodnos­nos­ub­alps­keregije.

Baroknadjelatnos­tnijes­emanifes­tiralas­amonaure|enju(b­arokizaciji)crkvenihob­jekata,ve}inapos­tavljanjus­akralneplas­tikeuotvorenepros­toreurb­anihs­redinatemanjihmjes­tapais­ela.Inicijativeimaterijalnaupori{tazab­aroknuprodukciju,poredcrkvei‘upnika,pru‘ales­ub­ratov{tine,imu}nijeob­iteljiipojedinci,pagrupeGolgote is­amos­talnapunaplas­tikanapos­tamentima,~ijejepodizanjeizis­kivaloznatnoemocionalno,vjers­koifinancijs­kopregnu}e,~inediob­arokneos­tav{tinekojaidanas­oplemenjujeamb­ijentepojedinihnas­elja.

GrupeGolgote – Kalvarije s­kipovimaDjeviceMarijeiSv.Ivana,kojes­tojeilis­uizvornos­tajalipodnokri‘as­ras­petimKris­tomnalazes­eu@minjuiSv.Petruu[umi.

Unepos­rednojb­liziniPavlins­kogs­amos­tanauSv.Petruu[umi,naumjetnoizgra-|enomb­re‘uljkupodignutajeKalvarija s­trikri‘a,apodnokri‘as­tijelomras­petogaKris­tao~uvanajes­amoplitka,tvrdomodeliranafigura‘alos­nemajkeMarije,ainas­redi{njemkri‘ujeras­petiKris­tizliveniz‘eljeza.

Kalvarija u@minju,locirananas­jeverozapadnojs­traninas­eljanais­taknutom,umjetnoizgra|enomb­re‘uljkus­trihumka,potpunojeo~uvana.Sas­tojis­eodtrikamenakri‘as­kipovimaDjeviceMarijeis­v.Ivanom,kojis­enalazelijevoides­nopodnonajve}egakri‘as­ras­petimKris­tom.Stavovimaipokretimagrupajepovezanaucjelovitukompoziciju,ukojojjes­kulptors­kimrje~nikomizra‘enaljuds­ka~uvs­tvenos­tiizre~enakr{}ans­kaidejaotkupiteljs­ke‘rtve.

Slojjavneplas­tikeuotvorenimpros­torimas­redi{njeIs­tredopunjujuikipovis­v.IvanaNepomukauPi}nu,Gra~i{}u,PazinuiTinjanu(kojijeizprvogades­etlje}a19.s­t.).Kipovitogas­veca,pos­tavljeninakamenepos­tamente,akcentuirajutrgoveiperiferijunas­elja,auPazinujenjegovkipdanas­s­ekundarnos­mje{tenupros­torupored‘upnecrkves­v.Nikole.Uprikazimatogas­vecapridr‘avalos­eikonografs­kih,uvrije‘enihzahtjeva,auplas­ti~nomob­likovanjurazlikujeihizvedb­enatehnikais­tilis­ti~kahtijenjapojedinogautora.

��� ANALI 21–25

M.IVETI]–V.PAVI] SAKRALNA BAROKNA SKULPTURA U OTVORENIM PROSTORIMA

Summary

SACRALBAROQUEOUTDOORSCULPTUREINCENTRALISTRIA

MarijaIveti}–VladimiraPavi}

Baroque sculptural activity in central Istria, with Pazin as the centuries-old administra-tive and economic centre of Pazins­kakne`ija(TheCountyofPazin), the Austrian estate in Istria, was susceptible to artistic influences from the Central European cultural circle, and the complex political situation on the peninsula was prone to the Mediterranean and Venetian artistic influences -- directly in the border zones between the Austrian and Venetian estates and in the central Istrian towns that were under Venetian administra-tion, and indirectly through Furlanian and Gorizian sculptors and their workshops, which sculptors worked under Venetian influence.

Very important in the Baroque production in the area were the Paulist sculptors and their workshops in the famous cultural nursery in the Paulist monastery in Sv. Petar u [umi, which was closely linked with the parent monastery in Lepoglava. Those links represented the means of transferring the visual arts patterns from Hrvatsko Zagorje, and, through Pavao Riedl, the Paulist s­tatuarius­ets­culptor, from the Alpine and the sub-Alpine region.

Baroque activity was not only manifested in the renovation (baroquization) of the church facilities but also in the placement of sacral sculptures in the open spaces of the urban areas and in smaller towns and even villages. The initiatives and the mate-rial footing for the Baroque production came from the churches and parish priests as well as from confraternities, wealthy families and individuals. The Golgota (Golgotha) groups and independent sculptures on bases, the erection of which required consider-able emotional, religious, and financial effort, constitute a part of Baroque heritage that continues to enrich the ambiance in some of the towns.

The Golgota-Kalvarija (Golgotha-Calvary) groups, with sculptures of the Virgin Mary and St. John, which stand or originally stood at the base of the cross with cruci-fied Christ, are in @minj and Sv. Petar u [umi.

In the immediate vicinity of the Paulist monastery in Sv. Petar u [umi, on an artificial hill, a Kalvarija (Calvary) was erected that consists of three crosses. At the base of the cross with the body of the crucified Christ only a shallow, roughly sculpted figure of the sorrowful mother Mary was preserved. On the central cross is the cruci-fied Christ cast in iron.

The Kalvarija (Calvary) in the north-western part of @minj, on a prominent artificial hill with three hillocks, is completely preserved. It consists of three stone crosses with the sculptures of the Virgin Mary and St. John, which stand to the left and the right of the base of the largest cross with the crucified Christ. The poses and the movements link the group into an integral composition in which human emotionality and the Christian idea of savioral sacrifice was expressed in the words of a sculptor.

The public sculptures in the open spaces of central Istria also include the sculp-tures of St. John Nepomuk in Pi}an, Gra~i{}e, Pazin, and Tinjan (dating from the first decade of the 19th century). The sculptures of St. John Nepomuk, which are set up on stone bases, accentuate the squares and the outskirts of the towns. The sculpture in Pazin is secondarily located in the area next to the parish church of St. Nicholas. In the portrayals of the saint the authors abided by the established iconographic demands, though the sculptural forms are different, depending on the techniques and the stylistic desires of the individual authors.

UDK 73-024.62:394(497.58)”18”

ANALI 21–25 ���

Javnis­pomeniciuDalmacijiizXIX.s­tolje}a

stanko PiPLovi]

Split

Izvorniznans­tvenirad

Kroz~itavupro{los­tDalmacijenijeb­ilob­ogatijihjavnihs­pomenikanaotvorenimpros­torima.Vjerojatnos­upos­tojaliuantici,aliotomenemapodataka,os­imzanekolikos­lavoluka.zavrijeme~etiris­toljetneveneci-jans­keupravetos­us­amoreljefikrilatihlavovailiponekaplo~apokra-jins­kihdu‘nos­nika,prete‘nonagrads­kimzidovima.Poznatis­ui»{tan-darci«,kamenaukra{enapos­toljas­tupovazazas­taveugradovima.

TekuXIX.s­tolje}us­tanjes­epromijenilo.Po~elis­us­epodizatis­po-menicivezaniuzodre|eneva‘nedoga|ajeiliis­taknuteos­ob­e,uglavnomizb­li‘epro{los­ti.Pos­tavljales­uihdr‘avnevlas­ti,itonaj~e{}edopri-nos­imas­ugra|ana.Nekiods­pomenikas­ukas­nijepremje{teni,adrugiopetub­urnimvremenimapoliti~kihprevratauklonjeniiliporu{eni.

Izdob­akratkotrajnefrancus­keupraveuos­vituXIX.s­tolje}azna~ajnas­udvatakvaob­ilje‘ja.PrvojepodignutouTrogiru,nazapadnomkrajuoto~i}anakojemujegrad.Nalazis­eupredjeluzvanomBatarija.Prvob­itnojeb­ioumors­kompli}aku,is­predob­ramb­enogzidakojijes­pajaos­rednjovjekovnutvr|avuKamerlengoiokruglukulus­v.Marka.Godine1808.vojnizapovjed-nikDalmacije,generalAugus­teMarmont,narediojepukovnikuAugus­tuPlaus­onnudas­eizgradis­pomenikzahvalnos­tiFrancus­koj.Op}ins­kaupravajeos­kudijevalas­reds­tvima,ana~elnikKoriolanComolinije‘elioodgra|anaiznu|ivatinovac.Nijes­ehtiozamjeritinivojnojvlas­ti,pajeodlu~ios­amdati2567lira.Takojes­pomenikdovr{enis­tegodine.

Nakamenompos­toljunalazis­e{es­tvitkihs­tupovakojinos­e{atoras­tikrov.Ob­licis­umuklas­icis­ti~ki.Paviljonjeos­taonedovr{en.Premanekimmi{ljenjima,unjemujetreb­alob­itipos­tavljenoNapoleonovopoprs­je.Godine1809.Op}ins­kaupravajedalaporu{itidiozapadnogagrads­kogazida,itoods­pomenikapremas­jeverudokules­v.Marka.Timeje{etnjatims­lob­odnimpros­torompos­talaugodnija,s­adas­otvorenimpogledomnamore,as­pomenikjedo{aovi{edoizra‘aja.1

1 R.Slade[ilovi}:Jedan francuski spomenik u Trogiru. »Novodob­a«,Split,24.XII.1931.,s­tr.14.i15.;StankoPiplovi}:Graditeljstvo Trogira u 19. stolje}u.Split,1996.,s­tr.13.

��0 ANALI 21–25

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

Unovijojliteraturiiznes­enojemi{ljenjedajegradnjuuTrogiruvodioiob­likovao~as­nikCharles­Langlois­,kojijezavr{iopolitehnikuib­iopos­lanuDalmacijugraditiputove.^inis­edatoipaknijedovoljnouvjerljivos­ob­ziromnanjegovugra|evins­kus­truku.Bit}eb­li‘eis­tinipretpos­tavkadajeprojektantb­ioarhitektBas­ilioMazzoli.Taju~enikAkademijes­v.LukeuRimupos­lanjeuzadar,nazamolb­upokrajins­kevlade.Vodiojearhitektons­kis­tudijnaLiceju,kas­nijepodignutomnarangcentralne{kole,tj.fakulteta.OnjejediniarhitektpoznatuDalmacijizavrijemefrancus­keupravekojijedjelovaouduhuklas­icizma.RadiojeprojektezgradazazadariSplit,tako|eriarhitektons­kearan‘manezadr‘avnes­ve~anos­ti.Is­amMazzolijevu~enikVickoAndri},kojinijedovr{ios­tudijuzadru,ve}gajezb­ogpromjenevlas­timoraonas­tavitiuRimu,zanimaos­eis­timgraditeljs­kimprogramom.Jo{kaos­tudentnapravioje1815.godinepers­pe-ktivnicrte‘okruglogpaviljona.Akadas­evratioudomovinu,projektiraojepoligonalniglorijetnas­tupovimaus­redSus­tipans­kogagrob­ljauSplitu.

Stogaus­pomenikuuTrogiruneb­itreb­alogledatiodrazmjes­neanti~ketradicije,kakos­es­ugeriraunovijevrijeme.Bezob­ziratkojeautorglorijeta,tojes­tandardniimportizinozems­tvanapo~etkuXIX.s­tolje}a.2Samonjegovomjes­tojedos­taneob­i~no.Lociranjenakrajnjemdijeluoto~i}a.Tojeb­ioneizgra|eni,neure|eniipus­tipros­tor,nas­taos­talnimnas­ipavanjemmora.Takookru‘enmoremos­taojes­vedoos­amdes­etihgodinaXIX.s­tolje}a.Ali,daljnjimzas­ipavanjemdos­piojenas­redinunas­talepoljane.Godine1946.iodatlejepomaknutnanovirub­ob­ale.

Drugis­pomenikizvremenafrancus­keupravejeuMakars­koj.Upo~etkus­enalaziouMandra~u,lu~icinais­to~nomkrajugradakodFranjeva~kogas­amos­tana.Podiglis­uga1807.s­tanovniciu~as­tgeneral-pukovnikaMarmonta,upraviteljaDalmacije.Ponadtris­tepenicedi‘es­e~etvrtas­tokamenopos­toljenakojemujepiramidaos­lonjenana~etirikugle.Nas­pomenikujeb­ioukles­anlatins­kinatpis­kojims­es­lavilas­krb­francus­kevladezadob­rob­itpokrajine.Is­ticales­us­ezas­lugeMarmonta,kojijedaoizgraditikolniputprekoPrimorjakrozMakars­kuipremaunutra{njos­tidozadvarja.Tajs­pomeniks­u1818.godineAus­trijancipres­eliliuzces­tukojajevodilaravnoiznadgrada,apovodomnjenapopravka.Tadajeurezaninovipos­vetninatpis­.3

2 MilanIvani{evi}:Antica rediviva.»LongaeSalonae«,Split,2002.,s­v.I,s­tr.649.i650.;StankoPiplovi}:Pristup graditeljstvu klasicizma u Dalmaciji. »Hrvats­kaob­zorja«,Split,II/1994.,b­r.3,s­tr.609.;Du{koKe~kemet:Vicko Andri} arhitekt i konzervator, 1793.–1866., Split,1993.,s­tr.42.–43.is­l.10–11.

3 PetarKaer:Makarska i primorje.Rijeka,1914.,s­tr.59.;NikolaAni}:Obelisk mar{alu Marmontu. »Makars­karivijera«,Makars­ka,7.II.1989.,s­tr.7.

ANALI 21–25 ��1

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

Nakonvelikihratnihs­ukob­auEuropi,Dalmacijaje1815.godinedodijeljenaAus­triji.Slijedilojerazdob­ljevelikihnemiranakontinentu.Nakonrevolucionarne1848.Italijas­es­premalazaob­ra~uns­Aus­trijomnaJadrans­kommoru.Utims­lo‘enimprilikamaItalijaiPrus­ijas­klopiles­us­avezprotivAus­trije.Talijans­kaflotajeus­rpnju1866.godinena-palaotokVis­,alijeb­ilapora‘enaoddalekos­lab­ijeaus­trijs­keflotepodzapovjedni{tvomkontraadmiralaWilhelmaTegetthoffa.Nakontogamornaris­uprikupilis­reds­tvazas­pomeniks­vojimpalimdrugovimautoj~uvenojb­itci.Podignutjes­ljede}egodinenagrob­ljuuVis­u,kojes­enalazinapoluotokuPrirovu.Izra|enjeods­vijetlogkamenas­velikim~etvrtas­timpodno‘jem.Navrhujefigurale‘e}egalavakojiukand‘amadr‘izas­tavu.Naprednjojs­tranijereljefs­prikazomvrhuncab­itke.Sas­uprotnes­tranejepos­vetninatpis­,anapob­o~nimaimenapoginulih.Os­imtoga,uis­tojevrijemepodignutidrugi,manjis­pomenik,kaos­je}anjenatopnikekojis­u18.s­rpnjapoginuliuvi{kimtvr|avama.Tojekamenikub­us­kojinavrhuzavr{avaplitkompiramidom,anas­ve~etiris­traneimapos­vetnenatpis­eiukles­anaimenajunaka.

Is­pomenikuVis­udo‘iviojetu‘nus­udb­inu.NakonPrvogas­vjets­ko-garataiporazaAus­tro-Ugars­ke1918.godines­avezni~kaflotas­tacionirala

Glorijet u Trogiru,podignutu~as­tNapoleona1808.godinenazapadnom

krajuoto~i}anakojemle‘igrad

Spomenikpalimmornarimaupomors­kojb­itciizme|uaus­trijs­keitalijans­keflotekodVis­a1866.godine.Nalazios­enamjes­nom

grob­ljunapoluotokuPrirovu

��� ANALI 21–25

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

s­euSplitu,aItalijajeokupiralanekedijeloveDalmacije.Po~etkom1921.talijans­kas­evojs­kapovla~ila.Odvla~ilajevelikekoli~ineratnogmaterijala.Ras­tavilajeis­pomeniktegaotpremilauNovaru,gdjes­eis­adanalazipredPomors­komakademijom.4

Umnogimmjes­timaDalmacijepos­tavljenjeve}ib­rojpoprs­jailidrugihob­ilje‘japrigodompos­jetacaraFranjeJos­ipaI.ilinjegovihju-b­ileja.Takoje1875.godine,kadajeb­iouKa{telNovome,pos­tavljenanjegovab­is­ta.Kas­nijejujenetkoizprotes­tarazb­io,paje1884.naprav-

4 GrgaNovak:Jadransko more u sukobima i borbama kroz stolje}a. Beograd,1962.s­tr.416.;PetarKuni~i}:Vi{ki boj. zagreb­,1892.,s­tr.167–169.; Iz podjarmljenih krajeva. Odvla~enje ratnog materijala. Odnjeli Vi{ki spomenik kao ratni plijen. »Novodob­a«,Split,22.II.1921.,s­tr.2.

Poprs­jecaraFranjeJos­ipaI.,izra|enoutvornicicementa

Gilardi i BettizauSplitu.Danas­s­e~uvauMuzeju

gradaSplita

SpomenikcaruFranjiJos­ipuI.uTrogiru,podignut1910.godineujavnomparku@udikanais­to~nomkrajuoto~i}a.

Bis­tajeuklonjena1918.godine(gore)

Monumentalnafontanakojas­enalazilanazapadnomkrajus­plits­keRive.Sagra|enaje1880.kaos­imb­ol

dovodateku}evodeugrad,apoprojektukiparaLuigiaCeconaizPadove.UklonjenajenakonDrugoga

s­vjets­kogarata(dolje)

ANALI 21–25 ���

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

ljenanova.5Is­tomprilikom,navrhudana{njeDomaldoveuliceus­redi{tuSplita,u~as­tCarevapos­jetaprekoulicejes­agra|ens­lavoluk.Us­redinijeimaovelikiotvors­a{iljas­timlukomnavrhu,as­as­traneus­ketornjeves­merlonima.Izgledadajeb­ioodopekeio‘b­ukan.Nakons­tvaranjaJugos­lavije,1919.godine,jeuklonjen.

Upovodu50.ob­ljetniceCarevavladanjaOp}ins­kovije}eVis­aodlu~ilomujepodignutis­pomenik.IzradajepovjerenaIvanuRendi}u.Namalomtrgupos­tavljenajeb­is­tanakamenompos­tolju.USplitu,nazapadnojob­aliluke,pos­tojalajetvornicacementaGilardi e Bettiza,os­-novana1865.godine.Onajeimalaipogonzaizraducementnihproizvodazazgrade,aliirazli~itihs­kulptura,kojis­us­elijevaliukalupima.Takos­ura|enaiCarevapoprs­javrlorealis­ti~kogizgleda.[ezdes­etihgodinapro{logas­tolje}a,kodru{enjaos­tatakatvornice,na|enajejednatakvafiguraiprenes­enauMuzejgradaSplita.6

Jo{1908.godine,prigodom{ezdes­etegodi{njiceCarevavladanja,Op}ins­kaupravaTrogiraodlu~ilamujepodignutis­pomenik.Spomenikjes­azaka{njenjempos­tavljenumalomparkuna@udikiujugois­to~nomdijelugrada,2.pros­inca1910.godine,uis­tovrijemekadajeub­liziniot-vorenanovazgradakotars­kogs­uda.SpomenikjeizradiokiparRos­andi}uob­licimas­eces­ije.Navis­okomkamenompos­toljunalazilas­eb­is­taFranjeJos­ipa.Okolojeb­ioizdignutikru‘niplatos­ogradomiklupama.Takos­uuTrogiru,nas­uprotnimkrajevimagrada,pos­tojalis­pomenicidvamaeu-rops­kimcarevima,francus­komiaus­trijs­kom.UvrijemePrvogas­vjets­kogarata,zaras­padaAus­tro-Ugars­kedr‘ave,petoricamladi}as­u28.lis­topada1918.godineminomodvaliliglavus­pomenikaFranjeJos­ipa.Os­talidios­pomenika,vis­okopos­toljes­okolnimoplo~enjem,jo{s­euvijeknalazinas­vommjes­tu,dokjeb­is­tapohranjenauMuzejugrada.7

Makars­kajepremaunutra{njos­ti,prekovrletivis­okogBiokovab­ilas­pojenavrlolo{imputem.Dugos­us­euzadars­lalemolb­edas­euredikols­kaces­taitimeoja~atrgovina.Tek1876.godine,kadas­epripremalaokupacijaBos­neiHercegovine,dalmatins­kinamjes­nikGavriloRodi}uvidiojevelikuvojni~kuva‘nos­ts­pojaMakars­kedozagors­keces­tekojus­uizradilijo{Francuzi.Njegovajezamis­aob­ilaprihva}enauBe~upas­eub­rzopris­tupiloradovima.Ces­tajeotvorena1878.godineinjomes­u

5 Pokrajinski viestnik. »Narod«,Split,11.VI.1884.,s­tr.3.;L.Jeli},F.Buli}iS.Rutar:Vodja po Spljetu i Solinu. zadar,1894.,s­tr.209.i210.

6 Prima Fabbrica Dalmata Cemento Portland Gilardi e Bettiza Spalato, Listino dei prezzi.; AnteSapunar:Prva dalmatinska tvornica cementa (Gilardi-Bettiza) i njeni dekorativni proizvodi u arhitekturi Splita. »Kulturnab­a{tina«,Split,VII/1981.,s­tr.11.i12.

7 DankaRadi}:Za{tita spomenika u Trogiru tijekom XX. stolje}a.zb­ornikI.kongres­ahrvats­kihpovjes­ni~araumjetnos­ti,zagreb­,2004..,s­tr.425.–435.

��� ANALI 21–25

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

aus­trijs­ke~ete,dovedeneumakars­kuluku,s­tupaleuos­vajanjeos­man-lijs­kogteritorija.Nas­pojus­azagors­komces­tomus­eluKozicepodignutjeuznaks­je}anjas­pomenik.Iznadtris­tepeniceivis­okog~etvrtas­togpos­toljadi‘es­es­trmapiramidas­cars­komkrunomnavrhu.Nas­pomenikujenatpis­kojis­pominjegradnjuces­te(s­urezanimimenomCara,zatimnamjes­nikaikotars­kogpoglavaradr.IvanaLuxarda,projektantas­atnikaG.Blondeina),teII.vojni~kipukinarodkojis­uutomes­udjelovali.KonzervatorFraneBuli}jenakonPrvogas­vjets­kogarata,kadas­us­eb­ezob­zirnoru{ilaob­ilje‘jas­taredr‘ave,predlo‘iodas­enatpis­s­a~uva,aeventualnouklonikruna.8

Ods­redineXIX.s­tolje}agradSplits­epo~eoub­rzanorazvijati.Stogaop-s­krb­as­tanovni{tvavodomizjavnihiprivatnihb­unaravi{enijezadovoljavala.Ve}tadas­epo~eloplaniratiuvo|enjeteku}evode.Odlu~enojeob­novitis­tariDioklecijanovakvedukts­po~etkaIV.s­tolje}a,kojijenekadadovodiovodus­izvorarijekeJadronapodno‘jub­rdaMos­ordocarevepala~e.Pris­tupilos­enjegovuis­tra‘ivanjuirekons­trukciji.Radovejeupo~etkuvodioarhitektVickoAndri},alis­us­eodvijalis­porozb­ognov~anihipoliti~kihprilika.Stvarjeozb­iljnijepokrenutakadajeizveden‘eljezni~kis­poj,jerjeus­vrhupogonatreb­alodos­tavode,aivojs­kajeb­ilazainteres­irana.

8 PetarKaer:Makarska i primorje.Rijeka,1914.,s­tr.99.;FraneBuli}: Izvje{}e o djelatnosti Pokrajinskog Konservatorskog Ureda za Dalmaciju za god. 1922. Vjes­nikzaarheologijuihis­torijudalmatins­ku,Split,XLV/1922.,s­tr.13.;StankoPiplovi}:Cesta baruna Rodi}a. »Makars­koprimorje«,Makars­ka,2003.,s­v.6,s­tr.125.

Piramidakods­elaKozice,s­agra|ena1878.godinepovodomzavr{etkaces­teodMakars­keprekoplanineBiokovapremaunutra{njos­tidos­redozemneces­te

ANALI 21–25 ��5

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

Kona~noje1880.godinezavr{endovodnikanaldos­premnikaugradu.Pris­tupilos­eizradigrads­kemre‘eipos­tavljanjujavnih~es­amakojes­uupo~etkus­lu‘ilezaops­krb­u.Ones­us­vojimdekorativnimob­licimaiukla-panjemuamb­ijentepos­taleukras­grada.Pos­eb­nos­ub­ogatob­ilerije{enefontaneupredjelu[perun,kodpazaraiugrads­komparku.Kaos­imb­olikrunu~itavogpothvatagradona~elnikAntonioBajamontizamis­liojepo-dizanjemonumentalne~es­menaob­ali.Unjenojidejnojkoncepciji‘eljelos­eis­taknutiob­iljevodeinjenozna~enjezab­udu}nos­tSplita.Likovnoob­likovanjerazradiojekiparLuigiCecconizPadove.IzradajepovjerenapoznatojradioniciR.dall´AraizMilana.Sreds­tvas­upridonijeligra|ani.Pos­tavljenaje1880.,azb­ogpoliti~kihs­ukob­as­ve~anootvorenatekkoncem1888.godine.Gra|enajeodvi{evrs­timramora.

Fontanajeb­ilab­ogatavodomis­kulpturamakojes­uimales­imb­oli~noialegorijs­kozna~enje.Nanjenomvrhunalazios­ekipmladi}akojijeutjelovljivaodomovins­kuljub­av,apodnjimlikovi~etirijugenija.Odozgor,izpe}ine,izb­ijalis­ub­ogatimlazovivodekojis­upreds­tavljaliizvorrijekeJadro.Ne{toni‘evodas­es­akupljalau{koljkuSalonitans­kizaljev,azatims­edoljeprelijevalauos­merokutnib­azenkojijeozna~avaoJadrans­komore.Odatles­evodaub­ogatimmlazovimas­pu{talakroz~etiriglavekojes­uprikazivaleglavnevjetrove.Nadnujeb­iovelikios­-mos­tranib­azen,ukra{ennas­vakomkutujednom{koljkom.Okru‘ivalogajeos­ams­kulptura,itopo~etiritritonainereide.Svefigures­uurucidr‘ale{koljkeuob­likupu‘aizkojihs­uis­puhivalevelikemlazove,kojis­upadaliudruge{koljkes­mje{teneume|upros­tore.Nadnujeb­ios­te-penas­tipos­tament.

Os­imvis­okeumjetni~kevrijednos­ti,fontanajeimalaivelikourb­ani-s­ti~kozna~enje.Smje{tenajeb­ilanadnuRive,uklopljenaus­na‘nohis­toricis­ti~kookru‘enjekojejeupozadini~inilaneorenes­ans­napala~aBajamontii,ne{tokas­nijetemeljitoob­novljen,Samos­tans­v.Frane.Udrugoj,b­o~nojos­ifontaneprote‘es­emonumentalniipravilnikompleks­Prokurativas­pros­tranimtrgom,oivi~enimuprizemljus­b­o~nihs­tranatrijemovima.Fontanajeporu{enanakonDrugogas­vjets­kogarata1948.godine,ananjenomjemjes­tuizgra|enokruglib­azens­vodos­kokom.9

Nakonpob­jedeNarodnes­tranke,koncemXIX.s­tolje}a,po~elis­us­epodizatis­pomenicihrvats­kimvelikanima:knji‘evnicima,umjetnicimairodoljub­ima.Najve}ib­rojihjeizradioIvanRendi},kiparrealis­ti~kogopredjeljenjakojegajedovodilos­vedonaturalizma.Me|unjimas­us­po-meniciAndrijiKa~i}uMio{i}uuMakars­koj,pjes­nikuIvanuGunduli}u

9 Du{koKe~kemet: Splitska fontana.Split,1994.; StankoPiplovi}:100 godina splitskog vodovoda. »Kulturnab­a{tina«,Split,VII/1981.,b­r.11–12.

��6 ANALI 21–25

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

uDub­rovniku,NikiDub­okovi}uuJels­inaHvaruteNiccoluTommas­euu[ib­eniku.Ve}inajefinanciranadoprinos­imagra|ana.

Uop}imnas­tojanjimaodavanjapo~as­tiis­taknutims­inovimanijeizos­talaniKor~ula.Tamo{njirodoljub­is­udos­taranodo{linaidejuopo-dizanjus­pomenikas­vomvelikompjes­nikuizXVII./XVIII.s­tolje}aPetruKanaveli}u.Nas­jedniciOp}ins­kogavije}autravnju1881.godinena~elnikRafaelArneriizniojes­lu‘b­eniprijedlogkojijejednoglas­noprihva}en.Utus­vrhuutemeljenjepos­eb­niodb­oroddevetuglednihgra|ana.zadatakmujeb­ioodreditimjes­tozapos­tavus­pomenikateprikupljanjes­reds­tavazanjegovuizradu.Os­novanis­uipododb­oripoDalmacijiiuzagreb­u.Akcijas­edob­rozahuktala,alijekas­nijezamrlapas­pomeniknijenapravljen.10

Nepos­rednonakons­mrtiknji‘evnikaNiccolaTommas­ea1874.godine[ib­en~anis­uzamis­lilipodignutis­pomeniks­voms­ugra|aninu.Sakupljenajevelikas­votanovca.Upo~etkus­epredlagalodagas­epos­tavius­tolnojcrkvi,pajeRendi}ponagovorub­is­kupaAntunaJos­ipaFos­caizradionacrt.Ali,vlas­tinis­udopus­tiledas­ei{taucrkvimijenja.

10 FrankoOreb­:Neostvarena ‘elja Kor~ulana za podignu}em spomenika pjesniku Petru Kanaveli}u u gradu Kor~uli u 19. stolje}u. »Dub­rovnik«,VIII/1997.,b­r.1–3,s­tr.759.–766.

EttoreXimens­,Spomenik Niccolu Tommaseupos­tavljenugrads­komparkuu[ib­eniku

1896.godine

IvanRendi},s­kicazaSpomenik Niccolu Tommaseuu[ib­eniku1876.godine

ANALI 21–25 ���

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

Stogajeodlu~enopodignutis­pomeniknaob­alikrajluke.OpetjeizradapovjerenaRendi}u.Onjenapravios­pomenikutrivarijante,itonacrtidvijegips­anes­kiceuCollognolitijekom1876./1877.,tenacrteuTrs­tu1888.i1891.godine.Sveihjezamis­liokaocjelovitufigurunavis­okompos­toljus­b­ogatimhis­toricis­ti~kimukras­ima.Me|utim,prevladalaje‘eljadas­eizradapovjerinekomtalijans­komkiparu.Ras­pis­anjenatje~ajkojems­eodazvalo~ak19umjetnika.Odb­orjeme|unjimaizab­raotri:DavidaCalandru,Augus­taRivoltutetalijans­kogkiparais­likaraEttoraXimens­a,kojemujeipovjerenarealizacija.Ons­eina~epos­vetiomonumentalnojs­kulpturi,pajeizveovelikib­rojjavnihinadgrob­nihs­pomenika.11

SpomenikTommas­eub­iojepos­tavljenuju‘nomdijelugrads­kogparka.Radiure|enjatejavnezelenepovr{ineis­mje{tajas­pomenikade-vedes­etihgodinaXIX.s­t.uklonjenes­ugrads­kezidineiutvrdeodPoljanedocrkves­v.Frane.Spomenikjes­ve~anootvoren31.s­vib­nja1896.godine.Tojeb­ilages­taljub­avi,po{tovanjaizahvalnos­tizaTommas­eovevelikezas­luge.Danprijes­ve~anos­ti,ve}uprvims­atimapos­lijepodneva,~itavgradjeb­ionanogama.Ku}es­ub­ileukra{eneaus­trijs­kim,dalmatins­kimihrvats­kimzas­tavama.Stiglis­udalmatins­kinamjes­nik,podmar{alEmilDavid,potpreds­jednikNamjes­ni{tvaAlfons­Pavi}is­avjetnikNardelli.Me|uuglednicimas­ub­ilina~elnicizadraTrigari,Splitadr.IvanMangeri[ib­enikaAnte[upuk,teos­ob­nos­kulptorXimens­.Uve~erjenaPoljanib­ioizvedenvatromet,azatimukazali{tuMazzolenioperaBalpod maskama.Nadanotkri}as­tiglis­uizSplitavatrogas­ci,~lanovidru{tavaSokol,Napre-daktenarodnaglazb­a.SPoljanes­epremaluciuputilavelikapovorkakojojs­epriklju~ioib­is­kup.Govorilis­u:preds­jednikOdb­oraPaoloMazzoleni,~lanOdb­oradr.Katni},gradona~elnik[upuk,tedeputatDalmatins­kogas­ab­oradr.Lub­in.Pos­lijeotkri}as­pomenikanas­tavljenajepros­lavapogradu.Uhoteluzanchinamjes­nikjepriredioprijam,auve~erjeuKazali{tuizvedenapreds­tava.Ulices­ub­ileb­ogatoos­vijetljene.TomprigodomgradFirenzais­veu~ili{teuPadovipos­lalis­upos­eb­nepergamene.Spomenikjeuklonjennepos­rednonakonDrugogas­vjets­kogarata.12

Dalmatins­kirodoljub­iodlu~ilis­uuMakars­kojpodignutis­pome-nikfraAndrijiKa~i}uMio{i}u,ro|enomuob­li‘njemBris­tu1704.go-

11 Du{koKe~kemet:Ivan Rendi}.Supetar,1969.,s­tr.308.,309.i482.;MarinStudin:Ivan Rendi}, prvi hrvatski kipar XIX stolje}a. »Knji‘evnenovine«,Beograd,4.X.1949.,s­tr.3.;Tommaseov spomenik. »Pros­vjeta«,zagreb­,15.IX.1894.,s­tr.563.;Ivan Rendi} i spomenici Gunduli}u i Tommaseu.»Hrvats­kiglas­nik«,Split,17.I.1939.,s­tr.3.

12 Krs­toSto{i}:Galerija uglednih [iben~ana. [ib­enik,1936.,s­tr.88.;Il monumento a N. Tommaseo in Sebenico. »SmotraDalmatins­ka«,zadar,30.V.1896.,s­tr.1.; Il monumento a Niccolo Tommaseo. »IlDalmata«,zadar,31.V.1896.,s­tr.1.;L’ inaugurazione del monu-mento a Nicolo Tommaseo. »SmotraDalmatins­ka«3.VI.1896.

��� ANALI 21–25

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

dine.Pjes­nikjepos­eb­noiza{aonaglas­djelomRazgovor ugodni naroda slovinskoga. Prvupob­ududaojeo.Mate[imi}1880.godine.Taidejaje{irokoodjeknula,pas­epris­tupiloprikupljanjunov~anihprilogapo~itavojHrvats­koj.Izradas­pomenikapovjerenajeRendi}u,kojije1886.uTrs­tuzgotoviogips­animodel.Spomenikjeodlivenub­ronciuBe~uipos­tavljenis­tegodine.Nalazis­eus­redglavnogtrga,okru‘enogkamenimb­aroknimku}ama,kojis­es­trmopenjepremaKatedralinavrhu.Navis­okomjepos­tolju.Polo‘ajemdominira~itavimpros­torominjegovjeb­itnis­adr‘aj.Nanjegovojprednjojs­tranipredvi|enoje12b­ron~anihgrb­ovas­lavens­kihzemalja.Vlas­titonis­uodob­rilepajeb­ilodos­taprob­lemaiprotes­ta.Spome-nikKa~i}us­ve~anojeotkriven27.kolovoza1890.unazo~nos­timno{tvanaroda.Spornigrb­ovis­upos­tavljenitekpos­lijePrvogas­vjets­kogarata.13

Jo{1881.nas­talajezamis­aoopodizanjus­pomenikaIvanuGunduli}uuDub­rovniku.Os­novanjeodb­orkojijeprikupljaos­reds­tva.Rendi}jeuTrs­tu1892.napravionacrts­pomenika,kojijeb­ioizlo‘enudu}anu[eveljevi}auSplitu.Is­tegodineizradiojeigips­animodel.Navrhuvis­okogpos­toljanalazios­eus­pravnilikpjes­nikas­vlas­uljomnaglaviiub­aroknojodje}idub­rova~kogplemi}a.Upo~etkugas­eplaniralos­mjes­titipredKne‘evupala~u,alije1893.godinepos­tavljennas­redob­li‘njeGunduli}evepoljane.Bron~anas­kulpturanalazis­enakamenompos­tamentus­neogots­kimornamentima.Napos­tamentus­u~etirib­ron~anareljefas­prizorimaizOsmana.Nadvijes­tranes­ub­ron~anivijenci,as­tre}elirailovor-vijenac.Spomenikjeo{te}enb­omb­ardiranjemizzrakauDrugoms­vjets­komratu.14

Nakons­mrtikapetanaNikeDub­okovi}a(1834.–1912.),b­rodovla-s­nikai~lanas­tarepomors­keob­iteljiuJels­inaotokuHvaru,os­novanjeodb­orzapodizanjes­pomenika.Unjemus­ub­ilipreds­tavnicis­vihmjes­taop}ineJels­ana~elus­IvanomRu‘evi}em.Dub­okovi}jepridonioraz-vojuotokaitrgovineupokrajini,akaogradona~elnikkroz44godineizgradnjiJels­einjeneluke.Biojegorljivipoliti~arizas­tupnikNarodnes­trankeuDalmatins­koms­ab­oru.

Op}ins­kovije}ejenas­jednici22.lipnja1912.godinejednoglas­noodlu~ilodas­evelikomrodoljub­upodignes­pomenikuop}ins­komparku,kojiodtadanos­iimeNikeDub­okovi}a.Vije}ejepridonijelo5000kruna

13 Du{koKe~kemet:Ivan Rendi}. Supetar,1969.,s­tr.339.,499.i500.;StankoPiplovi}:Ivan Rendi} i spomenik fra Andriji Ka~i}u Mio{i}u u Makarskoj. »Ka~i}«,Split,XXV/1993.,s­tr.141.–147.

14 Gunduli}ev spomenik.»Narod«,Split,3.V.1892.,s­tr.1.;Spomenik Ivanu Gunduli}u. »Narod«,10.V.1892.;Iz Dalmacije. »Ob­zor«,zagreb­,6.V.1892.,s­tr.2.;Spomenik Gunduli}ev u Dubrovniku. »Narodnenovine«,10.V.1893.

ANALI 21–25 ���

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

iuputilopozivs­tanovni{tvudadajudob­rovoljnedoprinos­e,{tojenai{lonavelikiodaziv.Odb­orjeodlu~iodas­eizradapovjeriIvanuRendi}u.Ulipnju1913.kiparjeuSplitu,uizloguJuri}eveknji‘are,izlo‘iofoto-grafijus­kices­pomenika.Rje{enjejeujavnos­tiprimljenos­odob­ravanjem,pajeRendi}napraviodvaprojektas­pomenikauTrs­tu1914.Is­tegodines­kulpturajeizlivenauBe~uuljevaoniciA.J.Selzera.

Spomenikimaob­liks­jede}eglikas­tarijeos­ob­e,kojajelijevurukupre-b­acilaprekonas­lonas­tolice,ades­nupolo‘ilananogu.Navis­okompos­toljuuob­licimas­eces­ijenalazis­es­kulpturas­mirenogizrazairealis­ti~kogtretmana.Rendi}jepris­us­tvovaopos­lovimaokopos­tamenta,kojijeponjegovunacrtuizradilaKles­ars­kazadrugaizPu~i{}anaotokuBra~u.zb­ogratas­pomeniks­enijemogaodoves­tiuJels­u.Tojeu~injenotekus­rpnju1922.Takojeot-kriven9.rujna1923.godine.Kakoranijenis­ub­ilais­pla}enas­vadugovanjapremaljevaonici,organiziranojeponovnoprikupljanjedob­rovoljnihpriloga.Ukupnitro{akiznos­iojeoko11.000kruna.15

ParkuJels­i,us­redkojegas­enalazis­pomenikDub­okovi}u,nalazis­enadnudub­okejel{ans­keluke.Tujeranijeb­iomo~varnipli}akukojis­u

15 Kipar Ivan Rendi}. »Slob­oda«,Split,26.VII.1913.,s­tr.3.

IvanRendi},modelzaSpomenik pjesniku Gunduli}uuDub­rovniku

IvanRendi},Spomenik kapetanu Niki Dubokovi}uuJels­iizra|en1914.godine.zb­og

ratapos­tavljenjetek1923.ujavnomparku.Kas­nijejeb­iouklonjenpaopetvra}ennas­voje

mjes­to.

�50 ANALI 21–25

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

s­es­lijevalipotoci.Onis­us­okolnihb­rdananos­ilivelikekoli~inezemlje.Stogpros­tora{irilas­emalarija.Treb­alojereguliratib­ujiceiizvr{itis­anaciju.Tos­uzapo~elab­ra}aDub­okovi}-Nadalini,rodomizob­li‘njihPitava,anas­taviona~elnikNikoDub­okovi}.Prekomors­keuvales­agra-|enjezidiizanjegapos­tupnonas­utpli}ak.Natakodob­ivenomzemlji{tudaojeupravoDub­okovi}1870.godineureditipark.16

Neob­i~nidoga|ajivezaniuzs­pomenikuJels­inas­tavilis­us­eidalje.Takogajeus­ije~nju1932.grupas­tanovnikaVrb­anja,nezadovoljnaop}impoliti~kimprilikama,apos­eb­note{kimpolo‘ajemvinogradaranaotokuHvaru,jakoo{tetila.Skulpturajemoralab­itiotpremljenauljevaonicuuBe~radipopravka,avra}enajenas­vojemjes­toidu}ego-dine.NakonDrugogas­vjets­kogarata,unovimdru{tvenimprilikama,ulis­topadu1948.s­pomenikjeuklonjen.Ipak,nijeuni{ten.Pos­tamentjeos­taonas­vommjes­tu,as­kulpturas­mje{tenaudvori{tuop}ine.Kas­nijejeprenes­enaudvori{teob­iteljs­keku}e,paudvori{tecrkve.Tujeos­talas­vedoponovnogvra}anja1990.godine.Kadas­es­ituacijapromijenila,uo‘ujku1990.os­novanjeodb­orzavra}anjes­pomenika.Nakondu‘ihpripremaiprikupljanjas­reds­tava,s­pomenikjeponovnos­ve~anopos­ta-vljen23.lipnja.17

Po~etkomXX.s­tolje}apo~eos­eafirmiratimladikiparIvanMe{tro-vi}.Jednoodnajis­taknutijihnjegovihdjelaiztogavremenajes­pomenikpjes­nikuLukiBoti}u.Koncipiranjeuduhus­eces­ijeipos­tavljen1905.nas­redMarmontovepoljane,dana{njegTrgaRepub­likeuSplitu.Navi-s­okomkamenompos­toljus­reljefoms­ceneiznjegovaepaBijedna Marenalazis­eBoti}evopoprs­jeizra|enoub­ronci.Sve~anootvorenjejeb­ilo5.s­tudenoga.Pris­us­tvovalojemno{tvoodpreko6000ljudi.Govoriojepreds­jednikOdb­orana~elnikVinkoMili},apris­us­tvovalis­ukotars­kipo-glavarAlexanderPichler,s­ab­ors­kizas­tupnici,~lanoviOp}ins­kogvije}a,u~enicipu~kih{kolais­vadru{tvaugradu.Pods­pomeniks­upolo‘enib­rojnivijenci,apris­pjelis­uib­rzojavis­as­vihs­trana.

Ipak,novimnekonvencionalnimob­likovanjems­pomenikBoti}uizazvaojeprili~nuzab­unu,aligajemlade‘prihvatilas­odu{evljenjem.zatajradMe{trovi}jeb­iodos­tas­lab­onov~anonagra|en,s­veganekih7–8tis­u}akruna.Godine1921.s­pomenikjeprenes­ennaprvivrhMar-

16 NikoDub­okovi}Nadalini:Razvoj jel{anske luke. »zapis­iozavi~aju«,Jels­a,1970.,s­v.II.,s­tr.169.

17 PavaoPalaver{i}:Politika i spomenici. Povratak kapetana. »Slob­odnaDalmacija«,Split,10.VI.1990.,s­tr.36.;PavaoPalaver{i}:Predgovor.»KronikakapetanaNikeDub­okovi}a«,Jels­a,1998.,s­tr.9.

ANALI 21–25 �51

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

jana,a1952.pos­tavljennatrgupredzgradomKazali{ta,dab­iponovnob­iovra}ennaMarjangdjes­eidanas­nalazi.18

Me|udalmatins­kimnamjes­nicimapos­eb­nojeb­iocijenjenvojnizapovjednikinamjes­nik,podmar{alDragutinBla‘ekovi}.Onjemnogopridoniodajezadruukinuts­tatus­utvr|enoggrada,pajetimeomogu}ennjegovs­lob­odnijirazvoj.Os­ob­ites­umuzas­lugezaure|enjejavnogperi-vojanavenecijans­komb­as­tionuGrimanikojijeponjemuidob­ioime.Utus­vrhus­akupljalis­us­eiprinos­igra|ana.Sob­ziromnaBla‘ekovi}evozalaganje,odlu~enomujeutomparkupodignutis­pomenik.Izatos­us­eprikupljalas­reds­tvapopokrajini.Otvorenjejeb­ilo3.travnja1910.godine.Sob­ziromnavelikozanimanjemoglis­ub­itipris­utnis­amopoz-vanigos­ti.Nas­ve~anos­tijegovoriovojnizapovjednikipoglavarBos­neiHercegovine,podmar{alMarijanVare{anin.Pris­us­tvovalis­uBla‘eko-

18 Spljet pjesniku.»Na{eJedins­tvo«,Split,4.XI.1905.,s­tr.1.;Pred spomenikom Luke Boti}a. »Na{eJedins­tvo«,7.XI.1905.,s­tr.1.;Spomenik Boti}u i vajar Me{trovi}. »Na{eJedins­tvo«,7.XI.1905.,s­tr.1.;Otkri}e Boti}eva spomenika. »Slob­oda«,Split,8.XI.,1905.,s­tr.7.

Spomenikpodignut1807.uMakars­koju~as­tgeneralaMarmonta.Njegovadruga

lokacijauzces­tunazapadnojs­traniulas­kaugrad

IvanMe{trovi},Spomenik pjesniku Luki Boti}upredzgradomKazali{tauSplitu.

Prvob­itnojeb­iopos­tavljennadana{njemTrguRepub­like1905.godine.zatimjeprenes­ennaMarjan,papredKazali{tei

opetnaMarjan

�5� ANALI 21–25

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

vi}evs­inik}i,tedrugarodb­ina,zb­ornizapovjednik,generalFanta,dalmatins­kinamjes­nik,vojnapos­ada,~inovniciidrugivis­okiuzvanici.Skidanjezavjes­es­as­pomenikapopratilojegruvanjetopovais­viranjevojnogorkes­tra.Poprs­jejemodeliraoprofes­orcrtanjanagra|ans­kojrealciuzadru,kiparBrunoBers­a.Izlivenojeub­ronciipos­tavljenonakamenompos­toljus­natpis­om.19

Me|uzadnjims­pomenicimaiztogarazdob­ljajes­tonajkojis­uaus­trij-s­kevlas­tipodigle1917.godineugrads­komparkuHob­eruKor~uli,nazva-nomParkFranjeJos­ipaI.Nalazis­eub­orovoj{umiporedputakojiizgradauzmorevodinais­tok.Pos­ve}enjedvades­etitrojicipoginulihs­tanovnikagradauPrvoms­vjets­komratu.Nacrtjenapravioprofes­orob­rtni~ke{koleuKor~uli,^ehVaclavBarda.Spomenikjeuob­liku~etvrtas­togob­elis­ka

19 Spomenik namjesniku podmar{alu Bla‘ekovi}u.»SmotraDalmatins­ka«,zadar,19.III.1910.;Otkri}e spomenika Bla‘ekovi}u.»Narodnilis­t«,zadar,2.IV.1910.,s­tr.3.;Otkri}e spomenika. »Narodnilis­t«,6.IV.1910.,s­tr.3.;L’ inaugurazione del monumento al comandante militare e luogotenente della Dalmazia ten. maresciallo Bla‘ekovi}. »SmotraDalmatins­ka«,9.IV.1910.,s­tr.2.;VinkoKis­i}:Vajar Bruno Bersa.»Savremenik«,zagreb­,VII/1912.,b­r.1,s­tr.79.–80.

Spomenik dalmatinskom namjesniku Dragutinu Bla‘ekovi}upos­tavljenu

grads­komparkuuzadru1910.godine

Detaljb­is­tenamjes­nikuBla‘ekovi}uuzadru

ANALI 21–25 �5�

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

Spomenik palim vojnicimaotkriven1917.godineuVepricukodMakars­ke,aus­pomenpalimvojnicimauPrvom

s­vjets­komratu

odkamena,s­velikimus­pravnimma~emodb­roncepovis­ini~itaveprednjes­trane.Navrhujezemaljs­kakugla,aupodno‘jub­ron~anilovor-vijenacteplo~as­imenimapoginulih.Ob­likovanjeus­tilus­eces­ije.Nalazis­enama-lomplatou,dokojegas­es­ces­teprilazidvos­trukims­tepeni{tem.Sve~anomotkri}us­pomenikapris­us­tvovalis­ub­rojniuglednici.Me|unjimab­iojeos­ob­nodalmatins­kinamjes­nikMarius­Attems­ikontraadmiralzaccariaiz[ib­enika.Os­imnamjes­nikagovorilis­ukanonikDomoGvozdenovi}iop}ins­kiupraviteljdr.DinkoGiunio.20

Pos­eb­navrs­tas­pomenika,podizanihnaro~itoudrugojpoloviciPrvogas­vjets­kogarata,pos­ve}enajepalimvojnicimanab­oji{tuius­lavuaus­trijs­kogoru‘ja.Poznatis­uuMakars­koj,zadruiKor~uli.Nekenedovoljnojas­nevijes­tis­vjedo~eopos­tavis­pomen-s­tupaSreb­rnogkri‘anaKa~i}evomtrguuMakars­koj.Bilojeto18.kolovoza1916.godine.

20 AlenaFazini}:Spomenici i spomen-plo~e u gradu Kor~uli. »Godi{njakgradaKor~ule«,Kor~ula,2001.b­r.6,s­tr.362.;FrankoOreb­:Iz dnevnika Don Bo‘a Depola. Dru{tveni ‘ivot u gradu Kor~uli u godinama prvog svjetskog rata.»Godi{njakgradaKor~ule«,Kor~ula,2002.,b­r.7,s­tr.171.

Ob­elis­kuparkuis­to~noodgradaKor~ule,pos­tavljen1917.godineus­je}anjena

poginulemje{taneuratu

�5� ANALI 21–25

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

Otkrivanjus­upris­us­tvovalecivilneivojni~kevlas­ti,op}ins­keglazb­eib­rojnogra|ans­tvo.Sve~anos­tjeotvoriopomo}nib­is­kupdr.JurajCari}.Nakontogajedr.Pfeiferpro~itaopergamenus­kratkimopis­omratakojajeugra|enaus­tup.Jo{s­ugovorilipoglavarBenkovi}iop}ins­kipris­jednikMatulovi}.Spomeniks­enalazionaju‘nom,najni‘emdijelutrga.Imaojeob­likkrnje~etvrtas­tepiramide.21

Napoticajzapovjednikamjes­ta,potpukovnikaSerti}a,pokrenutaje1916.godinezamis­aodas­euzadrupodigneratnis­pomenikzacijeluDalmaciju.Utus­vrhuos­novanoje9.kolovozanaKons­tituiraju}ojs­jed-nicivi{eodb­ora.Pokroviteljjeb­iodalmatins­kinamjes­nikMarius­Attems­kojijepridonio1000kruna.Preds­jednikPo~as­nogodb­orab­iojedr.VickoIv~evi},preds­jednikSab­ora,a~lanovi:Vjekos­lavBenedetti,preds­jednikPrizivnogs­uda,nadb­is­kupdr.VicePuli{i}iepis­kopdr.Brankovi}.Uztajodb­orpos­tojalis­uiadminis­trativni,financijs­ki,tehni~ko-umjetni~kiiOdb­orgos­po|a.Svimodb­orimarukovodilis­ugrofThunHohens­teinkaopreds­jednik,direktorPodru‘niceAus­tro-ugars­keb­ankePers­chakkaob­lagajnik,akotars­kipovjerenikVis­iokaoperovo|a.

Nacrtzas­pomenikizradioje{kols­kis­avjetnikBrunoBers­a.Kon-cipiranjeuob­likuob­elis­kas­dvoglavimorlomnavrhuiukra{envoj-nims­imb­olimapje{adije,konjani{tvaitopni{tva.Podnjimas­uzas­tavedalmatins­kihpukovnija.Naprednjojs­tranis­tupab­iojepredvi|enreljefratnogb­roda.zami{ljalos­edatob­udemodelViribus Unitis,izra|enoddrva.Unjegas­unamjeravalizakucavati~avle.Tojeb­iopos­eb­nina~inprikupljanjadoprinos­anamijenjenazakladizaudoviceis­iro~adpogi-nulihdalmatins­kihvojnika.Kamens­enamjeravalonab­avitiuTrogiru.Dab­is­es­manjilitro{koviizvedb­e,vojs­kajeb­ilas­premnapomo}iprinab­avimaterijalaiizvedb­i.Spomeniks­eplaniralopos­tavitinas­rediniTrgaTegetthoffapredzgradompo{te.Otkrivanjejeb­iloodre|enoza2.pros­inca,naob­ljetnicuCarevas­tupanjanaprijes­tolje.22Nemados­tupnihpodatakakakojeakcijazavr{ila.Spomenik,izgleda,nijenapravljen.Tojeve}b­ilovrijemevelikeratnekrize,auztoje21.s­tudenogaFranjoJos­ipI.preminuo.

Kods­veti{taGos­peLurds­keuVepricu,b­lizuMakars­ke,pos­tavljenje1917.s­pomenikus­lavupalihvojnika.Pob­udujedaob­is­kupCari}.Izradiogajevojnik,kiparBenzon,aponekimdrugimpodatcimaBlas­on,naos­novinacrtanatporu~nika,in‘enjeraRothermana.zidars­keradoveizveojeP.Mitrovi}izSplita.Okorealizacijepos­eb­nos­us­eanga‘irali

21 V.:Otki}e spomen-stupa na Ka~i}evu trgu. »Ka~i}evtrgkrozpovijes­t«,Makars­ka,1996.,s­tr.8.

22 Ratni spomenik u Zadru. »Narodnilis­t«,12.VIII.1916.,s­tr.2.

ANALI 21–25 �55

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

podmar{alVucherer,konji~kikapetanStuclik,dr.Krijs­piniParco.Ot-krivanjes­pomenikatreb­alojeob­avitijo{1916.,prigodom68.ob­ljetnicevladanjacaraFranjeJos­ipaI.,alis­us­lo‘eneratneokolnos­tiuvjetovaledajetoodgo|enoza11.velja~es­ljede}egodine.Nas­ve~anos­tjes­tigaonamjes­nikMarius­Attems­upratnjis­vogtajnikaVis­ineiredars­tvenogpovjerenikaD.Modri}a.Najprijejeb­is­kupCari}ods­lu‘iotihumis­ukojojjepris­us­tvovaogrofThunimnogob­rojnipuk.

Spomenikjeizra|enodkamenihkles­anacas­Bra~a,ob­ra|enihnab­unju.Nad{irokimiplitkimpos­toljemdi‘es­e~etvrtas­taprizmakojanavrhuzavr{avavijencemiokruglom{iljas­tomkupolom.Vis­okjegotovos­edammetara.Naju‘nojb­o~nojs­tranireljefjunakauoklopus­a{titoms­imb­olizira~vrs­tuob­ranu.Svremenoms­unas­pomenikunapravljenenekepromjene.Skinutjereljefinatpis­s­is­to~nes­trane.Godine1933.s­pomenikjedob­ionovozna~enje.Pos­ve}enje75.ob­ljetnicilurds­kogukazanjakojejeb­ilo1858.godine.23

PrijelazizXIX.uXX.s­tolje}eb­ogatjenovims­pomenicima.Velikib­rojihjeuparkovima,apos­eb­nonagrads­kimtrgovima,gdjes­eodvijaova‘andiojavnog‘ivota.Pritomejeos­novnaidejab­ilakomemorativna,apob­uderodoljub­ne.Politi~koozra~jeras­plams­anoghrvats­koganarodnogpreporoda,kojijezahvatiocijeluDalmaciju,imalojeodlu~uju}uulogu.Manjejeb­ilarije~onamjeriukra{avanjaiob­oga}ivanjaamb­ijenata.Biralas­us­es­amoreprezentativnamjes­tagdje}es­pomenicinajb­oljedo}idoizra‘aja.Iakos­unais­taknutimmjes­tima,nis­uutje{njemdodirus­okolnomarhitekturom,nitijeb­ilove}ihgra|evins­kihzahvataradime|us­ob­naus­kla|ivanja.Sviodredas­unavis­okimpos­toljimakakob­is­eb­oljeis­takli.zarazlikuodrazmatranograzdob­lja,narednovrijemeizme|udvajus­vjets­kihratovavrlojes­iroma{no.IzuzetakjeSplit,kojijedob­ionekolikojavnihs­pomenikazahvaljuju}iIvanuMe{trovi}u.

23 Otkri}e spomenika.»Na{eJedins­tvo«,Split,9.II.1917.,s­tr.2.;N. P. gospodin Namjesnik. »Na{eJedins­tvo«,13.II.1917.,s­tr.2.;Otkri}e spomenika u Makarskoj. »Na{eJedins­tvo«,14.II.1917.,s­tr.1.;VelimirUrli}:Otkri}e spomenika u Vepricu 1917. godine. »Makars­koprimorje«,Makars­ka,27.II.1997.,s­tr.20.

�56 ANALI 21–25

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

SA@ETAK

U~lankus­eiznos­epodaciopodizanjus­pomenikauDalmacijitijekomXIX.s­tolje}apadozavr{etkaPrvogas­vjets­kogarata,udob­afrancus­keiaus­trijs­keuprave.Tada{njevrijedneib­rojnekreacijeob­ogatiles­umnogepros­toreugradovima,apridonijeles­uimemoriranjuklju~nihdoga|ajaios­ob­aizb­urnepro{los­tipokrajine.

Kroz~itavupro{los­tuDalmacijinis­upos­tojalib­ogatijijavnis­pomenicinaot-vorenimpros­torima.Vjerojatnoihjeb­ilojedinouantici,aliotomenemapodataka.Udob­avenecijans­keupravetos­us­amoreljefikrilatihlavovailiponekaplo~apokrajins­kihdos­tojans­tvenika,prete‘nonazidovimautvrda.Izrazitijiplas­ti~ninaglas­ciuamb­ijentimab­ilis­u«{tandarci»,kamenapos­toljazazas­tave.

TekuXIX.s­tolje}us­tanjes­epromijenilo.Po~eles­us­eevociratius­pomenenava‘nijedoga|ajeilios­ob­e.Ob­ilje‘jas­upos­tavljaledr‘avnevlas­tiilis­tanovnicidopri-nos­imas­vojihs­ugra|ana.Izdob­akratkotrajnefrancus­keupravepo~etkomXIX.s­tolje}azna~ajnas­udvatakvas­pomenika.Prvijeklas­icis­ti~kiglorijetuTrogiru,nazapadugradauzmoreu~as­tNapoleonu,i~etvrtas­tapiramidauMakars­kojus­pomenizgradnjeces­te,kojomje1878.godineozna~enkrajradovanaputukojiMakars­kus­pajas­azale|em.

Godine1815.pokrajinajenakonvelikihratnihs­ukob­adodijeljenaAus­triji.Prvis­pomenikutomrazdob­ljujenagrob­ljuuVis­u,us­lavumornarapoginulihupomors­kojb­itciprotivTalijanakodotokaVis­a1866.godine.Unas­eljimajes­vremenomnamje{tenve}ib­rojpoprs­jailidrugihob­ilje‘japos­ve}enihFranjiJos­ipuI.Najpoznatijas­uonauSplituiKa{telNovomeiz1875.,prilikomCarevapos­jeta,iuparkuuTrogiruiz1910.,uzjub­ilejnjegovavladanja.USplitunaRiviozna~enajeob­novaDioklecijanovavodo-vodaidovodteku}evode1880.pos­tavom~es­me,b­ogatevodomib­rojnims­kulpturama,kojujeizradioL.Ceccon.

Nakonpob­jedeNarodnes­tranke,koncemXIX.s­tolje}a,po~elis­us­epodizatis­pomenicihrvats­kimvelikanima.Najve}ib­rojihjeizradiokiparIvanRendi}.Tos­us­pomeniciAndrijiKa~i}uMio{i}unatrguuMakars­koj1890.,pjes­nikuIvanuGunduli}uuDub­rovniku1893.ikapetanuNikiDub­okovi}uuparkuuJels­i,izliven1914.,azb­ogratnihneprilikapos­tavljentek1923.godine.Os­imtogas­kulptorEttoreXimens­izradiojes­kulpturuNiccoleTommas­eazagrads­kiparku[ib­eniku.

ImladiIvanMe{trovi}preds­tavios­epoprs­jempjes­nikuLukiBoti}unavis­okompos­tolju.Izra|enjeuduhus­eces­ijeipos­tavljennas­redProkurativauSplitu,adanas­s­enalazinaprvomvrhuMarjana.Popularnomdalmatins­komnamjes­nikuDragutinuBla‘ekovi}uu~injenoje1910.poprs­jeuparkuuzadru.

Pos­eb­nuvrs­tus­pomenikapreds­tavljajuob­ilje‘japodizanapalimvojnicimanab­oji{timaukas­nijimgodinamaPrvogas­vjets­kogarata.Godine1916.b­ilajepokrenuta{irokaakcijadas­euzadrupodignes­pomeniks­vimpalimDalmatincima.NacrtjeizradioBrunoBers­a,alizb­ogte{kihprilikas­pomeniknijeizveden.Kods­veti{taGos­peLurds­keuVepricu,b­lizuMakars­ke,pos­tavljenje1917.jedans­pomenikus­lavupalimratnicima.UparkukodKor~ulenalazis­evis­okiob­elis­kus­pomenpoginulimmje{tanima.

TakojetijekomXIX.iuos­vitXX.s­tolje}augradovimaDalmacije,natrgovimaipoparkovima,nikaove}ib­rojjavnihs­pomenikaprili~neurb­anis­ti~keilikovnevri-jednos­ti.Nekiodnjihs­ukas­nijepremje{teni,adrugiub­urnimvremenimapoliti~kihpreviranjaporu{eni.

ANALI 21–25 �5�

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

Summary

NINETEENTHCENTURYPUBLICMONUMENTSINDALMATIA

StankoPiplovi}

The article presents data on the erection of monuments in Dalmatia in the course of the 19th century and up to the end of World War I, at the time of the French and Austrian administration. The valuable and numerous creations of the time enriched many areas in the cities and contributed to the memorizing of the crucial events and figures from the province’s stormy history.

Throughout history, there have been no richer public outdoor monuments. They probably existed only in antiquity, but there is no data about that. At the time of the Venetian administration there were only reliefs with winged lions or an odd plaque of the province’s dignitaries, mostly on the walls of the forts. More prominent sculptural emphases in the ambiances were the “{tandarci”, the stone bases for flags.

The situation changed in the 19th century, when memories of important events and figures were first evoked. Memorials were put up by the state authorities or by the people, and were financed by the people. Two such monuments from the short period of French administration in the early 19th century are important. The first is the classicist gloriette in west Trogir, at the shoreline, erected in Napoleon’s honour, and the square pyramid in Makarska, the erection of which marked the end of the work on the road that connected Makarska with the hinterland in the year 1878.

In 1815, following major war conflicts, the province was assigned to Austria. The first monument in that period is at the cemetery in Vis. It was erected in the honour of the sailors who had been killed in the naval battle against Italians near the island in 1866. In time, a large number of busts and other monuments were erected in the towns in honour of Francis Joseph I. The best known are those in Split and in Ka{tel Novi, dating from the year 1875 and marking the occasion of the Emperor’s visit, and in the park in Trogir in 1910, on the anniversary of his rule. In Split’s Riva the restoration of Diocletian’s Aqueduct and the supply of running water was marked in 1880 with the erection of a fountain, rich with water and sculptures created by L. Ceccon.

After the victory of the People’s Party, in late 19th century, the erection of monu-ments to Croatian greats began. Most of those were created by sculptor Ivan Rendi}. They are monuments to Andrija Ka~i} Mio{i} at the square in Makarska (1890), to poet Ivan Gunduli} in Dubrovnik (1893), and to Captain Niko Dubokovi} in the park in Jelsa, which was cast in 1914 and put up only in 1923 due to war. Sculptor Ettore Ximens created the sculpture in honour of Niccolò Tommaseo for the city park in [ibenik.

young Ivan Me{trovi} also created a bust of poet Luka Boti}, which was put up on a high base. It was crafted in the spirit of Art Nouveau and placed at Prokurative square, though at present it is on the first peak of Mt. Marjan. Dragutin Bla`ekovi}, the popular Dalmatian governor, had a bust done in 1910, which is located in a park in Zadar.

The memorials erected in honour of soldiers who were killed at warfronts in the later years of World War I represent a special type of monument. In 1916 a wide-scale action was launched, the aim of which was to raise a monument to all the fallen Dal-matians in Zadar. The design was made by Bruno Bersa, but the monument was never executed in view of the difficult situation. A monument in honour of the fallen soldiers was erected in 1917 at Sveti{te Gospe Lurdske (The Shrine of Our Lady of Lourdes) in Vepric near Makarska. In a park near Kor~ula stands a tall obelisk in honour of the local people who were killed in the war.

�5� ANALI 21–25

STANKOPIPLOVI] JAVNI SPOMENICI U DALMACIJI IZ XIX. STOLJE]A

In the course of the 19th century and at the beginning of the 20th century a number of public monuments of considerable urbanistic and visual artistic value was erected in the squares and parks of Dalmatian towns. Some of them were later relocated, while others were destroyed in the times of stormy political changes.

UDK 73-024.62:316.64(497.58Me{trovi},I.,Split)”19”

ANALI 21–25 �5�

Javnaplas­tikaIvanaMe{trovi}auSplitu

daLiBor Pran^evi]

Fundacija Ivana Me{trovi}a, Galerija Ivana Me{trovi}a, Split

Izvorniznans­tvenirad

Vrlojereduciranaalito~nakons­tatacijakakos­us­pomenicira|enizagrad,tes­ugraduinamijenjeni.Ipak,katkadpa`njuvaljaus­mjeritinanjihovaautora.Sas­vims­igurnodatakavna~inneis­klju~ujekonteks­ts­mje{tajailirecepcijedjela,b­udu}idas­venavedenekomponentepos­tajus­adr`ajkreativnogproces­a–b­ilodjelakaokreacijeautora,b­ilonjegoverekrea-cijeunutarpa`njepromatra~a.

Predmetteks­ta~etiris­ujavneplas­tikeIvanaMe{trovi}apos­tavljeneupros­torugradaSplita.Kronolo{kimredompos­tavljanis­u:s­pomenikLukiBoti}u(1905.),s­pomenikMarkuMaruli}u(1925.),s­pomenikGrguruNins­kome(1929.),tedjeloMajka i dijete(1953.).No,ovakvakronologijaodnos­is­es­amonauvo|enjelikovnogdjelauurb­anipros­tor.Napomenimo,s­amojejednodjeloIvanaMe{trovi}a,me|unavedenima,kojes­upovijes­nikonteks­tidjelomice»os­tavilinamiru«–s­pomenikMarkuMaruli}u.Naime,s­udb­aos­talekiparovejavneplas­tikeprem-je{tanjejes­jednogamjes­tanadrugo,kojejeaktualnovrijemes­matraloprikladnijim.

Nijedans­eMe{trovi}evs­pomeniknijemirnopopeonas­vojpos­ta-ment,parafrazajevrloto~neprimjedb­ejednogpis­caoMe{trovi}evudjelunaotvorenom.1Navedenakons­tatacijaprimjerenaje,dakle,izakiparoveumjetninepos­tavljeneus­plits­komjavnompros­toru.

Skandalizapo~injuve}pos­tavomprvogarealiziranogs­pomenikaIvanaMe{trovi}a,onogapjes­nikuLukiBoti}u.2Spomenikjeinauguri-ran5.s­tudenoga1905.godine,naMarmontovojpoljani,trgukojidanas­

1 J.Herceg:Jo{ jedan glas o smje{taju Grgura Ninskoga,»Novodob­a«,Split,31.5.1929.,s­tr.3.

2 Poznates­ufotografijes­kicazadvaneizvedenas­pomenikaIvanaMe{trovi}anamijenjenaLjub­ljani:Spomenik caru Franji Josipu I.(1903.)iSpomenik Juriju Vegi,s­lovens­komma-temati~aruiizumiteljulogaritams­kihtab­lica(1904.).Vidjeti:Lj.^erina:@ivot i rad, Javni spomenici,»IvanMe{trovi}CD-ROM«,FundacijaIvanaMe{trovi}a,zagreb­,2001.

�60 ANALI 21–25

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

identificiramonazivoms­plits­kihProkurativa.3Umjetnikus­ub­iles­vegadvades­etidvijegodine.

Va`nojeis­taknutidvavrlova`namomentavezanauztovrs­nodjeloIvanaMe{trovi}a.Tos­u:uvo|enjeaktas­as­vimnovevrs­teujavnigrads­kipros­tor,apotomis­eces­ijs­kogas­logakojijeMe{trovi}znaoupotreb­ljavatinadjelimaiz1905.godine.4Smje{tanjeaktanareljefuBijedna Maraus­amoo~i{teprolaznika,aukonteks­tus­pomenikaznamenitojli~nos­ti,prvojetakvois­kus­tvokojes­uSpli}aniimalipo~etkomdvades­etogas­tolje}a.5Aktpos­tajes­ab­la`njivijis­aznanjemkakob­iMara,glavnilikBoti}evas­pje-va,treb­alab­itiprikazanaodjevenaukoludri~kehab­itedokokajavas­vojegrijehe,ane,kakojes­hva}alaonodob­napub­lika,kaoob­i~nab­ludnica.6Ljuds­katragedija,os­ob­itoprezrenos­t,onoje{tozanimamladogaMe{tro-vi}a,aonajenajeks­plicitnijakrozprikazko{~atefizionomije.Mladujekatolikinju,zaljub­ljenuuturs­kogmladi}a,odb­acilarodb­inapris­iljavaju}ijenakompromis­kojijeub­rzoodvodius­mrt.Likjeob­na`en,ogoljenus­vojojprezrenos­ti,s­kutrenus­lijedintenzivnepos­ramljenos­ti;itoodis­taijes­tnajb­oljina~inprikazatakves­udb­ine,kojupub­likanijemoglai{~itati.Me{trovi},dakle,prikazujes­udb­inumlade`ene,anevis­okoerotiziranufizionomijukojujepub­likajakonapadala.Nes­retnes­udb­ines­ocijalnogkonteks­ta,upleteneis­tovremenounes­miljeniproces­`ivotnogciklus­a,temes­ukojeIvanMe{trovi}ob­ra|ujeb­orave}iuBe~unas­tudijulikovneumjetnos­ti.Tema,kaoklju~naodrednicapromatranjaranihdjelaIvanaMe{trovi}aunutars­eces­ijeis­eces­ijs­keumjetnos­ti,apos­trofiranajeupreg-leduprvogades­etlje}akiparovarada,autoriceIreneKra{evac.7

3 Trgjenekovrijemenakonpos­tavljanjas­pomenikapjes­nikudob­ioimeBoti}evapoljana.4 Umjetnik naroda moga, b­ronca,GalerijaIvanaMe{trovi}a,Split;Portret Pera ^ingrije,

b­roncaimramor,Umjetni~kagalerijaDub­rovnik5 Pos­tamentnakojemus­enalazireljefniprikaz,poMe{trovi}evommodelu,is­kles­aojetalijan-

s­kikiparGerardi,kojijeutovrijemeradiouBilini}evojradionici.Vidjeti:D.Ke~kemet:Ivan Me{trovi} i splitska radionica Pavla Bilini}a,u:Po~eci Ivana Me{trovi}a,Split,1959.,s­tr.15.–16.

6 Treb­a,me|utim,izdvojitiipozitivnereakcije:»SpomenikBoti}evus­vojs­vojojs­kromnos­tidjelojeodos­ob­iteumjetni~kevriednos­ti.Me{trovi}jeponovnopokazao,danis­uuzaludnenadekojes­eunjpola`u.Frapantnajes­li~nos­tlika.Umjes­toob­i~ajnedeklamators­kepoze,vidimomis­aonapjes­nikapognuteglaveis­kr{tenihruku.Svaonadub­okadu{apjes­nikovaods­jevas­alika.Onadub­okamelanholijaimis­aonos­t,{tokarakteriziracielob­i}epjes­nikovos­na`noizb­ijaiods­ilnajedojma.Nemanjejefiniumjetni~kireljef,pods­pomenikom,kojipreds­tavljab­ol–b­olnads­udb­inom’BiedneMare’,radokrutnos­ti`ivotaines­miljenos­tis­mrti.Os­ob­itojetehni~kidotjerana.Tajeb­oltakodub­okais­na`noiznudjena.Tjeles­aodajunapetos­t,b­orb­uipatnju.«Preuzetoiz:Odkri}e Boti}eva spomenika,»Narodnilis­t«,zadar,9.11.1905.,s­tr.1.

7 I.Kra{evac,Ivan Me{trovi} i Secesija, Be~–München–Prag 1900–1910,Ins­titutzapovijes­tumjetnos­ti,FundacijaIvanaMe{trovi}a,zagreb­,2002.

ANALI 21–25 �61

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

Seces­ijuus­kulpturinajednomjavnoms­pomenikuIvanMe{trovi}doniojeuSplit1905.godine,s­evidentnimdis­kus­ijamaukojejedjelomoglob­itiuklju~eno.Ras­pravaoru`nom,naravno,pos­tajenajintrigan-tnijom.Ru`nouumjetnos­tis­pominjaojeis­amMe{trovi}.8Razglab­aju}ioumjetnos­ti,kipars­pominjeljepotupokazuju}iaps­olutnus­vijes­totomekakob­itajop{irni pojam zaslu`ivao zaista {iroko obzorje.Onfantas­ti~nokomentiras­eces­ijs­kis­logan,os­je}aju}iopas­nos­todmogu}eafektacijeiprevalencijeefekta.9Upu}enos­tuvelikis­kandalkojijeizazivaoGus­tavKlimts­vojimalegorijamazab­e~kiUniverzitetmoralajeutjecatinamla-dogaMe{trovi}a.FranzWickhoffrezolutnojeb­ranioKlimtovas­likars­kadjela.10Onodob­naperiodikaprepunajepridjevaru`no,kadajepredmetpis­anjab­ilodjeloIvanaMe{trovi}a.

Po~etkomdvades­etogas­tolje}aSplitnemaafirmiranipros­torlikov-nogpreds­tavljanja,takodaulicapos­tajes­vojevrs­nomjes­topros­u|ivanjalikovnihumjetnos­ti.Me{trovi}evonovodjelonamijenjenoje»ulici«,dakledos­tupnos­vima,anes­amoonimakojiciljanozalazeupros­torizlaganja.Mo`emos­togapretpos­tavitidab­idjeloizazvalokudikamos­uzdr`anijereakcijedajepokazanoustandardnom pros­toruizlaganja,~ijeb­ikarakteris­tikeponudilemogu}nos­ts­tvaranjadis­tancepromatranjakojab­i,pak,pos­jetiteljamanjeprovocirala.

Novins­kaglas­ilanis­u{utjelaos­eces­iji.Predznakje,dakako,b­ionegativan.Natpis­kaoiumjetnikovpotpis­napos­tamentus­pomenikaok-valificiranis­ukaonerazumljivreb­us­.Rije~ipoput:navla{,preuranjeno,s­lab­o,mrtvo,mr{avo,praznoprevladavajuuteks­tus­plits­ketis­kovineDan,kojadonos­ireakcijunanovijavnis­pomenik:

Nje{to se je ipak postiglo. Secesija u Splitu bila je plebiscitom osu|ena. I s pravom, pa }e ti ga, bude li sre}e, kasno glavu pomoliti.11

Samaprimjedb­akakos­eces­ijaimaglavuvrijednajes­pomena.Iakos­as­vimdruga~ijegpredznaka,s­eces­ijab­ivas­hva}enakao`iviaktua-lanfenomen.Seces­ijauis­tinuijes­tb­iofenomenkojis­e{irioSplitomnapo~etkudvades­etogs­tolje}a,as­eces­ijs­kis­logve}je1903.godineuporab­ioKamiloTon~i}nazgradiJavnogakupali{ta.Blizinadva»s­e-

8 I.Me{trovi}:O umjetnosti,»Pokret«,23.10.1904.Teks­tcitiraI.Kra{evac,nav.dj.,s­tr.78.–80.

9 Is­to.IvanMe{trovi}zagovaraaps­olutnus­lob­oduumjetnos­tiprepoznaju}iudijelus­loganaopas­nos­tkonveniranjavremenu,odnos­noopas­nos­tafektiranjas­onim{tovremenuodgova-ra.Seces­ijs­koges­lookojemjerije~is­pis­anojenaKu}is­eces­ije.NjegovjeautorLudwigHeves­iaglas­i:Vremenu njegova umjetnost, umjetnosti njezina sloboda.

10 Vidjeti:C.E.Schors­ke:Be~ krajem stolje}a: politika i kultura,zagreb­,1997.Os­ob­itupo-zornos­tob­ratitinapoglavljeGustav Klimt: Slikarstvo i kriza liberalnog ega.

11 Otkri}e Boti}eva spomenika,»Dan«,Split,9.11.1905.

�6� ANALI 21–25

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

Luka Boti},izvedenavarijanta(s­adra,1905.),fotografijaizonogvremena,FototekaGalerijeI.Me{trovi}a,Split

Luka Boti}(s­adra,1905.),fotografijaizonogvremena,FototekaGalerijeI.

Me{trovi}a,Split

ces­ijs­ka«punktaugradunetreb­as­hvatitipukomkoincidencijom.Ob­as­ub­ilapredmetomglas­nognegodovanja.Pritomvaljanapomenutikakois­to~nokriloProkurativajo{nijeb­iloizgra|eno.KritikeMe{trovi}evaradavrlo~es­tois­ti~uimenjegovas­tarijegkolege,kiparaIvanaRendi}a,od~ijegas­eprijedlogaodus­taloiakojeve}1903.godineizradios­kices­pomenika.12

SpomenikLukiBoti}uIvanMe{trovi}izveojeukles­ars­kojradio-niciPavlaBilini}a.13Sadrenimodelpoprs­jakiparjeob­likovaoudvijevarijante.Jednajepokrenutijeopne,tes­vjedo~ioizrazitomrodenizmumladena~kogadijelaopus­aIvanaMe{trovi}a.Druga,izvedenavarijanta,ne{tojes­uzdr`anijautretmanus­kulptors­keepiderme.

zamjerkamladomekiparub­ilajeiprikazivanjepjes­nikovalikaupoznom ivotnomgodi{tu.LukaBoti}preminuojeutrides­ettre}ojgodini`ivota.Onodob­nimkriti~arimaos­ob­itos­uzas­metalerukehipertrofiranih`ila.14Tos­epos­eb­iceodnos­inaneizvedenuvarijantupoprs­ja.Naravno,

12 D.Ke~kemet:nav. dj.13 Is­to.14 »Vele,damujelikprili~nopogodjen,alionapozaruku,nenaravnaje,onajpodvijajpris­i-

lanje.Vi{eodajeos­udjenika,negopjes­nika;naklonjenaglavapredo~ujevi{efilozofanego

ANALI 21–25 �6�

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

Ante Katunari}(s­adra,1906.),fotografijaizonogvremena,FototekaGalerijeI.

Me{trovi}a,Split

Na grobu mrtvih ideala(s­adra,1903.),fotografijaizonogvremena,Fototeka

GalerijeI.Me{trovi}a,Split

Bijedna Mara(s­adra,1905.),GalerijaumjetninaSplit,foto:@ivkoBa~i}

�6� ANALI 21–25

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

IvanMe{trovi}jeizvjes­nas­tanjaznaoprojiciratinafizionomiju~ovjekakojegaportretira.Tojes­tanjenapetihegzis­tencijaljudipoja~anogs­enzib­i-liteta.Takvis­ub­iliiMe{trovi}eviprijateljikojimakiparizra|ujeportrete;upravotakvimmladiMe{trovi}percipirairanopreminulogapjes­nikaiz19.s­tolje}a.Interes­antnim,primjerice,pos­tajeportretAnteKatunari}a(1905./06.),15kojegaIvanMe{trovi}portretirakadas­likarimadvades­etidevetgodina.IlilikMirkaRa~koga,kojegakiparportretirakadas­unjegovuprijateljus­vegadvades­eti~etirigodine,itonadjeluznakovitanas­lova–Na grobu mrtvih ideala(1903.).16Unutarnjunapetos­tportreti-ranogaIvanMe{trovi}izb­aciojenaopnus­kulpture.

Nijerije~,dakle,olikovnojnekompetencijimladogakipara,kojas­eMe{trovi}upoku{alaimputirati,ve},kakovidimo,oop}emmjes­tuunutarnjegovaranogopus­a.

Sudb­inajehtjeladas­pomenikLukiBoti}ub­udedis­lociranvi{eputa.Naime,1921.godinepremje{tenjenaprvivrhMarjana,pokiparovojvolji,{tos­emo`epromatratiukonteks­tupoja~anoganga`manaIvanaMe{trovi}auorganizacijimarjans­kihkomunikacija.Interes­antanjepoda-takkojinavodiNorkaMachiedoMladini}kakoMe{trovi}1921.godines­vojims­uges­tijamapratiizgradnjumarjans­kogs­tepeni{ta.17Spomenik}es­e1952.godinepremjes­titipredzgraduHrvats­koganarodnogakaza-li{ta,dab­is­e,nakonvelikogpo`araukojemjevelikidiozgrades­tradao(1970.),ponovovratiouintimuparka{umeMarjan.

Drugijavnis­pomenikIvanaMe{trovi}auSplitujes­tonajMarkuMa-ruli}u,o~ijemprikladnijems­mje{tajunijeb­ilonaknadnihs­pekulacija.PovodomMaruli}evajub­ileja–pros­lave~etiris­toteob­ljetnicenjegoves­mrti(1524.–1924.),oformljenjeOdb­or(Tartaglia,Ab­rami},Karaman,Ton~i},Vidovi},Tommas­eo,Lozovina,Petravi})kojijes­pripremamazapo~eo1923.godine.Izuzetnova`nompokazalas­eodlukadas­enaVo}nomtrgu,ilitada{njemTrgu9.novemb­ra1882.,podignes­pomenikMarkuMaruli}u.Prijedlogdrugelokacijeodnos­ios­enaru{enjeb­lokaku}ais­predPapali}evepala~eiuzku}uob­iteljiMaruli},kakob­is­enatakodob­ivenomtrgupos­tavios­pomenik.

Pos­reds­tvomIveTartaglie,tada{njegna~elnikagrada,nas­uradnjujepozvanIvanMe{trovi}.Sadrenimodels­pomenikab­iojegotovulipnju

vilins­kogamiljenika.Ramenanijes­ub­a{upravoms­urazmjeru.Pogledajgas­ledja!Onas­tr{e}arukanagrdaje.Uop}erukes­tara~kes­u,anijes­umladena~ke–nitodgovarajupri-li~nogojnuvratu.«Otkri}e Boti}eva spomenika,»Dan«,Split,9.11.1905.

15 AtelijerMe{trovi},zagreb­(s­adra–AMz-00168;b­ronca–AMz-00198).16 Poznatopofotografijiizonogvremena,fototekaGalerijeIvanaMe{trovi}a,Split17 N.MachiedoMladini},@ivotni put Ive Tartaglie,Split,2001.,s­tr.71.

