Skup{tina P/GKFBiH

Stvoriti jedinstven ekonomski prostor

Druga sjednica Skup{tine P/GKFBiH drugog sazi-va odr`ana je krajem februara, u Sarajevu *Razmatrana godi{nja dokumenta P/GKFBiH iizvje{taj o aktivnostima P/GKFBiH na dono{enjupropisa fiskalne politike

Razmatran je i usvojen Izvje{taj o radu za 2002. god-inu, uz konstataciju da je Privredna/Gospodarska komo-ra Federacije BiH izvr{ila poslove i aktivnosti utvr|eneZakonom, Statutom i Okvirnim programom aktivnosti za2002. godinu.

Zna~ajna aktivnost u 2002. godini bila je usmjerenana organizovanom pru`anju pomo}i i podsticaja malomi srednjem biznisu, organizovana je Me|unarodna kon-ferencija o ovoj temi, a po~elo je i organizovanjePodsticajnog centra P/GKFBiH.

Tokom pro{le godine je nastavljeno i konstituisanjestrukovnih i poslodava~kih asocijacija, saglasno odluka-ma organa Komore i iskazanoj potrebi njenih ~lanova.

Nastavljen je i trend jedinstva ukupnog poslovanja,predstavljanja i zastupanja privrede FBiH, rada organa,

te strukovnih udru`enja i gru-pacija, kao i koordinacijezajedni~kih aktivnosti komo-rskog sistema FBiH.

Upravni odbor je tok-om prethodne godine ra-zradio detaljan plan akti-vnosti koji se odnosio nabitna pitanja i za privredui za komorski sistem. Tre-nutno je u fazi realizacijenekoliko konkretnih pro-jekata iz oblasti fiskalnepolitike. U saradnji saEkonomskim institutomu Sarajevu obavljeno jeistra`ivanje Analiza uvo-|enja PDV-a. Skup{tini jeanalizu prezentirao ~lanUpravnog odbora i direk-

tor Instituta i naglasio da Analiza treba biti jezgro izkojeg se emituju interesi svih ~lanova Komore. Analiza

DDrr SSeeaadd KKrreessoo pprreezzeennttiirraaooAAnnaalliizzuu uuvvoo||eennjjaa PPDDVV--aa

33

je pokazala trenutno stanje u fiskalnoj politici u BiH, saosvrtom na PDV-e u zemljama Evropske unije, te pred-lo`ila model na~ina obra~una i prikupljanja vode}i ra~unao Direktivi 6. Bijele knjige koja se odnosi na jedinstvenPDV-e na nivou dr`ave.

Uvo|enjem PDV-a i stvaranjem boljih uslova fiskalnepolitike u ekonomiji kakva je na{a, stvorili bi se povoljnijiuslovi za privre|ivanje, kao i jedinstven ekonomski pros-tor, {to je na{ osnovni privredni interes.

Zaklju~eno je da su organi Komore, strukovne asoci-jacije i Stru~na slu`ba obavljali svoje funkcije i zadatke, pr-ema uslovima u privredi, potrebama i zahtjevima ~lanova.

Konstatovano je da ima i nerealiziranih zadataka izOkvirnog programa rada za 2002. godinu, ve}im dijelomzbog toga {to do kraja nisu definisani odnosi sa S/VKBiH,posebno u oblasti strukovnog organiziranja i promocijeprivrede u inozemstvu i nekim drugim segmentimakomorske aktivnosti. Ovom prilikom konstatovano je dasu i strukture vlasti dobrim dijelom doprinijele da se nerealizuje odre|eni broj zadataka i aktivnosti, s obzirom nadjelimi~no prihvatanje Komore kao partnera u zastupan-ju interesa privrede. U aktivnostima u kojima je Komorabila prihva}ena kao partner bilo je i pozitivnih rezultataod interesa za ~lanove - privredne subjekte, {to se vidi izIzvje{taja o radu za 2002. godinu. Ovo treba i strukturamavlasti da bude indikator za razvijanje i unapre|enje part-nerskog odnosa sa Komorom kao jedinom asocijacijomprivrede koja zastupa op{te interese privrede FBiH.

Okvirni program aktivnosti Komore za 2003. godinupredvi|a ostvarenje osnovnih zadataka proiza{lih iz

njenih nadle`nosti, naro~ito u oblasti zastupanja i pro-mocije privrede FBiH, te aktivnijeg uklju~ivanja u real-izaciju zadataka predvi|enih Makroekonomskom vizijomrazvoja FBiH.

Osvrt na stanje u privredi BiH dao je Jago Lasi}, pred-sjednik P/GKFBiH, te istakao ciljeve ekonomske politike u2003. godini.

Pove}ati proizvodnju za 12 odsto, zaposlenost 6,2odsto, rast izvoza za 17, a poljoprivredne proizvodnje za21 odsto, neki su od planiranih zadataka u ovoj godini.

Prezentiran je i Izvje{taj o materijalno-finansijskomposlovanju za 2002. godinu, sa odgovaraju}im dokumen-tima (Izvje{taj Nadzornog odbora, Komisije za popisinventara i Izvje{taj revizorske ku}e o obavljenoj reviziji).

Istaknuto je da bi u ovoj godini novoformiranoj VladiFBiH trebalo nametnuti programe i projekte koji }eumnogome doprinijeti razvoju samoodr`ive ekonomije una{oj zemlji.

MM.. II.. ii SS.. VV..

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no.Godina IV

Broj 6mart/o`ujak 2003.GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij: @eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi}, odgovorni urednik, ~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.

DTP: Privredna {tampaAdresa:

Privredna/Gospodarska komora FBiH- za Glasnik -

71000 Sarajevo Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/267-690

E-mail: m.velic@kfbih.comTelefoni:

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:Privredna {tampa d.d.Sarajevo

[tampa: Birograf Sarajevo

Gajev trg 2Za {tamparijuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Upravni odbor

Razmatranagodi{nja dokumenta

U pripremi Skup{tine Privredne/Gospodarskekomore FBiH odr`ana je sjednica Upravnog odboraP/GKFBiH, u Sarajevu, 26. februara.

Utvr|en je prijedlog godi{njih dokumenata:Izvje{taj o radu za 2002. godinu, Izvje{taj o materi-jalno-finansijskom poslovanju za 2002. godinu,Okvirni program rada za 2003. godinu, Finansijskiplan za 2003. godinu.

S obzirom na aktuelnost, Upravni odbor jepa`nju posvetio rekonstrukciji i privatizaciji elek-troenergetskog sektora u BiH, te predlo`io preduz-imanje niz mjera i aktivnosti. Kao prvo, Upravniodbor je, koncepcijski gledano, podr`ao izdvajanjeprenosne kompanije na dr`avnom nivou uz formi-ranje nezavisnog operativnog sistema i regulatorneagencije. Predlo`eno je da se izvr{i revizija zakon-skih rje{enja u pogledu vlasni{tva i sjedi{ta preno-sne kompanije, u skladu sa optimalnim tehni~ko-ekonomskim uslovima.

Upravni odbor je upoznat sa aktivnostima naizradi projekta Studija o uslovima isporuke elek-tri~ne energije i energenata za industriju i velikepotro{a~e u FBiH i uticaj ovih inputa na konkurent-nu sposobnost tr`i{ta. Navedena aktivnost je orga-nizovana u skladu sa Okvirnim programom rada za2002. godionu i re-alizova}e se u saradnji saElektrotehni~kim fakultetom u Sarajevu.

Cilj ove studije jeste da se utvrdi uticaj cijeneenergenata i energije (elektri~na energija, ugalj,prirodni gas i naftni derivati) u FBiH na izvoznemogu}nosti industrije, konkurentnost na me|unar-odnom tr`i{tu i prijedlog mjera za pobolj{anjekonkurentnosti sa aspekta kori{tenja pojedinihoblika energije i energenata.

MM.. II..

44

Na sastanku predstavnika agroindustrijskogkompleksa u P/GK FBiH, po~etkom marta,istaknuto je da je poljoprivreda u BiH ure|enana nivou entiteta, a na nivou dr`ave nema min-istarstva poljoprivrede.

- Bilo bi po`eljno da se na razini dva bh. entite-ta i Br~ko Distrikta BiH formira me|ukomorskiodbor, koji bi se sastojao od odre|enog brojastru~nih ljudi iz oblasti poljoprivrede - kazao jeLasi}.

Prema njegovim rije~ima, ovo me|uko-morsko tijelo bi se pobrinulo za izjedna~avanjeuvjeta rada i saradnju izme|u dva postoje}a enti-tetska ministarstva.

- Trenutno je primarna poljoprivrednaproizvodnja u potpunosti bez poticaja, a nijednapoljoprivredna proizvodnja u svijetu ne mo`enapredovati bez odgovaraju}e finansijske po-dr{ke bilo sa razine dr`ave, ili sa razine entitskihinstitucija, bez obzira na to da li se radi o potica-ju, subvenciji ili regresu - istakao je Lasi}.

On smatra da se u BiH javio problem preve-likog otvaranja tr`i{ta, kroz potpisane spo-razume o slobodnoj trgovini BiHsa republikama Hrvatskom,Slovenijom, Srbijom i CrnogGorom, Makedonijom i Turskom.

Lasi} je kazao da se ovim spo-razumima, u stvari, smanjila cari-nska stopa na uvoz prehrambe-nih proizvoda sa podru~ja BiH,tako da je nejaka bh. ekonomija,trenutno bez konkurentnog izvo-znog artikla, do{la u situaciju da}e vremenom, ukoliko se ne{tone poduzme, smanjiti u~e{}e izvo-za, a pove}ati uvoz robe.

- BiH }e u idu}oj godini biti usituaciji da }e prilikom izvoza u RHrvatsku imati nultu carinskustopu, a istovremeno }e se robaiz Hrvatske uvoziti bez carine. Po-{to BiH nema izra|en sistem pot-icaja, a ni premiranja poljoprivre-dne proizvodnje, idu}e godine }ese i ovo malo bh. agrara morati`rtvovati za uvoz - rekao je Lasi}.

Kako ka`e, ve}inu robe iz oblasti poljoprivre-dne proizvodnje, koja se trenutno uvozi, BiHmo`e proizvesti na doma}em tr`i{tu.

Prema njegovim rije~ima, za FBiH, odnosnoBiH je bitno da se zala`e za subvencije i poticajeu poljoprivredi, jer smatramo da BiH imanajbolje {anse za razvoj u ovoj grani privrede sanajmanjim ulaganjima.

- U oblasti poljoprivrede u BiH je mogu}e po-krenuti proizvodnju kojom bi se postiglo pe-glanje vanjskotrgovinske bilance BiH, a i izbori-la odgovaraju}a socijalna sigurnost odre|enogbroja gra|ana BiH - rekao je Lasi}.

Predsjednik Udru`enja poljoprivrednih proiz-vo|a~a Republike Srpske Vladimir Usorac smatrada osnovni problem poljoprivrednih proizvo|a-~a trenutno predstavlja to {to proizvo|a~i i prer-a|iva~i nisu upoznati sa raspolo`ivim vrstama ikoli~inama mesa u dr`avi.

Rekao je da su poljoprivrednici u situaciji daraspola`u sa velikim koli~inama pile}eg, svinjskog itele}eg mesa u BiH, a prera|iva~i uvoze to isto meso.

- Smatram da je potrebno predlo`iti mjereza{tite doma}e proizvodnje u onim oblastima ukojim nema dovoljno doma}ih proizvoda iodrediti kvote po kojim }e se mo}i uvozitipoljoprivredni proizvodi, s tim da zna ko i zakoga uvozi, te gdje ti proizvodi zavr{avaju - kazaoje Usorac. /ONASA/.

Saradnja u oblasti poljoprivrede

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Na nivou bh. entiteta formiratime|ukomorski odbor

Predsjednik Privredne/Gospodarske komore FederacijeBiH Jago Lasi} izjavio je da je neophodno daproizvo|a~i ~etiri grane iz oblasti agrara zauzmu zajed-ni~ke stavove, kako bi zajedni~ki istupali u borbi zaostvarenje svojih interesa

U organizaciji @upanijske komore Pula, u suradnji s ostalim`upanijskim komorama Hrvatske, 20. i 21. velja~e, odr`ana je uPuli u Hotelu Histria 10. gospodarska izlo`ba hrane, pi}a iopreme za ugostiteljstvo HISTRIA 2003.