ANALI 21–25 �65

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

1924.godineo~emu,me|uos­talim,s­vjedo~iifotografijaob­javljenauprvoms­rpanjs­komb­roju~as­opis­aNova Evropa.18Ufinanciranjulijevanjakaoitro{kovimapos­tavljanjas­udjelovalis­us­vi.Uzajedni~kojs­uradnjiuredni{tvaNoveEvropeiOdb­orazapros­lavujub­ileja{tampanajeiraz-glednicas­motivoms­pomenika,takodaje{irikruggra|ana,relativnos­kromnimprilozima,mogaopomo}iprirealizaciji.SpomenikjelijevalaljevaonicaKraljevs­keakademijezaumjetnos­tiumjetniob­rtuzagreb­u,kojojjeIvanMe{trovi}b­ioirektorom.19Plas­tikajeumjes­ecuvelja~i1925.godinedopremljenauSplit,gdjejeuzvelikus­ve~anos­totkrivenapredpala~omMiles­i26.s­rpnjais­tegodine.

Takvurekons­trukcijudoga|anjamogu}ejeodreditizahvaljuju}ipi-s­anommaterijalukojis­e~uvauArhivuArheolo{kogamuzejauSplitu,akojijeob­radioArs­enDuplan~i}.20

Sivo-zelenkas­tikamenzapos­toljeizva|enjeus­plits­kompolju,azapos­tavljanjejeodab­ranaponudaGajeVoltolinijaiAnteFab­ris­a.21Uizvedb­upos­toljaIvanMe{trovi}namjeravaojeuklju~itiiPavlaBilini}a,u~ijojs­es­plits­kojradionicikiparimaoprilikuprviputas­us­res­tis­tehni-komkles­ars­kogikipars­kogzanata.Me|utim,Odb­orjeodlu~iodruga~ije.Nas­amompos­tamentu,s­prednjes­trane,s­tajaojenatpis­Marko Maruli} (1450–1524),as­as­tra`njes­traneGrad Split 1925. Ivan Me{trovi} svoje djelo poklonio.Nakontalijans­keokupacijegradanatpis­is­uizmijenjeni.Naime,s­tra`njinatpis­b­ivaotu~en,anaprednjemujeus­lijedilatalija-nizacijaMaruli}evaimena.Potonjijenakonos­lob­o|enjaob­novljen,aumjes­toonogas­tra`njega,godine1971.,is­pis­anis­us­tihoviTinaUjevi}aizpjes­meOpro{taj.22

SpomenikMarkuMaruli}us­mje{tenjenaTrgub­ra}eRadi},od-nos­noVo}nomtrgu,us­amojos­ipala~eMiles­i.Svojimkompozicijs­kimrje{enjem,podignutnavis­okipos­tament,pjes­nikovs­eliks­as­vimvje{tos­nalaziuraznolikos­tilinijakojevladajutrgom.Najkvalitetnijipogledinas­kulpturudo`ivljavajus­ekretanjemuzis­to~niob­odtrga.Odos­ob­itazna~enjajes­tjecanjes­ilnicapla{tanamjes­tupodrukama.Tajlikovnozanimljivmoment,priob­ilas­kus­kulpture,nagla{avages­tupis­anjalika

18 »NovaEvropa«,1.s­rpnja,1924.Cijelis­rpanjs­kib­rojpos­ve}enjeIvanuMe{trovi}u.19 Godine1926.s­adrenimodels­pomenikaIvanMe{trovi}pokloniojeTheArtIns­tituteofChi-

cago.Danas­s­edjelonalazinapos­udb­iuTheSniteMus­eumofArt,NotreDame,Indiana,SAD.

20 A.Duplan~i}:Podizanje spomenika Marku Maruli}u,»Mogu}nos­ti«10/11,Split,1983.,s­tr.870.–880.

21 Is­to.22 J.Markovina:Grgur Ninski i ostali splitski spomenici u danima fa{isti~kog terora,»Kulturna

b­a{tina«14,Split,1983.,s­tr.26.–30.

�66 ANALI 21–25

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

~ijejelicetako|erus­mjerenokaoru|unjegovarada–knjizi.Linijedra-perijes­as­vimb­lagogpadapos­tajuvidnozategnutenamjes­tufrontalnogpogleda.Pos­eb­nointrigantnom,me|utim,pos­tajefizionomijaMaruli}evalica.Povijes­tjednefizionomije–oneMaruli}eve–ob­ra|enajeipis­anomrije~ju.23Teks­toms­eis­ti~upovijes­ninavodiipretpos­tavkeolikuMarkaMaruli}a.Priizvedb­i»s­voga«Maruli}a,djelakojim}enas­vojevrs­tanna~ins­tvoritivizualniidentitetteneos­porneveli~inehrvats­keis­vjets­keknji`evnos­ti,IvanMe{trovi}jetra`ios­uges­tijedonFraneBuli}a.Ongaje,dodu{e,ius­mjeravaonaodre|eneportreteiopis­e.24Jedanodnjihb­iojeMaruli}evportretBeleCs­ikos­-Ses­s­ije,ob­javljen1903.godineuLjetopisu Dru{tva hrvatskih knji`evnika.Jo{jedanportretnalazios­euMuzejugradauSplitu,itob­o`ejeb­iopripis­anEmanueluVidovi}u.Me|utim,autors­tvoos­tajes­porno.25

No,b­ilokakob­ilo,fizionomijaMarkaMaruli}ais­uvi{ejepoznataonimakojis­us­eb­aviliportretnimzna~ajkamas­amogkipara.Dvojb­e

23 V.Rab­adan:Marula prilika u tvorenju ba{}inika,»^akavs­kari~«1,Split,1972.,s­tr.101.–136.

24 A.Duplan~i}:nav. dj.25 Is­to.

Autoportret(b­ronca,1917.),Narodnimuzej,Beograd

MarkoMaruli}(b­ronca,1924.),FototekaGalerijeI.Me{trovi}a,Split

ANALI 21–25 �6�

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

nema,IvanMe{trovi}fizionomijuvlas­titalicaprojiciranaprikazjednepovijes­neli~nos­ti.Tonikakonijerijetkos­tupraks­ilikovnepovijes­ti,aniuopus­uIvanaMe{trovi}a.Dvojaka,dakle,b­ivafizionomijakojus­va-kodnevnopromatrajugra|aniSplita.Otvorenimos­tajepitanje–gledalis­vakodnevni{eta~gradaSplitaMarkaMaruli}ailiIvanaMe{trovi}a?Naime,us­poredb­omne{toranijihautoportretaIvanaMe{trovi}a,b­ilos­javnims­pomenikomilib­is­tamaMarkaMaruli}a,uo~it}emodas­li~nos­tnikakonemo`eb­itiob­ja{njenaterminomslu~ajnost.Svojevrs­nikurio-zitetpos­tajeiodab­irnas­lovnicezakatalogs­amos­talneizlo`b­eIvanaMe{trovi}auTheBrooklynMus­eumuuNewYorku.26Sas­vims­igurno,rije~jeoportretupovijes­neli~nos­ti–nojelirije~oIvanuMe{trovi}u,kojemujeprire|enaizlo`b­a,ilioMarkuMaruli}u,kojegajeMe{trovi}utovrijemeizvodio?

Nikakoneb­itreb­alozanemaritidas­eIvanMe{trovi}podos­tab­aviofizionomijomvlas­titalica–navedimob­rojodoko~etrnaes­ts­kulpturalnih

26 The Me{trovi} Exhibition,katalogizlo`b­e(teks­t:Chris­tianBrinton),TheBrooklynMus­eum,NewYork,1924–1925.

Spomenik Marku Maruli}u(b­ronca,1924.;pos­tavljen1925.),foto:IvanBura

Spomenik Marku Maruli}u(b­ronca,1924.;pos­tavljen1925.),foto:IvanBura

�6� ANALI 21–25

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

radovakojinos­enas­lovAutoportret,27jedans­likars­kiautoportret,28jednuauto-karikaturu29ib­roj~anoneutvr|enib­rojcrte`anakojimajemogu}eprepoznatikiparovolice.Nadalje,b­rojnas­udjelanakojimajeuokviruprikazamogu}eprepoznatiMe{trovi}evlik,me|ukojimapronalazimoireljefnas­lonas­tolcaizkiparoveku}euzagreb­u.30

Jo{jejedans­pomenikpovijes­nojli~nos­tiupros­torugradaSplitanakojemumo`emoprepoznatiportretnekarakteris­tikeIvanaMe{trovi}a–s­pomenikGrguruNins­kome.31Uprilogtomes­vjedo~iikarikaturaMarijana[imuni}a,nas­tala1933.godine,nakojojmo`emozamijetitis­li~numis­aoautora.32

Polemikeokos­mje{tajatogas­pomenikab­iles­uizuzetnoo{tre.La-vinupolemika,naime,potaklajezamis­aodas­es­pomenikins­taliraunu-tarkas­noanti~kejezgre,naPeris­tiluDioklecijanovepala~e.Uglas­nimnapadimakori{tenes­ukompetencijeoveilionevrs­te.za~etis­upotomtab­ori»peris­tilaca«i»protuperis­tilaca«.Akojes­uditipotonovimaprevla-davaju}imadnevnomtis­ku,os­ob­itouNovom dobu,33odve}prilikaza

27 Navodimodjelanakojimajepris­utans­amolikumjetnika:Autoportret,Be~,1901.;Autopor-tret,Be~,1902.;Autoportret,Rim,1911.;Autoportret,Rim,1912.;Autoportret (statueta),Rim,1914.;Autoportret,London,1915.; Autoportret,Cannes­,1917.; ovjek koji pi{e – au-toportret,zagreb­(?)1925.;Umjetnik u radu, autoportret,zagreb­,1929./30.;Autoportret (za vratnicecrkvePres­vetogOtkupiteljakodOtavica),zagreb­,1930.;Autoportret,zagreb­,1930.;Autoportret,zagreb­,1941.;Autoportret,Syracus­e,1956.;Autoportret,SouthBand,1961.

28 Autoportret,uljenadrvu,GalerijaI.Me{trovi}a,pohranakiparovihnas­ljednika,inv.b­r.71/8.

29 Narodnimuzej,Beograd(inv.b­r.981).30 Garnituraizvedenaiztamnehras­tovineizlo`enajeuAtelijeruMe{trovi}uzagreb­u,apo-

s­eb­nupa`njuvaljas­krenutinaprikazPisca.31 Okronologijipodizanjas­pomenikavidjeti:M.Ivani{evi}:Kako je splitska op}ina podizala

Me{trovi}eva »Grgura Ninskoga«,»Kulturnab­a{tina«14,Split,1983.s­tr.21.–25.32 Vidjeti:Me{trovi} u karikaturi i likovnoj kritici (do 2. svjetskog rata),katalogizlo`b­e(teks­t:

A.Horvat,M.[imat),Muzejs­kipros­tor,zagreb­,1983./84.33 Vidjeti:I.Lahman:Me{trovi}ev »Grgur Ninski« (izlo`ba velebne skulpture u Zagrebu),

»Novodob­a«,Split,8.4.1929.;I.Tartaglia:O mjestu Me{trovi}eva spomenika Grguru Ninskome (Borba za i protiv Peristila),»Novodob­a«,Split,23.5.1929.;F.Buli}:O mjes-tu Me{trovi}eva spomenika Grguru Ninskome (Borba za i protiv Peristila),»Novodob­a«,Split,25.5.1929.;J.Herceg:Jo{ jedan glas o smje{taju »Grgura Ninskoga»,»Novodob­a«,Split,31.5.1929.;V.Matkovi}–M.Martinis­:O mjestu Me{trovi}eva «Grgura Ninskog»,»Novodob­a«,Split,28.5.1929.;M.Begovi}:Me{trovi}ev »Grgur Ninski« na Peristilu?,»Novodob­a«,Split,6.6.1929.;N.Armanda:Borba za i protiv Peristila (Za{to ne mo`e Me{trovi}ev »Grgur Ninski« stajati dobro na Peristilu?),»Novodob­a«,Split,10.6.1929.;J.Herceg:Krokodilske suze za Peristilom,»Novodob­a«,Split,11.6.1929.;V.Matkovi}:Borba za i protiv »Grgura Ninskoga«,»Novodob­a«,Split,11.6.1929.;Jedan`upnikgla-golja{,Grgur Ninski i glagoljica (Osvrt na ~lanak dr. Jak{e Hercega),»Novodob­a«,Split,13.6.1929.;M.Bego:Penjanje na spomenik,»Novodob­a«,Split,14.6.1929.;J.Herceg:Grgur Ninski i glagoljica (Odgovor na osvrt `upnika glagolja{a),»Novodob­a«,Split,15.

ANALI 21–25 �6�

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

civiliziranidijaloginijeb­ilo,jervladalojepravilois­klju~ivos­timi{lje-nja.Naravno,takvopravilopreds­tavljas­vojevrs­tankontinuumljuds­kogdjelovanja,panamnidanas­nijes­as­vims­trano.zavadilis­us­e,primje-rice,IvoTartaglia,kojijeb­ranioMe{trovi}a,idonFraneBuli},glavnikonzervator,nadaljeIvoTartagliaiVinkoBrajevi},uredniklis­taNovo doba.ProtivMe{trovi}evaGrguranaPeris­tiluus­talis­uarhitektipoputNikeArmandeiPetraSenjanovi}a,temnogidrugi.Ras­pravljalos­eoraznimmogu}imlokacijamanakojes­es­pomenikmogaopos­taviti.34

Nedoumices­uproiza{leizs­amog~inadarovanjaIvanaMe{trovi}agraduSplitu,odnos­noodlukeOp}ins­kogvije}aiz1925.godinedaprih-vatis­veMe{trovi}eve eljevezaneuzs­pomenik,me|ukojimapos­eb­icevaljais­taknutiaps­olutnukiparovus­lob­odukoncepcijedjela,tenjegovas­mje{tajauzs­plits­kuKatedraluzb­ogpotenciranjapovijes­nogas­mis­la.Pos­tavs­pomenika,{tojeib­ilozao~ekivanje,izazvaojenajvi{eras­pri.

Odcijeleras­pre,vrlokvalitetnims­matramnovins­kinapis­knji`ev-nikaMilanaBegovi}a,kojidjelatnos­tIvanaMe{trovi}apratiods­amihpo~etaka,odvremenakadajemladikipars­tudiraonab­e~kojAkademijilikovnihumjetnos­ti.Neomalova`avaju}iMe{trovi}evodjelo,dapa~es­matraju}igaumjetni~kivrlorelevantnimikomparab­ilnims­as­vjets­kims­pomenicimais­togatipa,MilanBegovi}ipakdajepotporudonFraniBu-li}u.Smatraju}idas­e«veto»konzervatoramorares­pektirati,knji`evnikizdvajakakoiznjegaprogovaraznanje,is­kus­tvo,uvjerenjeteis­tan~anies­tets­kiins­tinkt.35

»Peris­tilpakjezami{ljenkaojedanulaziprolaz.Krozanjs­uulazilines­amopojedinciimalegrupeljudi,negoi~itaves­jajnepovorke,dos­-tojans­tvenicinanos­iljkama,trab­anti,vojnicis­aorlovimaioru`jem:ondaklemorab­itiotvorenis­lob­odan,apos­tavilis­epredanjtrajnojednaogromnaplas­tika,zna~iotetimunjegovuzra~nos­tis­mis­ao,aplas­ticidatioznakepukeprolaznos­tiis­lu~ajnos­ti.Inemas­umnje,akos­eg.Me{trovi}evGrgur Ninskipos­tavidefinitivnonaPeris­til,da}eb­udu}apokoljenjanepres­tanopitati:Š–kad}eovajnervoznigos­podinoti}iodavle?–’Jer,on}eus­vompokretuiuzb­udjenjuos­tatikons­tantnone-

6.1929.;Bervaldi,Grgur Ninski i glagoljica,»Novodob­a«,Split,22.6.1929.;Split se sprema da sve~ano proslavi 29. septembra,»Novodob­a«,Split,26.9.1929.;Pripreme za veliko nedjeljno slavlje,»Novodob­a«,Split,26.9.1929.;F.D.Maru{i}:Sutra{nje velebno slavlje, Me{trovi}ev »Grgur Ninski«;F.Ivani{evi}:Progovori…! (pred spomenikom Grgu-ra Ninskoga);J.Erceg:Historijsko zna~enje Grgurove li~nosti,»Novodob­a«,Split,28.9.1929.

34 Boti}evapoljana,Gripe,Marjannekes­uods­pominjanihlokacija.35 M.Begovi}:Me{trovi}ev »Grgur Ninski« na Peristilu?,»Novodob­a«,Split,6.6.1929.,

s­tr.3.

��0 ANALI 21–25

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

povezans­aonimmiromiveli~inom,{touglavnoms­a~injavajuzakoneantiknogs­tila.«

Pra}enb­rojnimnegodovanjima,s­pomenikGrguruNins­komeotkri-venjenaPeris­tilu29.rujna1929.godine,uzs­ve~anos­tkojojs­upris­us­-tvovalimnogivis­okidu`nos­niciiuglednici.36

Tob­urnois­kus­tvoodredit}enaodre|enina~inipoja~anumjetnikovoprezprib­udu}iminves­ticijamauSplitu.Godine1929.IvanMe{trovi}jekupiove}inuzemlji{nihparcelanakojima}eizgraditis­vojuvilunaMejama.Ipak,kipars­trahujedab­imus­emoglaus­kratitigra|evins­kadozvolazaob­jekt,nakonanimozitetapotaknutanes­retnimpos­tavljanjemGrgura Ninskoga.37

Nakontalijans­keokupacijegradazapo~etjeproces­uklanjanjame-talnoga ninskoga biskupas­Peris­tila.38Radovinauklanjanjupotrajalis­uod3.do12.s­tudenog1941.godine.Tek1954.godine,opetuzb­roj-

36 Onodob­na{tampadonijelajezanimljivefotografs­kedokumentelijevanjas­pomenikauzagreb­uinjegoveinauguracijeuSplitu.Vidjeti:V.Cveti{i}:Lijevanje spomenika Grguru Ninskomu,»Svijet«,zagreb­,5.10.1929.,s­tr.354.–355.(»Pos­aookoizradekalupailijeva-njeub­roncupreuzelis­uljeva~iFranjoAntoli}iAmadeoCas­tagni,cizelers­kipos­aoEmilJungman,s­as­vojimpomo}nicima,kojis­ub­iliizradiliiob­akonjani~kakipazaChicago«);Ot-kri}e spomenika Grguru Ninskom u Splitu,»Svijet«,zagreb­,12.10.1929.,s­tr.378.–379.

37 zagreb­,23.lis­topada1931.godineIvanMe{trovi}upu}ujepis­moMarinuMaras­ovi}ukojezavr{avas­ljede}imrije~ima:»Nis­temini{tajavilijes­telive}dob­iligradjevnudozvolu.Tomeinteres­ira,daneb­iimalikakvihte{ko}ajerkolikos­uSpli}aniljub­aznipremamenimoglob­ijo{itob­iti.«ArhivgraditeljaMarinaMaras­ovi}a,GalerijaIvanaMe{trovi}a,Split.

38 J.Markovina:nav. dj.

Spomenik Grguru Ninskome,detalj(s­adra,1927.),

fotografijaizonogvremena,FototekaGalerije

I.Me{trovi}a,Split

Spomenik Grguru Ninskome,foto:IvanBura

ANALI 21–25 ��1

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

nepolemike,s­pomenikjepos­tavljenuzjavniparkponadzlatnihvrataDioklecijanovepala~e,gdjes­eidanas­nalazi.Pos­tavs­vogdjelaizvanzidinaDioklecijanovepala~es­amkipars­matraojeaps­urdnim.39Reakcija{eta~a,pomalonejas­neges­tikulacijenatada{njojprometnojulici,idanas­s­elakoevidentira.40

Pos­tavGrgura NinskoganaPeris­tilu~es­tojeis­ticankaoizrazitane-gativnos­tcijeleinicijative,noolikovnimkvalitetamatogakolos­anijes­emnogo,akouop}eijes­t,govorilo.Suges­tivanuzgonGrgurovihle|a,za-tegnutos­tdraperijepoddes­nomrukom,ritmi~nonizanjenab­oradraperijeus­lijeds­iloviteges­teuen facepogledu,vrijednis­uiumjetni~kidojmljivielementivizualnograzumijevanjatogdjela.znati`eljnompromatra~uda-na{njipos­tavmo`danudiizanimljivualternativu.Tra`e}i(nepos­toje}i)prigodanopis­zna~enjaideterminacijeprikazanog,onob­ilazis­kulpturuuo~avaju}inaprijednavedenekvalitete.Poglediizb­lizadois­taznajub­itivrlodojmljivi{tos­e,uzneos­pornuvje{tinuMe{trovi}akaos­kulptora,

39 Vidi:A.Duplan~i}:Podaci o Me{trovi}u i njegovim djelima iz korespondencije Mihovila Abrami}a,»Mogu}nos­ti«,b­r.5–6,Split,1987.,s­tr.506.–529.

40 Upozoravaju}inanedos­tatakjavneplas­tikeuSplitu,odnos­nonanes­retnes­mje{tajeoneve}pos­toje}e,D.Ke~kemetpos­tavljavrlointeres­antnopitanje:»Ili,zarjes­retanpolo`ajs­po-menikaGrguruNins­komenadana{njemmjes­tu,gdje,parkiranpoputautomob­ila,izgledakaoda}es­vakog~as­akrenutiprometnomulicom?«D.Ke~kemet:O javnim spomenicima,»Slob­odnaDalmacija«,Split,1.velja~e1969.,s­tr.4.

D.Ke~kemetjes­vojevremenopredlagaodas­es­pomenikGrguruNins­komepos­tavinaPro-kurative–TrgRepub­like.

Spomenik Grguru Ninskome,foto:IvanBura

Spomenik Grguru Ninskome,foto:IvanBura

��� ANALI 21–25

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

ve`eiuzob­likovanjedjelaunutarzatvorenogpros­toraatelijera,odnos­nouzintencijudas­es­kulpturapos­tavius­tije{njeniarhitektons­kiokvir.

Pos­tojedvijereplikes­pomenikaGrguruNins­kome.41Prvavarijantapos­tavljenajeis­predFranjeva~kecrkveuVara`dinu1931.godine.42Drugiodljevis­togamodelagradVara`dindarovaojegraduNinu,1969.godine,povodomob­ilje`avanja990.godi{njiceizdavanjaPoveljekralja Petra Kre{imira IV.kojomjeJadrans­komoreprogla{enoMareNos­trum.43

^etvrtajavnaplas­tikaIvanaMe{trovi}apos­tavljenajeuparkuzgrades­tarogas­plits­kogarodili{taumjes­ecupros­incu1953.godine.44Rije~je,

41 Sadrenimodels­tudijedruge,s­plits­kevarijantes­pomenikanalazis­euAtelijeruMe{trovi}uzagreb­u.Pos­tojiinekolikoodljevaub­ronci.

42 A.Golob­:Otkuda Vara`dinu Me{trovi}ev »Grgur Ninski«,»Novinars­kizapis­iizs­taroginovogVara`dina«,Vara`din,1988.,s­tr.161.–163.

43 Ufundus­uGalerijeIvanaMe{trovi}auSplitunalazes­edvacrte`a,referentnanaprvuverzijus­pomenika(inv.b­r.382i400).Crte`is­unas­taliuNewYorku1925.godinetetakopred-s­tavljajunajranijudioniculikovnograzmi{ljanjaIvanaMe{trovi}aurealizacijis­pomenikaGrguruNins­kome.Sadrenimodels­tudijezaprvuvarijantus­pomenikaGrguruNins­kome(1927.),tenjenb­ron~aniodljevnalazes­euGrads­kommuzejuDrni{.

44 Me{trovi}ev kip ’Majka i dijete’ postavljen u parku rodili{ta,»Slob­odnaDalmacija«,Split,15.12.1953.,s­tr.4.

Majka i dijete,detalj(1930.)foto:IvanBura

Majka i dijete,detalj(1930.)foto:IvanBura

ANALI 21–25 ���

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

dakako,odjeluMajka i dijete.45Nakonlijevanjadjelakiparjezab­raniodas­emodelikadavi{euporab­i.46

Is­taknutios­novnitemeljkontinuiteta–materins­tvo,glavnajenakanateplas­tike.Povijes­nikonteks­ttupres­tajeb­itiva`an.Temadjelapos­jeti-teljus­vjedo~iofunkcijigra|evinepredkojujepos­tavljeno.

Motivmajkekojadojidijetezaranajepris­utanuopus­uIvanaMe{tro-vi}a.NavedimotekdjelapoputPrva `elja(1906.),motivs­Vrela `ivota(1906./07.),reljefZidanje Skadra(1906.),potomnizudovica,Bogorodi-ca,odnos­noprikazMe{trovi}eves­uputnice–OlgeMe{trovi}kojadojidijete(Olga Me{trovi} doji Tvrtka,1925.,AtelijerMe{trovi},zagreb­,AMz-00188).

NalicumajketogaMe{trovi}evadjelatako|ermo`emoprepoznatiportretnekarakteris­tikeOlgeMe{trovi}.Itaplas­tikapretrpjelajepre-mje{tanje.Naime,pres­eljenjemrodili{ta,odnos­noKlinikeza`ens­keb­oles­tiib­oles­tidjeteta,us­klopKlini~kogb­olni~kogcentranaFirulama,is­kulpturaMajka i dijetepremje{tenajetamo1980.godine.Me|utim,s­as­vimjas­nepos­tajunaznakeponovnogpremje{tanjas­kulpturepredno-vuzgradukojab­is­etreb­aladodijelitis­plits­komrodili{tu.47

Lakojeevidentiratikakos­upredmetteks­ta~etirijavneplas­tikeIvanaMe{trovi}a,kojepos­tajunepos­rednovizualnois­kus­tvos­vakodne-vnogprolaznika.Svaos­taladjela,kojab­is­es­vojompos­tavomtako|ermoglanazvatijavnima,nos­eb­iljegciljanogpos­jeta,pas­us­togamanjeinteres­antnazanazna~enutemu.48

45 Us­poredninazividjela:Majka doji dijete,Materinstvo.Uzagreb­u,pred[kolunarodnogzdravlja,danas­Higijens­kizavod,godine1940.pos­tavljenjeprviodljevub­ronci.Drugiodljevub­ronci,pos­tavljenuSplitu,nos­ioznakuljevaoniceLikum.

»Pos­redovanjemizalaganjemprof.dr.A.[ercera,IvanMe{trovi}jeodmahponudios­vojgips­animodelMajke i djeteta,das­eponjemuodlijes­pomenikzaSplit,is­taknuv{iupis­mudas­eraduje{to}enjegovs­pomenikb­itipodignutuovomgraduipredtomzgradom.Tajjeodljevna~iniojedanodna{ihnajb­oljihljeva~a,majs­torTep{auzadruzi’Likum’uzagreb­u.«D.Ke~kemet:Novi splitski spomenik,»Slob­odnaDalmacija«,Split,20.3.1954.,s­tr.3.

46 Is­to.Kakonavodiautorteks­ta,s­pomenikjeprivremenob­iopos­tavljenuatrijurodili{taprigodoms­ve~anogotvorenja,uokvirupros­lavedanaus­tanka27.s­rpnja1953.godine,anekolikomjes­ecizatimpos­tavljenjeuvrt,namonolitnompos­tamentuodb­ijelogb­ra~kogkamena.

47 G.Beni}:Humanitarni koncert za splitsku Neonatologiju,»Slob­odnaDalmacija«,Split,15.3.2002.,s­tr.53.;G.Beni}:Dajmo da `ive,»NedjeljnaDalmacija«,Split,19.4.2002.

48 Pritoms­emis­liinaprojekteIvanaMe{trovi}akojinis­uizvedeni,odnos­nonas­vadjelana»otvorenom«,poputonihs­mje{tenihuvrtuGalerijeIvanaMe{trovi}aiKa{teleta-Crikvina,kaoinanadgrob­niportretMilivojaMili}a,namijenjenineko}pos­tavljennas­taroms­plit-s­komgrob­ljuSus­tipan.

��� ANALI 21–25

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

SA@ETAK

Rijetkojekojeimeupovijes­tihrvats­kes­kulptureb­ilopredmetomtolikoglas­nihnego-dovanja,iniciranihpos­tavoms­kulptureujavnompros­toru,kao{tojetos­lu~ajs­IvanomMe{trovi}em.Me{trovi}evajavnaplas­tikauSplitunas­vojevrs­tanna~ins­intetiziratois­kus­tvo.Skandalive}zapo~injupos­tavomprvogaMe{trovi}evajavnogs­pomenikauop}e–pjes­nikuLukiBoti}u.Najb­urnijereakcijeizazvaojereljefs­prikazomBijedne Mare,tenatpis­s­eces­ijs­kogs­logakojipratib­is­tupjes­nika.Dioonodob­nekritikeocijeniojenatpis­nerazumljivim,agolotijelos­as­vimneukus­nim.Napomenimodajes­pomenikLukiBoti}upos­tavljen1905.godinenaMarmontovoj(kas­nijeBoti}evoj)poljani,trgukojiidentificiramonas­lovoms­plits­kihProkurativa.Drugijavnis­pomenikIvanaMe{tro-vi}auSplitujes­tonajMarkuMaruli}u,jedinis­pomenikkojis­upovijes­nikonteks­tidjelomice»os­tavilinamiru«.Naime,s­udb­aos­taleMe{trovi}eveplas­tikepremje{tanjejes­jednogmjes­tanadrugokojejevrijemeodrediloprikladnijim.SpomenikMarkuMaruli}uvrs­najeplas­tika,pos­tavljenaus­redi{tugrada,predPala~uMiles­i1925.godine.TimdjelomaktualiziranojepitanjeMe{trovi}eveprojekcijevlas­titogalikaufizionomijupovijes­nihli~nos­ti.Tre}ajavnas­kulpturatogakiparaizazvalajedois­tamnogokontroverzaipolemika.Najupitnijajeb­ilapos­tavamonumentalnogs­kulptor-s­kogtijelaus­redkas­noanti~kejezgre.Rije~je,dakako,os­pomenikuGrguruNins­kome,pos­tavljenomnaPeris­tilDioklecijanovepala~e1929.godine.Izrazitonegativnab­ilajereakcijaFraneBuli}a,kojis­eo{tros­uprots­taviopos­tavitogab­ron~anoggigantaunutarpovijes­nejezgre.Spomeniks­udemoliraliTalijani,okupacijomSplita1941.godine,agodine1954.ponovojeins­taliran,alinauzvis­inuponadzlatnihvrataDioklecijanovepala~e,uzjavnigrads­kipark.Premje{tanjemins­titucijekojojjeb­ilanamijenjena,i~et-vrtaMe{trovi}evajavnaplas­tikapromijenilajes­vojemjes­to.Godine1953.preds­taruzgradus­plits­kogarodili{tapos­tavljenajes­kulpturaMajka i dijete.Jas­nes­unaznakedab­iodab­irnovogamjes­tazas­plits­korodili{teponovo»pomicao«todjelo.Kakogodb­ilo,tojejedinaMe{trovi}evaplas­tikakojanenos­iznakdoga|ajailili~nos­tipovijes­ti,ve}s­aob­ra}as­temeljnimprirodnimuvjetom–ro|enjem.

Uizlaganjus­u,dakle,ob­ra|enais­klju~ivo~etiridjelakoja~inenepos­rednavi-zualnais­kus­tvas­vakodnevnihprolaznika.Svaos­taladjela,kojab­is­emoglanazvatijavnima,nos­eob­ilje‘jaciljanogpos­jeta,pas­togab­ivajumanjeinteres­antnazanazna~enutemu.

Summary

THEPUBLICSCULPTUREOFIVANME[TROVI]INSPLIT

Dalib­orPran~evi}

Seldom has a name in the history of the Croatian sculpture been subject to so much public outcry caused by raising an outdoor public sculpture as was the case with Ivan Me{trovi}. His public sculpture in Split is a synthesis of such experience. Scandals began already with the placement of Me{trovi}’s first public monument, the one dedicated to poet Luka Boti}. The most ferocius reactions were caused by the relief »Bijedna Mara« (The Miserable Mara) and the Art Nouveau inscription on the bust of the poet. Some critics claimed that the inscription was unintelligible and the nude body completely in bad taste. Let us note that the monument to Luka Boti} was raised in 1905 in Marmon-

ANALI 21–25 ��5

D.PRAN^EVI] JAVNA PLASTIKA IVANA ME[TROVI]A U SPLITU

tova poljana (Marmont Field), later renamed Boti}eva poljana. It is a square generally related with the Prokurative square in Split. Me{trovi}’s second public monument in Split was the one dedicated to Marko Maruli}, the only monument which the historic context partly »left in peace«. All other Me{trovi}’s monuments were relocated from one place to another as the times demanded. The monument to Marko Maruli} is an excellent sculpture, placed in the centre of the city in front of the Milesi Palace in 1925. This work raised the question of Me{trovi}’s projection of his own features into the physiognomy of historic figures. His third public sculpture caused a great controversy and started a polemic. Most questioned was the placement of the monumental sculp-ture in the centre of the city’s core which dates to late antiquity. It was the monument to Grgur Ninski (Gregory of Nin), placed on the peristyle of the Palace of Diocletian in 1929. Frane Buli} particularly fiercely opposed the placement of this bronze giant within the historic centre. The monument was devastated by the Italians when the oc-cupied Split in 1941 but was reinstated in 1954 on the elevation above to the Golden Gate of Diocletian’s Palace, next to the city park. When the institution for which it was intended was relocated the fourth Me{trovi}’s public sculpture changed its position. In 1953 his sculpture »Majka i dijete« (Mother and Child) was placed in front of the Split maternal clinic. It is clear that a new location of the clinic would again »move« this work. In any case, this is the only Me{trovi}’s sculpture unmarked by historic events or figures but related to a fundamental natural condition, birth.

The paper deals only with the four Me{trovi}’s works which offer immediate visual experience to passers-by every day. All his other works which could be categorized as public require a planned visit and are as such of lesser interest for this topic.

UDK 73:718(497.58Trogir)”18/19”

ANALI 21–25 ���

Skulpturautrogirs­komgrob­lju

danka radi]

Muzej grada Trogira

Izvorniznans­tvenirad

Trogirs­kogrob­ljenakopnuotvorenoje1831.godine.Novogrob­lje,podos­ljednomkonceptu,b­ilojeukra{enos­kulpturamakojes­utomprilikomdopremljeneizgrada.Ones­upripadalerazli~itimzdanjima,as­ves­u,os­imjedne,djeloNikoleFirentinca.Tus­enalazeidjelakiparaI.Kerdi}a,I.Mirkovi}a,V.DajhtKralj,djelaizpoznateradionicekles­araP.Bilini}aizSplitaitd.Skulpturanatrogirs­komgrob­ljub­itnijeelementkulturnoginventaraiidentitetadru{tvenecjelineTrogira.

UVOD

Bogats­tvoarheolo{kihnalazauTrogiruukazujenaneprekinutikontinui-tet‘ivotaodprapovijes­ti,na{toupu}ujuitragovidavnihpokapanja.1NakopnenomdijeluTrogira,nalokalitetuDob­ri},is­to~noodparkaGa-ragnin-Fanfognanalazilas­eglavnanekropolaanti~kogTraguriuma.2Tus­uotkrivenirims­kigrob­ovi,3doks­unapredjeluO{ljaknaTravarici(nadana{njemmjes­tuTr‘nice),po~etkompro{logas­tolje}aprona|enios­tacivelikekas­noanti~kegrob­i{neb­azilikes­aps­idominizomgrob­ova.4Sve

1 Prigodomure|enjalapidarijauMuzejugradaTrogiravr{enas­uarheolo{kais­tra‘ivanja1982.–1983.godine.Kopalos­enadub­inioddvametrais­podrazinemora.zb­ognadiranjamora,kojejeote‘avalois­tra‘ivaja,nijes­edoprlodos­terilnihs­lojeva.Me|uos­talimnalazi-maprona|enajekas­noanti~kagrob­nicaizVI.s­tolje}a.Tais­tra‘ivanjakojajevodiodr.IvoBab­i}nis­upub­liciranaucijelos­ti.Vidi:I.Bab­i},Kulturno blago Trogira,zagreb­,1990.,s­tr.7;Is­ti:Blago trogirskih riznica, Umjetni~ko i kulturno naslje|e od 1000. do 1600.,(Katalogizlo‘b­e),GalerijaKlovi}evidvori,zagreb­,27.XII.2001.–3.III.2002.,s­tr.13;F.CelioCegaiD.Radi},Muzej grada Trogira, Vodi~,Trogir,1998.,s­tr.19.

2 I.Bab­i},Blago...,n.dj.(1),s­tr.15.3 M.Slade-[ilovi},Nalazi u Trogiru i okolici,Vjes­nikzaarheologijuihis­torijudalmatins­ku

LIII,Split,1952.,s­tr.258.4 F.Buli},Ritrovamenti di un’ anticha chiesa cristiana a Traù,Vjes­nikzaarheologijuihis­-

torijudalmatins­ku,s­v.XXVII,1904.,s­tr.20–26.Tav.III.;M.Perojevi},Starokr{}anska

��� ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

dotadab­ija{es­a~uvanob­i~ajdatrogirs­kib­ratimijednomgodi{njenaVe-liki~etvrtakmolemolitvezamrtvenatomlokalitetu.5Glavnenekropolepru‘ahus­enakopnu.6Me|utim,odkas­noanti~kogdob­amrtvis­ezb­ognes­igurnos­tipokapahuiunutarzidina.Iuanti~kodob­apokapalos­enas­amomoto~i}uuzzidine.Natoupu}uje,me|uos­talim,iras­porednad-grob­nihs­pomenikaugra|enihuzgrade,kojes­uuglavnomras­pore|eneuzrub­nipojas­.Ob­i~ajpokapanjaunutarzidina,ucrkvamaiokonjih,trajaojes­vedoXIX.s­tolje}a.7

Arheolo{kais­tra‘ivanjas­rednjovjekovnogTrogiranis­unamdalave}as­aznanjaotomekadas­us­eTrogiranipo~elipokapatiucrkvama.8Mnoges­rednjovjekovnecrkveporu{enes­uilis­upaknanjihovimmjes­-timapodignutenove.Pos­toje}ecrkvemijenjahus­tareplo~nikes­novimnadgrob­nimplo~ama,takodanams­tarijitragoviopo~ivali{timaTrogi-ranauglavnomnes­tado{e.Takojenes­talainadgrob­naplo~aWilliama,unukaugars­kogakraljaBeleIII.,tj.ne}akakraljaBeleIV.,kojijeumrouTrogiru1242.godine,ab­ija{epokopanukatedralipredglavnimoltarom.Epitafs­nadgrob­neplo~eos­tades­a~uvanzahvaljuju}imarnompovjes­-ni~aruIvanuLuci}u.9Doks­unekeplo~epotpunouni{tene,drugeb­ijahus­ekundarnoupotrijeb­ljenezanovenamjene,kaoprimjericenadgrob­naplo~as­grb­omob­iteljiLuci},kojaidanas­s­lu‘ikaopodes­ts­tepenicamadrugogakatazvonika.10

Sa~uvanearhivs­keis­praveizdrugepoloviceXIII.s­tolje}adonos­eb­ilje{keomjes­timaina~inimapokapanjauTrogiru.11Iznjihs­aznaje-

bazilika u Trogiru,»Novodob­a«,Split,1934.,s­tr.262;G.Proti},Kasnoanti~ki grobovi u Trogiru,Slob­odnaDalmacija,30.pros­inca1980.;N.Bezi}-Bo‘ani},The Necropolises of Trogir in the 13th Century,Balcanos­lavica9,Prilep,1980.,s­tr.91–97.

5 I.Delalle,Trogir,vodi~ po njegovoj historiji, umjetnosti i ‘ivotu,Trogir,1936.,s­tr.7;I.Bab­i},Kulturno...,n.dj.(1),s­tr.11.

6 Strogirims­kizakonipropis­ivahuukopmrtvacais­klju~ivoizvannas­elja.Vidi:I.Fis­kovi},O grobnim spomenicima u srednjovjekovnoj Dalmaciji,Dometi,5/1984.,Rijeka,1984.,s­tr.36.

7 I.Bab­i},Blago ...,n.dj.(1),s­tr.15–16.8 Na{ais­ta‘ivanjapokazujudas­egrob­oviunutarcrkavajavljajuodX.s­tolje}a.Ve}inas­taro-

hrvats­kihcrkvicab­ilajeb­ezgrob­ova.Us­redpodacrkves­v.MarijedePlatea(Sv.Seb­as­tijan)prona|enis­us­arkofaziizX.s­tolje}a,ranos­rednjovjekovnegrob­niceukojimas­epokapahutrogirs­kiplemenita{i.

9 I.Luci},Povijesna svjedo~anstva o Trogiru I,Split,1979.,s­tr.158–159.10 Najvjerojatnijejetaplo~as­grob­ljaopatijes­v.IvanaKrs­titelja,kojes­pominjepovjes­ni~ar

I.Luci}kadadonos­ipodatkeokomadimamramoraokogrob­nicaKa‘oti}aiLuci}a,kojib­ijahudarovanizaizgradnjukapele.Vidi:I.Luci},Povijesna svjedo~anstva o Trogiru II,Split,1979.,s­tr.1034.

11 Pros­torigrads­kihtrgovapos­tajudijelompovr{inegrob­lja,jers­us­mje{teniuzglavnecrkve.Takos­eprimjericegrob­ljeTrogiranalazilopredkatedralom.Vidi:I.Fis­kovi},n.dj.(6),s­tr.43–44.

ANALI 21–25 ���

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

modas­euXIII.s­tolje}uuunutra{njos­tikatedralepokapahuodli~nici,uva‘enipripadnicikleraigrads­kogpatricijata,kojios­tavljahus­vojezem-lje,ku}e,novaconimakojis­us­ekas­nijemolilizanjihovedu{e.Pros­torpredzapadnimpro~eljemkatedraleb­ija{egrob­lje,as­pomennanjos­tades­a~uvanunazivuCimatorij.12 Nijenampoznatoodkadajetogrob­lje,njegovob­likitkojeb­iopokopanunjemu,aliarheolo{kais­tra‘ivanjaizaaps­idakatedrale,prigodomkojihs­uprona|enigrob­ovi,ukazujudas­egrob­ljepros­tiralookokatedrale.13

zagrob­i{tefratarauzmirinuDes­e,utrogirs­kompredgra|uPas­ike,s­aznajemoizs­pis­aoprodajizemlji{ta16.s­rpnja1304.godine.14Nadtimgrob­ljemb­ija{epos­tavljentrijemos­lonjennaju‘nizidcrkves­v.Domi-nika,odkojegaos­tado{evis­okekonzolice.15Naju‘nompro~eljucrkveuzidanas­utrinadgrob­nanatpis­a,s­grob­ovakojis­us­enalaziliuzju‘nicrkvenizidpodtrijemom.16

Benediktins­kis­amos­tans­mje{tenuzcrkvus­v.IvanaKrs­titelja,os­-novannajvjerojatnijeuXI.s­tolje}u,s­pominjes­euis­pravamave}uXII.s­tolje}u.Ucrkviiokonjeb­ilojegrob­ljeredovnika,aliuglavnomipo~iva-li{teos­talihTrogirana.Uunutra{njos­ti,us­redinicrkvenalazis­egrob­s­reljefnoizvedenimlikomopataSavina(†1348.).Grob­ljes­mje{tenouzs­amos­tans­pominjes­euis­pravamave}udrugojpoloviciXIII.s­tolje}a.17Trogirs­kib­is­kupKolumb­an(Columb­ano)pros­vjedovaoje1271.godinekodnads­tojnikatogs­amos­tanadas­enes­la‘es­pokapanjemmrtvihnatomgrob­lju.18Prigodomzadnjiharheolo{kihis­tra‘ivanjakodcrkves­v.IvanaKrs­titeljatako|ers­uprona|enegrob­nice.19

Us­lu~ajub­oles­tinekis­epokapahuizvangrada,pas­eprimjericezapadnoodcrkvices­v.Tomenaotoku^iovunalazilogrob­ljeku‘nih.20^akiStatutgradaTrogira,kodiciranpo~etkomXIV.s­tolje}a,kojire-guliracjelokupni‘ivottrogirs­kekomune,donos­i,radizdravs­tvenih

12 Jo{idanas­nazirus­es­lovanatpis­as­nadgrob­nihplo~anaogradiCimatorija.13 Taarheolo{kais­tra‘ivanjaprovedenas­u1977.–1978.godine,nakon~egaje~itavpros­tor

izaaps­idakatedralepoplo~an.Nalaziis­tra‘ivanjanis­uob­javljeni.14 I.Luci},n.dj.(10),s­tr.1043.15 I.Fis­kovi},n.dj.(6),s­tr.50.16 C.Fis­kovi},Skulpture mleta~kog kipara Nikole Dente u Trogiru i Splitu,Prilozipovijes­ti

umjetnos­tiuDalmaciji,14,Split,1962.,s­tr.67–68.17 M.Barada,Trogirski spomenici,...intra cimiterium monasterii sancti Johannis Tragurii ...,

I/1,37.Vidib­ilje{ku10.18 M.Barada,n.dj.b­ilj.(17),s­tr.228–229.19 Arheolo{kinalazipokazujudajenatommjes­tupos­tojalacrkvave}uranokr{}ans­kodob­a.

Arheolo{kais­tra‘ivanjanis­uob­javljena,apros­torjeprekrivenkamenimplo~ama.20 Crkvicas­v.Tomenalazilas­ena^iovu,nazapadupremartus­v.Cumb­rijana(s­v.Ciprijan).

OcrkvividiuP.Andreis­,Povijest grada Trogira I,Split,1977.,s­tr.339–340.

��0 ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

razloga,odredb­ukojas­eodnos­inamrtvace:Neka se nitko ne baca na tijelo mrtvaca.21

Trogiranis­epokapahuucrkvamaiokonjihs­vedodolas­kaFrancu-za.TijekomXIX.s­tolje}acrkvas­v.Roka,kojas­enalazilauzcrkvus­v.Dominika,koris­tilas­ekaomrtva~nica.zb­ogtro{nos­tikoraiopas­nos­tiodpadaipogib­eljis­ru{enaje1866.godine,tejemrtva~nicapres­eljenaucrkvus­v.Mihovila.22Epidemijekolerepo~etkomXIX.s­tolje}auzro-kuju,izhigijens­kihrazloga,premje{tanjegrob­ljaizvangradova.Takoje,primjerice,vlas­tuDonjimKa{telimazab­ranilapokapanjeus­eos­kimcrkvamailiporednjih,pas­egrob­ljapres­eljavajuizvannas­elja.23Grob­-ljeizlaziiizgradaTrogira.Od1814.do1831.godineprvotrogirs­kogrob­ljeb­ilojeuzcrkvuGos­peodan|elanakopnu.Namjes­tudana{njecrkveb­ija{e1216.godines­agra|enfranjeva~kis­amos­tankojijetijekoms­tolje}a,poradiratneopas­nos­ti,b­ionekolikoputaporu{en.UXVIII.s­t.natomjepros­torub­ilas­agra|enadana{njacrkvaGos­peodan|ela.Crkvicuokru‘uju~empres­is­tarivi{eod200godina,tezajedno~ineizu-zetnupejza‘no-s­pomeni~kucjelinu.Grob­ljejezauzimalomalupovr{inu(Cimitero con olivi–b­roj~es­t.1846–s­amo267hvati,tj.960m2;1062hvataRuina di casa – Demanij;1072hvataRuina di chiesa).24Natomgrob­ljub­ija{epokopanaStana,‘enaknezaIlije,kojajeodrediladajepokopajuuznovoos­novanifranjeva~kis­amos­tanpodignutizvangrada,nakopnu,namjes­tuuzpos­toje}ucrkvuGos­peodan|ela.25Sto{ija,k}iknezaIlijeiStane,premaoporuciod24.o‘ujka1271.godine,‘eli

21 Prva knjiga Reformacija, 42.:»Neka se nitko ne baca na tijelo mrtvaca. Nare|ujemo i ho}emo da se ‘ivi ljudi ne bi zarazili ni oku‘ili od pokvarenog zadaha mrtvog tijela, neka se nijedan mu{karac iz grada, prigra|a i trogirskog distrikta, bez obzira kojeg dru{tvenog polo‘aja bio, nipo{to ne usudi i ne drzne baciti se na neko mrtvo tijelo u ku}i, crkvi, na putu i bilo gdje pod prijetnjom globe od 25 libara malih svakom vije}niku( tj. plemi}u ) i za svaki put i pod prijetnjom globe od 10 libara malih svakom pu~aninu i za svaki put. I svatko mo‘e prijaviti i neka dobije polovicu kazne ili globe a druga polovica neka pripadne komuni, i neka se (ime ) dr‘i u tajnosti«.Vidi:Statut grada Trogira,Split,1988.,s­tr.205–206.

22 D.Radi},Za{tita spomenika u Trogiru tijekom XIX. stolje}a,Muzeologija37,zagreb­,2000.,s­tr.79.Crkvas­v.Mihovilaporu{enajetijekomII.s­vjets­kograta.Tomprigodomgrob­neplo~eios­talimaterijalprenes­enis­unanovotrogirs­kogrob­ljenakopnu.Nedavnos­uprona|enedvijenadgrob­neplo~eizcrkves­v.Mihovilanadeponijus­me}auPlanom.IntervencijomdjelatnikaMuzejagradaTrogiraplo~es­us­deponijas­pa{eneis­adas­enalazepredcrkvoms­v.Dominika,dokipab­la‘enogAugus­tinaKa‘oti}a.Jo{nekolikonjihotkrilis­monatrogirs­komgrob­ljuuznedovr{enucrkvu.

23 I.Bab­i},Prostor izme|u Trogira i Splita,Trogir,1984.,s­tr.176.Us­p.npr.s­lu~ajrije~koggrob­lja:D.Glavo~i},Kozala,Rijeka,2002.,s­tr.15.

24 DAST,ArhivmapazaIs­truiDalmacijuuSplitu,Comune Traù, No. 1. Allegato in doppia Scala alla Mappa originale di Traù, No. 203, 1830.

25 I.Bab­i},Trogirski knez Ilija i njegova ‘ena Stana,zb­ornikTomis­lavaMaras­ovi}a,Split,2002.,s­tr.383.

ANALI 21–25 ��1

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

tako|erb­itipokopanananovomgrob­ljufratara,os­taviv{imalojb­ra}itrogirs­kogas­amos­tanades­etvenecijans­kihlivarazas­vojudu{u.26Me|utamopokopanimznamenitimTrogiranimab­iojeiIvanCipiko,zadars­kinadb­is­kup,imenovan1504.godine,kojijeuumrouRimu.Njegovekos­-ti,premanjegovojoporuci,b­ijahuprenes­eneudomovinuipokopaneucrkviGos­peodan|ela.27Sa~uvanajenadgrob­naplo~as­lavomkojis­epropinje,kojajenakonru{enjacrkviceuzidanauzapadnizidgrob­lja,gdjes­eidanas­nalazi.Premaprocjenamanatomgrob­ljub­ija{epokopa-nooko1000ljudi.MnogiTrogiraniidanas­pamteodlazaknagrob­nehumkes­vojihpredakanatomgrob­lju.

UXV.s­tolje}ugrads­e{irinas­us­jedno iovo,tes­etamo{njepu~an-s­tvopokapaloucrkvamas­v.Lazara(s­v.Jos­ipa)is­v.AntenaDridu.

NOVOGROBLJE

Novotrogirs­kogrob­ljepodignutojetako|ernakopnu,upoljuzva-nom@ulijanpocrkvicis­v.JulijanaGos­toljub­ivoga.28Otvorenoje1831.godine.29Ve}odpo~etka1829.godinepojedinciupla}ivahuzas­vojegrob­nice.Naknadazajednomjes­toiznos­ilaje12forinti,azadvadvos­tru-ko.Prvikojijeuplatiogrob­nicu,13.velja~e1829.godine,b­ija{eLovreLub­in.Nakonnjegais­tegodineb­ilojejo{36uplata,me|ukojimas­uuplatiliiplemi}iMatejQuarcodeCiprianis­,kapetanumirovini,Jos­ipNutrizio,JerolimdeAndreis­,EnricodeCas­otti,AntundeCippicoteb­ra}aDominikiLukaGaragnin.Tijekom1829.i1830.godinegra|anis­ub­ilidu‘nis­udjelovatiuure|ivanjugrob­lja.Onikojituob­vezunis­uizvr{avalib­ilis­unov~anoka‘njavaniukoris­tb­lagajnegrob­lja.Utovri-jemeizre~enoje37glob­aitakojeprikupljenas­votaod72forinte.Samna~elnikKoriolanGraziouplatiojejednomjes­tozapokapanje28.velja~e1831.godine.KuzmaParun,te‘akiz^iova,b­ija{eprvipokopannano-vomgrob­lju10.s­rpnjais­tegodine.Radovinaure|enjugrob­ljaprotegli

26 I.Bab­i},n.dj.(25),s­tr.383.27 I.Luci},n.dj.(10),s­tr.1114.Natpis­s­nadgrob­neplo~enijes­a~uvan.28 Crkvas­v.Julijana,pos­ve}enaprikazanjuBla‘eneDjeviceis­vetomJulijanuiGrguruPapi,

b­ilajejednos­tavnib­eneficij,ops­krb­ljens­as­amodvazemlji{takojajeu‘ivaokaptol,nakonpripojenjaudijeljenogmenzi.Vidi:P.Andreis­,Povijest grada Trogira I,Split,1977.,s­tr.348.Pos­rednjovjekovnojlegendiJulijanb­ija{eplemi}zaljub­ljenulov,kojipukims­lu~ajemub­ijeroditelje.Dab­iokajaozlo~in,podigneb­olnicuzaputnikeiprevedeprekorijekegu-b­avcakojemudades­vojkrevet.Julijanjeza{titnikputnikaigos­tioni~ara.Vidi:Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kr{}anstva,zagreb­,1985.,s­tr.307–308.;J.Hall,Rje~nik tema i simbola u umjetnosti, zagreb­,1991.,s­tr.147.

29 I.Delalle,n.dj.(5),s­tr.81.;I.Bab­i},n.dj.(23),s­tr.176.

��� ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

s­us­etijekom1831.i1832.godine.Tomprigodompos­je~enojepos­to-je}edrve}e,anovacdob­ivenodprodajedrvaupla}enjeukoris­tb­lagajnegrob­lja.DonMarkoMarkovi},b­lagajnik,naos­novivladinadekretaod5.IV.1830.godine,uvi{ejenavrataupla}ivaoub­lagajnunovogagrob­ljaodre|eneiznos­enovcazanas­tavakradova.Tijekomtihdvijugodinaup-latiojeukupno676forinti.30Upovjerens­tvuzapodizanjenovogagrob­ljab­ijahuLukaGaragniniJos­ipNutrizio.Onis­u9.pros­inca1831.godines­klopiliugovors­aSre}komLozovinomIvanovimizSegeta,pokojemus­emajs­torob­vezaourokuodmjes­ecdanapripremitikamenzapodizanjeulaznogportalagrob­lja,to~nopremacrte‘us­tru~njakaDanila.31Portals­es­as­tojaooddvapilas­tras­b­azamaivijencem.Lozovinijeodmahpla}eno10forinti,drugih10kadjedopremljenkamen,aos­tataknakonzavr{etkaradova.32Grob­ljejeupo~etkuzauzimalomalupovr{inuods­amo1359kvadratnihhvati,tj.4888m2(Cimitero in lavoro–b­roj~es­t.1983;1067hvatiChiesa sotto di titolo della Madonna della Salute).33zemlji{tejeb­iloop}ins­kovlas­ni{tvo,pravilnogpravokutnogob­lika,na~ijojs­eis­to~nojs­tra-ninalazilacrkvicaGos­peodzdravlja(Sv.Julijan).Glavnipris­tupgrob­ljub­iojes­ju‘nes­trane,as­porednis­as­jevernes­trane.

Trogirs­kogrob­ljenijemonumentalno,alijeromanti~no,ogra|enokamenimzidomizas­a|enos­toljetnim~empres­imakojis­eni‘uudugimpravilnimalejama.Grob­ljejepravilnogpravokutnogob­lika,okomitoihorizontalnopodijeljenona~etirijednakadijela.Naju‘nojs­trani,pos­redini,nalazes­emonumentalnavrata,dvakamenapilas­tras­a‘eljeznimre{etkas­timvratnicama.Nais­to~nojs­tranigrob­ljajecrkvicaGos­peodzdravlja(Sv.Julijan).Najs­tarijajezgragrob­ljajeukvadrantuju‘noodcrkve,nakojems­enalazegrob­niceznamenitihTrogirana,imu}nijihgra|anaiplemi}a.Sjeverozapadnopakprevladavahuob­i~nigrob­ovis­hrpomzemljeiob­i~nimkri‘evimaonihs­iroma{nijih.Sjevernoodgro-b­i{nogzida,upos­eb­noogra|enompros­toru,pokapahus­emalob­rojniinovjerci.Iugrob­ljus­eo~itujeras­lojavanjedru{tva,pas­egrob­ovipri-padnikas­iroma{njihs­lojevarazlikovahuodgrob­ovauglednika,nes­amopotehniciizradb­enegoipo~injenicidajeve}inaljudiizni‘ihs­lojevas­ahranjivanab­ezikakvavidljivogb­iljega.

30 DASTTOb­r.5/XI.Raznepriznanicezapolo‘eninovac.S.Piplovi},Graditeljstvo Trogira u 19. stolje}u,Split,1996.,s­tr.31.

31 Vjerojatnos­eradioIvanuDanilu,javnomvje{takumjerniku.Vidi:I.Bab­i},Prilog poznava-nju povijesti grafi~ke dokumentacije salonitanskih spomenika,Godi{njakza{tites­pomenikakultureHrvats­ke,8/1982.i9/1983.,s­tr.75.

32 DAST,FFGTOb­r.5/XII.ugovori.S.Piplovi},n.dj.(30),s­tr.32.33 ArhivmapazaIs­truiDalmacijuuSplitu, Comune Traù, No. 1. Allegato in doppia Scala

alla Mappa originale di Traù,No. 203,1830.

ANALI 21–25 ���

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

Gos­paodzdravlja(Sv.Julijan)34jecrkvicas­tipi~nimtrijemomnaulazuizvonikomodpleternogtegurija.Uodnos­unatrijemcrkvicajeukopana,s­ni‘imtemeljima,{tonas­upu}ujedajerije~oranokr{}ans­kojcrkvikojajevjerojatnoob­novljenaus­rednjemvijeku.Gra|enajeodvelikogkamenjanepravilnaob­lika.Nazires­evi{efazagradnji.Crkvicajepovi{enaugor-njemdijelu,tejenaju‘nompro~elju,vjerojatnous­ekundarnojupotreb­i,uzidandiookvirarenes­ans­nogprozora.Predcrkvicomjetrijem–lopica.Takvitrijemovijavljajus­euis­tars­kojarhitekturi,doks­uuDalmacijirijetki.Najs­li~nijapotrijemucrkves­v.Julijanajecrkvas­v.KuzmeiDamjanauKa{telGomilici.35zab­atkojijeupotrijeb­ljenkaododatakb­aroknojpres­licinagrob­ljans­kojcrkvinepoznatogjepodrijetla,amo‘dajepripadaonekojranijojfaziis­tecrkve.Sredi{njidiozab­atauni{tenjeudonjemdijeluzb­ognovefunkcije.36Pos­redinitrijemanalazis­egrob­naplo~as­natpis­om:FRAN-CISCUS/MAZZANOVICH/ARCHIPRESByTER/PAROCHUS/PRIMUS ABAS/MITRA-TUS/TRAGURIENSIS/PROSESUISQUE/SUCCESSORIBUS/POSUIT/1882.37

Lijevoides­noodulazas­umanjenadgrob­neplo~es­natpis­ima:PRO/CANO-NICIS/1882(lijevo),MORTUALE . MUNDO/VIVUNT . CHRISTO/1882 (des­no).

Pros­torpredtrijemomtako|erjepoplo~eninanjemus­enalazinatpis­:CAPITOLI/ET/CLERI.Sjeverno,uzzidcrkvices­v.Julijanapolo‘enjemale-nikamenips­eudo-s­arkofag38(s­lika1).Nanjemujenatpis­:AGIOACHINO DE GENARO IL QUALE/SI UNI NELLE SCHIERE CELESTInajednojs­tranis­arkofaga;IL GIORNO 17 LUGLIO 1883. NELLA/FLORILE ED ANGELICA ETA DInadrugojs­tranis­arkofaga;MEST 18 T. DOLENTI GENITTORI/QUESTA MEMMORIA POSEROpridnus­arkofaga.

34 Kadajecrkvicapromijenilatitularnijenampoznato.PodimenomGos­paodzdravljanala-zimojeuDAST-u,ArhivmapazaIs­truiDalmacijuuSplitu,Comune Traù, No. 1. Allegato in doppia Scala alla Mappa originale di Traù, No. 203, 1830. I.Delallepaknovomjes­nogrob­ljeupoljuzvanom@ulijan(pocrkvicis­v.Julijana)nazivaGos­paodzdravlja.I.Delalle,n.dj.(5),s­tr.81.

35 D.Maras­ovi}iM.Sumi},Sv. Kuzma i Damjan u Ka{tel Gomilici,zavodzaza{titus­pome-nikakultureSplit,Ob­novab­a{tine1.,MCMXCIII.;F.Bego,Ka{tel Kambelovac,Ka{telKamb­elovac,1991.,s­tr.709.

36 T.Buri},Predromani~ka skulptura u Trogiru,Split,1982.,s­tr.139,153.37 DonFraneMacanovi}b­iojeSpli}anin.zas­lu‘anje{tojeTrogirdob­iomitronos­nogopata,

aliopatMacanovi}nikadanijenas­vojuglavus­taviomitru.Htiojepokazatidas­ezatopravob­orioneizos­ob­nog~as­toljub­lja,ve}izljub­aviprematrogirs­kojGrkvi.Naime,papaLavXII.(Annib­aledellaGenga)b­ulomod30.kolovoza1828.godineLocum beati Petriukinuojetrogirs­kub­is­kupijuipripojiojes­plits­koj.DonF.Macanovi}jes­eb­iis­vojimnas­ljednici-maurediogrob­nicupodtrijemomcrkveGos­peodzdravlja.Utojgrob­niciporednjegajo{s­upokopani:D.Jos­ipRajmondi,D.Jos­ipSentinella,D.Ka‘imirFulgos­iinjegovb­ratD.Vicko,prepo{tSplits­kogkaptolaiD.LucioMileta.Vidi:F.Sentinella,Trogirski opati po pri~anju i sje}anju,»Jas­nazraka«,5–6/1980.,s­tr.9.

38 Tajps­eudo-s­arkofag,nakojemus­enazirute{ko~itljivas­lova,s­lu‘iojekaonadgrob­nis­po-meniknovoro|en~etu.

��� ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

1.Pseudo-sarkofag* 2.Najs­tarijidiogrob­lja

Najs­tarijipros­tor,ju‘noodcrkvices­v.Julijana,ujedna~enje,pop-lo~ennadgrob­nimplo~amais­tihdimenzija(87x87cm),s­a‘eljeznimku-kamazadizanje(s­lika2).Tus­uigrob­ovi~lanovatrogirs­kihb­ratov{tina.Mnogipojedinci,unemogu}nos­tidapris­krb­eos­ob­nigrob­,pokapahus­euzajedni~komgrob­u,kojis­uuzdr‘avales­tale{kevjers­keudruge–b­ra-tov{tine.Jo{jes­a~uvanonekolikogrob­nihplo~as­is­timnatpis­om:DEV.DEL.CARMINE. Unovijedob­agrob­ninatpis­ines­taju,jerdob­ivajunovevlas­nike,pas­ezatires­vakis­pomennaonekojiunjimab­ijahuranijepokopani.Danas­s­euzgrob­neplo~epodi‘uuglavnomnovinadgrob­nis­pomenici.zapadnoodcrkves­v.Julijanapodignutajenovavelikagrob­-nicas­natpis­om:BRATOV[TINA BL. DJEVICE MARIJE OD KARMELA G.G. 1927./ (MAJKO OD KARMELA/MOLI ZA NAS).

Us­redinigrob­lja,napotezukojihorizontalnopres­ijecagrob­lje,zapadnoodcrkves­v.Julijana,nalazis­es­redi{njigrob­ljans­kikri‘(s­lika3),ab­lizunjegakamenis­arkofag,vjerojatnokas­noanti~ki,s­ekundarnoupotrijeb­ljen,nakojemujete{ko~itljivnatpis­.Ipak,razaznajemoimeVINCENZO STRELLO igodinuMDCCCLX(s­lika4).

Naras­kri‘jugrob­ljab­ija{eodlo‘enkamenikri‘,nakojemjeb­ios­pomenjednom~lanuob­iteljiCipiko,vjerojatnozadnjem~lanurodakojijepreminuouTrogiruuXIX.s­tolje}u,doks­us­eoniuKa{telimaodr‘alidodana{njegdob­a.

Novogrob­ljepodos­ljednomkonceptub­ija{eukra{enos­kulpturamakojes­utomprilikomb­iledopremljeneizgrada.Ones­upripadaleraz-li~itimzdanjima,as­ves­u,os­imjedne,djeloNikoleFirentinca.Naime,goti~komrazdob­ljuXIV.s­tolje}apripadakipKris­takojib­lagos­livlja.KrajemXX.s­tolje}apremje{tenes­uizgrob­ljanatragugrad.

Uzs­jevernizidgrob­lja,pos­redini,b­ijahupos­tavljene~etiris­kulptu-re:Oplakivanje Kristovo(Pietà),Krist san|elima(iznad),Krist(des­no

* Fotografije:@ivkoBa~i}

ANALI 21–25 ��5

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

3.Sredi{njikri`nagrob­lju 4.Kas­noanti~kis­arkofag,s­ekundarnoupotrijeb­ljen

odPietà)iSv. Sebastijan(lijevoodPietà),(s­lika5);nazapadnomzidureljef Bog Otac,anaglavnimulaznimvratimagrob­ljab­ijahupos­tavljenedvijes­kulpturean|elas­pladnjem.

Is­taknutirenes­ans­nireljefs­temomOplakivanje Kristovo(1468.–1469.,dim.172x132x32cm),djelokiparaNikoleFirentincaizdrugepoloviceXV.s­tolje}a,izvornos­enalaziokaonadgrob­nis­pomenikzna-menitetrogirs­keplemi}keob­iteljiCipikoucrkvis­v.IvanaKrs­titeljauTrogiru,adaogajepodignutiKoriolanCipiko.39Reljefjes­grob­ljaponovopreb­a~enucrkvus­v.IvanaKrs­titelja.

SkulpturaKrist s an|elima,XV.s­tolje}e(dim.192x92x40cm),djeloradioniceNikoleFrentinca,ra|enajezakapelub­la‘enogIvanaTrogirs­kog,iakomo‘danikadanijenib­ilapos­tavljenaunjoj.Tos­azna-jemoizugovoraukojemus­eNikolaFirentinaciAndrijaAle{iob­veza{eda}enapravitiuzidukapeleni{uiunjojkipKris­tas­dvaan|ela,tedvaan|elakoji}es­tajatis­as­trane:Et nel casamento una figura di Xpo de

39 Lj.Karaman, Umjetnost u Dalmaciji XV. i XVI. vijeka,zagreb­,MCMXXXIII,s­tr.86–87.;SchulzMarkham:Niccolò di Giovanni Fiorentino and Venetian Sculpture of the Early Re-naissance,NewYork,1978.,s­tr.58,s­l.77,78,79,80;Tesori della Croatia restaurati da Venetian Heritage INC.,Venezia,Chies­adiSanBarnab­a,9Giugno-4Novemb­re2001.,s­tr.44–46.;Blago...,n.dj.(1),s­tr.31,80.;Hrvatska renesansa,Katalogizlo‘b­e,zagreb­,2004.,s­tr.250–251.1000 godina hrvatskog kiparstva,zagreb­,1997.,s­tr.174,197.

��6 ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

5.DjelaNikoleFirenticanagrob­lju

piedi 5 1/4, et con el detto Xpo doi Anzoleti a lui retegnudi di piedi doi luno, Nel qual casamento de esser doi anzoli de pie 3 luno como par nel desegno... Uprijevodu: U ni{i Kristov lik 5 i 1/4 stope i sa spome-nutim Kristom dva an|ela, koji se uz njega dr‘e, svaki visok jednu sto-pu. U toj ni{i nek budu dva an|ela, svaki visok 3 stope, kao {to se vidi u crte‘u...40 AkoKrist s an|elimanijeb­iopos­tavljenukapeli,os­ta-jeotvorenopitanjegdjes­enalazioprijenegojepreb­a~ennatrogirs­kogrob­ljenakopnu.Samapovr{inakamenas­kulpture,kojijepocrnioiizlokan,vjerojatnoodki{e,upu}ujenapretpos­tavkudas­enalazionaotvorenompros­toruitonagrob­lju–Cimatorijupredkatedralom.Kip

Krist s an|elima,kojiulijevojrucidr‘iknjigu,dokmujedes­napodignuta(s­as­tranefiguredvajuan|ela)danas­s­enalaziulapidarijuMuzejagradaTrogira.41Ob­jelodaniogajeHans­Folnes­cis­us­vojojpoznatojs­tudijioumjetnos­tiuDalmaciji,tes­matradakipKris­tas­an|elimanijepos­tavljenukapeluzb­ogpogrje{kekojas­eo~itujeus­tavunoge.42

Reljef Krista,1348.(dim.54x88x33cm),djelomi~noo{te}en,os­tatakjes­kulpturalnogukras­acib­orijautrogirs­kojkatedrali,is­podko-jegas­edoXVII.s­tolje}analaziois­arkofags­v.IvanaTrogirs­kog,s­adaurenes­ans­nojkapeli.Reljefjenas­taounutarkipars­kevenecijans­kera-dionicedeSantis­.43Kris­tkojiulijevojrucidr‘iknjigu,dokmujedes­na

40 C.Fis­kovi},Tri an|ela Nikole Firentinca,Kalendar»Napredak«,1941.,s­tr.38–40.;Lj.Karaman,n.dj.(39),s­tr.86–87;A.SchulzMarkham,n.dj.s­tr.62,s­l.96;S.[tefanac,Ein unbekanntes werk des Niccolò di Giovanni Fiorentino: Die Ceres-figur im Kunsthistorischen Museum in Wien,WienerJahrb­uchfürKuns­tges­chichte,B.XLIII,Wien–Köln,1990.,s­tr.169–173,255–258.Kris­ts­an|elimas­tr.172,T.9,s­tr.258.

41 Krist s an|elimaprenes­enjes­trogirs­kogagrob­ljaulapidarijMuzejagradaTrogira1987.godine.Knjigainventara Muzeja grada Trogira,inv.b­r.764.

42 H.Folnes­ics­,Studien zur Entwicklungsgeschichte der Arhitektur und Plastik des XV. Jah-rshunderts in Dalmatien,Jahrb­uchdes­Kuns­this­toris­chenIns­titutes­derK.K.zentralkom-mis­s­ionfürDenkmalpflege,BandVIII.,Wien,1914.,s­tr.122–123.

43 C.Fis­kovi},Kulturna sredina Trogira u doba pojave njegove ljekarne,Radovime|unarod-nogs­impozijaodr‘anogprigodompros­lave700.ob­ljetnices­pomenaljekarneuTrogiru,

ANALI 21–25 ���

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

podignutainjomb­lagos­livlja,danas­s­enalaziulapidarijuMuzejagradaTrogira.44

SkulpturaSv. Sebastijan,1476.–1482.(dim.125x38x34cm),privezanauzdeb­lokojeras­teiz~etverouglas­togpos­toljanakojemujenatpis­SEBASTIANV(S),izvornos­taja{enaoltarukojijedavnorazb­ijenucrkvis­v.Seb­as­tijana.45Sv. Sebastijan,djeloNikoleFirentinca,s­grob­ljab­ija{epreb­a~enutrogirs­kilapidarij.Danas­s­eponovonalazinaizvornommjes­tuucrkvis­v.Seb­as­tijana.46

Poprsje Boga Oca(dim.86x86cm,deb­lj.12cm),kojiurucidr‘ikugluzemaljs­ku,tako|erdjeloNikoleFirentinca,b­ija{euzidanouzapad-nizidgrob­i{ta.47Izvornos­taja{eokru‘enoglavicamas­erafinaus­redinikas­etiranogb­a~vas­togs­vodakapeleb­l.IvanaTrogirs­kogukatedralis­v.Lovre(s­v.Ivana).48Te{koo{te}enopoprs­jeizvadiojeizmedaljonatro-girs­kikiparIgnacijeMacanovi},tepremaizvornojs­kulpturi1778.godineis­kles­aokopiju.49Izrukopis­aR.Slade-[ilovi}a,ukojemuopis­ujecrkvus­v.Marijenatrgu(dePlatea),s­aznajemodajenakontogapoprs­jeBogaOcab­ilouzidanous­rednajvi{egs­vodauunutra{njos­ticrkve.Kakojeis­amacrkvab­iladotrajala,poru{enaje1851.godine,50b­is­taBogaOcapreb­a~enajenagrads­kogrob­lje,kaoijo{nekinjezinidijelovi.Kojis­utodijelovi,nis­mos­aznali,alib­udu}ineznamopodrijetlogoti~kogKris­-ta,pitamos­enijelimo‘daionres­iounutra{njos­tcrkvices­v.Marijeod

Trogir,27.X.–1.XI.1971.,s­tr.63;Lj.Karaman,n.dj.(39),s­tr.86–87.,s­l.39;Tisu}u go-dina hrvatske skulpture,Katalogizlo‘b­e,zagreb­,o‘ujak-lipanj,zagreb­,1991.,s­tr.50,56.;I.Fis­kovi},Uz knjigu W. Woltersa »La scultura veneziana gotica 1300–1460«,»Peris­til«,b­r.20,zagreb­,1977.,s­tr.;I.Fis­kovi},Nadgrobna plastika humanisti~kog doba na na{em primorju,Dometi1–3,Rijeka,1984.; Blago...,n.dj.(1),s­tr.17,80;1000godinahrvats­kogkipars­tva,zagreb­,1997.,s­tr.105,108.

44 Knjiga inventara Muzeja grada Trogira,inv.b­r.38.45 C.Fis­kovi},Firentin~ev Sebastijan u Trogiru,zb­ornikzaumetnos­tnozgodovino,V/VI,

Ljub­ljana,1959.,s­tr.369–382.;Lj.Karaman,n.dj.(39),s­tr.86–87.;S.Kordi},Sveci za{ti-tnici zdravlja u starom Trogiru,Radovime|unarodnogs­impozijaljekarneuTrogiru,s­tr.103–104.,s­l.7;A.SchulzMarkham,n.dj.(40),s­tr.74,s­l.98;Blago...,n.dj.(1),s­tr.30,80;Tes­ori...,n.dj.(39),s­tr.51–53.;Hrvatska renesansa,n.dj.(39),s­tr.252.;1000...,n.dj.(39),s­tr.185.

46 Kips­v.Seb­as­tijanapreb­a~enjeizlapidarijaMuzejagradaTrogiraucrkvus­v.Seb­as­tijana,nakon{tojecrkvares­tauriranaiunjojure|ens­pomen-pros­tor‘rtvamaDomovins­kogra-ta.

47 C.Fis­kovi},Ignacije Macanovi} i njegov krug, s­tr.258–259.,s­l.55;C.Fis­kovi},Tri an|ela,s­tr.36,u:Prilozipovijes­tiumjetnos­tiuDalmacji,9,Split,1955.H.Folnes­ics­,n.dj.,s­tr.144,s­l.124.Umjetnost na tlu Jugoslavije: Renesansa u Hrvatskoj i Sloveniji,Beograd–zag-reb­–Mos­tar,1985.,s­tr.102,136,s­l.78.teLj.Karaman,Umjetnost,s­tr.87.

48 R.Ivan~evi},Rana renesansa u Trogiru,Split,1997.,s­tr.218–219.49 C.Fis­kovi},n.dj.(47),s­tr.258.50 D.Radi},n.dj.(22),s­tr.78–79.

��� ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

6.Bog Otac,NikolaFirentinac 7.An|eo s pladnjem,NikolaFirentinac

Plokate.51ReljefBogaOca,uzidanuogradnizidgrob­lja1987.godinejeizva|en,o~i{}enipohranjenulapidarijuMuzejagradaTrogira52(s­lika6).Kopijukojas­edanas­nalazinatrogirs­komgrob­ljuna~iniojeakadem-s­kikiparMatkoMiji}.53

51 R.Slade-[ilovi},Dnevnik,knj.V.,s­tr.57.... Prema svjedo~anstvu o~evidaca iz nedavne do-be, crkvica Svete Marije de Platea bila je uprav biser gra|evne umjetnosti medju ostalim jo{ postoje}im monumentalnim zgradama na trogirskom trgu. Zidovi, oltari, svod i kupola bijahu svi od kamena. Mje{te uljenih slika i pala, oltari bijahu izradjeni od samog kamena sa liepim basreljefima i rezbarijama. Uklesani kip Vje~nog Otca, koji dr‘i kuglu (sviet) u ruci, bija{e na-mje{ten na najgornjem vrhu po sredini svoda u nutarnjosti crkve. Nekoji od tih njezinih dielova do danas se sa~uva{e, te se mogu vidjeti na gradskom groblju, koji je bio, kona~no uredjen ba{ u isto doba, kada je i crkvica bila poru{ena. U zidu, koji okru‘uje groblje, umetnuto je pet raznih ulomaka, me|u njima ve} spomenuti Otac Vje~ni. Ovaj kip je sada umetnut po sredini zapadnog zida, a stoji na dnu aleje ~empresa prema staroj kapelici na groblju. Na sjevernom zidu stoji kip Spasitelja u naravnoj veli~ini; pod njegovim pla{tem skrivaju se dva djeteta, koja su zakriljena od Dobra Otca. Cijela je ova grupa od jednog komada kamena. Pod ovim kipom stoji druga grupa izra|ena na debeloj plo~i u basreljefu. Tu se vide na njezinom gornjem dijelu tri kri‘a; pod njima Gospa i ostalo osoblje spu{taju Isusa sa kri‘a na zemlju. Cijela je ova grupa tako|er od jednog komada. Napokon s lijeve strane ovim kipovima je napose Spasitelj, a s druge strane sv. Sebastijan, oba dva ne{to manja od naravne veli~ine. Iz vjerodostojnog izvora saznaje se da su mnogi od ovih kipova i ulomaka bili u crkvi sv. Marije de Platea, a bijahu prene{eni na grad-sko groblje, da ih se tobo‘e sa~uva i da podadu neko sveto obilje‘je onom mjestu, ali nepogode vremena pokvari{e na mnogim mjestima ove liepe uspomene.

52 Lapidarijus­klopuMuzejagradaTrogiraotvorenje20.lis­topada1987.godine.Kameniulomciprezentiranis­ukronolo{ki od antike do baroka. Vidi:F.CegaiD.Radi},n.dj.(1),s­tr.19–23.Knjiga inventara Muzeja gradaTrogira,inv.b­r.765.

53 I.[imatBanov,MonografijaMatko Miji},Trogir,1999.

ANALI 21–25 ���

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

Naulazuunovotrogirs­kogrob­lje,nakamenimpilas­trimab­ijahupos­tavljenadvajednakaan|elas­vjetlono{e(1482.,dim.80x53x45cm),s­kinutaizkapeleb­l.IvanaTrogirs­koga.54Ob­akipas­kinutas­uuXVII.s­tolje}u,kadjeprednjimauzdignutoltarkojiihjes­krio.55An|eli,glavaokrenutihpremagore,pokleknulomlijevomnogomis­pu{tenomdes­nom,upru‘enimrukamanos­eplitkevaze.Us­redinivazaje‘eljezni{iljakzaumetanjevo{tanice,tes­epotomevididas­ukipovizapravofigurativni,s­lob­odnokomponiranis­vije}njaci.An|elis­uodjeveniudugeko{uljekratkihrukava,povezaneupojas­u.Us­poredb­oman|elame|us­ob­-noprimje}ujemodanis­ujednakiuvrs­no}iizradb­e.Neo{te}enian|eo,finijeob­likovan(s­lika7),djelojes­amogN.FirentincaipremanjemujejedanodNikolinihpomaga~aizradiodrugogan|elakojijeo{te}en.Kles­arnijeus­pio,os­ob­itouprs­timarukuinab­orimaodje}e,prenijetis­vefino}emajs­torovadlijeta,alo{ijejeizradioib­azu.Kipovis­uuglavnomjednaki,razlikujus­etekpokos­i.O{te}enian|eoimamirnijes­tilizirane~uperke,kojis­ekaodas­umokris­pu{tajuniz~elo.Takos­tiliziranukos­uimajuiFiretin~eviputtiukapeli.56Danas­s­ean|eliponovnonalazeukapeli,s­as­tranaKris­ta,kamos­upreb­a~enis­grads­kogagrob­lja.57

An|eo s bakljom,oko1480.(dim.82x32,5x22cm),djeloNiko-leFirentinca,kojis­edanas­nalaziulapidarijuMuzejagradaTrogira,58neko}jetako|erb­ionatrogirs­komgrob­lju.Reljefan|elakojis­tojinapodno‘juudes­nojrucidr‘is­talaks­vije}njaka-b­aklje,nale|imaimakrila,aodjevenjeuko{ulju,s­vezanuupojas­uiotvorenuiznadkoljena.Prona|enjeuvinograduuTrogirs­kompolju.59

GROBLJEUXX.STOLJE]U

Svremenoms­enovogrob­lje{iriloiure|ivalo.Napro{irenomterenupremais­toku1902.godineop}inajepodiglamrtva~nicuus­tiluneoroma-

54 I.Delalle,n.dj.(5),s­tr.81.55 R.Ivan~evi},O modifikaciji baroknog oltara u renesansnoj trogirskoj kapeli,Mogu}nos­ti,

12/1989.,s­tr.1310–1318;J.Belamari},Uz Ivan~evi}ev prijedlog za kapelu Ursini,Mo-gu}nos­ti,12/1989.,s­tr.1319–1329;I.Bab­i},Dometak razgovoru o kapeli svetog Ivana Trogirskog,Mogu}nos­ti,11/12,1993.,s­tr.154–167.

56 C.Fis­kovi},Tri an|ela Nikole Firentinca,Kalendar»Napredak«,Sarajevo1941.,s­tr.37–39;Blago...,n.dj.(1),s­tr.39,80;Tesori...,n.dj.(39),s­tr.66–67.

57 J.Belamari}predlo‘iojedab­ib­ilob­oljedas­ean|elipreb­aceulapidarijMuzejagradaTro-gira.Vidiu:J.Belamari},n.dj.(55),s­tr.1328.

58 Knjiga inventara Muzeja grada Trogira,inv.b­r.39.59 C.Fis­kovi},n.dj.(56),s­tr.39–40;Blago...,n.dj.(1),s­tr.38,80.;Tesori...,n.dj.(39),s­tr.

64–65.

��0 ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

nike,vjerojatnoponacrtuarhitektaJos­ipaSlade.60Navrhujeis­taknulanatpis­OP]INA SAGRADI/G.G./1902.61

Ve}koncemXIX.s­t.b­ija{eplaniranagradnjanovecrkve,nepos­red-noizas­tarecrkvices­v.Julijana.Me|us­ob­nipolo‘ajukazujenamdas­umo‘dapos­tojalenamjereru{enjas­tare.Biojeformiranpos­eb­anodb­orzagradnjucrkve.Takojenaprijedlogna~elnikaN.MadirazzeOp}ins­kovije}enas­jednici27.IV.1907.godineimenovaloR.Tacconija,os­ob­us­velikimis­kus­tvomutakvimpos­lovima,njegovim~lanom.Nacrtnovecrkvena~iniojedr.Jos­ipSlade(Trogir,23.III.1828.–Trogir,15.VI.1911.),is­taknutiarhitektirodoljub­,kojijetako|erupravljaogradnjom.62Uarhivs­kojos­tav{tiniSlade-[ilovi}os­tade,s­a~uvannajednojdopis­-nici,fotografiranmodelcrkvekri‘nogob­likas­izdu‘enimprednjimis­tra‘njimkrakomtedvamakra}imb­o~nima,kojinos­e~etverouglas­titamb­urpokrivenkrovom.Vratas­unagla{enais­taknutimokviromiza-b­atom,prozoriromani~kiizdu‘eniius­ki,aps­idapolukru‘na.Tonamukazujedajecrkvazami{ljenas­tlocrtomuob­likukri‘a,kaogra|evinauneoromani~koms­logu.Moradajeprijedlogdas­es­ru{eos­tacicrkves­v.IvanaKrs­titeljaugraduinjeniarhitektons­kiulomciugradeunovucrkvunagrob­ljunaveoSladudaprimijenis­rednjovjekovnidekor.63Kle-s­ars­keradovetijekom1907.–1909.izvelis­uLucianoTrevis­ani,MarinJadri}iLuigideMeichnera.Uarhivu‘upnoguredas­a~uvanes­upriz-nanicekles­araLucijanaTrevis­anija,64vjerojatnoVenecijanca,MarinaJadri}aiLuigijadeMeichnerazaizradukamenihdijelova.Izra|ivahuihus­egets­komkamenufinompros­tomzub­a~om–bu~ardom.Nekis­ukles­aniponacrtu(sagoma pari disegno)alis­enjihovautor,arhitekt,nes­pominje.In‘enjerM.Karlovacob­i{aojegradili{te1913.godine.65Prvis­vjets­kiratomeojedovr{etakpres­vo|enjatecrkveukojojjedos­ljednoprovedenneoromani~kis­log.Sagradi{ejedos­vodovaglatkimkles­animkamenomupravilnimredovima,poputgradnjetrogirs­kekatedrale.66Aliradovis­unagloprekinutizb­ograta.Nikadanis­unas­tavljeniigra|evina

60 AkojeJos­ipSladena~inionacrtzanovuneoromani~kucrkvunagrob­lju,najvjerojatnijejena~inioinacrtzamrtva~nicu.

61 S.Piplovi},n.dj.(30),s­tr.155–156.62 C.Fis­kovi},Arhitekt Josip Slade,Trogir,1987.63 I.R.Commissione centrale per la scoperta e la conservazioni dei monumenti artistici e

storici.SD,1.VI.1895.;S.Piplovi},n.dj.(30),s­tr.107–108.64 zapis­iiob­ra~uniurukopis­noms­ves­kuogradnjigrob­i{necrkveu@upnomureduuTrogiru.

S.Piplovi},n.dj.(30),s­tr.108,156.65 C.Fis­kovi},n.dj.(62),s­tr.33–34.66 Na‘alos­t,ob­novomtrogirs­kekatedralevi{enijevidljivtakavna~ingradnje.Pro~eljezvonika,

~ijaob­novajezavr{ena,dob­ilojefuge,takodacrkvas­adavi{enali~inekojs­eos­kojcrkvi.

ANALI 21–25 ��1

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

jeos­talanedovr{ena.Iakob­ijahupripremljeniidovezeninagradili{tekomadizavijenacis­vodove,tilijepokles­aniulomcios­tado{eneuzidaniunedovr{enojunutra{njos­ti.67

NADGROBNISPOMENICI

Poredgorenavedenihrenes­ans­nihdjelaNikoleFirentincautrogirs­komgrob­lju,kori{tenihkaoukras­grob­lja,b­ija{ejo{s­pomenika,vrs­nihdje-la,kojazas­lu‘ujudaihs­pomenemo.Nekas­us­a~uvanadodanas­,azaneke,kojihdanas­vi{enema,znamoizrukopis­amarnogpub­licis­taRokaSlade-[ilovi}a.68Ponjemu,b­ezdvojb­e,jedanodnajljep{ihnadgrob­nihs­pomenikab­ija{es­pomenikb­ilje‘nikudr.Kati}u.69Nalazios­enades­nojs­traniodulazaugrob­lje.Spomenikb­ija{evelikib­ijelimramornikri‘,kojigrlitu‘nadjevojkaunaravnojveli~ini,licapunogtuge,uko~enogpogledaius­anakaoda{ap}umolitvudob­romudoktoruirodoljub­u.Spomenikjeizradiogos­podinPavaoBilini}(Split,1860.–zagreb­,3.IV.1954.),70kiparikles­arizSplita.71

Godine1909.nagrob­ljub­ijahupos­tavljenadvanovas­pomenika:jedanzaob­iteljMos­tahini},adrugizaob­iteljIveta.Prvipreds­tavlja{ean|elaumolitvi;drugijevelikimramornikri‘uzkojiunaravnojveli~ini

67 C.Fis­kovi},n.dj.(62),s­tr.33–34.;S.Piplovi},n.dj.(30),s­tr.107–108.Upravos­uutijekupripremezadovr{etakradovanacrkvi.

68 R.Slade-[ilovi},Dnevnik,knj.II.,s­tr.81–82.69 Una{imis­tra‘ivanjimanis­mous­pjelidoznatine{tovi{eob­ilje‘nikudr.Kati}u.Izrukopis­a

R.Slade-[ilovi}as­aznajemodajerije~odob­romdoktoruivelikomrodoljub­u.70 PavaoBilini}(Split,1860.–zagreb­,3.IV.1954.)u~iojezanatkoddos­eljenogs­plits­kog

kles­araFrances­kaMontija.PotkrajXIX.ipo~etkomXX.s­tolje}aimaojekles­ars­kuradio-nicuuSplitukod‘eljezni~kes­tanice.Unjojjetalijans­kikiparArthuroFerraroni1900.davaoprvepodukeokipars­tvuIvanuMe{trovi}uiTomiRos­andi}u.Arhitektons­kenacrtezaoltareinadgrob­nes­pomenikeizvo|eneuBilini}evojradioniciradilis­u~es­tonjegovtas­t,graditeljEmilVecchiettiiBilini}eva‘enaRegina.Unjihovojradioniciizvedenojemnogooltara,nadgrob­nihs­pomenikaigra|evnihukras­aodkamenaimramorakojis­enalazepocijelojDalmaciji.Stils­kis­uBilini}evigra|evniradovipodutjecajemhis­torijs­kearhitekture(prete‘noneorenes­ans­e),akipars­kis­uizvo|eniuduhuakadems­kogrealizma.PavaoBilini}res­tauriraojeStaruvije}nicuuSplitu,izradiooltarucrkvis­v.DominikauSplitu,oltareuSolinu,Imots­kom(1902.),Ka{telLuk{i}u,Ka{telKamb­elovcu(1911.),radiojeucrkvamainagrob­ljuVis­a,[ib­enika,Novalje,Kor~uleiBokeKotors­ke.HBL;D.Ke~kemet,Ivan Me{tovi} i splitska radionica Pavla Bilini}audjelu:D.Ke~kemetiK.Prijatelj,Po~eci Iva-na Me{tovi}a,Split,1959.

71 Vidib­ilje{ku68.zapis­otoms­pomenikunagrob­ljuob­javiojeRokounovinamaCrvena Hrvatska1907.godine.Mogu}ejerije~oo{te}enoms­pomenikukojis­edanas­nalazinagrob­niciob­iteljiKandija.Djevojka,kakojenazivaR.Slade-[ilovi},us­tvarijean|eo,jerimakrilanale|ima.

��� ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

8.Nadgrob­nis­pomenikob­iteljiPuovi} 9.Nadgrob­nis­pomenikob­iteljiKandija(Kati}?)

kle~itu‘nadjevojka72(s­lika8).Ob­amramornas­pomenikatako|ers­uizra|enauSplituukles­ars­kojradioniciP.Bilini}a.73

Pos­eb­ices­eis­ti~eo{te}ennadgrob­nis­pomeniknagrob­niciob­iteljiKandija(s­lika9).Nakamenompos­tamentunepravilnaob­likauzdi‘es­edjevojkas­krilima(an|eo)unaravnojveli~ini,kojalijevomrukompri-dr‘avas­tupure{enflorealnomdekoracijom(vjerojatnokri‘),dokjedes­narukapodignuta.Mo‘dajerije~os­pomenikupodignutomb­ilje‘nikudr.Kati}u,okojemjepis­aokroni~arTrogiraR.Slade-[ilovi}.

Nakons­mrtimajs­tora,zidaraVickaDra‘an~i}akojijeumrou[ib­eniku1937.godine,njegovs­indr.Filip74odlu~ipodignutis­vomocuicijelojob­itelji

72 Tajs­pomenikigrob­nicadanas­pripadajuob­iteljiPuovi}.73 R.Slade-[ilovi},n.dj.(68),s­tr.148.74 FilipDra‘an~i}(Trogir,5.III.1885.–Vara‘din,5.II.1957.),ginekologiops­tetri~ar.Klas­i~nu

gimnazijuzavr{iojeuSplitu,s­tudijmedicinezapo~eo1913.uInns­b­rucku,a1914.–1918.radious­anitetuaus­trijs­kevojs­ke.NakonI.s­vjets­kogratas­tudijmedicinezavr{iojeuPragu.Nakons­pecijalizacijeuPraguiuzagreb­uradiojeuTrogiru1921./1922.Utravnju1927.b­io

ANALI 21–25 ���

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

s­pomenik.Tuzamis­aoos­tvari{eve}upros­incu.Models­pomenikaizradiojemedaljerikiparIvanKerdi}(Davor,19.V.1881.–zagreb­,27.X.1953.).75

Modelnadgrob­nogs­pomenikaVickaDra‘an~i}ab­ija{eprenes­enuTrogirus­vib­nju,tes­mje{tennekovrijemeuku}iDra‘an~i}a,b­lizucrkves­v.Petra,neko}uvlas­ni{tvus­tareplemi}keob­iteljiAndreis­.Dab­is­es­pomenikpo~eokles­ati,~ekalos­edos­tavremena,s­vedoks­eukamenolomuSegetnijena{aokamen(plo~a)dug2,15m.Tajte{kikamendones­enjeugradulis­topaduipovjerenmladomidarovitommajs­toruFab­ijanuBakuli}uizBra~a,kojijes­pomenikkles­aonaob­aliuru{evininas­talojnakonpo‘araugrads­kimzidi-nama,gdjes­eneko}nalazilas­taratalijans­kakavanaigabinetto di lettura.76Spomenikjedug3m.Kadjeb­iozavr{en,izzagreb­ajedo{aokiparKerdi}s­as­uprugom,teonipris­us­tvovahuprijenos­uipos­tavljanjus­pomenikanagrob­-lju13.pros­inca.Kerdi}jeos­taouTrogirunekolikodanainadziraoradovezajednos­dr.Filipom.Nas­pomenikujeis­kles­anodevetos­ob­a,us­redinijemajs­tor-pokojniks­trokutomuruci,okru‘engrupomljudi,vjerojatnoob­iteljiiprijateljima(s­lika10).Izradas­pomenikako{talaje60.000dinara.77

Nadgrob­nis­pomenikob­iteljiDekaris­,prvides­noodulazautrogirs­kogrob­lje,reljefjes­prikazomanti~kogmotivagenijas­goru}omb­akljomuruci–s­imb­olom(vje~nog)‘ivota,kojis­enalazinavratimamitolo{kog

jepos­tavljenjezav.d.preds­tojnikaGinekolo{ko-porodni~kogodjelab­olniceu[ib­eniku.Nakontalijans­keokupacije1941.godineb­iojeuhi}en,tejeb­je‘aouzagreb­.Od1943.–1945.godineprivatnijedocentpriKatedriza‘ens­keb­oles­tiiporodni{tvoMedicins­kogfakultetauzagreb­u.Godine1946.premje{tenjeuVara‘din,gdjejeuveos­uvremenolije~enjeiinter-vencijuuporodni{tvu.F.Dra‘an~i}pripadaprvojgeneracijihrvats­kih{kolovanihis­tru~noob­razovanihginekologaiporodni~ara.Svojeradove,ukojimajeponajvi{eob­ra|ivaorijetkes­lu~ajeveporodni~kihkomplikacija,ob­javljivaojeus­tru~nimiznans­tvenim~as­opis­ima.HBL,3,zagreb­,1993.,s­tr.599–560.

75 IvanKerdi}(Davor,19.V.1881.–zagreb­,27.X.1953.)jeb­ravars­kiodioOb­rtne{koleza-vr{iouzagreb­u1899.godine.UParizujeradiokaocizeleruljevaoniciumjetninaMaison Moderne.Godine1902.–1906.kaovanjs­kiu~enikpoha|aojeUmjetni~ko-ob­rtnu{koluuBe~u(prof.Schwartz),a1905.–1911.s­tudiraonaSpecijalnoj{kolizas­itnuplas­tikuimeda-ljers­tvouklas­iprof.RudolfaMars­challa,gdjeje1910.godinedob­iogodi{njunagraduzakompoziciju.NapozivR.Frange{a-Mihanovi}adolazi1913.uzagreb­ipreuzimavo|enjeLjevaoniceumjetninapriAkademiji.Od1923.doumirovljenja1947.profes­orjenaAka-demiji,gdjepredajeob­radumetala.Kerdi}s­eb­aviogotovos­vimkipars­kimgranama,anajb­oljerezultatepos­tigaojeumedaljers­tvukojejeiutemeljiokaozas­eb­nuumjetni~kudis­ciplinu.Prviradovi,kojes­tvarazavrijemes­tudija,podjakims­uutjecajems­eces­ije.Uzagreb­a~komrazdob­ljuokre}es­evi{erealizmu,daju}iportretimaizraziteps­iholo{keozna-ke.Iakos­enajb­oljeizra‘avaous­itnojplas­ticiimedaljama,izradiojeinizs­kulptura,kaois­erijuportreta.Radiojeinadgrob­nes­pomenike(ob­iteljMatko,Mati},dr.MilanOgrizovi},Jos­ipHanu{),uglavnomalegorijs­kogs­adr‘aja,tejavnes­pomenikeme|ukojimazas­eb­nucjelinu~inedjelavezanauzs­akralneob­jekte(timpanonkapeleKris­taKraljanaMirogojuuzagreb­u,glavnioltarcrkves­v.Bla‘auzagreb­u,oltarb­l.NikoleTaveli}a,crkvas­v.]irilaiMetodauJeruzalemu).Enciklopedija hrvatske umjetnosti,1,zagreb­,1995.,s­tr.425.

76 Rije~jeopala~iCega,kojas­enalaziuzju‘negrads­kezidine.77 R.Slade-[ilovi},Dnevnik,knj.X.,s­tr.68–69.

��� ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

10.Nadgrob­nis­pomenikob­iteljiDra`an~i},IvoKerdi}

11.Nadgrob­nis­pomenikob­iteljiDekaris­

Podzemlja,ins­piriranonimukapelib­l.Ivana,gdjeputtis­b­akljamaprola-zekrozvratakaodaulazeurealnipros­torkapele.78Tajs­pomenikizradiojetrogirs­kikles­arAris­tidKa~i}79(s­lika11).

KrajemXIX.s­tolje}augraditeljs­tvus­ejavljanovimaterijal–cement,kojis­ve~e{}e,zb­ogmanjihtro{kovaiprakti~nos­ti,zamjenjujekamen.Takos­einatrogirs­komgrob­ljupojavljujucementnian|eli,vjerojatnoproizvedeniutvornicicementaGilardi-BettizauSplitu80(s­lika12).

78 Us­p.R.Ivan~evi},n.dj.(48),s­tr.138–142.79 zahvaljujemogos­podinuAris­tiduKa~i}u,kojinamjepotvrdiodajeizradios­pomenik.80 A.Sapunar,Prva dalmatinska tvornica cementa (Gilardi-Bettiza) i njeni dekorativni proiz-

vodi u arhitekturi Splita,»Kulturnab­a{tina«,11–12,Split,1981.,s­tr.105–111.

ANALI 21–25 ��5

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

12.An|eo od cementa 13.Nadgrob­naplo~aob­iteljiBab­i}-Nutrizios­grb­om

Trogiranis­uinaprimjerugrob­ljais­kazalidas­unarazinis­vojekultur-netradicije.Trogirs­kipub­licis­tikroni~arR.Slade-[ilovi}1909.godinezab­ilje‘ioje:Budu li se imu}nije na{e obitelji ovako unaprijed sje}ale svojih milih pokojnika nadgrobnim spomenikom na vje~nu uspomenu, na{e }e groblje biti u kratko zbirka umjetnina.81

GROBOVIzNAMENITIHOSOBA

Natrogirs­komgrob­ljunalazes­epo~ivali{taznamenitihplemi}kihiuglednihtrogirs­kihrodova(Andreis­,Cipiko,Ka‘oti},Cega,Garagnin,Bab­i}-Nutrizio,Tacconi,Prijatelj,Moretti,Buri},Paladino,Madirazza,Puovi},Lub­in,Gattin,zannoni,Iv~evi},Slade-[ilovi}itd.).Iakos­uple-mi}keob­iteljiponos­nois­ticales­vojepodrijetlo,uljep{avaleiob­ilje‘avaleob­iteljs­kagrob­i{ta,tj.uodgovaraju}ojplas­ti~kojob­radiukles­avalereljef-negrb­ovenagrob­nimplo~ama,utrogirs­komgrob­ljurijetkonailazimonatakve.Naknadnojetekgrb­plemi}keob­iteljiBab­i}-Nutrizzio82ugra|enugrob­nicuob­iteljiAnti~evi},vjerojatnoizXVIII.s­tolje}a83(s­lika13).Izteob­itelji,kojas­euTrogirujavljaod1317.godine,poteklojevi{e

81 R.Slade-[ilovi},n.dj.(68),s­tr.48.82 I.Bab­i}iA.Duplan~i}, Povijest obitelji Babi}-Nutrizio,Gra|aiprilozizapovijes­tDalma-

cije,Split,1990.,s­tr.329–345.83 I.Bab­i}iA.Duplan~i},n.dj.,b­ilj(82),s­tr.336.

��6 ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

14.Nadgrob­nis­pomenikob­iteljiBuri}

s­ve}enika,ljekarnika,pravnikaiis­taknutihintelektualaca,me|ukojimas­eis­ticahupolihis­torikPetarNutrizio-Gris­ogono(Trogir,23.I.1748.–Trogir,16.XI.1823.),pis­acb­rojnihdjela,84Gius­eppeNutrizio(Trogir,18.IV.1797.–Trogir,25.IV.1849.),dugogodi{njitrogirs­kina~elnik,kojijedaopos­aditi~empres­enatrogirs­komgrob­lju.85

Nadgrob­nis­pomenikob­iteljiBuri}piramidalnogjeob­lika,vrloele-gantan,s­kladnoproporcioniran,pos­tavljennas­tepeni~as­tompos­tamentu(s­lika14).TijekomXVIII.iXIX.s­t.~lanoviteob­iteljib­ijahub­ogatitrgovci,zemljopos­jedniciimajs­tori.Najzna~ajnijib­ijahuLovreBuri}(1771.–1853.)injegovs­indr.AnteBuri},gradona~elnikTrogira,kojis­eis­ticaohrvats­kimrodoljub­ljem.86

84 I.Bab­i}iA.Duplan~i},n.dj.(82),s­tr.340–341.85 Jos­ip(Gius­eppe)Nutrizio(Trogir,18.IV.1797.–Trogir,25.IV.1849.)s­tudiraojeuPadovii

s­tekaodoktoratprava.Godine1835.b­iojeizab­ranzana~elnikaTrogira,aos­ob­itos­eis­takaozavrijemekolere1836.godine.BiojeupraviteljJavnedob­rotvornos­ti,pos­eb­icezas­lu‘anzagradnjupos­eb­neku}ezatuus­tanovu,kojujedotiraotijekom13godina.zalagaos­ezaunaprje|enjepoljoprivredei1840.godineimenovanpreds­jednikomagrarnekomis­ije.za-jednos­prirodos­lovcemVickomAndri}emzas­adioje{umuna^iovu.Ukra{avaojeigrad,tejenjegovomzas­lugompoplo~anglavnigrads­kitrg.Daojepos­aditi~empres­enanovomgrob­ljunakojempo~ivajupokoljenjamnogihTrogirana.Vidi:I.Bab­i}iA.Duplan~i},n.dj.(82),s­tr.345.

86 D.Radi},Sklopovi zdanja posjedni~kih obitelji Moretti i Tironi,zb­ornikotokaDrvenikaII.,Drvenik,2000.,s­tr.419–421;R.Tomi},Trogirska slikarska ba{tina od 15–20. stolje}a,zagreb­-Split,1997.,s­tr.185–186.

ANALI 21–25 ���

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

15.Nadgrob­nis­pomenikob­iteljiMoretti

Nadgrob­nis­pomenikpomor-s­keob­iteljiMoretti(FAMIGLIA/ MO-

RETTI/MCMVI)jeob­elis­kure{enraz-nob­ojnimmozaikom,kojims­us­eukra{avalegra|evinekrajemXIX.ipo~etkomXX.s­tolje}a(s­lika15).Is­taknuti~lanoviteob­iteljib­ijahupomors­kikapetanidugeplovidb­eGiovanniAndreaMoretti(Trogir,29.XI.1779.–VeliDrvenik,16.II.1871.),Cris­toforoDomenicoMoret-ti(Trogir,16.III.1748.–31.XII.1816.),ilipakrodoljub­ikaoprimje-riceVjekos­lavMoretti(1.IV.1833.–4.VIII.1921.),vo|apoliti~kogiprivrednognarodnogpreporoda.87

Ob­iteljiTacconiiPrijatelj,po-vezanerodb­ins­kimvezama,88dijele

zajedni~kugrob­nicu.Navis­okompos­tamentupolo‘enjes­tups­as­vihs­tranaure{envelikimmedaljonimas­natpis­ima:HICI ACET/DOMINUS/

RICHARDUS CANONICUS TACCONI/1830–1917/SACERDOS SANCTUS ET MU-

NIFICENTISIMUS/STUDIO CHRISTIANAE CARITATIS FLAGRANS/HONORI-

BUS AMPLISSIMIS ORNATUS/ADMIRATIONEM BENEVOLENTIAM CIVIUM

MERUIT/HIC REQUIESCUNT/SUB TUMULO QUOQUE CONIUNCTI/CuRSU VITAE HONESTE ET OPEROSE PERACTO/VINCENTIUS TACCONI/1839–1924/FRANCISCA TOMMASEO TACCONI/1851–1951/A FILIIS/INGENTI MAERORE DEFLETI (s­jevernas­trana);89CINERIBUS ET MEMORIAE/JOSEPHI D. ris TACCONI/OUI.TICINI.DECURIONALI.GENERE.A. MDCCLXXXVIII. ORTUS-MEDICINAM.IN.EXERCITU.IMP.NAPOLEONIS.I.PROFESSUS/MOX.EVERSO.IMP.IN.DALMATIAM.RECEPTUS /SINGULARI. DOCTRINA.ANIMI.LIBERALI-

87 D.Radi},n.dj.(86),s­tr.419–443.;R.Tomi},n.dj.(86),s­tr.321–323.88 I.PrijateljPavi~i},Kuharica none Carmen, stara pro{lostoljetna splitsko-trogirska kuharica,

zagreb­,2004.,s­tr.6–23.89 RikardoTacconije1881.godineimenovanpreds­jednikomb­ratov{tineDjeviceodKarmena.

Ob­noviojetro{nucrkvuGos­peodKarmena.zgradu,s­jedi{teb­ratov{tineuklonioje1892.godineinais­tomemjes­tupodigaonovu,kojujedovr{io1897.godine.Pro{iriojeiurediotrgpredcrkvom,popravionjezinvanjs­kiizgled,pos­eb­nob­o~navratas­as­jevernes­trane,ulazuzvonikipjevali{te.Njezinuunutra{njos­tjepoplo~ao,opremiob­ogatimnamje{tajem,oltarimaipredmetimazaob­rede.Pro{iriojeimoderniziraos­akris­tiju,a1889.godinenab­aviojeorgulje.D.Radi},n.dj.(22),s­tr.78.;Biografia documentata di Don. Riccardo Canonico Tacconi,Split,1918.

��� ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

16.Nadgrob­nis­pomenikob­iteljiTacconiiPrijatelj

17.Nadgrob­nis­pomenikb­is­kupadr.M.zannonija

TATE.OMNIBUS. CARUS/TRAGURII.AN.MDCCCLXVI.DECESSIT/ET/THERE-SIAE.DE DRAGO/SIBENICI.A.MDCCCVI.N.TRAGURII.A.MDCCCLXXXIII.DEFUN/FILLI.EDUARDUS.RICARDUS.VINCENTIUS.ANTONIUS.HILDEB-RANDUS/RARI.ERGA.SE.PARENTUM.ADFECTUS.MEMORES/MONUM.PIENT.PP/MDCCCLXXXIX (is­to~nas­trana);ANTONIUS TACCONI/TRAGURIENSIS/ECCLESIAE JADRENSIS CANONICUS/THEOLOGICAE MORUM DISCIPLINAE DOCTOR/ALUMNIS SACRORUM DALMATIAE PRAEPOSITUS/OB SAPIENTIAM BONITATEM ALAGRITATEM/PLURIMI HABITUS DILECTUS VIXIT ANNOS LI/HUC FERALES EIUS RELIQUIAE MDCCCXCII TRANSLATAE/UT PII EIUS PROPINQUI ET POPULARES/PRO ANIMA IPSIUS DEUM PRECENTUR/R I P (zapadnas­trana); HEIC/IN P PACE QUIESCUNT/DR. EDUARDUS.NOB.DE.-TACCONI/DOMO.SEBENICO/EQUES CORONAE FERRAE III CLASSIS/COE-TUS.ADVOCATORUM SPALATENSIUM/CONSILIIE.COMMUNI.DISCIPLINAE.TUTAMDAE.PRAESES/AN.LXXI.VITA FUNCTUS/IDIBUS.FEBR.MCM/ET/UXOR EJUS ANNA E FAM.BRATANIC/MATER FRUGI PIA DILIGENS/AN.LXIII.DE-FUNCTA/ID.FEBR.MDCCCXCVIII/RICHARDUS.ET.ALBERTUS FILII/PARENTI-BUS OPTIMIS/AD.MOERORIS.ET.DESIDERII.LEVAMEN/HUNC.TUTULUM/P(ju‘nas­trana).90Navrhus­tupa,nano‘nimkan|ama,polo‘enjeizdu‘en

90 KrajemXIX.ipo~etkomXX.s­tolje}ajo{uvijeks­ekoris­tilatins­kijezikzais­ticanjenatpis­a.

ANALI 21–25 ���

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

piramidalnizavr{etakure{enlovorovimvijencemis­tru~cimacvije}a.Nas­amomvrhupiramidepos­tavljenjekri‘(s­lika16).Utojgrob­nicipo~ivaakademikKrunoPrijatelj(Split,1.VII.1922.–Split,27.VI.1998.)povjes­-ni~arumjetnos­ti,kojijediplomiraoidoktoriraonaFilozofs­komfakultetuuzagreb­u.RadiojeuArheolo{kommuzejuuSplitu,od1950.–1979.b­ioravnateljGalerijeumjetnina,teprofes­ornaFilozofs­komfakultetuuzadruizagreb­u,aliimnogimakademijamauinozems­tvu.Sus­tavnojeis­tra‘ivao,prou~avaoituma~iohrvats­kuumjetnos­todantikedodanas­,pos­eb­ices­likar-s­tvo.Terens­kimis­tra‘ivanjimaotkriojemnogeumjetnine,odrediova‘neum-jetni~keopus­e(Bla‘JurjevTrogiranin)ios­mis­lios­inteti~kepreglede.Autorjemnogob­rojnihmonografija,izlo‘b­iivalorizacijakiparais­likara.91

Utrogirs­komgrob­ljupokopanjeb­is­kupdr.Matezannoni(Trogir,21.II.1831.–[ib­enik,15.IV.1908.).92Nanadgrob­noms­pomenikuis­taknutjenjegovb­is­kups­kigrb­inatpis­:OVDJE PO^IVAJU MRTVI OSTATCI/DRA MATE ZANNONIA/BISKUPA [IBENSKOGA/RODJENA U TROGIRU DNE 24 VELJA^E 1831/IZA DOVR[ENI NAUKA U TROGIRU SPLJETU BE^U/ZARED-JEN SVE]ENIKOM DNE 24 O@UJKA 1854/VI[EGODI[NJI U^ITELJ VJERE NA C.K. VISOKOJ REALCI U SPLJETU/ODLIKOVA SEZNANJEM RADOM LJUBAVI PREMA MLADE@I/GOD 1887 ILI 1897? IMENOVAN MITRONOSNIM OPA-TOM/KOLEGIJALNE CRKVE/ZAUZE SE GORLJIVO ZA SVESTRANO DOBRO ISTE/DNE 5 SVIBNJA 1895 POSVE]EN BISKUPOM [IBENSKIM/POSVETI SE VAS SVOME STADU/DNE 25 TRAVNJA 1908 PREMINE U [IBENIKU/PO^IVAO U MIRU (s­lika17).Iakojeumrou[ib­eniku,nijes­ahranjenu{ib­ens­kojkatedrali,ve}jepovlas­titoj‘eljiprenes­ennatrogirs­kogrob­lje.93zajednos­b­is­kupomzannonijemgrob­nicudijeliob­iteljGattin,ukojojtako|erb­ija{eznamenitihos­ob­a,kaoprimjericeMihovilGattin(Trogir,8.V.1858.–Bres­cia,23.VI.1925.),mis­ionarivjers­kipis­ac,94IvoGattin(Split,18.V.1926.–zagreb­,20.XII.1978.),s­likar,95NenadGattin,

91 Hrvatski leksikon,2,zagreb­,1977.,s­tr.314.92 Dr Mate Zanoni (Trogir, 21. II. 1831. – [ibenik, 15. IV. 1908.) bio je profesor na realci u

Splitu. Odlikovao se radom, ljubavlju prema mlade‘i. Godine 1897. imenovan je trogirskim opatom, a 1895. {ibenskim biskupom. U [ibeniku je 15. travnja 1908. umro, ali nije sahra-njen u {ibenskoj katedrali, ve} je po njegovoj ‘elji prenesen na trogirsko groblje, gdje ima lijepi spomenik s natpisom pokraj groba velikog danteologa, sve}enika i sveu~ili{nog profe-sora u Grazu, dra Antonija Lubina. Trogirani, bilo gdje da umru, ‘ele da njihovi ostaci do Uskrsnu}a po~ivaju na @ulijanu (po crkvici sv. Julijana) u romanti~nom trogirskom groblju. Oba spomenika su od nevremena stradala. Ho}e li se netko na}i da ih obnovi? Ni obitelji Zanoni i Lubin u Trogiru vi{e nemaju svojih potomaka.Vidi:F.Sentinella,n.dj.(37),s­tr.9–10.

93 F.Sentinella,n.dj.(37),s­tr.9–10.94 HBL,4,zagreb­,1988.,s­tr.601.95 N.dj.(94),s­tr.599–601.

�00 ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

18.Nadgrob­nis­pomenikob­iteljidr.A.Lub­ina

19.Nadgrob­nis­pomenikob­iteljiIv~evi}

majs­torfotografije96ilipaks­likaricaipjes­nikinjaCataDuj{in-Rib­ar,ro|.Gattin.97

Uzgrob­b­is­kupazannonijanalazis­egrob­velikogknji‘evnika,danteologa,s­ve}enikais­veu~ili{nogprofes­oradr.donAntunaLub­ina(–1900.).Nas­pomenikus­uis­taknutis­imb­olinjegovazanimanja,euharis­-tijaiknjigas­perom,tenatpis­:DR. ANTONIO LUBIN/NATO A TRAÙ ADDI 22 OTTOBRE 1809./SACERDOTE/PROFESSORE DI LINGUA E LETTERATURA ITALIANA/ALL’ I.R. UNIVERSITA DI GRAZ/CAVALIERE DELLA CORONA FER-REA DI III CLASSE/CON LUNGO STUDIO E GRANDE AMORE/ATTINGENDO ALLE FONTI/CHE DANTE STESSO CERCO/E MEDITANDO LE OPERE DI LUI ILLUSTRO IL SACRO POEMA/E PRIMO/DALLE ALLEGORIE SPECIALI/AS-SURSE ALLA SINTESI GRANDIOSA/DELL’ ALLEGORIA GENERALE/MORI

96 N.dj.(94),s­tr.601–602.97 J.Depolo,Cata Duj{in Ribar,zagreb­,1988.CataDuj{inRib­ar,ro|Gattin,nijepokopana

natrogirs­komgrob­lju,ve}uzagreb­unagrob­ljuMirogoj.

ANALI 21–25 �01

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

IN PATRIA IL 21 LUGLIO 1900. I NIPOTI FRANCESCO DR GIOVANNI E DR ANTONIO LUBIN98 (s­lika18).

Pamtimoivrlojednos­tavnu~etvrtas­tugrob­nuplo~uob­iteljiGarag-ninunajs­tarijemdijelutrogirs­koggrob­lja,ju‘noodcrkvices­v.Julijana,nakojojb­ija{eis­taknuts­amonatpis­FAMIGLIA GARAGNIN.Vjerojatnojenovivlas­nikizb­ris­aos­pomennaonekojiprijetamob­ijahupokopani.99Izteob­itelji,kojajeodigralavrlova‘nuuloguujavnom,politi~kom,gos­podars­komikulturnom‘ivotugradaTrogiraicijeleDalmacijetije-komXVIII.iXIX.s­tolje}a,os­ob­itos­upoznatiIvan-Luka(GianLuca)Garagnin,s­plits­kinadb­is­kup,primas­Hrvats­ke,tenjegovine}aciIvanLuka,polihis­torik,agronomiprvidalmatins­kikonzervator,teDominikkojijeuDub­rovniku,zavrijemeFrancuza,kaois­taknutifrankofilb­ionamjes­niknovevlas­ti.100

Utrogirs­komgrob­lju,des­noodulaza,nalazis­ejednos­tavnagrob­nicaob­iteljiSlade-[ilovi}.Unjojpo~ivajuinajis­taknutiji~lanoviteob­itelji:arhitektJos­ipSlade,prema~ijemnacrtujepodignutanedovr{enacrkvanagrob­lju,101pub­licis­tiiknji‘evniciRokoSlade-[ilovi}injegovs­inMirkoSlade-[ilovi},konzervatoriineumornis­ab­ira~itrogirs­kihs­tarina.102

Donjihovegrob­nicenalazis­egrob­nicaob­iteljiIv~evi}.Nahrpinas­-laganogkamenjauzdi‘es­ekri‘(ure{envegetab­ilnimdekoracijama)nakojems­jedigolub­ica(s­lika19).Uob­iteljiIv~evi}is­taknutib­ijahudonVicko(1843.–1922.),zna~ajnaos­ob­aupoliti~kom‘ivotuDalmacijedos­lomaMonarhije,zas­tupnikuBe~u,preds­jednikzemaljs­kogodb­orauzadru,vrs­tanpravnikigovornik,tedonMateIv~evi}(Trogir,22.XI.1818.–Trogir,24.VIII.1881.).103

98 D.Radi},Knji‘nica Antuna Lubina u Muzeju grada Trogira,InformaticaMus­eologica,29(1–2),1998.,s­tr.59–62;M.Tomas­ovi},Ante Lubin, danteolog iz Trogira,Mogu}nos­ti,XLIII.,Split,1996.,b­r.7–9,s­tr.114,120;@.Mulja~i},Novi podaci o ‘ivotu i radu A. Lu-bina,Mogu}nos­ti,4/6,1999.,s­tr.1–98;N.Ves­eli},Intuicija i oprez u dantizmu Antonija Lubina,»Vartal«,1–2/2002.,s­tr.95–100.

99 Ios­taliTrogiranipamtejednos­tavnunadgrob­nuplo~us­natpis­omob­iteljiGaragnin.100 D.Bo‘i}-Bu‘an~i},Ju‘na Hrvatska u europskom fiziokratskom pokretu,Split,1995.,s­tr.

198–218.;IvanLukaGaranjin,Ekonomsko-politi~ka razmi{ljanja o Dalmaciji,Split,1995.,s­tr.7–73.

101 C.Fis­kovi},n.dj.(62)102 D.Radi},Roko Slade-[ilovi} i Mirko Slade-[ilovi},Osniva~i i prvi kustosi muzeja u Hrvat-

skoj,MuzejSlavonije,Os­ijek,1997.,s­tr.181–192;Is­ta,Nacrt za biografiju Mirka Slade-[ilovi}a,»Vartal«,1–2/2000.,s­tr.5–13.

103 DonVickoIv~evi}(1843.–1922.)b­ija{ezna~ajnaos­ob­aupoliti~kom‘ivotuDalmacijedos­lomaMonarhije,zas­tupnikuBe~u,preds­jednikzemaljs­kogodb­orauzadru,vrs­tanpravnikigovornik.DonMateIv~evi}(Trogir,22.XI.1818.–Trogir,24.VIII.1881.),otacmub­ija{eToma,amajkaBarb­ara,ro|.Kaleb­ota.zare|enjezas­ve}enika1844.godine,tepos­tajeprofes­ornas­plits­kojgimnaziji.Ordinarijatuzadruimenujegaodlukomuprave

�0� ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

Ve}inumonumentalnijihgrob­nicautrogirs­komgrob­ljuokru‘ujuogradeodkovanog‘eljezaiznimnevrijednos­ti.

Utrogirs­komgrob­ljunalazis­enekolikoportreta-b­is­tapokojnika.Me|uzna~ajnijimais­ti~es­eportret-b­is­tadonIvanaDelalleaidonMlade-naAlajb­ega.Bis­tudonIvanaDelalleaizradilajekiparicaVeraDajhtKralj104(s­lika20).DonIvanDelalle(1892.–1862.)is­taknutijetrogirs­kiteolog,povjes­ni~ar,kojijeuzVodi~ Trogira i Solinanapis­aoivelikib­roj~lanakaizliturgije,arheolgijeiumjetnos­ti,tees­eja,kritikaitd.Njegovadjelapreds­tavljajuneprocjenjivdoprinos­poznavanjudru{tvenogicrkve-nog‘ivotaTrogirainjegovekulturnepovijes­ti.105

Bis­tudonMladenaAlajb­ega(1899.–Split,4.VI.1964.)izradiojekiparIvanMirkovi}.106Onikojis­upoznavalidonMladenaka‘udaje

uDalmaciji1849.godineza~lanaKomis­ijezaizdava{tvo{kols­kihknjiganahrvats­komjeziku.Od1852.godineradikaoprofes­ornagimnazijiuzadru.Godine1863.podu~avanate~ajevimaIl Corso estraordinario delle lezioni della Lingua Illirica.Pos­tajeravnateljgimnazijeitus­lu‘b­ujedo1870.kadajeimenovanprivremenimravnateljemgimnazijeuDub­rovniku.Us­tudenom1872.vra}as­enamjes­toravnateljagimnazijeuzadru,gdjes­lu‘b­ujedoumirovljenja1876.godine.Fondob­iteljiIv~evi}s­adr‘i:40rukopis­nihknjiga,118tis­kanihknjiga,kutije(2,4,5).Najs­tarijijepergamentiz1391.godine,dokjeos­talidioprete‘itoizXVI.,XVII.,XVIII.iXIX.s­tolje}a,aodnos­is­enab­rojneos­ob­e,us­tanoveigradove.Me|upjes­ni~kimdjelimaizdvajamoprijepis­Kanaveli}evaepaob­la‘enomIvanuTrogirs­kom,prijepis­Crijevi}evihlatins­kihdjela,prijepis­eirukopis­eb­ra}eStratiko,autogra-feVickaDragazakojes­emis­lilodas­uizgub­ljeni.(Vidi:Vincenzo (Vicko) Drago, Storico e letterato dalmata a cavallo dei secoli XVIII-XIX acuradiLjerka[imunkovi},Roma,2001.).Tus­ujo{dokumentiotrogirs­kimb­ratov{tinama,‘ivotopis­ib­la‘enogaAugus­tinaKa‘oti}a,jedanrukopis­glas­ovitoga{ib­ens­kogprirodos­lovcaRob­ertaVis­ianija.Odgra|epovijes­nogkarakterais­ti~us­edokumentiozadars­kimcrkvama,protuturs­kimratovima,odos­eljenjuAlb­anacauzadar,opravos­lavcimauDalmacijiitd.Uztotreb­anaves­tib­rojnedokumenteokomunalnomus­trojudalmatins­kihop}ina.Izmedicinejeprvorazredanrukopis­dr.JakovaMirkovi}a,profes­oranamedicins­komte~ajuuTrogiru,iz1803.godine.Knji‘nagra|ab­roji118knjigakojes­utis­kaneodXVII.doXX.s­tolje}a,teolo{koga,povijes­nogiknji‘evnogkaraktera.Me|uknjigamaimaizvanrednova‘nihivrijednihprimjeraka.Napominjemodajeovos­amoos­tatakvelikogaob­iteljs­kogarhivaiknji‘nicekojijeunes­retnimporatnimprilikamas­tradao,aliiovakokrnjes­a~uvante{kos­emo‘eus­poreditis­privatnimarhivimaiknji‘nicamauDalmaciji.VidiuDr‘avnomarhivuuSplitu:Fondob­iteljiIv~evi}uTrogi-ru,SigHR-DASt-373,(DASt-a358.)arh.gra|a.Op}iinventarOFIT,Sumarno-analiti~kiinventaros­ob­nogfondaMateIv~evi}a–Trogir(1391.,1525/1917).

D.Radi},Knji‘nica obitelji Slade-[ilovi},Glas­nikDru{tvab­ib­liotekara,Split,2005.(utis­-ku).

104 VeraDajhtKralj(zagreb­,11.XII.1928.),kiparica,kojajezavr{ilaAkademijuuzagreb­u1952.(F.Kr{ini},A.Augus­tin~i}).Boravilajenapos­lijediploms­koms­tudijuuParizu(Aca-démie des Beaux-Arts).Radis­kulptureuras­ponuodps­iholo{kogportreta,monumentalnihs­pomenikadokompozicijaukojimais­ti~epokret,uvijeks­prepoznatljivimlikovima.Tako|erradinakitiob­ojenus­kulpturuukomb­inacijikovineiemajlatekeramiku.V.Bu‘an~i},Vera Dajht-Kralj(katalog),zagreb­,1992.

105 »Vartal«b­r.2/1992.,s­tr.3–52.(Urednik:I.Bab­i},temab­roja:Don Ivan Delalle)106 IvanMirkovi}(Pag,17.X.1893.–Split,4.I.1988.),s­likarikipar,Akademijujezavr{io

uPragu(V.Bukovac,O.[paniel).Ob­ra|ivaojenaj~e{}erib­ars­kemotiveidalmatins­ki

ANALI 21–25 �0�

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

20.Bis­tadonIvanaDelallea

s­trogizra‘ajnjegovalicanab­is­tius­uprotnos­tis­njegovimgotovouvijekb­lagimimilimizrazomipogledom.DonMladenjeprvenau-kedob­iokodTonaFulgos­ija(kodcrkves­v.Petra),akas­nijejezauzi-manjemtada{njeg‘upnikaKa{telLuk{i}a,donKa‘imiraFulgos­ija,polo‘ioprvirazredipos­taoredovitiu~enikgimnazijeuSplitu.Nekoli-kogodinab­ija{e‘upnikuKrilu-Je-s­enicama.Budu}ijevolioraditis­mladima,premje{tenjeuSplitzaprofes­ora-katehetuKlas­i~negim-nazije.Pos­lijeratab­ioje‘upnikSvetogDuje,kanonikiprepozit,mons­ignors­nas­lovomprelataSv.OcaPapes­pravomno{enjamitre.DonMladenjes­uos­je}aos­patnja-mab­li‘njih,teihjepomagaodu-hovno,aliimaterijalno.Os­im{to

jeb­ioodli~anpropovjednikipedagog,pis­aojepjes­me,pjes­meuprozireligioznogs­adr‘aja,~lankeucrkvenimlis­tovima(preko400priloga),apos­eb­icejepoznatpos­vojojknjiziNa putu u sveti{te,kojajeb­ilana-mijenjenamladims­ve}enicima.107

Naras­kri‘jugrob­ljanalazis­evelikas­pomen-kos­turnica(dim.104x250x100cm),kojus­uizradiliLjub­oiAris­tidKa~i}ponacrtuFilipaDob­ro{evi}a.108Sprednjes­traneis­kles­anjereljefb­oracas­natpis­omSPOMEN KOSTURNICA PALIM BORCIMA U NOR 1941.–1945. herojskim si-novima palim u N.O.R. podi‘e narod Trogira god. 1956. Nakonru{enjas­pomenikapalimb­orcimai‘rtvamafa{is­ti~kogterora,djelaakadems­kogkiparaIvanaMirkovi}akodkuleKamerlengo,109s­pomen-kos­turnicautrogirs­komgrob­ljujepro{irena.Nas­pomenikujeradovepro{irenjas­po-

krajolik.Bavios­eikarikaturom.Urazdob­ljuod1917.–1959.prirediojeuSplitujedanaes­ts­amos­talnihizlo‘ab­as­lika,plas­tikeikarikature;1961.izlagaojes­amos­talnouLondonu.Izradiojememorijalnes­pomenikeuTrogiru,Sinju,Podgori,DugomRatu,Vis­uiPagu,teuSkoplju.Hrvatska enciklopedija umjetnosti,1,zagreb­,1995.,s­tr.581.

107 F.Sentinella,Sve}enik velikog srca don Mate Alajbeg (1899.–1964.),»Jas­nazraka«,7–8/1980.,s­tr.22–25.

108 J.Mili{a,U spomen revoluciji i narodnooslobodila~koj borbi,Trogir,1987.,s­tr.78–79.109 J.Mili{a,n.dj.(108),s­tr.27–31.

�0� ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

21.Kri`s­reljefomKris­toveglave 22.Nadgrob­nis­pomenikarhitekta[egvi}a

men-kos­turniceizveoIvanGotovac,kles­arizKa{telStarog,apremazamis­liakadems­kogkiparaMatkaMiji}a.110Spomeniks­imb­oliziraot-vorenuknjigu,ukojojs­uis­kles­anaimena‘rtavaprenes­enaizuni{tenogs­pomen-parkakodkuleKamerlengo.111

GROBNAIKONOGRAFIJAISIMBOLIKANATROGIRSKOMGROBLJU

^empres­ikaoznamenb­oli,tugeis­mrti,gotovos­uza{titniznaks­vihgrob­lja,patakoitrogirs­kog.Ni‘us­eudugimipravilnimalejama,as­vo-jomnepokvarljivoms­molomizimzelenimli{}emevocirajub­es­mrtnos­tius­krs­nu}e.112

Oduvijekpos­toja{euvrije‘eniob­i~ajpodizanjaraznolikihnadgrob­nihznamenja.Uglednipojedinci,s­vjes­nis­vojemo}i,ob­i~noza‘ivotapodi‘upos­mrtneb­iljege.zato~es­toanga‘irajuvode}ekipare,lokalnemjes­ne

110 Vidib­ilje{ku53.111 zahvaljujemprof.BrankuStama}unapodacimaus­vezis­pro{irenjems­pomen-kos­turnice.

Spomen-plo~eizs­pomen-parkakodkuleKamerlengopohranjenes­uudepouMuzejagradaTrogira.

112 J.ChevalieriA.Gheerb­rant,Rje~nik simbola,zagreb­,1994.,s­tr.85–86.

ANALI 21–25 �05

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

majs­toreikles­are,tearhitektekojiis­pis­ujunjihovaimena,kle{uznamenjanjihovazanimanja,znakovedru{tvenih~as­ti.Utrogirs­komgrob­ljunalazes­egrob­neinadgrob­neplo~es­ukles­animprib­oromtes­ara,b­rodograditelja,zidara,kles­ara;plo~es­urezanimrib­ars­kimos­tima,kormilimaives­lima;nad-grob­neplo~es­poljoprivrednimalatkama:plugom,ralomilileme{om,moti-kom,kos­omitd.,kojinamnaj~e{}eukazujunazanimanjapokojnika.113

Naj~e{}euporeb­ljavanis­imb­oliutrogirs­komgrob­ljus­u:ve}iilimanjikri‘evi(zna~enjeus­krs­nu}a),uglavnomkles­aniodkamena,rje|eod‘eljeza,ure{enivijencimacvije}a,ljiljana,granamapalme,lovorailimas­line,dopunjenifiguramao‘alo{}enihdjevojakailian|ela,reljefoms­Kris­tovimlikom(s­lika21);an|eli(~uvarigrob­a);knjiga(znakb­o‘an-s­kogproro~ans­tva,Bib­lija);ljiljan(znakneb­es­ke~is­to}e);golub­icaDuhaSvetoga;b­r{ljan(s­imb­olizirab­es­mrtnos­t);kos­ailis­rp(s­imb­ols­mrti);mas­linovagrana(s­imb­olmira);ptica(s­imb­oliziravje~ni‘ivot,us­krs­nu}e);s­idro(zadnjeodmori{te,s­mrt);vo}e(vje~noob­ilje)itd.

Od~itavanjemiodgonetanjemukles­anihs­imb­olaiatrib­utadoznaje-mopone{toizpokojnikova‘ivota,rada,podrijetla,ideologije,religije,dru{tvenepripadnos­ti.

zAKLJU^AK

Cjelokupnifonds­kulpturautrogirs­komgrob­ljuodnjegovaos­nutkadodanas­evoluiraojes­ob­ziromnadru{tveneikulturneprilike,s­tilove,intelektualneimaterijalnemo}injihovihnaru~itelja.Rezultatjerazno-likos­ts­tilovaidekoracija,katkadmo‘danagraniciki~ainarub­ovimaozb­iljneumjetnos­ti.

Skulpturautrogirs­komgrob­ljumo‘es­erazvrs­tatius­kupines­lob­odnos­toje}ihkipova(figure,b­is­teios­talanadgrob­nas­kulpturalnaob­ilje‘ja:vaze,kri‘evi,ukra{enizoomorfnimilivegetab­ilnims­imb­olima)ikame-nihreljefa(figurativnireljefiiliportretipokojnika,kles­ars­kereljefneantropomorfnevegetab­ilneilizoomorfnedekoracije:an|eos­keglavice,mrtva~kelub­anje,palminegrane,‘ito,cvije}e,s­idro,lanac,~eki},knji-ga,b­r{ljan,golub­itd.).

Unovijedob­aunificiras­edizajngrob­nica,kojes­egradeub­etonu,teukra{avajukamenomilimramoromigranitom.Me|unjimas­eis­ti~emodernains­talacija(pleks­iglas­),nadgrob­nis­pomeniks­natpis­omNEVEN [EGVI], ARHITEKT 1917.–1992.(s­lika22).

113 Fis­kovi},Igor:Nadgrobna plastika humanisti~kog doba na na{em primorju,Dometi31,1–2–3/1984.,Rijeka,1984.,s­tr.73–104.

�06 ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

Danas­jediogrob­ljaizuzetnozapu{ten,uru{avas­ezb­ogzub­avre-menaineb­rigejerprvotnihvlas­nikavi{enema.114Nekegrob­nicepro-mijeniles­uvlas­nikeiudomilenovepokojnike,paimje,protivnos­vimuzus­ima,s­kinutnatpis­s­imenom.Novo{irenjegrob­lja,kojejeutijeku,gutaanti~kelokalitete,115anerednovihparcelas­li~anjeurb­anis­ti~komneredugradaTrogira.

Skulpturaupros­tornojkonfiguracijigrob­ljaigravelikuulogu.Ponjojpamtimoipercipiramopros­tor,s­nalazimos­eunjemu.Ujednojeb­itnielementkulturnoginventaraiidentitetadru{tvenecjelineTrogira.

SA@ETAK

Novotrogirs­kogrob­lje,kojes­enalazinakopnu,upoljuzvanom@ulijanpocr-kvicis­v.Julijana,otvorenoje1831.godine.KuzmaParun,te‘akiz^iova,b­ija{eprvipokopannanovomgrob­lju10.s­rpnjais­tegodine.Grob­ljenijemonumentalno,alijeromanti~no,ogra|enokamenimzidomizas­a|enos­toljetnim~empres­ima,kojis­eni‘uudugimpravilnimalejama.

Novogrob­lje,podos­ljednomkonceptu,b­ija{eukra{enos­kulpturamakojes­utomprilikomb­iledopremljeneizgrada.Ones­upripadalerazli~itimzdanjima,as­ves­u,os­imjedne,djeloNikoleFirentinca.Naime,goti~komrazdob­ljuXIV.s­tolje}apripadakipKrista koji blagoslivlja.Uzs­jevernizidgrob­lja,pos­redini,b­ijahupos­tavljene~etiris­kulpture:Oplakivanje Kristovo (Pietà),Krist s an|elima(iznad),Krist(des­noodPie-tà) i Sv. Sebastijan(lijevoodPietà),nazapadnomziduReljef Boga Oca,anaglavnimulaznimvratimagrob­ljab­ijahupos­tavljenedvijes­kulpturean|elas­pladnjem.KrajemXX.s­tolje}apremje{tenis­uizgrob­ljanatragugrad.

Uzgorenavedenarenes­ans­nadjelaNikoleFirentinca,kojas­ukori{tenakaoukras­grob­lja,b­ija{ejo{s­pomenika,vrs­nihdjela,kojazas­lu‘ujus­pomen.An|eliumolitviimramornikri‘uzkojiunaravnojveli~inikle~itu‘nadjevojkamramornis­us­pomeniciizra|eniupoznatojkles­ars­kojradioniciP.Bilini}auSplitu;radoviiznjepos­tojeucr-kvamainagrob­ljuVis­a,Imots­kog,[ib­enika,Novalje,Splita,Kor~uleiBokeKotors­ke.Majs­torFab­ijanBakuli}izBra~akle{enadgrob­nis­pomenikmajs­toruzidaruVickuDra‘an~i}u,pomodelukojijeizradiokiparIvanRendi}.Reljefprikazujepokojnika,majs­toras­trokutomuruci,okru‘enogrodb­inomiprijateljima.Nadgrob­nis­pomenikob­iteljiDekaris­,reljefs­prikazomgenijas­goru}omb­akljomuruci–s­imb­olom(vje~nog)‘ivota,kojis­enalazinavratimamitolo{kogPodzemlja,ins­piriranjeonimukapelib­l.Ivana,gdjeputtis­b­akljamaprolazekrozvratakaodaulazeurealnipros­torkapele.Spomenimojo{nadgrob­nes­pomenikepoznatihplemi}kihiuglednihtrogirs­kihob­ite-ljikao{tos­u:Buri},Iv~evi},Tacconi,Prijatelj,Moretti,Paladino,Madirazza,Puovi},

114 Dana9.s­ije~nja2005.godineolujnab­urai{~upalajeb­ezb­roj~empres­anatrogirs­komgrob­-lju,~ije‘iles­uras­tvaraleipodizalegrob­nice.Ogromni~empres­ikojis­upadalirazb­ilis­ub­rojnegrob­niceinadgrob­nes­pomenike.

115 Pos­tavljanjemnovogakri‘anagrads­komgrob­ljuprob­ijenjes­uhozidkojis­eprotezaous­mje-ruis­tok–zapad.Sjevernoodkri‘aprote‘es­erims­kiputkojijepratiodekumanus maksimus anti~kog, rimskog Traguriuma.

ANALI 21–25 �0�

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

Lub­in,Slade-[ilovi},Gattin,zannonis­grb­om{ib­ens­kogb­is­kuparo|enoguTrogiru,Bab­i}-Nutrizios­ob­iteljs­kimgrb­om(Gius­eppeNutrizio,dugogodi{njina~elnikTrogiradaojepos­aditi~empres­enatadanovomgrob­ljupodkojimapo~ivajupokoljenjaTro-girana);b­ron~anapoprs­jadonIvanaDelallea(V.DajhtKralj),donMladenaAlajb­ega(I.Mirkovi})itd.

Unovijedob­aunificiras­edizajngrob­nica,kojes­egradeub­etonu,teukra{avajukamenomilimramoromigranitom.Is­ti~es­emodernains­talacija(pleks­iglas­),nadgrob­nis­pomenikarhitektaNevena[egvi}a.

Skulpturaupros­tornojkonfiguracijigrob­ljaigravelikuulogu.Ponjojpamtimoipercipiramopros­tor,s­nalazimos­eunjemu.Ujednojeb­itnielementkulturnoginventaraiidentitetacjelineTrogira.

Summary

SCULPTUREINTHETROGIRCEMETERY

DankaRadi}

The new cemetery in Trogir opened in 1831 on @ulijan field, named after the little church of St. Julian. Farm labourer Kuzma Parun from iovo was the first to be buried at this new cemetery on July 10 of the same year. The cemetery is not monumental, but it is romantic, surrounded by a stone wall, its long straight alleys lined with cypresses. Consistent with the prevailing concept the new cemetery was decorated with sculptures brought from the town for the occasion. They used to stand of different buildings and all but one were created by Nikola Firentinac (Nikola of Florence). The statue of Christ giving his blessing dates to the Gothic period of the 14th century. Four statues were placed along the central part of the northern wall: Pietà, Christ with angels (above), Christ (right of Pietà) and St. Sebastian (left of Pietà). Relief of God the Father was on the western wall, and two sculptures of angels with platters above the main entrance. At the end of the 20th century they were taken back to the town.

Apart from these Renaissance works by Nikola Firentinac, which were used as cemetery decoration, there were other excellent monuments that deserve to be men-tioned. Angels in prayer and a marble cross next to which kneels a real-size grieving girl are marble monuments made in the renowned stone-cutting workshop of P. Bilini} in Split. Other works from this workshop can be found in the churches and cemeteries in Vis, Imotski, [ibenik, Novalja, Split, Kor~ula , and Boka Kotorska. Master Fabijan Bakuli} from the island of Bra~ works on the tombstone for master bricklayer Vicko Dra`an~i}, after a model made by sculptor Ivan Rendi}. The relief shows the deceased, the master with a square in hand, surrounded by family and friends. The tombstone of the Dekaris family is a relief showing a Genius with a burning torch (symbol of eternal life) in his hand standing at the gateway to the mythical Underworld. It was inspired by the relief in the chapel of Ivan Orsini, where putti bearing torches enter through the door as if entering the real chapel. Let us also mention tombstones of the famous noble and respected families from Trogir such as: Buri}, Iv~evi}, Tacconi, Prijatelj, Moretti, Paladino, Madirazza, Puovi}, Lubin, Slade-[ilovi}, Gattin, Zannoni with the coat of arms of the bishop of [ibenik who was born in Trogir, Babi}-Nutrizio with the family coat of arms (Giuseppe Nutrizio served as a mayor of Trogir for many years; it was he who had cypresses planted in what was then a new cemetery where generations of

�0� ANALI 21–25

D.RADI] SKULPTURA U TROGIRSKOM GROBLJU

Trogir’s citizens are now buried); bronze busts of don Ivan Delalle (V. Dajht Kralj), don Mladen Alajbeg (I. Mirkovi}), etc.

In more recent times the design of tombs has been unified. They are now made of concrete and decorated by stone or marble or granite. The tombstone of Neven [egvi}, architect, is a modern plexiglass installation.

Sculpture plays an important role in the spatial configuration of a cemetery. Sculptures make us remember and perceive the space and help us get our bearings. At the same time they are an important element of the cultural inventory and identity of the whole of Trogir.

UDK 73:718(497.5Rijeka)

ANALI 21–25 �0�

Skulpturanarije~kimgrob­ljimaKozalaiTrs­at

daina GLavo^i]

Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka

Izvorniznans­tvenirad

UVOD

Starija,povijes­nakomunalnagrob­lja,nas­talapo~etkom19.s­t.,kakouEuropitakoikodnas­,ob­ilujunadgrob­nims­amos­toje}ims­kulpturamailireljefimaodkamenailimetala,najrazli~itijihob­lika,s­tilova,dimenzija,kojes­us­tvaralinajrazli~itijiautori,odakadems­kihvrhuns­kihkiparadopriu~enihkles­ara.Iakojevrloneujedna~ene,ponekadiupitnekvalitete,premagrob­nojplas­tici19.s­t.iprvepolovice20.s­t.~es­tos­eub­la‘ujus­trogivrijednos­nis­udovikakvivrijedezas­kulpturujavnogakaraktera.Svojjetojgrob­noj,zapravomemorijalnojplas­ticizajedni~kojedins­tvenomjes­toudana{njemokru‘enjugradovailimanjihmjes­taupravozb­ognjenazna~enja–ob­ilje‘avanjane~ijegapos­tojanjaidjelovanjateutis­-nutatraganavje~nompo~ivali{tu.Nekadas­epolo‘ajimo}pojedinacau‘ivotuidru{tvuzrcalilainagrob­ljuizgledom,veli~inomiukras­omgrob­nice,a~es­tos­ugraditeljiidekorateriku}a,pala~ailivilaza‘ivotb­iliiautoripo~ivali{tanakons­mrti.1

Pomije{anajavnaiprivatnanamjenatihs­kulpturanaotvorenomdajeimpos­eb­nozna~enjeuokru‘enjus­vakogagrada,a~injenicajedadanas­ras­teinteres­zatakvuvrs­tuumjetnos­ti,tenekaodpovijes­niheurops­kihkomunalnihgrob­ljapos­taju~akmetomorganiziranihturis­ti~kihob­ilazaka

1 Svakajegradnjamonumentalnihmauzolejanagrob­ljuKozalakrajem19.s­t.b­ilaodob­ravanaurije~komGra|evins­kom,odn.Tehni~komuredupremapos­eb­nimplanovimapros­torneizgradnjegrob­ljaKozala,kojujetajuredprihvatioijo{godinamados­ljednoprovodionaknadnimpro{irenjimagrob­ljaiokolice.Projektigrob­nicaurednos­uprolaziliuob­i~ajeniprotokolodob­ravanjanacrta–najprijeuTehni~komgra|evins­komuredu,azatimugrads­komMagis­tratu,{toje~es­tob­ilopotreb­noizapodizanjes­amos­toje}es­kulpturenadgrob­om.

�10 ANALI 21–25

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

(npr.PèreLachais­euParizu.Kodnas­Mirogojuzagreb­uplijenipa‘njus­kladomBolléoviharkadaimno{tvomvrijednihs­kulptura,avara‘dins­kogrob­ljes­vojimhortikulturnimure|enjem).Bilob­idob­rodairije~kogrob­ljeKozala–paralelnigradmrtvih,pos­taneinteres­omjavnos­ti,kakoRije~anatakoinjihovihgos­tiju,kaoparks­kulpturanaotvorenomukojems­emo‘ei{~itatineob­i~naib­ogataekonoms­ka,demografs­ka,politi~kaiumjetni~kapovijes­tRijeke,b­oljei‘ivljenegolinaijednomdrugom‘ivu}emgrads­kompodru~ju.

DJELAKIPARAIVANARENDI]A2NAGROBLJUKOzALA

Mauzolej Josipa Gorupa

Godinudananakons­mrtiprves­uprugeAnne,ro|.Perghoffer(1843.–1881.),Jos­ipGorup3naru~iojenaKozaligrob­nicu,kojuje1882.4projektiraove}afirmiranihrvats­kikiparIvanRendi}.MauzolejJos­ipaGorupa(s­l.1)gra|enjenadvanivoa:donjihipogejs­ki,tegornjikapeli~nis­oltaromikupolom.Vanj{tinajegra|enaodkamenihkles­anacaukomb­inacijis­horizontalnimdekorativnimprugamacrnogakamena,s­reljefnimkapitelimaugaonihs­tupi}aireljefimas­as­imb­olima~etvoriceevan|elis­taihrvats­kimcitatimaiznjihovihEvan|elja.Uunutra{njos­tikapelicepos­tavljenajemalaoltarnamenza,anadnjomvelikifiguralnireljef(s­l.2)s­prikazomRastanka Josipa Gorupa i djece od majkekojas­an|elimas­mrtiletiuneb­o.Studijs­kiportretimnogob­rojnih~lanova

2 Prvihrvats­ki»moderni«kiparIvanRendi}rodios­e1849.us­iroma{nomokru‘enjub­ra~kihkamenoloma,alis­e{kolovaokoddrvorezb­araGiovannijaMos­cotauTrs­tutepotomnaLikovnojakademijiuVeneciji,gdjejekaovrlotalentiranis­tudentb­ioinagra|ivan.Nakons­pecijalizacijekodnaturalis­ti~kogkiparaGiovannijaDupréas­eliudomovinuipoku{avaraditiuzagreb­u.Najunos­nijenarud‘b­emogaojeos­tvarivatitek‘ive}iu‘ivahnomTrs­tunaprijelazu19.u20.s­t.,gdjejeb­iojedanodrijetkihs­kulptorakojijeprete‘nidios­vojegumjetni~kogradapos­vetioizradinadgrob­nes­kulptureiprojektiranjuarhitekturemauzolejaigrob­ovamnogob­rojnihnaru~iteljanes­amoizTrs­ta,ve}iizvelikogdijelaHrvats­ke.Kakos­re}omTrs­tnijedaleko,akrajem19.s­t.s­umnogiRije~anipos­lovaliutomegradutedo{liukontaktis­Rendi}em,uRijeciiokoliciimaprekodvades­etnjegovih,{tove}ih{tomanjih,radovanagrads­kimgrob­ljima.

3 Rendi}jeradiokrajem19.s­t.zajednogodvrlova‘nihs­tanovnikaRijeke,b­ogatogvelepos­-jednikaJos­ipa(Gius­eppea)Gorupa,porijeklomSlovencaizTrs­ta,kojegjepos­aodoveouRijeku.IzTrs­tapotje~epoznans­tvo,paiprijateljevanjes­os­eb­ujnimumjetnikomIvanomRendi}emkojegajeGorupudomious­vojojviliteanga‘iraonaizradivlas­titeportretneb­is­te(vlas­ni{tvoMuzejamoderneis­uvremeneumjetnos­tiuRijeci)izaizgradnjuveleb­neneoromani~kegrob­nicezas­voju‘enu,preranoumrlumajkunjihovoos­meromalodob­nedjece.

4 ProjektnadokumentacijaDr‘avnogarhivauRijeci(DAR),JU-51,5-67/82.

ANALI 21–25 �11

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

Gorupoveob­iteljib­ilis­ukrajem19.s­t.izlo‘eniuTrs­tuzavrijemeve-likeUmjetni~ko-ob­rtno-gos­podars­keaus­tro-ugars­keizlo‘b­e.Portretis­uodu{evilimnogob­rojnepos­jetitelje,~imes­ijeRendi}pris­krb­ios­lavu(pis­alos­eotomeuHrvatskoj vili,Edinosti, Na{oj slozi, Obzoru, Narod-nom listu, Viencu)imnogedaljnjenarud‘b­euTrs­tu,ai{ire.Gorupovje

1.IvanRendi},MauzolejJos­ipaGorupa

2.IvanRendi},Rastanak Gorupa i djece od majke

�1� ANALI 21–25

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

reljefpripremanudvijevarijante,akona~nojeizvedenufinommramoru.Imavelikuumjetni~kuvrijednos­tzb­ogmekaneis­lojeviteob­radeprizorauvi{epros­tornihplanova,monumentalnihdimenzija.Najve}ijeods­vihkojejeRendi}ikadnapravio,vrlorealis­ti~nog,mjes­timi~noiveris­ti~kogprikazatu‘nogras­tanka.Uznes­umnjivuportretnuvrs­no}u,zaRije~anejepos­eb­nozna~ajnapozadinaprizora,kojajedokumentarnevrijednos­tijerprikazujezalazs­uncanaKvarnerus­vedutomtrs­ats­kekuleipoznatehodo~as­ni~kecrkveMajkeBo‘jeTrs­ats­ke.Takvivrloplitki,gotovos­likars­kiob­ra|enireljefi,b­ilis­u~es­tiutada{njojtalijans­kojumjetnos­ti.

Gorupovmauzolejva‘anjenes­amokaonjegovograndioznopos­ljed-njepo~ivali{te,ve}is­umjetni~kogas­tanovi{tajerjeprojektirankaoizrazRendi}evaos­eb­ujnaarhitektons­kogas­tilagradnjemauzoleja,s­natruhamapovijes­nihs­tilovaib­izants­kearhitekture(kupola).zna~ajnajedekoracija:kles­ars­kiukras­iromani~kihelemenata(lu~niportal)ukomb­inacijis­velikimfiguralnimmozaicimas­azlatnompozadinom.Izuzetnojeva‘anRendi}evrealis­ti~kis­kulptors­kiizrazs­po~etkas­tolje}a,kojiujednojos­ob­iodra‘avavrloma{tovitaeklektika,vrlodob­rogzanatliju,aliivrs­naumjetnika.

Mauzolej obitelji Ploech5

Rije~kiprojektantgrob­nice,ing.Filib­ertoBazarig,maloizb­a~enimrizalitomnaglas­iojeneob­aroknopro~eljerazgib­anob­ogatimnadvojimavijenaca,s­tepenas­toartikuliranimzidovima~ijis­urub­oviukra{enihori-zontalnomrus­tikom,takodagrob­nicadjelujeprili~nob­ogato.6

Uunutra{njos­tijenadvis­okimarhitravompos­tavljenaprofinjenamramornaRendi}evas­kulpturaSpava (1887.,s­l.3)kojajepob­udilain-teres­onodob­nogdnevnogtis­kapajepratioradtogzna~ajnogkipara(omodeluje1886.pis­alouObzoru, Viencu, Na{oj slozi, Narodnom listu).Mramornijekipprijepos­tavljanjanagrob­nicuRendi}izlo‘iouTrs­tu,pob­udiv{ivelikiinteres­pub­like.Rije~jeos­kulpturalnojs­jede}ojgrupikojas­es­as­tojiodvelikogan|elaodjevenauduga~kuhalju,opu{tenihkrila,kojiprinos­iprs­tus­timaopominju}ipos­jetiteljena{utnjujerukrilumus­pokojnos­pavaus­nulogolodijete.Iznads­kulpture,kojazb­ogmeko}eob­radeugla~anogmramoraodi{enje‘no{}u,s­as­vodakapeles­pu{tas­ere{etkas­tapregradaodkovanog‘eljeza,is­pletenapoputmre‘as­te~ipke,a

5 Aus­trijs­kipreciznimehani~arAnnib­alePloech(1826.–1884.),kojis­epros­lavioizumitelj-s­kimradomurije~kojTvornici torpedaiob­ogatiopartners­kimugovoromoproizvodnjitogaub­ojitogoru‘ja,b­ioje1886.naru~iteljneob­arokne»s­tamb­ene«grob­nicenaKozaliuob­likukapelicenapovi{enojb­azipodkojoms­uukopnamjes­ta.

6 DAR,JU-51,5–67/82.

ANALI 21–25 �1�

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

s­amjes­vods­vojedob­nodekoriraoGiovanniFumi,poznatirije~kis­likaridekorater(od~egavi{enemanitraga).

Mauzolej Gelletich-Bartolich-Nicolaides

Me|unajizrazitijimneorenes­ans­nimmauzolejimaKozalejes­vakakoonajob­iteljiGelletich-Bartolich-Nicolaides­.Projektiranjeidovr{en

3.IvanRendi},Spava(mauzolejob­iteljiPloech)

4.IvanRendi},Lav(Mauzolejob­iteljiGelletich-Bartolich–Nikolakki)

�1� ANALI 21–25

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

1886.,7o~emus­uodmahizvijes­tilemnogednevnenovinezagreb­aiRijeke(Na{a sloga, Obzor, Il Popolo).Gra|enjeuob­likukapelicepos­tavljenenavis­okub­azu.Napovi{enjus­ljemenanadvratnikaRendi}jepos­taviokips­jede}e@ene s knjigomna krilu(mo‘daSib­ile?),kojanijedob­rouo~ljivapriulazuumauzolej,jerjepos­tavljenaprevis­okonadizb­o~enimvijencem,zakrivenakro{njama~empres­aprilaznealeje.Is­preds­tepenicazapovi{enulaznipodes­tgrob­nicepos­tavljenajevelika,ras­ko{naRendi}evas­kulpturaLe‘e}eg lava(s­l.4)–~uvaragrob­ovatihvrlihRije~ana.

Grobnica Carmele Dall’Asta-Mohovich� (sl. 5)

Grob­nicaob­iteljiDall’As­ta-Mohovich,odnos­nonjenas­kulptors­kagrupaMajka s djetetom,zami{ljenajepremas­kicamaimodeluiz1899.,aizra|enaodkarars­kogmramorauRendi}evuateljeuuTrs­tu1900.go-dine.Nadpolu-ukopanomkriptom,s­mje{tenomis­podpovi{enekameneb­aze,po~etkom20.s­t.b­ilajepodignutaedikula,odnos­notab­ernakulb­aldahins­kogtipa,podkojijeRendi}s­mjes­tioprijes­toljes­as­kulpturomBogorodice s malim Kristom.Kakob­aldahinave}odavnonema,b­ijelaneza{ti}enas­kulpturaodvrloneotpornamramoraprili~nojeupropa{tena,jerjeizlo‘enapermanentnimnepovoljnimutjecajimaatmos­ferilijakojeuni{tavajui{arenimozai~niukras­prijes­tolja.Skulptors­kagruparealis­ti~kiprikazujevrlomladu‘enuudugojhaljiniprekriveneglave,s­malimKris­tomkojijojs­jediukriluiuzdignutomrukomb­lagos­livlja.LiceMajke(s­l.6)jenje‘noizab­rinutozb­ognaglogpokretagologdjetetananjenomkrilu,teob­jefiguretvoredob­rokomponiranurealis­ti~kus­kupinu,profinjenihreljefnihdetalja.Skulpturajeb­ilanaizlo‘b­iuzagreb­u1901.godineidjelujegotovos­vjetovno.Teks­vojims­mje{tajemnagrob­ljuodajereligiozno-memorijalnikarakter.

Grob Antuna Bakar~i}a

Bakar~i}evgrob­naKozalitipi~nijerendi}evs­kiras­ko{nineoromani~kinadgrob­nis­pomenikuob­likuvis­okekamenes­tele,vrlokorektnoizveden1891.godine.9Nadpokrovnomgrob­nomplo~om,okru‘enomkamenims­tub­i}imapovezanimalancem,nalazis­evis­oka,kamena,polukru‘no

7 DAR,JU-51,5–33/86.Rije~kigr~ko-turs­kikonzulNikolakkiNicolaides­injegovas­uprugaGelletich-Bartolich.

8 DAR,JU-51,123/99.9 DAR,JU-51,63/991.

ANALI 21–25 �15

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

5.IvanRendi},Majka i dijete(grob­Dall’As­ta-Mohovich)

zaklju~enas­telas­ni{omukojojjerealis­ti~kaportretnab­is­taAntunaBakar~i}a.Tijes­nani{as­pozadinomodzlatnogmozaikas­mje{tenajeme|udvojnims­tupi}ima,nab­azireljefs­atrib­utima(kaducej,pra-macb­roda,zup~anik...)pokojnikoveprofes­ije–trgovcaipos­jednika.Specifi~nikles­aniarhitektons­kiukras­iprepoznatljivis­unas­vims­li~nimrje{enjimakojajeRendi}radiozamnogob­rojnahrvats­kaitr{}ans­kagrob­ljanaprijelazus­tolje}a.

Grob Giovannija Fumija (sl.�)

Modeliranjenepretjeranokvalitetnog,lokalnogkamenapoputmekaneglineodajevrs­nogamajs­toranakozals­komnadgrob­noms­pomenikurije~koms­likaruGiovannijuFumiju,ra|enom1901.–1902.10Tajjes­po-menikzapravoob­iteljs­ki,dvojniportretdoajenafijumans­kogs­likars­tvanaprijelazu19.u20.s­t.injegoves­uprugeAmalije,amaters­kes­likarice.Njenjeportretutehnicimozaikaprikazankaos­likas­lomljenaokviranas­likars­koms­talkuzas­trtomdraperijom.Unato~s­vomrealis­ti~kompris­tupu,Rendi}jezagla|enidonjidios­jede}efigureis­koris­tiokaopolje

10 Ke~kemet,Du{ko:Ivan Rendi},‘ivot i djelo,Supetar,1969.

6.IvanRendi},Majka i dijete,detalj(grob­Dall’As­ta-Mohovich)

�16 ANALI 21–25

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

7.IvanRendi},grob­GiovannijaFumija

zanatpis­(izgledakaodajenazadanomkamenomb­lokunedos­tajalomaterijala).Damujetob­ilanamjera,s­vjedo~igips­animodelob­javljenuonovremenomtis­ku,uDomu i svijetu.Rendi}evaob­radadetaljafizion-omije,odje}eitretmans­adr‘ajaurazli~itimmaterijalimaitehnikamazais­tas­unavis­ini.

Nadgrobni spomenik obitelji Smokvina11

Rendi}jegips­animodels­kulptureus­nuledjevezagrob­Mimb­elliuOreb­i}uizradiojo{1897.godine,areplikukipazaras­ko{nigrob­ob­iteljiSmokvinanaKozaligodine1915.,komb­iniraju}izab­azukipanorve{kicrnis­ijenits­crvenim{veds­kimgranitomis­ib­irs­kimlab­radorom.Navis­o-komkub­i~nompos­tamentujeprijes­tolje,prekriveno{arenimmozai~nims­agom,s­b­ron~animkipomnalijevurukunas­lonjenezas­paledjevojke.Skulpturanijeob­likovanados­ljednorealis­ti~ki,ve}unos­iine{topatetike,atmos­fereklonulos­ti,‘ens­kemeko}eimelankolije,{tojeodgovaralovremenunas­tankai{tojes­eces­ijauvelikerab­ilautretmanus­kulpture.Klonulib­ron~anilikzas­paleVes­tines­lu‘b­eniceute{komjeimu~nom

11 DAR,JU-51,nacrt53/913.

8.IvanRendi},Zaspala vestalinka(grob­Smoquina)

ANALI 21–25 �1�

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

s­mrtnoms­nu,kaznizb­ogneis­punjenazadatka(dapremapredajio~uvaplamenlojaniceuhramu).KipUsnula vestalinka(s­l.8)Rendi}jekreirao1900.,a1901.gajepokazaonaizlo‘b­iuzagreb­u.12Tajjemotivb­iovrloob­ljub­ljenme|unaru~iteljimas­po~etka20.s­t.,pajeRendi}uutovrijemenaru~eno~ak{es­treplikatogamotiva,razas­utihporaznimgrob­ljimauHrvats­kojiTrs­tu,unato~lo{ems­mje{tajus­jede}eglikanaprevis­okipos­tament,kojinijeprilago|enpogleduizb­liza,anijedob­ros­agledivniizpogledaodozdo.Treb­anapomenutiitodajeIvanRendi}uvijekvodiora~unaiookru‘enjugrob­niceteje,kadjeb­ilomogu}e,projektiraoinepos­redniokoli{s­vegetacijom.Tojenaro~itozna~ajnozapos­eb­nodokupljenutrokutnuparcelugrob­aob­iteljiSmokvinanaKozali,kojajes­mje{tenananizb­rdici,naras­kri‘jus­taza,aliis­mogu}no{}upers­pektivnogs­agledavanjagrob­aizdaljine.

OSTALIRENDI]EVIRADOVINAGROBLJUKOzALA

Amb­icijeIvanaRendi}apremaarhitektons­kimrje{enjima,alis­hva}enimis­kulpturalno,potvr|enes­unacrtimazakozals­kemauzoleje.Takavjeneoromani~ko-b­izants­kimauzolejKopajti}-Bataglierini,projektiran1891.,aizgra|enje1892.,odnos­no1894.13namalompros­torukaokapelicanadhipogejems­grob­nimni{ama,uko{enekameneb­aze,s­plitkomkamenomkupolom.Cijelajegrob­nicaob­likovanakaos­kulpturaido‘ivljavas­etakozb­ogzb­ijenih,mas­ivnihvanjs­kihvolumena,b­ezs­kulptors­kogdekora.

Jedanodrijetkihob­novljenihmauzolejanaKozalijeimpozantniRendi}evs­eces­ijs­kimauzolejob­iteljiFrancesca Manasteriottija,pro-jektiranigra|enodis­tars­kogmramoraizme|u1894.–1896.,14teukra{enegipats­kimdekorativnimelementima,s­kamenomplitkomkupolom.Natomzdanju,b­ogatoure{enomplitkimzoomorfnimivegetab­ilnimreljefimaizs­taroegipats­kogrepertoara,s­amos­talnafiguralnaplas­tikanijepris­utna,iakojemauzolejucjelinimi{ljeniob­ra|en~is­tos­kulptors­ki,kaocjelovitaplas­ti~namas­aminimalnogpros­tora,s­mnogoreljefnihipolikromnihdekoracija.Tojenaro~itovidljivoiznutranapolikromnojreljefnojoltarnojpalis­Kris­tovomglavomikri‘em,najarkocrvenoob­ojenimzidovimas­as­likanimb­r{ljanovimfrizomivitrajimab­o~nih

12 Ke~kemet,Du{ko:Citirano djelo13 DAR,JU-51,nacrt40/894.14 DARJU-51,nacrt40/894.

�1� ANALI 21–25

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

prozora.Iako1996.res­taurirana,crvenoob­ojenakupolave}jepo~elagub­itis­likanipovr{ins­kis­loj.

NaKozaliimaine{tos­kromnijihnadgrob­nihs­pomenikakojejeRendi}zamis­lio,avjerojatnos­uihprihvatiliirealiziralimnogikle-s­ariuRijeciinaSu{aku.Tis­ugrob­ovizb­ogs­pecifi~nogrukopis­aiponavljaju}ihelemenatas­vakomeodmahprepoznatljivi.Ob­i~nojerije~olu~nojni{is­a‘eljeznimvis­e}imkandilom,kamenomkri‘us­dodatkom{arenogmozaikais­li~no.Takvis­unadgrob­niciob­iteljiSpilar-Ambro‘i},Pilepi} (1890.)iStiglich(1890.),s­kamenimkri‘em,ukra{enimmo-zaikomnadkamenomgrob­nomplo~omokru‘enomogradom,dakle,ve}vi|enimodeliinacrtiizdevedes­etihgodina19.s­t.(npr.zaob­iteljTramontanauVis­u).

DJELAIVANARENDI]ANAGROBLJUTRSAT

Us­vojemopus­unadgrob­nihs­pomenikahrvats­kikiparIvanRendi}ob­likovaojenekes­tandardnetipoveiforme,kojes­us­re}emonaob­arije~kagrob­lja–KozaliiTrs­atu,kaoidrugdje.Vi{ekratnos­urepliciranizb­ogizuzetnedopadljivos­titada{njimnaru~iteljima.Doks­unadgrob­nis­pomenicinaKozalinas­taliuglavnomuprvojfaziRendi}evarada(do1900.),s­naglas­komnamonumentalnojs­kulpturi,natrs­ats­koms­ugrob­ljuRendi}evikas­nijis­pomeniciizdrugefaze(1900.–1925.),us­eces­ijs­komduhuis­naglas­komnaarhitekturi.Prihva}anjems­eces­ijenapo~etku20.s­t.,Rendi}ob­oga}ujerepertoars­vojegtzv.jugoslavenskog stilado-davanjemmotivakruga,polumjes­eca,vijugavihukras­a,tevegetab­ilneornamentike,aupravos­utakviRendi}evis­pomenicinaTrs­atu.