Ovogodi{nja izlo`ba okupila je vi{e od 150 izlaga~a izrazli~itih djelatnosti: mesne industrije, mljekarstva, mlinarstva,konditorske industrije, proizvodnje meda, zdrave hrane,proizvodnje piva i drugih alkoholnih pi}a i sokova, vinogra-darstva i vinarstva i opreme za ugostiteljstvo.

Na sve~anom otvorenju predsjednik HGK Nadan Vido{evi}istaknuo je kako se poljoprivredna i prehrambena industrijanalaze me|u strate{kim djelatnostima razvoja cjelokupnoghrvatskog gospodarstva, te je stoga va`no povezati proizvo|a~esa potro{a~ima u turizmu, trgovini i ugostiteljstvu. Izraziv{i zado-

10. gospodarska izlo`ba hrane, pi}a i opreme za ugostiteljstvo

HISTRIA 2003.

55

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Da je problem zaista ozbiljan, pokazuju inajnovije aktivnosti Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje jeoformilo novo odjeljenje sa osnovnim zadatkomda radi na unapre|enju i promociji izvoza.

Da bi novoformirano odjeljenje moglouspje{no vr{iti svoje osnovne funkcije umno-gome }e zavisiti i od kvaliteta saradnje koje uspi-je ostvariti sa drugim institucijama privrednogsistema, jer }e samo kvalitetne analize pojedinihkretanja omogu}avati dono{enje adekvatnihmjera i prijedloga za pobolj{anje stanja. Svjesnite ~injenice, u pomenutom ministarstvu su, 05.marta, organizirali sastanak radi me|usobnogupoznavanja i dogovora o modalitetima budu}esaradnje. Na sastanak su pozvane komore(V/SKBiH, P/GKFBiH i PKRS), Centralna bankaBiH, FIPA, IGA, Agencija za statistiku BiH, Zavodza statistiku RS, carinske uprave entiteta, entitet-ska ministarstva trgovine i turizma, teMinistarstvo za urbanizam, imovinske odnose iprivredni razvoj Distrikta Br~ko.

Razmjena informacija i mi{ljenja koja su se~ula tom prilikom daju nadu da }e ovom pitanjuubudu}e biti posve}ivana kudikamo ve}a

pozornost. Neophodnost formiranja kvalitetnijebaze podataka, zajedni~ko kori{tenje pojedina-~nih istupa prema inozemstvu koje, ina~e, per-manentno ostvaruju neke organizacije kao {to sunpr. nastupi na inosajmovima u komorskoj orga-nizaciji ili investicijske konferencije po ciljanimzemljama od FIPA-e, pru`aju mogu}nost adekvat-nije promocije bh. proizvoda i usluga, kao i direk-tnog uklju~enja u ovaj vid promocije od novo-formiranog odjeljenja za unapre|enje izvoza.Hvale vrijedno je i saznanje da dosada{nja agen-cija koja je davala osiguranja od ratnog ipoliti~kog rizika IGA ubudu}e najvjerovatnijeprerasta u eksportnu kreditnu agenciju, odnosnou agenciju za kratkoro~na kreditiranja pripremeizvoza. Agencija }e biti u mogu}nosti da dajeodgovaraju}e bankovne garancije za izvo|enjeinvesticionih radova u inozemstvu, {to je ve}u~inila u dva navrata. Kako bi se ove aktivnostimogle odvijati na prihvatljiv na~in, neophodno jeobezbijediti i zakonsko reguliranje, a zakon kojimbi se ova pitanja definirala ve} se nalazi u parla-mentarnoj proceduri.

Nije mogu}e o~ekivati da BiH preko no}i pre-vazi|e pote{ko}e koje bi objektivno zadale prob-leme i mnogo razvijenijim dr`avama, ali kako svakiput zapo~inje prvim korakom i kako je mogu}enaslutiti pozitivna razmi{ljanja i djelovanja u tomsmjeru, valja se nadati svjetlijoj perspektivi doma}eprivrede, odnosno izvoza. Ako proklamiranapodr{ka ne ostane samo verbalna nego bude sli~naonoj u drugim razvijenim zemljama, tada jebudu}nost doma}e privrede sasvim izvjesna.

AA.. GGAAZZIIJJAA

U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH - novo odjeljenje

voljstvo kontinuitetom izlo`be,te nastupom izlaga~a izFederacije BiH, predsjednikKomore je naglasio kako jehrvatski turizam prilika i gospo-darstvu BiH, te je pozvao gospo-darstvenike da se bore za noveproizvode koji }e biti druga~iji,kvalitetniji i ekolo{ki prihvatljivi,u koje }e biti ugra|ena vlastitapamet.

Na gospodarskoj izlo`bi nas-tupili su izlaga~i iz 16 hrvatskih`upanija, a poseban gost izlo`bebila je Privredna/Gospodarskakomora FBiH na ~ijem se{tandu okupilo {est proizvo|a-~a: vina - Podrumi Andrija iz Pao-~e, higijenskog papira Prodex -Violeta iz Gruda, konditorskih proizvoda Zve~evo - Lastaiz ^apljine i Barpeha iz ^itluka, soli - Solana iz Tuzle, tesira i mlije~nih proizvoda Vita - Vi iz Vi{i}a.

Odr`ano je i niz stru~nih predavanja i prezentacija.Izlaga~ima su dodijeljena i priznanja za uspje{an nastup na 10. gospodarskoj izlo`bi HISTRIA 2003.

@eljana BEVANDA

Spoljnotrgovinski debalans koji BiH ve} godinama ostvaruje u robnoj razmjeni sa inozemstvom definitivnopostaje alarmantan i tra`i sinhroniziranu i osmi{ljenuaktivnost, kako bi se dostigla odr`iva uravnote`enostkoja u krajnjem obezbje|uje kakvu-takvu egzistenciju

Unapre|enje i promocija izvoza

66

I Op}e odredbe^lanak 1.

Pravilnikom o dopu{tenoj visini kala, rasipa, kvara iloma na proizvodima u trgovini robom na malo (u dal-jem tekstu: Pravilnik) utvr|uje se visina kala, rasipa,kvara i loma do koje pravne i fizi~ke osobe navedenerashode mogu knji`iti kao tro{kove poslovanja.

Pod pravnim i fizi~kim osobama u smislu odredbeovog Pravilnika podrazumijevaju se pravne i fizi~keosobe iz ~lanka 4. Zakona o porezu na promet proizvo-da i usluga (Slu`bene novine FBiH, broj 49/02).

^lanak 2.Rashodi utvr|eni u visini i na na~in utvr|en ovim

Pravilnikom knji`e se na temelju knjigovodstveneisprave kao tro{kovi poslovanja sukladno odredbi ~lanka6. stavak 2. to~ka 6. Zakona o porezu na prometproizvoda i usluga (Sl. novine FBiH, broj 49/02)odre|eno je da se oporezuje rashod s naslova kala, lomai kvara koji je ve}i od rashoda dopu{tenog op}im aktompravne ili fizi~ke osobe, odnosno ovla{tene strukovnesekcije u Federaciji BiH.

Na vrijednost rashoda utvr|enog i knji`enog na na~inutvr|en ovim Pravilnikom pravna i fizi~ka osoba, temel-jem odredbe ~lanka 6. to~ka 6. Zakona o porezu napromet proizvoda i usluga, ne obra~unava i ne pla}aporez na promet proizvoda i usluga.

II Rashodi - kalo, rasip, kvar i lom^lanak 3.

Pod rashodom proizvoda kala, rasipa, kvara ili lomapodrazumijevaju se gubici na robi koji nastaju kaoposljedica prirodnih utjecaja ili kao posljedica radnjikoje se nu`no poduzimaju u poslovanju proizvodima utrgovini na malo.

^lanak 4.Posljedica prirodnih utjecaja smatraju se gubici

nastali na proizvodima zbog isu{ivanja, skupljanja,sni`avanja, topljenja i kvarenja.

Posljedicama poduzimanja nu`nih radnji u prodajiproizvoda u trgovini na malo smatraju se gubici nastalina proizvodima razbijanjem, rasipanjem ili mrvljenjem.

III Normativ i na~in utvr|ivanja rashoda^lanak 5.

Na ime kala, rasipa, kvara i loma utvr|uje sedopu{teni normativ gubitka izra`en u postocima odkoli~ine proizvoda koje su u obra~unskom razdobljuprodane.

Dopu{teni normativ gubitka utvr|uje se na temeljuiskustva struke do iznosa od:

Red.br. Naziv robe Stopa %_________________________________________________I PREHRAMBENI PROIZVODI

A. Vo}e1. Ju`no vo}e (naran~a, limun, banane, mandarine,

ananas i sl.) 1,52. Orah, badem, lje{njak, kesten, roga~, 1,03. Jagodasto vo}e, svje`e smokve 4,0 4. Jabuke, kru{ke, {ljive, dunje, lubenice 3,05. Ko{tunjavo vo}e: kajsije, breskve,

tre{nje i vi{nje 3,56. Su{eno vo}e - {ljive 1,57. Su{eno vo}e - smokve 0,78. Su{eno vo}e ostalo 0,49. Ostalo vo}e 2,0B. Povr}e1. Kupus kiseli i kisela repa 5,02. Kupus, kelj, blitva, zelena salata svje`a 2,03. Mahune, gra{ak, paprika, raj~ica, tikvice 3,04. Krumpiri i mrkva rana, celer i per{in 2,05. Zamrznuto vo}e i povr}e - pakirano 0,56. Krumpir, mrkva, luk 1,57. Grah, le}a, gra{ak, bob - suhi 1,08. Gljive, {ampinjoni - svje`i 4,59. Sadni materijal 3,510. Cvije}e svje`e (rezano) 5,011. Cvije}e (lon~anice) 4,012. Konzervirano i ostalo povr}e 1,0C. @itarice1. P{enica, je~am, zob, kukuruz i druge `itarice 0,25D. Ostali prehrambeni1. Bra{no (kukuruzno i p{eni~no) i ri`a u rinfuzi 1,02. Bra{no (kukuruzno i p{eni~no) i ri`a pakirano 0,33. Mak i p{eni~ne mekinje 0,74. Kruh svih vrsta 0,35. Peciva svih vrsta 0,56. Kola~i industrijski 1,07. Proizvodi od bra{na (dvopek, mrvice, keks) 0,2

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Na [estoj sjednici Strukovne grupe trgovineP/GKFBiH, koja je odr`ana u Mostaru, 28. velja~e, usvo-jene su izmjene i dopune Pravilnika o dopu{tenoj visinikala, rasipa, kvara i loma na proizvodima u trgovinirobom na malo. Pre~i{}eni tekst Pravilnika donosimo ucijelosti:

Tako|er je pokrenuta inicijativa da se i za trgovinu naveliko pripremi odgovaraju}i pravilnik. U tom smislu jedogovoreno da privredne komore Tuzlanskog i Zeni~ko-dobojskog kantona/`upanije pripreme takav prijedlog iponude Strukovnoj grupi na razmatranje.

D. BANDI]

Na temelju ~lanka 6. to~ka 6. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga («Slu`bene novine FBiH, broj49/2002), ~lanka 5. Pravilnika o primjeni odredaba Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga («Slu`benenovine FBiH», broj 53/02), ~lanka 9. Zakona o privrednim/gospodarskim komorama FBiH (Slu`bene novine FBiH,broj 15/00), Strukovna grupa za trgovinu Privredne/gospodarske komore FBiH na VI sjednici, odr`anoj dana 28. 02.2003. godine, donosi

P R A V I L N I K

77

8. Mlijeko pasterizirano 0,49. Mlijeko ostalo 0,510. Sirevi svih vrsta, maslac 0,511. Kiselo mlijeko, jogurt, vrhnje 0,812. Hrana za novoro|en~ad i malu djecu 0,513. Sladoled, kreme 1,014. Jaja svje`a 1,015. Med 0,216. Ocat alkoholni, vinski i vo}ni 1,517. [e}er (kristal, u prahu, u kocki) 0,518. Sol za jelo (morska, kamen i vakuumirana) 0,519. Povr}e ukiseljeno (svih vrsta) 1,020. Jela gotova i polugotova 0,521. Bomboni i drugi proizvodi od {e}era 0,422. ^okolada i proizvodi od ~okolade i kakao 1,223. Kava svih vrsta - pakirana 0,124. Za~ini pakirani i ~ajevi 0,125. Mast jestiva 1,026. Ulje jestivo u bocama 0,527. Ulje jestivo u ba~vama i drugim pakiranjima

za prodaju od litre navi{e 1,028. Ostalo 0,5E. Pi}a - alkoholna i bezalkoholna1. U bocama i drugom pakiranju 0,52. U ba~vama i drugom ve}em pakiranju za

prodaju od litre navi{e 1,0F. Meso, suhomesnati proizvodi i riba1. Meso svje`e rasje~eno 0,52. Meso peradi (svje`e) 0,53. Meso divlja~i 1,54. Riba svje`a 1,85. Riba smrznuta 1,06. Riba su{ena 0,57. Slanina svje`a, loj, svinjsko salo, maslo (topljeno) 1,08. Suhomesnati proizvodi i ~varci 1,09. Ostalo meso 0,5G. Sto~na hrana1. Sto~na hrana 0,3 - 0,7II KEMIKALIJE1. Firnis, boje i lakovi, tutkalo i kit 0,52. Sredstvo za za{titu bilja 1,03. Deterd`enti za pranje rublja 1,04. Sredstva za ~i{}enje 0,85. Sredstva za ~i{}enje ko`ne obu}e i odje}e 1,46. Sapuni, zubna pasta, krema za brijanje 0,67. Kozmeti~ki proizvodi razni 0,58. Ostali kemijski proizvodi, petrolej i benzin 0,7III GRA|EVINSKI MATERIJAL1. Vapno, cement, gips, suha `buka pakirana 1,52. Mramorne plo~e 1,53. Salonit plo~e i cijevi 2,24. Pijesak, {ljunak 3,05. Izolacijske mase 0,56. Izolacijski materijal (staklo i kam, vuna) 2,07. Ljepenka krovna 1,58. Crijep, opeka, monta`ne gredice 2,09. Betonski proizvodi (cijevi, plo~e, kocke) 1,210. Rezana gra|a i plo~e od drveta 1,511. Ostali gra|evinski materijal osim gra|evinske stolarije 1,5IV OGRJEV1. Ugljen drveni u rinfuzi 3,52. Ugljen drveni u vre}icama 1,03. Ugljen lignit u rinfuzi 2,0

4. Ostali ugljeni 1,05. Ogrjevno drvo 1,5V OSTALO1. Staklo, ravno i {uplje osim opti~kog 1,52. Keramika i porculan 0,73. U`arije 0,24. Sjemenska roba 1,55. Gnojiva umjetna u rinfuzi 4,06. Gnojiva umjetna pakirana 1,07. Duhanski proizvodi (osim cigareta) 0,58. Posu|e od metala (emajlirani i neemajlirani) 0,19. Posu|e od stakla, porculana i keramike 1,510. Sanitarni ure|aji od keramike 1,011. Dje~je igra~ke, razne 1,512. Nakit od porculana, stakla, plastike 1,013. Gramofonske plo~e i kasete 1,214. Videokasete, fotografski filmovi 1,515. Tkanine u metrima 1,816. ^arape `enske 1,017. @arulje razne 1,218. Baterijski ulo{ci 1,019. Ostalo, nespomenuto 0,5

^lanak 6.Dopu{tena visina rashoda utvr|ena ovim Pravilnikom

mo`e se utvr|ivati na sljede}i na~in:- neposredno nakon nastajanja pojedinog rashoda;- izvanrednim popisom robe u prodavaonici ili skla-

di{tu prodavaonice;- redovitim popisom robe, odnosno na drugi na~in

utvr|en op}im aktom pravne osobe.Vrijednost manjka

KOEFICIJENT U^E[]A = -Vrijednost ukupnog zadu`enja

Koeficijent se primjenjuje na vrijednost zadu`enjaprodavaonice, odnosno poslovnog objekta po tarifnimbrojevima i istim stopama poreza na promet proizvoda.

Visina {tete se treba utvrditi ovjerenim zapisnikomkod nadle`nog organa, ako je nastala nesretnimslu~ajem ili vi{om silom.

^lanak 7. Utvr|ivanje rashoda obavlja komisija, odnosno

ovla{tena osoba imenovana od organa upravljanjapravne osobe u kojoj se rashod utvr|uje.

O izvr{enom popisu obvezno se sastavlja zapisnik.Zapisnik, odnosno ovjereni izvod iz zapisnika smatra seknjigovodstvenom ispravom temeljem odredbe ~lanka2. ovog pravilnika.

IV Prijelazne i zaklju~ne odredbe^lanak 8.

Obveze obra~unavanja i pla}anja poreza na prometproizvoda osloba|a se pravna osoba i u slu~aju kada jepropisano da za te proizvode porez obra~unava i pla}aproizvo|a~, odnosno uvoznik.

Normativom utvr|ena visina rashoda u tom slu~aju jerashod koji pravna osoba mo`e knji`iti kao tro{ak poslovanja.

^lanak 9.Za tuma~enje odredaba ovog Pravilnika ovla{tena je

Strukovna grupa za trgovinu Privredne/Gospodarskekomore FBiH.

^lanak 10.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana

objave u Glasniku Komore.PREDSJEDNIK

Strukovne grupeMr Drago Mikuli}, dipl. oec.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

88

Sastanak grupacije proizvo|a~a i prera|iva~a ribe iriblje mla|i je odr`an 26. velja~e 2003. godine u Neumu.Bili su prisutni ~lanovi Grupacije i predstavnik Prirodno-matemati~kog fakulteta, za razliku od predstavnikaMinistarstva poljoprivrede i Ureda za veterinarstvo.

Priop}eno je da se Zakon o morskom ribarstvu nalazi uParlamentarnoj proceduri, dogovarana je i za{titna cijenaribe, zatim se razgovaralo o vanjskotrgovinskoj bilanci ribei ribljih proizvoda, na~inu financiranja Grupacije itd.Interesantan je bio izvje{taj sa konferencije Europskeunije, koja je odr`ana 24. 02. 2003. godine u Riminiju, otemi «Jadransko more resurs Europe». Izvje{taj je podniopredsjednik Grupacije.

Zaklju~ci konferencije i status BiH u regiji:* Planirani su projekti u koje bi u{le sve zemlje koje se

nalaze na Jadranu financirani od EU;* Suradnja ovih zemalja sa Italijom koja bi trebala da

preuzme vode}u ulogu na Jadranu - zadatak od EU;* U sljede}e tri go-

dine intenzivnije fina-nciranje ove regije;

* Ubrzana je inte-gracija balkanskih ze-malja u europsko tr-`i{te - BiH ne smije dazaostaje - potrebno jeda se sva legislativasinhronizira sa EU pohitnom postupku;

* Svi projekti trebada budu opismenjenido travnja/aprila ovegodine;

* Neophodno je dase vr{i pritisak na dr`a-vne institucije za kva-litetnu podr{ku u im-plementaciji na{ih pro-jekata;

* Obavljen razgovorsa italijanskim predsta-vnikom u Vije}u Eu-rope Giovani Di Stasi -nagla{ena neophodnasuradnja dr`avnih insti-tucija sa Grupacijom.Tako|er je istaknutanesuradnja BiH institu-cija sa me|udr`avnim uBiH - rezultat nedosta-tak razmjene informaci-ja - neophodnost ve}eganga`mana Grupacije;

* Delegacija gospo-darske/privredne ko-more i regije Emilia Ro-magna }e posjetiti BiHdo travnja.

Prijedlozi za konkretne projekte* Ja~anje grupacije i njene infrastrukture;* Elektronsko uvezivanje grupacije sa ostalim zemljama

i njihovim grupacijama - cilj dijeljenje informacija o tr`i{tu;* Prijedlozi za izradu neophodne legislative;* Za{tita endemskih vrsta - naglasak na ekologiju;* Pove}anje uzgoja. te ve}e iskori{tavanje ribarstva.Preporuke za Grupaciju: * Informirati nadle`na ministarstva i medije o u~estvo-

vanju na konferenciji;* Odmah izvr{iti pritisak na Ured za veterinarstvo u vezi

sa razgovorom sa italijanskim predstavnikom u Vije}uEurope - neophodnost ubrzanja procesa uspostave veteri-narskog sistema u BiH;

* Izraditi i kandidirati potrebne projekte;* Maksimalna koordinacija i suradnja sa Italijom i [pan-

jolskom;* Neophodnost prisustva predstavnika grupacije na

konferencijama, {to se jedino mo`e posti}i samofinan-ciranjem, profesionalizacijom grupacije.

Prezentirana je i bro{ura akvakultura Federacije BiH,gdje je tabelarno prikazana proizvodnja konzumne ribe,riblje mla|i, broj zaposlenih itd.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Godina proizvodnje 1999. 2000. 2001. 2002.Kalifornijska p. 586 937 1.371 1.793Poto~na p. 18Lubin 20 30 35 85Orada 20 30 35 85Zubatac 20Mu{ule 55

Proizvodnjakonzumne ribe(tona)

Kamenice 15Svega 626 997 1.441 2.071

Kalifornijska p. 6.730.000 8.600.000 7.950.000 10.940.000Poto~na p. 2.300.000 2.800.000 1.900.000 3.333.000p. zlatov~ica 200.000 200.000 200.000 320.000j. zlatov~ica 1.500 500Mekousna p. 45.000 100.000

Proizvodnjamla|i(komada)

Lipljen 25.000 30.000Svega 9.231.500 11.600.500 10.120.000 14.723.000

Salmonidi-beton 107 113 122 124Salmonidi-kavez 16 18 17 20

Broj zaposlenihradnika

Marinski-kavez 10 10 10 10Svega 133 141 149 154

Salmonidi-beton 4,5 7,0 6,8 9,7Salmonidi-kavez 6,6 7,8 31,5 30,2

Proizvodnja ribepo zaposl.radnik Marinski-kavez 4,0 6,0 7,0 26,0Prosjek 4,7 7,1 9,7 13,4

Proizvodnja mla|i pozaposlenom radniku (komada) 87.000,00 103.000,00 83.000,00 119.000,00

Salmonidi-beton 58.000Salmonidi-kavez 7.300

Korisna vodena povr{ina(m2)

marinski-kavez 3.600Svega 68.900

Salmonidi-beton 58.400Salmonidi-kavez 42.000

Korisna vodena kubatura(m3)

Marinski-kavez 27.500Svega 127.900

Udru`enje poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede

Zabilje{kassaa ssaassttaannkkaa GGrruuppaacciijjee pprrooiizzvvoo||aa~~aa ii

pprreerraa||iivvaa~~aa rriibbee ii rriibblljjee mmllaa||ii

EErriinnaa LLAASSII]]

99

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Grupacija proizvo|a~a peradi i sto~ne hraneP/GKFBiH i Poslovno udru`enje Zajednica`ivinara Republike Srpske formirali suKoordinaciono tijelo za unapre|enje peradarskeproizvodnje BiH

Na ^etvrtom sastanku, koji je odr`an u Banjoj Luci, raz-matrana je za{tita doma}e peradarske proizvodnje i proizvod-nje sto~ne hrane, kao i aktuelna situacija u peradarskojproizvodnji BiH nakon primjene nove carinske tarife.

Proizvo|a~i peradi i sto~ne hrane jednoglasno su kon-statirali da su iznosi najve}eg broja carinskih stopa za poje-dine sirovine i gotove proizvode u ovoj grani prihvatljivi ipored odre|enih nelogi~nosti. Eventualne izmjenecarinske tarife, nakon zahtjeva mesoprera|iva~a izFederacije BiH, mogu biti podr`ane tek nakon sveobuh-vatne analize i bilansiranja doma}e primarne proizvodnjei stvarnih potreba doma}ih pogona za preradu. Utvr|enideficiti bi se nadoknadili odobravanjem uvoznih konti-genata po skra}enom i pojednostavljenom postupku i toisklju~ivo mesoprera|iva~kim pogonima.