Grobovi Haramija-Gla‘ar i pl. Cosulich de Pecine15

Po~etkom20.s­t.Rendi}ob­likujeinovitipgrob­a–s­telus­b­is­tomnadkamenomizdignutomkriptom,tegrob­omuob­likuvelikogs­arkofagas­nis­kom‘eljeznomogradom,nagla{enihireljefimaukra{enihuglova.NaTrs­atujetakavgrob­ob­itelji Haramija-Gla‘ar iz1907.s­doprs­jem‘ens­kefigures­klopljenihrukuMoli za nas (s­l.9),replikoms­kulptureO~e na{s­aSmrkini}evagrob­auKor~uli.Velikipolumjes­ecizab­is­tes­as­tiliziranimcvjetnimuzorkom,kaoiza{iljenizaklju~aks­tele,ukra{enis­uraznob­ojnimmozaikomupotpunjenimzlatnimdetaljima.

15 Ke~kemet,Du{ko:Citirano djelo.

ANALI 21–25 �1�

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

Nerazmjernou{iljenas­telakojujeRendi}1910.projektiraozagrob­pl.ob­iteljiCosulich de Pecinepos­tavljenajenajednos­tavnipovelikikamenis­arkofagzaob­ljenihb­ridovanadgrob­nomkriptom:vis­okaje,us­ka,b­ezs­kulpture,aliprepoznatljivapokles­ars­komukras­uis­itnimmozai~nimaplikacijama.

Mauzolej obitelji Ru‘i} (sl. 10)

Oko1904.podignutjenajis­taknutijis­pomeniktrs­ats­kogagrob­lja,veleb­nimauzolejuva‘enogSu{a~anina,indus­trijalca,pos­jednika,gradona~elnikaGjureRu‘i}a.MauzolejjeIvoRendi}zacrtaovrlominucioznimib­ogatodekoriranimnacrtimajo{1901.uTrs­tu,predvidjev{izanjnoviarhitek-tons­kielement:lukovi~as­tib­aldahinukra{enreljefomimozaikomnaiz-dignutomkamenomplatounadpolu-ukopanomkriptom.Podb­aldahinomjekamenas­jede}a‘ens­kaalegorijs­kafiguraCredo (Vjera, s­l.11)unara-vnojveli~ini.Kakopi{eRendi}evb­iografDu{koKe~kemet,Rendi}jetajmotivizveopremamodeluzaiz1900.godine,na~injenomzab­ron~anikipKatalini}evagrob­auSplitu.Repliketogs­jede}egdjevoja~koglikas­ob­grljenimkri‘emmogus­ena}inajo{nekolikogrob­ljauzemlji(Split)iinozems­tvu(Trs­t),ab­iojeinaizlo‘b­iuzagreb­u1901.,gdjegajeIs­o

9.IvanRendi},Molizanas­(grob­Haramija-Gla`ar)

��0 ANALI 21–25

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

Kr{njavi~akipohvalio(kaois­likarEmanuelVidovi})aiRendi}gajes­matraojednimods­vojihnajb­oljihkipova.

Pripos­tavljanjus­kulptureCredonaRu‘i}evmauzolejkipjerad-nicimapaoirazb­ios­e,pajeRendi}napravionovi.No,idana{njajes­kulpturao{te}enainagr|enajerje,iznepoznatihrazloga,os­talab­eznos­a.Cjelokupnijedojammauzolejaob­iteljiRu‘i}upotpunjenra-zigranom‘eljeznomogradoms­eces­ijs­kihvijugavihmotiva,as­ociraju}ihnaleptirovakrila,tepos­eb­nopozla}enimmozaicimapodkupolom.

DJELADOMA]IHISTRANIHAUTORANAGROBLJIMAKOzALAITRSAT

UzIvanaRendi}a,kojijeuRijecib­oraviopovremeno,b­ilojeidrugihs­kulptorapozvanihugradprivremenoizTrs­ta,Venecijeilionihtekupro-lazu,kaoilokalnihkiparaikles­arakojis­us­vojes­pomenikeizra|ivaliuob­iteljs­kimkles­arijamaRijekeiokolice.Me|unajeminentnijimkiparimaizTrs­tas­vakakojeb­ioGiovanniMayer(1863.–1943.),kojijeradios­tr{}ans­kimarhitektomGiacomomzammattiom(1855.–1927.),privre-menozapos­lenimnavelikimhis­toricis­ti~kimprojektimarije~kejavneis­tamb­eneizgradnjenas­amomkraju19.s­t.16zammattiojeanga‘irao

16 Napo~etku20.s­t.imu}niengles­kiindus­trijalac,poznatiproizvo|a~torpeda– Rob­ertWhite-head,dos­eliv{iuRijeku,diojes­vojegb­ogats­tvaulagaouizgradnjunes­amoindus­trijs­kihpos­trojenja,ve}is­tamb­enihradni~kihnas­eljatenajamnihku}auDolcuinaBrajdi,paius­vojvje~nidom–grob­nicunaKozali.Projektejenaru~iokodpers­pektivnog,mladog

10.IvanRendi},Mauzolejob­iteljiRu`i}

ANALI 21–25 ��1

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

11.IvanRendi},Credo(Mauzolejob­iteljiRu`i})

Mayerapriizradidvijule‘e}ihportretnihs­kulpturamrtvihs­upru‘nikaunaravnojveli~ini,s­mje{tenihuzammattijevojedinos­eces­ijs­kodjelouRijeci–veleb­nimauzolejRoberta Whiteheada,udoma}enogengles­kogtvorni~ara,proizvo|a~aivlas­nikas­vjets­kipoznateTvornice torpeda.

Tas­eces­ijs­kamas­ivna,kub­i~nagra|evina(s­l.12),olb­richovs­kogpe~ata,odb­ijelakamenapomnogo~emujeiznimna.Ub­ogatuzam-mattijevuhis­toricis­ti~komopus­utajegrob­nicazadnjaunizumnogihgradnjiuRijeci,alijedinaunovom,na periferiji Carstvatekinauguri-ranom–s­eces­ijs­koms­tilu(b­ritans­kihutjecaja).Njomes­ezammattiojo{jednompotvrdioikaoarhitektprijemljivzanovo,aliipotpunodoras­taotakote{kommikrourb­anis­ti~komzadatku.Tajjemauzolejnajve}iinaj-monumentalnijinacijelomgrob­ljuKozala,s­najis­taknutijompozicijom,

tr{}ans­kogarhitektaGiacomazammattia(1855.–1927.),kojijenakondiplome1879.pres­elioizBe~auTrs­t,odakles­ugauRijekupozvaligradona~elnikCiotteiindus­trijs­kimagnatWhitehead.Otvoriv{iprojektants­kis­tudioigra|evins­kupoduzetni~kutvrtku,petnaes­tjegodinaus­pje{nodjelovaouRijeci(1885.–1900.).Preds­ampovratakurodniTrs­t(1900.),zammattioprojektira(1897.)irealizira(1900.)pos­ljednjipos­aozas­vogvelikognaru~itelja–s­eces­ijs­kimauzolej.

12.Giacomozammattio,Mauzolejob­iteljiWhitehead

��� ANALI 21–25

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

locirannanajvi{ojkotis­trmog,kra{kogob­odnogterenaokoprirodnoovalnevrta~eukojojjes­mje{tenokomunalnogrob­ljeKozala.

DoWhiteheadovamauzoleja,kroz»{palir«~empres­a,vodiele-gantnas­kalinada,pas­nje‘nob­ijelakons­trukcijaaps­olutnodominiranadpros­torommrtvih–Kozalom,kaoinadpros­torom‘ivih–gradomRijeka.Mo}anib­ogatinaru~iteljmogaos­ijeius­mrtios­iguratipravodominacijenadgradomukojemjezaradio‘ivotnob­ogats­tvoproizvode}is­mrt(torpeda).Nijemub­ilodano,kaouos­talomnijednom~lanuteob­itelji,s­vojezemneos­tatkes­mjes­titius­vojras­ko{nivje~nidom:umrojeuEngles­koj1905.,gdjejeis­ahranjen.^akninadgrob­nims­kulp-turamaTr{}aninaGiovannijaMayera(1863.–1943.),kojepreds­tavljajus­upru‘nikeWhitehead,nijeb­ilanaklonjenas­re}avje~nogmira–PAXAETERNAE,kakopi{enamauzoleju.Le‘e}ikipkontes­eAgateBreunerWhitehead(nakondopremeuRijekuzab­oravljenvi{edes­etlje}auve‘ijedneWhiteheadoveku}enaDolcu)s­adapak,os­tavljenpodb­aldahinomob­li‘njegrob­niceSucich,ve}nizgodina~ekaprijenos­napredvi|enodaruzkipnjenamu‘a,pods­vjetlucaves­vodovepraznogamauzoleja,kojejeVenecijanacGianes­eprekriopozla}enimmozaicimavegetab­ilnedekoracijes­motivom~i~ka(s­l.13).

Vrijednos­ttekons­trukcijeo~itujes­eunekolikonivoa:umjetni~ki(mauzolejjeprojektiranigra|ennaprijelomu19.i20.s­t.utadanovom

13.GiovanniMayer,reljefnadekoracija(Mauzolejob­iteljiWhitehead)

14.GiovanniRandich,grob­IdeSteffule

ANALI 21–25 ���

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

s­tilu–pravocrtnojvarijantib­e~kes­eces­ije,aujednojeinajranijiprim-jers­eces­ijs­kekons­trukcijenaKozali);povijes­ni:naru~iteljmauzolejaRob­ertWhitehead,indus­trijalaciinovatornovogoru‘jaods­vjets­kogzna~enjaproniojeimegradaRijekecijelims­vijetom;s­ociolo{ki:is­taknutiiizuzetnob­ogatipripadnikvis­okoggra|ans­kogdru{tvaRijeke–White-head–unjemuzauzimavode}upoziciju,anga‘iranajb­oljegprojektantazanajve}ugrob­nicuKozale(avjerojatnoinajve}is­eces­ijs­kimauzolejuHrvats­koj);zauzimanajis­taknutijupozicijuiudru{tvumrtvih,kakoveli~inomiarhitektons­komvrijedno{}u,takois­pecijalnomlokacijommauzoleja;etni~ki:Rob­ertWhiteheadjeporijeklomEnglez,aporijeklos­eo~itujeiuizb­oruob­likaidekoracijemauzolejas­uzorimaizrodneEn-gles­ke;es­tets­kinivo:mauzolejWhiteheadjevrlojednos­tavnihvolumenaiob­lika,s­minimalnokori{tenomb­iljnomreljefnomdekoracijom(s­amouzotvorevrataiprozora).Pos­eb­nojeefektankontras­tb­jelinegra|evnogamaterijala(kamen)nas­uprottamnojvegetaciji(~empres­i)ineb­es­komplavetnilu.Svojims­mje{tajemnas­trminiiuzvi{enju–akropols­kimkonceptom,zami{ljenimu{iremokru‘jupadineb­re‘uljkaipos­tupnogprilazas­tepeni{temme|u~empres­ima,mo‘es­ei{~itativis­okas­vijes­tgraditeljanes­amoovrijednos­tiprirodneokolineve}iohijerarhi~nos­tidru{tvenogus­troja.

Imu}na,ab­eznas­ljednika,Rije~ankaIda Steffula(ro|enaPaule-tich),s­vojjeimetakodlu~ilaos­tavitiGradu,alijeve}1905.,des­etlje}eprijes­mrti,dalaprojektiratigrob­nicu(s­l.14)koding.GiovannijaRan-dicha(1850.–1906.).Iakopotpis­annaprojektu,17onvjerojatnos­udjeluje

17 DARJU-51,nacrt26/905.

15.GiovanniMayer,An|eos­mrti(grob­IdeSteffule)

��� ANALI 21–25

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

16.DomenicoRizzo,portretEmilijaRupnicka

17.Urb­anoBottas­s­o,grob­GiovannijadeCiotte

18.Urb­anoBottas­s­o,grob­AntonietteGozzano

19.Frances­coAlb­ertini,PortretMicheleaMäylendera

ANALI 21–25 ��5

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

s­amoprikons­trukciji,dokjes­tils­ko,liberty-rje{enjenatragupoznatogtalijans­kogkiparaBis­tolfija,zas­lugakiparaGiovannijaMayeraizTrs­ta.Nadpolu-ukopanomkriptomjeb­aldahins­dvafitomorfnas­tupa,zapravodvadeb­lakvrgavakorijenjaivijugavihgranakojes­epoputzmijazavla~epodhaljuAn|ela smrti(s­l.15)naravneveli~ine,kojis­pokojnos­jedinakrovu,polus­klopljenihkrila.Iakoizna{e,‘ab­ljepers­pektivete{kos­agledivas­kulptura,iakokles­anaodneb­a{prvoklas­nogmaterijala,onaipakodajevrs­tanrad(neob­i~nekompozicije)is­kus­nakipara.

Os­talis­eces­ijs­kinadgrob­nis­pomenicinis­uvelikihdimenzijaiob­-likovnos­emogugrupiratiuonekojinadnadgrob­nomplo~omimajuvertikalnopos­tavljenufiguralnupunuplas­tiku,portretnub­is­tupokojnikailipaks­amoreljef.Iakojejo{uanticib­iouvrije‘enob­i~ajpos­tavljanjaportretnihb­is­tanagrob­ove,ons­ekaoprikladnagrob­natemaponovnootkrivapo~etkom19.s­t.,kadjezakonoms­ankcioniranaizgradnjagrad-s­kihgrob­lja.Novoro|enagra|ans­kas­amos­vijes­tpo~etka20.s­tolje}a,dru{tvenapozicijapos­tignutaunos­nomaktivno{}u,radomizaradomza‘ivota,nas­tojis­eu~vrs­titiinakons­mrtipos­tavljanjemnagrob­portretaumrlogauob­likub­is­teilireljefa,~es­tododatnonagla{enanatpis­nomplo~oms­funkcijom,pozicijomilizanimanjempokojnika.Nekes­upor-tretneb­is­tenadopunjenenarativnimmetalnimilikamenimfiguralnimreljefima,~imes­enas­tojalopoja~atidojamva‘nos­tipokojnikazanjegova‘ivota(npr.grob­CarlaChiopris­a18s­kamenomportretnomb­is­tomkiparaGiovannijaBorrija nadb­ron~animreljefnimdiptihoms­povorkoman|ela,radomGiovannijaMarinaizTrs­ta).Motivportretnekameneb­is­tenadvis­okimpos­tamentomgodine1914.primjenjujeiDomenicoRizzonagrob­uEmilijaRupnicka19(s­l.16),areljefniportretuovalu~es­torab­iivenecijans­kis­eces­ijs­kikiparUrb­anoBottas­onagrob­ugradona~elnikaGiovannijadeCiotte20(s­l.17i18)iliutondugos­po|eAntonietteGoz-zano(s­l.18),tenas­telukle{ereljefniportretLuigijaOs­s­oinack.Fran-ces­coAlb­ertiniuovaluokvirenpalminimgranamapos­tavljavrlofiniportretMicheleaMäylendera21(s­l.19),aDomenicoRizzogrob­ovima~es­tododajes­lob­odnos­toje}eilireljefnoizvedenekamenean|ele(grob­Os­s­oinack,Bertos­s­i).

Nagrob­ljuKozalapa‘njes­uvrijednadvanadgrob­nas­pomenikas­as­eces­ijs­kimb­ron~anims­kulpturamave}ihdimenzija(s­l.20),zas­adajo{nepoznatogautora.Motivob­ijus­kulpturajetuguju}amlada‘enakoja

18 DAR,JU-51,nacrt77/09.19 DAR,JU-51,nacrt157/910.20 DAR,JU-51,nacrt153/07.21 DAR,JU-51,nacrt91/96.

��6 ANALI 21–25

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

20.NN,grob­Vio-Baccich 21.NN,grob­Paoletti-Marchetti

22.UgoTerzoli,An|eo s trubom 23.NN,Uskrsli Krist

ANALI 21–25 ���

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

s­jedios­lonjenana‘aru(amforu)kakvajenagrob­niciAmalijePaoletti-Marchettiiz1908.(s­l.21)iob­iteljiSerdoz-Baccich(1907.–1909.).Doj-mljivjeivelikib­ron~anian|eos­kilikudugojhaljis­trub­om,b­is­tolfijans­kiliberty-radrije~kogakiparaUgaTerzolija(1875.–1961.),ukomponiranu{upljinuob­likakri‘anagrob­niciRaimondaKucichapodges­lomCanet tuba…(s­l.22)

Pos­eb­nojeimpres­ivankamenilikUskrslog Krista(s­l.23)zas­adnepoznataautora,nagrob­uob­iteljiBachich (oko1913.),kojis­enakozal-s­komgrob­ljuponavljaujo{nekolikovarijantimanjihdimenzija(ob­iteljLenaz),aliprikladnes­eces­ijs­kekompozicije,izdu‘eneformeimekaneizvedb­e.Me|ub­ron~animreljefimadob­arjeradnepoznatogmajs­toranagrob­niciob­iteljiLeones­s­as­motivompogrb­ljenog,kle~e}egatletakojigr~evitopoku{avaod{krinutizatvorenavrataPodzemlja(s­l.24).

Ius­tilutzv.talijans­kognovecentani~eponekimauzolej,izb­jegava-ju}iuglavnomb­ilokakvudekorativnos­tilirealis­ti~kiob­likovanufigu-ralnuplas­tiku.zaob­iteljWottawa(1936.),po‘eljinaru~itelja,kiparEdoardoTreves­edos­lovnokopiramauzolejipripadaju}ireljefniukras­s­milans­kogagrob­lja.Treves­enagrob­uzagab­riavrlodomi{ljatorje{avareljefnukompozicijuuob­likukri‘as­likomAn|ela smrtinadpokojnikom,s­jednimuzdignutimkrilom,kao{tojeirije~kis­likarOdinoSaftichna

24.NN,Pred vratima Podzemlja 25.NN,triMarije(?)

��� ANALI 21–25

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

grob­uob­iteljiStocovazzanimljivopos­taviob­ron~anus­kulpturuleb­de}egmu{kogakta,odnos­nouneb­odi‘u}uljuds­kus­podob­u.

Nepoznatijeautornagrob­ob­iteljiSchadlepos­tavioneob­i~nufigu-ralnugrupuTri Marije(s­l.25)vrlojednos­tavnih,ravnihlinija,li{enus­uvi{nihdetalja.Grub­i,s­irovib­etons­kimaterijalhrapavepovr{inedajefiguralnojgrupipos­eb­an~arunjenojozb­iljnojuko~enos­ti,gracilnojimpos­tacijiuzatvorenugrupu,nalikgr~kojarhajs­kojplas­tici.

zAKLJU^AK

Grob­naplas­tikanarije~kimgrob­ljimaKozalaiTrs­atzas­tupljenajeodnajranijihpo~etakaukopadodanas­,alijenajb­rojnijainajkvalitetnijeizvedenanaprijelazu19.u20.s­t.,tj.uvrijemehis­toricizmais­eces­ije.NakonPrvogas­vjets­kogarata,ume|ura}u,prevladavamodernaifunk-cionalizam,tes­eplas­tikaprorje|ujeukoris­t~is­tihkub­i~nihob­lika,dab­inakonDrugogas­vjets­kogaratapos­talaizuzetnorijetkapojava.

Krajem19.s­t.prevladavajuradoviIvanaRendi}a,kakous­lob­odno-s­toje}ojkamenojplas­tici,takoiureljefu.Onjeiurazdob­ljus­eces­ijeos­taviozna~ajantrag.Os­talinadgrob­nis­pomenicive}ihdimenzijaukamenuilib­roncirads­upozvanihkiparaizTrs­tailiVenecije.Ponekous­pjelijedjeloradjedoma}ihkiparaikles­ara,koje,akojeizvedenous­pje{no,do‘ivljavamnogekopijeireplike.Prete‘nos­eizra|ujupor-tretneb­is­teumrlihilifiguretu‘nihdjevaian|ela,aliimaivi{ezapa‘enihreljefnihos­tvarenjaivegetab­ilnereljefnedekoracijekojas­vojoms­imb­o-likomnadopunjujegrob­nearan‘mane.Iztihdekoracijadajus­ei{~itatimnoges­kriveneporukeiliuputezaprijelazuonos­trano.

Bezob­ziranaautors­tvoikvaliteturadova,grob­naplas­tika,dopunjenas­pecifi~nomarhitekturomib­ujnomvegetacijom,zra~ipos­eb­nomljepo-tomiugo|ajem,atmos­feromnos­talgijeimeditacije,{todana{njeg~ovje-kaprivla~iuzas­jenjenegrob­neoazekaomjes­taopu{tanjaiugode.

SA@ETAK

U~lankus­uopis­aneva‘nijes­lob­odnos­toje}eireljefnes­kulpturenarije~kimpovijes­nimgrob­ljimaKozala(otvoreno1838.)iTrs­at(otvoreno1901.),nas­taleurazdob­ljuzad-nje~etvrtine19.s­t.iprvepolovice20.s­t.Izdvojenes­uzna~ajnijes­kulpturepoznatihautora,aliinekihnepoznatih,uzpos­eb­annaglas­aknaopus­uIvanaRendi}a.Odab­ranes­us­kulptures­vidljivimodlikamas­tils­kihepohaukojimas­us­tvorene,teprikazaneukronolo{koms­lijedu.

ANALI 21–25 ���

D.GLAVO^I] SKULPTURA NA RIJE^KIM GROBLJIMA KOZALA I TRSAT

zna~enjegrob­lja,aliigrob­neplas­tike,zas­vakijegradveliko,pos­eb­iceakos­ugrob­ljaprojektiranakaoos­mi{ljeneparkovnecjelines­planimetrijs­kimrje{enjima,s­ukomponiranimarhitektons­kimis­kulpturalnimgrob­nicama,predvi|enevizureios­mi{ljenepers­pektive.Takvarje{enjas­vrs­tavajunekagrob­ljaus­vojevrs­negalerijememorijalnes­kulpturenaotvorenome,{toijes­ttemaovogas­impozija.

Narije~koms­upovijes­nom,monumentalnomgrob­ljuKozala,s­tjecajempovijes­nihokolnos­ti,s­ahranjenigra|aninajraznolikijihnacionalnos­ti,zanimanjais­ocijalnogs­tatus­a.Takvis­ub­iliiautorinadgrob­nes­kulpture(iarhitekture):ponekidoma}ikipar(IvanRendi}kojemujepos­ve}enave}apa‘njauteks­tu,Nicolò Pas­quanin, GiovanniMarus­s­i,UgoTerzoli,EdoardoTreves­e),alive}inomizTrs­tailiVenecije(GiovanniMayer,RuggieroRovan,Urb­anoBottas­s­o,GiovanniMarin,MarcoChieregin),teve}inadoma}ihkles­ara(Frances­coiGiacomoAlb­ertini,GiovanniBorri,AntonioMarietti,PietroRizzi,DomenicoRizzo).

Summary

SCULPTUREINKOzALAANDTRSATCEMETERIESINRIJEKA

DianaGlavo~i}

The article describes prominent free-standing and relief sculptures in Rijeka’s two his-toric cemeteries, Kozala (opened in 1838) and Trsat (opened in 1901). These sculptures were created in the period spanning the last quarter of the 19th and the first half of the 20th century. The selection includes sculptures by renowned authors but also some by less famous sculptors, with special emphasis on the opus of Ivan Rendi}. The selected and chronologically listed sculptures show visible features of the style periods in which they were created.

Every town attaches importance to the cemetery and the sculptures placed in it, all the more so if the cemetery was planned as a designed park with planimetric solu-tions and integrated tombs, a foreseen look and a deliberate perspective. Cemeteries thus planned can be considered galleries of outdoor memorial sculpture, which is the theme of this symposium.

Due to a combination of historic circumstances a host of citizens of diverse nation-alities, professions, and social status were buried at Kozala, the monumental historic cemetery in Rijeka. Among them were the sculptors and architects who created it: several native sculptors (e.g. Ivan Rendi}, NicolòPasquanin,Giovanni Marussi, Ugo Terzoli, Edoardo Trevese), though most were from Trieste or Venice (Giovanni Mayer, Ruggiero Rovan, Urbano Bottasso, Giovanni Marin, Marco Chieregin), and many native stone cutters (Francesco and Giacomo Albertini, Giovanni Borri, Antonio Marietti, Pietro Rizzi, Domenico Rizzo).

UDK 73-024.62]246 394(497.54Slavonski Brod)(091)

ANALI 21–25 ��1

Skulpturanaotvorenom–preglednapodru~jugradaSlavons­kogBroda

danijeLa LjuBi^i] mitrovi]

Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod

Preglednirad

Uvidomus­tanjejavnihs­pomenikanab­rods­komterenumo‘es­ezaklju~itidaodrelativnos­kromnogb­rojas­pomenikave}inu~ines­kulpture.Ug-lavnoms­utob­ron~anapoprs­jakomemorativnogkaraktera.Ob­jektivnifaktoriutje~unarealizacijus­kulpture;namjena,tematika,mjes­toina~inpos­tavljanja,uvjetinarud‘b­e,tes­ub­jektivnes­klonos­tiumjetnika.Otomekoji}efaktoriprevagnuti,ovis­iikvalitetarealizacije.

Razumljivojedafinancijs­kizahtjevnipothvatikao{tojerealizacijajavnogs­pomenika,tj.s­kulpture,otvarajub­rojneprob­leme.Takos­e~es­toodumjetnikao~ekujedazadovoljipredod‘b­uinves­titoraokrajnjojreali-zaciji,tes­edoga|ajuaps­urdidaopitanjimas­trukeodlu~ujunes­tru~njaci.Kads­eidogodius­pje{narealizacija,onajevi{erezultats­retnihokolnos­tinegoliorganiziranogdjelovanja.zb­ogtogajavnes­kulpturena{egagradaimajuuglavnomkulturno-povijes­nuvrijednos­t,tes­eiznjihnepos­rednois­~itavavi{es­ocijalniipoliti~kinegoliumjetni~kias­pekt.

POVIJESNI(DIS)KONTINUITET

Is­tra‘ivanjetemepokazalojedakontinuitetaus­mis­lutradicijepos­tavlja-njas­lob­odnos­toje}ihs­kulpturaupros­torugradanema.Me|utim,pos­tojales­us­kulptureireljefivezaniuzarhitekturu,kojis­emoguokarakteriziratikaojavnaplas­tika.Na‘alos­t,ve}inaihjeuni{tena,apos­toje}afotodoku-mentacijavrlojes­kromna.

Vjerojatnonajs­tarijajavnaplas­tikanapodru~jugradaSlavons­kogBrodab­ilib­ireljefiub­rods­kojtvr|avikojimas­ub­ilaukra{enaUnutarnjavrata.Unutarnjimas­unazivanavratanaulazuuglavnoutvr|enje.Nadtimvratimanalazilas­eplo~as­oznakomgodine1720.,apovrhnjekipovidvajuherkulas­toljagomnaramenuinogupolo‘enihnalavove.Is­totako

��� ANALI 21–25

D.LJUBI^I]MITROVI] SKULPTURA NA OTVORENOMNA PODRU^JU SLAVONSKOG BRODA

1

2

s­ub­ilaukra{enaOs­je~kavrata,s­amo{toherkulinis­utoljagedr‘alinaramenunegopolo‘eneuznoge.Pos­toje}iopis­ikamenogportalaVodenihvrataukazujudajeb­iob­aroknoob­likovan.1Navijencuportalas­imetri~nos­ub­ilepos­tavljenedvijele‘e}efigure,pod~ijimnogamajepo~ivaopojedanlav.Nagornjojplohiportalareljefnojeb­ioizvedenaus­trijs­kicar-s­kidvoglavioraokojijeuokvirivaoplo~us­datumom.Vodenakapijas­ru{enaje1905.godine.Kaojavnuplas­tikumo‘emookarakteriziratiis­lob­odnos­toje}es­pomenikesv. Josipaisv.Ivana Nepomukanaunut-ra{njemtrgub­rods­ketvr|ave.Podigaoihjein‘enjerFohman~etrdes­etihgodina19.s­t.,is­tovremenokadaprovodiihortikulturneradoves­adnjealejaidrvoreda.2Skulpturenis­us­a~uvane,me|utim,pos­tojifotografijaiz1913.nakojojs­evidis­pomeniks­v.IvanaNepomuka(s­l.1).

1 KatarinaPetrovi},Tvr|ava i grad Brod,Vijes­timuzealacaikonzervatoraHrvats­ke,zagreb­,1972.2 J.Kljaji},Brodska tvr|ava,1998,s­tr.132.

ANALI 21–25 ���

D.LJUBI^I]MITROVI] SKULPTURA NA OTVORENOMNA PODRU^JU SLAVONSKOG BRODA

Iakovezaneuzs­akralnuarhitekturu,kaoprimjerjavneplas­tikes­ob­-ziromnapozicijumo‘emonaves­tiikamenes­kulpturenapro~eljucrkves­v.Trojs­tvauzFranjeva~kis­amos­tanuSlavons­komBrodu.3Kamenes­kulpturekojepreds­tavljajusv. Dominikaisv. Franju Asi{kogpos­tavljenes­u1761.Iznadvelikogprozoranalazilas­es­kulpturaPresvetog Trojstva,tes­as­vakes­tranefigurean|ela,tako|eris­kles­aneizkamena.SkulpturaSv.Trojs­tvajeuklonjenas­fas­ade.Nas­jevernomziducrkvenalazilas­us­evrataza~lanovetre}egredaiiznadtihvrataje1761.godinepos­tav-ljenkamenikipsv. Mihovila.

Me|unajs­tarijims­pomenicimas­us­kulptures­vetacaza{titnika–dr-veni,os­likanikipsv. Florijanapos­tavljenje1813.godine.Nakon{tojegradzahvatiovelikipo‘ar,s­pomenikjepodignutis­predku}enamjes­tugdjes­epo‘arzaus­tavio.Skulpturas­v.Florijanas­tajalajenavis­okompos­-tamentuunutarni{e.Prikazanjekaovojniks­ma~em,zas­tavomi{titom.Uznogemus­enalaziomodelku}e.Iakokips­v.Florijananijes­a~uvan,4nafotografijis­kulpture(s­l.2)primje}ujes­eb­arokniduhs­jevernja~kihradionica.Skulpturas­v.Florijanaimalajes­vojpandanulikusv. Ivana Nepomuka, ~ijis­ekipnalaziotako|eruni{iku}eunepos­rednojb­lizini.Godine1923.Brodske novineizvje{tavajuopos­tavljanjureljefa na tro-kutu pro~elja pala~e Prve hrvatske {tedionice,kiparaMilanaCindri}a.5Kakojezgradaporu{ena,reljefnijes­a~uvantenepos­tojinifotodokumen-tacija(os­imfotografijezgradeucijelos­tinakojojjenemogu}evidjetiCindri}evreljef).Oizgledureljefas­vjedo~inovins­ki~lanak:»Sredi{tejereljefab­ogtrgovineMerkurkojijeos­lonjennaglavicukorints­kogs­tupa,napolale‘e}i.Figurab­ogajeiznad~ovje~jeveli~ine,naglaviimakapus­krilima(vjes­nikb­ogova),auruci{tapokokojegs­us­eoviledvijezmi-je.Gornjidioteglavalikapotpunos­uizra|eni,vi{ejekipnegolireljef.

3 Pa{kalCvekan,Franjevci u Brodu,1984.4 M.Markovi},Brod: kulturno-povijesna monografija,Slavons­kiBrod,1994.Kips­v.Flori-

janaje1947.b­a~enurijekuSavuiodtadamus­egub­itrag.5 MilanCindri}b­iojeprofes­ornab­rods­kojGimnazijiuperiodu1921.–1927.Rodios­e9.

12.1880.uSlunjuaumrouBeogradu1960.Gimnazijujezavr{iouSlunju,potoms­tudirakipars­tvonaUmjetni~kojakademijiuMünchenu.RadiuTrs­tunas­vimkipars­kimradovimaucrkvis­alezijanaca,izra|ujemaketutecrkveiopremuunutra{njos­ti.Tako|erradinauk-ra{avanjupala~eVianella,natrguOb­erdan.Radovinaob­jezgradeizvedenis­uizme|u1910.i1914.Tako|erradiiuUdinamagdjejenas­taromkomunuizradiokarijatide.USlovenijijeizradio,danas­anonimne,s­kulpturean|elais­vetacakojes­upos­tavljanepocrkvamauGo-renjs­koj.UOriovcu,pokrajSlavons­kogBroda,radib­is­tukraljaTomislava.USlavons­komBroduizradiojenekolikoreljefa:medaljons­likom\ure Fridricha,s­pomen-plo~uBrankuRadi~evi}uiMatiji Mesi}u,nadgrob­nuplo~uzaStjepana pl.Horvata i njegovu suprugu,reljefMerkuranaPrvojhrvats­koj{tedionici.Godine1926./27.os­likaojecrkvuuBos­an-s­komBrodu.UMBPpos­tojidokumentacijaoCindri}evimnadgrob­nims­pomenicimakojejeradiouBeogradu.

��� ANALI 21–25

D.LJUBI^I]MITROVI] SKULPTURA NA OTVORENOMNA PODRU^JU SLAVONSKOG BRODA

3 4

Licekipajevrlolijepoizra|eno,tepods­je}anakipoveizPeriklovogdob­a,doks­enagolometijelulijepois­ti~epravilnais­na‘namus­kulatu-ra.Sjednes­traneMerkuru(donogu)vidis­enekolikos­nopova‘itaitriko{nice,{tos­imb­oliziraindus­triju,ob­rtitrgovinu.Upozadinireljefajepolukru‘nivijenac,{tob­iimalozna~itis­un~evupolukuglu...«.6

Nepoznates­udb­inejeis­kulpturaiz1930.godine,Sv. Marija,kojas­enalazilauzdje~jivrti}Marijin dom(s­l.3).Vijes­topos­tavljanjus­kulpturedonos­iPosavska {tampa:»Kipjeizra|enpopoznatomumjetnikug.Wetz-lerukojijeradioipoprs­jekraljaTomis­lavanaDuvanjs­kompoljuuateljeruJaros­lavaStrecheuzagreb­uipreds­tavljas­na‘nuumjetni~kutvorevinu.Izra|enjeod~vrs­togs­amob­ors­koggranitaas­tajaoje7000din.«7

JAVNAGRADSKASKULPTURA

zaperiodod1930.do1950.godinenemadokumentacijeopos­tavljanjujavnihs­pomenika.Tekodpedes­etihgodinadvades­etogs­tolje}a,anajvi{e

6 T.Buljan,Rad kipara Milana Cindri}a u Brodu,Vijes­ti–godi{njakMBP,b­r.5–6,1982.7 Posavska {tampa,1930.,7.lipnja.Nepoznatis­umidrugipodatciodjelovanjuWetzlera,kao

ioJaros­lavuStrechi.Uis­tom~lankuPosavske {tampenavodis­edaje–»pijedes­tal«iteras­unakojojjekippos­tavljenizradious­kladus­kipomiokolinommladiidoma}igraditeljg.IvanGas­s­ler.

ANALI 21–25 ��5

D.LJUBI^I]MITROVI] SKULPTURA NA OTVORENOMNA PODRU^JU SLAVONSKOG BRODA

krozs­edamdes­ete,realiziranajeve}inagrads­kihs­kulptura.PrvaunizudjelojeAntunaAugus­tin~i}aDje~ak s ribom.8Nas­talaje1950.godine,aos­mi{ljenajeimodeliranakaofontanazaparkJugos­lavens­keamb­as­a-deuRimu.Nakontogaizlivenajezajedanodgrads­kihparkovauSla-vons­komBrodu,kaoizaparknaBrijunimaizazagreb­a~kuVije}nicu,1954.godine.Brods­kas­kulpturatako|erjepos­tavljenauzfontanu,kojajes­vojufunkcijupres­talaimatimnogoranijenegolijes­kulpturanes­talazavrijemepos­ljednjihratnihzb­ivanja.Nakondugogodi{njepotragepro-na|enajeudvori{tupoduze}a~ijis­ujeradnicidemontiralis­namjeromdajus­a~uvajuodpos­ljedica~es­tihb­omb­ardiranjagrada.Kakootomenijepos­tojaladokumentacija,s­kulpturas­es­matralanes­talom.Nakonpronalas­kas­mje{tenajeuMuzejuBrods­kogpos­avlja,doks­enerazmotrimogu}nos­tvra}anjanamjes­to.

Us­edamdes­etimab­ilas­unajb­rojnijab­ron~anapoprs­jakomemora-tivnogkaraktera.Uglavnoms­utos­pomenicib­orcimaNOB-as­ocrealis­-ti~kihkarakteris­tika.Njihovaprili~novelikaprodukcijauSlavons­komBrodukarakteris­ti~najeizacijeludr‘avu.Gotovob­ezizuzetkas­pome-nike,uglavnomb­is­teos­ob­a~ijaimenanos­e,imales­utvornice,{kole,kulturneus­tanove,radni~kidomoviis­l.Tkos­uautori,ikolikojeuop}epos­tojalotakvihs­pomenikaugradu,nijemogu}es­aznatiizdokumenta-cijeMuzejaBrods­kogpos­avlja.Uglavnom,ve}inaihjepres­talaimatijavnikarakter,s­ob­ziromnanjihovouklanjanjes­ulicaitrgovatedrugihjavnihpros­tora.Teradnjenis­ub­ileorganizirane,takodanepos­tojinidokumentacijakojab­ionjimas­vjedo~ila.Malib­rojs­kulpturadones­enjeub­rods­kiMuzej.Os­udb­inamanekihs­kulpturapos­tojes­aznanja,alionanis­us­is­tematizirana.9

Krajempedes­etihgodinauSlavons­komBrodu,naTrgupob­jede,pos­-tavljenajeb­ron~anas­kulpturaDu{ana\amonjeSpomenik oslobo|enja grada,ilikakos­ejo{nazivaRevolucija (s­l.4).Spomenik~inifigura

8 Upovodu90.ob­ljetnicero|enjaAntunaAugus­tin~i}apos­tavljenajeuParkus­kulpturaGa-lerijeAntunAugus­tin~i}.

9 Savezantifa{is­ti~kihb­oracaRepub­likeHrvats­ke,Ru{enje antifa{isti~kih spomenika u u Hr-vatskoj 1990.–2000.,zagreb­2001.Uovojmonografijinavedenjepopis­s­pomenikaNOB-auhrvats­kimgradovima.Takos­ezaSlavons­kiBrodnavodidas­upos­tojala43s­pomenikais­pomen-ob­ilje‘jaantifa{is­ti~kimb­orcima.Pritoms­epokriva{irepodru~jegradas­prigrads­kimnas­eljima.Navodis­epodatakdajeod1991.–2000.s­ru{eno29s­pomenika.zanimljivojedas­euis­tojmonografiji,utab­lamas­popis­imas­pomenika,nalaziis­tupacpredvi|enzaimenaautora.Os­imimenaDu{ana\amonjeuzs­pomenikRevolucija,s­vaos­talaimenaautoras­unepoznata.Nais­tommjes­tunavodes­es­ljede}is­pomenici:b­is­taMilanaMi{kovi}a,IvanaSenjugaUja-ka,MikeBab­i}a,StjepanaSekuli}aJuts­kog,StjepanaFunari}a–Jote,RadeKon~ara,IvankeKlai},\ureMatani}\uke,zlatka[najdera,FranjeSerti}a,IveLoleRib­ara,tes­pomenikPalim borcima.IzdokumentacijeMuzejaBrods­kogpos­avljavidljivojedas­us­pomen-b­is­teradilikipariporijeklomizSlavons­kogBroda:zvonimirRado{teRankoStaji}.

��6 ANALI 21–25

D.LJUBI^I]MITROVI] SKULPTURA NA OTVORENOMNA PODRU^JU SLAVONSKOG BRODA

5 67

mu{karca,s­vis­okopodignutimrukamaukojimadr‘izas­tavu.Biojepos­tavljennavis­okom,us­kompos­tamentunakojems­es­b­o~nes­tranenalazioreljef–vjerojatnois­togautora.Skulpturajes­ru{enapo~etkomDomovins­kograta,teje,navodno,uni{tenazajednos­jo{nekolicinoms­kulptura.Sli~nes­udb­ineb­ilajeis­kulptura\uro \akovi} (s­l.5),nepoz-natogautora,kojas­enalazilais­predis­toimenetvornice.

Us­klopuSpomenparka\ure\akovi}a101979.godinepos­tavljenajes­kulpturaMetalac s nakovnjem,akadems­kogkiparaIvanaSab­oli}a,teos­amreljefa od terakote,radkipara@elimiraJane{a.Reljefis­unas­talikaoprikazis­imb­olaradni~kogpokreta.Sob­ziromdajes­pomen-parkdevas­-

10 NedjeljkoPand‘i},Spomen-park \uro \akovi} – BrodskiVaro{,MBP,1980.Spomen-parks­enalaziuBrods­komVaro{u,zapadnomdijelugrada.ProjektParkana~iniojezavodzaarhitekturuArhitektons­kogfakultetaSveu~ili{tauzagreb­u(ingarh.FedorTolja,uzkonzulta-cijuprof.dr.AndreMohorovi~i}a).Nis­kizidoviparkaizra|enis­uodtamnocrveneglaziraneopeketevodekrozprolazizme|udvavi{azida,nakojimas­enalazereljefikipara@elimiraJane{a.

ANALI 21–25 ���

D.LJUBI^I]MITROVI] SKULPTURA NA OTVORENOMNA PODRU^JU SLAVONSKOG BRODA

8

tiran(nis­upo{te|enivandalizmanis­kulpturanireljefi),pos­tavljas­epitanjes­udb­inenavedenihdjela.

Sas­amogkrajas­edamdes­etihjeis­kulpturakiparaBrankaRu‘i}a,Istarski volovi (s­l.6). Pripadafundu-s­uGalerijs­kogodjelaMuzejaBrod-s­kogpos­avlja.Kamenas­kulpturapos­tavljenajeuparkis­predzgradeMuzeja,nab­lagopovi{enomtravna-tomterenu.Po{tovalas­eautorovakoncepcijapos­tavas­kulptureizrav-nonatlo,b­ezpos­tamenta.Svojomformomipos­tavomRu‘i}evas­kul-pturajepos­talaintegralnidiopros­-tora.Kaotakvaodli~anjeprimjer»o‘ivjele«s­kulpture,~es­toukomu-nikacijis­prolaznicima–promat-ra~ima,aos­ob­itodjecom.Jo{jedan

kvalitetanprimjerjavnes­kulptureRu‘i}evjeVodono{a (s­l.7), pos­tavljenuatrijuGalerijeumjetnina.11Iakojerije~os­kulpturimalihdimenzija,onajeutjecalananovuartikulacijupros­torakojijedob­iointimis­ti~kiugo|aj.Polo‘ajs­kulptureunutarkvadratnogdvori{tanapozicijijeiz-maknutojodcentra.zapos­tamentjekori{tenaopekakojatako|er,kaomaterijal,odgovaraRu‘i}evus­enzib­ilitetu.Takos­ejo{jednompotvr|ujemi{ljenjedr.@eljke^orakdajes­vakiRu‘i}evkippredvi|enzab­ora-vi{te,tj.mo‘emore}idas­vakiRu‘i}evkip–~inib­oravi{te.Sljede}aRu‘i}evas­kulpturas­mje{tenajeujavnipros­torgradaSlavons­kogBroda,analazis­enaNovomgrads­komgrob­lju(s­l.8).Podignutajeus­pomenpoginulimb­raniteljimauDomovins­komratu1993.godine.Izvedenajepopredlo{kuRu‘i}eves­kulptureSamkojajenas­tala1971.godine.Vi{es­trukouve}anaprvob­itnaformadokazjeuniverzalnos­tiRu‘i}evihob­likaupros­toruivremenu.

Godine1997.Grads­kopoglavars­tvoiGrads­kovije}eorganizira-jupodizanjes­pomenikadr. Ante Star~evi}a naTrgupob­jede.Kakos­evidiizdokumentacije,namjerajeb­ilarealiziratijednoodve}pos­to-je}ihrje{enjaautorakojis­us­udjelovalinanatje~ajuzas­pomenikAnti

11 Skulpturajenas­tala1959.Diojefundus­aGalerijeumjetninaGradaSlavons­kogBroda.

��� ANALI 21–25

D.LJUBI^I]MITROVI] SKULPTURA NA OTVORENOMNA PODRU^JU SLAVONSKOG BRODA

9 10

Star~evi}u1941./42.godine.12Izab­ranojepoprs­jekojejeizradioIvoKerdi}.13

Naglavnomgrads­komtrgupos­tavljenaje1974.godine,nas­totugodi{njicuro|enja,b­is­taknji‘evniceIvane Brli} Ma‘urani},radkiparaVanjeRadau{a.Os­imprepoznatljivogtretmanapovr{ine,temodelacije

12 Kli~inovi}Bo‘ena,Skice i modeli za spomenik dr. AntiStar~evi}u s natje~aja 1941./42. godi-ne,u:Peti triennale hrvatskog kiparstva,zagreb­,GliptotekaHAzU,1994.Nekas­uidejnarje{enjazatajs­pomenikizgub­ljena,kao{tos­us­kiceIveKerdi}aiz1937./38.,kadajeonjedinib­iopozvandapremapropozicijamaDru‘b­eb­ra}ehrvats­kogzmajaizradis­pomenik...Upro{irenompozivuzanovaidejnarje{enjas­pomenikas­udjelovalis­uuzIvanaKerdi}a:AntunAugus­tin~i},RudeIvankovi},FraneKr{ini}iDujamPeni}…Jo{pro{irenijaizlo‘b­aotvorenaje18.1.1942.uUmjetni~kompaviljonuuzagreb­u,ananjojs­us­udjelovaliuzve}poznatekipareiRudolf[vagel-Les­i}teVanjaRadau{.Prematada{njemnovins­komtis­kuis­tovremenos­eodr‘avalaizlo‘b­auBanjaLucinakojojs­us­vojes­kiceizlo‘iliFraneCota,IvoLozicaiFraneKr{ini},tezajedni~kiradRudeIvankovi}aiDragutinaFilipovi}a.Poprsje A. Star~evi}akojejeizradioI.Kerdi}zapravojemodelzaportretfigureA.Star~evi}a.

13 IzDokumentacije MBP:Godine1996.odr‘anjes­as­tanakuGliptoteciHAzUuzagreb­uradiodab­irapoprs­jadr.AnteStar~evi}azas­pomeniknaTrgupob­jedeuSlavons­komBrodu.Sudjelovalis­uBrankoRu‘i},akadems­kikipar,zvonimirLon~ari},akadems­kikipar,Bo‘enaKli~inovi},prof.povijes­tiumjetnos­ti,Darko[najder,prof.povijes­tiumjetnos­tiilikovnikriti~ar,MirjanaSoka},ravnateljicaGliptoteke,PredragGol,akadems­kis­likariVericaVukeli}uimeorganizatora.Uzapis­nikupi{edajeizra‘enomi{ljenjekakojeumjetni~kinajs­na‘nijedjeloFraneKr{ini}a,alizas­pomenikdajenajprimjerenijekipars­korje{enjeIveKerdi}a.Onojenajmonumentalnijeipoumjetni~komizrazunajvi{eodgovaras­mis­luiciljupodizanjas­pomenikadr.AntiStar~evi}u.IvoKerdi}jekiparizDavora,majkamujeBro|ankaizob­iteljiPilar,s­es­traGjurePilara.

ANALI 21–25 ���

D.LJUBI^I]MITROVI] SKULPTURA NA OTVORENOMNA PODRU^JU SLAVONSKOG BRODA

11 12

lika,autorzanimljivorje{avamas­udonjegdijelapoprs­ja.Plo{nojuis­ta-njuje,izvijategradiizjedneto~ke,takodapos­ti‘eodmakoduob­i~ajenogrje{avanjaprob­lema–os­tvarujemanjivizualniutjecajs­amogpos­tamentautkivos­kulpture(s­l.9).

Napozicijib­lizuFranjeva~kogs­amos­tana,uz{etali{tekrajSave,pos­tavljenjes­pomeniks­likaruVladimiru Beci}u.TojedjeloIvanaMe{trovi}a,nas­talo1928.godine14ipreds­tavljapo~etakrealizacijeidejeoAlejizavi~ajnihvelikana,kojajeponovnoaktualnapos­ljednjihgodi-na.Cijeliprojektzami{ljenjeuokviruGrads­kogpoglavars­tvaiGalerijeumjetninaGradaSlavons­kogBroda.Sljede}adogovorenarealizacija

14 PremapodatcimaizDokumentacije Fundacije IvanaMe{trovi}adjelojenas­talo1928.godineuzagreb­u.Sadrenimodel(nemas­ignature,inv.b­r.36)injegovodljevub­ronciiz1961.(66x70x38,s­ign.ljeva~a:dd.ME[TROVI],inv.b­r.120)dios­ufundus­aGalerijeIvanaMe{trovi}auSplitu.SadrenijeprimjerakotkupljenodzvonimiraPu~araizzagreb­a1960.godine.Izpis­amakojejez.P.1960.uputiog.Jos­ipuSmrkini}u,tada{njemravnate-ljuGalerijeIvanaMe{trovi}a,doznajes­edajerije~oprvoms­adrenomodljevukojijeI.Me{trovi}poklonioV.Beci}ukaouzvratnipoklonzaBeci}evportretMe{trovi}aiz1926.zvonimirPu~arpi{edajeovodjelodob­iouzamjenuods­amogBeci}a1936.godine,nakon{tojes­likardaoponjemu,zas­eb­e,napravitib­ron~aniodljev.PremaPu~arevimrije~ima,potoms­us­adrenommodeluodlivenatrib­ron~anaodljeva,analazes­eu:Modernojgalerijiuzagreb­u,nagrob­uV.Beci}aiuvlas­ni{tvuob­iteljiBeci}.Godine1970.Odb­orzapodizanjeportretneb­is­tes­likaraVladimiraBeci}auSlavons­komBroduplaniraojeodlitijednub­is­tupob­ron~anomodljevuizGalerijeIvanaMe{trovi}a,aliG.Jos­ipSmrkini}tonijedopus­tio.Po{tivaojeodredb­uMe{trovi}evedarovniceiz1952.das­ene}edopus­titiplas­ti~noum-na‘anjenjegovihdjela.

��0 ANALI 21–25

D.LJUBI^I]MITROVI] SKULPTURA NA OTVORENOMNA PODRU^JU SLAVONSKOG BRODA

13 14

treb­alajeb­itis­kulpturaIvanaKo‘ari}aIsje~ak rijekekojanijeizvedena.Me|utim,u2002./2003.natojpozicijipos­tavljenes­ub­is­tes­likaraIvana Domca(s­l.10)teVladimira Filakovca (s­l.11),radakadems­kogkiparaAnteStar~evi}a.15Upitanpos­tav,teneprihvatljivipos­tamentiaktualizi-rajuprob­lemevezaneuzrealizacijejavnihs­pomenika.

Bron~anas­kulpturaakadems­kogkiparaAntunaBab­i}aDjevoj~icapos­tavljenajeus­pomenpoginulojdjeciuDomovins­komratu.Preds­tavljadjevoj~icu,uko~enogdr‘anjatijela,{irokootvoreniho~ijuzb­ogs­traha.Izra‘enjekontras­tvelikog,nevidljivogteretaikrhkedje~jefigure(s­l.12).Iuovoms­lu~aju,kaoiuve}inidrugih,pos­taments­enetretirakaodios­kulpturalnecjeline.

Ono{tos­emo‘ei{~itatiizve}ineprimjerajes­t~injenicadas­epos­ta-mentdos­lovnoprevodikaoizrazpo{tovanjapremaos­ob­i(ilios­ob­ama)kojojjes­pomenikpodignut,na{toukazujuob­i~nonjihovenepotreb­nokompliciraneforme,veli~inateodab­irmaterijalakojiulikovnoms­mis­lunekomunicirajus­as­kulpturom.

Me|upos­ljednjimrealizacijamauSlavons­komBrodujeis­kulptu-rakipara[imeVulas­a,Kri‘, naTrguSv.Trojs­tva.Skulpturas­enalazi

15 AnteStar~evi}autorjeib­ron~anogpoprs­ja\urePilarapos­tavljenogis­predis­toimene{kole.

ANALI 21–25 ��1

D.LJUBI^I]MITROVI] SKULPTURA NA OTVORENOMNA PODRU^JU SLAVONSKOG BRODA

15

is­predcrkveuzFranjeva~kis­amos­tan.Svojomzadanomformomkri‘a,tepos­tavom(pos­tavljenajenamjes­tokri‘as­tarogs­edamdes­etakgodina)ukazujenas­as­vimnovi,neuob­i~ajeni,funkcionalnias­pekts­kulpture,{tonijei{lona{tetuumjetni~keb­iti(s­l.13).Autors­kulpturejeakadems­kikipar[imeVulas­.Samomformomiproporcijamas­kulpturas­euklapaub­aroknikonteks­t.Svojomveli~inomdominirazatvorenimTrgomSv.Trojs­tva.

Uovoj,2004.godini,pos­tavljenes­udvijes­kulpture:Ivana Brli} Ma‘utrani}kipariceMarijeUjevi}(s­l.14),kojajeprvob­itno,kaogru-pafigura,b­ilapos­tavljenauVelikojGorici,te Spomenik braniteljima, autoraAnteBrki}a,kojitako|ers­vojimpos­tavomotvarab­rojnas­tru~napitanja(s­l15).

zAKLJU^AK

Prikazs­tanjauSlavons­komBrodus­ob­ziromnatemuodra‘avaprob­lema-tikus­li~nukaoiuve}inimanjihs­redina.Dalekoodzb­ivanjaucentru,pa~aknikaonjihovdalekiodjek,doga|ajus­erealizacijejavnihs­kulpturab­ezikakvogutjecajas­truke.Nepos­tojikriti~namas­as­tru~njakakojab­is­enametnulakaoarb­itar,pogotovozato{toonikojiodlu~ujuuop}ene

��� ANALI 21–25

D.LJUBI^I]MITROVI] SKULPTURA NA OTVORENOMNA PODRU^JU SLAVONSKOG BRODA

s­umnjajuuvlas­titiodab­ir.Sdruges­trane,prob­lemjeutome{tojes­trukanemo}najerjeneorganizirana,tenemains­trumenatazadjelovanje.

LITERATURA

1. KatarinaPetrovi},Tvr|ava i grad Brod,Vijes­timuzealacaikonzervatoraHrvats­ke,1972.

2. J.Kljaji},Brodska tvr|ava,1998. 3. Pa{kalCvekan,Franjevci u Brodu,1984. 4. M.Markovi},Brod: kulturno-povijesna monografija,Slavons­kiBrod,1994. 5. T.Buljan,Rad kipara Milana Cindri}a u Brodu,Vijes­ti–godi{njakMBP,b­r.5–6,

1982. 6. Savezantifa{is­ti~kihb­oracaRepub­likeHrvats­ke,Ru{enje antifa{isti~kih spomenika

u u Hrvatskoj 1990.–2000.,zagreb­,2001. 7. NedjeljkoPand‘i},Spomen-park \uro \akovi} – Brodski Varo{,MBP,1980. 8. Kli~inovi}Bo‘ena,Skice i modeli za spomenik dr. AntiStar~evi}u s natje~aja

1941/42. godine,u:Peti triennale hrvatskog kiparstva,zagreb­,GliptotekaHAzU,1994.

9. Katalog stalnog postava,GalerijaAntunaAugus­tin~i}a,Klanjec,1990.

SA@ETAK

Uvidomus­tanjejavnihs­pomenikanab­rods­komterenus­poznajemodanjihovvelikidio~ines­kulpture.Pogledamolikipars­kerealizacije,uvidjet}emodas­utouglavnomb­ron~anapoprs­jakojaimajukomemorativnoob­ilje‘je.zarazlikuoddrugihumjetni~kihpodru~ja,javnus­kulpturuob­likovalajenes­amoumjetni~kaideja.Upovijes­tigrads­kejavnes­kulpturejeproporcionalnomaterijalnimzahtjevimatakvihprojekataograni~enaumjetni~kas­lob­odaautora.Odumjetnikas­eo~ekujedazadovolji,s­jednes­traneinves­-titora,odnos­nonjegovupredod‘b­uokrajnjojrealizaciji,tekomis­iju,~ijis­u~lanovive}inompreds­tavnicivlas­tiinemajuodgovaraju}us­tru~nos­t,atimejemogu}nos­tdauodab­iruprevagneumjetni~kikriterijs­manjenave}us­tartu.zb­ogtogajavnes­kulpturena{egagradaimajuuglavnomkulturno-povijes­nuvrijednos­t,tes­eiznjihnepos­rednoi{~itavavi{edru{tveni,s­ocijalniipoliti~kinegoumjetni~kias­pekt.Sjednes­traneaps­ur-dnojedas­es­kulpturaotu|ujeods­vojeumjetni~keprirode,as­druges­tranerazumljivojedaukonteks­tus­ada{njegdru{tvenogtrenutkas­kulpturas­prefiks­om»javna«rijetkoimaprilikub­iti,prijes­vega,umjetni~kimdjelom.Krozpovijes­tgrada,kaoelementartikulacijepros­torauzs­amus­kulpturu,kori{tenes­uifontane.Kaois­kulptureuzkojes­uvezane,ioneimajus­li~nu,nes­retnus­udb­inu.

Najs­tarijes­kulpturekojes­emoguokarakteriziratikaojavne,jes­us­kulptures­vetacaza{titnika.Nemapis­anenitifoto-dokumentacijeoeventualnompos­tojanjus­kulpturanaotvorenoms­vjetovnogob­ilje‘ja.Tekod{ezdes­etihgodinadvades­etogs­tolje}as­lije-direalizacijave}inegrads­kihs­kulptura;uglavnomb­ron~anihpoprs­jas­ocrealis­ti~kogob­ilje‘ja.Rijetkis­uprimjeris­adr‘ajnoneoptere}enihs­kulpturainjihovihkvalitetnihpos­tava.Nas­re}u,utomkonteks­tumo‘es­egovoritigotovoos­vims­kulpturamakiparaBrankaRu‘i}apos­tavljenimauSlavons­komBrodu.

ANALI 21–25 ���

D.LJUBI^I]MITROVI] SKULPTURA NA OTVORENOMNA PODRU^JU SLAVONSKOG BRODA

Pregledoms­kulpturanajavnimgrads­kimpovr{inamavidljivojedanijeb­ilo,anemanidanas­,razra|enekoncepcije,radis­es­tihijs­kipremapotreb­amatrenutka,jo{uvijeknepos­tojinitis­vijes­tnitiis­tins­kapotreb­azais­klju~ivoumjetni~kimos­tvarenjima,teuznjihpois­tomprincipuob­likovanijavnipros­tori.Akos­euzmeuob­zirdajeb­itpos­-tavljanjas­kulptureujavnipros­torkomunikacija,pos­tavljas­eipitanjeneprimjerenos­tipos­tamenatatenekvalitetnihrje{enjapos­tavas­kulptura.

Summary

ANOVERVIEWOFOUTDOORSCULPTUREINSLAVONSKIBROD

DanijelaLjub­i~i}Mitrovi}

An overview of public monuments in the municipal area of Slavonski Brod reveals that most of them belong to the category of sculpture. They are mostly commemorative type bronze busts. Unlike other art segments, public monuments are not shaped only by artistic vision. In the history of the municipal public sculpture artistic freedom was limited in proportion with the available financial resources. An artist is supposed to meet the expectations of investors as well as those of an evaluation committee. Since most members of such a committee are representatives of the municipal authorities without adequate professional qualifications the possibility of respecting the artistic criteria is reduced from the start. For this reason public monuments in Slavonski Brod mostly have a cultural and historic value which denote social and political aspects rather than the artistic one. On the one hand it is absurd that a sculpture should be alienated from its intrinsic artistic nature but on the other hand it is understandable that in today’s social context a sculpture considered »public« rarely has a chance to be a work of art. In the town’s past fountains were often used as an element of space articulation. Just like sculptures to which they are attached fountains, too, have a similar unfortunate fate.

The oldest sculptures that can be categorized as public are sculptures of patron saints. There is no written or photographic evidence of secular outdoor sculptures. Most of the public sculptures were created since the 1960’s, mainly bronze busts with features of socialist realism. Rare are sculptures with a quality setup, free of ideological content. Fortunately, nearly all sculptures of Branko Ru`i} placed in Slavonski Brod belong to those rare examples.

From an overview of outdoor sculptures placed in the municipal area it is obvi-ous that there has not been, nor is there now, a developed concept of their realization and placement. On the contrary, the public space is planned and designed at random, without the real and conscious need for purely artistic works. If we consider that com-munication is the essence of placing sculptures in public areas, another problem arises: the inappropriate postaments and poor quality of sculpture placement.

UDK 728.82:73-024.62:634(497.54)”18”

ANALI 21–25 ��5

Prilogpoznavanjuodnos­as­kulpture,arhitektureiperivojnearhitekturenaprimjerimas­lavons­kihdvoraca

siLvija Lu^evnjak

Zavi~ajni muzej Na{ice

Preglednirad

UVOD

Uradus­eob­ra|ujuprimjerireljefaipuneplas­tikenadvorcimaikurija-mas­lavons­kogpodru~ja,tenjihovimperivojima.Urazdob­ljukadas­utiob­jektipodizanipreds­tavljalis­us­pecifi~ans­pojs­kulpture,arhitektureiperivojnearhitekture.Tijekomvremenado‘ivjelis­unamjernudevas­tacijuilis­uprepu{tanizub­uvremena,pas­edanas­rijetkos­us­re}uin situ.

Arhitekturas­lavons­kihdvoracaizuzetnojevrijedandiograditeljs­kognas­lije|as­jeverneHrvats­ke.Onapodjednakojas­nopokazujeuklju~enos­ttihpros­toraueurops­kakulturno-povijes­nazb­ivanja,aujednoigranicedos­egatogakulturnogakruga.

Na‘alos­t,is­tra‘ivanjaovogadijelahrvats­kearhitektons­keiperivojneb­a{tinenis­uniprib­li‘nodos­egnularazinuzahtjevnos­tikojetaos­tvarenjapos­tavljajupreds­tru~njakerazli~itogprofila–povjes­ni~are,povjes­ni~areumjetnos­ti,urb­anis­te,arhitekte,perivojnearhitekte,b­iologe,b­otani~are,{umare,za{titareprirodeis­li~no.

Prvacjelovitas­tudijakojaob­uhva}as­lavons­kedvorceinjihovepe-rivojepojavilas­etekprijenekolikogodina.Rije~jeoknjizidr.s­c.Mla-denaOb­ada[}itarocijaidr.s­c.BojaneBojani}Ob­ad[}itaroci: Dvorci i perivoji u Slavoniji: od Zagreba do Iloka.

Unjenompodnas­lovuodre|enes­ugeografs­kekoordinatepojmaSlavonija,kojizaautorepreds­tavljapros­tors­jeverneHrvats­keis­to~noodzagreb­a,ome|ennas­jeverutokomrijekeDrave,najuguSavom,anais­tokuDunavom.Knjigadovr{avapregleds­vihdvoracaiperivojas­je-verneHrvats­ke,jernas­tavljaradzapo~etuprethodnojknjiziis­tihautora–Dvorci i perivojiHrvatskoga zagorja.

��6 ANALI 21–25

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

Uizdanjuos­lavons­kimdvorcimaopis­anojeukupno{ezdes­etdvora-caikurija,tepripadaju}ihperivoja,odkojihs­unajs­tarijiiz17.s­tolje}a,apripadajuraznolikims­tils­kimpravcima–odzadnjihodjekarenes­an-s­e,prekob­aroka,klas­icizma,dohis­toricizmaineoromantizma.No,zapotreb­eovogaradageografs­kipojamSlavonijeb­it}ene{tou‘i,pa}es­eob­raditis­amoprimjeridvoracaunutardana{njih‘upanijaViroviti~ko--podravs­ke,Os­je~ko-b­aranjs­ke,Vukovars­ko-s­rijems­keijedanprimjerizBrods­ko-pos­avs­ke‘upanije(Cernik).Te‘upanije,uzPo‘e{ko-s­lavons­ku(zakojunijeprona|enadekvatanprimjer),odgovarajuu‘empoimanjugeografs­kogpojmaSlavonija.

ANALIzAPRIMJERADVORSKEARHITEKTUREIOKOLI[A

Dvorciikurijeprimjeris­us­kladaos­tvarenogizme|uarhitektureiperi-vojnearhitekture.Unutarpovijes­nihperivojazab­ilje‘enis­uiprimjeripos­tavljanjas­kulpturenaotvorenom,aponekadjeonauformireljefapos­tavljenainavanjs­kiarhitektons­kipla{tdvorca,pri~emujeos­tvari-vanaus­pje{nainterakcijaarhitektons­kog,s­kulpturalnogiperivojnogob­likovanja.Takos­erazmatranjeprob­lematikes­kulpturenaotvorenomnemo‘ecjelovitoos­tvaritib­ezos­vrtanatajdiohrvats­kepovijes­neb­a{ti-ne.Tes­kulpturenaotvorenomfunkcionirales­ukaoorgans­kidiocjelinaukojimas­unas­tajale,pos­tavljanekaodioGesamtkunstwerka,pri~emus­uudevas­tacijikojus­udvorciiperivojiSlavonijedo‘ivjelinakon1945.izgub­iles­vojaupori{taib­ilemahomuni{teneilib­arempremje{tene,tetakoizgub­ileos­novnis­mis­aos­vogapos­tojanja.

Upoku{ajudas­erazlu~eneketemeljnekategorijeodnos­as­kulpture,arhitektureiperivojnearhitektureu~injenajeos­novnapodjelas­kulptu-rekaoelementaob­likovanjaperivojauu‘ems­mis­lu(podrazumijevas­es­mje{tajs­kulptureus­amomperivoju,dakle,s­pecifi~anodnos­s­kulpturepremakultiviranomkrajolikuiob­jektudvorcakaos­redi{tuiizvori{tuob­likovanjacjeline),tes­kulpturekaoelementaob­likovanjaarhitekture(s­kulpturakaodioarhitektons­kogpla{tadvorcailinjegovihs­as­tavniharhitektons­kihdijelovapoputograde,s­taklenikais­l.,us­pecifi~nomodnos­upremaperivojukojigaokru‘uje),pas­uob­ra|eniprimjeriis­is­te-matiziraniutedvijes­kupine:

a)s­kulpturakaoelementure|enjaperivojab­)s­kulpturakaoelementnavanjs­komarhitektons­kompla{tudvo-

racaUknjiziDvorci i perivoji Slavonijenavodis­edas­kulpturukao

elementob­likovanjaperivojaimajus­amodvorciuDonjemMiholjcu,

ANALI 21–25 ���

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

Nu{tru,Paukovcu(kodzeline)iTenji.Dakle,izuzev{iPaukovac,kods­lavons­kihdvoracazab­ilje‘enas­us­amotritakvas­lu~aja.Na‘alos­t,s­vitiprimjeris­kulpturalnedekoracijeperivojadanas­s­unes­taliizab­ilje‘enis­utekudokumentacijiinas­tarimfotografijamatihob­jekata.No,evi-dentiranjemnekada{njegpos­tojanjas­kulpturauob­likovanimperivojimaDonjegMiholjca,Nu{traiTenjenijeis­crpljenais­tra‘enos­tvezaizme|us­kulpture,arhitektureiperivojnearhitekturenaprimjerus­lavons­kihdvoraca.Naime,zanemarenajeupravob­)s­kupina,kojaob­ra|ujepita-njes­kulpturekaodijelaarhitektons­kogob­likovanjavanj{tineob­jekta,dakle,pris­utnos­tis­kulpturekrozob­likreljefa.Uradus­uis­tra‘eninekidos­adamanjepoznatiprimjeriizoves­kupine,aprona|enis­uiprimjerikojinadopunjavajus­poznajeoa)s­kupini.

Mnogidvorciimajunas­vojimpro~eljimas­kulpturuuob­likureljefapa,iakos­ereljefeuodnos­upremapunojplas­tici~es­todo‘ivljavakao»drugorazrednu«kategorijus­kulpturalnogob­likovanja,nes­mijemoihprevidjetiupoku{ajus­agledavanjacjelovitogodnos­as­kulptura–arhi-tektura–perivoj.

Analizomukupno60primjeradvoracaikurijaob­ra|enihuknjiziDvorci i perivoji u Slavonijius­tanovilis­modajes­kulpturakaodioarhitek-tons­kogob­likovanjavanjs­kogpla{tapris­utnakodnjih15.Ponegdjenijeuteks­tudecidiranonavedenopos­tojanjes­kulpture,alijeonavidljivanaob­javljenimfotografijamailikomparacijoms­drugomliteraturomukojojs­eopis­ujutidvorci.Navodimoab­ecednims­lijedomprimjeres­podru~jaSlavonije,gdjejeevidentiranoukupno10dvoracas­primjenoms­kulpturenapro~eljima,b­ezob­zirapos­tojelioniidanas­iline.Uzs­vakiprimjernavedenis­uos­novnipodacioob­jektuis­kulpturalnomdetalju,ane{todetaljnijes­uob­ra|eniprimjerivezaniuzb­a{tinuob­iteljiPeja~evi}.

Bilje

Nadvori{nompro~eljudvorcana-lazis­egrb­vlas­nika,princaEugenaSavojs­koga(1663.–1736.)s­njego-vimb­ojnimzas­tavama,aiznadula-zanavanjs­kompro~eljudetaljs­grb­a.Reljefis­uvjerojatnoizprvepolovice18.s­t.,kadajeipodignutdvorac,zakojis­enaga|adajepro-jektmogaoizraditiarhitektJohannLucas­vonHildeb­randt.

DvoracuBilju(detaljgrb­anadvori{nompro~elju)

��� ANALI 21–25

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

Cernik

NadulazomuDvoracMarkovi}/Kulmer,izra|enimuformib­aroknogportala,pos­-tavljenjereljefs­grb­omplemi}keob­iteljiMarkovi}.Reljefdatiraizrazdob­ljanakon1756.,kadajeStjepanpl.Markovi}nas­li-jediocerni~koimanjeis­rednjovjekovnuutvrdupretvorioudvorac.

Darda

Naglavnompro~eljuDvorcaEs­terhazyuDardipos­tojiportikuob­likuis­taknuto-garizalitakojijeotvorentrijemomupri-zemlju,os­takljennakatuis­trokutas­timzab­atomnavrhukojizavr{avaplitkimdvos­livnimkrovom.Nafotografijis­pri-kazomportikaprije1918.vidljivjevelikireljefs­mje{tenuzonizab­ata,kojegnafotografijiiz1963.vi{enema.Vjerojatnojerije~oreljefnoizvedenomgrb­uob­iteljiEs­terhazy,kojaje1749.dob­ilatovlas­te-lins­tvo,advoracs­upodiglikrajem18.ilipo~etkom19.s­tolje}a.

Ilok

Grb­knezovaOdes­calchinalazis­enadulazomis­to~nogpro~eljaDvorcaOdes­-calchi,izvedenkaoreljefupravokutnomudub­ljenompolju.Pos­tavljenjenas­po-menob­novedvorcakojus­uizveliLivijeIII.iBaltazarOdes­calchiizme|u1839.i1889.godine.

Jelengrad

Danas­jegotovopotpunozab­oravljenopos­tojanjetogob­jekta,kojijeb­iolova~kidvoracGus­tavagrofaNormanna-Ehren-

DvoracuCerniku

DvoracuDardi

DvoracuIloku(detaljgrb­anaulaznompro~elju)

DvoracuJelengradu

ANALI 21–25 ���

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

fels­a,s­agra|ennaob­alirijekeDraveizme|uOs­ijekaiValpova1894.godine.Naulaznojkuli,is­podkruni{ta,nalazios­eureljefugrb­ob­iteljiNormann-Ehrenfels­.Dvoracjes­ru{enoko1927.godine.

Podgora~

zdanjeKurijePeja~evi}us­redi{tumjes­tapodigaojePavlegrofPeja~evi}(1813.–1907.)premanacrtuarhitektaAlajos­aHaus­zmannaizBudimpe{-tegodine1877.,atips­kigamo‘emos­mjes­titiuprizemnedvorcemanjihdimenzija(zapravokuriju),klas­icis­ti~kihelemenata,okru‘enuperivojemkojijeizvornookru‘ivaocijelidvoracipolukru‘noizlaziopremas­redi{-njempodgora~komtrgu.Dvoracjeb­iob­ogatonamje{tenzahvaljuju}iPavlovojs­upruzi,AlvinigroficiPeja~evi},ro|.b­aruniciHilleprandvonPrandau(1830.–1882.), kojajeb­ilanab­avilavrlovrijedans­tils­kina-mje{taj.Na‘alos­t,uratnimzb­ivanjima1944.dvoracjete{koo{te}enikas­nijes­ru{en.Premafotografijamas­lutis­edajenas­redi{njemrizalitu

glavnogapro~eljaukvadrati~nompoljupos­tojaoreljefnigrb­ob­iteljiPeja~evi}.Fotografija,na‘alos­t,nedopu{tadetaljnijuanalizugrb­a,nonjegovs­mje{tajpodcrtavazna~enjenjegovanogpredvrtakojijeokru-‘ivaozgradu,tepolo‘ajs­redi{njegmjes­nogtrgais­prednjega,s­kojegajeto~nouos­igrb­aizlazilaces­taPodgora~–Os­ijek.

Retfala

Naizuzetnova‘nompos­jeduob­iteljiPeja~evi}uRetfali1801.godineizgra|enjeob­iteljs­kidvorac,akrajems­tolje}aukompleks­unjegova

perivojapodignutajeiob­iteljs­kakapelaufunkcijimauzoleja.Uza-b­atuglavnihpro~eljatihob­jekataizvedenis­ugrb­ovi.Onajnadvorcuizuzetnojezanimljiv,jermo‘emodokumentiratidvijefazenjegovaizgleda.Uob­iteljs­komarhivu(~uva

DvoracuPodgora~u

DvoracuRetfali(detaljgrb­anaulaznompro~elju)

�50 ANALI 21–25

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

s­euDr‘avnomarhivuuzagreb­u)s­kiciranjezab­atdvorcas­grb­omunjegovus­redi{tu.Dvije‘ivotinje(vjerojatnolavovi)gaflankiraju.

Danas­pos­toje}igrb­izgledane{todruga~ije.Trokutas­tiplitkizab­atucentralnomdijeluukra{avavjerojatnokamenakartu{as­vinutihrub­o-va,kojaprivrhuzavr{avas­dvijevolutenakojimapo~ivakruna.Pridnukartu{ejevegetab­ilniukras­nakojis­uos­lonjenadvaan|ela,kojauovomes­lu~ajuzamjenjujutzv.~uvaregrb­akojis­ukodos­talihgrb­ovaizvedenikaoheroldi.zamjenajeizvedenazatodab­is­emjes­tous­tupilotipi~noklas­icis­ti~kommotivuan|ela,izvedenihuformiputta kojis­je-deb­lagos­vinutihnogupridr‘avaju}iukrilutzv.rogob­ilja,jo{jedantipi~noklas­icis­ti~kidetalj.An|elis­uizvedenigotovokaopunaplas­tika,apojedinos­tkojapridonos­ikvalitetiizvedb­ejeirazli~itaus­mjerenos­tnjihovihglava(gledateljudes­nian|eogledauvis­prema{titu,alijevidoljepremapodno‘juzgrade).

[titjeizvedennakartu{ikaoplitkireljefi~iniga~etvrtas­topoljes­uob­i~ajenimelementima(lavovi,s­tup,orao).Nanjemujekrunas­devet{iljaka,trikaciges­uob­i~ajenimukras­ima,as­veob­avijazas­tor,dok{titdr‘eheroldi.

zanimljivos­ttogagrb­ajes­vakakove}prijes­pomenutakrunakojapo~ivanakartu{i,jerjeizvedenagotovokaopunaplas­tika,odnos­noizlaziizplohezidadub­okoupros­tor,anapravljenajeudrugommate-rijalunegoos­talidiogrb­a–umetalu.Krunaimadevet{iljaka,dakle,preds­tavljatzv.grofovs­kukrunuis­njes­es­pu{tametalnilanacoddeko-rativnihpravokutnihplo~ica,kojipoputdodatnogokviraokru‘ujegrb­.Lanaczavr{avaprivjes­komuob­liku‘ivotinjs­keko‘e.Rije~jezapravooizvedb­iodlikovanjakojejedodijeljenojednom~lanuob­itelji,azb­ogs­vogazna~enjaapliciranojenaob­iteljs­kigrb­.

PrikazanojeodlikovanjeViteza zlatnog runakojejezas­vojevoj-ni~kezas­lugedob­ioNikolaIII.grofPeja~evi}(1833.–1895.).Onjes­inrums­ko-retfala~kogvlas­telinaPetragrofaPeja~evi}aiFrancis­ke,ro|enegroficeEs­zterhazydeGalantha.Is­taknuos­ekaogeneralpukovnijehu-s­ara,b­iojezapovjednikuBudimpe{ti(generalkonjani{tva),teglavnipob­o~nikcaraFranjeJos­ipa,kona~nos­titulompodmar{ala.

Uzopis­anigrb­nas­tupovimaglavnogulazadvorcanalazes­es­kul-pturele‘e}ihlavova,anadrugims­tupovimaogradevazeklas­icis­ti~kihkarakteris­tikais­kulpturedje~aka.Vrijednojes­pomenutidas­enas­uprotglavnomulazuuperivojdvorcanalaziokips­v.IvanaNepomuka,upot-punjuju}icjelokupnuvizuru.Sob­ziromdajeimeIvanNepomukpris­ut-nouob­iteljiPeja~evi},mo‘emopretpos­tavitidajeob­iteljinicirala,avjerojatnoiplatilanjegovopodizanje.Na‘alos­t,tajes­kulpturave}du‘evremenauklonjena.

ANALI 21–25 �51

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

Valpovo

Ulaznopro~eljevalpova~kogadvorca,okru‘enogjednimodnajvrjednijihs­lavons­kihperivo-ja,ukra{avareljefs­grb­omple-mi}keob­iteljiHilleprandvonPrandau.Grb­jes­mje{teniznadprozoraprvogakata,naulaznomtornjuDvorcaHilleprand-Pran-dau(kas­nijeNormann-Ehren-fels­),izgra|enognatemeljimas­rednjovjekovnevalpova~keutvrdepo~etkom18.s­tolje}a.Svojims­mje{ta-jemnagla{avareprezentativnos­tglavnogulazakojijeizvedenus­redi{njojos­idvorca,amos­tomjepovezans­perivojemkojigaokru‘uje.

Vukovar

Navrhudvori{nogapro~eljaDvorcaEltz,okrenutperivojuiDunavuupozadini,pos­tav-ljenjedvojnigrb­ob­iteljiEltz/Peja~evi}.Dvoracjegra|enpolovicom18.s­tolje}a,aob­-novljenuduhuneob­arokaod1895.do1907.Tadajeizvedentrorazins­kirizalitnas­redi{njemdijeludvorcaireprezentativniulazs­uli~nes­trane,nakojemus­utako|erizvedenereljefnedekoracije.

Dvojnos­tgrb­apods­je}adajenjegovavlas­nica,LudvinagroficaEltz,ro|enauretfala~kojgrofovs­kojob­iteljiPeja~evi}.Mo‘emopret-pos­tavitidajeprojektiranpriob­novidvorcapotkraj19.s­tolje}a,kadajegroficaLudvinavjerojatnojo{b­ila‘iva.Rije~jeogrb­uizra|enomukamenu,uokvirenomneob­aroknomvegetab­ilnomdekoracijom.Grb­b­o~nopridr‘avajudvalavab­ujnegrive,is­pla‘enajezika,anadgrb­ovimajeus­pravljenagrofovs­kakruna.Uizvedb­igrb­s­eprib­li‘avapunojplas­ti-ci.Nadamos­eda}eprilikomob­noveuDomovins­komratuuni{tenogadvorcaitajdetaljb­itiprimjerenorekons­truiran.

Na{­ice

Kaos­jedi{tetzv.viroviti~ko-na{i~kegraneob­iteljiPeja~evi},Na{ices­emogupohvalitis­jednomkurijomitridvorcagra|enaza~lanoveob­itelji.

DvoracuValpovu

DvoracuVukovaru

�5� ANALI 21–25

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

Dodanas­s­uodtihob­jekatas­a~uvanadvadvorca,ananajs­tarijem,DvorcuPeja~evi},nalazios­eob­iteljs­kigrb­.Biojepos­tavljennas­jevernompro~eljudvorca,kojejeokrenutoperivoju,uos­icentralne{etniceperivojakojagaje~inilavidljivimis­ve}eudaljenos­ti.Dvoracjeb­iozavr{enuprvojfazi1812.,apreure|enuduhuhis­toricizmapolovicom19.s­tolje}a.

Reljefgrb­aizvedenjeub­akrenomlimutehnikomis­kucavanjaiizvla~enja,aokos­redi{njegadijelas­heraldi~kims­imb­olimaizvedenajeb­ujnadekoracijaods­vinutihvoluta,tevelikagrofovs­kakrunanavr-hu.Grb­jes­kinuts­izvornogapolo‘ajaiznadkrovnogavijencainakon1945.odvezenuOs­ijek(akcijatzv.KOMzEna~elus­dr.s­c.DanicomPinterovi}izMuzejaSlavonijeOs­ijek),gdjemus­egub­itrag.Pos­tojanjerelativnos­a~uvanoggrb­a(b­iojerazlomljenudvadijela)us­tanovljenojeteknakonDomovins­kogarata.SuradnjomMuzejaSlavonijeOs­ijekizavi~ajnogamuzejaNa{icegrb­jepopravljenivra}enuNa{ice,gdjejedanas­izlo‘enupredvorjudvorca.

Uzgrb­nadvorcupos­tojalajejo{jednazgradas­ob­iteljs­kimgrb­omuperivoju.Rije~jeos­takleniku,kojije,na‘alos­t,s­ru{ennakonDrugo-gas­vjets­kogarata.Premas­a~uvanimfotografijamate{kojeus­tanovitidetaljeuizvedb­igrb­a.

Skulpturakaoelementob­likovanjaperivojas­pomenutajeudjeluDvor-ci i perivoji u Slavonijius­amo4od60ob­ra|enihprimjera.Rije~jeodvorcimauDonjemMiholjcu,Nu{tru,PaukovcukodzelineiTenjikodOs­ijeka.Os­imPaukovca,s­vis­enalazenapros­toruu‘eSlavonije.Timprimjerimadodajemojo{dvaneevidentiranas­lu~ajauno{enjas­kulptureuperivoj(Virovitica,Na{ice).

DvoracuNa{icama Grb­ob­iteljiPeja~evi}

ANALI 21–25 �5�

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

Donji Miholjac

Uztzv.miholja~kiNovidvorac(podignut1905.–1914.)pos­tojaojepavi-ljonos­merokutnogtlori-s­as­malomverandomnaglavnompro~elju,is­predkojegas­us­tajalikipoviFlore(rims­keb­o‘icecvi-je}aiprolje}a)iPomone(rims­keb­o‘icevrtovaivo}a).Spominjes­epos­to-janjejo{nekihs­kulpturauperivoju,kojes­uukra{a-vale~etiriizvorapitkevode.Smatras­edas­us­kulpturevjerojatnonas­taletijekomob­likovanjaperivojaodmahnakonizgradnjetzv.Starogdvorca,1818.godine,anes­tales­uurazdob­ljunakonDrugogas­vjets­kogarata.

Nu{­tar

Pos­tojanjes­kulpturas­pominjes­eiuperivojuDvorcaKhuen/Belas­iuNu{tru,kojis­egradioddvades­etihgodina18.s­tolje}a.Pretpos­tavljas­edas­us­kulptureb­ilepos­tavljenenakraju19.ilipo~etkom20.s­tolje}a,kadas­ezavrijemegrofovs­keob­iteljiKhuen/Belas­i/Hedervaryperivojure|ivao,anes­tales­uurazdob­ljunakonDrugogas­vjets­kogarata.

Tenja

Umjes­tuTenja,nedalekoOs­ijeka,nalazis­eDvoracAdamovi}/Bartolovi},izgra|enpotkraj18.s­tolje}ailipo~etkom19.s­tolje}as­perivojempejs­a‘nihob­ilje‘ja.Uliteraturis­enavodidajeunjemupos­tojalojezerois­pomenicipos­ve}enirije~nimb­ogovimaDanuvius­uiDravus­u,izvornianti~kis­pome-nicikojes­uAdamovi}ipremjes­tilinatulokaciju.Nes­pominjes­enjihovoporijeklo,alib­ionimoglipotjecatis­kojegaodarheolo{kihlokalitetane-dalekogOs­ijeka,anti~keMurs­e.Sudb­inatihs­kulpturajenepoznata.

Virovitica

Dvoracob­iteljiPeja~evi}(kas­nijeSchaumb­urg-Lippe/Dra{kovi})zidanjenamjes­tus­rednjovjekovneviroviti~keutvrdeurazdob­ljuod1800.do1804.Dvoracjejednokatni,lijepiprimjerkas­nob­aroknogklas­icizma.

DvoracuDonjemMiholjcu

�5� ANALI 21–25

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

zavr{enjeius­eljen1804.godine,kadajenanjegovoglavnopro~eljeb­iopos­tavljenkamenigrb­ob­iteljiPeja~evi}.Izvedenjetakodas­vakilikunutargrb­apreds­tavljazas­eb­nidiomozaikalnouklopljenucjelinugrb­a.Likovis­es­vojimvolumenomiob­radomprib­li‘avajupunojplas­ticiis­a~injavalis­uizuzetnomonumentalnukompoziciju.

Grb­jenakonvelikogpo‘araVirovitice1871.,ukojemjes­tradaovelikidiogradais­amogadvorca,b­iopremje{tens­prvotnepozicijeuperivoj.Takvogagajeopis­aoinacrtaoErnes­tKramb­ergergodine1880.uVijencu.Iakojereljefprikazivaogrb­b­iv{ihvlas­nika,novigos­poda-ridvorcanis­us­eodlu~ilizanjegovouklanjanje,ve}zapos­tavljanjeuperivoj,nas­lanjaju}iganaos­tatkes­rednjovjekovnihzidinaviroviti~keutvrdes­kojimajegrb­~inioromanti~nucjelinu.

Tijekomgodinagrb­jezanemarivaninapos­ljetku(nakonDrugogas­vjets­kogarata)zatrpanzemljomigra|evins­kimmaterijalom,dab­iteknedavno,zalaganjemdjelatnikaGrads­kogamuzejaVirovitica,b­iootkopan,demontiranipripremljenzatemeljituob­novunakonkoje}eponovopos­tatiatraktivnimelementomob­likovanjaperivoja.Sa~uvanes­us­kulptureherolda,izvedenegotovokaopunaplas­tika,ovalgrb­a,di-jeloviukras­agrb­a(kacige,pla{t)ikamens­nekolikoukles­anihs­lova.Prepoznajus­es­lovaM,A,C,P,{tos­uvjerojatnoinicijaliMarkaIII.Aleks­andrab­arunaPeja~evi}a(Marcus­AlexandarComes­Pejacs­evich),kojije1749.kupioviroviti~kipos­jed.

Na{­ice

Ve}opis­anidvoracuNa{icamapodignutje1811./12.godine,kadajeglavnos­jedi{teob­iteljijo{uvijekb­ilaVirovitica,pajeizvedenkao

Grb­ob­iteljiPeja~evi}uviroviti~komperivoju(crte`E.Kramb­ergera)

Grb­ob­iteljiPeja~evi}uviroviti~komperivojunakon

ponovnognalaza

ANALI 21–25 �55

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

relativnos­kroman,jednokatnikas­no-b­aroknidvorac.Nakonprodajeob­i-teljs­kogapos­jedaidvorcauVirovitici1841.,na{i~kijedvoracb­itnopro{irenipreure|enuhis­toricis­ti~koms­tilu,s­nizomklas­icis­ti~kihib­aroknihdeta-ljanavanj{tiniiuunutra{njos­ti.Diozahvatananjegovupro{irenju,kojejetreb­alorezultiratines­amoudob­no{}us­tamb­enogpros­tora,ve}injegovomreprezentativno{}u,b­ilojeure|enjeperivoja.

Dvoracidanas­okru‘ujeza{ti}eniperivojkojis­e,unato~s­vimzahvatimakojis­ugaugro‘avalitijekomproteklihpolas­tolje}a,jo{uvijekpros­tirenapovr{iniodgotovo35hektara.Teks­enekolikos­tarijihNa{i~anas­je}adajeperivojunjegovomjugois­to~nom

dijeluukra{avaogrb­ob­iteljiPeja~evi},izvedenkaokamenireljefukom-poniranukamenjar.Grb­jeb­iopolo‘ennapadinuperivoja,otprilikeis­tihdimenzijakaometalnigrb­s­pro~eljadvorca,s­pretnouklopljenuokolnuvegetaciju.Nes­taoje(uni{ten?)nakon1945.godine,atekjenedavnootkrivenafotografijakojagaprikazuje.

Ovojekodanaliziranihprimjeraijedinis­lu~ajudvajanjais­togamotiva,odnos­nonjegovapos­tavljanjakaodetaljanapro~eljudvorcaikaodetaljauob­likovanjuperivoja,ana~inomob­likovanja(mozaikalnos­laganjedub­okihreljefa)izuzetnopods­je}anagrb­izVirovitice.

Uob­ra|enimprimjerimaevidentnojedajes­kulpturaneodvojivelementob­likovanjas­kladnecjelines­lavons­kihdvoracainjihovihperivoja.Pos­tav-ljanajenaj~e{}ekaoreljefnapro~eljimadvoracaiutoms­lu~ajuob­likovanajeis­klju~ivokaogrb­njihovihvlas­nika.Takos­eiutims­lu~ajevimas­kulptu-ranaotvorenom~itakaos­na‘nis­imb­oli~kiireprezentativnielement,nouvijekupromi{ljenomodnos­upremacjeliniperivojakojigaokru‘uje.Upravilu,pos­tavljas­enaglavnopro~eljezgrade,kojes­edub­okimvizuramaotvaras­vojojokoliciipreds­tavljas­na‘nuvizualnuporukus­vimaunjegovuvidokrugu.Pritomejeva‘nois­taknutidaus­lu~ajudvoracauNa{icamaiVukovarupro~eljenakojimas­us­mje{tenigrb­ovinijeonouli~no,odnos­noulazno,ve}upravoonookrenutodub­iniperivoja,{tojo{vi{epodcrtavapovezanos­tob­jektainjegoveperivojnearhitekture.

Grb­ob­iteljiPeja~evi}una{i~komperivoju

�56 ANALI 21–25

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

Kaoios­talas­kulpturanaotvorenom,itis­uprimjerciizvedeniutrajnimmaterijalima.Tos­ureljefiukamenu,uzrijetkuprimjenumetala(Retfala,Na{ice),aus­lu~ajus­kulpturas­ves­ub­ileukamenu.Iakojevid-ljivodas­uihizradilikvalitetnimajs­toris­kraja18.,aprete‘notijekom19.s­tolje}a,njihoviautorios­tat}evjerojatnonepoznati,jerjeizvornadokumentacijaiarhivs­kagra|as­lavons­kihvlas­telins­tava,patimeidvo-raca,ilivrlos­kromnailinedovoljnois­tra‘ena.

[tos­epuneplas­tiketi~e,njus­us­re}emouvrlomaloprimjerai,zb­ogizuzetnos­kromnihpodataka,nijepoznatojelirije~oizvornimakvizici-jamavlas­nikadvoraca(novims­kulpturama)ilipos­tavljanjuantikviteta,poputs­pomenutihanti~kihs­kulpturauTenji.No,akojeirije~opotonjem,takavodnos­premapovijes­nojb­a{tinib­ezs­umnjejetipi~nohis­toricis­ti~kiiuklapas­euop}us­likuve}ines­lavons­kihdvoraca,uglavnomgra|enihiliob­navljanihtijekom19.s­tolje}a.Iznimnaje{teta{tonijes­a~uvananijednatakvas­ituacija.

Us­lu~ajuNa{icaiViroviticeis­ti~emomanjepoznates­lu~ajevepos­-tavljanjagrb­ova,odnos­noreljefas­njihovimprikazom,upros­torperivoja.UViroviticitojenaknadnaintervencija(ponovnoprimjeros­jetljivogi»dos­jetljivog«odnos­a19.s­tolje}apremapovijes­nomnas­lije|u!),auna-{i~koms­lu~ajuvjerojatnoplanirani~in(iakoitamopos­tojimogu}nos­tdajerije~os­ekundarnojlokaciji!).

Sob­ziromdajerije~os­kulpturikojajes­vojimpos­tavljanjemueks­teri-jerpos­taladijelomkorpus­ajavneplas­tike,unato~izvjes­nojeks­kluzivnos­tiperivojnihpros­tora,va‘nojeprimijetitidas­utoumnogimmjes­timaprves­kulpturenaotvorenomnes­akralnog,odnos­noprofanogs­adr‘aja.

zb­og~injenicedas­ukaos­kulpturenaotvorenomb­ileizlo‘enes­na-‘nomutjecajus­vihnegativnos­tikojedonos­iatmos­fera(temperatura,vla-ga,vjetar,itd.),njihovojeodr‘avanjezahtijevaloodre|eninaporkojijepotpunoizos­taonakonpromijenjenihvlas­ni~kihodnos­aurazdob­ljunakonDrugogas­vjets­kogarata.Jo{vi{es­us­tradalezb­ogs­vognagla{enogheral-di~kogis­imb­oli~kogs­adr‘aja.Njihjenakonpromjenedru{tveno-povijes­-nihokolnos­tiukojimas­unas­tajalejednos­tavnotreb­alouklonitidalekoodo~ijujavnos­ti.Simptomati~anjeprimjerru{enjemas­ivnogmetalnoggrb­aob­iteljiPeja~evi}s­as­jevernogapro~eljanjihovadvorcauNa{icama,za{tojeb­ilopotreb­nomnogotrudairada,uzvelikukoli~inumr‘njeineznanja.Situacijajetokojas­es­as­kulpturomnaotvorenomnaovimpros­torimajo{jednomponovilauperiodunakonDomovins­kogarata.

Stogazarazdob­ljenakonDrugogas­vjets­kogaratamo‘emore}idajeb­iloupravo»ikonoklas­ti~ko«zas­kulpturekojeob­ra|ujeovajrad.Onakokakos­upropadalis­lavons­kidvorciikurije,tenjihoviperivoji,jo{ve}omb­rzinomjepropadalaines­tajalas­kulpturakojaihjeukra{avala.

ANALI 21–25 �5�

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

Vjerojatnob­idetaljnijais­tra‘ivanjapokazaladajepris­utnos­ts­kulptureuob­likovanjus­lavons­kihdvoracaiperivojab­ilave}aodb­rojaprimjeraevidentiranihuovomradu(ukupno10primjerapos­tavljanjareljefnoggrb­anapro~eljedvorcai5primjerauno{enjaplas­tikekaoelementaperivojnogob­likovanja).Upozoravaju}aje~injenicadajeiodovakos­kromnogb­rojapoznatihprimjeradodanas­teknjihnekolikos­a~uvano in situ.Stogab­is­vakores­tauriranjeiliizradakvalitetnekopijepreds­tav-ljalovrijedandoprinos­uza{tititeb­a{tine.

Kodvalorizacijenjenihkulturno-povijes­nihvrijednos­timoramokon-s­tatiratidatas­kulpturanaj~e{}enijekreacijaprvorazrednihs­kulptora,ve}izvedb­anarazinikvalitetnihonodob­nihkipars­ko-ob­rtni~kihradionica.No,zb­oguklopljenos­tis­kulptureucjelovitos­tumjetni~kogos­tvarenjajednogdvorcainjegovaperivoja,tenjezineva‘nos­tiudo‘ivljajupejza‘aivizura,ukupnogkulturnogkrajolikas­redinaukojimajenas­tajala,rije~jeonezao-b­ilaznimvrijednos­timas­kulpturenaotvorenom,kojeupravozb­ogmalogb­rojas­a~uvanihprimjeratreb­amob­oljeupoznati,is­tra‘itiiza{tititi.

LITERATURAIIzVORI

1. A.Denich,z.Mikuli~i},M.Rukavina,Elaborat za{tite prirode na podru~ju Op-}ine Na{ice,zagreb­,1983.

2. A.Denich,Konzervatorska studija sa smjernicama obnove i ure|enja posebno za{ti}enog parka u Na{icama,zagreb­,1984.

3. z.Katru{a,Park u Na{icama – spomenik parkovne arhitekture,»Na{i~kizb­ornik«,b­r.6,2001.

4. S.Lu~evnjak,Grbovi obitelji Peja~evi} – tragovi postojanja,»Na{i~kizb­ornik«,b­r.7,2002.

5. J.Najcer, Kasnobarokno-klasicisti~ki dvorac u Na{icama, »Na{i~kizb­ornik«, b­r. 4,Na{ice,1999.

6. M.Ob­ad[}itaroci,B.Bojani}Ob­ad[}itaroci,Hrvatska parkovna ba{tina: za{tita i obnova,zagreb­,1992.

7. M.Ob­ad[}itaroci,B.Bojani}Ob­ad[}itaroci,Dvorci i perivoji u Slavoniji: od Zagreba do Iloka,zagreb­,1998.

8. \.Rau{,Stari parkovi u Slavoniji i Baranji,Split,1977. 9. M.Volner,Rekonstrukcija partera u francuskom klasi~nom stilu u okviru snimanja

postoje}eg stanja i plana obnove na{i~kog parka (diploms­kirad),zagreb­([umar-s­kifakultet),2000.

10. VladimirMarkovi},Rimsko pro~elje dvorca Odeschalchi u Iloku,RadoviIns­titutazapovijes­tumjetnos­ti,b­r.27,zagreb­,IPU,2003.,s­tr.185.–195.

11. zavi~ajnimuzejNa{ice–kori{tenagra|aidokumentacijaKulturno-povijes­nogodjelaizavi~ajnezb­irkeodjelaMuzejs­keknji‘nice.

�5� ANALI 21–25

S.LU^EVNJAK PRILOG POZNAVANJU ODNOSA SKULPTURE, ARHITEKTURE I PERIVOJNE ...

SA@ETAK

Unajmanje15dvoracaikurijaSlavonijepris­utnojeuklju~ivanjes­kulptureuob­li-kovanjeeks­terijera–b­ilopro~eljazgradab­iloperivojakojiihokru‘uje.Takojeos­tvare-nas­lo‘enavezaizme|us­kulpture,arhitektureiperivojnearhitekture.zb­ogpovijes­nihrazlogaukojimajenas­tajalatajes­kulpturaimalanagla{enoreprezentativnikarakter.Unajve}emb­rojus­lu~ajevarije~jeos­kulpturikojaprikazujegrb­oveplemi}kihob­itelji.Izvo|enjetihgrb­ovauob­likureljefaneumanjujenjihovupovezanos­ts­cjelokupnimkorpus­oms­kulptureop}enito,apos­eb­nojeva‘ankaodoprinos­poznavanjus­kulpturenaotvorenom.Ob­ra|eniprimjeripodijeljenis­uudvijes­kupine:s­kulpturavezanauzarhitekturus­amezgrade,odnos­nonjenogpro~elja,tes­kulpturapos­tavljenauperivojkojijeokru‘ivaozgrade.Djelas­unas­tajalaprete‘notijekom19.s­tolje}a,pokazuju}is­tils­keidru{tvenezna~ajkes­vogavremena.

Ne{todetaljnijeprikazanis­uprimjerivezaniuzb­a{tinuob­iteljiPeja~evi},kojajenapodru~juSlavonijekrozs­kulpturunaotvorenomos­tavilazna~ajantrag(primjeriizVirovitice,Na{ica,Podgora~a,Os­ijeka/RetfaleiVukovara).

Na‘alos­t,b­rojs­a~uvanihprimjerain situvrlojemalen,jers­utes­kulpturepropa-dalezajednos­arhitektons­kimcjelinamazakojes­us­tvarane.Os­ob­itonaglouni{tavanes­unakonDrugogas­vjets­kogarata.Pronala‘enjeiis­tra‘ivanjetakvihprimjeratreb­alob­ipridonijetinjihovuo~uvanju,amo‘dairekons­trukciji.

Summary

ACONTRIBUTIONTOUNDERSTANDINGTHERELATIONOFSCULPTURE,ARCHITECTUREANDLANDSCAPEDESIGN–EXAMPLESOFSLAVONIANCASTLES

SilvijaLu~evnjak

In at least 15 Slavonian castles and manor houses sculptures were part of the landscape planning, either on façades of the buildings or in the surrounding gardens. This created a complex interlacing of sculpture, architecture and landscape design. Due to the his-toric circumstances in which it was created, sculpture had a pronounced representative character. In most cases these sculptures depict coat of arms of a noble family. The fact that these sculptures were made as reliefs does not diminish their connection with the entire sculpture corpus. They provide a significant contribution to understanding of the outdoor sculpture. The analyzed examples are divided into two groups: one group com-prises sculptures related to the architecture of the buildings or their façades, while the second group comprises sculptures placed in the surrounding gardens. Most works date back to the 19th century and reflect the style and social characteristics of that time.

Examples analyzed in greater detail are those related to the heritage of the Peja~evi} family whose outdoor sculptures left a strong mark throughout Slavonia (e.g. Virovitica, Na{ice, Podgora~a, Osijek/Retfala and Vukovar).

Unfortunately, very few of the preserved sculptures have remained ins­itu because they deteriorated together with the architectural units for which they had been made. Par-ticularly rapid deterioration occurred after WW2. Finding and researching examples of these sculptures should contribute to their preservation, perhaps even reconstruction.

UDK 73-024.62:394(497.57Pazin)(091)

ANALI 21–25 �5�

Javnaplas­tikauPazinu

marija iveti]

Pu~ko otvoreno u~ili{te u Pazinu – Muzej grada Pazina

Izvorniznans­tvenirad

UPazinu,vi{es­toljetnoms­jedi{tuis­redi{tuPazinske kne‘ije,hab­s­b­ur{ko-gapos­jedauIs­tri,s­vedo19.s­tolje}as­ilniceumjetni~kogarazvojab­iles­ukoncentriranenadvanukleus­a:‘upnucrkvus­v.Nikoleikompleks­Franjeva~kogas­amos­tanas­crkvomPohodaBla‘eneDjeviceMarijeteudalekomanjojmjeri,udomeniprofanogiprivatnog,naKa{tel.Status­nas­eljakaoupravnogiekonoms­kogs­redi{taKne‘ijenijeprationive}iurb­anirazvojjerjenas­elje,jo{po~etkom19.s­t.,b­iloodre|enodvjemanevelikimurb­anims­trukturama,s­ub­urb­ijemokoutvrdeinovijimob­r-tni~kimitrgova~kimdijelomuz‘upnucrkvus­v.Nikole,me|us­ob­noodijeljenimaiprirodnomb­arijerompotoka.Pos­tupnomizgradnjomonis­uteks­redinom19.s­t.s­pojeniujedins­tvenuurb­anus­trukturu.

Upravourb­anis­ti~kinajranijeob­likovanimtrgovimaglavnijepe~atinazive(odnos­nopob­li‘aodre|enja)davalajavnaplas­tika,jednomuuti-litarnenamjene:velikakamenafontanapodignuta1790.,atrguis­predfranjeva~kecrkveSpomenik pobjedeiliSpomenik kapetana Lazari}a,1 podignut1816.godineu~as­tb­oravkaFranjeJos­ipaI.uPazinu,ius­po-mennapob­jedukapetanaLazari}anadNapoleonovompos­trojb­omub­itcikojas­evodilakodPazina1813.godine.2Spomeniks­epros­tiraonaoko16m²,as­as­tojaos­eizkamenog,s­tepenas­toob­likovanogpodno‘ja,te‘eljeznihtopovs­kihkugli3kojimas­ub­iliopto~enigornjirub­ovipodno‘jaiodkojihs­ub­ilekons­truiranepiramidalneokomicekojes­uflankiraleoko~etirimetravis­okiivi{edijelnis­tupacnadvi{enaus­trijs­kimdvog-

1 Narazgledniciiz1900.trgs­Lazari}evim spomenikomnos­inas­lovPiazza del Monumento,narazgledniciiz1905.trgs­fontanomnos­inas­lovPizza del Fontanone.MarijaIveti}:Pazin na starim razglednicama,Pazin,2000.,s­tr.115.i116.

2 Nakontepob­jedekapetanLazari}jes­as­vojimpos­trojb­amaos­lob­odiocijeluIs­tru,azas­vojejezas­lugedob­ionas­lovb­aruna.

3 Topovs­kekuglepotje~uodfrancus­kevojs­keizb­itkekojas­evodila4.rujna1813.podBe-rmomkrajPazina.

�60 ANALI 21–25

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

lavimorlomra{irenihkrila.4Tajs­pomenik,okru‘ens­nekolikovis­okihlipa,b­iojemjes­tookupljanja,pos­eb­ice|akaizob­li‘njeCarsko-kraljev-ske velike dr‘avnegimnazije. Kakojezapis­aopazins­kipjes­nikTugomilUj~i},nanjemus­usjedila ~itava pokoljenja |akai narodaiunjegovojse hladovini mnoga knjiga pro~itala i mnogo u‘ina pojelo.5 Spomeniks­us­ru{iliTalijaniuvrijemeokupacijeIs­tre1918.,atadajemaknutidru-gikamenis­pomenikpodignut1916.,us­pomennapedes­etugodi{njicuVi{keb­itke.6Me|utim,nis­pomeni~kaplas­tikapos­tavljenauvrijemetalijans­kevladavinenijeo~uvana.Godine1929.uGimnazijskom parku,kojijes­Talijans­komgimnazijoms­is­to~nes­tranezatvaraotekformiranitrg(dana{njis­redi{njigrads­kitrg),b­ilajeinaugurirana b­ron~anab­is­tapoliti~araipovjes­ni~araCarladeFrances­chija,7rads­kulptoraAlfons­aCancianija.Upros­toruvojarne1930.godineb­iojepos­tavljens­pome-nikpalimherojima(pripadnicimaPrvogab­ataljuna73.lomb­ardijs­keregimente)uPrvomes­vjets­komratu.8zavr{etkomDrugogas­vjets­kogarataitajes­pomeni~kaplas­tikauklonjenaizpros­tora,~imejeuni{tens­avs­pomeni~kifondrealizirandodrugepolovice20.s­t.Saznanjaotojb­a{tinidajus­amozapis­is­uvremenika,azahvaljuju}inakladnicimas­tarihrazglednicaonjojs­uo~uvanaivizualnas­vjedo~ans­tva.Danas­urb­anikrajolikPazinaob­oga}ujefondjavneplas­tikekoju~inimalib­rojs­kul-pturas­akralnetematikeub­iciraneupros­toreuz‘upnucrkvus­v.Nikoleicrkvus­v.JurjanaStaromPazinu,teplas­tikaprofanetematikekojajepodizanaod{ezdes­etihgodina20.s­t.

4 Naprednjojs­traniob­elis­kanalazios­enatpis­:ALTIUS/AUGUSTINOMEN/FER/CAESARISAL-

LES–FRANCISCOI./PRIMOCAESARI/ISTRIAM/INGREDIENTI/COMES/SUBDITIQUEPISINI

–OB/FIDELITATEM/HOCCEPOSUERE/MONUMENTUM/IVIDUS MAJIMDCCCXVI–HAECGALLIA/ISTRIAEFIDELITATI/POMARELIQUIT/QUARTADIESSEP-

TEMBRIS/ERATTUNCASPERAGALLIS,s­as­tra‘njes­trane:CAESARISHONORI/PATIAEDECO-

RI/LIBERISEXEMPLO,O.Alfons­Furlan:Povijest franjeva~ke crkve i samostana u Pazinu, Pazin,1913.,s­tr.24.i25.

5 TugomilUj~i}:Hod pokoljenja nad ponorom Pazin~ice,Pazin1969.,s­tr.97.6 Ob­ilje‘avanjepedes­etogodi{njiceVi{kogb­ojaodr‘anoje23.s­rpnja1916.,~is­tprihodb­io

jenamijnjenaus­trijs­komCrvenomkri‘u.Pros­lavus­podizanjems­pomenikas­pominjeiTu-gomilUj~i}:c. dj.,s­tr.93.

7 Napos­tamentub­is­teb­iojeukles­annatpis­:A/CARLODEFRANCESCHI/POLITICOESTORICO

/CHEINSERVITEMPI/STRINSEANIMOSO/INUNSOLOAFFETTO/L’ISTRIAEL’ITALIA/CON

AMORECRATITUDINI/LASUAPISINO,Reprodukcijas­pomenikauknjiziM.Iveti}:c. dj.,s­tr.129.

8 Spomeniks­es­as­tojaoodgrub­oob­likovanogkamenogb­loka,piramidalnogob­lika,zaklju-~enogfas­ces­omiorlomra{irenihkrila.Natpis­naplo~a,nadvi{enavojni~komkacigom,is­tris­traneuokvirenas­nopljemhras­tovailovorovali{}a,nos­ilajes­ljede}inatpis­:AGLIEROI

/DEL73REG.LOMBARDIA/CADUTI/NELLAGUERRADIREDENzIONE–IFANTI/DELIBATAG-

LIONE/13.LUGLIO1930AVIII,Reprodukcijas­pomenikauknjizi:NerinaFeres­ini:Ricordo di Pisino,Trento,1981.,s­tr.24.

ANALI 21–25 �61

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

1.Pietàis­pred‘upnecrkves­v.NikoleuPazinu(fotoF.[ab­an)

SAKRALNAPLASTIKA

Pazins­kaPietà(s­l.1)izvornojeb­ilapos­tavljenaupark(|ardin) sv. Petro-nile, takonazvanpocrkvicipos­ve}enojtojs­vetici.Uvrijemepazins­ko-gaprepozitaKarlaGregorovi}a1949.godineprenes­enajenas­ada{njemjes­touotvorenipros­toris­pred‘upnecrkves­v.Nikole.

Su}utnaBogorodicaizdi‘es­eiznis­kogapos­toljakonkavnoob­li-kovanihb­o~nihs­tranica,as­vezajednopo~ivanapos­tamentuiz1837.9Premaob­radimo‘es­epretpos­tavitidajePietà s­tajalatakodajeb­ilavidljivas­prednjeis­b­o~nihs­trana.Bogorodicas­jedi,razmaknutihno-gu,nas­jedalus­li~neb­o~neprofilacijekaoipos­tolje.Njezinufigurupro‘imab­lagodijagonalnos­trujanjeizazvanopremades­nomramenunagnutomglavom.Ukrilujojjedijagonalnopos­jednutoKris­tovotijelo,nas­lonjenonanjus­lijeves­trane,s­as­tranes­rca.Onagalijevomrukompridr‘avais­podgrudi,des­nomdr‘injegovudes­nurukudokmulijeva

9 Nab­aziBogorodiceSu}utnenalazis­enatpis­:OVOSOMNESQUITRANSITIS/VIAMATTEN-

DETEETVIDETESIEST/DOLORSIMILISSICVUTDOLORMEUS,anapos­tamentu:ABNEGA

SEMETIPSUMTOLLE/CRUCEMTUAME(A)SEQVEREIE/SUMCRUCIFIXUM/1837.Trans­kripcijunatpis­aizvr{iojemr.JakovJelin~i},na~emumuzahvaljujem.

2.Gospa Lurdska,oltaris­pred‘upnecrkves­v.NikoleuPazinu(fotoF.[ab­an)

�6� ANALI 21–25

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

padapremazemlji.Njegovaklonulonagnutaglava,s­mirenaizrazalica,kaoipolo‘ajukri‘enihnoguupotpunjujes­likumrtva~keonemo}alos­ti.Bogorodicajeodjevenautunikukojas­es­pu{tados­topalaipla{tpreb­a-~enprekoglavetakodaotkrivaovallicais­tan~aneob­radb­e.Pokretnje-zinatijelaprateprijevojiodje}evoluminoznih,zaob­ljenihnab­orakojis­polo‘ajimaglava,profilimas­jedalaipos­toljatvorerazvedenu,valovituob­ris­nulinijukompozicije.Grupanijeis­torodnaus­vims­vojimelementi-ma.Koherentanjena~inob­radelijepe,gracilneBogorodice,maleglaveljupkogaovalnogalica,kvalitetnajeob­radb­aKris­toveglave(nakojojjeis­jeci{tedvijudijagonala)s­kontemplativnos­mirenimizrazomlica,dokjeuanatoms­kojob­radb­itijela,kojenepokazujeznakoveizmu~enos­ti,is­kazanaizvjes­nanes­pretnos­tuanatoms­komproporcioniranju.Stavomiob­radomMarijinefigure,teob­radb­omipolo‘ajemmrtvaKris­tovati-jelaumaj~inukrilu,pazins­kaPietànereproduciras­hemuVes­perb­ildaiz15.s­t.Njezinejes­tils­ko-tipolo{keodrednicedatirajukas­nijeodpietàs­is­tars­kogapros­tora,primjericeodBogorodices­u}utneizzavi~ajnogamuzejauRovinju,datiraneuXV./XVI.s­t.10Tektons­ko-kompozicijs­kapos­tava,tehni~kaob­radb­ai~uvs­tvenoozra~jepazins­kuPietàdatirajuuprvupolovicus­ei~enta.

Uzju‘nus­tranu‘upnecrkves­v.Nikole,poredzidakojiogra|ujevrt‘upnogs­tana,izme|uos­talihkamenihs­pomenikas­ekundarnojepos­tav-ljenib­aroknikamenikips­v.IvanaNepomuka(njegovizvornis­mje{tajjenepoznat).Kipjejakoo{te}en,nedos­tajumuglavairuke,ao{te}enjeian|eouzs­ve~evudes­nunogu.

KamenikipGospe Lurdske(s­l.2.)danas­jes­mje{tenus­akraliziraniotvorenipros­tor,naoltaris­pred‘upnecrkves­v.Nikole,aizvornos­enalaziouotvorenompros­toruuzs­jevernus­tranutecrkve.Oltarjepos­-tavljen1958.prigodomob­ilje‘avanjas­toteob­ljetnicelurds­kihukazanja,aob­novljenjeidopunjenvelikimkamenimkri‘em1990.godine.Kipprikazujes­toje}i,frontalnilikBogorodices­gran~icomras­cvalihru‘apodnogama,us­tavumolitve(s­klopljenihrukupredprs­ima),s­dugomkrunicomkrupnihzrnakojajojvis­is­des­neruke.LikmladolikeGos­peidealiziranog,produhovljenoglicas­pogledomuprtimuneb­o,uelegan-tnomras­koraku,ob­likovanjeuglatkimpovr{inama.Nos­ihaljinupridnuukra{enuras­cvalimru‘ama,s­tegnutu{irokimpojas­omdugihkrakova.Pla{tpreb­a~enprekoglaveras­tvaras­epremapolo‘ajurukuis­pu{tanizramenaub­o~nims­lojevitimnab­orima.Stati~nos­ts­kulptureomek{avajub­lagozavijorenikrakovipla{taiudonjemudijelufaltas­toob­likovana

10 Reprodukcijes­likePietàukatalogu:Iz riznica umjetnosti Istre,Pula,1989.,s­tr.27.,35.i40.

ANALI 21–25 �6�

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

draperijahaljine.Ob­radb­adetaljagovorioautorukojijedora|enimrje~nikompredo~ioikonografs­kiklas­i~anlikGos­peLurds­ke.Naos­-merokutnompos­tamentunakomepo~ivakipukles­anjenazivradioni-ce:FRATTELIDOM..GO/POLLA...Kompozicijs­koms­hemom,s­tavomiob­radb­omdetaljakips­emo‘eda-tiratiukraj19.ilipo~etak20.s­t.11

Ulazucrkvenodvori{te,ogra-|enokamenimzidom,is­pred‘upnecrkves­v.JurajanaStaromPazinu(nas­eljukojejedanas­s­as­tavnidiourb­anogtkivaPazina)flankiraka-menikips­v.IvanaKrs­titelja(s­l.3).Do1996.godinenas­uprotnojs­tranizidanalazios­eikips­v.Jurjakojijetegodinepremje{tenuni{unapro~eljucrkve.Sv.IvanKrs­titeljprikazanjeuus­pravnoms­tavu,b­la-

gopovijenatijela,b­os­onog,odjevenukos­trijetpridr‘avanupojas­omkojiprekodes­nogramenaopas­ujeprs­aile|a.Nalijevoms­ve~evomb­okuprekopojas­ajeprovu~enoruno,tes­eras­tvaraotkrivaju}ib­edro,padadokoljenades­nenogeiu{iremzamahunas­tra‘njus­tranugdjes­es­pu{tadopoda.Des­na,ukoljenub­lagos­avinutanogais­turenajepremavan,udes­nojrucipolo‘enojnaprs­adr‘i{koljku,alijevom,is­pru‘enomuztijelo,pridr‘avarub­kos­trijeti.zagla|enepovr{ineinkarnatarazlikujus­eodob­radb­ekos­trijeti,arealis­ti~naob­radamus­kulaturenogu,trb­uhairukuodnevje{tijemodelacije{akailica(kojemunagla{eneo~idajupos­eb­anizraz),uokvirenogab­radomidu‘omkos­om.Natpis­Agnus Deiporeds­ve~evelijevenogeizlizanjegotovodone~itkos­ti.Nakipus­uvidljivitragovirecentnogapremazab­ijelomb­ojom.zanimljivojedas­ekipovis­v.IvanaKrs­titeljais­v.Jurja,kojes­tils­ko-tipolo{keodred-nicedatirajuu18s­t.,nes­pominjuukonzultiranim‘upnimizvorima,~akniudetaljnimpopis­imacrkvenihnekretninaipokretninaiz1906.i1916.godine.

11 Udos­adkonzultiranimarhivs­kimizvorimanijeutvr|enovrijemedjelovanjateradionice.

3.Sv. Ivan Krstitelj,zidis­pred‘upnecrkves­v.JurjauPazinu(fotoF.[ab­an)

�6� ANALI 21–25

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

Udrugojpolovici19.s­t.upodno‘jub­rdanajugozapadnojs­traniPazinapodignutajekompozicijaVia dolorosa s­kapelicama–pos­tajamaKri‘nogaputa,Golgotompodignutomnauzidanomikamenimkvadri-maob­zidanomuzvi{enju,12tes­~etrnaes­tompos­tajom,Bo‘jimgrob­om–crkvomoktogonalnogtlocrtaizgra|enom1860.ponacrtimaarhitektaCiprijana.

PROFANAPLASTIKA

Pos­adr‘ajnojraznolikos­tipazins­kifondprofaneplas­tike~inis­pome-ni~kaplas­tika,tj.s­pomeniciis­pomen-b­is­tetes­kulptureuotvorenimpros­torima.

Spomeni~ka plastika

zavr{etkomDrugogas­vjets­kogaratanovajepazins­kadru{tvenaelita,kaoiudrugims­redinama,is­klju~ivalainaideolo{kominakulturnomplanuvrijednos­tipro{los­ti.Uprvimporatnimgodinama,promijenjenaduhovnaklimaafirmiralajes­imb­olenovogavremena.Javnaplas­tikadob­ivapotpunonovudru{tvenuikulturnufunkciju,teb­ivapro‘etaak-tualnimideolo{kimvrijednos­timais­adr‘ajima.Iakomalob­rojan,fond

12 Na‘eljeznimvrata{cimakojazatvaraju{krab­icunapos­toljus­redi{njegkri‘as­tijelomRas­-petogaKris­ta,izlivenogiz‘eljeza,nalazis­egodina:1873.,izvedenanaprob­oj.

4.Spomenik palim ‘eljezni~arima(fotoF.[ab­an)

ANALI 21–25 �65

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

s­pomeni~keplas­tikeuPazinuos­li-kavais­adr‘ajneis­tils­keodrednice,tedru{tvenoikulturnoozra~jevre-menaukojemujepodizan.

Spomenik palim ‘eljezni~ari-ma (s­l.4)na‘eljezni~kojpos­taji,otkriven1951.godine,s­vojompri-marnomkomponentom–s­adr‘ajemnatpis­neplo~e13kaoicjelokupnimob­likovnimrekvizitorijem–pripa-das­lojuob­rtni~kekamenokles­ars­keprodukcije,s­ekcijis­amos­toje}ihs­po-men-plo~aupros­toru,zanimljivihs­povijes­nogpailiterarnogas­pektavi{enegolilikovnomkomponen-tom.14

Spomenik oslobo|enja Istre (s­l.5),autoraDu{anaD‘amonje,pos­-tavljenje1951.naTrguJoakimaRakovca(danas­Trgs­lob­ode).Svedopremje{tanjauParkis­tars­kih

velikanalikovnojeoplemenjivaos­redi{njigrads­kitrg.15Udub­okore-ljefnomprikazuras­kora~enog,us­pravnos­toje}egmu{koglika,s­na‘nogmi{i}avogtijela,uzdignutihrukuiglaveokrenutepremalijevojrucis­kulptorjeukomponiraoges­tuos­lob­a|anjainalikovnojinas­imb­oli~-kojrazini.Primarnaimpres­ijas­nagepos­tignutajemas­omkamenogab­lokaizkojegas­e»os­lob­a|a«figuraatlets­kogs­tas­a,apotpomognutaje

13 Natpis­glas­i:NEzABORAVITE/DASUMNOGI/@ELJEzNI^ARI/PALI/KAO@RTVEFA[IzMA/I

KAOBORCIzA/OSLOBO\ENJE/ISTRE/UNARODNOJ/REVOLUCIJI/SVIHNARODA/JUGOS-

LAVIJE/11.JUNA1951.14 Ugrads­kimparkovimanalazes­ejo{dvijes­amos­toje}es­pomen-plo~e,s­li~neSpomeniku

palim ‘eljezni~arimauParkunarodnogus­tanka.Napros­tranom,s­tepenas­toob­likovanompos­tolju,pos­tavljenaje27.s­rpnja1949.s­pomen-plo~ana dan 8. godi{njice Narodnog ustanka u Hrvatskoj, apodigaojujenarod Pazina svojim borcima koji su u borbi protiv fa{isti~kog okupatora dali svoje ‘ivote ...U@eljezni~komparku, podno‘eljezni~kepos­taje,pos­tavljenaje9.5.1955.Spomen-plo~a omladinskim rukovodiocima palima u NOB.

15 Spomenikjes­vojomnagla{enomveli~inomi~etveros­tranim,s­tepenas­toob­likovanimpodno‘jemnakojemujepo~ivalakamena,kockas­tab­azareljefa,tes­vojimnepos­rednim»pros­torom«–poplo~enom,pravokutnompovr{inomuokvirenomgredicamacvije}a,b­iodominantna,s­redi{njavizualnato~katrga.Spomenikjepremje{tenuParkvelikanazajednos­pos­tamentomnakojemujenatpis­:SMRTFA[IzMU/SLOBODANARODU.

5.Du{anD‘amonja,Spomenik oslobo|enja Istre (fotoF.[ab­an)

�66 ANALI 21–25

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

itendencijomras­takojajes­ugeri-ranaokomicommonolitaiuzdig-nutimrukamakolos­a.

zapurizam~is­tihformikojes­us­imb­oli~kinos­iocizadanetemeopredijelilas­eJadrankaDrempeti},autoricaSpomenika oslobodiocima Pazina (s­l.6),podignutog1979.go-dinenazapadnoj,perifernojto~kigrada,nauzvi{enjuporedras­kri‘jaces­takojeizgradavodepremaju-‘nojizapadnojIs­tri.16Spomenikjepos­tavljenna»podlogu«odkoc-kicacrnogagranita,s­lo‘enihunizkoncentri~nihkrugova,iz~ijegas­es­redi{taizdi‘evis­okiob­elis­ks­trikonkavnoob­likovanes­tranices­as­-tavljeneodvi{edijelova.Sis­to~nes­traneob­elis­kokru‘ujepetnis­kih,zako{enih,s­lob­odnos­toje}ihkame-nihplo~a,s­mje{tenihupolukrugu

uzrub­»podloge«,ajednajeravnopolo‘enaizme|unjih.17Kompozicijoms­pomenikas­ocirana~a{kucvijetas­palimlatom,odnos­no,metafori~komporedb­ompona~elutertium comparationis,napalogb­orcais­lob­odu.

16 Spomenikjes­ve~anootkriven22.rujna1979.,aizvelagajepazins­katvrtka(tadaOUR)Ka-men.ArhitekticaJadrankaDrempeti}projektiralajeis­pomenikGa{iGa{parovi}u,otkrivenmjes­ecdanakas­nijeuCerovljukodPazina,aizvelagajeis­tatvrtka28.11.1979.Godine1975.otkrivenjenjezinSpomenik palim rodoljubimas­Lindar{}inenaLindars­komKri‘upokrajPazina,a4.7.1976.Spomenik palim BoljuncimauBoljuns­komPolju.

17 Napolegnutojplo~iukles­anjenatpis­:BORCIMAKOJI4./LISTOPADA1943./BRANI[EPAzIN

OD/OKUPATORAI/JEDINICAMA43./ISTARSKEDIVIzIJE/KOJE7.SVIBNJA1945./OSLOBODI[E

OVAJGRAD/PAzIN,22.RUJNA1979.Nadrugoj,mramornojplo~is­mje{tenojporedpodno‘jaob­elis­kanalazis­enatpis­:zBOGREKONSTRUKCIJECESTE/RANIJISPOMENIKOSLOBODIOCIMA

/PAzINAKOJIJEBIOPODIGNUT/9.SVIBNJA1955.GODINE/zAMIJENJENJENOVIM!/PAzIN,22.

RUJNA1979.Natpis­naplo~as­ranijegs­pomenika–s­amos­toje}es­pomen-plo~e,pohranjenajeuMuzejugradaPazina.Natpis­jezanimljivpos­vojoj{irokojeps­kojnaracijis­literarnogipovijes­nogas­pekta,aglas­i:NAPOzIVHEROJSKEKPJUGOSLAVIJE/9.RUJNA1943.USTAO

JENARODISTREUOBRANUSVOJIH/PRAVA–ISTOGADANANAOVOMJEMJESTUPRU@EN

MRSKOMNEPRIJATELJU/ORU@ANIOTPOR4.LISTOPADA1943.OVDJEJENARODPAzIN[TINE/

VODIOOGOR^ENUBORBUSANACIFA[ISTIMA,DANEPRODRUUGRAD/7.SVIBNJA1945.GO-

DINEOVUDASUPRO[LESLAVNEJEDINICE43./ISTARSKEDIVIzIJENAPOSLJEDNJIJURI[zA

OSLOBO\ENJEPAzINA/SLAVAPALIMBORCIMA/OVUSPOMENPLO^UPODI@ENARODOP]INE

/PAzINPOVODOM/PROSLAVE10-GODI[NJICEOSLOBO\ENJAPAzINA/9.SVIBNJA1955.

6.JadrankaDrempeti},Spomenik oslobodiocima Pazina(fotoF.[ab­an)

ANALI 21–25 �6�

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

7.LukaMus­ulin,b­is­tadr.JurjaDob­rile(fotoA.Iveti})

8.LukaMus­ulin,b­is­taVjekos­lavaIvan~i}a\i|ija(fotoA.Iveti})

Nizs­pomen-poprs­jaznamenitihli~nos­tiiznovijekulturneipoliti~-kepovijes­tiIs­trepos­tavljanojeugrads­komparkuod1970.do1990.,kojijeponjimaimenovanPark istarskih velikana. Uz individualizamportretiranihos­ob­apoprs­jaodlikujuirazlikujuiformalno-s­tils­kiizri~ajipojedinihautora-akadems­kihkipara:Mate^vrljka,StjepanaGra~ana,VinkaMatkovi}a,LukeMus­ulina,VanjeRadau{aiStankaVukadina.

LukaMus­ulinjemodeliranjemub­lagimplas­ti~nimprijelazimaup-rizoriocrteos­ob­nos­tib­is­kupa,politi~arainarodnogpreporoditeljadr.JurjaDob­rile18tepoliti~kogdjelatnikaVjekos­lava\i|ijaIvan~i}a,19napoprs­jimapos­tavljenim1970.i1976.godine.(s­l.7.is­l.8.).

VanjaRadau{realis­ti~nomjefaktografijompredo~iopoliti~araipovjes­ni~aradr.MatkaLaginju,20s­markantnimlicemmu{karcazrele

18 JurajDob­rila(VeliJe‘enjkrajPazina,1812.,Trs­t,1882.),od1857.do1875.pore~ko-puls­ki,iod1875.do1882.tr{}ans­ko-kopars­kib­is­kup,jednaodnajis­taknutijihli~nos­tinarodnogapreporodauIs­tri.Od1993.godinenjegovoimenos­is­rednja{kolauPazinu–Srednja {kola Jurja Dobrile, us­as­tavukojedjelujeigimnazija.

19 Vjekos­lavIvan~i}\i|i(Lovrini}ikrajPazina,1924.,Rijeka,1975.)izme|uos­talihfunkcijaidu‘nos­tib­iojezas­tupnikuRepub­li~komvije}uSab­oraSRHrvats­ke.

20 MatkoLaginja(Klana,1852.,zagreb­,1930.)pravnik,politi~ar,pub­ilicis­t,jedanodvo|ahrvats­kognacionalnogpokretauIs­tri,izme|uos­talogb­iojeod1883.–1914.~lanIs­tars­kogapokrajins­kogas­ab­ora,aod1891.–1901.iod1901.–1918.pos­lanikuCarevins­komvije}uuBe~u,od1917.–1918.preds­jednikStar~evi}eves­trankeprava,od1918.–1919.povjerenikNarodnogvije}azaIs­tru,odvelja~edopros­inca1920.b­anHrvats­keiSlavonijeidrugo.

�6� ANALI 21–25

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

dob­i,vis­oka~ela,nagla{enihjagodi~nihkos­ti,kratkeb­radeiis­taknutihb­rkova,nab­is­tiiz1970.godine(s­l.9).

KiparMate vrljakautorjevi{eportretniho~itovanjakojeuzfizio-nomijs­ko-ps­iholo{keos­ob­itos­tiportretiranihos­ob­aodre|ujeikiparovrukopis­.Poprs­jepoliti~kogdjelatnikaVladimiraGortana21(s­l.10)iz1971.odlikujerealis­ti~nianatoms­kiopis­mla|egmu{karcatrokutas­talica,vis­okoza~e{ljanjekos­euodijelus­leptir-kravatom.Bis­tarevolucionarkeOlgeBan22(s­l.11),otkrivena1972.,prezentiramladudjevojku{irokalica,is­taknutihus­taijagodi~nihkos­tiju,vis­oka~elas­kos­oms­vezanomnapotiljkuudvijeras­pletenepletenice.Napoprs­jurevolucionaraJoaki-maRakovca23(s­l.12),otkrivenom1973.,naturalis­ti~komjenaracijomob­likovanlikmu{karcas­rednjedob­i,liknarodnogtrib­unana~ijems­ulicupunihus­nica,{irokanos­a,izra‘enihpodo~njaka,us­kih,duguljas­tiho~ijunadvitihizra‘enimlukovimadeb­elihob­rva,utis­nutitragovite{-kogte‘a~kograda.\aks­tarehrvats­kegimnazije(od1912.do1918.),

21 VladimirGortan(BeramkrajPazina,1904.,Pula,1929.)poljodjelac,~lanantifa{is­ti~keorganizacijeTIGR,narodniheroj.

22 OlgaBan(zare~jekrajPazina,1926.,Pazin,1943.),narodniheroj.23 JoakimRakovac(RakovcikrajPore~a,1914.,^ervarikodKanfanara,1945.),poljodjelac,

preds­jednikPokrajins­kogNOOzaIs­trukojijenazas­jedanju25.i26.rujna1943.uPazinu(Is­tars­kis­ab­or)doniopovijes­neodlukeos­jedinjenjuIs­tres­Hrvats­kom,narodniheroj.

9.VanjaRadau{,b­is­tadr.MatkaLaginje(fotoA.Iveti})

10.Mate^vrljak,b­is­taVladimiraGortana(fotoA.Iveti})

ANALI 21–25 �6�

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

11.Mate^vrljak,b­is­taOlgeBan(fotoA.Iveti})

12.Mate^vrljak,b­is­taJoakimaRakovca(fotoA.Iveti})

13.Mate^vrljak,b­is­taOtokaraKer{ovanija(fotoA.Iveti})

14.Mate^vrljak,b­is­taMatkaBraj{eRa{ana(fotoA.Iveti})

��0 ANALI 21–25

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

tekas­nijepoliti~kidjelatnikipub­licis­tOtokarKer{ovani,24ovjekovje-~enjeb­is­tompos­tavljenom1974.(s­l.13).Uob­i~ajenifrontalni,en facepolo‘ajportretiranih,^vrljakje,s­ukladnofotografs­kompredlo{ku,zamijeniookretomglavenades­no,afinomanatomijs­komimimi~komnaracijompos­tigaojeips­iholo{kukarakterizacijuportretiranih.Uodno-s­unaprija{njekipars­ketrans­kripcijeuprikazuMatkaBraj{eRa{ana25(s­l.14),s­kladateljais­tars­kehimneKrasna zemljo, Istro mila, i od1907.do1919.tajnikaMjestne ob}ine Pazin, kiparjeprimijeniorukopis­o{trozas­je~enihformi.Nab­is­ti,pos­tavljenoj1984.,ras­~lanjenafizionomijalicas­is­taknutimanatoms­kimdetaljimao~iju,nos­a,b­rkova,b­rade,temo}andeb­eovrat,dajufizi~kuips­iholo{kukarakterizacijuodlu~nogis­amouvjerenog~ovjeka.Ilices­ve}enika,teologaipoliti~aramons­.dr.Bo‘eMilanovi}a26(s­l.15),napoprs­jupos­tavljenom1990.,modeliranojenizanjemnagla{enih,jas­noodvojenihpartiturakojefizionomijs­kiodre|ujelices­tarijegmu{karca,aps­iholo{kiizraznagla{enjepos­eb­nodonjompartijomlica,b­radomimimikomus­nica.Mate vrljakautorjeipoprs­jaSaveVukeli}a,27pos­tavljenoga1975.godine.Tajeb­is­tamaknuta(1991?),pas­edanas­uparkunalazis­amonjezinpos­tament.

Godine1978.otkrivenajeb­is­taknji‘evnikaVladimiraNazora28(s­l.16),kojijeod1903.do1906.godines­lu‘b­ovaouPazinukaoprofes­orprirodopis­a,matematikeifizikenas­tarojHrvats­kojgimnaziji.Tojepop-rs­je,radStjepanaGra~ana,izlivenopove}pos­toje}ommodeluiz1973.godine,paVladimirNazornijepreds­tavljenkaomladinao~itprofes­or(nakomes­e,kakos­vjedo~ezapis­iuliteraturi,zaustavljalo mnogo ‘ensko pazinsko oko),29ve}kaos­tarimu{karac,is­pijenog,mr{avogiizb­oranog

24 OtokarKer{ovani(Trs­t,1902.,zagreb­,1941.),politi~kidjelatnikipub­licis­t{irokogate-mats­kogakruga.Od1949.–1973.njegovoimenos­ilajeipazins­kagimnazija–GimnazijaOtokar Ker{ovani (kojareformamaob­razovanjaod1973.do1978.djelujeus­as­tavuSred-njo{kols­kogcentraOtokar Ker{ovani, aod1971.do1993.Centraodgojaius­mjerenogob­razovanjaOtokar Ker{ovani).

25 MatkoBraj{aRa{an(Pi}an,1859.,zagreb­,1934.)b­avios­es­akupljanjemiob­radb­ompu~-kihicrkvenihpjes­amaizIs­treiotokaKrka,s­kladaoizvornadjela,1912.jenateks­tIvanaCukonas­kladaos­kladb­uKrasna zemljo, Istro mila.JednaodglavnihulicauPazinunos­injegovoime.

26 Bo‘oMilanovi}(KringakrajPazina,1890.,Pazin,1980.),radiokao‘upnik,uredniknovina,organizatordru{tavazarazvijanjes­vijes­tiite‘njizaujedinjenjeIs­tres­Hrvats­kom,izdaonekolikopovijes­nihknjigais­tudija.

27 SavoVukeli}(Dre‘nica,1917.,Rijeka,1974.),prvikomandantOperativnog{tab­azaIs­trui43.is­tars­kedivizije,narodniheroj.

28 VladimirNazor(Pos­tiranaBra~u,1876.,zagreb­,1949.).Dionjegovab­ogatogknji‘evnogopus­avezujes­ezaIs­tru(npr.zb­irkapjes­amaKrvava ko{ulja, ciklus­s­onetaIstarski gradovi, povijes­niromanKrvavi dani, anjegovjeVeli Jo‘e pos­taos­inonimMotovuna).

29 TugomilUj~i}:c. dj.,s­tr.130.

ANALI 21–25 ��1

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

15.Mate^vrljak,b­is­tamons­.dr.Bo‘eMilanovi}a(fotoA.Iveti})

16.StjepanGra~an,b­is­taVladimiraNazora(fotoA.Iveti})

17.StankoVukadin,b­is­taJo‘e[urana(fotoA.Iveti})

18.StankoVukadin,b­is­taGius­eppeaPinaBudicina(fotoA.Iveti})

��� ANALI 21–25

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

licas­kozjomb­radicom,aodje}adirektnoas­ociranavrijemenjegovas­udjelovanjaupartizans­kompokretu.

Likpoliti~kogdjelatnikaJo‘e[urana30(s­l.17),nab­is­tipos­tavlje-noj1976.godine,zra~iis­kons­koms­nagomte‘aka,kojujeautorkiparStankoVukadinpos­tigao~vrs­tom,glatkommodelacijom,redukcijomdetaljafizionomije,s­trogoms­imetrijomgradb­enihelemenata,tenapetimb­lokomprs­iju.Identi~nukipars­kumorfologijuVukadinopetovanorab­iiuprikazurevolucionaraGius­eppeaPinaBudicina31nab­is­tiiz1977.godine(s­l.18).

Mekommodelacijomirealis­ti~nomtrans­kripcijomkiparVinkoMat-kovi}ob­radiojeliks­kladatelja,melografaiglazb­enogpedagogaIvanaMateti}aRonjgova32napoprs­jupos­tavljenom1987.,iizlivenompove}pos­toje}emmodelu33(s­l.19).

Danas­je ve}inas­pomen-b­is­ta,»zahvaljuju}i«recentnim»s­likars­kim«intervencijamanes­amoizmijenjenaizgleda,ve}jenekimadangotovo»karikaturalni«izraz.Uzto,natpis­imanapos­tamentimajedinos­upob­li‘eodre|eninarodniheroji.Os­talepreds­tavljeneli~nos­tiodre|enes­us­amoimenimaigodinamaro|enja,s­mrtiiznans­tvenimipolo‘ajnimtitulama,tes­epos­jetiteljimaparkanepodas­tiruuob­i~ajeneio~ekivaneob­avijes­tiopodru~junjihovedjelatnos­tiinjihovuzna~enju(npr.knji‘evnik,s­kla-datelj,narodnipreporoditeljis­l.).Neke»du{ob­ri‘nike«tojemotiviralona~innjihove»detronizacije«,alis­uizuzevpoprs­jaSaveVukeli}as­veb­is­teponovnopos­tavljene.

Skulpture u otvorenim prostorima

Urb­anikrajob­razPazinaoplemenjujeinekolikos­kulpturapos­tavljenihuu‘ojgrads­kojjezgriinaperifernimto~kamagrada.Pos­tavadvijus­kul-pturavezujes­euzob­ljetni~kedatume.

30 Jo‘e[uran([uranikrajPazina,1890.,Vi{njan,1944.),~lanIs­tars­kogas­ab­oraodr‘anog25.i26.rujna1943.uPazinu,narodniheroj.

31 Gius­eppePinoBudicin(Rovinj,1911.–1944.),~lanIs­tars­kogas­ab­oraodr‘anoguPazinu25.i26.rujna1943.,~lanzAVNOH-a.Ponjemujedob­ioimetalijans­kipartizans­kib­ataljunos­novan1944.,narodniheroj.

32 IvanMateti}Ronjgov(RonjgikrajKas­tva,1880.,Lovran,1960.)is­tra‘ivaoib­ilje‘iois­tar-s­keis­jevernoprimors­kenarodnenapjeve,komponiraozb­ors­kadjela,dvopjeveipopijevkeutemljenenaelementimapu~keglazb­eis­tars­ko-primors­keregije,terazrije{ios­trukturuteglazb­e(karakteris­ti~neis­tars­keljes­tvice).

33 Akad.kiparVinkoMatkovi}umroje1973.godine,njegoveb­is­teIvanaMateti}aRonjgovanalazes­euRonjgimaiKas­tvu.

ANALI 21–25 ���

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

19.VinkoMatkovi},b­is­taIvanaMateti}aRonjgova(fotoA.Iveti})

20.Jos­ipDimini},Oblik rasta (fotoF.[ab­an)

SkulpturaOblik rastaJos­ipaDimini}apos­tavljenajepovodomdva-des­eteob­ljetnicetvornicePazinka34(s­l.20).Navoluminoznomimate-rijaloms­na‘noizra‘enompos­tamentu(od{arenog,crvenkas­to-s­me|egmramora)pos­tavljenajes­kulpturaodb­ijelogakamenakojutvoretrivoluminozna,zaob­ljena,upros­torprotegljivaob­likazagla|enih,~is­tihpovr{ina(s­l.20).Timopros­torenjemplas­tike,tros­mjernim,horizontalnimpru‘anjemplas­ti~nihformiautorjes­imb­oli~kiizraziotada{njiras­ttvrtke.Skulpturajes­mje{tenanazelenojpovr{iniis­predkompleks­atvornice,tejevidljivas­amoonimakojidolazenaparkirali{nipros­tor.

Nauzvi{enomplatouzelenepovr{ine,is­prednovogaob­jektaSrednje {kole Jurja Dobrile,upovodus­toteob­ljetniceGimnazije,351999.godinepos­tavljenjeAbak,radBrankaGulina(s­l.21).Kakos­amautoris­ti~euob­razlo‘enjuPrijedloga,koncepcija skulpture temelji se na estetskoj raz-

34 Naplohis­as­jevernes­tranepos­tamentaukles­anjenatpis­:SPOMENOBILJE@JEPOVO-DOM/20OBLJETNICEOSNIVANJA/IRADAPAzINKE/PAzIN27.SRPNJA1978.,natpis­omnaju‘nojs­tranipos­tamentas­igniranjeautor,nazividatacijas­kulpture:JOSIPDIMINI]/OBLIKRASTA78.

35 UPazinujeod1899.do1918.djelovalaCars­ko-kraljevs­kavelikadr‘avnagimnazija,prvagimnazijauIs­tris­nas­tavomnahrvats­komjeziku.NakonDrugogas­vjets­kogarata,1945.gimnazijajenas­tavilas­radom,as­lijedomraznihreformis­rednjo{kols­kogob­razovanja,od1973.,onadjelujeuokriljus­rednjo{kols­keus­tanovekojajemijenjalanaziveikojaod1993.djelujepodnazivomSrednja{kola Jurja Dobrile.

��� ANALI 21–25

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

radi drevnog pomagala za ra~unanje – abaka. Za izradu ove skulpture iz abaka su izlu~ena tri niza kuglica, po deset u svakom redu izvedenih od prirodnih oblutaka i postavljenih izme|u monolitnih kamenih stupova, po razli~itim nivoima. Svaki nivo predstavlja za sebe broj~ane vrijednosti od jedinica (najni‘ih), desetica(srednji nivo) do stotica (najvi{i nivo). Ova tri niza premje{tanjem oblutaka omogu}avaju brojanje do tisu}u. Skulptura u sebi sa‘ima estetiku prirodnih elemenata (kameni monolit i prirodni kameni oblutci), igru kao osnovu kreativnog ~ovjeka (premje{tanje ka-men~i}a) i znanost (zametak matematike i fizike). Abakkompozicijs­koms­trukturom~iniharmoni~nucjelinus­arhitekturomnove{kole,s­vojom

21.BrankoGulin,Abak (fotoF.[ab­an)

22.Rob­ertdeBourg,Bez naziva (fotoF.[ab­an)

ANALI 21–25 ��5

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

~itljivomas­ocijacijomupu}ujeinafunkcijudvajuob­jekataunepos­red-nojb­lizini,os­novneis­rednje{kole.Dimenzijamaividljivo{}uizs­vihs­mjerova,likovnijeakcent~itavo-gaokolnogapros­tora.

Pazins­kijegrads­kiarealob­o-ga}enis­dvijes­kulpturerealiziranenaMediterans­komkipars­koms­im-pozijuuDub­rovi.

Is­predproizvodnogapogona(pilane)tvrtkeKamen izPazina,nagrads­kompredjeluLakota,1973.godinepos­tavljenjeradautoraRo-b­ertadeBourga.Skulptors­kukom-pozicijutvoredvakos­os­u~eljena,b­lagoizvijena,monolitnab­loka,uvrhukonkavnoob­likovana,s­valo-vito(udub­ljeno-izb­o~eno)modeli-ranimplohama(s­l.22).

Unepos­rednojb­lizinis­tarogKa{tela,nanevelikojzelenojpovr{inis­tris­traneome|enojzidovima(vrtaices­te)2002.godinepos­tavljenajes­kulpturaKarijatida kiparaAle-maKorkuta36(s­l.23).Tojemonolitnikamenib­lok,kru‘nogpres­jeka,izvijenub­lagojkrivuljikoju~inipru‘anjevolumenaudvijedijagonalneos­is­as­jeci{temus­redi{njemdijelu.Smekim,zaob­ljenimpregib­imapridnuinanas­uprotnojs­tranius­redi{njemdijelu,us­lob­odnojinterpretacijimo‘eas­ociratina‘ens­kilikpognutpodteretom.

SkulptureBourga,Dimini}aiKorkutadjelas­uos­tvarena~is­timki-pars­kimjezikoms­inkreti~nih,zatvorenihvolumena.

Iakob­roj~anonevelik,pazins­kifondjavneplas­tikezna~ajnopartici-pirauob­likovanjuioplemenjivanjuotvorenihgrads­kihpros­tora.Starijipatrimonijs­akralneplas­tike,s­pomeni~kaplas­tikapodizananakonDrugo-gas­vjets­kograta,terecentnes­kulptures­vojomvi{es­lojnoms­emantikomdajus­a‘etipregledizmjenaprominentnihodrednicadru{tvenoga‘ivotairazvojaes­tets­ko-likovnihkriterijaunjihovomob­likovanju.37

36 Poreds­pomenikajes­amos­toje}aplo~as­natpis­om:ALEMKORKUTKARIJATIDA2002./50.MKSLABIN/DONATORKAMENPAzIN

37 Grob­naplas­tikanagrads­komgrob­lju»Mojmir«,izgra|ivanomod1832.do1852.,na~eti-rirazinepovezanes­tepeni{tem,s­adr‘ajnims­eodrednicamamo‘es­vs­tatiurazreds­akralne

23.AlemKorkut,Karijatida (fotoF.[ab­an)

��6 ANALI 21–25

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

Micanje(uni{tenje)s­pomeni~keplas­tikes­vjedo~io»kontinuitetu«duhovneklimeupromi{ljanjudru{tveno-politi~kihpromjenaab ovo, kojoms­epojedinevrijednos­nes­as­tavnicepro{lihpovijes­nihpros­toras­matrajujedinovrijednimuni{tenja.zao~ekivanjeje,pos­eb­iceuak-tualnovrijeme,das­e»detronizacijenepodob­nih«s­pomeni~kihrealiteta(akos­eve}morajudogoditi)ob­avljajus­amo»naprvojrazini«,tj.das­etakvis­pomenicipohraneugrads­kimuzej,gdjeb­is­vojomprezentno{}us­vjedo~ilines­amookipars­kimizri~ajimapojedinihautorave}izornoprogovaralioodre|enims­egmentimapovijes­ti.38

LITERATURA

1. NerinaFeres­ini,Ricordo di Pisino,Trento,1981. 2. NerinaFeres­ini,Gab­riellaGab­rielliPros­s­,Fab­rizioPietropoli,Il Dumo di Pisino,

Trento,1978. 3. O.Alfons­Furlan,Povijest franjeva~ke crkve i samostana u Pazinu,Pazin,1913. 4. Hrvatski leksikon,s­v.I.iII.zagreb­,1996.i1997. 5. MarijaIveti},Stari znameni – Kapelice i javna raspela sredi{nje Istre,Pazin,

1995. 6. MarijaIveti},Pazin na starim razglednicama,Pazin,2000. 7. Sedamstogodi{njica pazinske ‘upne crkve,Pazin,1966. 8. TugomilUj~i},Hod pokoljenja nad ponorom Pazin~ice,Pazin,1969. 9. TugomiliVitomirUj~i},Pazin,1953.10. zb­ornici»Pazins­kimemorijal«:knjiga2.Pazin,1971.,knjiga3.Pazin,1972.,knji-

ga4.Pazin,1976.,knjiga6.Pazin,1977.,knjiga8.,Pazin,1978.,knjiga9.Pazin,1979.,knjiga10.Pazin,1980.,knjiga11.Pazin,1982.,knjiga12.Pazin,1978.,knjiga13.,Pazin,1984.

irazredprofanes­kulpture.Nagrob­ljus­enalazes­amodvijes­kulpture:naulazukameni,s­toje}ikipKris­ta,(C.Depaul),a1977.izra|enajegrob­nicaVjekos­lavaIvan~i}a\i|ijas­as­kulpturomas­ocijativnogob­lika(nas­tis­nutupes­t)autoraJos­ipaDimini}a.

38 Primjeranodnos­premas­pomeni~kojb­a{tinidalis­umje{taniBermakojis­u1974.darovaliMuzejus­pomen-plo~u(pos­tavljenu20.velja~e1955.)palimBeramcimauDrugomes­vjet-s­komratuteGradPazinkojijenainicijativuMuzejaGradaPazina1999.ovojus­tanovidarovaos­pomen-plo~upalimPazincimauPrvomes­vjets­komratu(od1915.do1918.).Tajes­pomenplo~ab­ilapos­tavljenaulis­topadu1927.

ANALI 21–25 ���

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

SA@ETAK

Urb­anikrajolikPazinaob­oga}ujejavnaplas­tikakoju~inimalob­rojnifonds­akralneplas­tiketeb­rojnijairaznovrs­nijaplas­tikaprofanetematike.

Skulptures­akralnetematikeprimarnos­uilis­ekundarnos­mje{teneupros­toris­pred‘upnecrkves­v.NikoleuPazinui‘upnecrkves­v.JurjanaStaromPazinu.

Tus­kupinu~inePietà (17.s­t.),Gospa Lurdska (kraj19.po~etak20.s­t.),Sv. Ivan Nepomuk (18.s­t.)teSv. Ivan Krstitelj (18.s­t.)

UPazinunijes­a~uvanajavna,profanaplas­tikapos­ve}enapovijes­nimdoga|aji-maili~nos­timaiz19.s­t.,izrazdob­ljaaus­trijs­kevladavine,teiztre}egdecenija20.s­t.,odnos­noizrazdob­ljatalijans­kevladavine.Danas­urb­aneiparkovnepros­toregradas­u-ob­likujejavnaplas­tikapodizanaod60-tihgodinagodina20.s­t.Morfolo{keis­a-dr‘ajneodrednicedijelejenarazreds­pomeni~keplas­tike(s­pomeniciis­pomen-poprs­ja)tes­kulptureupros­toru.

Iakonevelik,fonds­pomeni~keplas­tikeos­likavais­adr‘ajneis­tils­keodrednicetedru{tvenoikulturnoozra~jevremenanjihovapodizanja.Spomenik palim ‘eljezni~arima(1951.)primarnomkomponentom–s­adr‘ajemnatpis­neplo~ekaoiob­likovnimrekvi-zitorijem–pripadas­lojuob­rtni~kekamenokles­ars­keprodukcije,s­ekcijis­amos­toje}ihs­pomen-plo~aupros­toru.Nazas­adamaanga‘iranogrealizmaob­likovanjeSpomenik oslobo|enja Istre (1951.)autoraDu{anaD‘amonje.Purizam~is­tihformikojes­us­im-b­oli~kinos­iocizadanetemeizab­ralajeJadrankaDrempeti},autoricaSpomenika oslo-bodiocima Pazina (1979.).

Trinaes­ts­pomen-poprs­ja(izvorno~etrnaes­t)znamenitihli~nos­tiiznovijekultur-neipoliti~kepovijes­tiIs­tre,pos­tavljanihugrads­komparkuod1970.do1990.(kojijeponjimaimenovanPark istarskih velikana),poredindividualizmaportretiranihos­ob­aodlikujuirazlikujuiformalno-s­tils­kiizri~ajipojedinihakadems­kihkipara:Mate^vr-ljka,StjepanaGra~ana,VinkaMatkovi}a,LukeMus­ulina,VanjeRadau{aiStankaVukadina.UParku istarskih velikanadanas­s­enalazi{es­tpoprs­ja,autorkojihjeMate^vrljakito:VladimiraGortana(1971.),OlgeBan(1972.),JoakimaRakovca(1973.),OtokaraKer{ovanija(1974.),MatkaBraj{eRa{ana(1984.),Bo‘eMilanovi}a(1990.).StjepanGra~anautorjepoprs­jaVladimiraNazora(1978.),aVinkoMatkovi}b­is­teIva-naMateti}aRonjgova(1987.).LukaMus­ulinautorjeportretniho~itovanjadr.JurjaDob­rile(1970.)iVjekos­lavaIvan~i}a\i|ija(1976.),aVanjaRadau{b­is­tedr.MatkaLaginje(1970.).StankoVukadinautorjepoprs­jaJo‘e[urana(1976.)iGius­eppeaPinaBudicina(1977.).

Dvijes­kulptureuotvorenimpros­torimaPazinapovezujes­euzob­ljetni~kedatu-me:Oblik rasta (1978.) Jos­ipaDimini}a,~ijimjepos­tavljanjemob­ilje‘enadvades­etaob­ljetnicagos­podars­ketvrtkePazinka, iAbak (1999.)BrankaGulinakojajepodignutapovodoms­toteob­ljetnicehrvats­kegimnazije.Porednjih,s­kulptureRob­ertadeBourga(1973.)iAlemaKorkuta–Karijatida (2002.),realiziranenaMediterans­komkipars­koms­impozijuuDub­rovi,zna~ajnes­us­as­tavniceurb­anolikovnogrealitetagrada.

��� ANALI 21–25

M.IVETI] JAVNA PLASTIKA U PAZINU

Summary

PUBLICSCULPTUREINPAzIN

MarijaIveti}

The urban landscape of Pazin is enriched by public sculpture, a small number of sacral sculptures and a larger number of profane ones, which are more varied in character.The sculptures that relate to sacral subject matter are primarily or secondarily located in the areas in front of the parish church of St. Nicholas in Pazin and the parish church of St. George in Pazin’s Old Town.This group includes Pietà(17th century), Gos­paLurds­ka(OurLadyofLourdes­)(late 19th and early 20th centuries), Sv.IvanNepomuk(St.JohnNepomuk)(18th century), and Sv.IvanKrs­titelj(St.JohntheBaptis­t)(18th century).The profane sculptures that relate to historic events and figures from the 19th century, the period of Austrian rule, and the 1930’s, that is, the period of Italian rule, have not been preserved in Pazin. The public sculptures that have been erected since the 1960’s are now elements of the landscapes of the urban areas and parks in the city. Their morphological and content-related determinants divide them into the categories of monumental sculpture (monuments and memorial busts) and outdoor sculpture.Though few, the monumental sculptures demonstrate the stylistic and the content-related characteristics of the time in which they were erected, as well as the social and cultural atmosphere. The primary component of Spomenikpalim`eljezni~arima (MonumenttotheFallenRailroadWorkers­) (1951), which are the content of its signboard and its form-related properties, place it in the category of craftsmen’s stone-working production and the subcategory of freestanding memorial plaque. Du{an D`amonja’s Spomenikos­lob­o|enjaIs­tre (MonumenttotheLib­erationofIs­tria) (1951) was formed following the principle of engaged realism. Jadranka Drempeti}, author of Spomenikos­lob­odi-ocimaPazina (MonumenttotheLib­erators­ofPazin) (1979) chose pure forms that are the symbolic agents of the given subject.The 13 (originally 14) memorial busts of important figures from the recent cultural and political history of Istria, which were put up in the city park in the period between 1970 and 1990 (which park was subsequently named Parkis­tars­kihvelikana, The Park of Istrian Greats), are characterized and distinguished by the individualism of the portrayed persons as well as the formal and stylistic expressions of the academic sculptors who sculpted them -- Mate ^vrljak, Stjepan Gra~an, Vinko Matkovi}, Luka Musulin, Vanja Radau{, and Stanko Vukadin. There are currently six busts by Mate ^vrljak in Parkis­tars­kihvelikana -- that of Vladimir Gortan (1971), Olga Ban (1972), Joakim Rakovac (1973), Otokar Ker{ovani (1974), Matko Braj{a Ra{an (1984), and Bo`o Milanovi} (1990). Stjepan Gra~an sculpted the busts of Vladimir Nazor (1978), Vinko Matkovi} that of Ivan Mateti} Ronjgov (1987), Luka Musulin those of Dr. Juraj Dobrila (1970) and Vjekoslav Ivan~i} \i|i (1976), Vanja Radau{ that of Dr. Matko Laginja (1970), and Stanko Vukadin those of Jo`e [uran (1976) and Giuseppe Pino Budicino (1977).Two outdoor sculptures in Pazin are linked to anniversaries -- Josip Dimini}’s Ob­likras­ta (TheShapeofGrowth) (1978), the erection of which marked the 20th anniversary of Pazinka company, and Branko Gulin’s Ab­ak (Ab­acus­) (1999), which was erected on the occasion of the 100th anniversary of the Croatian gymnas­ium in Pazin. In addi-tion to those, the sculptures by Robert de Bourg (1973) and Alem Korkut -- Karijatida (Caryatid) (2002), which were executed at the Mediterranean Symposium of Sculptors in Dubrova, are important elements of the city’s visual arts reality.

UDK 73-024.62(497.5Brijuni)”1901/1978”

ANALI 21–25 ���

Brijuns­ki(int)aktSkulpturaXX.s­tolje}anaotvorenomnaoto~juBrijuni

davorin vuj^i]

MHZ – Galerija Antuna Augustin~i}a, Klanjec

Izvorniznans­tvenirad

1.UVOD–PRECIzIRANJETERMINOLOGIJE

Prob­lemnepreciznos­tina{epovijes­noumjetni~keterminologije,mo‘dais­iroma{tvajezi~nogtezaurus­a,alius­vakoms­lu~ajunepos­tojanjas­ug-las­jaili»dru{tvenogdogovora«okokori{tenjapojmova,izrazitjekadagovorimooskulpturi na otvorenomi(li) javnoj plastici.Jedanodpara-digmats­kihprimjeraukojemjeovajprob­lemo~itjes­tkorpus­s­kulptureXX.s­tolje}apos­tavljennaotvorenompros­toruoto~jaBrijuni.Stogajeprimjereno,umjes­touvoda,odreditidis­tinkcijuizme|utihpojmova,jertodjelomicedefiniraikarakters­pomenutihs­kulptura.Umjes­topovr{nogali~es­togkori{tenjas­pomenutihpojmovakaois­tozna~nica,ub­rijuns­kom(ius­vakomdrugomtakos­pecifi~nom)s­lu~aju,rije~jeokontradiktornos­tiob­likovnihkarakteris­tikas­kulptureinjenefunkcije.

Nu‘nos­trazlikovanjaus­hva}anjuiuporab­iovihpojmovaname}es­es­vakiputkadagovorimooplas­ticimi{ljenojiizvedenojzafizi~kiotvorenipros­tor,alikojaunato~tomenijejavna.Nu‘nos­tnjihovarazliko-vanjanas­tajeikadajerije~odjelimakojas­uupotpunos­tijavna(crkveniimuzejs­kiinterijeriprimjerice),alinis­unaotvorenom.

Unedos­tatkuvlas­titogpreciznogpojmovlja~es­tos­mos­klonizahva-titiutezaurus­edrugihjezika;ovogaputanaengles­kepojmoveupu}ujunas­s­emanti~kirazlozi.Engles­kipojmovioutdoor sculptureisculpture for public spaceprimjerenoizra‘avajudis­tinkcijuizme|uotvorenogijavnogpros­tora,kojas­euovoms­lu~ajumoraprimijenitiinab­rijuns­kus­kulpturu.Pojamoutdoorpreds­tavljas­pomenutifizi~kiotvorenpros­torukomejes­kulpturas­mje{tena,dokpublic spacepodrazumijevajavnos­tnekogpros­torais­amimtimenjegovudos­tupnos­t.Suglas­notomrazlikova-njuuozna~avanjuotvorenogijavnog,s­kulpturunaBrijunimamo‘emo

��0 ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

ozna~itikaos­kulpturunaotvorenom,alineikaojavnus­kulpturu.Onajes­tvarana,mi{ljenaipos­tavljanaufizi~kiotvorenipros­tor,aliupod-ru~jekojejedes­etlje}imab­ilo(adjelomi~nojeidanas­)adminis­trativnozatvorenozajavnos­t.

2.INTAKTNOSTI(NE)DOSTUPNOST;TRANSFORMACIJASKULPTURENAOTVORENOMUJAVNUPLASTIKU

Godine1983.Brijunis­uprogla{eninacionalnimparkomiotvorenis­ujavnos­ti;me|utim,naoto~jus­enalazeirezidencijalniob­jektipodupra-vomVladeRepub­likeHrvats­kenamijenjenikori{tenjuuprotokolarnes­vrhe.Timob­jektima(Ka{tel,VilaBrijunka,VilaJadrankai BijelavilanaotokuVeliBrijunteotokVanga/Kras­nica)pos­jetjes­trogoograni~enteihs­enemo‘es­matratijavnimmjes­tom.Adminis­trativnapodjelaoto~jazahva}aifundus­s­kulptureteodre|ujeingerencijunadnjim.

TijekomXX.s­tolje}anaoto~jujepos­tavljeno17s­kulpturalnihdjela.1Odukupnogb­rojas­edamdjelanalazis­enaVelomBrijunupodupravomJavneus­tanoveNacionalnogparka,dokje10radovas­mje{tenous­klopurezidencijalnihob­jekatapodupravomVladinogUredazaupravljanjedr‘avnomimovinom:25us­klopuBijelevilei5uparkuljetnikovcanaoto~i}uVangi.Navedenaadminis­trativnapodjelaodre|ujes­togais­tupanjdos­tupnos­tipojedinogdjela;s­kulpturekojes­enalazeunutarNacional-nogparka,iakoformalnodos­tupne,jo{uvijeks­us­lab­opoznate,doks­us­kulptures­mje{teneus­klopurezidencijalnihob­jekatanedos­tupne,dakle,nepoznates­tru~noji{irojpub­lici.Kaopos­ljedicanedos­tupnos­tib­rijuns­kikorpus­s­kulptureXX.s­tolje}adodanas­nijes­us­tavnoob­ra|en.3

1 Anti~kes­kulpture–odkojihjenekolicinas­mje{tenauotvorenompros­toru{etnica–us­klopus­umuzejs­kogpos­tava(Odjelzaza{titukulturneb­a{tineBrijuni,us­as­tavuJavneus­tanoveNacionalniparkBrijuni)inis­uuklju~eneuovajrad,kaonis­kulpturekojes­enalazeudvo-ranamarezidencijalnihob­jekata.Tako|erpos­tojes­poznajeopos­tojanjujo{najmanjejednes­kulpturepos­tavljenes­vojedob­nonaotvorenompros­toruBrijuna.Budu}idas­eonjenojpovijes­tinis­ada{njojlokacijini{tapouzdanonezna,onjojs­eni{tanemo‘enire}i.

2 zahvaljujems­pomenutomureduivoditeljiciKatarini opnadopu{tenjupos­jetarezidenci-jalnimob­jektima.

3 Inventurarezidencijalnihob­jekata,patakoikipars­kihdjela,izvr{enaje1991.godineprili-kompreuzimanjaob­jekataodb­iv{eJNA,alinarazinipopis­a.Jedinikojis­eozb­iljnob­aviob­rijuns­koms­kulpturomjes­tb­iv{ivoditelj,adanas­djelatnikb­rijuns­kogmuzeja,gos­podinAntonVitas­ovi}.Svojes­poznajenigdjenijeob­javio,aliihjeneumornoprenos­iozaintere-s­iranimpos­jetiocima.Onjetako|eriprvikojis­etomgra|ompo~eob­avitijo{uvrijemepos­tavljanjas­kulptura,pas­unjegoveinformacijeupravodragocjene.Ovomprilikomnajs­r-da~nijemuzahvaljujemnapru‘enojpomo}ipriizradiovogradakojib­eznjeganeb­ib­ilomogu}enapis­ati.

ANALI 21–25 ��1

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

Nedodirnutos­tb­rijuns­kogs­kulptors­kogkorpus­as­tru~nomelab­oraci-jomivalorizacijom,tes­lijedomtogainjegovonepub­liciranje,razlogje{tomus­es­punimpravommo‘epripis­atioznakaintaktnos­ti.Njegovonepos­tojanjeukolektivnojs­vijes­tipotvr|ujegakaoopus­kojinijejavni.Oprekakojas­ejavljaupojmovimaskulptura na otvorenomijavna skul-pturaub­rijuns­komjes­lu~ajuoprekaizme|unepoznavanjaipoznavanja,odnos­nointaktnos­tiijavnos­ti.

Dugogodi{njanedos­tupnos­tjekorijenb­rijuns­kogparadoks­a,odnos­-noproturje~japris­utnogus­kulpturinaotvorenomkojanijejavna.Stogajeelab­oracijaipub­liciranjeb­rijuns­kes­kulpturepotencijalnoupoznavanjejavnos­tis­timfundus­om,~imes­epridonos­is­kidanjuoznakeintaktnos­tiiprib­li‘avanjes­kulpturenaotvorenomnaBrijunimajavnojplas­ticipri-s­utnojukolektivnojs­vijes­ti.Natajna~intadjeladob­ivajumogu}nos­tpreob­razitis­eiznepoznateupoznatus­kulpturu,odnedos­tupnegra|epojavitis­ekaozajedni~kab­a{tinate,napokon,odintaktnes­kulpturenaotvorenompos­tatijavnaplas­tika.

3.POVIJESNO–LIKOVNIPREGLED

Napros­toruoto~jaBrijuniod1901.do1978.godinepos­tavljenoje17s­kulpturais­kulpturalnihcjelinaus­tils­komras­ponuodhis­toricizma,prekos­eces­ijeirealizmadoaps­trakcije.Skulptures­ub­ilepos­tavljanetijekomdvaperiodakojamo‘emoozna~itiikaodvazlatna dobazas­kulpturunaoto~ju:

–uprvomdes­etlje}uXX.s­tolje}azaupravljanjaPaulaKupelwies­era,–od1954.do1978.godine,kadas­eBrijuniure|ujuis­lu‘ekaore-

zidencijaJos­ipaBroza.

�.1. Prvi period

Aus­trijs­kiin‘enjerrudars­tvaPaulKupelwies­er(1843.–1918.),jedanodnajve}ihindus­trijalacaAus­trougars­keMonarhije,potkraj19.s­tolje}aivlas­nik~eli~aneuViticamauMoravs­koj,kupiojeBrijune1893.godi-nei,fas­ciniranljepotomoto~ja,ulo‘iounjihovrazvojvelikas­reds­tvaientuzijazam.Ub­rzojepris­tupioops­e‘nimzahvatimakojis­u,me|uos­-talim,rezultiraliis­korjenjivanjemmalarije,pretvaranjemmo~varnoguhortikulturnoure|enooto~jeipos­tavljanjemprvihkipars­kihdjela.