Doma}a peradarska proizvodnja se, i pored visokogstepena obnovljenosti poslije rata, suo~ava sa nizom prob-

lema kao {to su prekomjeran i nekontoliran uvoz jaja imesa peradi, uvozom robe sumnjivog kvaliteta. Jedinstve-ne carinske stope pri uvozu, prakti~no, su ukinule mogu-}nosti kako subvencioniranja tako i stimuliranja doma}eprimarne proizvodnje, odnosno izvoza. Na ovo se nado-vezuje i primjena me|udr`avnih ugovora o bescarinskojtrgovini sa zemljama iz okru`enja, tako da potencijalni do-ma}i izvoznici bez izvozne stimulacije nemaju, kao ni da-nas, nikakvih {ansi u tr`i{noj utakmici sa inokonkurenti-ma.

Svi ~lanovi Koordinacionog tijela zauzeli su jedinstvenomi{ljenje da je krajnje vrijeme za preduzimanje jedin-stvenih i sveobuhvatnih, a ne parcijalnih mjera za{titedoma}e poljoprivredno prehrambene proizvodnje nanivou BiH.

Formiran je tim od {est ~lanova, koji }e Vije}u ministarai vladama entiteta prezentirati stavove i zaklju~ke kako bise poduzele mjere za za{titu doma}e peradarske proizvod-nje i proizvodnje sto~ne hrane, a to su: uvo|enje kontin-genata, stimulacija izvoza, regresiranje kamata, poticaji,redovna kontrola sirovina i gotovih proizvoda iz uvoza,vo|enje karantina za rasplodni materijal, odre|ivanjegrani~nih prelaza za uvoz poljoprivredno-prehrambenihproizvoda i `ivih `ivotinja. M. ME[ANOVI]

Ribarstvo

Prijedlog mjera zarazvoj

Grupacija za proizvodnju i preradu ribe i ribljemla|i je izradila prijedlog mjera i klju~ne ciljeveu razvoju ribarstva

Prije svega, treba prikazati trenutno stanje u ribarstvusa osvrtom na predratno, navesti probleme koji mu~eribarstvo:

- op}i problemi (podi}i svjesnost o tr`i{nom na~inurazmi{ljanja, nedovoljna saradnja izme|u ribnjaka i sl)zatim,

- proizvodni (visoki transportni tro{kovi hrane,nedostatak stru~nog kadra, nedovoljna motivacija i sl),

- financijski (osje}a se kroni~ni nedostatak novca, uvjetikreditiranja su te{ki, a kamate velike, ulaganja u intenzivneoblike uzgoja su postala preskupa, spor obrt kapitala, malamar`a),

- tr`i{ni (mogu}nost doma}eg tr`i{ta i tr`i{ta uokru`enju) i

- ekolo{ki (ekolo{ki aspekti su povoljni, kvalitet vodadobar).

Klju~ni ciljeviOp}i cilj ovog prijedloga je o~uvati i razviti samoodr`ivo

slatkovodno ribarstvo, ~ija }e proizvodnja zadovoljiti idoma}u i inozemnu potra`nju, po{tuju}i pri tome tr`i{ne iekolo{ke zakonitosti.

Posebni ciljevi su sljede}i:- akvakulturu i ribolov prilagoditi na~elu odr`ivog razvoja;- stimulirati i poticati nositelje razvoja ribarstva, a prema

kriterijima onih dr`ava me|u kojima vidimo na{u perspek-tivu;

- proizvodnju u ribarstvu u potpunosti prilagoditi zaht-jevima tr`i{ta;

- pomo}i u povezivanju proizvodnih i nau~nih sudioni-ka u ribarstvu.

Ove ciljeve trebalo bi ostvariti na sljede}ina~in:

- stimulirati proizvodnju, uzgoj, preradu i promet ribe,- iskoristiti ekolo{ke prednosti na{ih vodenih resursa i

sa ekstenzivnog uzgoja prelaziti na intenzivniju proizvo-dnju,

- smanjiti, a gdje je mogu}e i ukinuti, vodoprivrednenaknade i naknade za koncesije u akvakulturi, s ciljempodizanja konkurentnosti poslovanja,

- razmotriti mogu}nosti sni`enja naknada za veteri-narsko-sanitarne preglede i kontrole,

- povoljnim kreditnim linijama stimulirati proizvodnjuribe,

- olak{ati pro{irenje asortimana uzgajanih riba,- stimulirati marketing, istra`ivanje tr`i{ta i promovirati

ribu i riblje proizvode,- uklju~iti se u me|unarodne asocijacije za ribarstvo,- insistirati na vo|enju odgovaraju}e evidencije, te

prikupljanju i obradi statisti~kih podataka u ribarstvu,- podizanje razine razli~itih oblika edukacije svih

sudionika u ribarstvu,- zakonsku regulativu prilagoditi provedbi ovih ciljeva.

E. LASI]

Sastanak Koordinacionog tijela

Za{tita peradarske proizvodnje

1100

U Slu`benom glasniku BiH, broj 30/02, od19. oktobra 2002. godine, objavljena je Odluka omjerama za{tite doma}e proizvodnje od prekom-jernog uvoza. Analiziraju}i duhansku industrijuBiH, kroz dosada{nju zakonsku regulativu,mo`emo zaklju~iti da ova industrija nema nikakveza{tite od konkurencije iz susjednih zemalja,odnosno prije se mo`e re}i da postoje}a zakons-ka regulativa radi protiv nje. Uvoz cigareta jeneograni~en, bez ikakve kontrole kvalitetauvezenih cigareta. Akciza na doma}e i uvozne cig-arete je ista i ona iznosi 35 odsto na maloproda-jnu cijenu umanjenu za porez na promet. Carinana uvozne cigarete je 15 odsto plus jedan odstocarinsko evidentiranje, sa tendencijom ukidanjacarina sa zemljama nastalim na prostorima biv{eJugoslavije (republike Hrvatska, Srbija, CrnaGora, Makedonija).

Kako je za{tita doma}e proizvodnje ura|ena ususjednim zemljama?

U Republiki Hrvatskoj sve cigarete razvrstanesu u tri grupe A, B i C. Carinska stopa nauvozne cigarete iznosi 49,3 odsto.

Skupinu A ~ine sve doma}e cigarete mekogpakovanja i akciza na njih je pet kuna.

Skupinu B ~ine sve doma}e cigarete tvrdogpakovanja i akciza za njih je 5,4 kuna.

Skupinu C ~ine sve licencne i uvozne ciga-rete i akciza za njih je 8,9 kuna.

Radi boljeg sagledavanja visine akcize nauvozne cigarete, maloprodajna cijena jedne pak-lice cigareta Ronhil boks pakovanje je 11 kuna(proizvo|a~ Tvornica duhana Rovinj).

U SR Jugoslaviji cigarete su, tako|e, razvrstaneu tri skupine A, B i C.

Skupinu A ~ine sve uvozne cigarete i za njihje akciza 20,89 dinara po paklici.

Skupinu B ~ine doma}e cigarete i za njih jeakciza 9,35 dinara po paklici.

Skupinu C ~ine doma}e cigarete i za njih jeakciza 4,4 dinara po paklici.

Carina na cigarete je 15 odsto plus jedanodsto evidentiranje.

U Republici Crnoj Gori cigarete su razvrstaneu tri skupine A, B i C. Postoje dvije vrsteakciza, posebna i specifi~na akciza.

Specifi~na akciza se pla}a za cigarete skupineA osam eura na hiljadu komada cigareta,skupina B ~etiri eura na hiljadu komada cigare-ta i skupina C dva eura na hiljadu komada ciga-reta.

Posebna akciza, uz specifi~nu, se pla}a na cig-arete koje se uvoze i to tako da za skupinu Aiznosi 40 odsto na nabavnu cijenu kojoj se prido-daje i carina, za skupinu B 20 odsto i za skupinuC carina iznosi 11 odsto.

U Federaciji BiH stanje je sljede}e: Cigarete serazvrstavaju na doma}e i uvozne, a doma}e serazvrstavaju na licencne i doma}e. Akciza je ista zadoma}e i strane cigarete i iznosi 35 odsto na mal-oprodajnu cijenu umanjenu za porez na promet.

Porez je isti za sve cigarete i iznosi 20 odsto, acarina je 15 odsto plus jedan odsto carinsko evi-dentiranje.

Iz prezentiranih podataka je vidljivo da jedoma}a proizvodnja cigareta dobro za{ti}ena u RHrvatskoj, SR Jugoslaviji i R Crnoj Gori, dok teza{tite nema u FBiH.

Prema na{im analizama, doma}a proizvodnjacigareta pokriva 65 do 70 odsto doma}eg tr`i{ta.Uvo|enje mjera za{tite doma}e proizvodnje bipove}alo doma}u proizvodnju, a i bud`etske pri-hode na cijelom prostoru BiH.

Duhanska industrija FBiH do sada se nebro-jeno puta obra}ala svim relevantnim institucijamasa raznim zahtjevima i prijedlozima za za{titudoma}e proizvodnje. Mnogo nas je obradovalavijest da je donesena Odluka o mjerama za{titedoma}e proizvodnje od prekomjernog uvoza(Sl. glasnik BiH, broj 30/02).

Aktuelno

Grupacija duhanske privrede FBiH, na sastanku, koji jeodr`an 19. 02. 2003. godine, u Sarajevu, raspravljala jeo na~inu za{tite doma}e proizvodnje cigareta, prijedlogu izmjene Odluke o isplati premije za duhan, subvenciranju lo`-ulja za su{enje duhana i prijedloguvisine za{titne cijene i poticaja za duhan koji }e seotkupiti u teku}oj godini (rod 2003.)

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Problematika duhanske privrede FBiH

1111

Analiza ove odluke dovodi do zaklju~ka da jeona, prakti~no, neprimjenjiva, jer se radi o dugo-trajnom procesu i samo se odnosi na kontingentekoji u krajnjem slu~aju ne mogu biti manji odprosjeka zadnje tri godine, {to je potpuno nepri-hvatljivo, tim prije {to se zna da smo imali enor-man uvoz cigareta zadnje tri godine, a za takvimuvozom nismo imali nikakvu potrebu.

Na osnovu navedenog, doma}a duhanskaindustrija se mo`e {tititi od prekomjernog uvozana na~in kako je to ura|eno u R Hrvatskoj, SRJugoslaviji i R Crnoj Gori, a to zna~i prekorazli~itih akciza za doma}e i uvozne cigarete, tezna~ajnog pove}anja carina na gotove proizvodekoji se uvoze. Pored ovog na~ina za{tite trebauvesti kontingent za za{titnu mjeru s tim dakontingent ne mo`e biti ve}i od pet odsto ukup-ne doma}e proizvodnje u teku}oj godini.

Posebna za{tita doma}e proizvodnje treba bitipreko stalne kontrole kvaliteta uvoznih gotovihproizvoda. Takve kontrole kvaliteta danas nema,radi ~ega se prodaju proizvodi sumnjivog kvalite-ta. Na paklicama je istaknut podatak za tar inikotin. Ko garantuje da je taj podatak ta~an?Takve garancije nema. Da bi se ta mjera za{titedoma}e proizvodnje provela potrebno je ovlasti-ti odgovaraju}u laboratoriju ili institut koji }ekontrolisati svaku uvezenu koli~inu cigareta i osvom nalazu izvijestiti uvoznika i odgovaraju}utr`i{nu inspekciju. Sve ono {to ne odgovaraozna~enim parametrima ne smije se uvesti u BiH.

Konstatirano je da premija na otkupljeniduhan iz Republike Srpske i Distrikta Br~ko nijeispla}ena, a otkupljiva~i su sa teritorije FBiH (ovose odnosi na preduze}a za otkup duhana Ora{je,Grada~ac i Stolac). Tra`imo da se izvr{i izmjena uOdluci o premiranju duhana kako bi proizvo|a~isa navedenih podru~ja RS i Distrikta Br~ko BiHostvarili premiju, jer su duhan isporu~ili firmamasa prostora FBiH. U protivnom, do}i }e doznatnog smanjenja otkupa duhana, a, isto tako, ibroja uposlenih radnika u navedenimpreduze}ima. Pomenuta izmijenjena Odluka tre-bala bi da va`i za 2001., 2002., 2003. i narednegodine.