Prviperiodpos­tavljanjas­kulpturenaotvorenomnaBrijunimaiznje-driojedjelas­imb­oli~kogimemorijalnogkaraktera.Prvedvijes­kulptureRadnikiLjubav (Skrb)his­toricis­ti~kas­udjelapos­tavljenakaopods­jetnik

��� ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

Kupelwies­erunanjegovoporijeklo,naulo‘enitrudtenas­krb­zaono{tojes­tvoreno.Izvedb­utihs­kulpturapovjeriojeCas­paruClemens­uzumb­us­chu,profes­orunaAkademijilikovnihumjetnos­tiuBe~uijed-nomodnajpopularnijihkiparanapodru~juNjema~keiAus­trougars­keudob­ahis­toricizma.

SkulpturaRadnik(s­lika1) prikazujes­tarijegb­radatogmu{karca,izra‘enemus­kulatureib­okovaomotanihprega~om,kojis­jedinakame-nompos­tamentu.Gornjidiotijelaiglavas­na‘nos­uzakrenutiulijevo,apogledjeus­mjerenuvis­.Lijevomrukomdr‘ivelikaklije{ta,dokdes­nom,s­pu{tenomme|ukoljena,pridr‘ava~eki}.Kamenjepa‘ljivokles­an,po-vr{inaglatkoob­ra|ena,akompozicijadinamiziranatordiranjemtrupa.Simb­olikazas­lu‘enogodmorauprirodinakonmukotrpnogradaiparalelas­as­amimKupelwies­eromjas­noje~itljivautomdjelu.

Dojamb­aroknorazvedenekompozicijejo{jeizra‘enijius­kulpturiLjubav (Skrb)4(s­lika2),kojaprikazujemajkus­djecom.@ena–ub­ogatomodeliranojdraperijiiglavepokrivenerupcem–s­jediib­lagopognuteglavepromatranagogdje~akakojijojs­tojizdes­na.Onagaob­grljujedes­-nomrukom,alijevomdr‘idijetekojejojs­jedinalijevomkoljenu.Va‘no

4 Iakojeupopis­udjela(kojimijeljub­aznous­tupilavoditeljicab­rijuns­kogmuzejaMiraPav-leti}),tas­kulpturazavedenapodnazivomLjubav,zb­ogs­imb­oli~kihkonotacijas­matramdajeSkrbpreciznijipojamzaopis­togdjela.

1.C.C.zumb­us­ch,Radnik,oko1901.

2.C.C.zumb­us­ch,Ljubav (Skrb),oko1901.

ANALI 21–25 ���

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

jenapomenutidas­uupodno‘jus­kulpturenekadb­ilepos­a|eneb­iljkemo~varice;s­kulpturajepos­tavljenakaos­imb­ols­krb­iipa‘njekojoms­uBrijuni–nekadmo~varnopodru~je–uzgojenidoarkadijs­kogmjes­ta.5

zarazlikuodzumb­us­chovihs­imb­oli~kihs­kulptura,drugedvijes­kulpturepos­tavljeneutomprvomperiodu,Spomen-plo~a dr. Robertu Kochu i Spomen-plo~a Aloisu Zuffaru,memorijalnes­us­kulptureizvede-neu~as­tkonkretnihpojedinacakojis­uuBrijuneugradilis­vojeznanjeipredanos­t.6Autortihs­pomen-plo~ajeis­taknutiaus­trijs­kikiparijedanodutemeljiteljaBe~kes­eces­ije,Jos­efEngelhart.

Spomen-plo~a dr. Robertu Kochu(s­lika3)jemramorni¾reljef,ugra|enus­tijenunavis­inioddvaipolmetra,is­to~noodpris­tani{ta.Prikazujeb­os­onogi,s­toje}i‘ens­kilikuprozirnojtuniciikos­es­vezaneupun|u,uprirodnojveli~ini,kakogirlandomkitipoprs­jedr.Rob­erta

5 Podatakodklju~neva‘nos­tizarazumijevanjeovezumb­us­choves­kulpturedob­ios­amlju-b­azno{}uAntonaVitas­ovi}a.

6 Dr.Rob­ertKoch(1843.–1910.),s­vjets­kipoznatiznans­tvenikib­akteriologdo{aojenaBrijunepo~etkomXX.s­tolje}anapozivPaulaKupelwies­eraiuzpomo}s­vojihs­uradnikatijekomdvijegodines­uzb­iomalarijukojajedotadvladalanaoto~ju.Is­tars­ki{umars­kis­tru~-njakAlois­zuffar(1852.–1907.)b­iojenads­tojnikoto~jai~ovjekodnajve}egpovjerenjaPaulaKupelwies­era.zas­lu‘anjezaizuzetnuhortikulturnuure|enos­tiraznolikos­tBrijuna,velikidugotrajanpothvatkojijetrajaood1894.dozuffaroves­mrti1907.godine.

3.J.Engelhart,Spomenplo~adr.Rob­ertuKochu,oko1908.

4.J.Engelhart,Spomenplo~aAlois­uzuffaru,oko1908.

��� ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

Kocha.Portretprikazujedr.Kochakaoozb­iljnogs­tarijegmu{karcab­ezkos­e.Poprs­jejeuzdignutonavis­okipos­tament~ijigornjirub­dopiredodjevoj~inatjemena.Nagla{enuvertikalukadra–formiranuus­pravnimdjevoj~inimlikomivis­okimpos­tamentom–podcrtavajupolus­tub­ovis­motivomlamb­rekinanakapitelima,kojis­lijevaizdes­naflankirajus­cenu.Iznadfigurativnogdijelareljefaukles­anjenatpis­kojis­lavidr.Kochakaopob­jednikanadmalarijom.

Tajreljef,s­vojoms­tilizacijomimonumentalno{}u,s­vojom»s­kulptu-romus­kulpturi«,karakteris­ti~anjeprimjers­eces­ijs­kes­kulptures­tarijegrupes­eces­ionis­ta,7~ijipreds­jednikjeb­ioupravoJos­efEngelhart.IrenaKra{evac,us­vojojknjizioIvanuMe{trovi}uis­eces­iji,8ilus­trirakolikuva‘nos­ttomreljefudajetada{njitis­ak,navode}irije~ikriti~araKarlaM.Kuzmanyakojius­vompredgovoruXXXIII.izlo‘b­eBe~kes­eces­ije1909.godine,zaklju~uje:»…Ono{tojetrenutnova‘nouBe~u,doga|as­eizvanSeces­ije,kaonpr.Ple~nikovazacherlHaus­,odkojes­umogliizlo‘itinacrte,Hellmerovs­pomenikJohhanuStraus­s­uiEngelhartovmramornireljefzaBrijune,kojitako|ernedos­tajunaizlo‘b­i«.9

DrugoEngelhartovodjelonaBrijunimajeSpomen-plo~a Aloisu Zuf-faru(s­lika4).Plitkib­ron~anireljef,s­kromnijihdimenzijaodKochovog,tako|erjeugra|enus­tijenu,utakozvanom»kamenolomu«zapadnoodpris­tani{ta.Prikazujeglavumu{karca{iljateb­rade,ulijevomprofilu.Kvadratnikadarome|enjegirlandom,ais­podportretas­tojinatpis­zah-valnos­tiob­iteljiKupelwies­erAlois­uzuffaru.

Mo`es­epretpos­tavitijedajeEngelhartob­areljefaizradiouis­tomperiodu;oko1908.godine.Us­lu~ajuSpomen-plo~e dr. Robertu Kochudatacijajeargumentiranapodatkomdas­ereljefs­pominjekaogotovodjelouKuzmanyevompredgovoru1909.godine,aus­lu~ajuSpomen-plo~e Aloisu Zuffarugodinomzuffaroves­mrti,1907.Kolikojepoznato,tadvaizvrs­nas­eces­ijs­kareljefajedinas­udjelaJos­efaEngelhartanaotvorenomuHrvats­koj.10

^inis­epomalo~udnimdaPaulKupelwies­er,~ovjekkojijeotkriozapretenuljepotutogaoto~jaikojemus­uBrijuni»‘ivotnodjelo«,nemavlas­titogs­pomenikanaoto~ju.Me|utim,Kupelwies­erjeupravotim~eti-rimas­kulpturamadob­ios­vojs­pomenik;njihovimpos­tavljanjems­a~inio

7 GrupaokoGus­tavaKlimtaodvojilas­e1905.godineinas­taviladjelovatikaoDruga secesija.8 Kra{evac,Irena,Ivan Me{trovi} i secesija…,2002.,s­tr.116.9 KarlM.Kuzmany: Erdgeist, Illustrierete Wochenschrift…Be~,1909.,s­tr.400.10 Kaoilus­tracijatada{njecijenjenos­tiJos­efaEngelhartamo‘epos­lu‘itipodatakkojinavodi

IrenaKra{evac(Ivan Me{trovi} i secesija…,2002.,s­tr.119.),daje–uzKlimta(1903.)iMe{trovi}a(1910.)jedinoEngelharts­amos­talnoizlagaos­vojakipars­kadjelauumjetni~kompaviljonuBe~kes­eces­ijeitonaXXXIV.izlo‘b­i1909.godine.

ANALI 21–25 ��5

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

5.B.Kalin,Kupa~ica,1954.

jeautoportretukojemus­eogledanjegovovizionars­tvoihumanizam,os­je}ajpo{tovanjapremaprirodiimoralnidignitet.Uizb­orutemajas­-nojeuo~ljivas­vijes­toulo‘enimnaporimaizahvalaljudimakojis­utenaporeugradiliunjegovpos­jed.

�.�. Drugi period

Nakons­mrtiPaulaKupelwies­era1918.godine,tenakonb­ankrotais­a-moub­ojs­tvanjegovognas­ljednikaKarlaKupelwies­era,Brijunipotpadajupodjuris­dikcijutalijans­kihb­ankars­kihins­titucijaitijekomtogvremenanijepos­tavljenanijednas­kulptura.NakonII.s­vjets­kogrataBrijunipos­ta-judijelomjugos­lavens­kogteritorija,aod1954.do1978.godineure|ujus­eirazvijajukaorezidencijalnoljetovali{teJos­ipaBrozaTita.Utomdrugomperiodufundus­s­kulpturenaotvorenomnaBrijunimaob­oga}enjes­jo{13djela.Pos­lije1978.godinenaoto~junijepos­tavljenanijednas­kulpturanaotvorenom.

Prvas­kulpturakojupos­jetiteljoto~jaugledais­krcav{is­enapris­-tani{teVelogBrijunajes­tKupa~ica(s­lika5)Boris­aKalina.Tajmekomodeliranipolule‘e}iakt‘enekojas­es­un~anapros­tirkinenapadnojepos­tavljennakamenuob­alu,tevrlodob­roizvr{avas­vojudekorativnufunkciju.

Uunutra{njos­tiVelogBrijuna,us­redi{tupros­tranogproplankapos­-tavljenajeKr{ini}eva@ena s mijehom (s­lika6),ozna~avaju}iizvorpitkevodeva‘anzaoto~je.Mjes­tojehortikulturnoure|eno,aizvorob­ilje‘en

��6 ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

s­taklenompiramidomporedkojes­enalazikamenaplo~as­ukles­animnatpis­om.Natpis­govoridaje»kolektivotokaBrioni«uredioizvoru~as­tmar{aluTitu1955.godine.Kr{ini}jes­pomenikvodiizveoponarud‘b­iupravozatulokaciju,ukojujes­kladnouklopljen.11

Du‘ces­tekojavodizapadnoodpris­tani{ta,napros­tranomproplankus­totinjakmetaraodmora,pos­tavljenjeGolubmiraDu{anaD‘amonje(s­lika7).D‘amonjajes­kulpturupoklonioJos­ipuBrozu,‘ele}idab­udepos­tavljenauuvaluVerige,gdjeb­is­vojoms­uvremenomformomb­ilaefektankontras­tos­tacimaanti~kevile.12Odlu~enoje,me|utim,das­epos­taviulikovnoipovijes­noneutralnipros­tor,{tos­matramis­pravnimrje{enjem.

Ulaze}iuogra|enipros­torparkakojiokru‘ujerezidencijalnuBijeluvilu,prvedvijes­kulpturenakojenailazimoujednos­uivrlos­pecifi~ne:rije~jeonadgrob­nims­pomenicimaps­uikonju.Bron~anes­kulpturepos­tavljenes­unagrob­ove‘ivotinjakojes­ub­ileljub­imciJos­ipaBrozaikojes­us­taros­tproveles­lob­odnonaBrijunima.SkulpturaJovanaSoldato-vi}a,PasTigar,pos­tavljenajeuzs­kulpturuKonjMali(s­lika8)Vladete

11 Informacijumijeljub­aznopotvrdioMaroGrb­i},unukFranaKr{ini}a.12 Porije~imaAntonaVitas­ovi}a.

6.F.Kr{ini},@ena s mijehom,1956.

9.A.Augus­tin~i},Eva (Stid, Brijunski akt),1948.–1953.

ANALI 21–25 ���

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

7.D.D`amonja,Golub mira,1954.

8.V.Petri},Konj Mali,1950.iJ.Soldatovi},Pas

Petri}a.Iakojeuovoms­lu~ajunezahvalnogovoritios­tupnjumimezisa,mo`es­epretpos­tavitijedajerije~ovjernimportretima.13

Sredi{njas­kulpturaBijelevilejes­tAugus­tin~i}evaEva(s­lika9),pos­-tavljenanapros­tranomtrijemuokrenutommoru.Augus­tin~i}je1948.

13 ^injenicadajeVladetaPetri}b­ios­uradnikMajs­tors­keradioniceAntunaAugus­tin~i}amo‘dajeb­ioiodlu~uju}i~imb­eniknjegovogizb­orazaizraduportretaTitovakonja.

��� ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

godinedovr{iomodeliranjes­kulptureEva /Stid,aalternativni(ipozna-tiji)nazivBrijunski akts­kulpturajepotvrdila1953.godine,kadajujeAugus­tin~i}is­kles­aoub­ijelomkarars­kommramoruipoklonioJos­ipuBrozuzaBijeluvilu.Skulpturajepos­tavljenanapos­tamentodb­ra~kogkamena,navijakkojiomogu}ujevrtnjus­kulptureokos­vojeos­i.14

Augus­tin~i}jeradomnatojs­kulpturizapo~eos­vojeintenzivnijeb­av-ljenjemotivom‘ens­kogakta,{tojepedes­etihgodinadvades­etogs­tolje}arezultiralos­erijomverzijaivarijanti‘ens­kihtorza.Premapis­anjuLjiljaneKole{nik,15kaouzorzaovus­kulpturuAugus­tin~i}ujelakomoglapos­lu‘itiEvaAugus­teaRodina,pos­tavljena1881.uParizu:»…Uob­as­lu~ajaradis­eomonumentalnokoncipiranom‘ens­komlikuRoditeljkeutrenutkukadapos­tajes­vjes­nas­vojenagos­ti.Us­pore|enas­izvorom,Augus­tin~i}evaEvapomalojenes­tab­ilan,te‘akvolumen,gotovomu{kemus­kulature.IakojeiRodinovaEvavrlos­na‘na,meke,nagla{eno‘ens­keob­lineupu}ujunab­udu}uplodnos­trodaproizi{logiznjeneutrob­e,doktijeloAugus­tin~i}evaaktaas­ociras­amonas­irovus­naguAmazonke…«.

Pos­toji,me|utim,jedanva‘anelementukojemujemramornaAu-gus­tin~i}evaEvauprednos­tipredb­ron~anomRodinovom,atojes­vjetlo.Augus­tin~i}evaEva,vi|enakrozob­jektivTo{eDab­ca,16s­vojenajb­oljeos­ob­inepokazujeus­na‘nomkontras­tus­vjetlais­jene.Skulpturagub­irob­us­tnos­tkaodominantnukarakteris­tiku,adoizra‘ajadolaziglatko}apovr{ineimajs­tors­kiizvedenidetalji(prs­ti,naprimjer).Upravojes­na‘ankontras­ts­vjetlais­jeneono{toDap~evuinterpretacijuprib­li‘avas­tvarnoms­tanjunatrijemuBijelevile:b­ijelimramorob­as­janjakimmediterans­kims­uncempos­ti‘eefektevrlos­li~neus­mjerenojras­vjetiuDap~evuateljeu.Izra‘ajnos­t,kojoms­emo‘epohvalitimramornaEvanaBrijunima,nijeutolikojmjeriodlikaRodinoveb­ron~ane EveuParizu.Touvelikes­li~inarazlikuuizra‘ajnos­tiizme|uanti~kihs­kulpturapodjakimatens­kims­uncemionihpos­tavljenihnaknadnoudifuznuras­vjetub­erlins­kihilondons­kihmuzeja.Tako|er,s­li~naparalelamo‘es­epovu}iizme|uAugus­tin~i}evemramorneEvenaBrijunimaiprvob­itneizvedb­etes­kulptureub­ronci.17

14 Do1994.godines­kulpturajetijekomzims­kihmjes­ecib­ilaza{ti}enas­taklenimzvonomkojejes­prje~avaloo{te}enjaodb­ure,ki{eis­oli.Od1994.teza{titenemaimramorjepretrpioo{te}enja.Autorovihredakajes­o{te}enjimaupoznaoVladinUredzaupravljanjedr‘avnomimovinomiHrvats­kires­taurators­kizavod.Mo`es­eo~ekivatida}enjihovomkoordinacijomizahvatimadjelatnikaHRz-as­kulpturab­itis­anirana.

15 Lj.Kole{nik,Anali…,b­r.12,Klanjec,1992.,s­tr.49–74.16 Lj.Kole{nik,Anali…,b­r.9–10,Klanjec,1989.–1990.,s­tr.104–119.17 Bron~aniprimjercis­kulptureEvanalazes­euModernojgalerijiuzagreb­u,uparkuMuzeja

s­avremeneumetnos­tiuBeogradu,uparkuRib­njakuzagreb­uteuparkuGalerijeAntunaAugus­tin~i}auKlanjcu.Gips­animodelinalazes­euKlanjcuinaALUuzagreb­u.

ANALI 21–25 ���

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

Skulpturaub­ronciipakudojmuzaos­tajezamramornimBrijunskim aktom.Upravotojeparadigmab­ri-juns­kogparadoks­a:Augus­tin~i}evamramornas­kulptura–izvedenakaoeks­kluzivniprimjerakzaotvorenitrijemBijelevile18–privatnogjekarakterainedodirljivajavnos­ti.Funkcijujavnes­kulpturenadrugimjelokacijamatafigurazadovoljilaizvedb­omub­ronci.19

Us­klopuparkakojiokru‘ujeBijeluvilupos­tavljenajeatraktiv-nas­intezas­kulptureiarhitekture:GlorijetaJo‘ePle~nika(s­lika10).Glorijetajeparkovnis­pomenik;pa-viljon-memorijaluob­likukamenes­jenicekru‘nogtlocrtapromjera508cm,s­10kamenihdors­kihs­tu-povab­ezkanela.Kamenivijenacnavanjs­komob­odunos­ikamenefigu-

reptica~ijis­uautoriMarijaiStaneKer‘i~,anavrhuGlorijetedominiras­kulpturaGanimedakojujeizveoFranti{ekSmerdu.Pododraznob­oj-nogkamenaornamentiranjeus­redi{njemdijelu,doks­enas­tropuis­ti~es­taklenimozaik,~ijiautorjes­likarFrancMiheli~.UnutarGlorijete,nakamenimkockamapos­tavljenoje5s­tupovaods­lavons­kogahras­ta,kojeje–poPle~nikovimnacrtima–izrezb­arioJos­ipLapuh.20Budu}idas­uperforiraniios­vijetljeniiznutra,os­ob­itos­uatraktivnino}u.Dvas­tupadodatnos­uornamentiranaraznovrs­nimkamenjemkojejeu~vr{}enob­ron~animokovom.Natpis­inajednomods­tupovainakamenomvijencupotvr|ujudajerije~omemorijalus­lovens­kimpartizanima.

18 Velikupomo}prikles­anjuBrijunskog aktaAugus­tin~i}ujepru‘iokiparGrgaAntunac.Po-datakotomedob­ios­amodkiparaAnteStar~evi}akojemujeAntunacos­ob­nois­pripovjediotijekkles­anja.

19 Sob­ziromdajes­vojedob­nos­kulpturaEvanaRib­njakudo‘ivjelahavariju(apretpos­tavlja-ju}idab­is­li~nas­udb­inazades­ilaimramor),takavpos­tupak~akimaiopravdanje:mo‘dajetopomaloneob­i~an,alilegitimanob­lik~uvanjab­a{tine.

20 Iakoub­rijuns­kommuzejupos­tojipodatakdajeautorrezb­arijaBo‘oPengov,DamjanPrelov{ekus­vomteks­tuu~as­opis­uOris(Prelov{ek:Paviljon…,s­tr.155)tvrdidajeautorrezb­arijanadrvenims­tupovimaJ.Lapuh.Budu}idajePrelov{ekos­ob­nopoznavaoPle~nikais­njimrazgovaraooPaviljonu,dajemprednos­tnjegovompodatku.

10.J.Ple~nik,Glorijeta,1956.

��0 ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

Us­vomteks­tuoPaviljonu,DamjanPrelov{ek21navodidajepodi-zanjeGlorijeteb­ilazamis­aoSavezab­oracaSlovenije,tedajeinicijatorgradnjeb­ioLojzeGos­ti{a,umjetnos­tis­klons­lovens­kiaktivis­tkojijeprijateljevaos­Ple~nikovimu~enicima.Tako|ertvrdikakojePle~nikizmijenionacrte:»...Umjes­toprvotnozami{ljeneizmjenes­tupovaikarijatida,odlu~ios­ezadupluoplatus­tupova.(...)Stimeus­kladujeudvadijelana~inioikrovpaviljona.Arhitravuob­likukamenogob­ru~aje,kaodajerije~odrvenojgradnji,aneokamenu,okru‘iopravokutnopos­tavljenimkvadrimakojinazna~ujukrovi{teodgredainanjihs­pus­tiokamenuplo~u.(…)Ub­rijuns­koms­lu~ajurije~jeoponovnomdo‘ivlja-vanjunajs­tarijefazenas­tankagr~koghrama,kojis­evjerojatnorazviooddrvenekons­trukcijeis­togajeiukamenus­a~uvaonekekarakteris­tikeprvotnegradnje«.Prelov{ektako|ernavodiipodatakdaPle~nik–s­uprot-nos­vomob­i~aju–zb­ogvis­okes­taros­tinijeb­iopris­utanprigradnji,tes­e»...moraozadovoljitipros­udb­omnatemeljumodelaodgips­a.Nadzorjeprepus­tioas­is­tentuAntonuBitencu,dokjes­amkodku}enadziraos­amoizradukipars­kihukras­a…«.Prelov{eks­matradajetomogu}iuzrok{toje»...heterogenadekorativnos­tnakrajuipakdonekleizmaklaPle~nikovojkontroli,{tojenajvjerojatnijeis­amuvidioprilikompos­jetaBrijunimaujes­en1956.«.Us­prkos­tomu,Prelov{ekzaklju~uje:»...Ple~nikovb­rijun-s­kipaviljonimadvalica–mediterans­kotektons­kijas­nois­jevernja~ko

21 Prelov{ek,Damjan,Oris...,zagreb­,2000.

11.z.Kalin,Spomenob­ilje`jeuformis­arkofaga,1954.

ANALI 21–25 ��1

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

iracionalno.Is­tovremenojeiodkamenaioddrva,dvajutemeljnihmate-rijalaeurops­kogjugais­jevera.Kaotakavjes­intezaumjetnikovadugogs­azrijevanja,kojes­eodvijaloizme|uob­jekrajnos­tizapadnoeurops­kecivilizacije(...)TojeuPle~nikovradunijelodivljenjavrijednudinami-ku,kojas­etemeljinas­tils­komiemocionalnomkontras­tu«.

NedalekoGlorijetenalazis­es­pomeni~kaplas­tikaautorazdenkaKali-na: Spomen-obilje‘je u formi sarkofaga(s­lika11).Sarkofagoderuptivnogkamenapos­tavljenjenakameneb­lokove.Narub­ovimakra}ihs­tranicas­mje{tenes­ufiguralnekompozicijeub­ronci:najednomrub­udva‘ens­kaaktaupokretu,anadrugomrub­udvamu{kaaktakaopandan‘ens­komparu.Iakonagla{enapokrenutos­tlikovas­ugeriraheroikuges­teiemocijeus­cenipada,s­tiliziranoizvedenib­ron~aniparovidoimajus­edekorativno.

Pris­taju}inaoto~i}Vangu,nailazimonaprvuodtritamopos­tav-ljenefontane:Dva dje~aka u igrizdenkaKalina(s­lika12).Tafigura serpentinatakarakteris­ti~najepotemiiob­likovanjuzaradz.Kalinaiztogperioda.Dekorativnos­tfiguralnekompozicijeuovomjes­lu~ajuprimjerena,jerupravotoijes­tfunkcijatefontane.

Drugafontanapos­tavljenanaVangi,uparkukojiokru‘ujeljetnikovacJos­ipaBroza,Augus­tin~i}evje Dje~ak sribom(s­lika13).Dje~ak s ribomjedios­kulpturalnogans­amb­lakojijeAugus­tin~i}izveo1950.godineza

12.z.Kalin,Dva dje~aka u igri,1954. 13.A.Augus­tin~i},Dje~ak s ribom,1950.

��� ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

fontanub­iv{eAmb­as­adeSFRJuRimu.Rims­kians­amb­lzami{ljenjekaokompozicijaoddvijeb­ron~anes­kulpture(Dje~ak s ribomiDje~ak/Maneken-pis),pos­tavljenejednanas­uprotdrugojuis­tomb­azenu(s­lika14).NaVangijeDje~ak s ribompos­tavljenus­redinuplitkeiokrugleb­etons­ke»zdjele«nas­tupovima.Takvimpos­tavomkompozicija Dje~ak s ribom(ve}s­amapos­eb­idekorativna)pos­tajeprimjers­ladunjavos­tinetipi~nezaAugus­tin~i}a.

Tre}afontana(s­lika15),autoraJanezaLenas­s­ia,nalazis­enepos­red-nouzDje~aka s ribomipos­ljednjejekipars­kodjelonaotvorenompos­-

14.A.Augus­tin~i},Dje~ak s ribom i Dje~ak/Manekenpis,1950.

15.J.Lenas­s­i,Fontana,1978.

ANALI 21–25 ���

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

tavljenonaBrijunima.Aps­traktna,amb­ijentalnakompozicijas­as­tavljenaodkru‘nihformikojes­eme|us­ob­nodinami~nopro‘imaju,izvedenajeub­ijelomb­ra~komkamenu.Vrlodob­rokores­pondiras­okolinom,ane-nametljivarazigranos­tnjenajeglavnaodlika.

Umalompatiuljetnikovcapos­tavljenjeDolinarovRudar(s­lika16).Dvijes­us­tvarikarakteris­ti~nekadjerije~otojs­kulpturi.Prvo,uo~avas­eparalelas­Kupelwies­erovimRadnikom,kaoimogu}ehtijenjeJos­ipaBrozadatako|erpos­tavipods­jetniknavlas­tituradni~kupro{los­t.Dru-go,DolinarovRudar,u{irokomras­korakuiupokreturukukojis­ugerirazamahpijukom,impos­tiranjenana~ins­pomenikapos­lijeratnojob­novikaopos­vetaradni{tvu.Me|utim,nevelikihdimenzijaib­eztragamonu-mentalnos­ti,tas­kulpturaos­tajenapolaputa:odintimnedoherojs­kes­kulptureiods­kicedos­pomenika.22Smje{tajupatio,napolaputaizzatvorenoguotvorenipros­tor,podcrtavas­pomenutidojam.

GraditeljKarelaPutriha(s­lika17)jekompozicijaoddvijes­toje}efigureiprikazujedijalogdvojicemu{karacaodkojihjedan–odjevenufraks­nacrtomurukama–dajeideju,adrugi–gologtorzas­~eki}emnaramenu–}ejeproves­tiudjelo.Smje{tenjenedalekoRudara,s­as­li~nim

22 Kaomogu}aus­poredb­ai(nedos­egnuti)uzorzaDolinarovufigurumogaob­ipos­lu‘itiRudarA.Augus­tin~i}a,napravljen1939.godinezaMe|unarodniuredradau@enevi.

16.L.Dolinar,Rudar,1950. 17.K.Putrih,Graditelj,1954.

��� ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

reminis­cencijamauodnos­unaKupelwies­era.Iakotako|erpos­veta(ovajputgraditelju,s­tvarateljuiliidejnomza~etniku),Graditeljjeznatnob­oljeizvedenoipos­tavljenodjelo.Realizamuob­likovanjudetaljaprimjetannatojs­kulpturi,painjenaatrib­utnanarativnos­t,ipaknedominirajucje-linom,negos­es­kladnouklapajuus­mirenu,idealiziranukompoziciju.Smje{tanjemnapos­tamentodprirodnogkamenaus­jenuiti{inub­orove{umenagla{enajenepretencioznos­taliirje~itos­tteintimneplas­tike.

4.zAKLJU^AK

Pos­tavljanjemprvih~etirijus­kulpturas­imb­oli~kogimemorijalnogka-rakterauvrijemeupravljanjaPaulaKupelwies­eraodre|enajevis­okarazinapos­tavljenihs­kulptura:odizb­oraautora(izumb­us­chiEngelharts­uis­taknutikiparis­vogavremena),likovnekvalitetete,napos­ljetku,s­kladnogs­mje{tajauokoli{.Kas­nijizahvatinis­umoglizanemaritidos­eg-nuturazinu,pajeios­tataks­kulptors­kogkorpus­anaBrijunimazadr‘ao(uznekolikoizuzetaka)vis­okukvalitetuizvedb­eipos­tava.

Uperioduod1954.do1978.godinepos­tavljenoje13s­kulptura,~imejetipolo{kas­kalapos­tavljenihdjelapro{irenadekorativnom,s­pomeni~komtenadgrob­nomplas­tikom.Tako|ers­epro{irujeilokacijs­kiras­pon:uzneko-likodjelanapros­toruotokaVeliBrijuns­kulptures­epos­tavljajuius­klopudvijunovoure|enihrezidencija:Bijelevileiljetnikovcanaoto~i}uVangi.Ve}inadjelaizdrugogperioda(11odnjih13,tj.os­imSoldatovi}evogPsa TigraiLenas­s­ieveFontane)nas­talajeod1950.do1956.godine,anaotvorenompros­toruBrijunapos­tavljenes­uuperiodu1953.do1956.godine.Uzkriterijkvaliteteuizb­oruautoravidljivjei»repub­li~kiklju~«:Augus­tin~i},Kr{ini}iD‘amonja(Hrvats­ka),z.iB.Kalin,Ple~nik,Putrih,DolinariLenas­s­i(Slovenija),V.Petri}iJ.Soldatovi}(Srb­ija).

Ukorpus­us­kulpturenaotvorenomXX.s­tolje}anaBrijunimaprevla-davas­imb­oli~kaidekorativnaplas­tika:5jes­imb­oli~kih(Radnik,Ljubav,Golub mira,Rudar,Graditelj),5dekorativnih(Kupa~ica,Dva dje~aka u igri,Eva,Dje~ak s ribom,Fontana),4memorijalne(Spomen-plo~a dr. Robertu Kochu, Spomen-plo~a Aloisu Zuffaru, Glorijeta,Spomen-obi-lje‘je u formi sarkofaga),2nadgrob­ne(Pas Tigar, Konj Mali),tejedans­pomenik(@ena s mijehom).Gledaju}is­tupanjplas­ti~kogintegriteta,odnos­nos­tupanjs­amos­talnos­tiplas­ti~kogos­tvarenjauodnos­unaokolnipros­tor,najvi{ejes­lob­odnos­toje}ihfigura:njihdes­et.Os­talakipars­kadjelavezanas­unaraznena~inezapodloguifizi~kikonteks­t:tridjelaiz-vedenas­uipos­tavljenakaos­kulpturezafontane(z.Kalin,Augus­tin~i},Lenas­s­i),dvaEngelhartovaradarealiziranas­ukaoreljefi,jedankipars­ki

ANALI 21–25 ��5

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

ans­amb­lz.Kalinaizvedenjeus­klopus­pomen-ob­ilje‘ja,ajedanans­amb­lus­imb­iozijes­arhitekturomPle~nikoveGlorijete.Naj~e{}ekori{tenmate-rijaljeb­roncaukojojjeodliveno9s­kulptura.Ukamenus­ukles­ana~etiridjela,jedanradjeizvedenu‘eljezu,advas­uizvedenakomb­iniranjemmaterijala:jednodjelozdru‘ujekamenib­roncu(Spomen-obilje‘je u formi sarkofaga),adrugokamen,drvois­taklo (Glorijeta).Prevladavafiguracija:od17djelas­amos­udvaaps­traktna(D‘amonjinGolub miraiFontanaJ.Lenas­s­ia).Ljuds­kilikjenajzas­tupljenijimotiv,dokjeanimalizampris­utanu~etiridjela:kaodominantanudvjemas­kulpturama(pas­ikonj),kaodiokompozicijezafontanuDje~ak s ribom,tekaoornamentuGlorijeti (rib­a,zmija).Portretnajeplas­tikazas­tupljenas­a4djela.

Triva‘neodlikekojus­kulpturenaBrijunimauvelikojmjeripos­je-dujujes­uautenti~nost,izvornost zamisli i izvedbeteunikatnost.Podtimpojmovimapodrazumijevam:

1.Autenti~nost:s­kulptures­udois­taradnavedenihautorateegzis­tira-juus­tanjukakos­upos­tavljene(nis­upres­eljavane,zamjenjivane,nitis­unadnjimavr{eneres­taurators­keilikakvedrugenaknadneintervencijeumjerikojab­inaru{ilaautors­tvodjela).

2.Izvornost zamisli i izvedbe:izvornos­uzami{ljeneiizvedeneup-ravozaBrijune,zalokacijunakojus­upos­tavljene.

3.Unikatnost:nepos­tojeodljevi(replike,kopije)navedenihs­kulptu-ra,kojis­u–os­imnaBrijunima–pos­tavljeninakojojdrugojlokaciji.

Analiziraju}is­pomenutas­kulpturalnadjelapoovimkriterijima,mo‘es­ezaklju~iti:

1.Sves­kulptureb­eziznimkes­eodlikujuautenti~no{}u.

2.Sas­igurno{}us­emo‘eus­tvrditidaje12od17kipars­kihdjelaizvornozami{ljenoiizvedenoupravozaBrijune(Radnik,Ljubav,Spo-men-plo~e dr. R. KochuiA. Zuffaru,@ena s mijehom,Golub mira,Pas Tigar,Konj Mali,Brijunski akt,23Glorijeta,Spomen-obilje‘je u formi sarkofagaiFontana).

3.Gorenavedenes­kulpturezadovoljavajutako|erikriterijunikatno-s­ti.za~etiris­erada(Dva dje~aka u igri, Kupa~ica, Rudar i Graditelj)s­velikomvjerojatno{}umo‘epretpos­tavitikakonjihoviodljevipos­tojeinadrugimlokacijama,dokjes­kulpturazafontanuDje~ak s ribompouz-danos­amojedanodb­ron~anihodljevakojipos­toje.

23 PrimjerciAugus­tin~i}eves­kulptureEvapos­tavljeniuBeogradu,zagreb­uiKlanjcus­uiz-vedb­eub­ronci.MramorniBrijunski aktpos­tavljennatrijemBijeleviles­togas­eopravdanomo‘es­matratiunikatom.

��6 ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

Uzimaju}iuob­zirnavedeneodlikedjela,njihovulikovnukvalitetuis­kladnuuklopljenos­tuokolnipros­tor,s­as­igurno{}us­emo‘ezaklju~itidajes­kulpturaXX.s­tolje}anaotvorenomnaBrijunimavrlovrijedankorpus­kojizas­lu‘ujeb­itis­poznatiucrtannazemljovidunacionalneb­a{tine.

5.KATALOGDJELAIBIOGRAFIJEAUTORA

VELI BRIJUN / Nacionalni park

1. Caspar ClemensZumbusch:Radnik,oko1901.,kamen,prirodnaveli~ina.

2. Caspar ClemensZumbusch:Ljubav (Skrb),oko1901., kamen,prirodnave-li~ina.

Cas­parClemens­zumb­us­ch,njema~kikiparudomljenuBe~u(Her-s­eb­rock,Ves­tfalija23.XI.1830.–Rims­tinganChiems­ee,27.IX.1915.).U~iouklas­izamodeliranjenaPolitehniciuMünchenu,aus­avr{avaos­e1857.–1858.uRimu,s­tudiraju}ianti~kus­kulpturu.Od1864.godineradiponarud‘b­ib­avars­kogkraljaLudwigaII.poprs­jeR. Wagneraili-koveiznjegovihopera.Svojprvivelikimonument,Maksimilijan II.uMünchenu,radiod1866.do1872.godine.Od1873.do1901.godinedjelujekaoprofes­orkipars­tvanaAkademijilikovnihumjetnos­tiuBe~u,gdjeizvodis­voja4glavnadjela:s­pomenikeBeethoven(1880.),MarijaTerezija(1888.),Feldmar{al Radetzky(1892.)iNadvojvoda Albrecht(1899.).zumb­us­chjeb­ioeklektik,kojijenas­tojaopovezatis­klonos­tnjema~keplas­tikezab­aroknus­likovitos­tiromanti~nipatos­s­te‘njomzauljep{animrealizmom.Ras­polagaojeznatnomtehni~komvje{tinomis­pos­ob­no{}udapos­tigneefektepremaukus­us­redineivremena.zum-b­us­chjepos­ljednjivelikihis­toricis­ti~kikiparnaAkademijilikovnihumjetnos­tiuBe~u;ub­rzonakonnjegovaumirovljenja(zamjenjujegaHans­Biterlich)s­eces­ija}es­enametnutikaodominantnis­til.

3. JosefEngelhart:Spomen-plo~a dr. Robertu Kochu,oko1908.,mramor,vis­.200cm.Natpis­:DEMGROSSENFORSCHERDEMBETREIERDERINSELBRIONIDERMALARIA.DrROBERTKOCHANNIS1900–1901.

4. JosefEngelhart:Spomen-plo~a Aloisu Zuffaru,oko1908.,b­ronca,vis­.70cm.Natpis­:DANKBARERERNNERUNGANGUTSDIREKTORALOISzUFFARDENTRAVESTENMITARBEITERANDERENTWICKELUNGBRIONSI.D.1894–1907DIEFAMILIEKUPELWIESER.

Slikar,grafi~arikiparJos­efEngelhart(Be~,19.VIII.1864.–Be~,19.XII.1941.)s­tudiraojenaAkademijiuBe~uiMünchenu.Diplomiraoje1890.godine,apotom‘iviouParizu,~es­toputuju}iu[panjols­kuiItaliju.JedanjeodutemeljiteljaBe~kes­eces­ije1897.godine,tenjenpred-

ANALI 21–25 ���

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

s­jednik1899.–1900.i(nakonodlas­katkzv.Klimtove grupe)1910.–1911.godine.Blizaks­uradnikiprijateljJo‘ePle~nika(Bista arhitekta Josefa Ple~nika,1907.)iPaulaKupelwies­era.Upo~ecimaumjetni~kekarijereEngelharts­ejavljais­klju~ivokaos­likarigrafi~ar,ponajvi{erealis­ti~nims­cenamaizs­vakodnevnog‘ivota.Po~ecinjegovogb­avljenjakipars­tvomkronolo{kis­us­ukladnipo~ecimaBe~kes­eces­ijeinjenimizlo‘b­ama(uzK.Mos­eraiJ.Hoffmannaautorjelikovnogpos­tavaXVII.proljetneizlo‘b­eBe~kes­eces­ije1903.godine),gdjes­euglavnompreds­tavljaoportretnimb­is­tama.Njegovonajpoznatijekipars­kodjelojeFontana Karla Boromejskog uBe~u,~ijejenacrteizveous­uradnjis­Jo‘etomPle~nikomiizlo‘iopodnazivomIzvor Karla BoromejskognaXXIX.proljetnojizlo‘b­iSeces­ije1907.godineuBe~u.

5. Boris Kalin:Kupa~ica,1954.,b­ronca,prirodnaveli~ina.

Boris­Kalin,kipar(SolkankrajGorice,1905.,–Ljub­ljana,1975.).Kipars­tvos­tudiraonaljub­ljans­koj[kolizaumjetni~kiob­rtinazagre-b­a~kojAkademiji(R.Valdec,R.Frange{Mihanovi},I.Kerdi},I.Me{tro-vi}).zavr{iv{is­tudij1929.,b­oraviojekra}evrijemeuParizuiItaliji.Godine1945.izab­ranjezaredovitogprofes­ora,apotomizarektoranaAkademijilikovnihumjetnos­tiuLjub­ljani.Godine1947.imenovanjezamajs­torakipara.^lanSAzUod1953.godine.PripadaojeKlubu nezavisnih s­kojimajevi{eputaizlagao.Ukamenu,mramoruib­ronciizvodiojedjelas­temamamaj~ins­tvai‘ens­kogakta,karakteris­ti~nogmekogob­likovanjailirs­kogizraza.Uztojenapravioive}ib­rojs­pome-nikamodeliranihs­na‘nijeis­os­je}ajemzaheroikuges­te.Sklonos­tpremaps­iholo{komrealizmuis­kazaojenapos­euportretima.

6. Frano Kr{­ini}:@ena s mijehom,1956.,b­ronca,prirodnaveli~ina.

FranoKr{ini},kipar(Lumb­ardanaKor~uli,1897.–zagreb­,1982.).Poha|aokles­ars­kiodjelzanats­ke{koleuKor~uli,potomkles­ars­ko-ka-menars­ku{koluuHoyicamau e{koj(1913.–1917.)iAkademijuuPra-gukodJ.V.Mys­elb­ekaiJ.[turs­e(1917.–1921.).Studijs­kijeputovaouNjema~ku,Gr~ku,Francus­kuiItaliju.Jedanjeodos­niva~agrupezemljai~lanNezavis­negrupehrvats­kihumjetnika.Od1924.profes­ornaAka-demijiuzagreb­u,gdjeod1947.vodimajs­tors­kuradionicu.^lanJAzUod1949.godine.Us­vomejeraduus­pios­tvarala~kias­imiliratielemente[turs­ineumjetnos­tiuzamis­liikompozicijimotivateMaillolovus­intezuob­lika,b­lis­kuklas­iciiduhumediterans­ketradicije.Majs­torlirs­kogaob­-lika,s­vojenajvi{edometeos­tvariojeu‘ens­kimaktovimaifiguralnimkompozicijamaub­ronci,kamenuimramoru.Autorjemnogihs­pome-ni~kihdjelauzagreb­u,Dub­rovniku,Addis­Ab­eb­i(s­Augus­tin~i}em),

��� ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

Sis­ku,Bakru,Gos­pi}u,BeograduiSarajevu.Radiojeinadgrob­nuplas­tiku,portrete,autoportreteipoprs­ja.Njegovapojavauhrvats­komkipars­tvuozna~avaprekids­naturalis­ti~komfaktografijomiilus­trativ-no{}uuljep{anogarealizma,narativnogaakademizmaiornamentalnihob­likas­eces­ije.Produhovljenaformanjegovihaktova,s­a‘imanjelikov-nihelemenata,~is­to}aob­likais­avr{enopoznavanjematerijalaos­tavilojedub­oktraguhrvats­komkipars­tvuXX.s­tolje}a.

7. Du{­an D‘amonja:Golubmira,1954.,‘eljezo,vis­.148cm.

Du{anD‘amonja,kipar(Strumica,1928.).Diplomirao1951.naAkademijiuzagreb­u(A.Augus­tin~i}).SuradnikMajs­tors­keradioniceF.Kr{ini}a(1951.–1953.).BoraviuParizu,prou~avaegipats­kuigr~kus­kulpturuarhajs­kograzdob­lja.UpoznajedjelaH.Mooreakojagas­vojomizra‘ajno{}upoti~uutehni~kimiob­likovnimeks­perimentimatearhitek-tonicis­lob­odnihob­lika.Antropomorfizamunjegovimdjelimapos­tupnones­taje,afiguralnielementis­vodes­enadinami~ne,napeteob­likes­imb­o-li~kihzna~enja.Primjenjujenovematerijale(‘eljezo,s­taklo,~avli,klino-vi,lanci)ineklas­i~nepos­tupkeob­rade(kovanje,zavarivanje,paljenje).Ra{~lanjivanjempovr{ineimas­e,variranjemiritmi~kimponavljanjemos­novnoguzorka,pos­ti‘eopti~kiuzb­udljiveitaktilnob­ogateob­likes­u-ges­tivnogdjelovanja.Autorjeb­rojnihidejnihprojekataiizvedenihdjelas­pomeni~keplas­tike(Spomenik prosina~kim ‘rtvama, 1960.,zagreb­;Spomenik revoluciji,1967.,Podgari};Spomen–kosturnica,1970.,Bar-letta;Spomenik revolucije naroda Kozare, 1972.,Mrakovica...)Tadjelaukojimaafirmiras­imb­iozurazli~itihmaterijala(‘eljezo–s­taklo,b­eton–metal),pridonijelas­unjegovomdru{tvenomutjecajuime|unarodnomugledu.D.D‘amonja‘iviiradiuBruxeles­s­u,zagreb­uiVrs­aru.

VELI BRIJUN / Bijela vila

8. VladetaPetri}:Konj Mali,1950.,b­ronca,vis­.84cm,s­ign.naplinti:MALI1950V.Petri}.Natpis­nakamenompos­tamentu:MALI1941–1954

VladetaPetri},kipar(Beograd,1919.–1970.).Biojes­uradnikMajs­tors­keradioniceAntunaAugus­tin~i}aod1951.do1953.godine.Upo~etkus­tvararealis­ti~nefigure,aod{ezdes­etihgodinaXX.s­t.izra|ujeeks­pres­ivnadjelanagla{enogludizma.

9.JovanSoldatovi}:Pas Tigar,1971.,b­ronca,vis­.63cm,s­ign.nades­nojnozi(}irilicom):J.Soldatovi}.Natpis­nakamenompos­tamentu:TIGAR1971

JovanSoldatovi},kipar(^erevi},1920.–NoviSad,2005.).Diplomi-rao1940.naArhitektons­komods­jekuTehni~kogfakultetauBeogradu.

ANALI 21–25 ���

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

Od1943.s­udionikNOB-a.Od1945.s­tudirakipars­tvonaAkademijilikovnihumjetnos­tiuBeogradu,aod1948.do1953.djelujekaos­urad-nikDr‘avnemajs­tors­keradioniceTomeRos­andi}auBeogradu.Godine1953.organiziralikovniods­jekVi{epedago{ke{koleuNovomSadu,pos­taju}injenprviprofes­orkipars­tva.Od1975.djelujekaoprofes­orkipars­tvaAkademijeumetnos­tiuNovomSadu.Kipars­kukarijerupos­-tigaojenapros­torutada{njeSFRJizvode}ieks­pres­ivnus­pomeni~kuplas­tikus­ocijalnetematike(Figura s mrtvim detetom – Hiro{ima,1968.).Autorjepreko100pos­tavljenihs­kulpturais­pomen–ob­ilje‘ja,aos­imb­avljenjaljuds­komfigurom,poznatjeikaoanimalis­t.Od1957.godi-nepripadnikjelikovnegrupeProstor 8ijedanodinicijatoraus­pje{neprenamjenepetrovaradins­keutvrdeukompleks­umjetni~kihatelijera.Pos­ljednjihjegodinab­ios­na‘nolikovnoidru{tvenoanga‘iranumirov-niminicijativama.

10.Antun Augustin~i}:Eva(Stid, Brijunski akt),1948./1953.,mramor,vis­.184cm,s­ign.upodno‘ju:AUGUSTIN^I]94853

AntunAugus­tin~i},kipar(Klanjec,1900.–zagreb­,1979.).Od1918.godines­tudirakipars­tvonaVis­okoj{kolizaumjetnos­tiob­rtuzagreb­u(R.ValdeciR.Frange{Mihanovi}),akadajeona1922.godinepretvo-renauKraljevs­kuakademijuzaumjetnos­tiob­rt,nas­tavljas­tudijkodI.Me{trovi}a.Nakon{toje1924.godinediplomirao,kaos­tipendis­tfran-cus­kevladeodlaziuParizgdjes­tudiranaEcoledes­Arts­Décoratifs­inaAcadémiedes­Beaux-Arts­uklas­iJ.A.Injalb­erta.Godine1925.izla‘euSalonufrancus­kihumjetnikai1926.uSalonunezavis­nih.Popovratkuuzagreb­s­udjelujenaizlo‘b­amagrafike:1926.uzagreb­ute1927.uLavo-vuizagreb­u.Is­tegodines­amos­talnoizla‘es­kulptureuSalonuGali}uSplitu,a1928.godines­udjelujenapos­ljednjojizlo‘b­iProljetnogs­alona.Godine1929.nalazis­eme|uos­niva~imalikovnegrupeZemljaib­ivaizab­ranzanjenapotpreds­jednika.SaZemljomizla‘e1929.,1931.i1932.uzagreb­ute1931.uParizu,aodnjes­eras­taje1933.godine.Us­porednos­enjegoviradoviizla‘uuBarceloni1929.,LondonuiBeogradu1930.godine.Odtrides­etihgodinaintenziviras­vojeb­avljenjejavnims­pome-nicima,zapo~etojo{1928.godine.Sudjelovaojei~es­topob­je|ivaonab­rojnimjavnimnatje~ajimazas­pomenike{iroms­vijeta.SpomeniciMiris­predzgradeUNuNewYorku,Rudaris­predzgradeMe|unarodnogure-daradau@enevi,Spomenik [leskom ustankuuKatowicama,SpomenikSelja~koj buni i Matiji GupcuuGornjojStub­ici,Spomenik mar{alu TituuKumrovcu,Spomenik ‘rtvama fa{izmauAddis­Ab­eb­iidr.uklju~ujugaukolektivnus­vijes­tkaomajs­toras­pomeni~keplas­tike.Biojeivrs­tanmajs­torintimnes­kulpture(pos­eb­no‘ens­kihidje~jihaktovaitorza),te

�00 ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

s­na‘nih,ps­iholo{kidore~enihiizra‘ajnihportreta.Od1946.godinedjelo-vaojekaoprofes­orikas­nijekaorektorAkademijelikovnihumjetnos­tiuzagreb­u.Godine1949.pos­taojeredovni~lanJAzUivodioMajs­tors­kuradionicuzakipars­tvo.

11.Jo‘e Ple~nik:Glorijeta,1956.,kamen,drvo,s­taklo,Ø508cm.Natpis­nas­tu-pu:SPOMENNA^ASKOSEMPODSNEGOMVTIHINADJENA[KODzIMzELENSEVESELIHPOMLADI.Natpis­nakamenomvijencu:VLETU1956PRE@IVELIBOJNITOVARI[ILRSLOVENIJETITU.

Jo‘ePle~nik,arhitekt(Ljub­ljana,1872.–1957.).Od1886.do1890.u~inaOb­rtnoj{koliuGrazu.Ub­rzopotomprimagaus­vojatelijerOttoWagnerprepu{taju}imu~es­toizvedb­us­vojihnarud‘b­i.Ure|enjemjub­i-larneizlo‘b­euRotundiiprvonagra|enims­pomenikomzaGutenb­ergovs­pomenik(1898.),Ple~nikpos­tajejedanodnajis­taknutijihtvoracaBe~kes­eces­ije(zajednos­aJ.M.Olb­richomautorjeiprvihlikovnihpos­tavaizlo‘b­iSeces­ije).Od1911.profes­orna[kolizaumjetni~kiob­rtuPra-gu.NapozivT.G.Mas­aryka1919.preure|ujeHrad~anezarezidencijupreds­jednika SR.Godine1920.preuzimamjes­toredovnogprofes­orazaarhitektons­kocrtanjeikompozicijuUniverzitetauLjub­ljani,gdjeradidos­mrti. lanSlovens­keakademijeznanos­tiiumjetnos­ti,dopis­ni~lan e{keakademijeiKraljevs­kogins­titutaengles­kiharhitekatatepo~as­nidoktorUniverzitetauLjub­ljaniiTehni~kevis­oke{koleuBe~u.Ple~nikjes­tru~noformiranuokviruWagnerove{koletejekaoneumornis­tvaralacnepres­tanootkrivaonovemogu}nos­tiirje{enja.Revitaliziraojevrijednos­tdoma}earhitektons­ketradicijeiupozorionanjenekompozicijs­kekvalitete,s­inteti-ziraju}iarhajs­kuelementarnos­tiprofinjenoob­likovanje.Ljepotanjegovearhitekturetemeljis­enaos­eb­ujnos­timaterijala,originalnos­tiformetenas­pecifi~nos­tis­truktureitona.Izvr{iojevelikiutjecajnageneracijemladiharhitekata,afas­cinacijanjegovimdjelomnepres­tajedodanas­.

12.Zdenko Kalin:Spomen-obilje‘je u formi sarkofaga,1954.,kamen,b­ronca,vis­.figura:34cm,ukupnavis­:160cm.Natpis­nas­arkofagu:SLOVENSKIPARTIzANIKOMANDANTUTITUOSTRO@NO1954.

zdenkoKalin,kipar(SolkankrajGorice,1911.–Ljub­ljana,1990.).zavr{io1934.Akademijuuzagreb­u(F.Kr{ini},Lj.Bab­i}),apotompu-tovaouFrancus­kuiItaliju.Od1948.docent,potomprofes­orirektornaAkademijilikovnihumjetnos­tiuLjub­ljani.Jedanjeodos­niva~aKluba nezavisnih slovenskih likovnih umjetnika.Ukamenuib­ronciizvodiojeaktove,portretei–kaodominantno–temeizdje~jeg‘ivota(Dje~je igre I,IIiIII,1951.–1953.).Dokranadjela,s­vojimimpres­ionis­ti~kimtretma-nompovr{ine,odajuutjecajA.Rodina,njegovikas­nijiradovitendirajuprema~is­toms­tati~nomvolumenuA.Maillola.Odpedes­etihgodina

ANALI 21–25 �01

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

XX.s­tolje}anoveizra‘ajnemogu}nos­tinalaziunapu{tanjuvolumenaiis­ticanjulinearnogelementakrozs­tiliziranumodelaciju,atako|erius­imb­oli~nomizra‘avanju.

VANGA / KRASNICA

13.Zdenko Kalin:Dva dje~aka u igri, 1954.,fontana,b­ronca,vis­.141cm.

14.Antun Augustin~i}:Dje~ak s ribom,1950.,fontana,b­ronca,vis­.70cm.

15.Lojze Dolinar:Rudar,1950.,b­ronca,vis­.88cm,s­ign.naplinti:1950

LojzeDolinar,kipar(Ljub­ljana,1893.–I~i}i,1970.).[kolovaos­enakipars­komodjeluUmjetni~ko–ob­rtne{koleuLjub­ljani,apotomnab­e~kojimünhens­kojakademiji.Godine1919.radiokodkipariceM.HofmannuNewYorku.ULjub­ljani‘iviiradido1932.,kadaodlaziuBeograd.Od1945.profes­ornab­eograds­kojakademiji.UDolinarovomb­ogatomopus­uis­ti~us­eportretiukamenu,b­ronci,drvuiterakoti(Ja-kopi~, Hribar, Rosandi}…),nadgrob­nis­pomenici(Krek, Prapotnik…),s­pomeniciNOB(Kragujevac,Pan~evo,Budva),tearhitekturalnaplas­tika(reljefizazgraduzavodazas­ocijalnoos­iguranjeuLjub­ljani).

16.Karel Putrih:Graditelj, 1954.,b­ronca,vis­.73cm,s­ignnaplinti:PUTRIH

KarelPutrih,kipar(Ljub­ljana,1910.–1959.).Studirao1927.–1930.naSrednjojtehni~koj{koliuLjub­ljani,a1930.–1934.naAkademijiuPragukodB.KafkeiO.[paniela.Profes­ornaSrednjojtehni~koj{koli(1939.–1946.)tena[kolizaumjetni~kiob­rt(1946.–1950.)uLjub­ljani.Od1950.docentnaljub­ljans­kojAkademijilikovnihumjetnos­ti.Ugodi-namaprijeII.s­vjets­kograta,kaopripadnikgrupeNezavis­nih,ob­likovaojes­kulpturunana~inMaillolla,apos­lije1945.b­avios­eprete‘noizved-b­omnarud‘ab­azas­pomenike,~es­tos­ura|uju}is­azdenkomKalinom(reljefnifriznaportalus­lovens­kogParlamenta).Radiojeis­itnuplas­tiku(aktifiguralnekompozicije),aafirmiraos­eikaoportretis­t.

17.Janez Lenassi:Fontana,1978.,fontana,kamen,Ø500cm.

JanezLenas­s­i,kipar(Opatija,1927.).Diplomiraokipars­tvo1951.naAkademijilikovnihumjetnos­tiuLjub­ljani(prof.P.Lob­oda),as­pecijal-kuzavr{iokodB.Kalina1956.godine.Izla‘eod1953.godine,odkadajedvades­etakputanas­tupios­amos­talno,a150putaus­klopus­kupnihizlo‘b­i.Sudjelovaojena30kipars­kihs­impozijauEuropi,USA,Izrae-luiJapanu.Jedanodinicijatorame|unarodnogkipars­kogs­impozijaForma Viva uKos­tanjevici.Is­taknuos­eis­pomeni~komplas­tikom(Spo-menik prekomurskim brigadama,1965.,Ilirs­kaBis­trica).Njegovadjela

�0� ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

reduciranenaracijeiuprviplanis­taknuteprirodematerijala,odlikujus­eeks­pres­ivno{}uis­imb­olikom,apos­eb­iceradoviukamenuos­tvarujuefektandijalogs­okoli{em.J.Lenas­s­i‘iviiradiuPiranu,b­ave}is­euzkipars­tvois­cenografijom.

IzVORIILITERATURA

Terens­keb­ilje{ke–razgovoris­AntonomVitas­ovi}em.Erdgeist, Illustrierete Wochenschrift. Katalog der XXXIII. Ausstellug der Vereinigung

bildender Künstler Österreichs,(predgovorKarlM.Kuzmany),god.IV.,Be~, 27.3.1909.

Enciklopedija likovnih umjetnosti,Leks­ikografs­kizavodFNRJ,knjige1–4.,zagreb­,1964.

Ba~i},Boris­:Muzejska zbirka na Brionima,Vijes­timuzealacaikonzervatoraHrvats­ke,1968.,god.XVII,b­r.4–5.

Mlakar,[tefan:Brioni,Brioni,Pula,1971.Jugoslovenska skulptura 1870 – 1950.,Muzejs­avremeneumetnos­ti,Beograd,1975.Umjetnost i revolucija – Revolucionarno kiparstvo,Spektar,zagreb­,1977.Kole{nik,Ljiljana:To{o Dabac – Antun Augustin~i} – poetska su~eljavanja,AnaliGa-

lerijeAntunaAugus­tin~i}a,b­r.9–10.,Klanjec,1989.–1990.Kole{nik,Ljiljana: Polagana predaja ili socrealizam u umjetnosti Antuna Augustin~i}a,

AnaliGalerijeAntunaAugus­tin~i}a,b­r.12.,Klanjec,1992.Kunst des 19. Jahrhunderts – Bestandkatalog der Österreichischen Galerie des 19. Jah-

rhunderts, Band I: A–E, Ös­terreichis­cheGalerie,Belvedere,Wien,1992.Pejkovi},Bo‘idar:Problem originala u skulpturi,AnaliGalerijeAntunaAugus­tin~i}a,

b­r.12.,Klanjec1992.Pejkovi},Bo‘idar:Antun Augustin~i} (‘ivotopis­),u:Antun Augustin~i} /Komorna

skulptura 1917.– 1932.(katalogizlo‘b­e),MHz–GalerijaAntunaAugus­tin~i}a,GalerijaUlrich,zagreb­,1995.,s­tr.19.

Enciklopedija Hrvatske umjetnosti,Lz»Miros­lavKrle‘a«,knjige1,2.,zagreb­,1995.Pros­pekt–kalendar–~es­titka100. obljetnica ro|enja Antuna Augustin~i}a – 30. obljetnica

zasnutka Galerije MHZ,GalerijaAntunaAugus­tin~i}a,Klanjec,1999.Prelov{ekDamjan:Jo‘e Ple~nik / Paviljon.»Oris­«,zagreb­,IV–VIII,2000.,s­tr.

148–157.Kra{evac,Irena:Ivan Me{trovi} i secesija Be~ – München – Prag 1900. – 1910.,Ins­titut

zapovijes­tumjetnos­ti–FundacijaIvanaMe{trovi}a,zagreb­,2002.Muzeji i galerije Istre: Vodi~,Dru{tvomuzealacaigaleris­taIs­tre,Pazin,2003.Du{an D‘amonja(katalogizlo‘b­e),MHz–GalerijaAntunaAugus­tin~i}a,SalonGale-

rijeAntunaAugus­tin~i}a,Klanjec,2003.

ANALI 21–25 �0�

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

SA@ETAK

Umjetni~katopografijaoto~jaBrijunidos­adjeb­ilaus­redoto~enanaob­raduarheolo{kihikulturno–povijes­nihlokaliteta(os­tacirims­kevileuzaljevuVerige,b­izants­kikas­trumib­enediktins­kab­azilika,aus­trougars­kefortifikacijeidr.),dokje–b­rojemnevelik,aliimenimaikvalitetomzna~ajan–korpus­s­kulptureXX.s­tolje}anamijenjeneotvorenompros­toruos­taoneis­tra‘en.Budu}idajeoto~jedes­etlje}imab­ilozatvorenozajavnos­t,us­mis­lus­tru~nerecepcijemo‘es­egovoritiointaktnos­tib­rijuns­kes­kulpture.

Rije~jeodjelimanas­talimatijekomdvaperiodauvremens­komras­ponuod1901.do1978.godine.Tos­u:

–djelapos­tavljenauprvomdes­etlje}uXX.s­tolje}a(his­toricis­ti~kes­kulptureC.C.zumb­us­chais­eces­ijs­kireljefiJos­efaEngelharta)

–djelaizdrugepoloviceXX.s­tolje}a(figuracijaAntunaAugus­tin~i}a,zdenkaiBoris­aKalina,FranaKr{ini}a,LojzeDolinara,KarelaPutriha,Jo‘ePle~nika,JovanaSol-datovi}a,VladetePetri}ateaps­traktnas­kulpturaDu{anaD‘amonjeiJanezaLenas­s­ia).

Ve}idios­kulpturanalazis­eus­klopurezidencijalnihob­jekataRHkojis­uidanas­zatvorenizajavnos­t,pajenjihovanedos­tupnos­ts­hvatljiva;s­kulpturekojes­enalazeupros­toruNacionalnogparkanaVelomBrijunuos­tales­u,us­prkos­formalnojdos­tupnos­ti,s­lab­opoznate{irojpub­lici.

Iztograzloga,ovaelab­oracijab­rijuns­kogs­kulptors­kogkorpus­a–definiranoguodnos­unapojmoves­kulpturanaotvorenomijavnas­kulptura,ob­ra|enogs­povijes­nogilikovnogas­pekta,s­katalogiziranimiklas­ificiranimdjelimatekratkimb­iografijamaautora–s­mjeraupoznavanjujavnos­tis­timfundus­om.Njegovas­vrhajes­kidanjeoz-nakeintaktnos­tiiprib­li‘avanjes­kulpturenaotvorenomnaBrijunimajavnojplas­ticipris­utnojukolektivnojs­vijes­ti.

Summary

THEBRIJUNINUDE–20THCENTURYOUTDOORSCULPTUREONTHEBRIJUNIISLANDS

DavorinVuj~i}

The art topography of the Brijuni Islands has until now been concentrated on analyses of the local archaeological, cultural and historic points of interest (such as the remains of the Roman villa in Verige Bay, the Byzantine castrum, the Benedictine basilica, the Austro-Hungarian fortifications, etc.). Fewer in number but strong in terms of authors and quality the corpus of the 20th century outdoor sculpture has meanwhile remained unresearched. Due to the fact that the Brijuni Islands have for decades been inacces-sible to the public, from the perspective of art history and its professional evaluation it is possible to speak of intactness of the Brijuni sculptures.

The sculptures in questions were created in two separate intervals between 1901 and 1978:

– the first group comprises works raised in the first decade of the 20th century (the historicist sculptures by C. C. Zumbusch and the Art Nouveau reliefs by Josef Engelhart)

– the second group comprises works from the second half of the 20th century (figurative pieces by Antun Augustin~i}, Zdenko and Boris Kalin, Fran Kr{ini}, Lojze

�0� ANALI 21–25

D.VUJ^I] BRIJUNSKI (INT)AKT

Dolinar, Karel Putrih, Jo`e Ple~nik, Jovan Soldatovi}, Vladeta Petri}, and abstract sculptures by Du{an D`amonja and Janez Lenassi).

Most of these sculptures are within the state residences to which public access is still denied. Their inaccessibility is, therefore, understandable. However, the sculptures located in the Brijuni National Park remain unknown to the public in spite of their physical accessibility.

For that reason it is the intention of this elaboration to bring the Brijuni corpus to public attention. The corpus is defined with reference to the concepts of outdoor sculpture and public sculpture. The paper gives an analysis of the corpus from the historic and visual aspects, a catalogue and classification of the sculptures, and short biographies of their authors. The purpose of the paper is to remove the label of intactness from the Brijuni public sculptures and to introduce them to the collective knowledge and consciousness.

UDK [94:316.64]:73.025(497.5Baki},V.)”194/199”

ANALI 21–25 �05

Spomeni~kaplas­tikaVojinaBaki}a:ju~er,danas­,s­utra

zvonko makovi]

Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb

Izvorniznans­tvenirad

VojinBaki}(Bjelovar,1915.–zagreb­,1992.)nedvojb­enojeklju~nali~nos­thrvats­kepos­lijeratnes­kulpture.Unjegovudjeluneras­poznajus­es­amova‘niinovacijs­kimomenti,ve}jeonpodjednakova‘anproma-traligas­eiukontinuitetuname|uratnorazdob­lje.Unjegovus­edjelus­intetizirajumnogana~elanakojimas­egradilatradicijaprvepolovices­tolje}a,s­aktualnimimpuls­imakojis­udolaziliizeurops­keplas­tike.Tako|er,Baki}}eodigratiprijelomnuuloguupos­lijeratnomrazdob­ljuizb­ogodmakaodvladaju}epoetikes­ocijalis­ti~kogarealizma.Jednos­tavnore~eno,udjeluovogakiparaodzvanjaitradicija,iinovacija,as­vetouvrijemeob­ilje‘enos­na‘nimideolo{kimipoliti~kimkonotacijama.1Iako{irojjavnos­tinajpoznatijipos­vojojdojmljivojmonumentalnojplas­tici,Baki}jeos­ob­niiprepoznatljiviplas­ti~kijezikgradionamalim,~es­tos­as­vimkomornimformama.Godine1939.,nakon{tojediplomirao,vratios­eurodniBjelovar,anakonkra}egb­oravkauputiouVenecijuiFirencu.Tus­eprviputizravnoupoznaos­as­lavnomtalijans­komkipar-s­komtradicijom,aliis­totakodob­iouvidius­uvremenos­tvarala{tvo.Rujna1940.prviputs­amos­talnoizla‘eub­jelovars­komGlazb­enomzavodu,aodlis­topadapoha|as­pecijalnite~ajIvanaMe{trovi}anaAkademijilikovnihumjetnos­ti.Naprolje}es­ljede}egodine,kadajeMe{trovi}napus­tioakademiju,ulaziuateljeFranaKr{ini}aiunjemu}eprob­oravitis­vedos­vr{etkarata1945.godine.Jo{uprvojpolovici~etrdes­etihnas­tajenekolikodjela(Torzo,1943., Kupa~ica,1942.–1943.)ukojimas­eprepoznajekolikoKr{ini}evutjecaj,tolikoionajMaillola,a{to}ezatimpreds­tavljatidob­ruods­tupnicuzaus­vajanjenekihos­ob­ina

1 PrvijeodjeluVojinaBaki}ainjegovukonteks­tuuhrvats­kojieurops­kojumjetnos­tipis­aoMilanPrelog.Vidi:MilanPrelog,Djelo Vojina Baki}a. »Pogledi«,god,IV,b­r.11,zagreb­,1953.,s­tr.912.–919.

�06 ANALI 21–25

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

Brancus­ijaiArpa.Moglob­is­es­togare}ikakos­eVojinBaki},prekonetoms­pomenutihreferenci,formiranaredukcionizmuis­inteti~nos­ti,as­os­ob­itimos­je}ajemzapovr{inu.Taj}es­eredukcionizamprepoznatiiupos­lijeratnomerazdob­lju,os­ob­itonanekolikotorzaiportretas­po~etkapedes­etih.NijedandrugikiparuHrvats­kojdotadanijeus­pios­ves­tiformunaznaks­takvomprecizno{}uitakvimos­je}ajemzanjezinus­ub­limiranus­nagu,kao{tojetou~inioBaki}.Kadas­e1955.s­us­reos­djelomHenryaMoorea,pais­njimos­ob­nonaizlo‘b­iuzagreb­u,Baki}jeutomevelikomkipars­komeopus­umogaoprepoznatimnogab­itnamjes­tamoderneplas­tikekojas­uzaokupljalainjegaikojajeb­iona~eoilive}iaps­olvirao.Figuras­es­adajedvanazireis­podglatkoob­ra|enihopni,avitalnos­tformeis­uzdr‘anopuls­iranjenjezineunutra{njes­nageotkrivajus­enakrajnjeprecizanna~in.Utomeprijelaznomerazdob­ljuvaljais­taknutinizs­kulpturaukojimaautorpokazujekakomurealnimotivs­lu‘iprijekaonekiob­likizlike,kaopredlo‘aknakome}epred-s­tavljanjeradikalnorelativizirati,ate‘i{tepos­tavitinais­pitivanjeforme.Tojeos­ob­itouo~ljivonadjelimaBik(1956.)iPtica(1956.),doks­erijomRazlistane forme (1958.–1959.)ucijelos­tinapu{tafigurativnijezik,inapodru~juaps­traktnogais­tra‘uje{irokis­pektarplas­ti~kihmogu}nos­ti.zanimagapokretidematerijalizacijaob­lika,{to~es­topos­ti‘eob­radompovr{ineimaterijala.Metal(b­roncaikas­nijeduraluminij)tuimava‘nuulogu.Mo‘das­eupravotimdjelimaBaki}najvi{eodmakaoodlokal-noganas­lje|aiprekinuos­vakus­ponus­doma}omtradicijom.TonkoMaroevi},autorcjeloviteivrlodob­remonogafijeoBaki}u,upravujekadaRazlistane forme s­agledavaizvanu‘eganacionalnogkonteks­taika‘ekakojekiparovdje»na~iniova‘anpovijes­nikorak–odis­hodi{neprob­lematikemodernihklas­ika,kao{tos­uArpiBrancus­i,prib­li‘ios­eartikulacijinjihovihnajlegitimnijihnas­tavlja~a,as­vojihnepos­rednihs­uvremenika,kao{tos­uCalderiViani«.2Is­tiautorpritomzaklju~ujekakojekiparovdje»zauvijekdokinuob­lokaduŠperiferneiliprovincij-s­ke’umjetnos­ti,u{av{iuinternacionalnioptjecaj,ukozmopolits­ku,~akuniverzalnurazmjenuvrijednos­ti,utjecaja,tipologija«.3

Jedanodiznimnova‘nihs­egmenatauBaki}evuopus­upripadas­pomeni~kojplas­tici,ukojojjeoddrugepolovice~etrdes­etihdoos­am-des­etihgodinaizveonekaodnajreprezentativnijihdjela.Upravos­enatomeprimjerumogujas­noprepoznavatireferencekojes­eneodnos­es­amonas­kulpturuiumjetnos­t,ve}podjednakoinacjelokupnupovijes­ttada{njezemlje,prijes­vegapoliti~ku.Udio,paiutjecaj,{toihjeVo-

2 TonkoMaroevi},Vojin Baki}. NakladnizavodGlob­us­–SKDPros­vjeta,zagreb­,1998.,s­tr.32.3 O.c.s­tr.31.

ANALI 21–25 �0�

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

VojinBaki}:Torzo,1943.,kamen VojinBaki}:Kupa~ica,1942.–1943.,b­ronca

VojinBaki}:Ivan Goran Kova~i},1946.,b­ronca

VojinBaki}:Razlistana forma II,1958.,s­adra

�0� ANALI 21–25

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

jinBaki}imaouu~vr{}enjui{irenjumemorijalneplas­tike,tadavrlova‘nogaumjetni~koga‘anra,nedvojb­enopreds­tavljava‘ans­egmentnjegoveumjetnos­ti.Baki}je,mo‘es­es­lob­odnore}i,pos­taos­vojevrs­nomparadigmomrazvojamemorijalneplas­tikenacijelometlunegda{njezemlje.Odranihirelativnojednos­tavnihprimjera,kao{tojeSpomenik strijeljanima – Poziv na ustanak(1946.–1947.),ra|enzaBjelovar,pas­vedojednogaodnajzna~ajnijihdjelamemorijalneplas­tikevi|enogueurops­kimrazmjerima,kao{tojeSpomenik pobjedeuKamens­kojuSlavoniji(1958.–1968.),Baki}jepokazaokakos­evelikaidejamo‘enavrlodob­arna~inizraziti~is­timplas­ti~kimjezikom.Idokjeunajranijem

VojinBaki}:Razlistana forma,1959,b­ronca

VojinBaki}:Ortogonalno razvijena povr{ina,1961.,b­ronca

ANALI 21–25 �0�

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

VojinBaki}:Spomenik strijeljanima – Poziv na ustanak,1946.–1947.,(s­kica),

s­adra

VojinBaki}:Spomenik Marxu i Engelsu,1953.,(s­kica),s­adra

VojinBaki}:Spomenik Marxu i Engelsu,1953.,(s­kica),s­adra

VojinBaki}:Ivan Goran Kova~i},1963.kamen

�10 ANALI 21–25

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

primjeruizBjelovarajo{pris­utnanagla{enaherojs­kages­ta,s­vojs­tvenakonvencijama‘anra,us­lu~ajuKamens­keBaki}s­evra}atemipob­jedes­vedoantiknihuzora,koris­te}itako|erios­ob­niplas­ti~kijezikpreciznoartikuliranuciklus­uRazlistane forme.Aps­traktnaotvorenaljus­kaSpome-nika pobjedi,s­na‘nouzdignutas­tla,preds­tavljas­vojevrs­nuindividualnokrajnjeuvjerljivuinterpretacijuNikera{irenihkrila.Patos­is­nagakojis­ujas­no~itljivinatojaps­traktnojforminecrpes­vojevitalnes­okoveiznekogapredmetnogpredlo{ka,ve}iz~is­togplas­ti~kogaizraza.Upravozb­ogtogaovos­eBaki}evodjeloimo‘es­matratinajve}imdos­egommemorijalneplas­tikeuna{ojs­uvremenojumjetnos­ti.

Nas­amompo~etkurataBaki}jedo‘iviotragediju:us­ta{es­umuub­ili~etvoricub­ra}e.Tajb­iografs­kimomentvjerojatnoje1946.godineib­iopoticajzaizraduprvogaunizumnogihjavnihs­pomenikapos­ve}enih‘rtvamaratnognas­ilja.Spomenik strijeljanimauBjelovaru,iliPoziv na ustanak,kakojejo{nazvan,pos­taojenekavrs­taprototipab­rojnimratnims­pomeni~kimob­ilje‘jimakojas­unicala{iromzemlje.SamjeBaki}kas­nijenapravionekolikomanjeus­pje{nihizvedenica,kao{tos­uSpomenik palim borcimau^azmi,Spomenik strijeljanimauGudovcuporedBjelovara,pas­vedonajkas­nijegaSpomenika Stjepanu Filipovi}u(1960.)uValjevu.Idoks­epos­ljednjis­pomenikizValjevamo‘epro-matratikaorazvijanjetemeza~etenaranijemdjeluPoziv na ustanak,Spomenik Marxu i Engelsuiz1952./1953.,ra|enzaBeograd,inicirat}enizprob­lemanakojima}es­elomitiideolo{kiob­ras­ci.Naime,urazradios­novneidejeBaki}ods­tupaodna~elas­trogedes­kripcijeiheroizacijekojus­unalagalapravilas­ocijalis­ti~kogrealizma.zamjeralomus­edagavi{ezanimaformanegonjezins­adr‘aj,as­adr‘ajs­e,dakako,s­hva}aotekkaopukapropaganda.4Godine1953.odb­ijenjeprojektzaSpomenik Marxu i Engelsu.Gledaju}is­polus­toljetnedis­tance,toodb­ijanjemo‘dainijenajgore{tos­etomkiparutadadogodilo.ToBaki}evodjelo,nas­re}unerealizirano,porigidnims­ocrealis­ti~kimnormamavjerojatnoinijeodgovaraloonome{tojenaru~iteljo~ekivao,no,tojeipakiprijes­vegas­lab­as­kulptura.Slab­autoliko{tojekiparovodmakodkrutihkonvencijab­iopovr{aninedovoljan.Is­tina,Baki}nijeinzis­tiraonadetaljnojdes­kripciji~injenica,{tomus­enajvi{ezamjeralo,nois­totakonijeus­pioprimijenitini~is­tuplas­ti~kudikciju.Bit}eprijedajerije~onekomob­likurazvodnjenogis­hematiziranogps­eudo-monumentalizma,

4 @irikojije1953.odb­iodvijeverzijeBaki}evas­pomenikaMarxuiEngels­uradiojeus­as­tavu:MilanV.Bogdanovi},Miros­lavKrle`aiJos­ipVidmar.Vi{eoocjenama`irijairazlozimaodb­ijanjaBaki}evadjelavidiub­ilje{kamaikomentarimas­pomenutogPrelogovateks­ta.»Pogledi«,god,IV,b­r.11,zagreb­,1953.,s­tr.918.–919.

ANALI 21–25 �11

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

VojinBaki}:Spomenik Stjepanu Filipovi}u,1960.,duraluminij

VojinBaki}:Razlistana forma,1958.,b­ronca

VojinBaki}:Spomenik pobjede u Kamenskoj,1958.–1968.

VojinBaki}:Spomenik pobjede u Kamenskoj,1958.–1968.

�1� ANALI 21–25

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

VojinBaki}:Razrezana povr{ina,1978.–1981.duraluminij

VojinBaki}:Spomenik na Petrovoj gori,1970.–1981.armiranib­etoniner|aju}i

~elik

Os­taciSpomenika pobjedenakonminiranja1991.–1992.Stanjeiztravnja1999.

VojinBaki}:Spomenik pobjede u Kamenskoj,1958.–1968.

ANALI 21–25 �1�

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

VojinBaki}:Spomenik na Petrovoj gori.Stanjeiz2002.

VojinBaki}:Spomenik strijeljanima,Bjelovar,1946.–1947.

Bjelovar,Spomenik strijeljanima,s­tanjenakonminiranja.Snimljenou

travnju1999.

Bjelovar,Spomenik strijeljanima,s­tanjenakonminiranja.Snimljenou

travnju1999.

�1� ANALI 21–25

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

negos­tvarnompos­tizanjus­uvremenihob­likovnihs­tandarda.Stogaijes­tneob­i~anumjetnikovras­tkadajes­amopetgodinakas­nijezgotoviopredlo‘akpokojem}es­etijekompunihdes­etgodina,od1958.do1968.graditiSpomenik pobjediuKamens­koj.

OdSpomenika strijeljanima – Poziv na ustanakuBjelovaru,prekoprijedlogazaSpomenikMarxu i EngelsuiSpomenik Stjepanu Filipovi}ute,kona~no,Spomenik pobjediuKamens­koj,Baki}nijes­amopratiomijene,b­oljere}iotvaranjatada{njihpoliti~kihidru{tvenihprilika,ve}jenanekina~ins­amartikuliraob­itnaumjetni~kas­tajali{ta.Takvakipa-rovais­taknutapozicijavjerojatnojenajvi{epridonijeladas­enjegovodjeloidentificiras­vremenom,vremenomkojeje1990.godineradikalnomijenjalokurs­.UDomovins­komratunekaBaki}evadjelapos­talas­u‘rtvoms­tanovitogob­likaodmazde,tedefinitivnones­talaizfundus­ahrvats­kes­pomeni~keb­a{tine.Toneeks­plozivapos­tavljanes­utijekomprvepolovicedevedes­etihgodina{iromHrvats­ke,adatajeks­plozivnijeb­ioizravnovezanzaratnadjelovanja.Nes­amo{tos­us­euni{tavaleku}e,nas­eljais­ela,negos­us­ejo{s­us­tavnijeuni{tavalaob­ilje‘javezanazavrijemekojejeprethodilotomevremenu.Toneeks­plozivaimales­uuvijekjedanjedinicilj:fals­ificiratinedavnupro{los­t.To~nijere~eno:izb­ris­atije.Tapraks­anijeoriginalna.Prijeb­is­emoglore}ikakojevje~naipovezanas­univerzalnimvjerovanjemumagijs­kumo}s­likaikipova.Vjerovanjedas­likeikipoviutjelovljujuneprijateljs­kes­ileizazivalojeiracionalnumr‘njuizkojes­us­ejavljalirazli~itiob­licides­trukcije.Poputs­tvarnihneprijatelja,s­tradavalis­uinjihovis­imb­oli.5

Is­tinaje,me|utim,das­euni{tavanjekos­is­azakonima.Saznakovimapro{los­tineb­is­es­mjeloneka‘njenoob­ra~unavati.Tais­tinakaodanevrijedizana{epros­tore.zab­rinjavaju}eje{tos­eiins­titucije,zadu‘enezaevidentiranje{teta,pona{aju~es­tokrajnjeneodgovorno.Komunis­ti~kijere‘impretjerivaouob­ilje‘avanjudoga|ajavezanihuztzv.revolucio-narnetekovine.znas­eiza{to.Velikab­rojnos­ti~es­tonis­kakvalitetadjelakojimas­enas­tojaoozna~itinekitakavdoga|ajdovelis­udopraveinflacijes­pomenikais­pomen-ob­ilje‘ja.Me|utim,utomjevelikomb­rojuipakpos­tojaozdravifond,kakovrijednihumjetni~kihos­tvarenja,takoirazlogadas­epojedinamjes­taipojedinidoga|ajipamte.Nikakonemogu

5 Vrlodob­ruinterpretacijutakvaodnos­apremamemorijalnojplas­ticiuizmijenjenomideo-lo{komeipoliti~komkonteks­tudalajeSnje{kaKne`evi}us­vojemizlaganjunas­avjetovanju»Ru{enjes­pomenikauis­to~nojEuropi:s­pomenicikomunis­ti~keereurazdob­ljuprijeloma«uorganizacijiNjema~kognacionalnogkomititetaICOMOS-auBerlinu,velja~a,1993.Is­tojeizlaganjenahrvats­komeob­javljenopodnas­lovomPogrom crvenih spomenikautjedniku»Danas­«,9.o`ujka1993.is­is­timnas­lovomuknjizi:Snje{kaKne`evi},Zagreb u sredi{tu, Barb­at,zagreb­,2003.,s­tr.314.–316.

ANALI 21–25 �15

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

GudovacporedBjelovara,VojinBaki}:Spomenik ubijenim Srbima u lipnju1941. Stanjedo1991.

Gudovac.Stanjenakon1991.Snimljenoutravnju1991.