Poduze}a Bosanac d.d. Ora{je i Duhan d.d.Grada~ac u su{enju duhana tipa vird`inija koristelo`-ulje. U 2002. godini Duhan d.d. Grada~acotkupio je 500 tona, a Bosanac d.d. Ora{je 560tona duhana tipa vird`inija. Grupacija zahtijeva dase navedeni korisnici lo`-ulja oslobode pla}anjaporeza na promet od 0,17 KM/l i akcize 0,30 KM/l,{to ukupno iznosi 0,47 KM/l lo`-ulja. To,prakti~no, za 1.060 tona duhana tipa vird`inijatreba isplatiti za 2002. godinu 498.200 KM.

Plan za 2003. godinu je proizvodnja duhanatipa vird`inija 1.100 t ili 517.000 KM. Za su{enjeduhana navedene sorte potreban je jedan litarlo`-ulja za jedan kilogram duhana.

Zaklju~eno je da za{titna cijena za otkupljenisirovi duhan u listu roda 2003. godine bude triKM/kg, a poticaj - premija 0,90 KM/kg.

Borivoje SU^I]

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Obavje{tenje SASE

Uvo|enje berzanskog indeksaU povodu prijedloga Udru`enja profesionalnih posrednika - brokerskihku}a za uvo|enje berzanskog indeksa,stiglo je obavje{tenje od Sarajevskeberze/burze da se intenzivno radi natome

Planira se kori{tenje ponderskog indeksa, uprvoj fazi samo za pra}enje kurseva dionica pri-vatizacijsko-investicionih fondova. Trenutno jeBerza/Burza u proceduri ispitivanja jednogtakvog indeksa i vr{i testiranje jo{ od novembrapro{le godine.

Uvo|enje berzanskog indeksa }e imati zna~ajza razvoj tr`i{ta kapitala u FBiH s ciljempove}anja transparentnosti, te njegove privla-~nosti kako za doma}e tako i za inoinvestitore.Uvo|enje indeksa }e omogu}iti pra}enje stanja,odnosno rast i pad akcija na Berzi/Burzi.

Vezano za prijedlog Udru`enja za uvo|enjekontinuiranog trgovanja, Berza je poslala obavi-jest da pripreme na uvo|enju ovakvog na~inatrgovanja «teku punim intenzitetom». Faza jeutvr|ivanja kriterija za prebacivanje najlikvidni-jih simbola na SASE sa aukcijskog na kontinuira-no trgovanje. Naime, iskustva drugih berzi utransakcijskim, ali i u razvijenim zapadnimekonomijama upu}uju na zaklju~ak da uvo|enjekontinuiranog trgovanja pove}ava efikasnosttr`i{ta samo za likvidne dionice. O datumuuvo|enja ovog na~ina trgovanja Berza/Burza }eblagovremeno obavijestiti sve ~lanove.

U vezi sa upitom na osnovu ~ega seponi{tavaju transakcije i ~ija je to odluka i natemelju ~ega je donesena, Berza/Burza je dalaodgovor da Uprava donosi odluku o poni{tenjuna osnovu ~lana 143. Pravila Berze/Burze, tj.kada jedan od ~lanova tra`i raskid posla na na~inutvr|en navedenim ~lanom Pravila.

Isto tako, Uprava donosi odluku oponi{tenju transakcija na osnovu slu`benogobavje{tenja od Registra za vrijednosne papire uFBiH. U obavje{tenju Registar navodi da se nemo`e izvr{iti sklopljena transakcija, jer na kli-jentskom ra~unu neke od stranaka ne postojidovoljna koli~ina vrijednosnih papira. U ovomslu~aju se radi o ni{tavim poslovima, jer jeRegistar naknadno utvrdio da ne postoji pred-met zaklju~enog posla (ne postoji dovoljnakoli~ina vrijednosnih papira na ra~unu stranke),{to je, po Zakonu o obligacionim odnosima,razlog za ni{tavost, pa ih po ovom osnovuautomatski poni{tava i bri{e iz BTS-a (berzan-skog trgovinskog sistema).

M. IDRIZOVI]

1122

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Kontrolu kvaliteta u multiplikaciji sjemenskogkrompira vodi Poljoprivredni institut Ilid`a.Predstavnici Instituta preferirali su kvantitativnepokazatelje na umno`avanju sjemenskog krompi-ra u 2002. godini. Ukupno je proizvedeno 1.977,6tona sjemenskog krompira, a to je 30 odsto vi{enego u prethodnoj godini. Najvi{e su zastupljenesorte: desire, kennebec, jaerla, kondor, agria i dr.Prema ocjeni u~esnika, najve}i uticaj na pove}anjuprodukcije sjemenskog krompira imali su nov~anipoticaji koje je obezbijedilo Federalno ministarst-vo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva. Samojedan proizvo|a~ sjemenskog krompira nijenaplatio poticaje za ovu proizvodnju, a o~ekuje seda }e to uskoro realizirati.

Ukazano je na to da je za dru{tvenu zajednicumnogo korisnije da uvozimo visoke kategorije sje-mena, ovdje ih umno`avamo koriste}i na{e oran-ice i upo{ljavamo doma}u radnu snagu. Da nijebilo proizvodnje sjemenskog krompira (multip-likacija) na na{im njivama, Vlada Federacije BiH bitrebala izdvojiti dva miliona KM za uvoz. Bilo bikorisno da se nadle`no ministarstvo izjasni dokojih koli~ina }e poticati proizvodnju sjemenskogkrompira u 2003. godini. Sa aspekta firmi kojerade na multiplikaciji sjemenskog krompira, ovoje zna~ajno pitanje i trebamo na njega dobitiodgovor. Prema saznanjima u~esnika, izdata surje{enja za uvoz 7.500 tona sjemenskog krompirau 2002. godini. Sa aspekta zdravstvenog stanjanitko ne zna {ta se uvozi, tako da se nabavlja izara`en sjemenski krompir. Utvr|ena je pojavacrne noge ili Ervinia carvatovora. U~esnicirasprave zahtijevaju da se od svake uvezenepo{iljke krompira dostave uzorci Poljoprivrednominstitutu Ilid`a, da se ispita kvalitet, prisustvobolesti i to prije upotrebe sjemena. Ukoliko se `elimultiplicirati sadnja sjemenskog krompira, bilo bineophodno da se firmama odmah isplati akontaci-ja iz poticaja u iznosu 270.000 KM kako bi moglenabaviti repromaterijal za sadnju.

Od proizvodnje sjemenskog i konzumnogkrompira Agraria centar d.o.o. Glamo~ zbognemogu}nosti prodaje propalo je izme|u 90 do100 tona sjemenskog i oko 70 tona konzumnogkrompira. Poljoprivredni proizvo|a~ Esad Huski}iz Grada~ca nije mogao prodati pro{le godine 150tona konzumnog krompira i to je ostalo neisko-

ri{teno. Kod Hame Bad`aka iz Blagaja lani je nanjivi ostalo 150 tona konzumnog krompira, jernije imao ekonomske ra~unice da ga vadi, jer su izuvoza dolazile ve}e koli~ine ove robe. Kako ka`eBad`ak, gajba krompira od 30 kg prodavana je podvije KM, a sada ko{ta jednu KM. U nekimpodru~jima FBiH me|unarodne humanitarneorganizacije uvoze krompir, daju ga povratnicima,a ne uzimaju ga od na{ih firmi. To je pomo}na{em stanovni{tvu?! Neophodno je uvesti vi{ereda na tr`i{tu FBiH, a i BiH, posebno kada se znada imamo dovoljno krompira za doma}e potrebe,pa i za izvoz. Neki na{i proizvo|a~i konzumnogkrompira povezuju se sa tvornicama za preradu itako rade za poznatog kupca. Uskoro treba da sepotpi{e ugovor sa jednom firmom iz inozemstvaza izvoz 250 tona ranog konzumnog krompira.

Zaklju~eno je:- da visina poticaja za multiplikaciju sjemena

elite bude 0,30 KM/kg, originala 0,27 KM/kg, Isortne reprodukcije 0,25 KM/kg i II sortne repro-dukcije 0,15 KM/kg;

- da se odmah iz sredstava poticaja akontativnoisplati firmama 270.000 KM koje multipliciraju sje-menski krompir, a u svrhu obezbje|enja reproma-terijala za sadnju;

- da se kontingentira uvoz sjemenskog krompira;- da se uzorci uvezenog sjemenskog krompira

od svake po{iljke dostave na ispitivanje kvaliteta izdravstvenog stanja Poljoprivrednom institutuIlid`a;

- da se stimuli{e izvoz konzumnog krompiraod 0,30 KM/kg;

- da se proizvodnja industrijskog i konzumnogkrompira za poznatog kupca stimuli{e sa 0,10KM/kg;

- da se van snage stavi porez na promet repro-materijala, uz napomenu da ta odredba nije nasnazi u RS;

- da se zabrani uvoz krompira od 01. 06. 2003.do konca godine, jer imamo iz vlastite proizvodnjedovoljne koli~ine ove namirnice;

- da se zakonski obave`u bud`etski korisnici(vojska, policija, bolnice i dr) da kupuju doma}ikrompir;

- da se izradi i usvoji zakon o poticajima upoljoprivredi koji }e va`iti u narednih deset godina;

- da se me|unarodnim humanitarnim organi-zacijama ne dozvoli uvoz krompira za humani-tarne potrebe;

- da predsjednik Grupacije uspostavi kontaktsa odgovaraju}om asocijacijom RS u cilju boljegrje{avanja zajedni~kih pote{ko}a;

- da stru~na slu`ba Federalnog ministarstvaenergije, rudarstva i industrije bude u sastavu Fe-deralnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivre-de i {umarstva. B. SU^I]

Doma}e je najbolje

Uvozimo krompir a doma}i propadaSastanak Grupacije proizvo|a~a i prera|iva~a krompiraodr`an je 14. februara, u Sarajevu. Raspravljalo se ouvozu i multiplikaciji sjemenskog krompira, poticajimau reprodukciji ove va`ne kulture u ishrani stanovni{tva,kao i za{titi doma}e proizvodnje

1133

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Sa predstavnicima GTZ-a u FabriciVolkswagen - Vogo{}a

Pomo} privrednim subjektima

U skladu sa zaklju~cima Radne sjedniceOdbora Udru`enja MEI, odr`ane 22. 10. 2002.godine, odr`an je sastanak na kojem se razgo-varalo o aktuelnostima u sektoru. Doma}in sas-tanka, koji je odr`an u prostorijama Volkswa-gena - Vogo{}a, 26. februara, bio je RamoBu|evac, a prisustvovali su predstavnici GTZ-a:Wulf H. Goretzky, Programme Manager iMuamer Peljto, stru~ni saradnik, te predstavnikP/GKFBiH.

Razmatralo se kako pomo}i privrednim sub-jektima metalnog i elektro sektora pri dobijan-ju viza za menad`ment, okon~anju procesa pri-vatizacije, publiciranju metalne i elektro indus-trije, uspostavi kontakata sa njema~kim firma-ma, pru`anju pomo}i pri uvo|enju ISO idrugih standarda EU i sl.

Predstavnici GTZ-a su naveli da se konkretnirezultati o~ekuju za dvije do tri godine kodfirmi kojima se daje podr{ka. GTZ }e pripremi-ti materijal - liste firmi iz oblasti auto-industrije,kojima }e se dati podr{ka. Finansiranje pub-likacije mogu}e je u odnosu tre}ina - firme;tre}ina - Komora i tre}ina GTZ-e. Za vize zamenad`ere UMEI i za firme koje su direktno uprojektu GTZ-a olak{ana je procedura. GTZ }euskoro razgovarati sa Ambasadom Njema~ke dase uredi ovaj problem.

[to se ti~e sistema kvaliteta, neke institucije uBiH mogu da vr{e pojedina ispitivanja za certifici-ranje po ISO 9000. GTZ ima saradnju sa TÜF Rhe-inland, sa konstrukcijom finansiranja: 50 odstofirme, a 50 odsto preko programa BAS. ProgramBAS-a, u kome stoje i uslovi pomo}i, bi}e dostavl-jen nama, kako bismo se zvani~no obratili, pozi-vaju}i se na razgovore i podr{ku GTZ-a.

Za sajmove i prezentacije GTZ organizirazajedni~ke {tandove, pri ~emu oni izgra|ujusajamski prostor, a u~esnici pla}aju svoj dioprostora, dnevnice i putne tro{kove, transportsvojih eksponata i dr.

Za dvije sedmice GTZ-e }e znati koji su saj-movi u planu u okviru njihove institucije. Na{e~lanice bi se trebale izjasniti {to hitnije, o zain-teresiranosti za pojedine sajmove, kako bismosa~inili spisak i uputili GTZ-u.

Ramo BU\EVACNafija [EHI] - MU[I]

Okoli{ i energetika

Uspostava suradnjesa Bosna-S Oil

Services CompanyPredstavnici Kompanije Bosna-S OilServices posjetili su P/GKFBiH i razgo-varali sa dopredsjednikom i saradnicima

Bosna-S Oil Services Company nudi uslugeizgradnje, monta`e, revitalizacije i odr`avanja uoblasti naftne industrije. Ima 200 zaposlenih i,pored navedenog, pokriva podru~ja energetike,okoli{a i sistema upravljanja okoli{em i kvalite-tom.

Bosna-S Oil Services Company je i oficijelnizastupnik kompanije SOLAR Turbines Inc. zarepublike Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Srbiju iMakedoniju.

Consulting Bureau navedene kompanije jerealizirao nekoliko zna~ajnih projekata iz oblastiokoli{a i energetike u BiH, od kojih sunajzna~ajniji: Nacionalni akcioni plan za za{tituokoli{a BiH (NEAP BiH), Studija za{tite okoli{aod industrijskog, medicinskog i ostalog opasnogotpada u BiH, te nekoliko studija uticaja naokoli{.

Cilj posjete je bio uspostava koordinacije itehni~ke suradnje u oblasti energetike, za{titeokoli{a, sistema upravljanja kvalitetom i okoli{em,u slijede}im elementima:

- promociji znanja iz oblasti energetike, za{titeokoli{a, sistema upravljanja kvalitetom i okoli{emu FBiH,

- organizaciji radionica (workshop-ova) iokruglih stolova,

- stru~na i tehni~ka pomo} pri izradi dokume-nata iz oblasti energetike, za{tite okoli{a, sistemaupravljanja kvalitetom i okoli{em, kao i sl.

Predstavnici P/GKFBiH su istaknuli `eljeKomore u smislu konkretnih potreba i zahtjevaprivrede, ~ime bi Komora, u skladu sa svojimnadle`nostima, mogla ispo{tovati partnerskiodnos sa organima izvr{ne vlasti, naro~ito upripremi i dono{enju strategije razvoja, sek-torskih ekonomskih politika, uspostavljanja sis-tema ekolo{ki odr`ivog razvoja, razvoja iunapre|enja tr`i{ta, te utvr|ivanja tehni~kih idrugih standarda. Predstavnicima Kompanije supredo~eni konkretni zahtjevi privrednih subjeka-ta izre~eni preko anketnih upitnika, apostrofiranina sjednicama Udru`enja ili izre~eni javno, naskupovima vezanim za predmetnu tematiku.

Razgovori o mogu}oj suradnji uslijedi}enaknadno, nakon {to kompanija predo~i sprem-nost po konkretnim zahtjevima.

N. [. - M.

1144

Izvje{taj o primjeni Zakona o {umama dao jeOmer Pa{ali}, v.d. direktor Federalne uprave za{umarstvo. Iako je Zakon usvojen prije devetmjeseci, njegova primjena kasni, dijelom, i zbogizbornog procesa. Do sada nisu formirane kanton-alne uprave za {umarstvo, jer se ~ekalo na formi-ranje kantonalnih skup{tina da bi se mogao imple-mentirati pomenuti zakon. Federalna uprava za{umarstvo je formirana neposredno po stupanjuna snagu Zakona, a njeni osnovni zadaci su:

- da prikuplja i vodi bazu podataka o stanju irazvoju svih {uma, uklju~uju}i inventuru svih{uma, ustanovljava i vodi katastar {uma i {umskogzemlji{ta i katastar {umske infrastrukture udr`avnom vlasni{tvu;

- da priprema nacrt {umskog programa FBiH;- da utvr|uje i prati dinamiku izrade {umsko-

gospodarskih osnova i pru`a stru~nu pomo} zanjihovu izradu;

- izra|uje plan i program za pro{irenu biolo{kureprodukciju {uma;

- utvr|uje i vodi registar i evidenciju objekataza proizvodnju i doradu {umskog sjemena i proiz-vo|a~a {umskog i ukrasnog drve}a;

- vr{i stru~ne poslove u vezi sa proizvodnjom{umskog sjemena i {umskog sadnog materijala;

- prati zdravstveno stanje {uma;- izra|uje programe integralne za{tite {uma i

planove protivpo`arne za{tite;- prati ekonomsko stanje {umarstva na osnovu

podataka dobivenih od kantonalnih uprava;

- priprema i izra|uje programe iz oblasti {umarst-va koji se finansiraju iz namjenskog fonda FBiH;

- priprema i provodi nau~noistra`iva~ke djelat-nosti iz oblasti {umarstva i lovstva;

- priprema stru~na mi{ljenja za formiranje ireviziju {umsko-gospodarskih podru~ja;

- priprema i daje mi{ljenje za progla{enje za{tit-nih {uma i {uma sa posebnom namjenom;

- organizira savjetovanja i pru`a stru~nu pomo}kantonalnim upravama;

- razvija me|uentitetsku saradnju;- sprovodi i primjenjuje me|unarodne kon-

vencije i standarde iz oblasti {umarstva i lovstva;- utvr|uje i sprovodi strategiju borbe protiv

korupcije u saradnji sa kantonalnim upravama.Raspravljalo se i o uskla|ivanju Pravilnika o

na~inu uplate javnih prihoda prora~una i vanpro-ra~unskih fondova na teritoriji FBiH (Slu`benenovine FBiH, broj 66/02, od 25. 12. 2002. go-dine), koji je u koliziji sa ~lanovima 60. i 26. Zako-na o {umama FBiH i Zakonom o trezorskom posl-ovanju. Pomenuti pravilnik se ne mo`e impleme-ntirati sve dok se ne primijeni Zakona o {umama,{to bi uticalo na poslovanje svih {umskih preduze}a.

Nakon rasprave je zaklju~eno:- hitno implementirati Zakon o {umama;- predlo`iti izglasavanje Zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o {umama, jer se ne}e mo}iimplementirati bez ovih dopuna - zahtjev uputitiresornom ministru;

- privatizacija u {umarstvu je prioritet koji setreba rije{iti primjenom Zakona o {umama;

- zahtijevati da se Pravilnik ne primjenjuje dokne bude primijenjen Zakon o {umama, te zahtjevuputiti premijeru FBiH, resornom ministru i fed-eralnom ministru finansija.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Grupacija {umarstva i drvne industrije

Implementirati Zakon o {umamaU Sarajevu, krajem februara, odr`ana sjednicaGrupacije * Privremeno zabraniti izvoz trupaca iz BiH

1155

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Iako na{a zemlja raspola`e bogatim prirodnimresursima i kvalitetnom radnom snagom, {to pred-stavlja mogu}nost za {iru proizvodnju, izvozimodrvo ni`e faze prerade, a uvozimo finalneproizvode.

Zato su ~lanovi Grupacije i na ovoj sjedniciakcentirali zahtjev upu}en Vije}u ministara oprivremenoj zabrani izvoza trupaca iz BiH, te da }einsistirati na hitnom dono{enju odluke.

U ovoj godini se o~ekuje i pokretanje proizvod-nje u Natronu Maglaj, kome }e biti potrebnodostavljati celulozno drvo, pa bi Odluku o privre-menoj zabrani izvoza trupaca trebalo pro{iriti i sazabranom izvoza celuloznog drveta.

O prijedlogu za efikasniju rekonstrukciju {ibl-jaka, {ikara, goleti i niskih {uma govorio je SeadHad`iabdi}, koji je naglasio da nije povoljna struk-tura na{ih {uma, jer visoke {ume zauzimaju 54odsto povr{ine, izdani~ke 29 odsto i goleti zapo{umljavanje 12 odsto, {ibljaka, niskih {uma igoleti imamo 900.000 hektara. Da bi se to pre-vodilo u visoke i niske {ume trebalo bi 200 godina,ali ako bi se niske {ume rekonstruirale, dodatnigodi{nji prirast bi bio 4.328.409 kubnih metara.

Sadni materijal za ovaj projekat se mo`eproizvesti u postoje}im tru{nicama i rasadnicimaFBiH, {to bi zna~ilo i radni anga`man za povrat-nike. Za realizaciju projekta postoji i mogu}nostfinansijske podr{ke FAO-a iz Rima.

Kada je rije~ o Strategiji razvoja {umarstva idrvne industrije BiH - materijal PRSP, konstatiranoje da je neprimjerena, jer u njenoj izradi nisuu~estvovali na{i stru~njaci, te je zaklju~eno da seprimjedbe na Strategiju upute na razmatranjeVije}u ministara.

^lanovi Grupacije su informirani i omogu}nostima dobijanja USAID-ove garancije zakredite firmama koje sa njima rade, te finansijskojpomo}i u organiziranju posjeta renomiranimsvjetskim sajmovima. [. A. i S. V.

CIPE

Promocija privatnihpreduze}a {irom svijetaCIPE (Center for International PrivateEnterprise) je podru`nica U.S. Privrednekomore, osnovan 1983. godine. Centarradi na promociji privatnih preduze}a itr`i{no orijentisanih reformi {irom svijeta

Kao glavni sudionik Nacionalne zaklade zademokratiju, CIPE daje potporu strategijama itehnikama koje se odnose na demokratski razvojtr`i{ta. CIPE prima sredstva i od Ameri~ke agencijeza me|unarodni razvoj (USAID), kao i od privatnihkorporacija i fondacija. Od svog nastanka finansir-ao je preko 700 projekata u 80 zemalja i vodiotrening-programe za poslovna udru`enja udr`avama Afrike, Azije, centralne i isto~ne Evrope,Latinske Amerike i Bliskog istoka.

Centar CIPE sa svojim partnerima iz cijelog svi-jeta radi na:

izgradnji znanja o funkcionisanju tr`i{ta udemokratskom dru{tvu;

zastupanju pravnih i regulatornih reformi;promovisanju korporativnog upravljanja i

antikorupcijskih programa;ja~anju uloge `ena u poslovanju;podr{ci dobrovoljnom organiziranju privatnih

poslodavaca i slobodi udru`ivanja;promovisanju poduzetni{tva i otvorenih tr`i{ta.CIPE je nedavno otvorio svoj ured i u Sarajevu,

pod dvogodi{njim ugovorom s USAID-om, u ciljupodr{ke lokalnom ekonomskom razvoju i reforma-ma, borbi protiv korupcije, pomo}i asocijacijamaprivatnih poslodavaca, te organiziranja treninga. [efureda CIPE-a za ovaj region je gosp. Dana Southwo-rth. U programu Centra bi}e sadr`ani i napori za

ja~anje poslovne zajed-nice u BiH i pove}anjenjenog anga`mana upolitici, kampanjomeduciranja javnosti, no-vinara i politi~ara oekonomskim pitanjima.

Stru~nu slu`bu Gru-pacije {umarstva i drvneindustrije P/GKFBiHposjetio je, sredinomfebruara, Southworthsa suradnicima i razgo-varalo se o stanju irazvoju drvne industrijei {umarstva i na~inu nakoji treba da pomognuovoj oblasti u dogovorusa Komorom. Ovaj uredzainteresiran je i za po-mo} u razvoju turisti~kedjelatnosti.

[. ALIMANOVI]

Udru`enje {umarskih in`enjera itehni~ara

U pripremi okrugli stoPredsjedni{tvo Udru`enja {umarskih

in`enjera i tehni~ara FBiH (U[IT) odr`alo jesastanak 13. februara, u Sarajevu, na komese raspravljalo o finansiranju rada U[IT-a,implementaciji Zakona o {umama, izradistrategije razvoja {umarstva (PRSP), prijed-logu za efikasniju rekonstrukciju {ibljaka,{ikara, niskih {uma i goleti u FBiH. Prom-ovisan je i prvi ~asopis iz oblasti{umarstva Na{e {ume, kao i po{ta-nska marka EFNS-a, koja }e pslu`iti uaktivnostima za dobivanje igara{umara u Sarajevu 2006. godine.Dogovoreno je da se pripremiokrugli sto o temi Strategija razvoja{umarstva FBiH. [[.. AA..

1166

Seminar je, odnosno kako je zvani~no najavljensusret top-menad`era iz BiH, organizirala nevladi-na humanitarna organizacija GTF iz Tuzle, koja jeusput prezentirala svoje dosada{nje i budu}e nam-jeravane aktivnosti.

Pojam globalizacije se ~esto upotrebljava, iakose njegove prednosti, odnosno nedostaci rijetkotemeljito analiziraju, kako bi se prilagodili nemilos-rdnim posljedicama kapital odnosa. Prilago|avan-je predstavlja jedinu mogu}nost opstanka. Kako tou~initi te`e je odgovoriti, pogotovo imaju}i u viduda je i sama transformacija iz samoupravnog utr`i{ni model privre|ivanja proticala u burnim vre-menima, bez odgovaraju}e koncepcije i {to jeva`no strategije razvoja. Model nije jednozna~an,nego u osnovi postoje dva tr`i{na modelaprivre|ivanja i mnoge kombinacije izme|u njih.Prvi, u praksi poznat kao anglosaksonski, karakter-izira u~inkovitost u kratkom roku gdje dominant-no mjesto pripada berzama, dok drugi ~esto nazi-van rajnskim, jer dominira u Evropi, u~inkovitostodre|uje u srednjem i dugom roku, {to, drugimrije~ima kazano, naglasak stavlja na razvoj. Modelse naziva jo{ i korporativnim za kojega je bankars-ki sistem od presudnog zna~aja. Poslovne banke suvlasni~ki povezane u interakciji sa svojom privred-nom strukturom i kao takve ~ine svojevrsnucjelinu.

Neosporna je ~injenica da razvijeni u najve}ojmjeri utje~u i odre|uju sudbinu narezvijenih, patako i BiH. Savremena dr`ava u funkciji svojenacionalne ekonomije odlu~no djeluje na straniponude razvijaju}i sisteme obrazovanja i finansira-

ju}i nau~noistra`iva~ke projekte koji uspostavljajunove tehnologije. Tako se napu{ta klasi~norazmi{ljanje i vi{e nije bitno kako se, negoodlu~uju}a prednost postaje {ta se proizvodi,odnosno problem je stvoriti novi proizvod. Kakose ekonomija obima iz dana u dan pove}ava, to jenacionalno tr`i{te, ma koliko veliko bilo, isuvi{emalo da bi se mogla odr`ati profitna stopa i da bise peglali konjunkturni ciklusi. U funkciji vremenapove}ava se potrebna koli~ina robe i usluga koje jepotrebno proizvesti i realizirati kako bi se dostiglata~ka pokri}a, tj. kako bi se, na jednoj strani, izjed-na~ili prihodi i rashodi, na drugoj strani.Tehnologija koja u dana{njem vremenu zastarijevave} za pet godina diktira u su{tini koja je to mini-malna proizvodnja nekog proizvoda da bi na krajubila isplativa. Sam razvoj pomjera ovu ta~kupokri}a udesno, {to zna~i da je za kona~nu ispla-tivost potrebno proizvoditi sve vi{e. Obrazovanje iznanost postaju stoga temeljne komparativne ikonkurentne prednosti koje se, ina~e, stvarajugodinama. Nadoknada zaostajanja u tim oblastima,u funkciji protoka vremena, postaje i ostajenedosti`an cilj.

Gdje je u svemu tome privreda BiH, odnosnaprivreda Federacije BiH? Valja podsjetiti da je uprethodnoj dr`avi BiH bila izvozno orijentirana iostvarivala nemali suficit u poslovanju sa inozem-stvom. ^ak i da nije bilo ratnih dejstava i devasta-cija, kapaciteti koji su bili, uglavnom, dimenzioni-rani na tada{nje jugoslavensko tr`i{te i tr`i{ta dru-gih socijalisti~kih zemalja danas, zbog tehnolo{kogzaostajanja, ionako ne bi mogli biti konkurentni.Nove tehnologije, kako je ve} re~eno, zahtijevajujo{ ve}e tr`i{te da bi bile isplative. Kako se ne samozbog toga nego i zbog nedostatka kvalitetnih inves-ticijskih sredstava BiH okrenula uvozu prven-stveno robe {iroke potro{nje, danas ostvarujekatastrofalni trgovinski deficit sa inozemstvom odpribli`no ~etiri milijarde KM godi{nje. Samo ~udo,odnosno devizne uplate bh. gra|ana iz inozemst-va, omogu}ava servisiranje ovakvog stanja koje jo{

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Globalizacija

Kako biti konkurentanInteresantna tema Kako biti konkurentan u uvjetimaglobalizacije i predava~ prof. dr Nikola Grabovacprivukli su, krajem februara, u Tuzlu zna~ajan brojprivrednika, predstavnika komora i izvr{ne vlasti,`eljnih odgovora na brojna egzistencijalna pitanjasada{njosti i budu}nosti

1177

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

uvijek nije dovelo do propasti cjelokupneekonomije. Industrijska proizvodnja u FBiH iznosi42 odsto proizvodnje iz 1991. godine u odnosu naisti geografski prostor. Predvi|anja govore da }etek za osam godina biti dostignuta proizvodnja iz1991. Tome treba dodati i gra|evinske radove,odnosno stanogradnju, koja je, tako|e, u opadan-ju, te stagnaciju u poljoprivredi, saobra}aju itrgovini. Bolna ~injenica je ogromna, za svjetskeprilike nezamisliva, stopa nezaposlenosti od prib-li`no 42 odsto. Analiza zaposlenih, opet, pokazujedodatno porazne rezultate, jer od 390.000zaposlenih svega 163.000 radi u neposrednojproizvodnji, 100.000 u posredovanju, dok jeostatak u dru{tvenim djelatnostima.

Prethodno navedeno stanje doma}e ekonomi-je nije odr`ivo niti kratkoro~no, a kamoli na sred-nji ili dugi rok, tako da se imperativno name}eotvaranje perspektive i zaokret ka pozitivnimtokovima. Odre|ivanje nekih temeljnih ciljeva kojise moraju postaviti, kao i na~ina njihovog ost-varenja, zauzima}e dominantno mjesto u nared-nom periodu od osam godina. Oni, pak, proizilazeiz prethodnih prili~no sumornih analiza stanja, amogu}e ih je, u su{tini, svesti na sljede}e:

- rast proizvodnje na nivou od prosje~no 12odsto godi{nje;

- rast zaposlenosti na programiranom nivou od6,2 odsto godi{nje;

- ukidanje trgovinskog deficita (kako bi seobezbijedila realizacija ukidanja deficita, morajuse stvoriti uslovi koji se ogledaju u rastu izvoza postopi od 17 odsto i uvoza po stopi od dva odstogodi{nje);

- pove}anje gra|evinskih radova po stopi od 19odsto godi{nje;

- rast poljoprivredne proizvodnje po stopi od21 odsto godi{nje (da bi se ovo obezbijedilo,neophodni su selektivni krediti za poljoprivrednuproizvodnju po maksimalnoj kamatnoj stopi od~etiri odsto godi{nje, kao i obezbje|enje drugihpoticajnih mjera);

- kretanje cijena, odnosno inflaciju, potrebnoje i dalje zadr`ati na sada{njem nivou, tj. bezzna~ajnijeg porasta;

- rast GDP-a - ukoliko prethodno bude real-izirano, rast }e se ostvariti po predvi|enoj stopi od9,7 odsto godi{nje;

- investicije su, ipak, klju~ni element koji direk-tno utje~e na realizaciju svih prethodnih ciljeva, teih je neophodno osigurati na nivou od 800 mil-iona ameri~kih dolara godi{nje, pri ~emu, nar-avno, treba u~initi {to je vi{e mogu}e naprivla~enju direktnih stranih investicija, ali, istotako, i doma}ih, koje u odnosu na strane ne smijubiti po bilo kojem osnovu diskriminirane.

Umjesto zaklju~ka, valja pomenuti da je dilemaglobalizacija ili ne, u su{tini, la`na, ve} je pravo isu{tinsko pitanje kako to naju~inkovitije ostvariti.BiH mo`e i treba nastojati da u svjetske integraci-je u|e kao privredni subjekt, a ne samo kaoobjekt.

Ahmed GAZIJA

Okrugli sto

U organizaciji Centra za okoli{no odr`ivirazvoj BiH, a u okviru programa Ja~anjekapaciteta za primjenu ~istije proizvodnje, uBanjaluci je odr`an okrugli sto o temi «Ulogavlasti u industrijskom okoli{nom menad`me-ntu «, od 27. do 28. februara.

Ciljevi ovog projekta, u globalnom smislu,jesu stvaranje svijesti o konceptu ~istije proi-zvodnje i prednostima koje ona ima, te izgra-dnje kapaciteta doma}ih eksperata za promo-ciju i primjenu ~istije proizvodnje, a Programobuke imao je za cilj:

* da upozna prisutne sa razlozima zbogkojih vlasti treba da interveni{u u industri-jskom okoli{nom menad`mentu;

* da potakne raspravu o mjerama kojevlasti mogu poduzeti u promociji ~istijeproizvodnje, te prepoznaju pote{ko}e u pro-moviranju ~istije proizvodnje u zemljama urazvoju;

* da pojasni koje je obaveze vladapreuzela ratificiranjem me|unarodnih spo-razuma koji se odnose na smanjenje preko-grani~nog industrijskog zaga|ivanja i sl.

Nakon pozdravnih rije~i predstavnikaMinistarstava Vlade RS Mire Jak{i} i MirkaDobrinjca, te predstavljanja LIFE-CP Projekta,uslijedila su izlaganja, izme|u ostalog, Uvodu ~istiju proizvodnju i Stanje u pogledu~istije proizvodnje u Hrvatskoj, akcije vlade.

Programu obuke prvi dan prisustvovao jei predstavnik P/GKFBiH.

Iako Komora ima uspje{nu suradnju saCOOR-om, u kratkim razgovorima, uz pris-ustvo predstavnika Federalnog ministarstvaenergije, rudarstva i industrije, bilo je rije~ikako unaprijediti suradnju i pomo}i privred-nim subjektima, naro~ito u dijelu prera|iva-~kih kapaciteta. U tom smislu, COOR }e inici-rati sastanak u P/GKFBiH sa predstavnicimaprivrednih subjekata i resornih ministarstava,gdje se o~ekuje konkretan dogovor o akti-vnostima.

N. [EHI] - MU[I]

Uloga vlasti uindustrijskom

okoli{nommenad`mentu

1188

Njema~ki uvoznik vo}a tra`i proizvo|a~e,odnosno trgova~ke firme koje imaju interes zaizvoz vo}a u Njema~ku za potrebe prera|iva~keindustrije.

Tra`e se slijede}i proizvodi:- svje`e vi{nje, presovane u cisterne ili pakovane

u drvenoj ambala`i za potrebe proizvodnje konz-ervi (ta~an opis pakovanja potra`iti kod firme),

- svje`e kupine, borovnice i maline za presovanje,- duboko zamrznuto vo}e (maline, jagode,

vi{nje, borovnice, {ljive),- duboko zamrznuti {ipak i trnjina,- o~i{}ene pasterizirane vi{nje u konzervama

5/1,- pekmez od {ljiva 56 Brix bez {e}era (detaljno

obja{njenje sorte i pripreme kod firme),- koncentrirani sok od jabuke i vi{nje,- o~i{}eni, prepolovljeni orasi u vakuumiranom

pakovanju od po jedan kg- med.

B & K Agrarmarketing GmbHMax-Eyth-Str. 36, 73230 Kirchheim unter TeckTelefon: 00 49 7021 922710Telefaks: 00 49 7021 75994E-mail: Bimberg.BundK@web.deKontakt osoba: Michael BimbergNjema~ka firma koja se bavi trgovinom drveta

tra`i dobavlja~e.

Holzgroßhandel WeidauerAm Brethaus 1, 08312 LauterTelefon: 00 49 3771 55040Telefaks: 00 49 3771 550430Firma tra`i saradnju u metalo-prera|iva~koj

industriji za potrebe njema~kog tr`i{ta:proizvo|a~e staklenih fasada, zimskih vrtova,ure|aja za izloge, prozora i vrata od ~elika i alu-minija.

ZIBA Planungsbüro für MetallbauMeersburger Str. 27, 88690 UhldingenTelefon: 00 49 7556 966161Telefaks: 00 49 7556 966162E-mail: eziba@web.deTrgova~ka firma namje{tajem tra`i:1. trgova~kog zastupnika ili 2. saradnika sa poznavanjem navedene bran{e i

njema~kog jezika koji }e izgraditi i organizovati pro-dajnu mre`u, izlaganje na sajmovima i direktnosara|ivati sa klijentima.

Impex - IndustrievertretungWittbrietzener Str. 7, 14547 ElsholzTelefon: 00 49 172 3014937Telefaks: 00 49 33204 41707E-mail: wohlfromm@aol.comKontakt osoba: Holger Wohlfromm

Firma WIRTHS GmbH iz Ennepetala/Germanytra`i firme u BiH koje se bave proizvodnjom i pro-dajom novih ili rabljenih alatnih ma{ina (glodalica,strugova, bu{ilica, brusilica itd), kao i ma{ina zaobradu limova.

Za sve dodatne informacije:Telefon: + 49(0) 23 33 7 90 50Telefaks: + 49 (0) 23 33 7 28 69 E-mail: sailes@wirths.netwebsite: w.w.w.wirths.netPreko advokatske kancelarije Giuseppe Bonnani

iz Terama, primili smo informaciju da italijanskafirma koja se bavi proizvodnjom mehani~kihma{ina sa numeri~kom kontrolom `eli suradnju safirmom iz BiH u obliku «joint venture«.

Molim da se zainteresirani jave na adresu:Ambasada BiH u Italiji, RimTelefon: + 39 06 397 42 817Telefaks: + 39 06 390 30 566E-mail: bkesic@libero. it

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Potra`nja SSaajjmmoovviiMe|unarodni sajam lova i ribolova Jagen

und Fischen odr`at }e se u Minhenu od 08.04. do 12. 04. 2003. godine.

* * *U italijanskom gradu Trstu, od 11. do 13.

aprila 2003. godine, odr`at }e se sajam podnazivom BIO CASA - Eco-Housing, okoli{ iobnovljiva energija.

Za vi{e detalja obratiti se na adrese:info@fiera.trieste.it ili www.fiera.trieste.it

[. A.

Pomo} USAID-a

Davanje kreditnihgarancija

Novina u pomo}i USAID-a je davanje kredit-nih garancija poduze}ima iz oblasti drvne indus-trije, istakao je Roberta Moore, konsultantUSAID-a, koji je sa svojim suradnicima posjetioP/GKFBiH, 13. februara.

USAID je zainteresiran za oblast drvne indus-trije i rade na razvoju klastera, tj. uvezivanjufirmi. Nude konsalting usluge (oko 30 firmi uopticaju) u proizvodnji finalnih proizvoda oddrveta, a rade i na projektu upravljanja drvnimotpadom za proizvodnju energije. Razgovaralose o finansijskoj pomo}i USAID-a poduze}ima izovih oblasti prilikom predstavljanja na inosaj-movima koji su od zna~aja za drvnu industriju.

[. A.

PPoosslloovvnnii kkoonnttaakkttii ssaa bbhh.. ffiirrmmaammaa

Narodno Grijanje doo bavi se proizvodnjom i monta`om toplotnih agre-gata za toplovodno centralno grijanje, kao i monta`om kompletnog sistemaradijatorskog grijanja. Naglasak poslovanja stavlja na proizvode koji koristedoma}e izvore energije, tj. drvo, elektiri~nu energiju no}ne tarife, te sun~evuenergiju. Rije~ je o ekolo{ki opravdanoj, obnovljivoj i prihvatljivoj energiji usistemu centralnog grijanja, {to rezultira jeftinim i ~istim grijanjem, koje jeprihvatljivo {irokom krugu korsnika.

Narodno Grijanje doo posluje u saradnji sa dvije {vedske firme. Saradnjase odnosi na projekte proizvodnje modernih kotlova s 90 odsto mogu}no{}u iskori{tenja energeta (drvo),spremnika za akumulaciju tople vode, te nove generacije solarnih kolektora.

Tzv. moderni kotlovipod nazivom KOMBI HITrade na bazi potpunogsagorijevanja energenta(posjeduju mogu}nostpriklju~enja na pet ra-zli~itih izvora energije, miobra|ujemo kori{tenjedrveta) u dvije faze. Uprvoj se energent - drvosagorijeva u iznosu od 30odsto, kao {to je slu~aj usvim dosada{njim - tradi-cionalnim kotlovima.Dimovi koji nastaju pri-likom prvog sagorijevan-ja, a koji bi, ina~e, kaootpad bili pu{teni uatmosferu, dospijevaju ujednu posebno na~injenukomoru - konus, gdje po-mo}u dodavanja zrakasagorijevaju, tako da seenergent - drvo iskoristi uiznosu od 90 do 95 odsto.

Solarni kolektori, osim {to omogu}avaju izobilje besplatne tople vode u periodu od sedam mjeseci godi{nje,poma`u u sistemu centralnog grijanja. Specijalnom tehnologijom pripremaju toplu vodu u spremnicima za aku-mulaciju, tako da stvarni izvor energije treba manje snage za zagrijavnje tople vode u spremnicima.

Ovi proizvodi - KOMBI HIT i solarni kolektori zajedno sa spremnici-ma za akumulaciju tople vode predstavljaju novi projekt firme NarodnoGrijanje. Projekt pod nazivom mini kotovnica odnosi se na zagrijavan-je stambenih zgrada, sportskih dvorana, hotela, motela, proizvodnihhala itd, a ve} posjeduje interesante. Prva realizacija mini kotlovniceodvija se u Zenici u stambenoj zgradi sa 30 stanova. Stanari postaju vlas-nici kotlovnice, a Narodno Grijanje }e odr`avati grijanje i toplu sanitar-nu vodu. Rije~ je o jednom perspektivnom projektu zagrijavanja naekolo{ki na~in s naglaskom na ekonomi~nost u ~iju korist govori sama~injenica da KOMBI HIT pe}i koriste tri puta manje energenta za istiefekt zagrijavanja, kao i ~injenica da je sun~eva energija besplatna.

Prvobitna proizvodnja i monta`a, koje su bile usmjerene na BiH,pro{irile su se nasusjedne zemlje, tj. R

Hrvatsku, SR Jugoslaviju i R Sloveniju. Firma bije`i veliki porastizvoza datih proizvoda u navedene zemlje, kao i porast potra`njekako na doma}em tako i na inostranom tr`i{tu, ~ime stalnopro{iruje svoje tr`i{no u~e{}e.

Zanimljivo je da }e Narodno Grijanje u 2003. godini ostvaritiizvoz od 20.000 komada spremnika za akumulaciju tople vode u[vedsku. Prema biznis planu na{eg {vedskog poslovnog partnera,u narednoj, 2004. godini o~ekuje se porast izvoza za dva puta.

U svojoj ekspanziji Narodno Grijanje samo u 2003. godiniplanira zaposliti dodatnih 50 do 100 radnika.

CJENOVNIK

REKLAMNOG PROSTORA((zzaa GGllaassnniikk))

PPrriivvrreeddnnaa//GGoossppooddaarrsskkaa kkoommoorraa FFeeddeerraacciijjee BBiiHH nnuuddii rreekkllaammnnii pprroossttoorr uuGGllaassnniikkuu ppoo ppooppuullaarrnniimm cciijjeennaammaa::

EEUURROO KKMM1. Zadnja strana Glasnika - kolor 210 4002. Druga i predzadnja strana Glasnika - kolor 160 3003. Strana u knji`nom bloku - crno-bijela 110 2004. Polovina strane u knji`nom bloku - crno-bijela 80 1505. ^etvrtina strane u knji`nom bloku - crno-bijela 60 1006. Vinjeta u knji`nom bloku - crno-bijela 30 50

Pored navedenog, nudi se i mogu}nost reporta`no-promotivnih stranica ~ija cijena se dogovara u zavis-nosti od koli~ine materijala i broja stranica.

Materijal za izradu oglasa obezbje|uje ogla{iva~, dok design i pripremu vr{i design studio koji vr{itehni~ko ure|enje Glasnika.

Oglas se objavljuje po izvr{enoj uplati ugovorenog iznosa. Za kori{tenje reklamnog prostora u Glasnikupo-tpisuje se pisani ugovor izme|u ogla{iva~a i ovla{tenog izdava~a.

Za vi{ekratne oglase odobrava se popust od 10 odsto.Cijena oglasnog prostora za inopartnere uve}ava se za 30 odsto plus iznos potreban za izmirenje

bankarskih tro{kova.Kori{tenje reklamnog prostora daje vam mogu}nost da ga pro~ita vi{e od 1.300 privrednih subjekata koji

primaju Glasnik Komore.

Iz apoteka

Mjera~i pritiskaSve je manje domova koji u svojoj ku}noj apoteci

nemaju barem neku vrstu mjera~a krvnog pritiska.Klasi~ni, `ivini ili aneroidni (tzv. na pero) se sve vi{epotiskuju digitalnim tlakomjerima. Jo{ uvijek, neo-pravdano, vladaju odre|ene nedoumice oko pre-ciznosti ove vrste aparata. Naravno, kvalitet, kao i zasve proizvode, zavisi od prozvo|a~a i standarda kojisu zadovoljeni. I ovdje valja napomenuti da jepo{tivanje uputa za rukovanje od va`nosti za pouz-dane rezultate mjerenja.

Postoji niz kvalitetnih aparata koji se mogu na}ina na{em tr`i{tu. Jedan takav iz na{e ponude, koji je

idealan za osobe koje se tek uvode u antihipe-rtenzivnu terapiju, jeste Klock. Pored toga {to imamogu}nost memorisanja 50 rezultata mjerenja,pode{ava do pet puta dnevno alarm koji vas podsje}ana uzimanje terapije ili mjerenje pritiska.

Test na trudno}uU planiranju porodice zna~ajno je u svojoj ku}noj

apoteci imati i test za odre|ivanje trudno}e. Ovitestovi su pristupa~ni i, koriste}i prilo`eno uputstvo,jednostavno se mogu koristiti i u ku}i.

Ovdje smo poku{ali izdvojiti neke, po na{emmi{ljenju, bitne proizvode. Na `alost, premalo jeprostora za detaljniji opis svih interesantnih aparatakao i testova koji su se do ju~er smatrali testovimabudu}nosti.

Mr ph. Maja KNE@EVI]

Skupstina P/GKFBiH - Stvoriti jedinstven ekonomski prostorUpravni odbor - Razmatrana godisnja dokumentaSaradnja u oblasti poljoprivredeHistria 2003.Unapredjenje i promocija izvozaPravilnikZabiljeska sa sastanka Grupacije proizvodjaca i preradjivaca ribe i riblje mladjiRibarstvo - Prijedlog mjera za razvojSastanak Koordinacionog tijela - Zastita preradarske proizvodnjeAktuelno - Problematika duhanske privrede FBiHObavjestenje SASE - Uvodjenje berzanskog indeksaDomace je najbolje - Uvozimo krompir a domaci propadaSa predstavnicima GTZ-a u Fabrici Volkswagen VogoscaOkolis i energetika - Uspostava suradnje sa Bosna-S Oil Services CompanzImplementirati Zakon o sumamaCIPE - Promocija privatnih preduzeca sirom svijetaUdruzenje sumarskih inzenjera i tehnicaraGlobalizacija - Kako biti konkurentanOkrugli sto - Uloga vlasti u industrijskom okolisnom menadzmentuPotraznjaSajmoviPoslovni kontakti sa bh. firmamaPomoc USAID-aNarodno grijanjeIz apotekaCjenovnik reklamnog prostora