�16 ANALI 21–25

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

razumjetikojirazlozimogunatjeratinekogadapos­tavieks­plozivpods­pomenikkojiob­ilje‘avas­mrtnevina~ovjekailis­totineitis­u}enevinih.No,kads­ejednompos­tavieks­plozivis­podnekogs­pomenika,is­tom}es­elako}ompos­tavitiiis­podne~ijegdoma.Tapraks­avrlob­rzopos­tajerutinom,timvi{e{tos­upoticajizatob­ilib­rojni:b­ilodirektno,b­iloin-direktno.Odminiranogs­pomenikas­konotacijamanavrijemeranijegre‘ima,dominiranihdomova,dakako,netomotkrivenog»neprijatelja«,nemadis­tance,b­a{kao{tojenemaikadas­uub­ijanjaupitanju.Ub­ijanja,tako|er,novootkrivenog»neprijatelja«.As­vetob­ezs­ankcioniranja.

Premaizvje{}ume|unarodneorganizacijezaljuds­kapravaAmnes­tyInternationals­aznajemokakojes­amouakcijiOlujas­tradalooko450civila.Is­tajeorganizacijaodhrvats­keVladedob­ilainformacijudajena-konOluje preds­udovimapokrenuto2849s­lu~ajevazb­ogub­ojs­tva,plja~kiipaljenjaimovine.Me|utim,Amnes­tyInternationalnaknadnojes­aznaodas­us­amodvijeos­ob­eb­ilepodis­tragomzaub­ijanje,akod14os­ob­apos­tupcis­ub­iliutijeku.Pres­udajedones­enas­amoujednoms­lu~aju,aliitajos­u|eninaknadnojepomilovan.Ovihdanajednes­uhrvats­kednevnenovinepods­jetilenas­lu~ajzagreb­a~keob­iteljizec,to~nijenaub­ojs­tvotadadjevoj~iceAleks­andrezeckojab­i,dakojims­lu~ajemnijeb­ilas­rps­kenacionalnos­tiidanijezajednos­majkomb­ilas­vjedokomo~evaub­ojs­tva,danas­imaladvades­eti~etirigodinei,vjerojatno,b­ilalijepaivedradjevojkakao{tos­utonjezineprijateljice.Odavnos­eznatkojes­udjelovaoumas­akrutezagreb­a~keob­itelji,kao{tos­eznaizas­totineis­totinedrugihpo~initeljanajokrutnijihub­ojs­tava.Ub­ojice,paionikojis­upriznalizlo~in,me|utim,uHrvats­kojimajus­tatus­po{tenihgra|anaimirnohodajuulicama.6

Pos­tojemnogis­lu~ajeviukojimajene~ijomdes­truktivnomges­tomna{aumjetni~kaikulturnab­a{tinapretrpjelatrajni,itovelikigub­itak.Ranjavanjekolektivnememorijenetreb­anis­pominjati.Jednoodnaj-us­pjelijihdjelas­pomeni~keplas­tikeb­iojeve}s­pominjaniSpomenikpobjedi revolucije naroda Slavonije,kakoglas­ipuninazivs­pominjanogdjelaVojinaBaki}a.Trides­etmetaravis­okas­kulpturagipkogaob­likauzdizalas­enab­re‘uljkuBla‘ujiznads­elaKamens­ka,naras­kri‘juputo-vaSlavons­kaPo‘ega–Pakrac–Vo}in.Spomenikjeb­ios­mje{tennapa‘ljivoizab­ranommjes­tuidominiraojekrajolikom.Blje{te}i,s­jajnas­e~eli~naljus­ka,kojajeob­avijaladob­roproporcioniranuiuravnote‘enus­kulpturalnuformu,is­ticalauokru‘enju{umovitihb­re‘uljaka.Dab­is­e

6 Os­us­tavnomuni{tavanjumemorijalneplas­tikeuHrvats­koj,s­os­ob­itimte`i{temnadjeloVojinaBaki}a,vidi:zvonkoMakovi},Sudbina spomenika revolucije – Sotonski obra~un s pro{lo{}u. »Cicero«,godII,b­r.5,zagreb­,travanj1999.s­tr.42.–51.

ANALI 21–25 �1�

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

^azma.VojinBaki}:Spomenik palim borcima.Stanjeprije1991.

^azma.Os­tacis­pomenikanakon1991.Snimljenoutravnju1999.

�1� ANALI 21–25

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

pos­tigaozami{ljeniefekt,kiparus­upomoglib­rojnis­tru~njaci,in‘enjeriis­tati~ari,kojis­uomogu}ilidatavelikairazvedenas­kulpturaos­taneotpornanas­na‘nenaletevjetra.Sna‘niidub­okitemelji,b­a{kaoikon-s­trukcijais­pod~eli~neljus­kepreds­tavljalis­upraviin‘enjers­kipothvat.Dakako,itotreb­ais­taknuti,iiznimnos­kuppothvat.Danas­s­vegatogavi{enema.OdBaki}eves­kulptureos­tales­utekrijetkekrhotine‘eljeza,~elikaigranitnihplo~akojes­uneko}b­ilepodnaoplata.Uni{tavanjetogjedins­tvenogs­pomenikapob­jedi,ais­totakoivrhuns­kogkipars­kogos­tvarenja,nijeb­ilonimalojednos­tavno.Miniranjes­umoraliizves­tikvalificiraniiis­kus­nis­tru~njaciuzpa‘ljivepripreme,a{tos­amogovorikakotaj~innijeb­ios­lu~ajan,nitrenuta~an.

SpomenikuKamens­kojnijeb­ilojedinodjelojednogodnajve}ihhrvats­kihkiparakojejes­tradalotijekomproteklihdes­etakgodina.Onojes­amonajve}einajkvalitetnije.NedalekoKamens­kenes­talas­u,mahomuminiranju,idrugadjela,paiBaki}eva.Us­redi{tu azme,uparkuis­pred{kole,podignutje1951.njegovSpomenik palim borcima.Nab­etons­kompos­tolju,neko}ob­lo‘enomkamenimplo~ama,b­ilajeb­ron~anas­kulpturab­orcas­pu{komuruci.Ods­vegatogadanas­jeos­talotekte{koo{te}enoizapu{tenopos­tolje.Kamojenes­taob­ron~anikip,nitkone}eznatire}i.Us­eluGudovac,nedalekoBjelovara,mje{tanis­u1955.podiglis­pome-nikuznaks­je}anjanadvijes­totineub­ijenihSrb­akojes­u28.travnja1941.uhaps­ileiodmahs­trijeljaleus­ta{e.Me|unjimajeb­ioijedanb­ratVojinaBaki}a.Jedanod~etvoricekojis­uukratkomvremenuub­ijeniis­timpos­tupkomizis­tihpob­uda.Bron~anis­pomenik,kojijeprikazivaous­pravnogmu{karca,godinamajete{koo{te}enle‘aoukorovunipedes­etmetaraodglavneces­te,{tos­amvidioprijetrigodine.Danas­neznam{tojeods­vegaos­talo.Spomenikjes­as­vogpos­toljauklonjenminamakojes­uo{tetileikamenopoplo~enje.Tojeb­ilodjeloVojinaBaki}a.Njegovjeb­ioiranijes­pominjaniSpomenik strijeljanima – Poziv naustanakiz1946./47.godine,kojijeneko}b­iouparkuus­redBjelovara,azatimpremje{tenuznovograds­kogrob­lje.Is­podlijepihvis­okihb­orova,okru‘enajednos­tavnimkamenimmalimplo~amas­is­pis­animimenimapreko400ub­ijenih,napos­toljujeb­ilapos­tavljenafigura~ovjekavi-s­okouzdignutihira{irenihrukus­tis­nutihpes­nica.Danas­jetus­amote{koo{te}enopos­tolje.zas­vatauni{tenja,is­totineis­totinedrugih,niranije,nidanas­nitkonijeka‘njen,nitijeuop}evo|enaioleozb­iljnijais­tragaotome.Mo‘dajenajb­oljiprimjerindolencijevlas­tis­pomeniknaPetrovojgori,kojijekiparVojinBaki}podizaopunodes­etlje}e–od1970.do1981.godine.Lokalitetnakojemjes­pomenikpodignutnalazios­etijekomDomovins­kogaratauiznimnoos­jetljivojzoni.NakonvojneakcijeOlujamoglos­ekons­tatiratikakoje~itavs­pomeni~kikompleks­,

ANALI 21–25 �1�

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

patakois­amgigants­kiarhitektons­ko-plas­ti~kirad,veomazapu{ten,alineiozb­iljnijeo{te}en.Odljeta1995.naovamos­tvarines­amodas­enemijenjajunab­olje,negopos­tajuupravozab­rinjavaju}e.Ljudis­kidajuiodnos­es­jajnuoplatuodnehr|aju}eg~elika,naru{avaju}itakovrijednodjelo,adapritomnitkoodlokalnihidr‘avnihvlas­titokontinuiranovan-dals­kopona{anjeneproziva,nes­prje~ava,nitika‘njava.7[tovi{e,moglob­is­ere}ikakoumjetni~kodjelo,kojejeiva‘anmemorijalnikompleks­,nes­tajepredo~imaodgovornih.Baki}evs­pomeniknaPetrovojgoris­padaunjegovakas­nadjelai,ob­jektivnogovore}i,s­umjetni~kogas­pektanepreds­tavljaremek-djelo,poputonogas­as­vimnes­talogaizs­lavons­kogas­elaKamens­ka.Kamens­kaiPetrovagoralokalitetis­upomaloizvan:nis­ub­a{uprvomes­us­jeds­tvuhrvats­kemetropole,kao{tojetoparkDotr-{}ina,naprimjer.Parkukomes­enalazinekolikoiznimnokvalitetnihs­kulpturavelikihhrvats­kihkipara,patakoijednodjeloVojinaBaki}a.ToBaki}evodjelo,ob­ras­loukorov,erodiranous­vakompogledu,paionomfizi~kom,dijelis­udb­inuos­talihdjelas­jednogodnajneob­i~nijihhrvats­kihgrob­lja.Grob­ljas­kulptura.Polaze}iodpretpos­tavkekakojeVojinBaki}klju~nali~nos­thrvats­kepos­lijeratnes­kulpture,nes­mijenamb­itis­vejedno{tos­enedavnodogodilo,ali{tos­eis­adadoga|as­djelomtogaumjetnika.

OvoizlaganjeimanamjerurazmotritiuloguVojinaBaki}aupos­lije-ratnojhrvats­kojs­pomeni~kojplas­tici,aliis­totakoiupozoritinatragi~nepos­tupkekojis­unes­amouni{tilizna~ajandiona{eb­a{tine,ve}ierodiraliop}ekulturneicivilizacijs­kes­tandardena{enovijepovijes­ti.

SA@ETAK

VojinBaki}nedvojb­enojeklju~nali~nos­thrvats­kepos­lijeratnes­kulpture.Unjegovudjeluneras­poznajus­es­amova‘niinovacijs­kimomenti,negojeonpodjednakova‘anpromatralis­eiukontinuitetuname|uratnorazdob­lje.Jedanodiznimnova‘nihs­eg-menatauBaki}evuopus­upripadas­pomeni~kojplas­tici,ukojojjeoddrugepolovice~etrdes­etihdoos­amdes­etihgodinaizveonekaodnajreprezentativnijihdjela.Upravos­enaovomeprimjerumogujas­noprepoznavatireferencijekojes­eneodnos­es­amonas­kulpturuiumjetnos­t,negopodjednakoinacjelokupnu,prijes­vegapoliti~kupovijes­ttada{njezemlje.Tajjekiparnanekina~ins­tvaraonekuvrs­tuzorakas­pomeni~keplas­tike,variraju}iranijes­tandardeiprilago|avaju}iihnovimpotreb­amainovimes­tets­kimnor-mama.Od»Spomenikas­trijeljanima–Pozivnaus­tanak«(1946.–1947.),prekonekoliko

7 Odevas­tacijiBaki}evas­pomenikanaPetrovojgorinakon1995.vidi:zvonkoMakovi},Ho}e liHrvatska ostati bez ijednog djela velikog kipara Vojina Baki}a? »Glob­us­«,b­r.492,zagreb­,12.s­vib­nja,2000.s­tr.78.–79.

��0 ANALI 21–25

z.MAKOVI] SPOMENI^KA PLASTIKA VOJINA BAKI]A: JU^ER, DANAS, SUTRA

s­li~nihkas­nijihizvedenica(»SpomenikStjepanuFilipovi}u«,1960.)do»SpomenikaMarxuiEngels­u«(1953.)i»Spomenikapob­jede«uKamens­koj(1958.–1968.)Baki}nijes­amopratiomijene,b­oljere}iotvaranjatada{njihpoliti~kihidru{tvenihprilika,negojenanekina~ins­amartikuliraob­itnaumjetni~kas­tajali{ta.Takavkiparovis­taknutipolo‘ajvjerojatnojenajvi{epridoniodas­enjegovodjeloidentificiras­vremenom.Avrijemeje1990.radikalnomijenjalokurs­.UDomovins­komratunekaBaki}evadjelapos­talas­utako‘rtvominekaodnjihus­tanovitomob­likuodmazdedefinitivnos­unes­talaizfundus­ahrvats­kes­pomeni~keb­a{tine.Polaze}iodpretpos­tavkedajeBaki}klju~nali~nos­thrvats­kepos­lijeratnes­kulpture,nes­mijenamb­itis­vjededno{tos­enedavnodogodilo,ali{tos­eis­adadoga|as­djelomtogaumjetnika.OvoizlaganjeimanamjerurazmotritiuloguVojinaBaki}aupos­lijeratnojhrvats­kojs­pomeni~kojplas­tici,aliis­totakoiupozoritinatragi~nepos­tupkekojis­unes­amouni{tilizna~ajandiona{eb­a{tine,negoierodiraliop}ekulturneicivilizacijs­kes­tandardenovijepovijes­ti.

Summary

MONUMENTALSCULPTURESOFVOJINBAKI]:INTHEPAST,PRESENT,ANDFUTURE

zvonkoMakovi}

Vojin Baki} is undoubtedly a key figure in the post-WW2 sculpture in Croatia. In his work it is possible to discern not only important innovative elements, but also a significant continuity line from the period between two world wars. Monumental sculpture is one of the crucial segments of his opus and it is within this field that he created some of his most representative works between the second half of the 1940’s and 1980’s. This example shows a clear reference not only to sculpture and art but also to the entire (but mainly political) history of his country of that time. This sculptor was creating some kind of patterns of monumental sculpture by varying previous standards and adjusting them to the new needs and contemporary aesthetic norms. From his »Monument to the Executed – A Call to Uprising« (1946–1947), through several similar derivations of this work such as the »Monument to Stjepan Filipovi} (1960) to the »Monument to Marx and Engels« (1953) and the »Victory Monument« in Kamensko (1958–1968), Baki} did not only follow trends, or rather, the opening up of the political and social circumstances, but he himself articulated important artistic viewpoints. Such prominent position of this sculptor probably contributed most to the identification of his work with the times in which it was created. And in 1990 the times were radically changing course. In the Homeland war some Baki}’s works became victims and through certain form of retali-ation they disappeared from the Croatian monumental heritage. On the assumption that Baki} is a pivotal persona of the Croatian post-war sculpture, we should not be indifferent neither to recent events nor to the current treatment of the work of this artist. This presentation intends to review the role of Vojin Baki} in the post-war monumental sculpture in Croatia and at the same time warn against the tragic deeds which have not only devastated an important part of our heritage but also eroded the general culture and civilisation standards of modern history.

UDK 727.7(497.5Baki}/Seissel,Zagreb)”198”

ANALI 21–25 ��1

OprojektuMemorijalnog podru~ja Dotr{}inaprojektnegrupeSeis­s­el–Baki}

ivana kancir

Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

Izvorniznans­tvenirad

Spomen-podru~jeDotr{}inapros­tires­enas­jeverois­tokuu‘egagrads­kogpodru~ja,najugois­to~nomis­turenomob­ronkuzagreb­a~kegore,tes­vojims­olidnimzelenimfundus­ompreds­tavljanas­tavaknakompleks­{umaMaks­imira.Sjugois­tokais­jeverois­tokaob­ilazigaces­takojavodiprema[tefanovcuiMarku{evcu,dokjes­jugozapadapremaGradskom urbanisti~komplanu b­ilaplaniranajakakomunikacijakojajetreb­alapovezivatiju‘neob­ronkezagreb­a~kegoreiomogu}avatija~epoveziva-njegradas­rekreacionimpodru~jimaParkaprirodeMedvednica.

Natoms­upodru~jutijekomDrugogas­vjets­kogarataod1941.do1945.vr{enapojedina~naigrupnapogub­ljivanjaljudiraznolikogs­ociolo{kogprofila,s­tvoriv{iod{umeDotr{}inapodru~jemas­ovnoggrob­i{ta.1Sob­ziromnahis­torijs­kuautenti~nos­ttogapodru~jazavodzaza{titus­pomenikakulturegradazagreb­aproveojepos­tupakkojimmujeutvr|enos­vojs­tvos­pomenikakulture,nakon~egaje1963.godineiizvr{enupis­uRegistar nepokretnih spomenika kulture grada Zagreba.Paralelnos­provo|enjemadminis­trativno-pravnogpos­tupkaza{titezapo~elos­eis­prikupljanjemtehni~kedokumentacijeus­vrhuizrades­tudijekojomb­is­edalemogu}nos­tiprezentacijetogas­pomeni~kogpodru~ja.zate~enos­tanjeb­ilajes­amodjelomi~naob­ilje‘enos­tgrob­i{ta,tj.grob­ovis­uob­ilje‘enis­amoudoliniuzpotokDotr{}inadokjepodru~jeuz[tefanove~kuces­tuos­taloneob­ilje‘eno.

1 PremapodatcimanavedenimuRje{enjuzavodazaza{titus­pomenikakulturegradazagreb­ara~unas­edajenatompodru~jus­trijeljanjem‘ivoteizgub­ilopreko7000ljudi.(Rje{enjezavodazaza{titus­pomenikakulturegradazagreb­aiz1963.godinekojims­e»utvr|ujedakompleks­{umeDotr{}inakrajMaks­imirakaoautenti~nohis­torijs­komjes­toizvremenaNarodnerevolucijeimas­vojs­tvos­pomenikakulture,tes­eodre|ujeupis­togs­pomenikauregis­tarnepokretnihs­pomenikakulturegradazagreb­a«).

��� ANALI 21–25

I.KANCIR O PROJEKTU MEMORIJALNOGPODRU^JADOTR[]INA ...

1.Pers­pektivas­ve~anogKomemorativnogtrga(pers­pektiva2)

Po~eciure|enjau‘egadijelapodru~jakao-s­pomenparka,madavrlos­kromnoineadekvatno,s­e‘uodkrajaDrugogas­vjets­kogarata,2dab­ikrozdes­etakgodinaOdb­orSavezab­oracagradazagreb­aprviputpris­tupione{toozb­iljnijimrazmatranjimaoadekvatnomicjelovitos­mi{ljenomure|enjuiob­ilje‘avanjus­pomen-podru~ja.Takos­e1960.godineOdb­orSavezab­oracagradazagreb­aus­uradnjis­Urb­anis­ti~kimzavodomgradazagreb­aodlu~ioprojekture|enjas­pomen-podru~jadodijelitiakadems­komkiparuVojinuBaki}u,arhitektuprof.dr.Jos­ipuSeis­s­elu,teknji‘evnikuJuriKa{telanu.Budu}idajetajtims­vojimidejnimrje{enjempo{tovaozahtjev3naru~iocazasuvremenim arhi-tektonskim i skulpturalnim sredstvima,1962.godineodlu~enojedas­epris­tupidaljnjojrazradiprojektas­is­tomgrupomautorakojojs­us­ekaos­uradnicepriklju~ilepejs­a‘nearhitekticeSilvanaSeis­s­eliAngelaRotkvi}.Nakon{toje{irepodru~jeDotr{}ines­tavljenopodza{titukaoautenti~nis­pomeni~kikompleks­,1964.navedenajegrupaautoraizradilaprogramats­kus­tudijukojoms­uzahvatiliprib­li‘no40hektarapovr{ine.Namjerajeb­iladas­es­vis­adr‘ajib­udu}egMemorijalnogkompleks­apove‘uus­mis­lenuprirodno-pros­tornucjelinu.

2 Tomjeprilikompos­tavljenonekolikotipovacementnolijevanihnadgrob­nihs­pomenika.Poredtogazadr‘anjeodranijepos­tavljennizindividualnihob­ilje‘jarazli~itihob­likakojejepos­tavljalarodb­inapoginulih.Namanjems­ub­rojuob­ilje‘jab­ilaozna~enaiimena.Is­-tovremenos­euredilaiglavnas­tazauzpotok.

3 zanimljivojekakojenavedenoda»autorimorajuizbjegavati deskriptivna tuma~enjaiizab­rationematerijaleiteks­tovekoji}es­na‘noidos­tojans­tvenoob­ilje‘itiovamjes­ta«.

ANALI 21–25 ���

I.KANCIR O PROJEKTU MEMORIJALNOGPODRU^JADOTR[]INA ...

2.Ure|enjedana{njegulazauDolinugrob­ova,1:200

3.Spomeni~kaplas­tikanaulazuuDolinugrob­ova

Programats­koms­us­tudijomb­ileob­uhva}ene~etiripros­tornecjeline:glavniulaznipros­tors­mje{tens­azapadnes­trane,b­li‘egradu,s­komemo-rativnimtrgomizgradommuzejanapodru~jus­treljane;4s­poredni,danas­ijediniulaz,s­aSveto{imuns­keces­tes­manjimpoplo~enimtrgom

4 Projektomure|enjaMemorijalnogkompleks­apos­toje}ajes­treljanab­ilapredvi|enazadis­lociranje,tj.ru{enje.

��� ANALI 21–25

I.KANCIR O PROJEKTU MEMORIJALNOGPODRU^JADOTR[]INA ...

iplas­tikommetalnogkris­tala;Dolinagrob­ovakaoigrupagrob­ovanas­jevernomdijelukompleks­aDotr{}ines­plas­ti~kimozna~iteljimapoje-dinihgrob­nihs­kupina,izvedenihodnehr|aju~eg~elikavis­okogs­jajavariranihuob­liku;~eli~niob­elis­k,kaovertikalnadominanta,kons­truiranaizpoliranog~elikas­mje{tenananajvi{ojkotimemorijalnogpodru~ja.

Komemorativnitrgtreb­aojezauzimativelikipros­torprirodnezara-vninazapadnojs­tranis­b­lagimvis­ins­kimrazlikamanakojems­eidanas­nalazis­treljana.Pros­torutrgakomunikacijujetreb­aoodre|ivatiMuzejDotr{}ines­prohodnimprizemljemuob­likutrijema.Muzejb­imogaos­lu‘itiiugalerijs­kes­vrhe.Natajb­is­ena~ins­ju‘nes­tranedob­ioprihvatnipros­tors­kojegab­ipos­jetiteljb­iovo|entrijemomMuzejanas­jevernidiozaravni–naTrgkomemorativnihs­ve~anos­ti.Kori{tenes­upos­toje}e

4.Dolinagrob­ova

5.Idejnihortikulturniplan

ANALI 21–25 ��5

I.KANCIR O PROJEKTU MEMORIJALNOGPODRU^JADOTR[]INA ...

vis­ins­kerazliketerena,pajedob­ivenonekolikos­tepenas­topolo‘enihteras­a.Napos­ljednjoj,s­jevernojteras­i,kaonas­mis­lenomzavr{etkucijelogkomemorativnogpros­tora,b­ilab­is­mje{tenakos­turnica,dokjenais­to~noj,ni‘ojteras­ipos­tavljenpos­taments­as­pomenikomkojijetreb­aoukazivatinamas­ovnos­t‘rtava.Upozadinib­is­elu~no,izakos­turniceiis­to~neteras­es­plas­tikom,nas­tavljalagus­tazelena{ums­kakulis­aiznad

6.Pers­pektivaDolinegrob­ova(pers­pektiva1)

7.Dolinagrob­ova,pres­jek

��6 ANALI 21–25

I.KANCIR O PROJEKTU MEMORIJALNOGPODRU^JADOTR[]INA ...

kojeb­is­eotvaraopoglednavertikalnudominantucijelogmemorijalnogpodru~ja–~eli~niob­elis­k.Putb­is­KomemorativnogtrgavodiodirektnouDolinugrob­ova.

Predvi|enojeidas­eporedglavnogulaza,prekoKomemorativnogtrgas­azapadnes­trane,uredis­poredniulazuDolinugrob­ova.Rije~jeove}pos­toje}emputeljkukojis­enas­tavljanaSveto{imuns­kuces­tuvode}is­jevernou{umu.Njimes­u‘rtveb­ilevo|enenapogub­ljenje.Namjerajeb­iladatimus­pomeni~koob­ilje‘je,{tojepos­tignutotakodas­enaprvojnadolaze}ojuzvis­iniorganiziraomanjipoplo~enitrgs­plas­tikom~eli~nogkris­tala.

Dolinagrob­ova,s­vojimmalimformatomius­kimpros­toromname}emeditativniugo|aj.Maks­imalnojezadr‘anautenti~niob­likterena,in-tervencijekojes­uprovedenenis­upreds­tavljalenikakveva‘nijezahvateupros­toru.SvojimkarakteromDolinanepodnos­ipojavus­kulpturalnihob­likave}ihformata.Stogas­upotravnatimpovr{inama,us­mi{ljenimnizovimaras­ijanekameneoznakegrob­ovas­akcentimanametalnimkris­talima.Rije~jeovariranjuipojednos­tavljenjus­pomeni~keplas­tikekris­talnogob­likakojanas­s­aSveto{imuns­keces­teuvodiuDolinu.Samaprirodajeos­tavljenauautenti~nomob­liku,takodaupejs­a‘nompogleduprevladavaju{umaitravnjak.Hortikulturnizahvatib­ilis­unamijenjeniis­klju~ivo~i{}enjuis­anaciji{ume.Nis­kajevegetacijaprimijenjenas­amomjes­timi~no,uzkoritopotoka,imjes­timiceufunkcijiprekriva~atla.Svapodru~ja,poznataotprijekaogrob­i{ta,oplo~enas­ugranitnimkockamatakodaizme|uos­tajutravnatere{etke.Pritomejeo~uvan

8.PoglednaDolinugrob­ova

ANALI 21–25 ���

I.KANCIR O PROJEKTU MEMORIJALNOGPODRU^JADOTR[]INA ...

pos­toje}ireljeftla,aokolnepadineis­tazakojavodiDolinoms­tapajus­eucjelinu.Plas­tikajeizvedenaodnehr|aju}eg~elikavis­okogs­jaja.Pos­tavljenajeDolinomnaneupadljiveteras­e.Formes­uo{tre,b­lis­tave,kretanjems­edinami~nos­mjenjujus­vjetlois­jena,as­kulptures­eotkrivajuunovimvizurama.

Dominantato~kacijelogakompleks­atreb­alajeb­itivertikalnadomi-nanta–vis­okiob­elis­ks­mje{tennanajvi{ojto~ci{umeDotr{}ina.Svojimob­likomdos­ljednopratikoncepcijus­kulpturalnogizri~ajakompleks­a.NaulazuuDolinus­us­re}emos­es­kris­talnomformomdob­ivenomvodo-ravnimadiranjempojedina~nihkris­talnihformikojes­us­re}emo{e}u}iDolinom,dokob­elis­kpratiis­tikoncept,s­amos­eovajputkris­taliverti-kalnous­pinju.

Odcijelogaprojekta1965.godineizvedenajes­amoDolinagrob­ova,teprilaznipros­tors­Baki}evomkris­talnomformom,5{topreds­tavljaho-mogenu,konceptualnodos­ljednoiujedna~enoizvedenucjelinu.Nakon

5 Us­vojojmonografijiVojin Baki},Glob­us­,SKDPros­vjeta,zagreb­,1998.,ukatalogu,TonkoMaroevi}s­kulpturunavodipodnazivomSpomen-obilje‘je u Dotr{}ini,dokus­vomteks­tuu»Arkitekturi«b­roj176–177/1981.zdenkoKolaciogovoridas­eradioSpomeniku strijeljanima.

9.Centralnis­pomenik,pres­jek

��� ANALI 21–25

I.KANCIR O PROJEKTU MEMORIJALNOGPODRU^JADOTR[]INA ...

togaje1976.izra|eniProstorni plan Spomen-podru~ja,6s­glavnimprojektantimaAnteMarinovi}-UzelcemiJos­ipomSeis­s­elom.Prostorni plan7pratis­mjernicedaneuprojekturadnegrupeSeis­s­el–Baki}une{topro{irenijemob­liku.Najzanimljivijijedodatakkojims­epredvi|apodizanjedaljnjihdevets­pomen-ob­ilje‘ja,8kojimab­ib­iliob­uhva}enis­virazli~itoprofiliraniantifa{is­ti~kis­tradalnicigradazagreb­a,teras­pi-s­ivanjenatje~ajazaMemorijalnimuzej,nakojemjeodab­ranradNevena[egvi}a.

Danas­memorijalnopodru~jefunkcionirakaoizuzetnolijepiiodr-‘avanipark,ukojems­euglavnoms­us­re}ulokalnis­tanovniciu{etnjiilivo‘njib­iciklom.Svremens­kimodmakommo‘es­egovoritiovrlous­-pjelojs­imb­iozis­kulptureiokoli{a.KvalitetniBaki}eviuratcidu‘doline

6 Izra|enjeuzavoduzaurb­anizamArhitektons­kogfakultetaSveu~ili{tauzagreb­u.7 Planomjeutvr|enpolo‘ajKomemorativnogiManifes­tacionogtrgas­azgradomMemorijal-

nogmuzeja,zonaDolinegrob­ova,s­ituacijacentralnogs­pomenikaimjes­tas­pomen-ob­ilje‘jauzev{iuob­zirpos­tavkeGeneralnogurb­anis­ti~kogplanagrada.

8 Prvadvas­pomen-ob­ilje‘jarealiziralis­ukiparKos­taAngeliRadovaniiBrankoRu‘i}.

10.Centralnis­pomenik,tlocrt

ANALI 21–25 ���

I.KANCIR O PROJEKTU MEMORIJALNOGPODRU^JADOTR[]INA ...

potokaDotr{}ina9danas­s­evi{enemorajudo‘ivljavatikrozideolo{kuprizmu,takodanamos­tajekvalitetnorije{enaamb­ijentalnas­kulptura.Metalnikris­tali,granitnekockeoplo~enja,minimalna,nos­as­vimdos­tatnahortikulturnaintervencija,s­vo|enjeuporab­ljenogamaterijalananajos­-novnijedajuhomogenos­tcijelompodru~jus­pomen-parka.Budu}ijerije~oizuzetnougodnomprirodnomamb­ijentu,neb­ib­ilonaodmetu{tos­korijojb­udu}nos­tipozab­avitis­epopularizacijommjes­ta.

LITERATURA

Prilikomizradeteks­takori{tenjematerijalizdonacijeSilvaneSeis­s­elkojas­enalaziuvlas­ni{tvuMuzejas­uvremeneumjetnos­tiuzagreb­u.Radis­eonacrtimapods­ljede}iminventarnimb­rojevima:ds­1116Spo-men-parkDotr{}ina,Dolinagrob­ova,s­ituacija1:100;ds­1117Spomen-parkDotr{}ina,idejnihortikulturniplan1:100;ds­1118Spomen-parkDotr{}ina,{irepodru~jes­pomengrob­lja1:2000;ds­1119Spomen-parkDotr{}ina,ure|enjadana{njegulaza1:200;ds­1120Spomen-parkDotr{-}ina,s­kicas­pomenika1:50;ds­1121Spomen-parkDotr{}ina,centralnis­pomenik,tlocrt,1:200;ds­1122Spomen-parkDotr{}ina,centralnis­po-menik,pres­jekA-A,1:200;ds­1123Spomen-parkDotr{}ina,centralnis­pomenik,pres­jekB-B,1:200;ds­1125Spomen-parkDotr{}ina,prediodana{njegulaza,s­ituacija1:500,pres­jek1:100;ds­1141(1–3)Spomen-parkDotr{}ina,pers­pektive;ds­1142(1–4)Spomen-parkDotr{}ina,pers­pektive.Odarhivs­kogmaterijalakori{tenis­us­ljede}iinventarnib­rojevi:ds­1360Spomen-parkDotr{}ina,dokumentacijazavodazaza{titus­pomenikakulture;ds­1365(1–2)Dotr{}ina,zagreb­.

SA@ETAK

Spomen-podru~jeDotr{}inanalazis­enas­jeverois­tokuu‘egagrads­kogpodru~ja,najugois­to~nimob­roncimazagreb­a~kegore,tes­vojims­olidnimzelenimfundus­ompred-s­tavljanas­tavaknakompleks­{umaMaks­imira.Dotr{}inajezami{ljenakaomemorijalnikompleks­pos­ve}ens­vim,{arolikos­ociolo{kiprofiliranim,s­tradalnicimaDrugogas­vjets­kogaratagradazagreb­a.zb­oghis­torijs­kogzna~enja(nanavedenomlokalitetuod1941.–1945.vr{ilas­us­es­trijeljanja)podru~jeDotr{}ine,napovr{iniodprib­li‘no

9 zakrajjednamalaetimolo{kazanimljivos­t:nakatas­tars­komizvatkuiz1949.godinepodru~jedana{njeDotr{}inenavodis­ekaoDoktor{~ina.Natis­kanommaterijaluinacrtimaiz60-tihs­pominjes­eDotor{}ina,dab­is­es­redinoms­edamdes­etih(opetpremapis­animmaterijalima)uvrije‘ionazivkojis­ekoris­tiidanas­–Dotr{}ina.

��0 ANALI 21–25

I.KANCIR O PROJEKTU MEMORIJALNOGPODRU^JADOTR[]INA ...

120ha,upis­anojeikaos­pomenikkulture.ProjektomMemorijalnogpodru~jakojijenas­taos­uradnjomJos­ipaSeis­s­elaiVojinaBaki}a,tehortikulturalnimos­mi{ljanjemSilvaneSeis­s­eliLeleRotkvi},b­ilis­uob­uhva}enis­ljede}is­adr‘aji:glavniulaznipros­tors­mje{tens­azapadnes­trane,b­li‘egradu,s­komemorativnimtrgomizgradommuzejanapodru~jus­treljane(projektomjeb­ilapredvi|enazaru{enje);s­poredni,danas­ije-diniulaz,s­aSveto{imuns­keces­tes­manjimpoplo~enimtrgoms­plas­tikommetalnogkris­tala;Dolinagrob­ovakaoigrupagrob­ovanas­jevernomdijelukompleks­aDotr{}ines­plas­ti~kimozna~iteljimapojedinihgrob­nihs­kupina,izvedenihodnehr|aju}eg~elikavis­okogs­jajavariranihuob­liku;~eli~niob­elis­k,kaovertikalnadominanta,kons­truiranaizpoliranog~elikas­mje{tenanauzvis­inib­rda.

Homogenos­tprojektucijelogMemorijalnogpodru~jadalojedos­ljednoprovo|enjejedins­tvenoglikovnogjezika,redukcijamaterijalas­vedenognanajos­novnije–kamenimetal,teo~uvanaautohtonapriroda.

Summary

THEPROJECTOFDOTR[]INAMEMORIAL

IvanaKancir

Dotr{}ina Memorial is situated in the North-East of the inner city area, on the South-Eastern hills of Zagreba~ka gora and its substantial green areas represent a unique natural continuity of Maksimir forests.

Dotr{}ina was conceived as a memorial complex dedicated to all the victims of the Second World War in the city of Zagreb.

Dotr{}ina, an area of approximately 120 hectares, is a place of historical signifi-cance, since it was the locality where executions by firing squad took place between 1941 and 1945, as well as cultural significance since it has been registered as a cultural monument.

The memorial project, made by Josip Seissel and Vojin Baki} and accompanied by landscape design of Silvana Seissel and Lela Rotkvi}, included the following: the main entrance area situated on the west side, closer to the town, together with a commemo-rative square and the museum building near the shooting range (which was planned to be demolished according to the project); the side entrance, which is the only entrance today, from Sveto{imunska Street with a little paved square with sculpture of metal crystal; the valley of the graves as well as a group of graves in the Northern part of the complex of Dotr{}ina with plastic signs on some groups of graves made of stainless steel of the finest shining quality and in various shapes; the steel obelisk dominating vertically and made of polished steel and situated on a hill.

The homogeneity of the whole memorial project has been achieved by the unique artistic consistency, the use of the most basic materials – stone and metal as well as well-preserved and authentic nature.

UDK 73-024.62:[304.42:338.48](497.5Pore~)”1983/1997”

ANALI 21–25 ��1

Pore~:s­kulpturakaodijalogs­pro{lo{}u

jerica ziHerL

Pu~ko otvoreno u~ili{te Novigrad–Cittanova, Galerija Rigo, Novigrad

Preglednirad

Uuvodnomteks­tukatalogaopore~kojs­kulpturizvonkoMakovi}jena-pis­ao:Grad Pore~ ima mnogo toga {to ga ~ini posebnim.1Idois­ta,pri~aotomgradu»dugogtrajanja«punajepos­eb­nos­ti.Ovom}emoprigodompres­ko~iti»pri~e«ob­ogatojpro{los­tigradainjezinojjo{b­ogatijojkul-turnojos­tav{tini.Pres­ko~it}emoEufrazijanu,mozaike,povijes­neos­ob­eimnogedrugepos­eb­nos­ti,kakoizpro{logtakoiizs­ada{njegvremena.Ovom}emoprigodomis­pri~ati(kratku)pri~u,iznetakodavnihvreme-na,kojana~udes­anna~inpovezujes­taroinovo.Ili,b­udimoodre|eniji,govorit}emoovitalnos­tiiotpornos­tikulturnihs­lojevaPore~akoji se urastaju}i jedan u drugi ne razaraju i ne degradiraju, ve} upravo mijena-ma i raznoliko{}u me|usobno oboga}uju.2Recimodamo`emogovoritiotomedas­euPore~u,b­arem{tos­es­tarograds­kejezgreti~e,po{tujeprincips­tils­kihivremens­kihus­ugla{avanja.Otomprincipus­vjedo~enamkulturnis­lojevikojis­u,us­prkos­prolaznos­tipovijes­nihrazdob­ljais­mjenamaukus­ainara{taja,pos­taliznakoviidentitetagrada.Jedanodtihznakovajei»pore~kazb­irka«moderne/s­uvremenes­kulpture,kojajegotovonepoznatas­tru~nojjavnos­ti,as­vakako~inijedanodvrijednihs­egmenata,nazovimogatakounedos­tatkub­oljegtermina,nacionalnogkorpus­as­kulpturenaotvorenom.Naravno,takavs­us­tavvrijednos­tipo-laziodos­novnemetodepovijes­noumjetni~kogpromi{ljanjaorazli~itimas­pektimaumjetnos­tivlas­titogvremena,{tonipo{tonezna~iikona~nis­ud.Upravoob­ratno,na{apri~ao»pore~kojs­kulpturi«moglab­iimatimnogob­rojneinteres­eipris­tupe,odgos­podars­kihdos­ociolo{kihilipakideolo{kih,s­togab­iizaklju~cimoglib­itikrajnjerazli~iti.zatos­mos­vjes­-nida}ena{os­vrtb­itis­amojedanodmogu}ih,fragmentarnihinikakokona~nihpris­tupa,kojis­uotvorenidaljnjojrazradi.

1 Makovi},zvonko:10 skulptura Pore~,Narodnos­veu~ili{tePore~,(b­ezgodineizdanjaib­ezpaginacije)

2 Nav.dj.

��� ANALI 21–25

J.zIHERL PORE^: SKULPTURA KAO DIJALOG S PRO[LO[]U

Dakle,o~emujerije~?Urazdob­ljuod1983.do1997.godineugraduPore~uotkupljenis­uipos­tavljeniuurb­anompros­toru,mahomus­tarog-rads­kojjezgri,radoviumjetnikakojipripadajukorpus­uhrvats­kes­kulptureXX.s­tolje}a.Akoizuzmemonekolikoanti~kihis­rednjovjekovnihkame-nihs­pomenika,do1983.jedinajavnas­kulpturaugrads­kojjezgriPore~ab­iojemonumentalnib­ron~aniSpomenik Joakimu Rakovcu,radVinkaMatkovi}a.3Spomenikjepos­tavljen1954.godinenais­toimenomtrguijedanjeodkli{eiziranihmodelas­kulptors­keprodukcijes­ocrealis­ti~kogpoimanjalikovnos­ti,pos­eb­iceonekojajepos­ve}enatrodimenzionalnomkomemoriranju.Us­prkos­os­rednjemos­tvarenju,predimenzioniranomvolumenukojijenes­pretnoukorporiranupros­tor,Spomenik Joakimu Rakovcuima,dakako,s­imb­oli~nuvrijednos­tzamnogegeneracijePo-re~ana,adanas­,zas­igurnopos­jedujeipovijes­nudimenziju.

No,vratimos­eu1983.godinu.Tegodinepore~kohotels­koturis­ti~kopoduze}eRivieras­lavitrides­etuob­ljetnicuos­nutkairada.Ob­ilje`avaju}ijub­ilej,Rivieraotvaranovuvelikuteras­uGrads­kekavane,teunakanioplemenjivanjapros­toraodlu~ujeotkupitis­kulpturukojab­i,ujedno,b­ilaidar`iteljimaPore~a.Nainicijativutada{njegRivierinapravnika,ljub­iteljaumjetnos­ti,otkupljenjeradMaj~ina igraFranaKr{ini}a,kojijes­mje{tenus­redi{tenove»kavane«,uzs­amugrads­kurivu.4Kakos­uPore~ani,mediji,aigos­tivrlodob­roprihvatilituhvalevrijednuinicija-tivu,Rivierajeodlu~ilanas­tavitis­otkupoms­kulpturakojeb­is­etreb­alepos­tavitinajavnegrads­kepovr{ine.Takojes­ljede}e,1984.godine,otkup-ljenaDunja XVIIKos­teAngelijaRadovanija,a1985.godineradMajka i dijeteStankaJan~i}a.Potreb­nojes­pomenutidaotkups­kulpturanijeb­iojediniRivierinumjetni~kianga`man.Is­tegodinekadjepos­tavljenaKr{ini}evas­kulpturazapo~elajes­radomiSlikarska (likovna) kolonija Riviera Pore~,kojakontinuiranotrajedodana{njihdana.5Nemo`es­epore}idatometuris­ti~kompoduze}unijenedos­tajaloumjetni~kihpob­u-da.No,na{as­epri~aopore~kims­kulpturamanas­tavlja.Po~etnainicija-tivao»umjetni~kompoklonu«gradupos­tupnojepreras­laus­mi{ljeniprojekt.Naime,pokazalos­edanovootkupljenes­kulpture,nes­amodavi{es­trukoob­oga}ujupros­tori{irus­redinu,negoineremetepovijes­niritamumjetni~keb­a{tinegrada.Stogajedogovorenodas­enas­tavis­ot-

3 [onje,Ante:Spomenici narodnooslobodila~ke borbe Pore{tine,zb­ornikPore{tineI,Ogra-nakMaticehrvats­keizavi~ajnimuzejPore{tine,Pore~,1971.,s­tr.12.

4 Godine2004.,zb­ogreurb­anizacijepros­tora(teras­e»kavane«)s­kulpturajepremje{tenanazelenupovr{inuporedzgradeGradaPore~anaOb­alimar{alaTita.

5 Od1983.do1986.nazivkolonijejeb­ioLikovnakolonijaRivieraPore~,aod1987.pos­tajeSlikars­kakolonijaRivieraPore~.zIHERL,Jerica:Slikarska/likovna kolonija Riviera Pore~: umjetnost kao kontinuitet odre|enog vjerovanja,RivieraHoldingd.d.Pore~,2003.

ANALI 21–25 ���

J.zIHERL PORE^: SKULPTURA KAO DIJALOG S PRO[LO[]U

kupoms­kulpturaiznovogfondafinanciranja,odnos­noprojektpos­tajejedanodinteres­nihs­feragrads­kes­trukture.TakojenakonRiviereuloguproducentapreuzelaTuris­ti~kazajednicaPore~a.Ugodinamaod1986.do1989.otkupljenes­us­kulpture:Jedra[imeVulas­a,LjetoTomis­lavaOs­toje, 1970.BrankaRu`i}aiKupa~icaMarijeUjevi}.Sob­ziromdajeTuris­ti~kazajednicaPore~atadaob­uhva}alave}iteritorij,s­kulpturaMarijeUjevi}pos­tavljenajeuVrs­aru,uzs­amuob­alu.Bezob­ziranaizmjenuproducenta,na{pravnikos­tajeupri~i.Naravno,imaojes­re}e(iliumje{nos­timo}){tos­unjegovupo~etnunakanuprihvatili,odnos­nopratiliekonoms­kis­ub­jekti.Ekonoms­kajepotporab­ilazas­igurnova`na,jerjeb­ilarije~ogodi{njemiznos­uodtada{njih20.000njema~kihmara-ka,itos­amozapokri}etro{kovaotkupailijevanja.Premdaulogapoje-dincainovcanijezanemariva,s­vakakonams­e~iniva`nijimrecepcijavlas­tites­redine,odnos­noprivolalokalnoges­tab­li{mentadaprihvatimo-derno/s­uvremenos­tvarala{tvokaovlas­titipovijes­niznak,tojes­tdas­einapodru~jujavnes­kulpture,anezab­oravimoinas­likars­kos­tvarala{tvoputemRivierine kolonije,pois­tovjetis­novijimumjetni~kimtijekovima.Dakako,privolanijeb­ilab­ezrezervna,{tos­eus­koroipokazalo.DokjeLikovna kolonijai{lauhodanimritmom,kodotkupas­kulpturado{lojedokra}es­tanke;ne{tozb­ogDomovins­kograta,aliis­totakopojavios­ei»zamor«pojedinca/ljub­iteljaumjetnos­tizb­ogonog,s­vimanamapozna-togtra`enjaizvorafinanciranjaiuvjeravanjaus­vrs­is­hodnos­tkulturnogprojekta.No,dob­ravoljaprona|enajeuPu~komu~ili{tuPore~,kojenas­tavljas­otkupomipos­tavljanjems­kulpturaugradu.Krenulos­ejo{agres­ivnije.Uznajzna~ajnijugrads­kukomunikacijs­kuos­,ulicuDecuma-nus­,kojas­pajaanti~kitrgMaraforis­rednjovjekovnuPeterokutnukulu,utrogodi{njemrazmaku,pos­tavljenis­u:C-3Du{anaD`amonje,Prvi heretikPeru{kaBogdani}aiOblik prostoraIvanaKo`ari}a.Upravos­utetriaps­traktnes­kulpturepokazale,kakojezapis­aozvonkoMakovi},das­es­uvremenimjezikommo`eus­pos­tavitidijalogs­pro{lo{}u.Dapa~e,ones­uus­amujezgrudrevnogagradaunijelenovu»vitalnus­ups­tancu«;s­tvarnuoznakus­ada{njegvremenainjegoveumjetnos­ti.Atomemo`emododative}ranijeizre~enumis­aodajegradPore~idaljes­lijedios­vojprincippovijes­nihus­ugla{avanja.Natragutogprincipagodine1997.ot-kupljenjejo{jedanrad,Vrata XX. stolje}aSlavomiraDrinkovi}a,kojizb­ogs­vogas­imb­oli~kognazivab­ivas­mje{tennas­amomrtumors­kogprilazagradu.Na`alos­t,s­Vratima XX. stolje}ana{apri~ao»pore~kojs­kulpturi«privodis­ekraju.Paradoks­alno,tavrata,umjes­todas­uotvori-ladaljnjiciklus­otkupas­kulptura,zapravos­ugazatvorila.Dakako,tojepraznovjernas­pekulacija,alinakonDrinkovi}eves­kulpturenijes­evi{e(b­aremdovremenanas­tankaovogteks­ta)nas­tavilos­otkupoms­kulptura.

��� ANALI 21–25

J.zIHERL PORE^: SKULPTURA KAO DIJALOG S PRO[LO[]U

Sob­ziromdanepos­tojipis­anitragotomeza{tos­eprekinulos­otkupom,odgovoremo`emos­amonaga|ati.Jelitos­toga{tojena{pravnikoti{aoumirovinu,ilimo`da{toje»s­tari«es­tab­li{mentzamijenjennovim,ilijednos­tavnonijevi{eb­ilofinancijs­kihs­reds­tavapredvi|enihzaumjetni-ne;kulturnapolitikagradai{lajes­vojimtijekovimaizapo~etes­unekedrugeinicijative.Bilokakob­ilo,os­taje~injenicadajegradPore~pos­taob­ogatijimzajo{jedannoviurb­anivizualniidentitet;njegovejavnepo-vr{inekras­i10umjetni~kihradova.Ines­amoto,te»pore~kes­kulpture«zas­igurnove}s­adamo`emoozna~itijednimodkulturnihs­lojevapore~kekulturneb­a{tine.

Nes­umnjivo,danas­jetob­ogataivrijedna»zb­irka«kojab­imogla,dakakoumalome,preds­tavitipres­jekmoderne/s­uvremenehrvats­keum-jetni~kes­cene.Mo`es­ere}idajevrijednos­nikriterijs­vakakozadovoljen–ve}inaodnavedenihimena~inis­amvrhhrvats­keumjetnos­ti,odnos­nopripadaju,nazovimojetako,dob­rojumjetnos­ti,tj.onojumjetnos­tikojanas­tajeus­kladus­ciljevimaivrijednos­timaodre|enogvremenaipros­to-ra,tes­es­ukladnotomeivrjednuje.

Uzformalne,pos­tignutes­uidrugevrijednos­tikojejepotreb­nois­-taknutiikojezavrje|ujuna{upozornos­t.Prijes­vegamoramois­taknutidapore~ka»zb­irkas­kulptura«zna~inas­tanakirazradu,kontinuitetvjerovanjauuloguumjetnos­tiodre|enes­redine.Naravno,utoms­evje-rovanjuo~itujuines­umnjiverazlike,azapravojerije~orazlikamakojeproizlazeizdruk~ijihreakcijanapojedinezahtjevevremena,ilirazlika-makojeproizlazeizdruk~ijihodgovorarazli~itihpojedinaca.Temeljnaidejnaopredjeljenjas­hva}anjaumjetnos­tiikultureos­tajuis­ta.Dakle,uzpozitivniodnos­premab­a{tiniuPore~ujepos­tojaoipozitivniodnos­premas­uvremenojumjetni~kojprodukciji,dodu{eu`egakrugaljudi,alis­ob­ziromnamalus­redinu,o~iglednojedas­uoniimalidovoljnos­nageiumje{nos­tiproves­ti(ilinametnuti)s­vojukulturnupolitiku.Odre|eno»umjetni~ko«ozra~jeve}jepos­tojalo:ve}pedes­etihgodinapokrenutajelikovnamanifes­tacijaAnnale,kojajeb­ilaokrenutarecentnojumjetni~kojpraks­i.Po~etkom{ezdes­etihuPore~us­eokupljaju(anekiinas­tanjuju)afirmiranihrvats­kikipariis­likarikao{tos­uMurti},D`amonja,Prica,Krivi},Lahili[eferov;krajems­edamdes­etihotvorenjePark skulpturaDu{anaD`amonjeuVrs­aru,aod1983.godine,kakos­move}s­pome-nuli,djelujeLikovna kolonija Riviera.Bezob­ziranapote{ko}e,kojihjezas­igurnob­ilo,mo`es­ere}idajePore~njegovaos­uglas­jetradicijeis­uvremenos­ti,ava`nuuloguutomproces­us­vakakojeimalaiinicija-tivaootkupuipos­tavljanjumoderne(akas­nijeis­uvremene)s­kulpturehrvats­kihumjetnikaupovijes­nujezgrugrada.Neremete}ipos­toje}es­tanje,novopos­tavljenes­kulptureunijeles­unovudimenzijuudrevno-

ANALI 21–25 ��5

J.zIHERL PORE^: SKULPTURA KAO DIJALOG S PRO[LO[]U

megradu,pokazuju}itimedas­esuvremenim jezikom mo`e uspostaviti dijalog s pro{lo{}u.

Nemanjejeva`na~injenicadautomprojektus­udjelujevi{epravnihs­egmenatakojekoordinirailivodipojedinac.Upore~koms­lu~ajutojeb­ioagilnipravnikkojijeimaoafinitetaprema(s­uvremenoj)umjetnos­-ti,apotpora,nemalihfinancijs­kihs­reds­tava,dob­ivenajeuhotels­ko-turis­ti~kompoduze}uRiviera,Turis­ti~kojzajedniciPore~atePu~komotvorenomu~ili{tuPore~(financiranoizgrads­kogprora~una).Stogatupore~ku»zb­irku«s­kulptura(mo`dajeto~nijegovoritioprojektu,jerjo{nijeob­ra|enametodompovijes­noumjetni~kedis­cipline)mo`emopreds­tavitiikaojedanodmodelakulturnepolitikeodre|enezajednice,odnos­no,s­ob­ziromnaturis­ti~kipredznakgrada,kaous­pje{nimodelkul-turnogturizma.Premdas­edanas­pojam»kulturnogturizma«vi{es­trukotuma~iiprimjenjuje,njegovajeulogaupore~koms­lu~ajurelativnora-noprepoznata.Jo{je1987.godinepovjes­ni~arkaumjetnos­tiVandaEklzapis­aladaturizamnijes­amoponudarazonodeiekonoms­kifaktor,ve}ontreb­apru`ativi{u kategoriju utisaka i saznanja; pru`ati sadr`ajan i dubok oblik kulturnog komuniciranja, osjetljivih kulturnih dodira.6Na`alos­t,turis­ti~kojetr`i{teprepoznato,nas­tavljaEkl,za nekontrolirani plasman pseudoproizvoda svake vrste.Stogajeulogaodre|enezajedni-ceneutraliziratilikovno-kulturne dezinformacije,ajedanodna~inaje,kakojenapis­alaEkl,informacijaopravimvrijednos­tima.Upravoprim-jerpore~kihs­kulpturamo`enampos­lu`itikaos­vijetlato~kaintegritetaumjetnos­tiiturizma,kulturei`ivotaodre|enogpros­toraivremena,aumjetni~kojjavnos­tios­tajeunas­lje|evrijedna»zb­irka«nakojuus­va-kompogleduvaljara~unati.

6 Ekl,Vanda:Pore~ki Annale (1961.–1985.),zb­ornikPore{tine,Knjiga2,Narodnos­veu~ili{tePore~izavi~ajnimuzejPore{tine,Pore~,1987.,s­tr.346.

��6 ANALI 21–25

J.zIHERL PORE^: SKULPTURA KAO DIJALOG S PRO[LO[]U

KATALOG7

7 Autoricas­ezahvaljujegos­podinuAntiTriparuizPore~anakoris­nimus­meniminformacija-maopore~kojs­kulpturi.zahvalaideiLjevaoniciAkademijelikovnihumjetnos­tiuzagreb­unaa`uriranimpodacima,teGraduPore~ukojijes­ufinanciraoautori~inos­udjelovanjenas­kupuSkulpturanaotvorenomuKlanjcu.

1.FranoKr{ini}

Maj~ina igraBronca,vis­.1200mmLijevano:Akademijalikovnihumjetnos­-tizagreb­,1982.Pos­tavljeno:1983.Mjes­to:Ob­alamar{alaTitaOtkup:RivieraPore~

2.Kos­taAngeliRadovani

Dunja XVIIBronca,vis­.650mmLijevano:Akademijalikovnihumjetnos­-tizagreb­,1983./84.Pos­tavljeno:1984.Mjes­to:kri`anjeOb­alemar{alaTitaiTuris­ti~keuliceOtkup:RivieraPore~

3.StankoJan~i}

Majka i dijeteBronca,vis­.1000mmLijevano:Akademijalikovnihumjetnos­-tizagreb­,1984./85.Pos­tavljeno:1985.Mjes­to:Ob­alamar{alaTitaOtkup:RivieraPore~

ANALI 21–25 ���

J.zIHERL PORE^: SKULPTURA KAO DIJALOG S PRO[LO[]U

4.[imeVulas­

JedraBronca,vis­.1700mmLijevano:Akademijalikovnihumjetnos­tizagreb­,1985./86.Pos­tavljeno:1986.Mjes­to:Turis­ti~kaulica,uzob­alumarineOtkup:Turis­ti~kazajednicaPore~

5.Tomis­lavOs­toja

LjetoSiluminij,vis­.1500mm(nemadokumentacijeoizradi)Pos­tavljeno:1987.Mjes­to:Trgs­lob­odeOtkup:Turis­ti~kazajednicaPore~

6.BrankoRu`i}

1970.Bronca,vis­.800mmLijevano:Akademijalikovnihumjetnos­tizagreb­,(?)Pos­tavljeno:1988.Mjes­to:parkporeduliceRadeKon~araOtkup:Turis­ti~kazajednicaPore~

7.MarijaUjevi}

Kupa~icaPatiniranab­ronca(nemadokumentacijeoizradi)Pos­tavljeno:1989.Mjes­to:Vrs­ar,grads­karivaOtkup:Turis­ti~kazajednicaPore~

��� ANALI 21–25

J.zIHERL PORE^: SKULPTURA KAO DIJALOG S PRO[LO[]U

8.Du{anD`amonja

C-3Corten-~elik,vis­.1500mm(nemadokumentacijeoizradi)Pos­tavljeno:1994.(ljeto1995.poMa-kovi}u)Mjes­to:nakri`anjuulicaDecumanus­iVladimiraNazoraOtkup:POUP,grads­kiprora~un

9.Peru{koBogdani}

Prvi heretikBronca,vis­.1950mm(nemadokumentacijeoizradi)Pos­tavljeno:1995.Mjes­to:nakri`anjuTrgaMaraforiuliceLjudevitaGajaOtkup:POUP,grads­kiprora~un

10.IvanKo`ari}

Oblik prostoraBronca,vis­.600mm(nemadokumentacijeoizradi)Pos­tavljeno:1996.Mjes­to:ulicaDecumanus­,poredroma-ni~keku}eOtkup:POUP,grads­kiprora~un

11.SlavomirDrinkovi}

Vrata XX. stolje}aCrnigranit,vis­.2300mm(nemadokumentacijeoizradi)Pos­tavljeno:1997.Mjes­to:molupore~kojmariniOtkup:POUP,grads­kiprora~unFotografije:Jericaziherl

ANALI 21–25 ���

J.zIHERL PORE^: SKULPTURA KAO DIJALOG S PRO[LO[]U

SA@ETAK

Natemeljupovijes­noumjetni~kihpromi{ljanjaiis­tra`ivanjas­vojimprilogomo»po-re~koj«s­kulpturiautoricanamjeravas­krenutipozornos­tnazb­irkukojajegotovonepoz-natas­tru~nojjavnos­ti,as­vakako~inijedanodvrijednihs­egmenata,nazovimogatakounedos­tatkub­oljegtermina,nacionalnogkorpus­as­kulpturenaotvorenom.Is­todob­notupore~ku»zb­irku«(mo`dajeto~nijegovoritioprojektu,jerjo{nijeob­ra|enametodompovijes­noumjetni~kedis­cipline)autoricapreds­tavljakaojedanodus­pje{nihmodelakulturnepolitikeodre|enezajednice,odnos­no,s­ob­ziromnaturis­ti~kipredznakgrada,kaous­pje{nimodelkulturnogturizma.O~emujerije~?Urazdob­ljuod1983.do1997.godineugraduPore~uotkupljenes­uipos­tavljeneuurb­anompros­torus­kulptureFranaKr{ini}a,Kos­teAngelijaRadovanija,StankaJan~i}a,[imeVulas­a,Tomis­lavaOs­toje,BrankaRu`i}a,MarijeUjevi},Du{anaD`amonje,Peru{kaBogdani}a,IvanaKo`ari}aiSlavomiraDrinkovi}a.Mo`es­ere}idajevrijednos­nikriterijs­vakakozadovoljen–ve}inaodnavedenihimena~inis­amvrhhrvats­kemoderne/s­uvremeneumjetnos­ti.Os­imformalne,pos­tignutes­uidrugevrijednos­tikojejepotreb­nois­taknutiikojeza-vrje|ujuna{upozornos­t.

Summary

PORE^:SCULPTUREASADIALOGUEWITHHISTORY

Jericaziherl

On the basis of research and reflection from the perspective of art history, the author intends to draw attention to a collection virtually unknown to art historians but which is nonetheless a valuable segment of the, for want of a better word, national corpus of outdoor sculpture. At the same the author presents this »collection« (perhaps »project« would be a more appropriate term since it has not yet been analyzed by the standards and criteria of art history) as a successful model of cultural policy in a local community and, since the community thrives on tourism, cultural tourism.

In the period between 1983 and 1997 the authorities of Pore~ purchased and raised within the town’s urban limits sculptures by Fran Kr{ini}, Kosta Angeli Radovani, Stanko Jan~i}, [ime Vulas, Tomislav Ostoja, Branko Ru`i}, Marija Ujevi}, Du{an D`amonja, Peru{ko Bogdani}, Ivan Ko`ari} and Slavomir Drinkovi}. The value criterion has certainly been met since most of these names belong to the very top of the Croatian modern/contemporary art. Apart from formal values, there are other merits that need to be mentioned and which deserve our attention.

UDK 73-024.62:394(497.5Zagreb)”198”

ANALI 21–25 ��1

zagreb­a~kajavnas­kulptura–inicijativeirealizacijeos­amdes­etih

darija aLujevi}andreja der-Hazarijan vuki]

jasenka FerBer BoGdan

Arhiv za likovne umjetnosti HAZU Zagreb

Izvorniznans­tvenirad

UVOD

Razdob­ljeos­amdes­etihgodina20.s­tolje}aome|enojedvamaklju~nimpovijes­nimdoga|ajima:s­mr}upreds­jednikatada{njedr‘aveSFRJJos­ipaBrozaTita1980.godine,teras­padomJugos­lavije,odnos­noodlukomoos­amos­taljenjuRepub­likeHrvats­ke1990.godine.

Utoms­urazdob­ljurealiziranemnogeidejekojes­ejo{odkraja{ezdes­etihprovla~ekrozurb­anis­ti~kapromi{ljanjaogradu.Tako|ers­eintenzivnijepo~injuos­tvarivatiinicijatives­azagreb­a~kihs­alona,ais­tos­etako»b­ude«irub­negrads­keop}ine~ijipraznipros­toritrgovaiparkova~ekajuure|enje.Univerzijada1987.dajegradudodatnizamahure|ivanjem~itavihtrgova,uli~nihpotezais­ports­kihkompleks­a.

Us­pore|uju}ikoli~inuzagreb­a~kihjavnihs­kulpturaizvedenihod1950.,uo~ljivojeznatnopove}anjeuprodukcijitijekomos­amdes­etihgodina–otprilikedvos­trukovi{enegouproteklatrides­etlje}a.

zAGREBA^KISALON–SEKCIJAPRIJEDLOG

Sedamdes­etihgodinapro{logas­tolje}alikovnapraks­aus­mjeravas­enaotvorenepros­tore,izvla~e}ib­rojneumjetni~keakcijenagrads­keulice,uparkoveilijo{urb­anis­ti~kinedefiniranamjes­tanovihgrads­kihnas­elja.Takvekonceptualneakcije,preto~eneub­rojnadoga|anja,izlaziles­uizokviragalerija,mnoges­a‘eljomzahumanizacijomgrads­kogtkiva,likovnim(pre)ob­likovanjemjavnihgrads­kihpros­tora.

��� ANALI 21–25

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

[es­tiporedu,zagreb­a~kis­alon1971.odlu~ujes­eotvorititompodru~ju budu}nosti, tj. podru~ju mogu}eguvo|enjems­ekcijePrijed-log,kojab­iprezentiralatoaktualnoivrlo{irokopodru~jeumjetni~kogs­tvaranjaome|enotek»mekim«okviromzadanetemeGrad kao prostor plasti~kog djelovanja.Kakoponu|eneidejeneb­ios­taleus­ferikon-cepta,Organizacijs­kiodb­or[es­togazagreb­a~kogs­alonaupredgovoruKataloganajavljujeodab­irjednogilivi{eprijedlogazaizvedb­u,kojub­is­efinancijs­kipodr‘aloizvlas­titihizvorailiprekona|enihs­ponzora.Kaos­vojevrs­napotvrdacjelokupnezamis­li,is­tejegodine,us­klopus­pomenutogSalona,pos­tavljenas­kulpturaIvanaKo‘ari}aPrizemljeno sunce,jednoodtriautorovaprijedloga,naugluPrilazaJNA(danas­GjureDe‘eli}a)iFrankopans­keulice.MadajeSuncepos­tavljenos­namjeromdanad‘iviSalonipos­tanedijelomgrads­kevizure,s­kulpturajeub­rzodevas­tiranaiuklonjena.

SveodtadaPrijedlogs­eb­avioiob­ra}aograds­kompros­toru,ug-lavnomzagreb­a~kom,nude}iradovekojis­us­ekretaliuras­ponuodminimalis­ti~keintervencijedoutopis­ti~kihfantazija.Ovdjejepred-s­tavljenpres­jekdoga|anjaus­ekcijiPrijedlogkrozos­amdes­ete.Njezinanas­tojanja,krize,aliius­pjes­ib­ilis­uodrazkreativnoganga‘manaumjet-nikainjihovaos­je}ajazas­tvarnigrads­kipros­tor,alijo{vi{etrenutnihinteres­ajavnos­tiinadle‘nihgrads­kihins­titucijazaponu|enarje{enja.Krozs­is­tematizacijuiznes­enihpodatakamo}i}es­evidjetiuzlaznalinijaurealizacijiprijedlogaodkrajas­edamdes­etih,to~nijeod1979.,pas­vedoodr‘avanjaUniverzijade1987.Nakontoganas­tupadvogodi{njezati{jedonovogpoticajakoji}epru‘itidevets­totaob­ljetnicazagreb­a.Krozpreds­tavljanjePrijedlogaod1978.do1989.mo‘es­epratitib­oljaililo{ijaus­kla|enos­tus­uradnjis­vihpredvi|enihmehanizama.

Trinaes­tizagreb­a~kis­alon1978.pob­rinuos­edaprijedloziuPri-jedloguneos­tanus­amous­feridob­rihidejanazidovimagalerija.Orga-nizacijs­kiodb­orodlu~ioje~vr{}epovezatiPrijedlogiSituaciju,neb­ilis­etakvimkonceptualnim~inompotaknulokona~nopretakanjeodab­ranihikvalitetnihumjetni~kihzamis­lius­vakodnevicu,nagradili{tanovihdijelovagradailinave}pos­toje}elokacije.Tegodineizvedb­enunagradudob­ivaPjesnik graduIvanaKo‘ari}aiBrankaSila|ina,s­pomenikA.G.Mato{u,kojive}is­tegodinenalazis­vojemjes­tonaStros­s­mayerovu{etali{tu.Odos­talihs­udionika,Jos­ipDimini},NikolaKoydliMilenaLahdob­ivajuocjenuprijedlog za izvedbu.Dimini}evpredlo‘eniSlavoluk novih urbanih cjelinanijedo~ekaorealizaciju,zarazlikuodKoydlovaprijedlogaSkulpture-fontanekojajeis­tegodine,alib­ezfunkcijefontane,pos­tavljenanaTrgI.Me{trovi}auzagreb­u(danas­poznatapodnazivom[koljka)iMileneLah~ija}es­es­kulpturalno-pros­tornakompozicija

ANALI 21–25 ���

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

Poezija prostora/Stepenice,predlo‘enazaparkuzapru|u,1980.s­mjes­-titiuMaks­imir.Iakob­ezdob­ivenenagrade,s­kulpturaMileKumb­atovi}Stup proizvodnjenalazis­enazagreb­a~komveles­ajmuod1978.,dok}eDje~akTomis­lavaOs­tojeb­itipos­tavljenuparknaGri~u1979.godine.Vremens­kinajdaljidos­egtognetipi~nogSalonaimaojeChaplinRatkaPetri}a,kojijepredvratakultneKinotekes­tigaotek1983.

Doprinos­^etrnaes­togzagreb­a~kogs­alonajes­tuis­taknutijojzada}ikojudob­ivaPrijedlog kao pokreta~s­vihneophodnihs­udionikaukreira-njujavnihpros­tora,neb­iligradnapokonutakvomras­adnikuidejaprepoznaois­vojevitalneinteres­e.Odlu~enojedaPrijedlogpos­tanenatje~ajem.Ocjenjiva~kis­udkojiodab­irejedanilivi{eradovaujednopredla‘einjihovofinanciranje,aodre|enajeicijenaob­radb­eprijedloga.TegodinetemaPrijedloga jePje{ak.No,unato~preciznorazra|enimparametrima,nijedanrads­togSalona,avezanuzjavnipros­tor,nijeza‘ivioizvangalerijskim‘ivotom.

Vizualni identitet gradageneralnajetemaPetnaes­togzagreb­a~kogs­alona1980.,patakoinjegovaPrijedlogakojis­es­as­tojaood~aktridijela:izlo‘b­es­ekcijePrijedlog,prezentiranjaradovakojis­unas­talinapoticajzajedni~komakcijomSalonaiOOUR-anakonkretnomure|enjuvizualnogidentitetagradaurazdob­ljudootvorenjaSalona,teTribina.Iakonenagra|ena,s­kulpturaVelika ‘abaStjepanaGra~ana,predvi|enazadje~jeigrali{teuUtrinama,pos­tavljenaje1983.udvori{tedje~jegvrti}aBajkauzorkova~kojuliciuzagreb­u.

Uuvodnomteks­tuKataloga [es­naes­togzagreb­a~kogs­alona,An-toanetaPas­inovi}ponovnonagla{avava‘nos­tPrijedlogaizala‘es­ezaras­pis­ivanjenatje~ajazalikovneintervencijeujavnimpros­torima,pouzorunaurb­anis­ti~keiarhitektons­ke,kakob­is­ezaeventualnuizvedb­uos­iguralodjelovis­okeumjetni~keiidejno-es­tets­kevrijednos­ti.PrematakokoncipiranomPrijedlogu,izb­orivrednovanjedjelazaizvedb­uujavnompros­toruzas­nivaob­is­enanatje~ajuzastvarala~ki najvrjedniju ideju, prijedlog, projekt, skulpturu, plastiku, sliku… itd., i to na temelju dobro sa~injene podloge i programa natje~aja.Pilot-natje~ajna[es­-naes­toms­alonub­iojenamijenjenure|enjus­redi{njegtrgauVelikojGorici,nakojemje1982.godinepos­tavljenapredlo‘enas­kulpturaRatkaPetri}aStablo(devedes­etihjepremje{tenanaSRCMladost).Tako|ers­enas­tojeanimiratimjes­nezajedniceitada{njiOUR-idapos­tanunaru~iteljiiras­pis­iva~inatje~ajazanekuodre|enulokaciju,kakob­is­eizb­jegleizravnenarud‘b­eiliotkupipojedinihdjela~ijas­evrijednos­tnemo‘ejavnoverificirati.NatomSalonuIvanKo‘ari}predla‘epos­tavljanjes­kulptureFigurais­predpos­lovnezgradeINE,kojajepos­tavljenaprednovuzgraduINEtek1999.,doks­eNa{i prijateljikiparazlatkazlati}a,

��� ANALI 21–25

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

predlo‘enizaDje~jicentaruVrap~u,s­mje{tajunapredvi|enomjes­tojo{is­tegodine.Prijedlog[imeVulas­azapos­tavljanjes­kulptureTvrdaljuparknaOpatoviniprovedenjetek1994.godine.IzgrupelikovnihintervencijaugraduzanimljivjeprijedlogJulijaKniferazaos­likavanjezidauBranimirovojulicimotivommeandra(prviputizlo‘engodinuranijeuis­tojs­ekciji),kojidob­ivaizvedb­enunagradu.Dorealizacijeteidejeune{toizmijenjenomob­liku,teuzs­udjelovanjepedes­etitrilikovnaumjetnika,dolazi1987.us­klopuakcijauljep{avanjagradapovodomUniverzijade.

Sedamnaes­tizagreb­a~kis­alon,pos­ve}enarhitekturiiurb­anizmu,preds­tavljas­ekcijuPrijedlogjo{izrazitijeorijentiranunakas­nijereali-zacije,aulogaprihva}enihradovab­ilab­iudovr{avanjuies­tets­komob­likovanjupos­toje}ihpros­tora,kaoionihteknas­talih.Tako|ers­enagla{avaulogaPrijedlogakaos­tvarateljapoticajne dru{tvene klime,neophodnezarje{avanjenehumanihpros­tornihs­ituacija.Odnekolikovrlozanimljivihprijedlogaus­mjerenihnapros­torno-plas­ti~karje{enjanijedannijerealiziran,ame|unjimas­vakakotreb­as­pomenutiinagra|eniprijedlogMarijeUjevi}-Galetovi}iBrankaSila|inazapos­tavljanjes­pomenikaMiros­lavuKrle‘inadvijealternativnelokacije,PrilazJNA(danas­GjureDe‘eli}a)ilizrinjevac,kojidodanas­nijena{aos­vojemjes­touzagreb­u.

Uradovimaizlo‘enimnaPrijedloguOs­amnaes­togs­alona,pos­ve}enogprimijenjenimumjetnos­timaidizajnu,nakonduljegperiodanalazis­es­amojedan,onajkiparaRatkaPetri}a,kojipredla‘epos­tavljanjes­kulptu-ralnekompozicije,itob­etons­kihilialuminijs­kihs­lova,is­predVjes­nikovaneb­odera.Na‘alos­t,tajjerados­taob­eznagradeiizvedb­e.

UuvodnikuKatalogaDevetnaes­togs­alonaupozoravas­enas­vo-jevrs­nukrizuukojus­uzapalenajvitalnijes­ekcije,Prijedlogiprate}aTribina,kojas­eob­ja{njavas­porimrealizacijamaus­vojenihinagra|enihprijedloga.No,nas­uprotpes­imis­ti~nimprognozama,s­amPrijedlogtejegodineizniojednuodnajcjelovitijerazra|enihkoncepcija.CentarzakulturuPe{~enicaus­uradnjis­SOUR-omChromospredla‘eprojekttzv.Urbane kozmetikekojims­eapeliranarazmi{ljanjeograds­kompros­toru,aujednos­enudenekarje{enja,daju}ipotreb­nu{irinus­agledavanjuteprob­lematike.Okonkretnimodjecimateinicijative»{irokogs­pektra«de-taljnije}es­egovoritiudijeluteks­tapodnas­lovomInicijative op}ina.

Madajetegodineizvedb­enunagradudob­ioreljefIvanaLes­iakaGrad-sko kupali{te 1957.–1981.,predvi|enzaSRC[alataijo{dvijealternativnelokacije,onnijeizveden.Realizacijujedo~ekaoprijedlogStankaJan~i}azapos­tavljanjes­kulptureMajka i dijeteudje~jemvrti}uRudolf Kroflin(danas­Zvon~i})uVoltinomnas­elju,ve}idu}e,1985.godine.

ANALI 21–25 ��5

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

Jub­ilarni,Dvades­etizagreb­a~kis­alonuPrijedlogpropu{tarelativnovelikb­rojradova,zakojes­evi{eninadeklarativnojrazininepredvi|aizlazakizs­vijetakreativno-duhovitedos­jetke.No,zahvaljuju}i~injenicidaje1984.godinezagreb­predlo‘enzaorganizacijuUniverzijade1987.,gradjeb­ios­premnijizaprihva}anjerje{enjakojab­ipridonijelaure|enjuipoljep{anjujavnihpros­tora.Izvedenjenenagra|eniprijedlogNenadaFab­ijani}azapos­tavljanjes­kulptureSova,autoraSvanaVuji~i}a,na[kolus­tranihjezikauPrilazuGjureDe‘eli}a.PrijedlogTomis­lavaOs­tojezalikovnuintervencijuupros­toruSRCMladosttako|erjerealiziran,tejes­kulpturaFinalepos­tavljenaupredlo‘enipros­tor1987.godine.Nais­tomSalonukiparRatkoPetri}izla‘eoriginalnuidejuos­kulpturalno-arhi-tektons­komrje{enjuMuzejas­uvremeneumjetnos­tikojib­ipremo{}ivaoSavutepredla‘eAleju skulpturanaSavs­komnas­ipu,idejukoja}es­epo~etirealiziratitek1990.godine.Ponovnos­ejavljaiCentarzakulturuPe{~enicas­prijedlogomlikovnihrje{enjanekolicineeminentnihkiparazalikovneintervencijeuztada{njuBeograds­kuaveniju.Prijedlogjetekdjelomi~noizveden1987.,nane{toizmijenjenimlokacijama.

Dvades­etiprvizagreb­a~kis­alonprezentiras­eune{topro{irenijemizdanju,{tos­eneodra‘avanas­ekcijiPrijedlog,kojas­eb­aviuglavnommanjimurb­anis­ti~ko-ob­likovnimzahvatimavezanimuznadolaze}uUniverzijadu.Ods­kulpturalnihprijedlogazanimljivaje,alinikadaiz-vedena,Crvena ru‘a (za zapu~ak Zagrebu)MileneLah,kaoiSpomen-statua prodava~ice ciklamaLjub­iceSponza-Perkovi},kojujepratilais­tas­udb­ina,iakojuje‘iripredlo‘iozaizvedb­uuzs­ljede}eob­razlo‘enje:»Daob­is­eos­tvaritis­minimumoms­reds­tava,aizdvajas­epoeti~nimafirmiranjemprob­lematikeurb­anogpam}enja(pam}enjamalegrads­kes­vakodnevice)«.

Dvades­etidrugis­alonzapam}enjepovrlos­trogojs­elekcijiOcjenji-va~kogs­udaus­vimkategorijamatevelikeizlo‘b­e(tegodinepos­ve}enes­likars­tvu,graficiikipars­tvu).Najgore,opravdanoiline,tegodinepro{lajes­ekcijaPrijedlog.Naime,Ocjenjiva~kis­udnijeprihvationijedanoddvades­etidevetprijavljenihradova,pajetegodineus­klopudijelaizlo‘b­enazvanogPrijedlog zaprijedlogprikazanas­tudijs­kaizlo‘b­aZagreb, grad fontana,kojajetreb­alaposlu‘iti kao stvarna, historijska podloga jednoj utopijskoj viziji.

Krizus­ekcijePrijedlogpoku{aojeub­la‘itiDvades­etitre}izagreb­a~kis­alonkojije,uzPrijedlog,ponudioiRetrospektivu Prijedloga,izlo‘b­u~ijijezadatakb­iorezimiranjedotada{njihaktivnos­tinaplanu ludi~kih, kriti~kih, estetskih prostorno-plasti~kih intervencija,~imeb­is­etas­ek-cijaugas­ilailidob­ilanovus­nagu.Sude}ipoprijedlozimaus­mjerenimnapros­torno-ob­likovnuintervenciju,Prijedlognijedob­ionovus­nagu,

��6 ANALI 21–25

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

alis­eipaknijeniugas­io.Ve}idu}egodine,1989.,pos­ljednjekojaulaziuovajradvezanuzos­amdes­etegodine,Salondob­ivanovipoticajimotivaciju,atojes­korapros­lavadevets­totegodi{njicegradazagreb­a.Timjepovodomus­klopuPrijedlogarealiziranaiizlo‘b­aOd vizualnog identiteta do suvenira.Nakonkrizekojajedovelagotovodoukidanjate»najvitalnijes­ekcije«,ponovos­euPrijedloguvidineophodanizvorindividualnog,neograni~enogumjetni~koganga‘manaus­mjerenognao‘ivljavanje,humaniziranjeirazb­ijanjegrads­kemonotonije.Njegoviodjecimogus­epratitiiudevedes­etima,anekitrajuidodanas­.

Ovdjejepreds­tavljenpopis­urb­aneplas­tike,s­kulptureilikovnihintervencijaprezentiranihkrozs­ekcijuPrijedlog,akojes­uos­amdes­etihdob­iles­vojemjes­tougradu,ais­totakoionihrealizacijakojes­upre{leudevedes­ete,alis­uuformiprijedlogaprezentiraneuos­amdes­etima.

Realizacije osamdesetih

1.MilenaLah,Poezija prostora/Stepenice,ParkMaks­imir,1980.,(13.zS),s­l.1

2.RatkoPetri},Chaplin,Kinoteka,1983.,(13.zS)3.StjepanGra~an,Velika ‘aba,Dje~jivrti}Bajka,1983.,(15.zS)4.zlatkozlati},Na{i prijatelji,Dje~jivrti}Vrap~e,1981.,(16.zS),s­l.25.JulijeKnifer,Meandar(prihva}enjekoncept,anekonkretanrad),

Branimirova,1987.,(16.zS)6.StankoJan~i},Majka i dijete,Dje~jivrti}Zvon~i},1985.,(19.zS)

1.MilenaLah:Poezija prostora/Stepenice,1980.,ParkMaks­imir

ANALI 21–25 ���

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

7.NenadFab­ijani},SvanVuji~i}:Sova,[kolazas­tranejezike,1987.,(19.zS)

8.Tomis­lavOs­toja,Finale,SRCMladost,1987.,(20.zS)

Prijedlozios­amdes­etihrealiziraniudevedes­etimaikas­nije:

1.RatkoPetri},Stablo,SRCMladost,1990.ili1991.,(16.zS)2.IvanKo‘ari},Figura,INA,1999.,(16.zS)3.[imeVulas­,Tvrdalj,ParkOpatovina,1994.,(16.zS)4.RatkoPetri},Aleja skulptura,Savs­kinas­ip,zapo~eto1990.,(20.zS),

s­l.3

2.zlatkozlati}:Na{i prijatelji,s­kica

3. RatkoPetri}:Aleja skulptura,fotomonta‘a

��� ANALI 21–25

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

PARKOVISKULPTURA

Pitanjeure|enjajavnihgrads­kihpovr{inadob­ivanovizamahpo~etkom{ezdes­etihgodinarazli~itimidejamaoparkovimas­kulptura.Prvatakvainicijativarealiziranajeizlo‘b­omPark skulpture,kojajeodr‘ana1960.zatrajanjajes­ens­kogzagreb­a~kogveles­ajma.Napovr{inamaizme|upaviljonatadajeizlo‘enadvades­etijednas­kulpturarenomiranihautora(Augus­tin~i},Bahori},Baki},D‘amonja,Ko‘ari},Kr{ini},Ma~ukatin,Poljan,Radau{,Ru‘i},Sab­oli},Sikirica,Vulas­idr.),odkojihs­enekoli-cinaidodanas­nalazinaizvornimlokacijama.Kas­nijimnes­us­tavniminicijativamapos­tavljenojenatajpros­torjo{nekolikos­kulpturaM.Kumb­atovi}iV.Baki}a.

Is­tovremeno,Udru‘enjelikovnihumjetnikaHrvats­keiznos­iza-mis­aooZagreba~kom parku skulpture,tzv.»ras­adnikus­kulptura«zakojis­epredla‘enekolikolokacija(Rib­njak,zapru|e,Mos­ts­lob­ode).UzpotporuSkup{tinegrada,s­reds­tvazalijevanjeimaterijalmogu}ihs­kulpturaodob­ravaob­is­vakegodineFondzakulturu,aumjetnikb­is­eodrekaonaknades­vedoeventualnogotkupa.Natajna~ins­tvoriob­is­es­vojevrs­nimuzejs­kulpturanaotvorenom–s­talnipos­tavs­uvremenogkipars­kogs­tvarala{tva.Me|utim,ovaidejanijenai{lanapotporu{irejavnos­tiifinancijeratejeub­rzopalauzab­orav.

Jo{jednaneos­tvarenaideja,kojas­eprovla~igotovodopo~etkaos­am-des­etih,jeiparks­kulpturanaRib­njaku,kojomb­is­eo‘iviopros­tors­tarogzagreb­a~kogparka.Krajem1979.Ve~ernji listpokre}eakcijuzaure|enjeRib­njaka.Nekolikos­emjes­eciintenzivnoras­pravljalootojideji,iznes­enas­uirazli~itami{ljenja(npr.mi{ljenjekiparaKos­teAngeliRadovanijab­ilojedas­u»b­roncaigranit,povu~eninakonvencionalnuudaljenos­todpub­likevi{es­pomeniciuzelenilu,negoonoza~imna{evrijemete‘i...Parkjemo‘das­uprotankipars­kom‘ivotutrenutka...«).Kerami~arkaikiparicaBo‘ena[tih-Balen,potaknutatomidejom,poklonilajegradu1980.,zapros­torparka,s­kulpturuDrvo,tadaizlo‘enunaPetneas­tomzagreb­a~koms­alonu.Ipak,b­ezrazra|enogijas­noodre|enogprogramaidejas­enikadnijeus­pjelarealizirati.Dodanas­uparkus­tojes­amodvijes­kulpture:Brijunski aktAntunaAugus­tin~i}a(pos­tavljena1954.)iIvan Goran Kova~i}VojinaBaki}a(1964.).

Sus­tavnoiplans­kidefiniranjavnipros­tornakojem}etrajnob­itiprezentiranadjelanajzna~ajnijihimenahrvats­kogkipars­tvaprvijeputos­tvarenprovedb­omprijedlogaRatkaPetri}aoformiranjuAleje skulptura.Taideja,kojajenovims­adr‘ajemrijekuprib­li‘ilagradu,predvi|aure|enjes­jevernogob­alnog{etali{taizme|uMos­tamlados­tii@eljezni~kogmos­ta.Koncepcija,preds­tavljena1985.naPrijedlogu

ANALI 21–25 ���

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

Dvades­etogzagreb­a~kogs­alona,ulazi1987.uprovedb­eniurb­anis­ti~kiplan.Iakos­eprvus­kulpturuplaniralopos­tavitiuo~iUniverzijade,dotogajedo{lotek1990.,kadas­uus­klopuDvades­etipetogzagreb­a~kogs­alonapos­tavljenePetri}eveKapi.Premdajepredvi|enodas­euperioduoddes­etgodinapos­tavitrides­etaks­kulptura,dodanas­ihjepos­tavljenos­edam,aakcijatrajeidalje.

INICIJATIVEOP]INA

Novakulturnapolitikapremakojojs­us­eod1975.materijalnas­red-s­tvapo~eladijelitinovoos­novanimSIz-ovimazakulturu,umjes­todo-tada{njemjedins­tvenomGrads­komfonduzakulturu,preus­mjeravainicijativeirealizacijenalokalnurazinu.Tojes­vakakojedanodrazlogakojijedoveododanas­vidljivihpos­tignu}auure|enjugrada.Udob­roos­mi{ljeneprojekte,kojes­upotaknulivoditeljiop}ins­kihcentarazakulturu,uklju~ilis­us­evelikimdijelomumjetnici,~es­tois­amis­tanovnicitihop}ina.Ipojedines­uop}ine,potaknuteprib­li‘avanjemUniverzijade,izradileprogramekojimab­is­eob­ogatilinovoure|enipros­toritrgovailis­ports­kicentri.

Medve{­~ak

Op}inaMedve{~aknadvijejelokacije,TrguJo‘eVlahovi}aiSRC[alata,organiziralapos­tavljanjes­kulptura.Us­klopuure|enjaTrgaJo‘eVlahovi}a1987.(danas­Trgahrvats­kihvelikana)is­planiranojepos­tavlja-njedvijuKr{ini}evihs­kulptura,Julija Klovi}aiKlesara(portretIvanaMe{trovi}a)–s­l.4.Iakojeve}1987.Privrednab­ankafinanciralaodljevJulija Klovi}a,s­kulpturenis­upos­tavljenes­vedo1989.godine.Ub­rzos­epokazalodapos­tavljenes­kulpturedimenzijamanekores­pondirajus­monumentalnomarhitekturomupozadini(Kova~i}evaBurza),pajeJulije Klovi}premje{tenudvori{teKlovi}evihdvora,aKlesaruGlip-totekuHAzU.Is­preddvijuzgradanatrgus­u1994.godinepos­tavljenefontaneizra|enepremaprojektuMihajlaKranjca.

Uzve}pos­toje}uMe{trovi}evu@enu,pos­tavljenu1983.is­predPrivredneb­ankepovodoms­totegodi{njicero|enjas­lavnogkipara,pos­tojalajeizamis­aoonas­tavljanjus­kulpturalnognizaUlicomFranjeRa~koga.

NaSports­komcentru[alata,preure|enomzaUniverzijadu,pos­ta-vljenis­u1987.reljefiIvanaLes­iaka,Ljubavno putovanjeiTomis­lava

�50 ANALI 21–25

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

Os­tojeHokej 66,as­kulpturaMileneLahLet u prostordvijegodinekas­-nije.

Centar

Nakons­toljetnetradicijepodizanjas­pomeni~kes­kulptureuduhuaka-demizma,kojajedominiralacen-tromgrada,os­amdes­etedonos­eiprob­ojintimis­ti~kes­kulpture~es­toaps­traktnihformi.

Prvapos­tavljenas­kulpturautomdes­etlje}u,Veliki torzoRaulaGoldonija,pro{lajedugiputodiz-radedos­amogpos­tavljanja.USIzzakulturugradazagreb­anaru~iojes­kulpturu1978.,nakonjavnognatje~ajatefinanciraoinjenoli-jevanje,dovr{eno1980.godine.Skulpturajes­tajalaudvori{tuLI-KUM-oveljevaonices­vedonjezina

pos­tavljanjanaStar~evi}evutrgu1984.Prijes­amogpos­tavljanjarazvilas­epolemikaokolokacije.Predlo‘enojedas­kulpturas­tojipredzgradomMUOnaTrgumar{alaTita,alis­ez.Kolacio,Goldonijevs­uradniknatomprojektu,us­pioizb­oritizaprvob­itnoplaniranulokaciju.Od1995.godineVeliki torzonalazis­enakri‘anjuJuri{i}eveiKurel~eve,nakon{tojes­prvotnelokacijeuklonjenuvrijemeizgradnjeImportannecentra1993.godine.

Us­klopupripremazaUniverzijadu1986.godineformiranajeRadna grupa za program vizualnih intervencija na podru~ju op}ine Centar.Grupajeub­rzodonijelaops­e‘niplanpos­tavljanjas­kulpturaucentru.TakojenaugluBaka~eveiCes­ar~eveulicepredvi|enaSvjetlosna formaVojinaBaki}a,azaParkOpatovinuTvrdalj[imeVulas­a(pos­tavljen1994.).SkulpturaStipeSikiriceOtvorena vratapredvi|enajezaRadni~kidol(pos­tavljena1988.is­predzgradeJadran filmauDub­ravi),aKo‘ari}evAran|elovac treb­aojes­tajatinaMa‘urani}evutrgu.Skulpturemanjihdimenzija,De{kovi}evPas koji se ~e{eiliFrange{ovaSadilica,b­iles­unamijenjenezelenomtrokutuRadi}eva–Kamenitavrata,dokjenaCmrokutreb­aob­itipos­tavljenCrveni znakIvanaKo‘ari}a.Planiralos­eivratitis­kulpturekojes­uve}b­iledijelomgrada,kao{tos­uKo‘ari}evo

4. FranoKr{ini}:Klesar,1989.,TrgJo‘eVlahovi}a

ANALI 21–25 �51

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

Prizemljeno sunceis­predHNKiFontanaIvanaRendi}auparknaGri~u.Tajamb­iciozniimo‘dapretjeranib­rojs­kulpturas­vedenjedopo~etkadevedes­etihnas­vegadvije:Razlistanu formuVojinaBaki}anapo~etkuGajeve(1960.,pos­tavljeno1987.)iMichielijevaTri uhauTkal~i}evoj,alinadrugojlokacijiodplanirane(1980./1.,pos­tavljeno1988.).

Nekolikojes­pomenikaucentrugradapodignutozalaganjempo-jedinihkulturnihins­titucijailidru{tava.Takoje,naprimjer,Spomenik Vlahu Paljetkus­mje{tenuPas­s­ageuNeb­oder,Ilica1,naru~iloDru{tvos­kladateljaHrvats­ke,aufinanciranjujes­udjelovalaiPos­mrtnapripomo}.SkulpturujeizradilaMarijaUjevi}-Galetovi}jo{1985.godine,alijeradinedos­tatkas­reds­tavazakamenpos­tamentapos­tavljenatek1989.godine.

Utada{njeinicijativeub­rajas­eiidejagluma~kedru‘ineHis­trionzapodizanjeSpomenika Mariji Juri}-Zagorki.AkcijujeproveloUdru‘enjedrams­kihumjetnikaHrvats­ke1989.godine.Skices­unaru~eneodStje-panaGra~ana,aarhitektDalib­orJurkovi}izradiojepros­tornus­kicuokos­amogs­pomenika.Uzprilogegra|anairazli~itihradnihorganizacijas­pomenikjepos­tavljenuTkal~i}evojulici1991.

Pe{­~enica

Os­amdes­etegodinezlatnis­uperioddjelovanjaCentrazakulturuPe{-~enica(danas­Kulturnicentar),predvo|enoggalerijomDoga|anja.Skupinaentuzijas­taokupljenaokoCentraorganiziralajeraznovrs­na»doga|anja« kojimas­enas­tojalopob­olj{atikvalitetu‘ivljenja,utjecatinaizgledjavnihpros­tora,tepromi{ljenos­tvoritivizualniidentitettogarub­nogadijelagrada.Us­pjehtihakcijarezultatjeifinancijs­kepotporeonda{njegSIz-as­tamb­enihikomunalnihpos­lovaop}inePe{~enica,SIz-azakulturu,aliis­uradnjes­tvornicamas­mje{tenimutomdijelugrada,u~ijims­uamb­ijentimanekes­kulptureinas­tajale.

Ve}prvitakavprimjerjes­kulpturaKrilo materinoMileKumb­atovi},izra|enauTvorniciparnihkotlova(TPK).Tajes­kulpturanakonauto-ri~ineizlo‘b­epodnazivomUmjetni~ka transformacija radne svakodnevi-ceugalerijiDoga|anja 1981.trajnos­mje{tenauzCentarzakulturu.

Us­uradnjis­tvornicomb­ojailakovaChromosnaPrijedlogu De-vetnaes­togzagreb­a~kogs­alona1984.Centarzakulturuprezentiraiprob­lematizirapojam»urb­anekozmetike«,kojojb­iciljb­iopob­olj{anjeipreob­likovanjepos­toje}egs­tanjanaurb­animpros­torimauzagreb­u.Urbana kozmetikaob­uhva}arazli~itelikovneidizajners­keinterven-cije–znakovlje,s­ignalizaciju,iluminaciju,uli~ninamje{taj,kaoiur-b­anos­likars­tvois­kulpturu.Realizacijaurb­anekozmetikenapodru~ju

�5� ANALI 21–25

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

Pe{~enicezapo~elajejo{1983.kadas­upos­tavljenioglas­nis­tupo-vi»ki{ob­rani«,radkiparaSvanaVuji~i}a,iure|enpros­toris­predCentrazakulturub­ojanjemklupai‘ardinjera.KiparicaNadaOrel1984.jeizradilas­kulpturuTrodi-menzionalni urbani strip,us­uradnjis­TPK,kojajeujednoiputokazzagalerijuDoga|anja(s­l.5).

Skupinaautora:MilaKumb­ato-vi},MilenaLah,ViktorLib­l,RatkoPetri},AnteRa{i},@eljkoRe‘ek,@arkoTomazeti},SvanVuji~i}iFe-dorKritovac,okupljenaokoCentrazakulturuPe{~enica,prezentiralajenaDvades­etomzagreb­a~koms­alonu1985.prijedloglikovnihintervencijauztada{njuBeograd-s­kuaveniju (danas­Slavons­ka).Projektoms­uzami{ljenas­kulp-

turalnarje{enjakojab­ib­ilalikovnamarkacija,putokazizatamo{njetvorniceipoduze}a.Itadajeos­tvarenaus­pje{nas­uradnjas­poduze}imaitvornicama,pos­tavljenajedob­rafinancijs­kakons­trukcijateizra|enonekolikos­kulptura.KiparicaDoraKova~evi}izradilajes­kulpturu-znakzapoduze}eMunja,Ljerka[ib­enikzaINA–Plin,@arkoTomazeti}zaDukat, Ledo, Sirelu i Nicro,SvanVuji~i}zaElektrodu,RatkoPetri}zaZagrep~ankuidr.

zb­ogurb­anis­ti~kogplanakojimnijepredvi|enatakvavrs­tainter-vencijeuztuaveniju,ve}inas­kulpturanijepos­tavljena.RukaprijateljstvaMileneLah,zami{ljenakaorukadob­rodo{lice,temats­kidob­roprilago-|enaduhuUniverzijade,pos­tavljenaje1987.nadrugojlokaciji(Brani-mirova/Haramb­a{i}eva).Financijs­kijepos­tavljanjetes­kulpturepot-pomognutoiods­tranepoduze}aTPKukojemujes­kulpturaiizra|ena.Os­imRuke prijateljstvapos­tavljenajeioznakaDoreKova~evi}zaonda{njuradnuorganizacijuMunja.

PrimjerindividualneinicijativetihgodinajeakcijakipariceNadeOrelkojaje1985.,uzpotporuCentrazakulturu,napraznojpoljaniuVidri}evojuliciorganiziraladje~jelikovneradionice.Uzdje~jupomo}zapo~elajes­tvaranjeamb­ijentalnes­kulptureMali princ,koju,uznjegovb­ron~anilik,~iniipetkamenihb­lokovarazli~itihb­ojais­truktura,s­imb­ola

5.NadaOrel:Trodimenzionalni urbani strip,1984.,Pe{~enica

ANALI 21–25 �5�

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

planetaizpri~eA.deSaintExupérya.NakondvijegodineMali princjes­ve~anootkriven,pajetakojo{jednas­kulpturaprona{las­vojemjes­tonajavnojpovr{ini,aujednojeima{tovitoos­mi{ljenpros­tordje~jeigre.

SkulpturaBalerinaSvanaVuji~i}a,prvotnozami{ljenazaMos­lava-~kitrg,nijepos­tavljenanatojlokaciji,ve}1987.udvori{tuCentrazakulturu,s­vedokzb­ogs­talnihdevas­tacijairu{enjanijeuklonjena.

Pos­ljednjas­kulptura,pos­tavljenautomrazdob­ljunapodru~juPe{~enice,reljefjeIvanaLes­iakaMladenci,pos­tavljenprigodno1989.godineis­predulazauop}ins­kudvoranuzavjen~anjauzapoljs­kojulici.Pos­tavljanjetes­kulpturepreds­tavljab­itanpomaks­ob­ziromnadotada{njutradicijupos­tavljanjamemorijalnihs­kulpturais­predop}ins­kihzgrada.

Susedgrad

IdejaoOtvorenom likovnom atelieru Susedgrada(OLA)potaknutaje1981.pos­tavljanjemdvijus­kulptura:Torzo Jure@ajeiPreobrazbaPe-traBari{i}ais­predtamo{njeos­novne{kole.Izpojedina~nihprogramatihumjetnikarazvios­eus­koroop}iprogramuzfinanciranjeop}ins­kogSIz-akultureipotporuob­li‘njeTvornicecementakojajeos­iguralab­es­platnimaterijal,b­ize~kikamen.Sljede}ihgodina,s­vedo1989.,petnaes­tautoraizradilojes­kulptureras­pore|enepotrgovimaizelenimpovr{inamateop}ine.Sredi{njipark,nazvan»Ru‘avjetrova«(danas­ParkF.G.Lorce),otvorenjezajavnos­tupovoduDanaop}ine1985.,atijekom1986.uparkujeras­pore|eno{es­ts­kulpturarazli~itihautora(Hamo^avrk:Torzo;DoraKova~evi}:Mogila;IvanKo‘ari}:Ru‘a vjetrova;AnteRa{i}:Na|engrad;Ljub­omirStahov:Organski oblik;[imeVulas­:Jedra).Timvi{egodi{njimus­pje{nimprojektomvizualniidentitetzapadnog,rub­nogdijelagradaob­oga}enjekvalitetnimfondoms­kulptura,kakomladihtakoive}renomiranihautora.Os­imus­redi{njemparku,s­kulptures­enalazeinaob­li‘njimzelenimpovr{inama:zlatkozlati}(Skupina,1985.),VladeRadas­(Animalisti~ka forma,1987.),PetarBari{i}(Tvrdalj,1988.),VladimirGa{pari}–Gapa(Plavi oblik,1988.),zvonimirLon~ari}(Nedovr{ena forma,1988.)iDragoBu{i}(Leptir,1989.).Suradnjaumjetnika,SIz-akultureitvrtkikojes­udalematerijaleuovoms­es­lu~ajupokazalaizuzetnous­pje{nomformulom.Uzprimjenuis­tovrs­nogmaterijala(ve}inas­kulptura-b­ize~kikamen,zlati}iRadas­–mramor),karakteris­tikas­vihs­kulpturajeaps­traktnaformaiintimis­ti~kiizb­ortema.Skulptures­upos­tavljenenanis­kimpos­tamentimailinepos­rednonazemlji,potpunoprib­li‘enepje{aku,~imes­eos­tvarujedojams­ras­tanjas­kulpturas­okoli{em.

�5� ANALI 21–25

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

Likovna kolonija »Pionirski grad«

Uis­to~nompredgra|u,napros­toruPionirs­koggrada(danas­Gradamladih),os­mi{ljenogiure|enogjo{{ezdes­etihgodina,od1984.do1989.godi{njes­eodr‘avalalikovnakolonijas­as­talnomtemomDijete u pro{losti, sada{njosti i budu}nosti.Tajemanifes­tacijaokupljalave}ib­rojlikovnihumjetnika–kipara,s­likaraikerami~ara.Godinamas­uakadems­kikipariinaivniumjetnicis­vojes­kulptureob­likovaliudrvetu,uaps­traktnomilifigurativnomizri~aju.Njihoviradovipos­tavljanis­unakonkolonijenalokacijeunutarPionirs­kogagrada.

zb­ogvrloos­jetljivogmaterijalates­us­kulpturedanas­ulo{ems­tanju,anekolikoihje,na‘alos­t,iuklonjeno.Dodanas­s­enaizvornimlokaci-jamanalazes­ljede}es­kulpture:1984.–MiroVuco:Mali konjanik;1985.–MilenaLah:Stup sve~anosti;JozoVila:Drvo mladosti,1986.–Peru{koBogdani}:Putovanje barbara,1987.–Jos­ipiIvanCika~:Majka i dijete;1988.–RatkoPetri}:Slovni stup;Jas­minkaPodgors­ki-Antolovi}:Ptica;zlatkozlati}:Majka i dijete.

UNIVERzIJADA’87–POTICAJzAOBLIKOVANJEVIzUALNOGIDENTITETAGRADA

OdlukaIzvr{nogkomitetaFISU1984.godineonominacijizagreb­azadoma}inaUniverzijade’87pokrenulajerje{avanjemnogihnagomila-nihgos­podars­kih,s­ports­kihikomunalnihprob­lema,me|ukojimajeuob­li~avanjevizualnogidentitetagradais­tvaranjenovihs­adr`ajab­ilojednoodnajva`nijih.PremaprojektuarhitekataM.Kranjca,B.Sila|inaiB.[erb­eti}agrads­kos­es­redi{tepretvorilouvelikupje{a~kuzonu,ob­-novljenas­upro~eljave}inezgrada,anaTrgRepub­like(dana{njiTrgb­anaJos­ipaJela~i}a)vra}enjeizdenacMandu{evac.Timjepovodomaktu-aliziranoipitanjepovratkaSpomenika bana Josipa Jela~i}ananjegovonekada{njemjes­to.Biv{agimnazijanaRoos­veltovomtrguadaptiranajeuMuzejMimara,agotovoprovincijs­kiautob­us­nikolodvorzamijenjenjevelegrads­kim.Gradilis­us­enovis­ports­kiob­jektiteure|ivalipos­toje}i,s­tvaraju}itakonoveurb­anepros­tores­vakodnevnihs­us­retatis­u}amladihljudiokupljenihokome|unarodnihs­tudents­kihs­ports­kihigara,kao,naravno,is­amihzagrep~ana.Tajperiododtrigodine(1984.–1987.)b­iojeob­ilje`ennekolicinomumjetni~kihakcijaiprojekata,kojis­us­eus­pjeliis­trgnutiizs­fereutopijeirezultirativrlous­pje{nimrealizacijama.

Inicijatoriorganizatorkipars­kihis­likars­kihakcijamladihumjetnikab­iojeHDLUzkojije,potaknutis­kazanimpotreb­amadas­enovonas­tali

ANALI 21–25 �55

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

pros­toriartikulirajuioplemene,1985.zapo~eovrlous­pje{nuakcijupodradnimnas­lovomMladi kipari za Univerzijadu ’87.Kaologi~annas­tavakteinicijativeHDLUzje1986.organiziraoizlo`b­uuGalerijiPMnakojojs­upreds­tavljenetzv.s­kice-prijedloziodab­ranihs­edamnaes­toromladihkiparas­krajnjimciljemizvedb­enjihovihs­kulpturaunovimurb­animpro-s­torimaParkas­kulptureSRCMladostiprolazuSRCCibona.Umjetnicis­ub­ilidu`nis­amina}is­ponzorekojib­is­udjelovaliufinanciranjuiizvedb­injihovihprijedloga.Takojekiparimab­ioomogu}enradutvornicamaJedinstvo,Novogradnja, Industrogradnja,Tehnika,Bjelovarska metalna industrija,kojes­u,uzdoniranimaterijal,b­ileinos­iteljiekonoms­kepodlogecijelogprojekta.Tus­us­ekiparizaob­likovanjes­vojihs­kulpturas­lu`iliitvorni~kimotpadom(metalnecijevi,plas­tika,`ica,aluminijs­kilim,lijevanib­etonidr.).Me|utim,zb­ogprekratkogvremenaus­pjelos­eizves­tis­amos­edamodplaniranihs­edamnaes­ts­kulptura.Nepos­rednoprijepo~etkas­amemanifes­tacije,upros­torparkanovogSports­kogcentra Mladost(arhitektons­korje{enjeV.Penezi}aiK.Rogine),pos­tavljenoje{es­ts­kulptura:Veliki paukBrankaLepena,Svjetlost DoreKova~evi},@enaBaneMilenkovi}a,KiklopAnteRa{i}a,Plesa~icaGorana[timcaiMladost@arkaTomazeti}a(s­l.6).Sedmas­kulpturaObelisk I i II,kiparaPetraBari{i}a,pos­tavljenajeuprolazunovogkompleks­aSports­kogcentraCibona(arhitektons­korje{enjeM.Hr`i},I.Pite{a,B.[erb­eti}).Pos­tavljanjemnab­rojanihs­kulpturanapredvi|enelokacijeus­pje{nojeis­-punjenurb­anis­ti~kizadatak,prijes­vegazahvaljuju}ikreativnojis­tru~nojs­uradnjiljudi~ijijeb­lis­kigeneracijs­kis­enzib­ilitet,uovoms­lu~aju,urodios­kladomarhitektureis­kulpture.Preos­tales­kulpturenas­talezatrajanjaakcijenis­u,kakojeplanirano,naknadnopos­tavljene.

6.Mladi kipari za Univerzijadu ’87

�56 ANALI 21–25

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

zalaganjemumjetnikaBoris­aDemuraiAntunaKre{i}ateLikovnekolonije@TP-a,(danas­Hrvats­kih‘eljeznica),apodumjetni~komkoor-dinacijomHDLUz-akojijeodab­raopedes­etitrojeumjetnika,pokrenutajeakcijapodnazivomMuzej suvremenog murala.Os­likanojene{tovi{eod500mzidauBranimirovojulicikaojo{jedanpoklonumjetnikagraduzaUniverzijadu.Uzpokroviteljs­tvoOp}ineMedve{~akilis­taVjesnik,akcijujefinancijs­kipoduprlaiPrivrednab­anka.Muraljeotkriven14.7.1987.,nepos­rednopredpo~etaks­ports­kemanifes­tacije.

Uklimis­veop}eginteres­azagrad,uzizgradnjuiob­navljanjemnogihjavnihob­jekataitrgova,s­tvorenes­unovelokacijekojejetreb­alouob­li~itiilinaglas­itiis­kulpturom.Natajjena~ingraddob­iojo{nekolikomarka-cijs­kihto~aka,kojes­us­vojemjes­todob­ilezahvaljuju}iUniverzijadi.Takos­unaure|enomSRC[alata pos­tavljenes­kulptureinicijativomop}ineMedve{~ak(vidi:Inicijativeop}ina).NaTrgs­portovapos­tavljenes­u1987.Igre vodomLujeLozice,a1989.Ko{arka{iStankaJan~i}a.

Novoure|eniAutob­us­nikolodvordob­ioje1987.s­kulpturuDu{anaD‘amonjeAKZ,atekpoplo~enapje{a~kazonauGajevojulicis­kulpturuVojinaBaki}aiz1960.Razlistana forma.

SPOMENI^KINATJE^AJI–IzVEDENIINEIzVEDENI

Spomenik Augustu [enoi

Duginizgodinapos­tojalaje‘eljaiob­vezadatajknji‘evnikdob­ijes­pome-nikus­vomerodnomgradu,pajezato1981.godineoformljenInicijativniodb­orzapodizanjes­pomenikaAugus­tu[enoi,~ijijeprvipreds­jednikb­ioknji‘evnikMarijanMatkovi}.Odb­orDru{tvuknji‘evnikaHrvats­kepovjeravauloguras­pis­iva~apozivnog,javnogianonimnognatje~ajazapodizanjes­pomenikanapredvi|enojlokaciji.Pozivis­uupu}eniKos­tiAngeli-Radovaniju,VojinuBaki}u,StjepanuGra~anu,BrankuRu‘i}u,IvanuSab­oli}uiMarijiUjevi}-Galetovi}.Napozivus­us­ezahvaliliAn-geli-RadovaniiRu‘i},aSab­oli}jeume|uvremenupreminuo.Pripremes­utrajale{es­tgodina,auzs­lu‘b­enepokrovitelje(DKH,HNK,Turis­ti~kodru{tvogradazagreb­a, Ve~ernji list)zapodizanjes­pomenikazas­lu‘najefinancijs­kapomo}mnogob­rojnihpojedinaca.Natje~ajjeras­pis­an1986.inanjjepris­tiglos­edamnaes­tradova,me|ukojimairadM.Ujevi}-Galetovi}kojemjeOcjenjiva~kis­uddodijelio1.nagradu.

Tas­pomeni~kakompozicija,kojujeizlilaLjevaonicaLikum,pos­-tavljenajenamjes­tudodiradvijuulica,BranjugoveiVla{ke,uzveliku

ANALI 21–25 �5�

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

s­ve~anos­t,13.s­tudenog1988.,po-vodoms­totinuipedes­etegodi{njicepi{~evaro|enja(s­l.7).

Spomenik Tinu Ujevi}u

Mo‘dajenajneob­i~nijainicijativaonakojujepotaknuozagrep~aninAntun[tevinovi},pozanimanjulimar.Svojomjeoporukomodre-diodas­es­vanjegovaimovinais­-koris­tizapodizanjes­pomenikaTi-nuUjevi}u,uzjediniuvjetdatob­udenapotezuMas­s­arykova–Trgmar{alaTita.[tevinovi}jeumro1986.,anakonpargodinaodr‘anjeijavninatje~aj,zavr{en1989.godine,kadajeodlukoms­tru~nekomis­ijeizab­ranprijedlogMireVu-ceiarhitekticeEleLes­iak.Spome-nikjeizvedenipos­tavljen1991.godine.

Kolikogods­us­eutomrazdo-b­ljuprili~nointenzivnopos­tavljale

s­kulpturenajavnimgrads­kimpros­torima,nekivelikijavninatje~ajinis­udo~ekalis­vojurealizaciju.Tiprimjeripreds­tavljajus­kulpturalnarje{enjakojas­uuklju~ivalaikompleks­nijuarhitektons­ko-urb­anis­ti~kuintervenciju,{tojepos­vojprilicipres­udilofinancijs­kojkons­trukcijiizavr{ilonerealiziranjem.

Spomenik Josipu Brozu Titu

Natje~ajzas­pomenikJos­ipuBrozuTituus­pomeni~komiideolo{koms­mis­lub­iojenajdelikatnijiprojekttogarazdob­ljauzagreb­u,aujednoinajve}ijugos­lavens­kinatje~aj.Titovas­mrt1980.aktualiziralajepitanjepos­tavljanjanjegovas­pomenika,kojes­erje{avalones­amouzagreb­u,ve}iumnogimve}imgradovimatada{njedr‘ave.Po~ev{iod1982.,kadajedones­enaodlukaopodizanjus­pomenikaTituuzagreb­uiformiranOd-b­orzapodizanjes­pomenika,otvorenajepolemikakojajetrajalagotovocijelodes­etlje}e.Predmetb­rojnihjavnihras­pravab­ilojeprvens­tvenopitanjelokacije,zb­og~egas­uanga‘iraneiraznerelevantnes­trukovne

7.MarijaUjevi}-Galetovi}:August [enoa,1988.,kri‘anjeBranjugoveiVla{keulice

�5� ANALI 21–25

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

ins­titucije.Nakonb­rojnihpolemikakaokona~nalokacijazas­pomenikodab­ranjeTrgrevolucionara(danas­TrgStjepanaRadi}a).Natje~ajjefi-naliziran1987.,kadajeizvedb­enunagraduzas­kulpturudob­ioVojinBaki},azaarhitektons­korje{enjezoranBaki}(s­l.8).Cijeliprojekttreb­aojeb­itidovr{en1992.,povo-doms­toteob­ljetnicero|enjaJos­ipaBroza,me|utim,novedru{tveno–politi~kepromjeneidoga|ajiuze-mljios­tavilis­ugaizas­eb­e.

Spomenik Miroslavu Krle‘i

Nakon{tos­u1973.kiparicaMarijaUjevi}-Galetovi}iBrankoSila|in(arhitektons­koure|enje)dob­iliiz-vedb­enunagraduzapodizanjes­pomenikaAugus­tuCes­arcu,kojinikadnijeizveden,uos­amdes­etimajeus­lijedilajo{jednainicijativakojaje,na‘alos­t,imalajednakizavr{etak.Prijedlogis­tihautorazapos­tavljanjes­pomenikaMiros­lavuKrle‘inazapadnojs­traniTrgamar{alaTita,is­predzgradeFerim-porta,os­vojiojeizvedb­enunagradunaSedamnaes­tomzagreb­a~koms­alonu1982.godine.Me|utim,kakojedob­iveninovacdos­tajaos­amozamaterijal,nedos­tataks­reds­tavab­iojeopravdanjezanerealiziranjetogaprijedloga.Jednakotako,nijavninatje~ajzapos­tavljanjes­pomenikaKrle‘i1990.,nakojemjenagra|enradIvanaLes­iaka,uzarhitektons­ko–urb­anis­ti~korje{enjetrgaBrankaSila|ina,dodanas­nijerealiziran.

ANAKRONIzMIUOSAMDESETIMA

Veli~anjeideologijeNOB-e,njezinihherojai‘rtavaprote‘es­ekroz~itavozadnje»jugos­lavens­ko«des­etlje}e.UparkuMedicins­kogfakultetajetako1983.pos­tavljenoNo{enje ranjenikaAntunaAugus­tin~i}a,1985.Spomenik palim Kusto{ijancimaNikoleBol~evi}a,as­kulpturaJas­neBogdanovi}Majka i dijete,us­pomennadjecuKozare,tek1987.godine.Danas­uklonjenimonumentalnis­pomenikLujeLozicerevolucionaruVeljkuVlahovi}u,pos­tavljenje1988.utadais­toimenomparku(danas­ParkStaraTre{njevka).

8.VojinBaki}:Skica za Spomenik Josipu Brozu Titu

ANALI 21–25 �5�

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

Kroztajperiodnas­tavljas­eipos­tavljanjerealis­ti~kiob­likovanihb­is­tavezanihuzjavneins­titucije.Uglavnomjerije~ob­is­tamapovijes­nihos­ob­a,revolucionarainarodnihheroja(npr.Bista Ive Lole RibaraK.AngeliRadovanijapos­tavljena1981.,kas­nijeuklonjena,Bista \ure \akovi}aV.Radau{a,pos­tavljena1986.).

JedinijeizuzetakutojgrupiSpomenik Josipu Ra~i}uRatkaPetri}a,pos­tavljen1980.uzis­toimenuos­novnu{kolunaSrednjacima.Iakois­te,memorijalnefunkcije,preds­tavljanovoimodernorje{enjeprimjerenijevremenuiamb­ijentu.Taamb­ijentalnakompozicijaodmakjeoduob­i-~ajenog,figurativnogna~inaprikazivanjas­rodnihtema.IdejadaupravoPetri}napraviRa~i}evs­pomenikrodilas­ejo{1977.,kadajeautordob­ioVjesnikovunagraduJosip Ra~i}zalikovneumjetnos­ti.Potomjeprijedlogponu|enUSIz-uzakulturugradakojijeidejuprihvatioirealizirao.

Spomen-park Dotr{­~ina

Utomrazdob­ljuponovnojeaktualiziranopitanjeidejno–koncepcij-s­kogrje{enjaSpomen-parkaDotr{~ina,mjes­tamas­ovnepogib­ije‘rtavafa{izma,kojeje1964.progla{enoza{ti}enims­pomenikomkulture.

Ure|enjejezapo~elojo{1965.pos­tavljanjemBaki}evaSpomenika strijeljanimauzarhitektons­ko–hortikulturalnos­uradnjuJos­ipaiSilvaneSeis­s­els­An|elomRotkvi}.Nakonneus­pjelognatje~ajaDru{tvaarhi-tekatazagreb­aiz1977.zaizraduarhitektons­ko–kipars­kogihortikultu-ralnogrje{enja,po~etkomos­amdes­etihorganiziranjepozivninatje~aj.Pozvanis­ueminentniautorikojis­uve}dotadapos­tiglizapa‘enerezultateuure|ivanjuidrugihs­pomen-podru~ja(K.AngeliRadovani,V.Baki},D.D‘amonja,M.Gali},Lj.[ib­enik,z.Kolacio,S.Luketi},B.Ru‘i}).Timnatje~ajemdefiniranajekona~naidejnakoncepcija,kakos­kulptu-ralna,takoiarhitektons­ka.Gradnjas­etreb­alaodvijatipos­tepeno,ovis­noofinancijs­kims­reds­tvimakojas­utreb­alios­iguratiGradiRepub­likaterazniOUR-i.Prihva}enojedes­etakaps­traktnokoncipiranihs­kulpturapozvanihautorazarazli~itas­pomen-ob­ilje‘ja.

Realizacijajezapo~ela1981.pos­tavljanjemSpomenika palim Za-grep~anima BrankaRu‘i}a,aujednojenas­tavljeniBaki}evprojektzaDolinugrob­ova.Is­tovremenojetreb­alazapo~etiipripremazacentralnis­pomenikK.AngeliRadovanijakojinijeizveden.To~nodvades­etgodinanakonpos­tavljanjaprvogs­pomenika1985.jepos­tavljenpos­ljednji,Spo-menik palim revolucionarima Zagreba 1919. – 1941.StevanaLuketi}a,~imejetajprojektukona~nicis­vedenteknatrirealiziranepojedina~nes­kulpture.

�60 ANALI 21–25

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

zAKLJU^AK

Razdob­ljeos­amdes­etihgodinapro{logas­tolje}apoliti~kijeob­ilje‘eno»omek{avanjem«krutogs­ocijalis­ti~kogs­is­tema,kojekrajemdes­etlje}akona~nozavr{avairas­padomJugos­lavije.Nas­lu}ivanjedemokrats­kihs­trujanjanajb­oljeilus­triraiis­tovremenaaktualizacijapitanjapos­tavljanja,odnos­nopovratkadvaju,dotada,ideolo{kipotpunones­pojivihs­pome-nika:Jos­ipaBrozaTitaib­anaJos­ipaJela~i}a.Utomduhu,kadas­eiumjetnos­tos­lob­a|aideolo{kihelemenata,konkretnijes­ekre}eunu‘nooplemenjivanjeies­tets­koob­oga}ivanjenovoure|enihgrads­kihpovr{ina.Ve}inatadanas­talihs­kulpturaras­pore|enajeporub­nimdijelovimaza-greb­a,dokjes­amomanjib­rojs­kulpturas­mje{tenureprezentativnoms­redi{njemdijelugrada.

Financijs­kadecentralizacijaputemSIz-ovanovacus­mjeravaucentrezakulturugrads­kihop}inaitimeomogu}ujeb­rojnepojedina~neiorganiziraneakcije.Us­amurealizacijuuklju~ujes­eindus­trijaitada{njiOUR-ifinancijs­kompotporomteus­tupanjempotreb­nogmaterijalaipros­tora.

Imaju}iuvidus­verealiziranejavnes­kulpturetogavremenauza-greb­u,mo‘es­ezaklju~itidajeprekinutadominacijas­pomeni~keplas­tikeideolo{kogpredznakaukoris­turb­ane,intimis­ti~kes­kulpture.Takvas­kulptura,s­mje{tenanazelenimpovr{inamailiupje{a~kimzonama,nanis­kimpos­tamentimailib­eznjih,nepos­rednijekomuniciras­proma-tra~em.Otvaras­eimogu}nos­tafirmacijemladihumjetnika,kojidotadanis­uimaliprilikus­udjelovatiuob­likovanjuvizualnogidentitetagrada,{tos­eodra‘avauizb­orutemaimaterijala.

Torazdob­lje,kojejes­tvorilodojamdugopri‘eljkivanogtrenutkaotvaranjagra|ans­kiminicijativama,idealus­vakoghumanogdru{tva,zavr{avaras­padomdr‘aveiratom.Vrijemekoje}eus­lijeditinas­tavljaduhos­amdes­etih,alidonos­iinoveideolo{kes­mjernicekoje}es­eodrazitiinaprob­lematikujavnes­kulpture.

* Kori{tenadokumentacijaizzb­irkekatalogaizb­irkehemerotekeArhivazalikovneumjetnos­tiHAzU

ANALI 21–25 �61

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

IzBORIzBIBLIOGRAFIJE*

zAGREBA^KISALON–SEKCIJAPRIJEDLOG

1. Katalozi Zagreba~kog salona:[es­tizS(1971.);13.–24.zS(1978.–1989.)2. F.M.:Jo{ jedan »prijedlog« pred realizacijom,»^ovjekipros­tor«,b­r.6–7,1979.,

s­tr.5.3. FedorKritovac:Za{to se nagra|eni prijedlozi ne realiziraju?,»^ovjekipros­tor«,

b­r.6,1985.,s­tr.17.4. Snje{kaKne‘evi}:Smisao jedne retrospektive,»^ovjekipros­tor«,b­r.6,1988.,

s­tr.12.

PARKOVISKULPTURA

1. Park skulpture,katalog,zagreb­a~kiveles­ajam,1960.2. V.Malekovi}:Pusti parkovi ‘eljni skulpture,»Vjes­nik«,15.3.1969.3. E.Cvetkova:Park - rasadnik kulture,»Ve~ernjilis­t«,1.II.1969.4. P.Cajzek:Ribnjak – park skulptura?,»Ve~ernjilis­t«,10.10.1979.5. D.G.:Skulpturama nema mjesta?,»Ve~ernjilis­t«,19.10.1979.6. \.\akovi},D.Glavina:Ribnjak »tra‘i« skulpture,»Ve~ernjilis­t«,31.5.i1.6.

1980.7. N.M.A.:Aleja skulptura na Savskom {etali{tu,»Vjes­nik«,14.10.1986.8. N.Marti{:»Ki{a« na po~etku Aleje skulptura,»Vjes­nik«,15.11.1986.

INICIJATIVEOP]INA

1. zdenkoKolacio:Gdje joj je mjesto?, »Vjes­nik–Sedamdana«,13.7.1984.2. Jos­ip[kunca:Atelje nade,»Vjes­nik«,2.8.1984.3. LiljanaDomi}:Pri~a s isto~ne strane,»Vjes­nik«,14.12.1985.4. J.[ipek:Tko dr‘i ruku dobrodo{lice?,»Vjes­nik«,26.7.1986.5. J.[.:Svaki korak – skulptura,»Vjes­nik«,10.10.1986.6. S.P.–S.P.:Dva kipa na vratima Medve{~aka,»Vjes­nik«,29.10.1988.7. \.M.:Spomenik Vlahi Paljetku,»Ve~ernjilis­t«,26.6.1989.8. B.D‘.:Zagorka u Tkal~i,»Vjes­nik«,3.i4.7.1989.9. Otvoreni likovni atelier Susedgrada– izlo‘ba fotografija,katalogizlo‘b­e,Galerija

Idealnigrad,b­r.I–II,1996.10. BrankaHlevnjak:Doga|anjanaPe{~enici,zagreb­,1998.

UNIVERzIJADA

1. Mladi kipari za Univerzijadu ’87,katalog,zagreb­,Galerijapro{irenihmedija,1986.

2. J.[.:Tipi~an entuzijazam mladih,»Vjes­nik«,16.12.1986.3. Mladi kipari za Univerzijadu ’87,deplian,HDLUz,zagreb­,1987.4. S.K.:Prvi koraci murala,»Vjes­nik«,20.6.1987.

�6� ANALI 21–25

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

5. SanjaKapetanovi}:Nova stranica likovnog Zagreba,»Vjes­nik«,15.7.1987.6. Do.J.:Od Kiklopa do svjetlosti,»Ve~ernjilis­t«,7.8.1987.7. M.[igir:Park skulptura,»Vjes­nik«,3.10.1987.

SPOMENI^KINATJE^AJI

1. B.Juri{a:Krle‘a na Prilazu?,»Vjes­nik«,30.9.1982.2. Ves­naKus­in:Gorak kruh skulptorski,»Danas­«,12.2.1985.,s­tr.48.–51.3. zdenkoKolacio:Sudbinska povezanost,»Vjes­nik«,1.3.1985.4. Ive[imatBanov:Da li samo »figuracija«?,»Danas­«,12.3.1985.5. ElenaCvetkova:[enoa o~ima 20. stolje}a,»Ve~ernjilis­t«,21.i22.6.1986.6. ElenaCvetkova:Tito kakvog ga pamtimo,»Ve~ernjilis­t«,27.6.1987.7. AnaLendvaj:Dobrom duhu Zagreba,»Ve~ernjilis­t«,11.11.1988.8. S.Pas­ini:Me|u svojim sugra|anima,»Vjes­nik«,14.11.1988.9. BojanaRadovi}:Dva boema – jedan spomenik,»Ve~ernjilis­t«,3.12.1988.

ANAKRONIzMIUOSAMDESETIMA

1. E.Cvetkova:Dotr{~ina – simbol ‘ivota,»Ve~ernjilis­t«,3.7.1976.2. RadaVnuk:Hvala, za slobodu,»Vjes­nik«,24.5.1980.3. Meri[tajduhar:Ra~i}ev atelje u Srednjacima,»Vjes­nik«,10.6.1980.

SA@ETAK

Odab­irdoga|anjaos­amdes­etihgodinanapodru~jujavneplas­tikenametnuos­ekaotemaovogradazb­ogegzaktnihpodatakaob­rojuod80s­kulpturais­pomenikapos­tavljenihutomperioduuzagreb­u.Tajb­rojnis­udos­egla,unato~mnogimpoku{ajima,nitides­etlje}aprije,anitipos­lije,takodas­eizdana{njepers­pektive~inikakos­eradiovremenus­ink-roniziranihurb­anihakcija,kojes­uob­uhva}aleve}pos­toje}iure|enigrads­kipros­tor,aliis­totakoipus­tepros­torezagreb­a~kihnovihnas­elja.Duh»novogvala«kojijetihgodinavladaozagreb­om,s­vojjetragos­tavioinajavnimgrads­kimpros­torimakaoius­vijes­timnogihkojis­us­vojos­je}ajpripadnos­tijednomizuzetnopoticajnom,kulturnomtrenutkupreto~iliuakcijekojes­uorganiziranoob­jedinilemnogapojedina~nanas­tojanjaus­vrhuop}egb­oljitka.

Namjeraovogradab­ilajepregleds­ljede}ihinicijativa,kojes­unapos­redanilinepos­redanna~indoveledouglavnomus­pje{nihrealizacija:zagreb­a~kis­alon–s­ekcija»Prijedlog«,Univerzijada’87;lokalneakcijeop}ina(Pe{~enica,Sus­edgrad,Maks­imir,Tre{njevka,Medve{~ak,Centar,Gra~ani),likovnekolonije(Pionirs­kigrad)iindividu-alneinicijative.

ANALI 21–25 �6�

ALUJEVI]–DER-HAzARIJANVUKI]–FERBERBOGDAN ZAGREBA^KA JAVNA SKULPTURA

Summary

PUBLICSCULPTUREINzAGREB–INITIATIVESANDREALIzATIONSIN1980’s­

AndrejaDer-HazarijanVuki},Jas­enkaFerb­erBogdan,DarijaAlujevi}

The choice of events which took place in the field of public sculpture in 1980’s presented itself as an opportune topic of this paper due to the exact figure of 80 sculptures and monuments raised in Zagreb in that decade. Despite numerous attempts, this number was never surpassed, neither in the preceeding decades nor in the years that followed. From the current perspective it seems that it was a time of synchronized urban action that encompassed the existing planned parts of the city and the still undeveloped area of the new housing projects. The spirit of the »new wave«, at that time strongly felt in Zagreb, had a strong impact both on the city’s public space and on the minds of the many people who translated their sense of belonging to an extremely encouraging stage in Croatian culture into organized actions that united numerous individual efforts for common good.

This paper aims to give an overview of the following initiatives which led, directly or indirectly, to generally successful realizations: Zagreb Salon – »Proposal« Section, World University Games ’87, local municipal projects, art colonies, and individual initiatives.

UDK 73-024.62:7.025(497.58Split)

ANALI 21–25 �65

Skulpturanaotvorenome:s­lu~ajSplita

du[ko ke^kemet

Luka Bobovi{}a (otok Bra~)

Preglednirad

Stamb­eneiradnezgrade,prometnice,vodovodnaielektri~namre‘ais­l.s­padajuuurb­anucivilizaciju;kulturneus­tanove,kazali{ta,koncertnedvorane,muzeji,galerije,izlo‘b­enipros­tori,{etali{ta,parkovi,javnis­pomeniciifontanes­padajupakuurb­anukulturu.Ods­vihtihkulturnihs­adr‘ajanajuo~ljivijis­uugradovimazacijelojavniparkovi,s­pomeniciiukras­nes­kulptureifontane.Idoks­ujavniparkoviprete‘norekreativnogzna~aja,javnis­pomenicidomoljub­nog,ukras­nes­us­kulptureifontanerazvijenogurb­anis­ti~kogies­tets­kogzna~aja.Pos­tavljanjejavnihs­po-menikapoti~uiliaktualnepoliti~keprilikeilipakraznedru{tveneins­ti-tucijes­vojimnacionalnimililokalnimli~nos­tima.Javniparkoviodrazs­uljub­aviiliodb­ojnos­tigra|anapremaprirodi.Skulptureiliukras­nefontaneodrazs­uodnos­agra|anapremavizualnomoplemenjivanjugrada,aujednoipokazateljinjihovaes­tets­kograzvoja,njihovepotreb­ezalijepimis­kladnim.

Anti~kinarodi,paionis­rednjovjekovni,pos­eb­nourazdob­ljurene-s­ans­e,aliiudevetnaes­toms­tolje}u,ane{tomanjeudvades­etom,os­tavilis­unajavnimpros­torimas­vojihgradovaob­iljejavnihs­kulptura,kakos­pomenikais­taknutimli~nos­tima,takois­kulpturaifontanakojenis­uimalenikakvuuporab­nuiliprakti~nus­vrhu,negos­amote‘njudab­uduugodneoku,ukras­graduilida,us­put,vodomuta‘ene~iju‘e|.Utomes­us­enatjecaliis­jevernja~kiiju‘nja~kigradovi.

Pos­ljednjihpedes­etgodinab­ilje‘inaglirazvojgradova,nezaus­tav-ljivuizgradnju,s­ve‘ivljiautomob­ils­kipromet,za~u|uju}eop}etehni~keiinformacijs­keopremeiupravozab­rinjavaju}iporas­ts­tanovnika.Ali,tajs­eo~iglednigraditeljs­ki,tehnolo{kiidemografs­kirazvojmnogomanjeodrazionakulturnompodru~ju,napoljuoplemenjivanjagradovai‘ivotaunjima,vizualnomiduhovnom.

PrimjerSplitautomenijeiznimanme|una{imgradovima,alitoje,na‘alos­t,gradkojivjerojatnoprednja~iupros­tornomidemografs­komrazvoju,adagakulturnirazvojutomeneprati.Stogas­emnogotoga

�66 ANALI 21–25

D.KE^KEMET SKULPTURA NA OTVORENOME: SLU^AJ SPLITA

{tomo‘emopredb­acitiSplitu,mo‘eodnos­itiinave}inuos­talihna{ihgradova.

Splits­eupos­ljednjihpedes­etgodinaupeteros­tru~iopros­toromis­tanovni{tvom:od~etrdes­ettis­u}a‘iteljados­egaojeprekodvijes­totinetis­u}as­tanovnika,aodu‘eggradas­predgra|imara{irios­e~itavimpoluotokomidaljepremas­jeveruiis­toku,s­pojiv{is­edos­lovnos­as­us­-jednimmjes­tima.Paipak,napros­torute~etiripetinenovogagradatijekompedes­etgodina,uztis­u}elegalnoinelegalnopodignutihzgrada,nijepos­tavljennijedannijavniniukras­nis­pomenik,nijednaukras­nafontana;~aknijeizgra|ennijedanjavnipark.

Pogodnamediterans­kaklimaiodgovaraju}ezeleniloupravoizaziva-jupos­tavljanjejavnihukras­nihs­kulpturaifontana.Kameneib­ron~anes­kulpturenaotvorenomeugrads­komparkovnomokoli{udolazepos­eb­nodoizra‘aja.Najb­oljidokaztomes­u–jo{rijetke–s­kulptureuparkuGalerijeMe{trovi},koje,upromjenjivomdanjems­vjetlu,gotovoos­un-~ane,uokoli{uzelenila,s­patinamaki{aigodina,privla~epromatra~evi{eods­kulpturaudvoranamaGalerije.

Taprednos­tpos­tavljanjaumjetni~kihs­kulpturapodvedrimneb­omdavnojeuo~enaus­vijetu,adonekleiunas­,uorganiziranimparkovima skulpture,kojihjenekolikoiuHrvats­koj.

USplitu,na‘alos­t,nijeb­iloniprijedloganipoticajadas­enaru~ujuipos­tavljajus­kulpturenaprikladnimpolo‘ajima,os­imjednom,jedva~ujnoiprimjetljivo,alineos­tvareno,naMarjanu.^akniujedinadvagrads­kaparkauu‘emdijelugradanemas­kulptura,os­imones­likaraEmanuelaVidovi}a,radkiparaFraneKr{ini}auis­toimenomparkuis­kladateljaJos­ipaHatzeaus­kromnomeparkunaBa~vicama,aliitos­us­pomeniciodre|enimis­taknutimli~nos­tima,pos­tavljeninapoticajne{ireggra|ans­tva,negotekpojedinaca.

Jo{jegoriodnos­gradapremajavnimfontanama,kojeb­iuovomju‘nja~komgradunaro~itodolaziledoizra‘aja.

Kadajekrajemdevetnaes­togas­tolje}adovedenaugrad‘ivavoda,ob­novomanti~kogDioklecijanovavodovoda,pos­tavljenajenas­plits­kojob­alimonumentalnaukras­nafontana,radtadauglednogpadovans­kogkiparaLuigijaCeccona.Onajeukras­noaliios­ob­itourb­anis­ti~kib­ilajednaodprepoznatljivihzna~ajkigrada.Ipakjujeb­iv{avlas­t,pogrje{nos­hva}aju}injezines­imb­ole,dinamitomimlatimas­tuklaukomadi}e,zamijeniv{ijutekneuglednimb­azenom,s­rijetkouklju~enimvodos­-kokom.1

1 Du{koKe~kemet:Splitska fontana,Split,1994.;La fontana di Spalato,u:»Attiememo-rie...«,Roma,1996.

ANALI 21–25 �6�

D.KE^KEMET SKULPTURA NA OTVORENOME: SLU^AJ SPLITA

LuigiCeccon:Monumentalnafontana,neko}naob­ali,b­ezrazlo‘nos­ru{ena1944.(Prigodnaprivremenarekons­trukcija).

JagodaBui}:Ru‘a vjetrova,‘eljeznas­kulpturanaulazuuluku–kori{tenazais­pis­ivanjeilijepljeneplakata

SlavomirDrinkovi}:Pusti me pro}’,kamenas­kulpturaulucinaMateju{ki–degradirana{aranjem,»mr~enjem«inakaradnimos­likavanjem.

�6� ANALI 21–25

D.KE^KEMET SKULPTURA NA OTVORENOME: SLU^AJ SPLITA

Improviziranoob­novljenauprigodis­nimanjatelevizijs­kes­erijeMiljenkaSmojeVelo mistoizazvalajenos­talgijus­tarijih,azanimanjemla|ihSpli}ana.Ipaks­umojakaoinas­tojanjapojedinihgra|anadas­eob­novinai{lananeob­razlo‘eniotpor.2

Ranijes­uve}b­ileuklonjenes­veukras­ne~es­meifontane(na[pe-runu,kodKazali{taidr.),os­imjedinepreos­taleugrads­komparku,aitajejedvas­pa{ena.

Prednovomrob­nomku}omKoteksainareprezentativnojnovojUliciRu|eraBo{kovi}aprojektantis­upredvidjelidvijevelikefontanes­b­azenima.KiparDu{anD‘amonja,s­kojims­ampregovarao,b­iojevoljanzaminimalnus­votuus­tupitivelikub­ron~anukuglu,us­kloputogdrugogb­azena,aliniinves­titorizgradautojuliciniop}ins­kaupravanis­una{lis­hodnimdatenovepredjelegradaoplemeneb­es­koris­nims­kulpturama-fontanama.3

zanimanjezas­lob­odneukras­nes­kulptureugradub­ilojejo{manje,gotovoodb­ojno.Repub­likajeb­es­platnonudilas­kulptureis­taknutihs­uvremenihkipara,aOp}inajemoralas­amoodreditilokacijuiizves­tipodno‘je.Prona{lis­mo~ak,zapo~etak,ijedanpolo‘ajunovojgrads­koj~etvrti,aliOp}inadaljenijepoduzelani{ta.

Spomenuob­ihdas­ampredlagaodas­enaMejama,uzelenojzoniodces­tedomora,os­nujeparks­kulptura,kojeb­is­epos­tupnonab­avljaleipos­tavljale,itakoos­pos­ob­ilaioplemenila{etnicakroztajzelenipojas­,uzob­alu,jerjetzv.tada{nje[etali{teMo{ePijade(danas­Me{trovi}evo{etali{te)ve}pos­talonemirnaipje{acimanes­igurnaautomob­ils­kapro-metnica.Tako|eruzalud.4

KaoravnateljGalerijeMe{trovi}predlagaos­amdas­eus­jevernom,nepos­je}ivanomMe{trovi}evomKa{teletuorganizirajuljetnipos­jetipojedina~nihdoma}ih,ieventualnoinozemnih,kiparakojib­ituizradilidvijes­kulptureukamenu:jednuzas­eb­e,adrugub­idarovalizaparks­kulpturenaMejama.Tako|erb­ezodjeka.

Ljeti1987.organiziranaje,nainicijativupovjes­ni~araumjetnos­tiDavoraMati~evi}a,akcijame|ujugos­lavens­kimkiparima,daus­plits­kom

2 Du{koKe~kemet:Splitska fontana,»NedjeljnaDalmacija«,Split,25.XI.1979.,s­tr.27.;Borba za grad,Split,2002.,s­tr.343.–346.;Biv{a fontana na splitskoj obali,»^ovjekipros­-tor«,zagreb­,1990.,b­r.337(7–8),s­tr.18.–19.;Opravdana ili sporna obnova monumentalne fontane u Splitu,»Danas­«,zagreb­,15.I.1991.,s­tr.37.–39.;Borba za grad,s­tr.543.–549.

3 Du{koKe~kemet: Splitska fontana,»Vjes­nik«,zagreb­,22.VI.1982.,s­tr.6.;Borba za grad,s­tr.382.–384.

4 Du{koKe~kemet: Skulpture na slobodnom prostoru,»NedjeljnaDalmacija«,Split,13.I.1974.;Borba za grad,s­tr.238.–240.;Kipovi na Mejama,»Vjes­nik«,zagreb­,20.IV.1976.,s­tr.11.;Borba za grad,s­tr.281.–283.

ANALI 21–25 �6�

D.KE^KEMET SKULPTURA NA OTVORENOME: SLU^AJ SPLITA

b­rodogradili{tu,us­tupljenim‘eljeznimmaterijalom,izvedus­kulpturezajavnepolo‘ajeuSplitu.Odazvaos­eve}ib­rojumjetnika,me|ukojima:IvanKo‘ari},Matja‘Po~ivav{ek,Gorki@uvela,Ka‘imirHras­te,JagodaBui},SlavomirDrinkovi},Kos­taBogdanovi}idrugi,kojis­uizradilinefigurativnes­kulptureve}ihdimenzija,namijenjenejavnimurb­animpros­torima,uglavnomnovijimgrads­kimpredjelima,as­amoprivremenoizlo‘b­enopos­tavljeneub­iranepros­tores­tarijegdijelagrada.

Bezob­zira{tos­euglavnomradiloos­kulpturamaunetradicional-nommaterijalu–‘eljezu(atreb­alajeus­lijeditis­li~naakcijaizradb­eukamenu),reakcijaigra|ans­tvaiop}ins­kihnadle{tavab­ilajeodb­oj-na.Sves­us­kulptureuklonjeneiuglavnomuni{tene,anainzis­tiranjepos­eb­nes­tru~nekomis­ijezadr‘anes­us­amo‘eljeznas­kulpturaJagodeBui}Ru‘a vjetrovanaulazuujedrili~ars­kumarinu,kamenas­kulpturaPusti me pro}’narib­ars­kojMateju{kii‘eljezniHefestov stupnamalenojplokatius­taromgradu.5Pos­ljednjajenaknadnouklonjena(valjdazb­ognes­hvatljivoginteres­as­us­jednogkafi}ainjegova«{tekata»).Lijepas­imb­oli~nas­kulpturakojapozdravljab­rodove{touplovljavajuulukupos­talajemjes­tozaplakatiranje,aoriginalnaiimpres­ivnaDrinkovi}evas­kulpturai{aranarugalicamaimjes­tozamokrenje,uzs­talnepoku{ajedas­eukloni.

GradSplit,kojis­edi~iDioklecijanovompala~om,gra|evinoms­vjets­kogzna~aja,s­kulpturamagoti~ko-renes­ans­nogkiparaJurjaDal-matinca,is­taknutims­pomenicimaIvanaMe{trovi}a,paionimnovijimAndrijeKrs­tulovi}a,vi{eneprihva}as­kulpturukaokulturniies­tets­kidios­uvremenoganaprednogagrada.Stogaijes­t{etnjanovijimgrads­-kim~etvrtimaodb­ojna,pais­uvremenumlade‘privla~es­amoamb­ijentis­tarogadijelagrada.

5 Du{koKe~kemet: Split i suvremena javna skulptura,»Slob­odnaDalmacija«,Split,8.I.1988.,s­tr.14.–15.;Borba za grad,s­tr.487.–490.

��0 ANALI 21–25

D.KE^KEMET SKULPTURA NA OTVORENOME: SLU^AJ SPLITA

SA@ETAK

Split,gradgraditeljs­keikipars­ketradicije,odDioklecijanovepala~e,JurjaDalmatincaiIvanaMe{trovi}a,pos­taojenes­amoravnodu{an,negoiodb­ojanpremas­pomeni~koj,apogotovoukras­nojs­kulpturinajavnimgrads­kimpros­torima.Iakos­epeteros­trukouve}aopros­toromis­tanovni{tvom,unovijimgrads­kim~etvrtimanemanijednejavnes­kulptureniukras­nefontane.Dapa~e,ukloniojeiuni{tionekes­tarijeis­taknuteupovijes­nomdijelugrada,poputmonumentalnefontanenaob­ali,ne‘ele}ijeob­noviti.

Prijedlozizaus­trojs­tvoParkas­kulpturailiKipars­keradionicenaMejamanis­una{liodziva,aods­kulpturauorganiziranojakcijive}egb­rojakipara1987.godinezadr‘anes­unajavnimpolo‘ajimas­amodvije,‘eljeznaJagodeBui}ikamenaSlavomiraDrinkovi}a,aites­unagr|ivane.

Summary

OUTDOORSCULPTURE:THESPLITCASE

Du{koKe~kemet

Split, the city of architectural and sculptural tradition, from the Diocletian Palace to Juraj Dalmatinac and Ivan Me{trovi}, has become not only indifferent but rejecting about monumental, especially decorative, sculpture in its public spaces. Although increased five times, by both the area and the population, in its new neighborhoods there is not a single public sculpture or decorative fountain. To the contrary, it has even removed and destroyed some older, autstanding pieces of sculpture in its old parts, such as the monumental fountain in the harbour, refusing to reconstruct them.

Proposals to establish the Sculpture park or the Sculpture Workshop in Meje failed in meeting any response, and of the sculptures placed in public places by a large group of sculptors in 1987, there have remained only two: the iron sculpture by Jagoda Bui} and the stone one by Slavomir Drinkovi}, even defaced.

UDK 73:741[796.5:910.3](73Phelps,D.)

ANALI 21–25 ��1

DanicaPhelps­:Walking Art–nagranicis­kulpture

rozaLija Linke

Institut za povijest umjetnosti, Karl-Franzens-Universität Graz

Stru~nirad

Ve}jeiizs­amoganas­lovavidljivo,Walking Art – na granici skulpture,dajerije~ogranicipoimanjas­kulptureipros­tora.Gdjezapravozavr{avapojams­kulpture,agdjezapo~injetrodimenzionalnipros­torokonas­kojivi{enijes­kulptura?Nijerije~os­amojs­kulpturive}os­hva}anjupros­torakaojedneglomazneiprirodnes­kulpture.Pitams­e:pros­torokonas­kaopredimenzioniranas­kulptura–jelitomogu}avrs­taumjetnos­ti?Mnogiumjetnicis­teklis­us­lavus­vojimfantas­ti~nimidejamais­vojimutjecanjemnaokoli{–itonaprirodniokoli{izmijenjenljuds­komintervencijom,teprodukts­vogaradas­matrajuumjetni~kimdjelom.

Ovdjejes­lu~ajs­li~an,s­amo{tonijerije~oizravnomuutjecajuum-jetnicenapros­tor,ve}onjenompoimanjupros­torakaos­kulpture.

Rije~jeoDaniciPhelps­.Onajemladaameri~kaumjetnicaizBrook-lynauNewYorku.Ro|enaje1971.god.uNewYorku,{kolovalas­eurazli~itimdr‘avamaSAD-a,a1993.zavr{avas­tudijumjetnos­tiuMas­-s­achus­s­etts­utemagis­trira1995.na[kolidizajnaiumjetnos­tinaRhodeIs­landu.

Umjetno{}us­eb­avivi{eoddes­etgodina,auzadnjihnekolikogodinas­vojunazivaWalking Art–hodaju}aumjetnos­tiliumjetnos­tkaohodanje.Putdonjezinakona~nogumjetni~kogizra‘ajab­iojeduga~ak,tenis­amanijeznalakojimpravcemkrenuti.Tijekomvi{emjes­e~nogputovanjapoIndijidolazidoidejes­vojeumjetnos­ti,djelomi~nohodaju}i,djelomi~noputuju}iuob­i~ajenimprijevoznims­reds­tvima.Cijelovrijemeneumornojes­likalas­kicepros­toraokos­eb­eis­eb­es­amuupros­toru.Tadas­ejavilaideja»hodaju}eumjetnos­ti«.

PopovratkuuSjedinjeneDr‘aveuprili~ujes­li~nopje{a~enjeitadapo~injes­hva}atis­vojunutra{njinagon,teidaljehodaju}icrta.Tekna-kontog»hodo~a{}a«b­ivapotpunos­vjes­nas­vojeumjetnos­tiiprviputjeizla‘eugaleriji.Nakonvelikogodjekaujavnos­tis­vojuidejuus­u|uje

��� ANALI 21–25

R.LINKE DANICA PHELPS: WALKINGART–NA GRANICI SKULPTURE

pro{iriti,pos­tajeprofes­ionalnaumjetnicakojas­pajaumjetnos­t,pros­torikretanjetes­vojuumjetnos­tnazivaWalking nine to five,odnos­noHoda-nje od devet dopet.Svojuaktivnos­tpois­tovje}ujes­tipi~nimtvorni~kimradnikom~ijas­mjenapo~injeudevetujutroizavr{avaupetpopodne.Tijekoms­vogradnogvremenaona,kaoiradnik,imadvijetrides­etminut-nepauze,anakonpets­atijes­lob­odna.

God.1999.dob­ivaprvunarud‘b­uodjednegalerijeuSanFrancis­cu.Treb­alajeprije}iputodLos­Angeles­adoSanFrancis­ca,{to~ininekih800kilometara.Natomputuhodalajes­vakimogu}imetarkojijemoglaprije}ipje{ke–nekihpets­totinakilometara,atris­totinekilometaramo-ralas­evozitiautob­us­omjernijeb­ilomogu}ehodatiautoputom,kojijeb­iojedinamogu}aveza.zatajputtreb­aojojje21dan.

Grupacrte‘akojeizla‘enakontogpje{a~enjadokumentirajuputo-vanje.DanicaPhelps­timepreds­tavljas­vojedojmoveiinformacijeopu-tovanju.Us­lu~ajuhodanjaodLos­Angeles­adoSanFrancis­canapravilajepunomalihcrte‘aolovkom,ukojimajezab­ilje‘ila{tos­es­vedogodilonaputovanju.Naj~e{}eimadvatipacrte‘a–ilis­likapros­torokos­eb­eilis­likas­eb­es­amuupros­toru.

Upravoovdjepos­tavljas­epitanjeograni~noms­hva}anjus­kulptu-re.Budu}idajepre{lapreko800kilometara,dob­ilajes­as­vimdruga~ijidojampros­toraokos­eb­e.Teudaljenos­tis­enaj~e{}eprelazeb­rzims­red-s­tvimaprijevoza,anatajna~injeprakti~kinemogu}edo‘ivjetiokoli{,njegoveformeiob­like.Noona,hodaju}i,do‘ivljavas­vepromjenevrlodetaljnoipos­tajes­vjes­nareljefakojib­ilje‘ius­vojimgrafi~kimkartica-ma.

Interes­antnojenjezinopros­tornopoimanjegrada,pos­eb­iceNewYorka.NewYorkjenjezinrodnigraditamo‘iviiradikaoumjetnica,teimapos­eb­anodnos­premagradu.Tamoneradimalecrte‘eokoliceis­eb­ekaous­lu~ajuLos­Angeles­–SanFrancis­co,negoizra|ujes­vojevlas­titemapegrada.Ionda,nakonnekolikodanahoda,us­pore|ujeihs­pravommapomipoku{avas­hvatitiu~emujenjezinapercepcijapros­toradruga~ijaodrealne.Crte‘is­ura|eniumje{ovitojtehnici–komb­inacijagrafita,vodenihb­ojatefotokopijenapapiru.Njenicrte‘inis­uzanimljivis­amokaografi~kodjelos­kladnekompozicijei~is­telinijekojomopis­ujegrad,negopoti~upromatra~evuznati‘eljudaus­poreditecrte‘es­realnimplanomgrada.NewYorkjes­pecifi~nigradive}jenaprvipogledmogu}evidjetivelikes­li~nos­tiizme|unjenihradovairealnihplanovagrada.

Prona{las­amplanovegradaNewYorkaitra‘ilas­li~nos­tiirazlike.za~udilas­ams­e{tos­enjezincrte‘b­itnonerazlikujeodpravemape,naravnomaleos­cilacijes­eneizos­tavne.Onaimavrlointeres­antnutehni-kuprovjere.Ponajprijehodarazli~itimulicamaods­jeverapremajugu,

R.LINKE DANICA PHELPS: WALKINGART–NA GRANICI SKULPTURE

ANALI 21–25 ���

anakon{tojepro{las­veb­itinijeulice,kre}eodzapadapremais­tokuicrtaju}iprovjeravanijeliprevi{eis­krivilarealnus­liku.

Iznena|uju}ejekolikos­emijenjaodnos­dimenzija.PrimjericeMan-hattan,najpopularnijidioNewYorka,velikihjedimenzijai~inis­es­va-kompos­jetiocugotovob­es­krajan,aDanicaka‘edajevi{eputahodalajednims­mjeromkrozNewYork,iponjegovojnajdu‘ojs­trani,odjugapremas­jeveru,treb­alojojjes­amotrido~etiris­ata.

Iznena|uju}es­us­poznajeopros­toru.Nekenaizgledogromnedimen-zijekojeje,~inis­e,mogu}eprije}is­amoautomob­ilom,pretvarajus­euudaljenos­tikojejemogu}eprije}ipje{ke.Pritom~akinajve}igradovikojejeumjetnicapro{la–Los­Angeles­,SanFrancis­coiliNewYork-pos­tajupotpunodimenzioniraniizatvoreniob­lici.Gradvi{enijes­klopulica,mos­tova,nas­elja,parkovaices­ta,ve}pos­tajezatvorenacjelinakojujemogu}edefiniratiiob­likovati.Kadka‘emob­likovati,nemis­limnakreativnudjelatnos­tjednogkiparailiumjetnikaenvironmenta,negonaob­likovanjes­vjes­nimkretanjemupos­toje}ojokolinikojanas­okru‘uje.Unekomdaljems­mis­lumogu}ejeigrads­matratis­kulpturom,jergas­edo‘ivljavanapunoos­vje{tenijina~in.

Vrlointeres­antanprojektDanicajenapravilauAms­terdamu2003.godine.Tamojemjes­ecdanahodalaradijalnoodcentragradapremavan,s­vakidanudrugoms­mjeru.Svakijedanravnimpravcempje{a~ilaos­ams­ati,azatimb­is­enapo~etnuto~kuugradvra}alaautob­us­omilivlakom.Do{lajedonevjerojatnihpros­tornihs­poznaja–naj~e{}ejojjetreb­alos­atipoldaiza|eizAms­terdama,zatris­atado{lab­idodrugihgradova,azaos­ams­atib­izavr{ilanas­jevernommoru.Trides­etputajekretalaizcentranovims­mjeromitimkretanjemjezaokru‘ilanes­amoAms­terdamnegoi{iruokolicutoggrada.

��� ANALI 21–25

R.LINKE DANICA PHELPS: WALKINGART–NA GRANICI SKULPTURE

Rezultatnjezinedjelatnos­tijecrte‘,aliidejaumjetnos­tinijenimalodvodimenzionalna,ve}prelazigraniceklas­i~nepodjeleumjetnos­tinas­likars­tvo,s­kulpturuiarhitekturu.Budu}is­enjezinaumjetnos­tdoga|aupokretu,moglib­is­mojus­vrs­tatiu»happening«,alib­ezpromatra~a.Pratilas­amjenajednomodnjenihpje{a~enjadab­oljes­hvatimo~emujezapravorije~.Provelas­amjednopopodnehodaju}is­njom.Bitnojenapomenutidajetemponjezinoghodajakovis­ok–moglab­ihprocijenitidahodatempomodminimalno8–9km/h,{tozapravoiob­ja{njavaveli-keudaljenos­tikojeprelazi.zajedni~kis­mohodalejednoprijepodnepoju‘noj[tajers­koj.Nakonnekolikos­atihodazavr{iles­mouvinograds­komgorjutakozvaneWeinstrasse,odnos­noVins­keces­tenedalekos­lovens­kegranice.Biles­movrlodalekoodpo~etneto~ke.Kads­mos­ezaus­tavile,tijekomtrides­etminutnepauze,s­hvatilas­amkojis­moputpre{le.Teks­amtada,promatraju}ipriroduokos­eb­e,pos­talauis­tinus­vjes­na{tos­amvidjela.Shvatilas­amdaautomob­ilomili~akb­iciklomneb­ihdob­ilais­tidojam.Os­je}alas­ams­ekaodanis­mohodaleporealnojprirodi,ve}pouve}anojreljefnojkartiAus­trije.Tojeb­ilonovois­kus­tvo,nijeb­ilarije~opromatranjuprirode,ve}otomedas­mos­vjes­nopre{lepunokilome-tarahodaju}iidas­amb­ilas­vjes­napo~emuhodam,alinajedanpos­venovina~in.Bilas­ams­vjes­naob­likakojimas­amprolazila.zahvaljuju}iis­kus­tvukojemijeprenijelaDanicaPhelps­,promijenilas­ampoglednapros­torokos­eb­e.Is­amagledampros­torkaojednukompaktnuplas­ti~nuformu,kaos­kulpturunas­talunekrozrukeumjetnika,jednogilivi{enjih,ve}kaos­kulpturunas­talukrozrukevremenaigeneracijeljudi.Pros­torpritompos­tajejavnas­kulpturapokojojs­ekre}emo.

DanicaPhelps­povezujes­vojuumjetnos­ts­plas­ti~nimizra‘ajemnapos­veaps­traktanna~in.Rezultatnjezineumjetnos­tizapravojedvodimen-zionalaniminimalis­ti~an,uformimalogijednos­tavnogcrte‘aizvedenogtankomlinijom.Ali,tajkona~niproduktproizlaziizrealnog,trodimen-zionalnogpros­torakojijeokru‘uje.Onaokoli{okos­eb­edo‘ivljavakaos­kulpturupokojojs­ekre}e,s­vjes­najenjegovihob­lika,udub­inaiizb­o~inaprirodeiumjetnihtvorevina.Onaokoli{okos­eb­evidikaojedins­tvenucjelinuido‘ivljavagananeuob­i~ajenna~in–kaos­kulpturu.

DANICAPHELPS–@IVOTOPIS

1971. ro|enauNewYorku1993. diplomiralanaHamps­hireCollegeuAmhers­tu,Mas­s­achus­s­etts­,BachelorofArts­1994. zavr{ila[kolus­likars­tvais­kulptureuSkowheganu1995. magis­triralana[kolidizajnauRhodeIs­landu,Mas­terofFineArts­ @iviiradiuBrooklynu.

R.LINKE DANICA PHELPS: WALKINGART–NA GRANICI SKULPTURE

ANALI 21–25 ��5

NAGRADE

1994. s­tipendijazorachzapos­lijediploms­kis­tudijna[kolizas­likars­tvoikipars­tvouSkowheganu

1998. nagradaRemaHortMannzaumjetnike2001. individualnaumjetni~kanagradaodnjujor{keFundacijezaumjetnos­t

IzBORSAMOSTALNIHIzLO@ABA

1993. izlaganjediploms­kograda,Amhers­t,Mas­s­achus­s­etts­1994. izlo`b­aSubjectifying Objects – Mobilizing Objectsugaleriji»Artemis­ia«,Chi-

cago,Illinois­1995. izlo`b­aThe Body Politics,uMaineCoas­tArtis­ts­,Rockport,Maine1998. izlo`b­aInventory,uWhiteColumns­,NewYorkCity1999. izlo`b­aTime and Duration,ugaleriji»Angels­«,SantaMonica,California2000. izlo`b­aVida Politica,uSalaMontcada»LaCaixa«,Barcelona,[panjols­ka2001. izlo`b­aLet’s­ Get to Walk (travel),uumjetni~kommuzejuSus­quehanna,Harris­-

b­urg,Penns­ylvania;izlo`b­aGoing,Urb­anIns­tituteofContemporaryArt,GrandRapids­,Michigan

2002. izlo`b­aSpecial Needs,Vereinfürb­ildendeKuns­t,Graz,Aus­tria2002. izlo`b­aBootleg Identity,ugaleriji»CarenGolden«,NewYorkCity2003. izlo`b­aWalking Artists,ugaleriji»Hub­erWinter«,Be~,Aus­trija;izlo`b­aFor

the Record: Drawing Contemporary Life,uumjetni~kojgaleriji»Vancouver«,Vancouver,Canada

SA@ETAK

DanicaPhelps­mladajeameri~kaumjetnicaizNewYorka.Godine1999.po~injes­eb­avitiumjetno{}ukojunaziva»WalkingArt«.Radipunointernacionalnihprojekatanatemu»Walkingninetofive«,odnos­nopois­tovje}ujes­vojuaktivnos­ts­radomtipi~nogtvorni~kogradnikakojemus­mjenapo~injeudevetujutroizavr{avaupetpopodne.Ti-jekoms­vog»radnogvremena«DanicaPhelps­po~injeraditiudevetujutro,daklekaoitvorni~kiradnik,imadvijetrides­et-minutnepauze,anakonpetjes­lob­odna.Godine1999.dob­ivaprvunarud‘b­uodjednegalerijeuLos­Angeles­u:tijekoms­edamdanaprelaziputodSanFrancis­cadoLos­Angeles­aicrtapros­torokos­eb­e.Sli~nimprojektimab­avis­eizadnjihnekolikogodinatepje{a~iod[panjols­kedoAus­trije,uAus­trijiprekoAlpa.

UAms­terdamus­eb­avivrlointeres­antnimprojektom:pje{a~imjes­ecdana,itoradijalnoodcentragradapremavaniis­tra‘ujeokolicu.Prilikomnjezinazadnjegputo-vanjauAms­terdamuiokolicido{lajedonevjerojatnihreljefnihipros­tornihs­poznaja.Svakijedankretalaizcentragradaunovompravcuihodalaravnims­mjerom8s­atiiiznenadilas­edokleb­izapravodo{la.Nekolikojeputazavr{ilanaob­aliSjevernogmora,do{lajeidodrugihgradova.Pro{los­amljetojednocijelopopodnehodalas­njompookoliciju‘neaus­trijs­ke[tajers­ke.Nakonnekolikos­atizavr{iles­moub­lizinis­lovens­kegranice,30-takkilometaraodpo~etneto~ke.Os­je}alas­ams­ekaodanis­mohodalepopravojprirodi,negopouve}anojreljefnojkartiAus­trije.Pritompros­torpos­tajejavnas­kulpturapokojojs­ekre}emo.

��6 ANALI 21–25

R.LINKE DANICA PHELPS: WALKINGART–NA GRANICI SKULPTURE

DanicaPhelps­povezujes­vojuumjetnos­ts­plas­ti~nimizra‘ajemnapos­veaps­trak-tanna~in.Rezultatnjezineumjetnos­tizapravojedvodimenzionalaniminimalis­ti~anuformimalogijednos­tavnogcrte‘as­vedenognaizra‘ajtankelinije.Alitajkona~nipro-duktproizlaziizrealnog,trodimenzionalnogpros­torakojijuokru‘uje.Onado‘ivljavaokoli{okos­eb­ekaos­kulpturupokojojs­ekre}e,s­vjes­najenjegovihformi,udub­inaiizb­o~ina;prirodeiumjetnihtvorevina.Onaokoli{okos­eb­evidikaojedins­tvenucjelinuido‘ivljavagananeuob­i~ajenna~in–kaos­kulpturu.

Summary

DANICAPHELPS:WALKINGART–VERGINGONSCULPTURE

RozalijaLinke

Danica Phelps is a young American artist from New york. In 1999 she began to practice an art form she named »Walking Art«. She has performed a number of international theme projects »Walking Nine to Five« in which she related her activity to the work schedule of a typical factory worker whose shift begins at nine a.m. and ends at five p.m. During her »working hours« Danica Phelps starts working at nine in the morning, just like a factory worker, she has two 30 minutes breaks, and is free after five p.m. In 1999 she received her first commission from a Los Angeles gallery: within a week she covered the distance between San Francisco and Los Angeles and made drawings of the surroundings. Several similar projects followed in the past couple of years: she walked from Spain to Austria, and crossed the Austrian Alps.

She had a very interesting project in Amsterdam: she walked for a month in radial directions from the city centre to the outskirts and explored the surroundings. On her last journey through Amsterdam and its surroundings she gained incredible insights into the relief and the space she explored. Every day she would start from the city centre into a new direction and walked in a straight line for 8 hours. She was surprised to see where this took her. Several times she ended up on the coast of the North Sea or she entered other cities. Last summer I spent a whole afternoon walking with her in the Styrian countryside of southern Austria. After a few hours we ended up near the Slovenian border, some 30 kilometres from our starting point. It did not feel like a trek through nature but rather like a walk across an enlarged relief map of Austria. In the process the space becomes a public sculpture through which we move.

Danica Phelps relates her art with sculptural expression in an entirely abstract way. The result of her art is in fact two-dimensional and minimalist in the form of a small and simple drawing reduced to an expression of a thin line. However, this final product is derived from the real three-dimensional space that surrounds her. She feels her surroundings as a walk-through sculpture, and is aware of its form, its depressions and protrusions, its natural and artificial formations. She sees her surroundings as an integral whole and feels it in an unorthodox way – as a sculpture.

UDK 73:741[796.5:910.3](73Phelps,D.)

ANALI 21–25 ���

Alujevi},Darija 441

Belu{i},Lavinia 27Buzov,Marija 163

^a~inovi~,Nade`da 101

Damjanov,Jadranka 13Der-HazarijanVuki},Andreja 441Donelli,Ivo 119

Ferb­erBogdan,Jas­enka 441

Glavo~i},Daina 309Gos­s­,VladimirPeter 73

Hladnik,@elimir 113Hlevnjak,Branka 57

Iveti},Marija 227,359

Jal{i}Erne~i},Dra`enka 199

Kancir,Ivana 421Ke~kemet,Du{ko 465Koro{ec,Jos­ip 125Kova~i},@eljko 145

KAzALOAUTORA/INEDXOFAUTHORS

Kra{evac,Irena 209Kritovac,Fedor 47

Linke,Rozalija 471Lu~evnjak,Silvija 345

Ljub­i~i}Mitrovi},Danijela 331

Makovi},zvonko 405Me{tri},Ves­na 153

Papi},Tone 135Pavi},Vladimira 227Pejkovi},Bo`idar 7Piplovi},Stanko 239Pran~evi},Dalib­or 259

Radi},Danka 277

Sab­ali},Damir 185Srhoj,Vinko 105

Vojnovi}-Tra`ivuk,Branka 81Vuj~i},Davorin 379Vukmir,Janka 65

ziherl,Jerica 431

Izdava~ / Publisher

MUzEJIHRVATSKOGzAGORJA–GALERIJAANTUNAAUGUSTIN^I]A

TrgAntunaMihanovi}a10,Klanjec

Za izdava~a / For the Publisher

GORANKAHORJAN

Urednik / Editor

BO@IDARPEJKOVI]

Recenzenti / Reviewers

SANJACVETNI]

LJILJANAKOLE[NIK

IRENAKRA[EVAC

VLASTAzAJEC

Prijevod / Translator

SILVATOMANI]KI[

SUzANABERTOVI]

Lektura i korektura / Language editor and Proof reader

ANABENC

UDK klasifikacija ~lanaka / UDC paper classification

MELITAMATULI]JELE^

Grafi~ka priprema i oblikovanje / Graphic design and layout

ARTRESORNAKLADA,zAGREB

Tisak / Printed by

KRATIS,zAGREB

Naklada / Print run

500

Anali 21–25 izlaze za 2001. do 2005. godinu. Sadr`e 34 od 37 prispjelih radova (dva su rada povu~ena radi objavljivanja u drugim publikacijma a jedan nije prihva}en).Tisak zavr{en u studenom 2006. u Zagrebu.

Izdavanje Anala omogu}ilo je MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE.