SLAVIMO GODINU ŠUMA · NAUČNO POPULARNA REVIJA O PRIRODI, ČOVJEKU I EKOLOGIJI Sarajevo 2011., broj 33, godina XV SLAVIMO GODINU ŠUMA

N A U Č N O P O P U L A R N A R E V I J A O

P R I R O D I , Č O V J E K U I E K O L O G I J I

S a r a j e v o 2 0 1 1 . , b r o j 3 3 , g o d i n a X V

SLAVIMO GODINU ŠUMA

FONDEKO SVIJETNaučno popularna revija o prirodi,

čovjeku i ekologijiSarajevo, 2011., broj 33, godina XV

Izdavač: Udruženje za podsticanje uravnoteženog razvoja i kvalitet života

„Fondeko“ SarajevoSuizdavač: Federalno ministarstvo

okoliša i turizmaUpravni odbor Fondeko: Mr. Esma Kreso - Bešlagić (predsjednik); Hajdar Arifagić,

novinar; Mate Bandur, dipl. ing.; akademik Ljubomir Berberović; dr. Vladimir Beus;

dr. sc. Mehmed Cero; prof. dr. Esma Habul - Velagić; dr. sc. Nevenko Herceg; Ana

Mrdović, dipl. ing. hort.; mr. teh. nauka Faruk Muštović; dr. sc.Tatjana Neidhardt; akademik

fra Petar Vidić; Nermin Zubčević, dipl. vet. Za izdavača: Halida Vuković

Glavni i odgovorni urednik: Alma Džinović Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:

Tomislav Lukić, prof.Uredništvo: Hajdar Arifagić, novinar; akademik Ljubomir Berberović; dr. sc.Nevenko Herceg; prof. dr. Aleksandar

Knežević; mr. Esma Kreso-Bešlagić, Danijela Petrović, prof.; doc. dr. Šekib Sokolović; dr. sc. Čedomil Šilić , prof. dr. Dubravka Šoljan; akademik fra Petar Vidić; Vojislav

Vujanović, likovni kritičar.

Unos teksta: Admir TihićLektor: Nada Franjković

Korektor: Sabaheta AbadžićSekretar redakcije: Zumreta Begović

Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadžić laureat Povelje časti UNEP „Global 500“

Adresa redakcije: Revija „Fondeko svijet“ Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo-

Bosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54e-mail: [email protected], www.fondeko.ba

Rukopisi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

Tehničko uređenje: Shift, Mostar (www.shift.ba)Štampa: BLICDRUK Sarajevo

Za Štampariju: Muhamed Hrlović, graf.ing.U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, revija „Fondeko svijet“ upisana je u Registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i

informisanja Kantona Sarajevo kao nekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM

14/99, od 19.05.1999.Naslovna strana: Šuma

Foto: Slobodan Samardžić - SamPosljednja strana: Koze

Foto: Zoran BuletićIlustracije: Božo Stefanović

Tiraž: 3.000

Revija se štampa na recikliranom papiru

ISSN 1512-634X UDK 574(05)

SADRŽAJNAPREDAK KA EUROPIPri izradi Izvješća o stanju okoliša 2010, za Bosnu i Hercegovinu su obrađene komponente ...

05MUNIKA, ČETINAR KOJI OPSTAJE

Prof. dr. Dubravka Šoljan

U skupini endemičnih reliktnih vrsta Bosne i Hercegovine mali je broj drvenastih biljaka, a među njima nalazi se jedna vrsta bora ...

25BIOMASA ZA BIOENERGIJU

Prof.dr.Hamid Čustović; Prof.dr.Sead Vojniković; Mr.sc.Semin Petrović

Spaljivanjem biomase oslobađa se toplota koja se može direktno koristiti za grijanje ili se ...

PJESME POBUNE I PJESME BLISKOSTI

Vojislav Vujanović

Ideja Saita Orahovca o prirodnoj vezanosti čovjeka i zemlje nadrasla je svoju prirodnost i prerasla u vertikalu egzistencijalnog odnosa ...

46

VLAST I STRUKA NA ISTOM ZADATKU

Akademik Midhat Usčuplić

10

Gospodarenje šumama podrazumijeva održavanje stabilnosti i biodiverziteta šumskih zajednica, trajnost prinosa i ...

PRVI KORAK U PRAVOM SMJERU

Mario Zovko,dipl. ing. str.

Uredba o korištenju obnovljivih izvora energije, koju je donijela Vlada Federacije BiH slijedi opredjeljenje da proizvodnja ne mora uvijek biti ...

30KLJUNAŠCIPELAŠ

Ismet Dedić, dipl.ecc

Arapi ga zovu abu makrub, otac cipele jer – nije teško pogoditi – ima kljun nalik na cipelu. Jaku cipelu, rekli bismo, jer tom “cipelom” ...

64

WWF I FONDEKOZAINTERESIRANI ZA BUDUćU SARADNJUSa obilježavanja dana Hutovog blata...

34 40

Dr. sc. Nevenko Herceg; Dr.sc. Mehmed Cero; Goran Krstović, dipl. ing. maš; Tomislav Lukić, prof.

1

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Riječ urednice

Alma Džinović“Glavna istina o šumi biće otkrivena kada ih sasvim nestane sa lica zemlje”.

Leonid Leonov

Bosna i Hercegovina je od 2007. godine aktivno uključena u Forest Europe -evropsku organizaciju za održivo

upravljanje šumama. Kroz saradnju unutar organizacije Šume Evrope, u periodu od 1990. godine razvijena je održiva politika upravljanja šumama, kao i smjernice, što do-prinosi globalnim ciljevima UNFF-a. Šume, koje se šire bez prekida, pokrivaju 44% teri-torije Evrope i 25% svjetske teritorije. Šume i šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini ra-sprostiru se na površini od oko 63% površine države i predstavljaju ogroman potencijal za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.Spužve koje upijaju CO2 su nam najvjerniji saveznik u toj borbi. Na globalnom nivou ra-čuna se da približno 18% od globalne emisije stakleničnih plinova (GHG) nastaje kao re-zultat sječe i degradacije šuma.Dakle, riječ je o šumskim kompleksima koji imaju značajnu ulogu u formiranju oborina i opskrbe naših rijeka vodom, pomažu u odr-žavanju bioraznolikosti, utječu na očuvanje plodnosti tla i njegovu zaštitu od erozije, ublažavaju velika kolebanja temperature zra-ka, izvor su osnovnih i ekološki prihvatljivih drvnih i nedrvnih proizvoda, predstavljaju obnovljivu sirovinsku bazu za industriju kao i

za proizvodnju energije. Šumarstvo i poljo-privreda su jako važni sektori s obzirom na zapošljavanje, korištenje zemljišta i upravlja-nje prirodnim resursima. Potrebno je prepo-znavati značaj evropskog šumarstva i šuma, na temelju potreba industrije, kao i važnosti njihovog dugoročnog održavanja na temelju ekonomske održivost i konkurentnosti.Vrijednost samih šuma procijenjena je na 130 milijardi dolara godišnje, što je jednako vrijednosti zlatnih rezervi Francuske i Švi-carske. One nam pružaju hranu, gorivo, lije-kove, energiju, pa i zaradu. I najvažnije od svega, daju nam zrak koji udišemo.No, sama činjenica da je potrebno proglašavati godinu u kojoj ćemo se posvetiti spašavanju šuma, znak je za uzbunu. Od 2000. godine do da-nas, nestalo je šuma površine države veličine Kostarike. Šume se sjeku zbog proširivanja poljoprivrednih površina, izgradnje saobra-ćajnica, dalekovoda i naftovoda.Zbog sve veće potrebe za zemljom koja će služiti za uzgoj životinja, sve veća područja prirodnih staništa “raščišćavaju” se u tu svr-hu. Posljedice deforestacije posebno su vid-ljive na primjeru amazonske prašume i osta-lih tropskih šuma: amazonska prašuma koja se prostire kroz devet zemalja Južne Ameri-ke igra ključnu ulogu u apsorpciji svjetskog CO2, proizvodi 1/5 svjetskog kisika i doma-ćin je 1/3 svjetskih životinjskih vrsta. 70% biljaka koje su od strane Američkog nacio-nalnog instituta za rak otkrivene kao biljke

korisne u liječenju karcinoma mogu se naći isključivo u tropskim šumama.Do 2030. godine na svijetu će preostati samo 10% tropskih šuma uz još 10% u sta-nju propadanja, a 80% će biti nepovratno izgubljeno zajedno sa stotinu hiljada biljnih i životinjskih vrsta. Svjetska banka je 2004. u svom izvještaju prezentirala podatak: 88% uništene šume u brazilskom dijelu Amazo-na pretvoreno je u pašnjake za uzgoj stoke ili stočne hrane. UNFF najavljuje da će jedna od glavnih tema u Međunarodnoj godini šuma biti tzv. agro-šumarstvo, objedinjavanje uzgoja usjeva, stoke i drveća. Time će se omogućiti prirod-nija i efikasnija proizvodnja hrane i gnojiva. Također, na taj bi se način, u idućih 50 godi-na iz atmosfere moglo ukloniti 50 milijardi tona CO2.Uprkos svemu, uništavanje šuma, koje danas prekrivaju 1/3 površine kopnenog dijela Ze-mlje, nastavlja se nemilosrdnom žestinom. Svake godine uništi se prosječno 13 milijuna hektara, što je veličina koja odgovara površi-ni Portugala.Sve države članice UN-a, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, pozvane su da tokom ove go-dine na međunarodnim i nacionalnim razi-nama organizuju različite aktivnosti kojima će se obilježiti Međunarodna godina šuma, a sve s ciljem širenja svijesti i edukacije druš-tvene zajednice o dobrobiti koju šumski eko-sistemi daju čovječanstvu.

“ŠTA SU NAMA ŠUME”

Foto: M. Mehmedić - Hranisava


2 Planetarna kataklizma

Najsnažniji potres u posljednjih 140 godina koji je 11. marta magnitu-dom od 8,9 pogodio sjeveroistočnu

obalu Japana izazvao je 10 metara visoki tsunami koji je rušio sve pred sobom, uk-ljučujući kuće, automobile i gospodarske zgrade na imanjima, a gotovo 28. 000 osoba je poginulo ili nestalo. Ovaj razorni potres i tsunami oštetili su nuklearke Fukushima, izazvavši požare, teška oštećenja ovih elek-trana i curenje radioaktivnog materijala u okean, tlo i atmosferu. Prvobitno je bila proglašena 5 razina nuklearne katastrofe, međutim prije par dana ta razina je podi-gnuta na najvišu sedmu razinu u nu-klearki Fokushima Daiichi, čime je ta katastrofa izjednačena s katastrofom u Černobilu iz 1986. godine. Razina broj 7 je najviša razina na međuna-rodnoj ljestvici nuklearne katastrofe. Međunarodna skala nuklearnih i radiološ-kih događaja (INES), ide od Razine 1, koja ukazuje na vrlo malu opasnost za stanov-ništvo, do Razine 7 “velike nesreće” kod koje je došlo do velikog ispuštanja radioak-tivnog materijala, uz zdravstvene i ekološke učinke vrlo širokih razmjera. Ova odluka o podizanju na najvišu razinu uslijedila je na-kon što je japanska Agencija za nuklearnu i industrijsku sigurnost (NISA) objavila preliminarne rezultate prema kojima ošte-ćena elektrana ispušta i do 10.000 TBq (te-rabekerela) radioaktivnog materijala po satu, izvještava agencija Kyodo news. Za-mjenik direktora Japanske agencije za nu-klearnu sigurnost Hidehiko Nishiyama kaže: “Radioaktivnost ispuštena u atmos-feru doživjela je najvišu razinu između 15. i 16. marta. Radioaktivni materijali još uvijek istječu, ali se količina u među-vremenu znatno smanjila”. Međutim, operator nuklearke Tokyo Electric Power (Tepco) izražava zabrinutost: “Istjecanje radioaktivnog materijala nije potpuno

ZEMLJA DRHTI OD ZRAČENJAStrah čovječanstva od posljedica izlijevanja radioaktivnog materijala nakon razornog zemljotresa u Japanu trajaće decenijama

zaustavljeno i duboko smo zabrinuti jer bi možda mogao nadmašiti Černobil”. Znanstvenici tvrde da je situacija katastro-falna, te da se prava istina skriva od javnosti zbog utjecaja nuklearnog lobija. Christo-pher Busby, jedan od najvećih svjetskih stručnjaka na području radijacije, procje-njuje kako će od raka oboljeti 400.000 ljudi, uglavnom onih koji žive u radijusu od 200 kilometara. Navodimo neke od posljedica katastrofe u Japanu:■ Prema poslijednjim zvaničnim podaci-ma, zemljotres i prateći cunami odnijeli su 11.232 ljudska života, a 16.361 osoba se vodi kao nestala, javila je japanska agencija Kjodo.■ U skloništima živi više od 175.000 ljudi, jer su čitavi gradovi na sjeveroistoku Japana opustošeni, a istovremeno je 70.000 ljudi napustilo domove i u planu je da se još 130.000 ljudi izmjesti.■ Katastrofa je pričinila materijalnu štetu od 300 milijardi dolara.■ Radijacija iz oštećene nuklearke na sjeve-roistoku Japana otišla je u vazduh, konta-minirala poljoprivredne proizvode i vodu za piće i zagadila Tihi okean, navode agen-cije.■ Ugrožen je život u okeanu, jer je nivo ra-dioaktivnog joda u moru u blizini oštećene

nuklearne elektrane Fukušima Daići 3.355 puta veći od dozvoljenog, saopštila je ja-panska Agencija za nuklearnu bezbjednost.■ Razina radijacije u tokijskom vodovodu premašuje dopuštenu razinu za dojenčad, a u nekim područjima razina radioaktivnog joda dvaput je veća od preporučene.■ Stanovnici u prefekturi Fukushima upo-zoreni su da ne jedu povrće zbog zabrinja-vajuće kontaminacije.Ujedno, SAD su za-branile uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda, svježeg voća i povrća iz pokrajina u blizini nuklearke.■ Ukupna količina izloženosti radijaciji pre-mašila je godišnju granicu od jednog mili-siverta u područjima koja se prostiru preko 60 kilometara sjeverozapadno od nuklear-ke Fukušima i oko 40 kilometara u pravcu jug-jugozapad, javila je agencija Kjodo.■ Radioaktivnost neće zaobići ni ostatak svijeta ( tragovi radioaktivnosti iz japanske nuklearne centrale Fukushima otkriveni su u kišnici na sjeveroistoku Sjedinjenih Ame-ričkih Država, saopćila je Američka agenci-ja za okoliš. Međutim, otkriveni nivo je is-pod onog koji bi mogao biti štetan za zdravlje. Manje količine radijacije također su detektovane u Kini i Južnoj Koreji ).■ Ako bi došlo do radijacije na području Bosne i Hercegovine, mjere zaštite se podu-zimaju na međunarodnom nivou, kaže prof. dr. Lejla Saračević, šefica Katedre za radiobiologiju i biofiziku Veterinarskog fa-kulteta u Sarajevu, i dodaje: „Međunarod-ne organizacije poput Agencije za atom-sku energiju izdaju upozorenja sa uputstvima šta treba raditi. Prve mjere zaštite podrazumijevaju ostanak u za-tvorenim prostorijama i izbjegavanje hrane koja je mogla biti pod djelovanjem radijacije".

Pripremila: Anida Džanko

3


Vrijednost životne sredine

Akademik Ljubomir Berberović

Već krajem prošlog stoljeća ekološka istraživanja i nalazi došli su u ozbi-ljan raskorak sa metodama kako

ekonomija mjeri društveni dohodak i bo-gatstvo. U narednim vremenima shvaćeno je da kategorija bruto-produkta ne samo što ne uzima u obzir umanjenje ekonom-skog doprinosa (osobito proizvodnje i pro-meta) usljed šteta koje čovjek nanosi pri-rodnoj sredini, nego i ne valorizuje prirodne vrijednosti. Drugim riječima, prirodni kapital ne tretira se jednako kao kapital stvoren ljudskim radom. Kada stari i nazaduje proizvodna oprema – gospo-darstvo je na gubitku, dok sa uništavanjem šuma izgleda kao da društveno i/ili indivi-dualno bogatstvo raste. Došlo je doba da nacionalni (državni) eko-nomski računi moraju pratiti promjene u prirodnoj okolini. Krajem XX vijeka razra-đene su odgovarajuće metode, koje su standardizovane i u različitim dokumenti-ma Ujedinjenih nacija. Ali cilj da se povežu ekološki i ekonomski pokazatelji nije ostvaren. Ideal da se umjesto običnog mje-ri „zeleni bruto produkt“, koji bi tačno izražavao i ekološku cijenu privrednih ak-tivnosti i nacionalnog dohotka, još uvijek nije na vidiku. Statističari su naišli na mnoge probleme pri pronalaženju potreb-nih tehnika i pokazatelja. Glavni razlog tome sastoji se u činjenici da je veoma teš-ko uvijek precizno izraziti vrijednost ele-menata prirodne sredine u novčanim izno-sima, kako se iskazuju ekonomski rezultati privrede. Cijena drveta ne uključuje važ-nost šume za preživljavanje dragocjenih ugroženih životinjskih vrsta, niti narušenu ljepotu pejsaža usljed sječe.Poseban je problem ekonomsko vrednova-nje zaštite biodiverziteta, odnosno utvrđiva-nje cijene čuvanja postojeće biološke razno-likosti. Iščezavanje nekog biološkog oblika, neke vrste, svakako da prevazilazi svaku ci-jenu. A zna se da živimo u vrijeme za koje je nauka ustanovila da predstavlja period naj-bržeg izumiranja vrsta u cijeloj istoriji pla-nete Zemlje. Izumiranje je prirodna sudbi-na organskih vrsta, „loši geni ili loša sreća“ (Raup) to uzrokuju. Danas živi samo jedan promil od svih vrsta koje su naseljavale Ze-mlju u posljednjih pola milijarde godina

UZNEMIRAVAJUćA nepOznanicaIdeal da se umjesto običnog mjeri „zeleni bruto produkt“, koji bi tačno izražavao i ekološku cijenu privrednih aktivnosti i nacionalnog dohotka, još uvijek nije na vidiku

(geološka era života, Phanerozoicum). Me-đutim, nestajanje vrsta u sadašnjem vreme-nu je 1000 do 10 000 puta brže nego ikada. Postoje računice da svake godine sa lica Ze-mlje nestane oko 27 000 vrsta (Wilson), tj. najmanje 75 dnevno, ili bar jedna na sat. U posljednja četiri vijeka (XVII-XX) iskorije-njene su stotine podvrsta i vrsta sisara i pti-ca, dakle životinja koje najbolje poznajemo i kojima se najviše bavimo u svakodnevnom životu. Procjenjuje se da je ovog trenutka u opasnosti opstanak milion vrsta, desetine hiljada su ovako ili onako registrovane kao „opasno ugrožene“ (tj. nalaze se na tzv. „cr-venim listama“). Prvi i najveći uzrok drastičnom opadanju biodiverziteta je razaranje prirodnih stani-šta, koje neizbježno ide uz ekspanziju ljud-skih zajednica i raznih ljudskih aktivnosti. S druge strane, glavni razlog nesumnjivo

visoke vrijednosti biodiverziteta leži u tome što vrlo malo znamo o ulogama poje-dinih vrsta u funkcijama ekosistema, tako da se ne mogu predvidjeti posljedice ne-stanka (ili redukcije brojnosti) neke vrste u složenoj mreži ekoloških odnosa. Slikovito rečeno, kad iz zida ispada jedna po jedna cigla (biološki oblik), zid (ekosistem) će neminovno pasti. Ukoliko se smjer doga-đanja ne promijeni, pad je samo pitanje vremena, a šta će ostati iza palog zida – ostaje uznemirujuća nepoznanica. Zbog toga su neophodni naučno utemelje-ni i svestrano zasnovani, jedinstveni eko-nomsko-ekološki („ekistički“, Doxiades) pokazatelji, koji će polaziti od redovne prakse terenskih posmatranja („monito-ring“) relevantnih varijabli i ući u redovnu statističku obradu pouzdano utvrđenih po-dataka.

Prirodni kapital ne tretira se jednako kao kapital stvoren ljudskim radom. Kada stari i nazaduje proizvodna oprema - gospodarstvo je na gubitku, dok sa uništavanjem šuma izgleda kao da druš-tveno i/ili individualno bogatstvo raste


4 Tržište, država i okoliš

Adekvatno korištenje i zaštita okoliša igraju sve važniju ulogu, posebno zbog činjenice da je u zadnjih nekoli-

ko decenija uništavanje okoliša postalo jako progresivno. Svakodnevno smo svjedoci sve prisutnijih elementarnih nepogoda, uništa-vanja šuma, izumiranja biljnih i životinjskih vrsta, globalnog zagrijavanja, uništavanja ozonskog omotača, pretjeranog zagađivanja i različitih oblika degradacije svih medija oko-liša. Tržišta, zbog svoje imperfektnosti, često nisu u mogućnosti da izvrše efikasnu alokaci-ju prirodnih resursa, što rezultira nastankom brojnih negativnih eksternih efekata. Zbog shvatanja da okolišna kriza dovodi u pitanje opstanak ljudske civilizacije, samo rješenje krize se danas ne traži isključivo kroz zaštitu okoliša nego i kroz društveno-ekonomske mjere. Potreba rješavanja okolišne krize u svijetu, dovela je do nastojanja da se krerira okolišno odgovorno tržište, tako da zaštita okoliša postaje sastavna komponenta tržiš-nog uređenja. Kontinuiran proces društvene reprodukcije zahtijeva adekvatno tretiranje prirodnog okruženja. Došlo se do saznanja, da štedljivo i efikasno korištenje oskudnih i skupih resursa može djelovati pozitivno kako na naš okoliš, tako i na razvoj cjelokupnog privrednog sistema. Kreiranje zajedničke po-litike koja uvažava principe ekonomije i odr-živog razvoja, upućuje na nužnost dinamičke kombinacije ekonomskog, socijalnog, okoliš-nog i institucionalnog podsistema.Postoje različiti pristupi rješavanja važnih pi-tanja vezanih za okoliš. Pristup koji ljudi smatraju ispravnim ili odgovarajućim zavisi od toga koju paradigmu prihvataju. Paradi-gma je pogled na svijet koji korenspodira određenom skupu vrijednost i principa. Kada je odnos prema okolišu u pitanju može-mo reći da postoje dvije glavne paradigme: Ekološka paradigma, zasnovana na nauci ekologiji, naglašava zdravlje i opstanak ekosistema; i Ekonomska paradigma koja se oslanja na ekonomiku okoliša (environmental economics) – koja pred-stavlja primjenu ekonomske teorije na pro-bleme okoliša – i naglašava maksimiziranje blagostanja ljudi, čak iako ovo znači nano-šenje štete okolišu. U nekim slučajevima ove dvije perspektive izgledaju međusobno nes-pojive. Ali u drugim slučajevima moguće je u izvjesnoj mjeri kombinirati uvide ova dva ra-zličita stanovištva. Oblast ekološke ekono-mike pojavila se kao rezultat napora da se riješe razlike između dvije navedene paradi-gme. Može se reći da je moguće izgraditi mo-stove koji bi doveli do toga da ekonomija i

nOVi VIDICIMoguće je izgraditi mostove koji bi doveli do toga da ekonomija i ekologija mogu imati konstruktivni dijalog

ekologija mogu imati konstruktivni dialog, vodeći ka novim uvidima u probleme okoliša i politike okoliša.U svim državama, pa i u Bosni i Hercegovini, značajno pitanje, naročito u oblasti okoliša, svakako je i pitanje: Na kojem nivou regulira-ti: lokalnom, kantonalnom, regionalnom, državnom ili međunarodnom? Ne samo da ekonomske aktivnosti i tržišta u sve većoj mjeri imaju međunarodni karakter, nego se i problemi vezani za okoliš sve više pokazuju kao globalni. Sve ovo rezultira time da nacio-nalne vlade imaju sve više problema u posti-zanju zacrtanih ciljeva u pogledu regulacije okoliša, kako u industrijskoj tako i u socijal-noj sferi. Sa druge strane, međunarodna, nadnacionalna regulacija, vrlo je složena i opterećena brojnim praktičnim problemima vezanim za njeno definiranje, usaglašavanje, implementaciju, koordinaciju i monitoring. Sve navedene probleme demonstrira neu-spješni sastanak svjetskih lidera u Kopenha-genu u septembru 2009. godine, a povodom problema vezanih za okoliš, odnosno za ne-gativne posljedice klimatskih promjena.Regulacija nije naravno sama sebi cilj. Njen cilj je da se poboljša određeno stanje stvari; drugim riječima da se riješi određeni pro-blem sa kojim se društvo suočava. Što se tiče okoliša, ekonomska osnova ili opravadanje regulacije često počiva na negativnim ekster-nim efektima izazvanim zagađenjem ili pre-komjernom eksploatacijom prirodnih resur-sa. Eksternalije postoje, uvijek kada blagostanje jednog subjekta, bilo da se radi o preduzeću ili domaćinstvu, zavisi direktno ili indirektno o njegovim vlastitim aktivnosti-ma, ali takođe i o aktivnostima nad kojim kontrolu ima neko drugi. U takvim slučajevi-ma, koristi ili troškovi razmjene mogu se pre-liti na druge učesnike koji nisu eksplicitno i izravno uključeni u proces razmjene. Sa ovog stanovišta, može se govoriti o eksternim kori-stima ili pozitivnim eksternalijama, kao i o eksternim troškovima ili negativnim ekster-nalijama.Pristustvo negativnih eksternalija dovodi do tržišnih neuspjeha, odnosno situacija u koji-ma nije postignuta potpuna alokativna efika-snost u korištenju ograničenih, posebno pri-rodnih resursa kojim društvo raspolaže. Negativne eksternalije vezane za okoliš po-javljuju se u slučaju da preduzeće proizvodi previše po suviše niskim cijenama. Drugim riječima, proizvodnja je veća od društveno optimalne. Do ovog dolazi zbog skrivenih društvenih troškova, koje preduzeća posluju-ći na tržištu, prije uvođenja regulacije, nema-

ju obavezu da uključe u obračun cijene svojih proizvoda. Regulacija u oblasti okoliša, nameće obavezu internalizacije ovih eksternih troškova, pove-ćavajući na taj način cijenu proizvoda. Os-novna logika je da povećana cijena obično znači manju potražnju za tim proizvodom, a time i njegovu manju proizvodnju, odnosno time manju emisiju štetnih materija i bolji kvalitet okoliša.U opštem slučaju, ukoliko regulacija ili za-konske norme ispravljaju tržišne nesavrše-nosti i na taj način poboljšavaju efikasnost alokacije ograničenih resursa, one se mogu označiti kao „norme efikasnosti“. Sa druge strane postoji grupa zakonskih i regulator-nih normi koje se mogu označiti kao „nor-me jednakosti ili pravičnosti“, koje za cilj imaju ispravljanje određenih nepravilnosti u distribuciji dohotka do kojih dovodi funk-cioniranje nereguliranog tržišta. Kao pri-mjer moglo bi se navesti progresivno opore-zivanje dohotka ili ozelenjavanje odnosno okolišno zasnovana reforma poreza. Takva reforma podrazumijeva promjenu poreske osnove, u smislu da predmet oporezivanja više postaju zagađivanje i prekomjerno ko-rištenje energije i sirovina, (loše stvari ili „bads“) a manje rad i kapital (dobre stvari ili „goods“) a sve to uz uvažavanje načela budžetske neutralnosti.Za sagledavanje i objašnjenje problema veza-nih za zaštitu okoliša uglavnom se koristi ne-oklasični model tržišta savršene konkurenci-je. Ovaj model je vrlo pogodan za analizu ovakve vrste problema, iako je u suštini dosta apstraktan i sa mnogim preduslovima i pret-postavkama. U stvari, polazi se od toga da ukoliko su ovi preduslovi zadovoljeni, poje-dinci će vršiti “racionalne“ izbore koji vode ka efikasnim rezultatima, odnosno individualne odluke za rezultat će imati maksimiziranje individualnih korisnosti, koje djelovanjem Smitove nevidljive ruke maksimiziraju neto koristi za društvo kao cjelinu. Naravno, neis-punjavanje ovih uslova dovodi do potrebe njihovog korigiranja i proširenja u smislu re-alnijeg sagledavanja ekonomske stvarnosti očitovane u nesavršenom funkcioniranju tr-žišta, prvenstveno u pogledu nezadovoljava-juće alokativne efikasnosti, i svih negativnih efekata koji iz toga proizilaze. Pretjerano za-gađenje i iskorištavnje okoliša je jedan od najvažnijih i najurgentnijih.

Iz knjige prof.dr. Kasima Tatića “Tržište, država i okoliš” u izdanju Ekonomskog fa-kulteta Univerziteta u Sarajevu.

5


Stanje i perspektive okoliša u BiH

Dr. sc. Nevenko Herceg; Dr.sc. Mehmed Cero; Goran Krstović, dipl. ing. maš; Tomislav Lukić, prof. Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Europska agencija za okoliš (Europe-an Environment Agency - EEA) ute-meljena je 1990. godine sa sjedištem

u Kopenhagenu, na osnovu Uredbe Europ-ske Unije broj 1210/1990, dopunjene Ured-bom broj EC/933/99.Glavni zadatak EEA zacrtan je u odredbi Uredbe da će “osigura-ti Europskoj Uniji i zemljama članicama objektivne, pouzdane i usporedive infor-macije na razini Europe, omogućavajući im tako da poduzmu potrebne mjere za zaštitu okoliša, procjene rezultate dobive-ne poduzimanjem tih mjera i osiguraju da javnost bude korektno informirana o sta-nju u okolišu”. Ured NFP-a BiH za komuni-kaciju s Europskom agencijom za okoliš (EEA), pri Federalnom ministarstvu okoli-

NAPREDAK KA EUROPIPri izradi Izvješća o stanju okoliša 2010, za Bosnu i Hercegovinu su obrađene komponente zagađenja zraka, zaštite prirode i biološke raznolikosti, voda i otpada, dok za komponente ublažavanja klimatskih promjena i korištenja zemljišta nisu dostavljeni podatci, ali se poduzimaju aktivnosti na njihovom uključivanju u sustav izvješćivanja u narednom razdoblju

ša i turizma, od 2008. godine uključen je u aktivnosti na izradi paneuropskog Izvješća o stanju okoliša za 2010. godinu - SOER 2010. U sklopu ovih aktivnosti izvršena je koordinacija između pojedinih referentnih centara u BiH kako bi se prikupili potrebni podatci te pripremila kvalitetna informaci-ja o procjeni stanja okoliša u BiH. Kao re-zultat toga, Europskoj agenciji za okoliš dostavljena je procjena stanja okoliša u BiH za komponente zaštite prirode i bio-loške raznolikosti, voda, zagađenja zraka i otpada. Navedena procjena objavljena je na službenom web portalu SOER 2010.

SOER 201030. studenog 2010. godine Europska agen-cija za okoliš službeno je lansirala svoje četvrto Izvješće o stanju okoliša - SOER 2010, koje predstavlja složenu procjenu o trendovima i uzrocima promjene stanje okoliša u Europi, a prezentira i mehanizme poduzete u cilju ublažavanja nastalih po-sljedica te smanjenja daljnjih utjecaja. Ova

procjena pokazuje da raste globalna potra-žnja za prirodnim resursima potrebnim za zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih po-treba čovječanstva. Rastuća potražnja za prirodnim kapitalom vrši sve veći pritisak na ekosustav, ekonomiju i društvene kohe-zije u Europi i ostatku svijeta. Međutim, SOER 2010 potvrđuje da dobro osmišljena politika okoliša i dalje nastavlja poboljša-vati europski okoliš bez ugrožavanja po-tencijala rasta. „Trošimo više prirodnih re-sursa nego što je ekološki održivo. To vrijedi i za Europu i za cijelu planetu. Kli-matske promjene su do sada najviše vidljiv znak nestabilnosti, ali niz globalnih tren-dova sugeriraju veći sistemski rizik na eko-sustave u budućnosti. Priroda aktualne fi-nancijske krize treba nam dati element za razmišljanje“, kaže prof. Jacqueline McGla-de, izvršna direktorica EEA. Za radikalan zaokret u korist efikasnog izvora zelene ekonomije potrebno je da su svi resursi okoliša – biološka raznolikost, zemljište, ugljik, rijeke, mora i zrak koji udišemo - u

Foto: E. Joldaš - Plivsko jezero

potpunosti uzeti u obzir u odlučivanju o proizvodnji, potrošnji i globalnoj trgovini.

Read phonetically„Ne postoje jednostavna rješenja, zakono-davci, firme i građani moraju raditi zajedno kako bi pronašli načine da iskoriste sredstva na efikasniji način. Sjeme za buduće djelo-vanje postoji: naš je zadatak da mu pomo-gnemo da se ukorijeni i cvjeta”, zaključuje McGladeova. SOER 2010 također naglašava veće razumijevanje veza između klimatskih promjena, biološke raznolikosti, korištenja resursa i ljudskog zdravlja te načina na koji alati, kao što su prostorno planiranje, eko-loška reforma poreza, sprječavanje oneči-šćenja, mjere opreza i resursi računovod-stva, mogu podržati pristup njihovom upravljanju na osnovi prirodnog kapitala. Ključni rezultati i preporukeKlimatske promjene: Europska Unija je po-stigla napredak u smanjenju emisije i šire-nju obnovljivih izvora energije. U 2009. go-dini, emisije u EU-27 smanjene su 17% u odnosu na 1990. i na taj su način vrlo blizu zajedničkog cilja - smanjenja emisija za 20% do 2020. Međutim, sektorski trendovi nisu svi pozitivni. Emisije iz transporta u EU-27 porasle su 24% između 1990. i 2008. Prilagodba klimatskim promjenama: Čak ako Europa i ispuni sve svoje zacrtane cilje-ve za smanjenje emisija, a svjetski se lideri dogovore o intenziviranju mjera, Europa će i dalje morati nastaviti prilagođavati se sa-dašnjim i budućim utjecajima na klimatske promjene. Pažljivo upravljanje prirodnim kapitalom može pomoći u rješavanju ovih izazova.Biološka raznolikost, ekosustavi i ljudsko zdravlje: Natura 2000, mreža zaštićenih po-dručja koje trenutno pokriva oko 18% EU-a, pomogla je u zaštititi ugroženih vrsta i oču-vanju zelenih površina za rekreaciju. Zako-nodavstvom o kvaliteti zraka i vode sma-njen je pritisak na biološku raznolikost i ljude. S druge strane, intenziviranje korište-nja zemljišta, gubitak staništa i pretjerani izlov ribe spriječili su EU da postigne svoj cilj zaustavljanja gubitka biološke raznoli-kosti do 2010.Integrirana rješenja s globalnom perspekti-vom: Pokazujući brojne interakcije između različitih okolišnih i drugih izazova, SOER 2010 potiče nas na intenziviranje integrira-nih aktivnosti između različitih područja i politika koje se bave tim izazovima, a kako bi se osiguralo efikasno poboljšanje i opti-mizacija s povezanim koristima (npr. ubla-žavanje klimatskih promjena i poboljšanje kvalitete zraka u isto vrijeme).Učinkovitost resursa: Sigurnost hrane, energije i vode ključni su čimbenici za ko-rištenje zemljišta, kao što je povećanje če-sto proturječne potražnje (npr. za hranu, hranu za životinje i goriva). Troškovi, koji u potpunosti uzimaju u obzir posljedice korištenja resursa, bitni su za upravljanje

poslovima i potrošačima za poboljšanje efikasnosti resursa. Uključivanje građana: Politika sama ne može zaustaviti ili preokrenuti trendove zaštite okoliša. Treba povećati broj građana predanih smanjenju njihovog utjecaja na okoliš tako da ih uključimo u prikupljanje podataka i putem društvenih medija.

Stanje okoliša u Bosni i HercegoviniU donošenju ukupne ocjene stanja europ-skog okoliša u 2010. godini, prikazane u gore navedenom sinteznom dokumentu, uključene su i ocjene stanja okoliša i prateći podatci za Bosnu i Hercegovinu. Kao izvor informacija korištena je informacijska struktura uspostavljena kroz Europsku in-formacijsku i promatračku mrežu o okolišu tzv. EIONET (European Environmental In-formation and Observation Network) koor-diniranu od strane EEA, a u Bosni i Herce-govini implementiranu od strane Ureda NFP-a BiH za komunikaciju sa EEA, pri Fe-deralnom ministarstvu okoliša i turizma. Komponenta SOER 2010 koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu obuhvaća četiri od šest sastavnih okolišnih komponenti. Naime, u

okviru komunikacija sa EEA pri izradi Iz-vješća o stanju okoliša 2010, za Bosnu i Her-cegovinu su obrađene komponente zagađe-nja zraka, zaštite prirode i biološke raznolikosti, voda i otpada, dok za kompo-nente ublažavanja klimatskih promjena i korištenja zemljišta nisu dostavljeni podat-ci, ali se poduzimaju aktivnosti na njihovom uključivanju u sustav izvješćivanja u nared-nom razdoblju.

Zagađenje zrakaGlavni izvori zagađenja zraka u Bosni i Her-cegovini stacionarnog su karaktera, a uklju-čuju termoelektrane na ugalj i generalno industriju. Velika termoenergetska postro-jenja, TE Kakanj i TE Tuzla, oslobađaju rela-tivno visok sadržaj sumpora u atmosferu. Iako su ova postrojenja smještena u blizini rudnika, opremljena visokim dimnjacima i modernim filtrima ispušnih plinova, ipak emitiraju značajne količine sumpor dioksi-da, čija emisija zakonski nije regulirana u Bosni i Hercegovini. Što se tiče industrije, u uvjetima opće ekonomske recesije, indu-strijska postrojenja u BiH rade smanjenim kapacitetom ili su kompletno ugašena. Po-sljedice ovoga ogledaju se u smanjenju štet-

Pri izradi Izvješća o stanju okoliša 2010, za Bosnu i Hercegovinu su obrađene komponente zagađenja zraka, zaštite prirode i biološke raznolikosti, voda i otpada, dok za komponente ublažavanja klimat-skih promjena i korištenja zemljišta nisu dostavljeni podatci, ali se poduzimaju aktivnosti na njihovom uključivanju u sustav izvješćiva-nja u narednom razdoblju

Foto: M. Mehmedić - Boje Bjelašnice


6 Stanje i perspektive okoliša u BiH

nih emisija u atmosferu. S druge strane, za-gađenje zraka nastalo emisijama štetnih plinova iz sektora transporta, u stalnom je porastu. Željeznički transport u BiH uglav-nom za pogon koristi električnu energiju, ali još uvijek ne radi punim intenzitetom, tako da je veći dio transporta usmjeren na manje okolišno prihvatljiv drumski transport, ka-rakteriziran velikim brojem ostarjelih vozila koja koriste goriva niske kvalitete. Također, lokalni meteorološki uvjeti i topografija, imaju značajan utjecaj na kvalitetu zraka u urbanim područjima.Po pitanju upravljanja zagađenjem zraka, glavni strateški cilj Bosne i Hercegovine je aktivna prisutnost u međunarodnim aktiv-nostima na smanjenju prekograničnog za-gađenja zraka, zaštiti globalnih klimatskih uvjeta, kao i smanjenju zagađenja zraka na lokalnoj razini.Kako bi se postigli spomenuti ciljevi mogu se definirati sljedeće potrebne mjere:■ Institucionalno jačanje i jačanje kapaciteta u domenu zaštite sprječavanja zagađenja zraka, posebno kroz aktivno sudjelovanje u programima pod okriljem UN Konvencije i Kyoto Protokola;■ Uspostava registara i baza podataka o emi-sijama kiselih i stakleničkih plinova, uklju-čujući informacije o trendovima lokalnih emisija i količina stakleničkih plinova elimi-niranih iz atmosfere putem lokalnih absor-bera (vegetacija, šume, i dr.);■ Istraživanje utjecaja promjene u kvaliteti zraka i klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, vodne resurse, poljoprivredu,

šumske ekosustave, biološku raznolikost, proizvodnju energije, transport, turizam, te ostale ekonomske aktivnosti pod izravnim utjecajem klimatskih promjena;■ Ispitivanje osjetljivosti pojedinih ekonom-skih aktivnosti na utjecaj klimatskih pro-mjena te opcija za adaptaciju na klimatske promjene na teritoriji Bosne i Hercegovine;■ Programi na stabilizaciji i postupnom smanjivanju emisija kiselih i stakleničkih plinova putem poboljšanja energetske efika-snosti kroz tehnološko restrukturiranje, bo-lju iskoristivost izvora energije, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije (hidro energija, solarna energija, energija vjetra te geotermalna energija), te revitalizaciju i po-većanje šumskog fonda;■ Poboljšanje informacijskog sustava te ade-kvatno uključenje Bosne i Hercegovine u postojeće međunarodne sustave (EIONET, Svjetska meteorološka organizacija, i dr.);■ Uključivanje problematike emisija, pro-mjena u kvaliteti zraka, te klimatskih pro-mjena u obrazovne nastavne programe u okviru okolišnog obrazovanja; uključivanje specijaliziranih tečajeva iz ove oblasti u sve-učilišne programe za energiju, tehnologiju, meteorologiju i klimatologiju; te povećanje društvene svijesti po ovim pitanjima;■ Korak-po-korak sudjelovanje u klimat-skim istraživanjima i razvoju kapaciteta za aplikaciju modernih metoda za prognozira-nje vremenskih uvjeta i klimatskih progno-za, sve u sklopu znanstvenih programa u okviru Svjetske meteorološke organizacije, Svjetskog klimatskog istraživačkog progra-ma, te svjetskih istraživačkih programa za atmosferu i okoliš.

Zaštita prirode i biološke raznolikostiKao dio Balkanskog poluotoka, Bosna i Her-cegovina se karakterizira bogatstvom bio-loške raznolikosti gena, vrsta i ekosustava. Nekoliko prirodnih čimbenika dovelo je do jedinstvenog oblika biljnih i životinjskih vr-sta u području Dinarskih Alpa Bosne i Her-cegovine: jedinstven proces formiranja te-meljne podloge, vrste zemljišta, reljef, ekoklima i dr.Postojanje različitih izoliranih staništa, kao što su litice, kanjoni te najviši planinski vr-hovi, rezultiralo je razvojem specifičnih vr-sta posebnih za određena područja. Ustvari, teritorija Bosne i Hercegovine poslužila je kao centar za širenje nekih biljnih vrsta i nji-hovu ekspanziju po čitavom Balkanskom poluotoku.Staništa refugio-reliktnog tipa predstavljaju jedinstveni element bosanskohercegovač-kog okoliša, kreiranog tijekom formiranja Zemljine kore, geogeneze i evolucije živog svijeta. Ova se staništa nisu mijenjala u raz-doblju na prelasku iz predglacijanog u po-stglacijalno doba, ne mijenjajući svoje pri-rodne ekološke kvalitete. Sadrže mnoge tercijarne životinjske i biljne vrste koje su bile predmet drastičnih klimatskih promje-

na koje su se događale u spomenutom raz-doblju. Zbog toga, ova vrsta staništa pred-stavlja ogromnu važnost za biološku raznolikost Bosne i Hercegovine, a također posjeduje i vrijednost u okvirima globalne biološke raznolikosti. Tercijarni reliktni ekosustavi u Bosni i Hercegovini locirani su uglavnom u kanjonima i na liticama kao i na strmim planinskim padinama u riječnim bazenima Une, Vrbasa, Bosne, Drine i Nere-tve.Nedavno izvršena procjena u okviru Nacio-nalne strategije biološke raznolikosti s akcij-skim planom naglasila je sljedeće karakteri-stike pejzažne i biološke raznolikosti:■ Visoku razinu genetske, biološke i stanišne raznolikosti;■ Očuvanu raznolikost pejzažnih područja značajnih i na europskoj i globalnoj razini;■ Značajnu razinu promjene u smislu raspo-djele i strukture klimatskih ekosustava;■ Značajan trend gubitka biološke i pejzažne raznolikosti uvjetovan širokim spektrom antropogenih čimbenika.

Vezano za spomenutu raznolikost endem-skih i reliktnih vrsta, upravljanje prirodnim bogatstvima u Bosni i Hercegovini postavlja sljedeće prioritete:■ Staništa izvan svojih uobičajenih područja i rijetke vrste staništa (cretovi, slane močva-re, planinski izvori, morske litice, male mo-čvare, špilje, i dr.);■ Kraške ekosustave kao prirodne fenomene (kraška polja, rijeke ponornice, špilje, i dr.);■ Ekosustave u reliktnim šumama crnog bora na različitim podlogama (krečnjak, dolomitske stijene i dr.).

Strategija s akcijskim planom za zaštitu bio-loške i pejzažne raznolikosti Bosne i Herce-govine 2008.-2015., objavljena 2008. godi-ne, izrazito je značajna za strateški razvoj države. Ne samo da će doprinijeti poboljša-nju stanja biološke raznolikosti, nego će do-prinijeti napretku s aspektima održivog ra-zvoja, čak pomoći i u procesu pridruživanja Europskoj Uniji. Od njenog finaliziranja, Strategija je prošla kroz sve faze javnih kon-zultacija i ekspertnih revizija te je trenutno u fazi usvajanja na državnoj razini. Prema službenim procedurama u BiH, za usvajanje Strategije na državnoj razini potrebno je do-

Po pitanju upravljanja zagađe-njem zraka, glavni strateški cilj Bosne i Hercegovine je aktivna prisutnost u međunarodnim aktivnostima na smanjenju prekograničnog zagađenja zraka, zaštiti globalnih klimat-skih uvjeta, kao i smanjenju zagađenja zraka na lokalnoj razini

nastavak na 58. str

7


Stanje i perspektive okoliša u BiH


8 Ugrožena priroda

Amir Variščić,Udruženje Zelenih Neretva, Konjic

Koncesije i zaštita voda

Posljednjih godina gornji tok Neretve, prirodni resurs visoke vrijednosti, najčešće je prisutan u javnosti kao

ugroženi vodotok planiranom izgradnjom velikih brana i akumulacija za elektrane. Nesporno je da bi izgradnjom novih brana za HE u gornjem toku Neretve nastale nepo-vratne štete po ovaj prirodni dragulj. Među-tim, opasnosti od izgradnje brana odvlače pažnju javnosti od drugih vidova tzv. „nee-nergetske“ devastacije, a koji su aktualni i prisutni upravo na vodotoku Gornje Nere-tve. Rekli bismo da je ovo primjer kada „od drveta ne vidimo šumu“. Pokušaćemo se u nastavku teksta fokusirati na nekoliko kon-kretnih primjera iz kojih se jasno vidi koliko država i građani svojim (ne)djelovanjem pomažu devastaciji i urušavanju prirodnih vrijednosti gornjeg toka Neretve.

Ugrožena ihtiofaunaGornji tok Neretve sa pritokama poznat je po raznolikosti ihtiofaune, a posebno en-demnih ribljih vrsta: glavatice, mekousne i potočne pastrmke. Međutim, izlov ribe po-primio je posljednjih godina takve razmje-re da je opstanak autohtonih vrsta opasno ugrožen. Čuvarska služba udruženja sport-skih ribolovaca iz Konjica jednostavno

DANAS BEZ PIJESKA, SUTRA BEZ ŽIVOTANekoliko primjera o tome koliko država i građani pomažu devastaciji i urušavanju gornjeg toka Neretve

gubi bitku u zaštiti vodotoka od svih vido-va krivolova. Ma koliko bila brojna čuvar-ska služba ona ne može efikasno da pokrije skoro 200 km vodotoka Neretve, pritoka i jezera, odnosno prostor od preko 1000 km² slivišta. Tome treba dodati i masovno ne-poštivanje zakonskih propisa o upotrebi dozvoljenih mamaca i količini ulovljene ribe od strane ribolovaca. Sve ovo ima za rezultat potpuno fizičko nestajanje popula-cije glavatice iz gornjeg toka Neretve. Na-žalost, u ovako teškim okolnostima po za-štitu ihtiofaune država svojim (ne)djelovanjem dodatno odmaže zaštiti voda.Ovome treba dodati da se u prošloj godini, kao ni u ovoj nije dodjelila koncesija za sportski ribolov na vodama sliva Neretve tako da udruženje sportskih ribolovaca ostaje u potpunosti bez prava gazdovanja vodama, a njegova čuvarska služba bez ovlaštenja nadzora i čuvanja voda.Rijeka Neretva poznata je po svom blago-tvornom pijesku koji nastaje erozivnim dje-lovanjem i u vrijeme bujica se taloži na dnu rijeke, ali i formira prekrasne sprudove na obalama. Neretvanski pijesak, pored estet-skih vrijednosti, predstavlja i ključnu kariku u hranidbenom lancu akvatičnih organiza-ma i razmnožavanju riblje populacije. Pored toga, pijesak je i efikasni prirodni filter koji reguliše čistoću rijeke. Deficit tog sedimenta u koritu rijeke najdirektnije utiče na broj-nost i opstanak ihtiofaune. Naravno, pijesak

je oduvijek bio i pogodan kao građevinski materijal te je njegova eksploatacija uobiča-jena na rijekama. Zakon je na osnovu struke propisao gdje i koliko se može takvih „viško-va“ sedimenta izuzeti sa obala. Međutim, posljednjih godina u ovoj oblasti odsutno je poštivanje zakona. Koncesija za eksploataci-ju pijeska redovno se izdaje privednim su-bjektima, ali nije jasno da li koncesiona do-zvola predviđa obim eksploatacije ili je u pitanju potpuno odsustvo kontrole količine izuzetog pijeska. U svakom slučaju, rezultat te prekomjerne eksploatacije je sve češće dubljenje korita rijeke i ukazivanje kameni-tog dna. Deficit pijeska najdirektnije utiče na sve izrazitije smanjenje prirodnih plaža, a naročito na opstanak i razvoj riblje popu-lacije. Ovaj odnos prema prirodi i rijeci di-rektna je posljedica odsustva državnih me-hanizama u kontroli eksploatacije pijeska.

Odsustvo regula u djelatnosti raftingaRafting, kao jedan od najzastupljenijih vido-va ekološkog turizma na vodama Gornje Ne-retve, kao organizovana djelatnost pojavio se odmah nakon rata. Gornji tok Neretve, sa svim svojim prirodnim atributima, pružio je idealne uslove za razvoj ove djelatnosti. Da-nas je prisutno mnogo agencija koje se bave ovom djelatnošću, i onih registriranih i onih „divljih“. Nivo opremljenosti, organizacije i zaštite turista podignut je na visoki nivo. Me-đutim, ova djelatnost koja je u svojoj osnovi ekološki prihvatljiva, odsustvom pravila i propisa može biti i faktor koji ugrožava vodo-tok i njegovo bliže okruženje. Hiljade turista koji godišnje prođu kroz kanjone Gornje Ne-retve podrazumijevaju i gomile otpada koje nemarom ostaju u koritu i na obalama rijeke (ušće rijeke Rakitnice). Monitoring države, bar u dijelu zaštite okoliša i prirode, u ovoj djelatnosti ne postoje. Ova djelatnost još uvi-jek nije predmet koncesije. Samim tim nije regulisana ni u propisima i aktima države niti su uvedena pravila za obavljanje ove djelat-nosti. Postoji niz elemenata koje bi trebalo regulisati: od uređenih mjesta za start i cilj rute, pravila ponašanja na vodotoku, pa do sukoba interesa sa sportskim ribolovom. U odsustvu regula nema ni propisane kontrole, a cijenu plaća vodotok i priobalje. Očito da ova djelatnost čeka neko buduće vrijeme kada će država urediti ovu oblast.

Neretva: Izostaje prava zaštita

9


Tema broja: Značaj i zaštita šuma

Ujedinjeni narodi prihvatili su pri-jedlog Republike Hrvatske da 2011. godinu proslavimo svi zajedno kao

međunarodnu godinu šuma, visoko cije-neći njihove nezamjenjive ekološke funkci-je. Riječ je o zajedničkoj želji da se podigne svijest građana o značaju šuma i potrebi održivog upravljanja i gospodarenja ovim resursom, znajući da su šume najbolji ako ne i jedini čuvari biodiverziteta na kopnu. Okolnost da ovaj jubilej slijedi onaj o zaštiti biodiverziteta iz prošle 2010. potvrđuje koliko međunarodna zajednica cijeni opći značaj šuma i potrebu njihove zaštite, ali i mogućnosti koje one pružaju u borbi protiv siromaštva. U Evropi je oko 2.5 miliona radnih mjesta vezano za šume i proizvode šuma, kojim se ostvaruje dobit od oko 340 milijardi eura godišnje.Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hecegovine je, u povodu obilježavanja Međunarodne godine šuma, organizirala 21.marta 2011. godine (prvi dan proljeća i Međunarodni dan šuma) naučnu konfe-renciju:

Indikator kvaliteta okolišaNa konferenciji su naši najbolji stručnjaci iz BiH i susjednih zemalja prezentirali 25 referata u vezi sa šumama, šumarstvom i okolišom općenito. Bilo je riječi o raskora-ku između politike (vlasti) i struke; o bio-cenozama kao indikatoru stabilnosti šum-skih ekosistema; o specifičnostima šumske vegetacije u BiH; zaštiti šumskog genofon-da; biodiverzitetu i ugroženosti nekih or-ganizama; zaštićenim područjima, zdrav-stvenom stanju šuma i mogućnostima daljinske detekcije promjena u šumi; šum-skim požarima i odgovornosti čovjeka kao najvažnijeg uzročnika; o gospodarenju šu-mama i odgovornosti preduzeća šumar-stva; nemaru drugih korisnika resursa šuma; o ekološkoj edukaciji; koristima iz šume izvan drveta; vrednovanju općekori-snih funkcija šuma; itd.Na ovaj način ANUBiH je dala svoj naučni doprinos ovom jubileju koji, nažalost, nisu podržala resorna ministarstva niti Okoliša niti šumarstva.Šume su najkompleksniji prirodni sistemi i parametar su kvaliteta okoliša zbog čega

SLAVIMOgODINU ŠUMANažalost, šume se percipiraju pogrešno i doživljavaju se kao obnovljiv resurs u kojem se predominantno vidi samo drvo, što je posljedica nepoznavanja njihovih drugih funkcija.

je zaštita njihovog integriteta od općeg in-teresa (i globalnog i lokalnog). Brojne su koristi koje čovjek ima od šuma (proizvodne, zaštitne i socijalne), a one su rezultat ekoloških funkcija ovih ekosiste-ma. Nažalost, šume se percipiraju pogreš-no i doživljavaju se kao obnovljiv resurs u kojem se predominantno vidi samo drvo, što je posljedica nepoznavanja njihovih drugih funkcija.

Međunarodna briga o šumamaU vezi sa šumama svjetska zajednica teži, prije svega, ka zaštiti integriteta postojećih šuma (sprijeći promjenu namjene šumskog zemljišta), zatim ka povećanju prirasta drveta u šumama i proširenju šumskih površina (pošumljavanje goleti). Zabrinuta da svijet godišnje gubi oko 13 miliona ha šuma (FAO 2005) i za nega-tivne posljedice zbog kojih ćemo svi trpiti, međunarodna zajednica kreira novu poli-tiku u vezi sa ovim prirodnim resursom. Zbog planetarne uloge šuma UN su još na Prvom Samitu o zemlji (Rio de Janeiro 1992) usvojile Principe o šumama. Što se Evrope tiče zajednička pitanja zaštite šuma rješavaju se na Ministarskim kon-ferencijama. Do sada je održano 5 minis-tarskih konferencija

Prva ministarska konferencija o zaštiti šuma Evrope održana je u Strasbourg-u 1990. na kojoj je istaknuta potreba razvoja mehanizama međugranične zaštite šuma Evrope. Istaknuta je potreba za tehničkom i naučnom saradnjom radi prikupljanja podataka za zajedničke mjere. Konferen-cija je bila glavni korak u inkorporiranju nauke u političke aktivnosti koje slijede u vezi sa zaštitom i održivim gospodare-njem šumama Evrope.Druga ministarska konferencija o zaštiti šuma Evrope održana je u Helsinki-u 1993. Bavila se pitanjima primjene Princi-pa o šumama na regionalnom i državnom nivou. Obrađivana su globalna okolinska pitanja, naročito održivo gospodarenje šu-mama, zaštita biološkog diverziteta i stra-tegija u vezi sa mogućim posljedicama klimatskih promjena. Treća ministarska konferencija o zaštiti šuma Evrope održana je u Lisabonu 1998. Bavila se pitanjima multifunkcionalnih vrijednosti šuma, te posebno socio-eko-nomskim aspektom održivog gospodare-nja. Razmatrani su interakcijski odnosi iz-među šume i društva, povećanje biološke i pejzažne raznolikosti šumskih ekosistema, klimatske promjene, ruralni razvoj. Ovi programi obuhvataju i važne instrumente šumarske politike uključujući i državne šu-marske programe kao i kriterije i indikato-re održivog gospodarenja šumama. Četvrta ministarka konferencija o zaštiti šuma Evrope održana je u Beču 2003. Ba-vila se općim koristima od šuma i podijeli odgovornosti. Istaknuta je važnost jake partnerske veze između sektora šumarstva i drugih sektora. Po prvi put je iniciran multisektorijalni dijalog (vlasnici šuma, industrija šumarstva, socijalne nevladine organizacije, okolinske nevladine organi-zacije i naučna zajednica) i različiti pogle-di u vezi sa zaštitom i održivim gospoda-renjem šumama.Peta ministarska konferencija o zaštiti šuma Evrope održana je u Varšavi 2007. Bavila se ulogom šuma u ublažavanju kli-matskih promjena, promociji drveta kao obnovljivog energentskog resursa i po prvi put ulogom šuma u zaštiti kvaliteta i kvan-titeta voda.

U vezi sa šumama svjetska zajednica teži, prije svega, ka zaštiti integriteta postojećih šuma (sprijeći promjenu namjene šumskog zemljišta), zatim ka povećanju prirasta drveta u šumama i proširenju šumskih površina (pošumljava-nje goleti). Zabrinuta da svijet godišnje gubi oko 13 miliona ha šuma (FAO 2005) i za negativ-ne posljedice zbog kojih ćemo svi trpiti, međunarodna zajedni-ca kreira novu politiku u vezi sa ovim prirodnim resursom


10 Tema broja

Akademik Midhat Usčuplić

O šumama, zbog njihovih brojnih eko-loških funkcija, brinu i međunarod-na zajednica i lokalne vlasti. Razu-

mljivo je zbog toga zašto šumarstvo kao privredna grana, koja je vrlo značajna za ekonomski razvoj zemlje i kojoj je povjere-no da gospodari šumama na principima potrajnosti (održivosti), mora biti u sprezi sa politikom i aktuelnom vlašću. Prema po-dacima međunarodne zajednice oko 2,5 mi-liona zaposlenih u Evropi ostvaruje dobit od oko 340 milijardi Eura godišnje, što se snaž-no uvažava pri svakoj analizi principa gos-podarenja šumama. Nažalost, pogrešna per-cepcija šume, nedostatak znanja i pohlepa uticali su da se u nas danas politika i struka nađu u rascjepu. Ne razumiju se osnovni pojmovi o šumama niti se razvija odgovor-nost kako korisnika šumskih resursa (ima ih više) tako i organa vlasti.

Funkcije šumaŠume su najkompleksniji prirodni sistemi koji funkcioniraju u tako širokom opsegu i komplikovanom modelu da se ne mogu za-mijeniti nikakvim tehnologijama. Šume su najvažnija komponenta okoliša i determi-nanta njegovog kvaliteta, od kojih imamo brojne koristi. Koristi od šuma su rezultat njihovih ekoloških funkcija i one su: (a) proizvodne (drvo, ljekobilje, jestivo i aro-matsko bilje, životinje, gljive i dr.); (b) za-štitne (utiču na globalno kruženje i aku-mulaciju ugljenika u prirodi ublažavajući tako efekat staklenika i klimatske ekstre-me, štite tlo od spiranja i erozije, održavaju biodiverzitet, rezervoar su genetičkih in-formacija, utočište su rijetkih i zaštićenih organizama, štite vodotoke i njihov živi svijet, proizvode kiseonik, itd.); i (c) socio-loške (naučne, edukativne, duhovne, povi-jesne, kulturološke, turističke, zdravstve-ne, rekreativne i estetske).

VLAST I STRUKA NA ISTOM ZADATKUGospodarenje šumama podrazumijeva održavanje stabilnosti i biodiverziteta šumskih zajednica, trajnost prinosa i rast kvaliteta tih prinosa, što je obaveza šumarske struke i od nje se očekuje da to radi na naučnim osnovama. Vlast je obrnula ovaj redoslijed i pokušala zakonom o šumama riješiti i pitanje upravljanja i gospodarenja šumama, unoseći na taj način zabunu i u politici i u struci. Uzalud su bila upozorenja stručnjaka da je Zakon o šumama FBiH iz 2002. godine „konglomerat neznanja” koji će imati nesagledive štetne posljedice za naše šume

Općenito je prihvaćeno mišljenje da zaštit-ne vrijednosti šuma višestruko premašuju sve druge koristi. Naročito značajna eko-loška funkcija šuma je u generiranju i za-štiti izvora pitke vode (oko 60 % planetarne svježe vode generiraju šume).

Šume BiH Naše bogatstvo u šumama je relativno do-bro ali se špekuliše i veliča iznad realnosti. Jedan ugledni ekspert UN, koji je nakon II Svjetskog rata boravio u BiH radi podrške razvoju našeg šumarstva, rekao je: «BiH je bogata siromašnim šumama». Šta bismo mi trebali reći danas?. Malo je visokih, tz. ekonomskih šuma (tek oko 1,3 miliona hektara iz kojih se predominantno ostva-ruje profit u drvetu), dok je čak oko 40% (blizu 1 milion hektara) šumskog zemljišta pokriveno degradiranim šumama i panja-čama u kojim je proizvodnost i kvalitet dr-veta daleko ispod potencijala staništa. Ove šume imaju malu drvnu zalihu i mali pri-rast drveta (zbog toga i bitno reducirane mnoge funkcije) ali bi se mogle prevesti u viši gospodarski oblik, što bi mogla biti jedna od razvojnih mogućnosti BiH. Naža-lost, mnogi u šumi vide samo drvo i korist koju će od njega dobiti, tj. «od drveta ne vide šumu», zbog čega je i pritisak na viso-ke, ekonomske šume sve veći. Ne postoji vizija razvoja ovog prirodnog resursa, a političarima su puna usta obnovljivosti ovog resursa. Interesantno je istaći da gra-đani percipiraju šume bolje od vlasti, a ra-zloge nije potrebno nagađati..

Upravljanje i gospodarenje šumamaOvo su dva osnovna pojma u šumarstvu koja se ne razumiju i pogrešno prihvataju. Upravljanje šumama, kao što i sama riječ govori, pripada vlasniku šuma. U našem slučaju to je ustavna obaveza zakonodav-ne vlasti FBiH, i od nje se očekuje da ima

Foto: D. Šoljan - grdonj

11


Tema broja

politiku o šumama, što podrazumjeva da zna šta su šume i šta one znače za državu. Postoji i globalna politika o šumama o ko-joj brine Forum za šume Ujedinjenih na-cija, koja je ugrađena u konvencije, rezo-lucije, protokole i druge dokumente međunarodne zajednice. Bosna i Herce-govina je potpisnik tih dokumenata i oba-vezna je da principe međunarodne politi-ke o šumama ugradi u sopstvenu. Jasna politika o šumama osnov je za izradu strategije o šumama kao dugoročnog do-kumenta. Tek na osnovu strategije donosi se zakon o šumama i druga prateća regu-lativa, što je instrument vlasti pri imple-mentaciji strategije o šumama. Gospodarenje šumama podrazumijeva održavanje stabilnosti i biodiverziteta šumskih zajednica, trajnost prinosa i rast kvaliteta tih prinosa, što je obaveza šumar-ske struke i od nje se očekuje da to radi na naučnim osnovama.

Vlast je obrnula ovaj redoslijed i pokušala zakonom o šumama riješiti i pitanje upravljanja i gospodarenja šumama, uno-seći na taj način zabunu i u politici i u struci. Uzalud su bila upozorenja struč-njaka da je Zakon o šumama FBiH iz 2002. godine „konglomerat neznanja” koji će imati nesagledive štetne posljedice za naše šume. Osam godina kasnije ovaj zakon je stav-ljen van snage, bez objašnjenja zašto u tako dugom periodu nije bio primjenjen na cijelom području Federacije i zašto je izostala odgovornost. Vlast očigledno bri-ne samo o profitu koji donosi drvo ne kri-jući da je ovaj resurs stranački plijen. Vrši se nezakonita prodaja šumskog zemljišta u bezcjenje ili se narušava integritet šuma promjenom namjene šumskog zemljišta. S druge strane neka preduzeća šumarstva u rascjepu politike i struke doživljavaju šume kao vlasništvo.

Prijetnje održivosti šumaPrijetnje šumama su brojne i pogrešno je vjerovanje da one dolaze samo iz sektora šumarstva. Pored šumarstva i drugi subjekti koriste resurse šuma. Njihov broj raste a tako i pri-tisci na šume postaju sve jači. Subjekti izvan šumarstva nemaju prateće znanje o funkcionisanju ovih ekosistema (kameno-lomi, mini hidroelektrane, turizam, lovač-ke organizacije, građani), ali je «zvono» o uništavanju šuma na šumarstvu. Neki su-bjekti koji koriste šumske resurse nemaju nikakvu odgovornost za štetne posljedice koje prouzrokuju i šume ne percipiraju na isti način, a da se ne govori da imaju malo ili nikakvo znanje o funkcionisanju ovih ekosistema. Javljaju se i konflikti među su-bjektima. Nažalost, šume su često i mjesto odlaganja otpada. Uspostavljanje reda u šumarstvu je složen i dugotrajan zadatak prije svega vlasti. Treba razvijati integralni koncept i upravljanja i gospodarenja šumama upravo zbog okol-nosti što šume koristi više subjekata, uklju-čujući i mišljenje građanja jer njihova svi-jest o značaju šuma raste a sa tim i zabrinutost.Šume se najbolje štite i održavaju ako se sa njima kvalitetno gospodari o čemu brine šumarska nauka i struka. Tako je bar teo-retski. U praksi je to obično drugačije, iako još uvijek imamo gospodarskih šuma bo-ljih od nekih zaštićenih.

O pojmovima zaštitni i zaštićeniOvi se pojmovi ne razumiju i zbog toga pogrešno koriste. Sve su šume zaštitne, čak je i najmanji travni pokrivač zaštitni, jer u najmanju ruku štiti zemljište od spi-ranja. Zaštitne, općekorisne vrijednosti šuma proizilaze iz njihovih ekoloških funkcija. Neke šume, međutim, imaju po-sebne, dodatne vrijednosti Da bi se te vri-jednosti šuma sačuvale međunarodna za-jednica je pokrenula inicijativu da se šume koje ih sadrže izdvoje i proglase ‘šumama visoke zaštitne vrijednosti’. Naš je zadatak da se ovo prihvati, da se prepoznaju sve posebnosti naših šuma (imamo ih više nego druge zemlje), da se obilježe u kartama i unesu u šumsko-gos-podarske osnove, kako bi se sačuvale i unaprijedile njihove postojeće vrijedno-sti. Ovdje spadaju sve šume zakonom za-štićenih područja; zatim šume u kojima nalaze utočište rijetke i ugrožene vrste (reliktne i endemske vrste biljaka, životi-nja i gljiva prije svih); staništa migracio-nih ptica; šume koje štite zemljište od spiranja i erozije; šume sa izvorištima pit-ke vode; šume u kojim se nalaze rijetki geomorfološki i hidrološki fenomeni; protivpožarne šume; šume značajne za istoriju i tradicionalni kulturni identitet lokalnih zajednica, itd.

Foto: D. Šoljan - grdonj


12

O zaštićenim područjimaPojam zaštićenog područja se često po-grešno prihvata pa se neka područja pro-glašavaju zaštićenim kako bi se de jure is-punili uvjeti međunarodne zajednice o procentualnoj zastupljenosti zaštićenih područja. Potrebu da mnoge, ako ne i sve naše šume budu zaštićene ne treba ospora-vati, ali izmjena gospodara ovim šumama unosi sumnju u negativne posljedice. Naša zaštićena područja nemaju de facto si-stemsko rješenje održivog gospodarenja, a neka i dalje ovise o sjeći šuma. Pod pojmom zaštićenog krije se često i in-teres pojedinaca da gospodari prirodnim resursom koji obično prati i lakomislenost vlasti. Nude se neprovjerena mišljenja o visokoj dobiti koju može da ostvari turi-zam na ovim područjima, sjeku se šume za formiranje ski staza, što aktuelna vlast po-država. Klimatolozi šalju suprotne poruke – globalno zagrijavanje je u toku i treba se pripremiti da se prirodni resursi zaštite. Interesantno je da se zaštićena područja izdvajaju obično tamo gdje ima šuma, iako se i na golim površinama također nalaze prirodni i kulturni resursi vrijedni zaštite. Zamjera se šumarstvu da prekomjerno sje-ku šume pri čemu se zaboravlja da je riječ o privrednoj grani i gospodarskim šuma-ma koje se moraju sjeći. Negativnih pri-mjera neodgornosti pri gospodarenju šu-mama ima mnogo ali to ne treba biti razlog za promjenu sistema gospodarenja.Nauka i šumePostojeća zakonska regulativa ne obavezu-je preduzeća šumarstva da podržavaju na-učna istraživanja. Istini za volju to i nije materija zakona nego strategije koja nedo-staje. Tako je nauka „istjerana” iz šume i čini se da niti politika niti šumarska struka

imaju interesa da je vrate nazad. Naše šu-marstvo nema instituta ili neku drugu or-ganiziranu strukturu koja bi se bavila ovim pitanjima. Bez istraživanja nema novih znanja a to podrazumjeva zaostajanje. Gospodarenje šumama je nezamislivo bez istraživanja (nauka je integralni dio gospo-darenja šumama), zbog čega se u stručnoj javnosti češće pominje pojam sječa šume nego pojam gospodarenje. S razlogom. Po-stojeći mladi naučni potencijal šumarstva, koji će biti nosilac razvoja šumarstva u bu-dućnosti, okupljen je na Šumarskom fakul-tetu i naukom se bavi na osnovama ličnog afiniteta. Rijetko se javi podrška resornih ministarstava za nauku, a i tada je ona sim-bolična, i više je pomoć održavanju kondi-cije istraživača nego financiranje naučnih projekata. Preduzeća šumarstva ovu potre-bu ne osjećaju. Gotovo da je nevjerovatno da šumarstvo u BiH nema svoj naučni institut ili neku drugu naučno-istraživačku organizacionu strukturu. Nekada dobro organizirana i afirmirana Dijagnostičko prognozna služ-ba u zaštiti šuma u BiH više ne postoji. Problemi zaštite šuma i ugroženosti poje-dinih vrsta rješavaju se ad hoc, kampanj-ski, tj. uglavnom se «gase požari» u bu-kvalnom i prenosnom smislu te riječi. Ne čini se dovoljno da se spriječe štete. Glo-balno zagrijavanje će bitno uticati na sta-bilnost šuma općenito, a na režim šum-skih požara posebno. Šumski požari su, naime, najštetniji agens koji je u vezi sa djelatnostima čovjeka, često štetniji nego svi drugi faktori zajedno. Prema našim istraživanjima oko 98% požara u šumi uzrokuje čovjek. Interesantno je istaći da BiH nije bila zemlja visokog rizika za po-javu šumskih požara (sa izuzetkom južne

Hercegovine) ali se ova slika mijenja što se mora uvažavati. U nas je uobičajeno da se o požarima govori kada oni nastanu – čeka se nova sezona i novi požari. Postoje opravdana mišljenja da se šumski požari gase zimi, pri čemu se misli na brojne ak-tivnosti stručnjaka različitih profila koji u tom periodu analiziraju prethodne poža-re, karakteristike šumskih zajednica, ka-rakteristike terena, naseljenost itd., što je osnova za prognozu pojave šumskih po-žara, njihovo brzo otkrivanje i uspješno gašenje. U tom periodu vrši se i edukacija seoskog stanovništva i razvija sistem pre-ventivne zaštite.

Međunarodna briga o šumamaU vezi sa šumama svjetska zajednica teži, prije svega, ka zaštiti integriteta postojećih šuma, povećanju prirasta drveta u šuma-ma i proširenju šumskih površina (pošu-mljavanje goleti). Zabrinuta da svijet go-dišnje gubi oko 13 miliona ha šuma (FAO 2005) i za negativne posljedice zbog kojih ćemo svi trpiti, međunarodna zajednica kreira novu politiku u vezi sa ovim prirod-nim resursom. Zbog planetarne uloge šuma UN su još na Prvom Samitu o zemlji (Rio de Janeiro 1992) usvojile Principe o šumama. Što se Evrope tiče zajednička pi-tanja zaštite šuma rješavaju se na Ministar-skim konferencijama. Do sada je održano 5 ministarskih konferencija (Strasbourg, 1990; Helsinki, 1993; Lisabon 1998; Beč, 2003 i Varšava 2007) na kojima su evrop-ske zemlje preuzele obaveze u vezi sa šu-mama. Slijedeća, šesta ministarska konfe-rencija o zaštiti šuma Evrope održaće se u junu o.g. u Oslu. Šta učinitiZadatak je vlasti koja upravlja šumama da razvije sistem zaštite ovog resursa uvažava-jući značaj ove privredne grane za razvoj zemlje i socijalni aspekt šumarstva, tim prije što utiče na razvoj ruralnog dijela ze-mlje. Zadatak struke je da gospodari šu-mama na trajnoj osnovi. I vlast i struka moraju percepirati šume uvažavajući sve njihove funkcije. Drvo jeste važan proi-zvod šume ali ovaj resurs nije obnovljiv sam po sebi. Treba zaustaviti trend sma-njenja ukupne zalihe drveta u šumama, naročito pad njegovog kvaliteta. Vlast i struka imaju iste zadatke – oni su brojni u svim segmentima šumarstva, uključujući oblast obrazovanja i nauke. Ipak, najvažni-je je, ali i najteže, razvoj efikasnog modela kontrole svih poslova u šumi, uvođenjem jedinstvenog kompjuterski praćenog siste-ma, počev od projektovanja, doznake sta-bala za sječu i tehničke klasifikacije, te da-lje do realizacije proizvoda šume. Ovo treba da omogući da svaka utvrđena poja-va u prirodi bude istovremeno dostupna svakome, i preduzeću šumarstva i resor-nim ministarstvima i javnosti.

Tema broja

Foto: S. Samardžić - Sam

13


Tema broja

Prof. dr. Dalibor Ballian,Šumarski fakultet, Sarajevo

FAO je i ove godine izdao publikaciju koja u sebi sadrži glavne statističke podatke o stanju šuma u svijetu. Tako

ovaj godišnjak donosi najaktualnije stati-stičke podatke o šumama i šumskim zemlji-štima, a posebice kretanju površina šuma u svijetu. Publikacija u sebi sadrži obilje za šumarsku praksu veoma interesantnih po-dataka. Zbog toga ću u ovom kraćem osvrtu predstaviti neke od podatke koji bi za širu javnost i šumarske stručnjake bili jako inte-resantni i važniji. Dati podatci pokazuju sta-nje i trend kretanja šumskih površina pre-ma kontinentima i periodima, jer bi bilo opširno da u ovom kratkom prilogu poka-zujemo stanje prema svim zemljama i regi-jama koje su obuhvaćene ovom statističkom publikacijom. Za Bosnu i Hercegovinu su dati stari podatci a skoro objavljivanje naci-onalne inventure će dati više svjetla i o nama te u narednim publikacija pokazati nove trendove u BiH. Trenutna situacija u svijetu, bar prema ovim dostupnim podatcima, je takva da nas može zabrinuti, ali je trend bla-gog povećanja šumskih površina na nekim kontinentima, odnosno primjetno je uspo-ravanje nestajanja šuma u zadnjoj dekadi. Brine druga stvar, a to je povećanje umjet-nih šuma, šumskih plantaža, većinom klon-skog karaktera, što implicira druge proble-me, pojave patogena te intenzivne agrotehničke mjere u njihovom gospodare-nju, što je pak povezano s destrukcijom tla i unošenjem brojnih kemikalija u tlo. Tu je i još niz drugih problema, a to je uporaba GMO klonskog materijala. Analizirajući ove aktualne podatke o šu-mama možemo odrediti našu poziciju u svijetu. Iako mislimo da smo bogati šuma-ma i da nešto značimo, iz ovog prikaza je vidljivo da smo s našim učešćem u svjet-skim razmjerima praktično zanemarivi. Ali kako smo mala zemlja s malim brojem stanovnika, naše šume za nas predstavljaju veoma značajan potencijal.Inače u ratnom i poratnom periodu je kod nas evidentirano smanjenje šumskih povr-šina za 3 000 ha, dok u petogodištu od 2000-2005. stanje je stabilno, rezultati in-venture šuma će pak pokazati aktualno sta-nje. Preliminarni podatci pokazuju pove-ćanje šuma, ali na račun napuštenih poljoprivrednih površina.Ipak ovdje ćemo se osvrnuti na trendove koji vladaju na globalnoj razini. Ako anali-

KLON U OFANZIVITrenutna situacija u svijetu je takva da nas može zabrinuti, ali je trend blagog povećanja šumskih površina na nekim kontinentima, odnosno primjetno je usporavanje nestajanja šuma u zadnjoj dekadi

Analizirajući ove aktualne podatke o šumama možemo odrediti našu poziciju u svijetu. Iako mislimo da smo bogati šumama i da nešto znači-mo, iz ovog prikaza je vidljivo da smo s našim učešćem u svjetskim razmjerima praktično zane-marivi. Ali kako smo mala zemlja s malim brojem stanovnika, naše šume za nas predstavljaju veoma značajan potencijal

Prašuma Plješevica


14

ziramo stanje u danoj tablici, odmah se nameće zaključak da se površine poveća-vaju u Europi, te u Istočnoj Aziji, gdje Kina u zadnjih 10 godina ulaže ogromne napore da pošumi ogromna prostranstva. Tu su i zemlje zapadne i centralne Azije, gdje Tur-ska predvodi te zemlje po ulaganju u pošu-mljavanja i povećanje površina pod šuma-ma. Razlog povećanja šumskih površina u Europi leži u regulativama Europske unije koja je smanjila poljoprivredne površine, te subvencionirala njihovo prevođenje u šume. Taj trend će se nastaviti i u nared-nim godinama, jer se na taj način Europa pokušava suprotstaviti i globalnom zagri-javanju. Nešto lošija situacija je u zemljama Istočne Europe (Rusija, Ukraina, Bjelorusi-ja, Kazahstan i dr.) gdje su prisutni nega-tivni trendovi, ali koji se mijenjaju nabolje u zadnjim godinama.

Šuma američkihhrastova u WiskonsinuŠto se pak tiče istočne Azije, Kina je pred-vodnik, a želi u budućnosti da sebi osigura iz vlastitih izvora dovoljno drva za podmi-renje industrijskih potreba. Te velike pošu-mljene površine u Kini koje se kreću oko 10 milijuna ha, prikrivaju veoma loše sta-nje koje je prisutno u Južnoj Aziji gdje se šume intenzivno krče i izgubljeno je na

milijune ha. Tu prema negativnim pokaza-teljima prednjači Indonezija, Malezija, Kambođa, Filipini, Burma. Veoma je teška situacija i u Latinskoj Americi (krčenje kiš-nih šuma Amazona) ili Africi (krčenje pra-šuma centralnog dijela Afrike i područja Sahela gdje nadire pustinja). Osnovni razlozi za krčenje šuma je da se

Osnovni razlozi za krčenje šuma je da se pokušava doći do sve većih poljoprivrednih površina, za velike populacije stanovništva u tim zemljama. I kako se na taj način dolazi do obradivog zemljišta, ono veoma brzo biva disertificirano, i nakon toga napušteno

pokušava doći do sve većih poljoprivred-nih površina, za velike populacije stanov-ništva u tim zemljama. I kako se na taj na-čin dolazi do obradivog zemljišta, ono veoma brzo biva disertificirano, i nakon toga napušteno. Ovdje su interesantni podatci za Australiju i Oceaniju, gdje imamo negativan trend a poznato je da sama Australija i Novi Ze-land jako mnogo ulažu u šumarstvo. Ovdje su u pitanju veliki požari koji svake godine poharaju tisuće hektara u Australiji, te u nemogućnosti da se požarišta veoma brzo saniraju. Ipak Australska vlada ulaže velika sredstva u pošumljavanje, te povećanje po-vršina pod šumskim plantažama a cilj da se od 2006 do 2015 godine podigne oko 12 milijuna ha umjetnih šuma.Veoma je interesantna situacija u Sjevernoj Americi, gdje se blago povećavaju površine pod šumom. Ipak to je prosjek za tri velike zemlje. Situacija SAD je potpuno drugačija nego u Kanadi gdje nema promjena ili u Meksiku gdje šume nestaju. SAD ulažu jako mnogo u pošumljavanje i bilježe pozi-tivne rezultate, jer su pošumljena broja na-puštene poljoprivredne površine, kao i in-dustrijske pustinje u dolini rijeke Misuri i Misisipi. Ipak ostaje im velika prijetnja za šume u stalnim napadima insekata koji izazivaju sušenje velikih šumskih kom-pleksa, kao i velikim šumskim požarima. Ovdje se moramo osvrnuti i na kritičnu si-tuaciju u Meksiku gdje nestaju ogromne površine pod šumama, posebice u južnom dijelu zemlje (prašume) uz veliki gubitak biološke i genetičke raznolikosti. Šume se krče i prevode u poljoprivredno zemljište u cilju prehrane sve veće ljudske populacije u ovoj zemlji.Na kraju trebamo dati i neki zaključak, a on bi se ogledao u tome da je izgleda stalni negativni trend zaustavljen, bar u prosje-ku, iako imamo zemalja gdje su još jaki ili pak povećani trendovi uništavanja šuma. Tako su pozitivne promjene u nekim od zemalja u periodu od 2000 – 2010 godine prikrile jake negativne tendencije u dru-gim. Ipak je mnogo manje posjećeno u za-dnjem periodu koji je analiziran, nego u periodu od 1990-2000. Za valjan zaključak ipak treba sačekati nove desetogodišnje podatke, jer u velikom broju statističkih podataka znaju se prikriti neki od ključnih negativnih trendova.

Tema broja

Kontinent

Šumsko područje(u 1 000 ha)

Promjene u površini

(u 1 000 ha)

Procentualno učešće promjena

1990 2000 2010 1990-2000

2000-2010

1990-2000

2000-2010

Bosna i Hercegovina 2 182 2 185 2 185 - 3 0 - 0,10 0,00

Afrika (prirodne šume) 749 238 708

564 674 419 - 4 067 -3 414 - 0,56 -0,49

Afrika(šumske plantaže) 11 663 12 958 15 409 129 245 1,06 1,75

Azija(prirodne šume) 534 621 527

958 549 009 - 667 2104 -0,23 1,03

Azija(šumske plantaže) 71 580 87 230 115 783 1565 2855 0,60 0,73

Australija i Oceanija (prirodne šume) 198 744 198

381 191 384 -36 -700 -0,02 -0,36

Australija i Oceanija (šumske plantaže) 2 583 3 323 4 101 74 78 2,55 2,12

Europa i Sibir (prirodne šume) 989 471 998

2391 005 001 877 676 0,09 0,07

Europa i Sibir (šumske plantaže) 178 307 214

839 264 084 627 401 1,01 0,60

Latinska Amerika (prirodne šume) 978 072 932

735 890 782 -4 534 -4 195 -0,47 -0,46

Latinska Amerika (šumske plantaže) 9 111 10 880 14 952 177 407 1,79 3,23

Sjeverna Amerika prirodne šume) 676 760 677

080 678 958 32 188 n.n. 0,03

Sjeverna Amerika (šumske plantaže) 19 645 29 438 37 529 979 809 4,13 2,46

Ukupno u svijetu (prirodne šume)

4 168 399

4 085 063

4032 905 - 8 334 - 5 216 - 0,20 - 0,13

Ukupno u svijetu (šumske plantaže) 178 307 214

839 264 084 3 653 4 925 1,88 2,09

Šume američkih hrastova u Wiskonsinu

15Tema broja

Foto: D. Šoljan - Stara pretplaninska bukva

Azra Korać-MehmedovićFederalno ministarstvo okoliša i turizma

Šume i šumska zemljišta u Bosni i Her-cegovini zauzimaju 2.709.769 ha (oko 53% teritorije), od čega su šume

2.209.732 ha (oko 43%), a goleti 500.037 ha (oko 10%). (Bosna i Hercegovina – ze-mlja raznolikosti, Prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj ra-znolikosti, 2008.). Što se vlasništva tiče, državne šume zauzimaju 2.186.332 ha (81%), a privatne 523.437 ha (19%).Kvalitet i struktura ovih šuma nisu u skla-du sa potencijalima staništa. Visoke ili tzv. ekonomske šume, u kojima je moguće ra-cionalnije gospodarenje, zauzimaju 1.291.924 ha, što je tek oko 25% površine Bosne i Hercegovine. Ostale šume, čak 917.808 ha ili oko 18% površine Bosne i Hercegovine, su niske šume i degradirane šume, sa vrlo malom zalihom drveta i sla-bim prirastom.Ukupna zaliha krupnog drveta (drvo iznad 5 cm promjera) u svim šumama je 1986. godine iznosila oko 290 miliona m³, od čega 238.600.000 m³ u državnim i 51.700.000 m³ u privatnim šumama. Pro-

PEČAT UNIKATNOSTIU gorskim pejzažima sadržani su i najočuvaniji ekosistemi šuma bukve i jele, šuma bukve i jele sa smrčom, šuma smrče i jele, šuma gorskog javora i gorskog jasena, a mnogi od njih imaju sve atribute prašumskih rezervata (Perućica, Igman, Janj, Klekovača, Vitorog, Kozara)

sječna zaliha krupnog drveta u državnim šumama bila je 216,5 m³/ha, dok je u pri-vatnim bila tek 102,5 m³/ha. Prosječan godišnji prirast krupnog drveta u visokim državnim šumama iznosio je 5,48 m³/ha, a u privatnim 4,07 m³/ha. U niskim šu-mama ovaj je prirast bio niži i iznosio je svega 1,11 m³/ha. Nova inventura šuma, koja je u toku, aktueliziraće ove podatke.Što se tiče goleti, jedan dio (108.500 ha) je na degradiranim zemljištima nesposob-nim za pošumljavanje, što znači da je taj dio trajno izgubljen za rekultivaciju.

Ekosistemi šuma - pejzažiBosna i Hercegovina odlikuje se izuzetno visokim stepenom pejzažne raznolikosti. Svaki od pejzaža diferencira se na više eko-sistema.1. Ekosistemi šuma mediteranskih pejzaža■ Ekosistemi makije i uvijek zelenih šuma i šikara (Quercion ilicis “adriaticum)■ Ekosistemi mješovitih uvijek zelenih šuma i šikara (Orno-Quercion ilicis)■ Ekosistemi šuma lovora (Laurion nobilis)■ Ekosistemi primorskih šuma medunca (Quercion pubescentis “adriaticum“)■ Ekosistemi primorskih niskih šikara i ši-

bljaka bjelograbića i koštrike (Rusco-Car-pinion orientalis)■ Ekosistemi alepskog bora (Pinion hale-pensis)Ova vegetacija predstavlja ostatke primar-ne vegetacije nekad bujnih šuma česvine. Danas su predstavljene u obliku različitih razvojnih stadija makije.Idući prema submediteranu sve češće se pojavljuju lišćarsko-listopadni elementi (bjelograbić, drača, crni jasen i medunac).Uvijek zelene makije česvine su dosta dobro očuvane. Intenzivan antropogeni faktor kroz prekomjernu sječu nekada visokih šuma uvjetovao je značajnu degradaciju sta-ništa, što je rezultiralo pojavom niskopro-duktivnih ekosistema gariga i kamenjara.

2. Ekosistemi šuma submediteranskih pejzaža■ Ekosistemi šuma i šikara medunca■ Ekosistemi šuma i šikara trojanskog hrasta■ Ekosistemi šuma i šikara hrasta sladuna■ Ekosistemi šuma i šikara bjelograbića■ Ekosistemi šuma i šikara crnog graba

Šume medunca su optimalno rasprostra-njene na vertikalnom profilu na nadmor-skim visinama od oko 300 metara, a razvi-jene su sve do 800 metara n.v. idući uz vertikalni profil istočne, srednje i zapadne Hercegovine.Submediteranski ekosistemi šuma danas trpe široki spektar antropogenih dejstava, a posebno treba istaći šumske požare, na-stale usljed nepažnje, nemara i nekvalitet-nog odlaganja otpada, i neodrživu sječu šumskih sastojina.

3. Ekosistemi šuma mediteransko-mon-tanih pejzažaOsnovna fizionomska obilježja ovom pej-zažu daju šume cera i hrasta kitnjaka. Ovaj

U gorskim pejzažima sadržani su i najočuvaniji ekosistemi šuma bukve i jele, šuma bukve i jele sa smrčom, šuma smrče i jele, šuma gorskog javora i gorskog jasena, a mnogi od njih imaju sve atribute prašumskih rezervata (Perućica, Igman, Janj, Klekovača, Vitorog, Kozara)



16 Tema broja

složeni pejzaž diferencira se na niz ekosi-stema:■ Ekosistemi mediteransko-montanih šuma kitnjaka i cera■ Ekosistemi mediteransko-montanih fri-gofilno-termofilnih šuma cera■ Ekosistemi mediteransko-montanih ter-mofilnih šuma crnog jasena i cera■ Ekosistemi termofilnih šuma medunca■ Ekosistemi niskih šuma i šikara javora i bjelograbića■ Ekosistemi lijeske

4. Ekosistemi šuma gorskih pejzažaGorski pejzaži sadrže najproduktivnije te ekonomski najvrijednije šumske ekosiste-me (“zeleno zlato Bosne i Hercegovine“) u kojima se, još od neolitskog doba, tražila korisna drvna biomasa. U gorskim pejzaži-ma sadržani su i najočuvaniji ekosistemi šuma bukve i jele, šuma bukve i jele sa smrčom, šuma smrče i jele, šuma gorskog javora i gorskog jasena, a mnogi od njih imaju sve atribute prašumskih rezervata (Perućica, Igman, Janj, Klekovača, Vitorog, Kozara).Uprkos činjenici da je prostor gorskih pej-zaža slabo naseljen, šumskim ekosistemi-ma prijeti opasnost od intenzivne i nese-lektivne sječe visokih šuma i neprihvatljive izgradnje i koncentracije građevinskih objekata u atraktivnim dijelovima gorskog pojasa (zimski rekreacijski centri Babin Do na Bjelašnici, Vlašić, Kupres i Dugo polje na Čvrsnici).

5. Ekosistemi šuma brdskih pejzažaNa ovom prostoru se posebno ističe diver-zitet lišćarsko listopadnih šuma:■ Ekosistemi običnog graba i hrasta kitnjaka■ Ekosistemi montanih bukovih šuma sa biskupskom kapicom■ Ekosistemi montane bukve i bekice■ Ekosistemi bukve i javora gluhača■ Ekosistemi crnog grahora i hrasta kitnjaka■ Ekosistemi acidofilnih šuma hrasta kit-njaka

Osnovne prijetnje šumskim ekosistemima su:■ Intenzivna konverzija i fragmentacija šumskih staništa otvaranjem kamenolo-ma, građevinskih površina, sječina■ Intenzivna sječa privredno važnih vrsta (bukva, hrast, plemeniti lišćari)■ Izgradnja putnih komunikacija kroz šumska područja

6. Ekosistemi šuma peripanonskih pej-zažaNa ovim staništima razvijene su bogate lišćarsko-listopadne šume hrastova i pe-ripanonske bukve. Jedan od ozbiljnih pritisaka na šumske ekosisteme je preko-mjerna sječa ( posebno plemenitih lišća-ra, kao što je divlja trešnja), čime su di-rektno ugrožene različite vrste ptica i sitna divljač.

7. Ekosistemi šuma panonskih pejzažaŠume vrba, topola, lužnjaka, jasena su do-minantne na ovim prostorima. Jedna od ozbiljnih prijetnji je uzgoj vještačkih šuma.

Ekosistemi šuma - specifični pejzažiPoseban pečat unikatnosti prostora Bosne i Hercegovine daju i specifični pejzaži, te i ekosistemi šuma na tim prostorima. 1. Ekosistemi šuma visokoplaninskih pejzažaPlaninski pejzaži u fizionomskom pogledu diferenciraju se u dvije cjeline:■ Pretplaninski pojas, koji obuhvata niske šume i klekovinu planinskog bora■ Planinski pojas iznad klekovine bora pod prostranstvima visokoplaninskih rudina, planinske tundre i diskontinuirane subni-valne vegetacije oko snježnika.

Refugijumi glacijalne flore i fauneIznad gornje granice visoke šume na najvi-šim planinama bosanskohercegovačkih Dinarida razvijen je pojas klekovine bora.Gornju granicu visoke šume čine sastojine sa subalpinskom bukvom, te sastojine su-balpinske smrče.Intenzivna je deforestacija i izgradnja ra-zličitih građevinskih objekata u pretpla-ninskom pojasu, koja dovodi do destabili-zacije planinskih ekosistema (planine oko Sarajeva, Vlašić i Vranica sa Prokoškim je-zerom).

2. Ekosistemi šuma reliktno-refugijal-nih pejzažaPejzaži reliktnih borovih šumaPejzaž reliktnih borovih šuma diferencira se na:■ Ekosisteme dalmatinskog crnog bora■ Ekosisteme šuma munike (na Orjenu, na planinama oko Neretve, na Hranisavi)■ Ekosisteme ilirskog crnog bora

3. Ekosistemi šuma: pejzaži reliktno-re-fugijalnih ekosistema u klisurama i ka-njonima rijeka:

Slivno područje rijeke Une: Zastupljena je vegetacija borovih šuma, lišćarsko-listro-padnih i tamnih četinarskih šuma.Slivno područje rijeke Vrbas: Vegetacija lišćarsko-listopadnih šuma, vegetacija re-liktnih dinarskih šuma jele, vegetacija svi-jetlih četinarskih šumaSlivno područje rijeke Bosne i njenih pri-toka: U slivnom području rijeke Bosne iz-dvajaju se različiti tipovi refugijuma u od-nosu na osnovni tok i pritoke. Refugijumi peripanonskog područja: Za-stupljeni ekosistemi srebrene lipe i jele.

Slivno područje rijeke Drine: U ovim re-fugijumima nalaze se najočuvaniji dijelovi prirode na nivou čitave Evrope ( prašuma Peručica, prašumski rezervati ilirskog cr-nog bora, mezijska bukva u kanjonima Su-tjeske, Pančićeva omorika u središnjem dijelu kanjona Drine, Žepe i Govzne, poli-dominantne zajednice crnog graba, crnog jasena, srebrene lipe, bosanskog javora, bjelograbića).Slivno područje rijeke Neretve: Zastuplje-ne su zajednice sladuna (koji kod Donje Jablanice obrazuje zasebne hercegovačke šume), te zajednice kestena.

4. Močvarni pejzaži: Šumski močvarni ekosistemiZastupljene su higrofilne zajednice šuma i šibljaka vrba, joha, rakite i ive. Prisutna je neselektivna i intenzivna sječa.

5. Šumski ekosistemi – pejzaži kraških poljaPosebnu vrijednost pejzažima ovih polja daju stabla čempresa koja svojim pirami-dalnim oblikom dinamiziraju degradirane ekosisteme oboda. Zastupljene su montane šume lužnjaka , šume bijele i lomljive vrbe, hercegovačke šume sladuna, šume kitnjaka i cera po obodu. Zastupljena je sječa šuma u obodnom pojasu.

2011. godina - Međunarodna godina šumaRezolucijom Generalne skupštine Ujedinje-nih naroda br. 61/193 proglašena je 2011. godina Međunarodnom godinom šuma, u cilju podizanja svijesti društva o značaju šuma i unaprijeđenja održivog gospodare-nja, zaštite i stanja šuma na Zemlji.U posebno nepovoljnom stanju u Bosni i Hercegovini su šumski ekosistemi. Kon-verzija primarnih šumskih staništa uvjeto-vana je slijedećim aktivnostima: intenziv-na, prekomjerna i neselektivna sječa šuma; neuravnotežena izgradnja putnih komuni-kacija, šumskih puteva, energetskih po-strojenja (“male“ protočne elektrane), turi-stičke infrastrukture, eksploatacija mineralnih resursa itd.Šumama se mora gospodariti na održiv na-čin, u cilju zadovoljenja društvenih, eko-loških i ekonomskih potreba sadašnjih, ali i budućih generacija.

U posebno nepovoljnom stanju u Bosni i Hercegovini su šumski ekosistemi. Konverzija primar-nih šumskih staništa uvjetova-na je slijedećim aktivnostima: intenzivna, prekomjerna i neselektivna sječa šuma; neuravnotežena izgradnja putnih komunikacija, šumskih puteva, energetskih postroje-nja (“male“ protočne elektra-ne), turističke infrastrukture, eksploatacija mineralnih resursa itd

17


Tema broja

Željko Majstorović, klimatolog

O klimatskim promjenama još uvijek se vode rasprave. Dok jedni već uveliko planiraju akcije za njihovo

sprječavanje, drugi još uvijek sumnjaju u njihovo postojanje. I čak bi bilo lako po-mirljivo reći, istina je negdje na sredini, kada ne bilo i drugog aspekta problema. Kada bolje razmislimo, nije samo atmosfe-ra ugrožena, nego i ostali resursi na planeti Zemlji (voda, zemljište, biljni pokrivač, ži-votinjski svijet), zapravo, biosfera u cjelini. Kada se ovo, gore navedeno, uzme u obzir, lako se dođe do zaključka da su klimatske promjene samo jedan aspekt ugroženosti Planete, pa se postavlja i obrnuto pitanje: je li cijela priča o klimatskim promjenama samo politika “drž’te lopova” (pazite, ... kli-matske promjene) da bi pravi lopov ute-kao, ili se bar privremeno sakrio?!Jedan od najvažnijih aspekata ugroženosti biosfere je ugroženost šuma, a one su, opet, veoma bitna komponenta klimatskih pro-mjena, jer šume su jedan od najznačajnijih moderatora klime. Šume su ugrožene i sje-

I U NJOJ SE ČEDO LJULJANaša zemlja još uvijek ima dosta šumskog bogatstva i kad se tome doda povećanje temperature i povećane sume oborina, te povećane koncentracije CO2, dobija se slika “raja na zemlji” u kome i šuma predstavlja bitnu komponentu

čom i klimatskim promjenama (promjena uvjeta staništa) i emisijom štetnih plinova (kisele kiše), te zagađivanjem rijeka, vodo-toka i zemljišta.Obrnuto, nestajanje šume pospješuje lokal-no i globalno zagrijavanje. Poznato je da šume, odnosno zeleni pokrivač, utječu na bilancu sunčevog zračenja, te koriste jedan dio sunčeve energije za proces fotosinteze. Tako djeluje na ublažavanje temperaturnih

ekstrema i povećanje vlage u zraku. One, također, utječu na strukturu i raspodjelu oborina, na formiranje polja vjetra i zračna strujanja u samoj šumi i njenoj okolici, te reguliraju otjecanje vode i vrše njeno pro-čišćavanje. Osim toga, u procesu fotosinte-ze troši se velika količina CO2, koji je, sva-kako, najefektniji staklenički plin. Posebno je značajan i utjecaj šume na zaštitu od emisije plinova i čvrstih čestica od kojih i sama šuma može biti ugrožena. Šuma vrši filtraciju zraka, tzv. “iščešljavanja” čvrstih čestica. One, te razni aerosoli koji padaju prema zemlji, zadržavaju se na lišću, gra-nama, stablima i tu se lijepe, a kasnije ih kiša spere i odvede u tlo. Filtracija zraka zasniva se na tome da je šuma efikasna prepreka horizontalnom strujanju zraka, jer izukrštane grane imaju poznati efekt rešetke. Neke biljke imaju sposobnost da izlučivanjem fitoncida dezinficiraju zrak, odnosno ispoljavaju biokemijski efekt re-dukcije zagađivača (smanjuju broj mikro-ba) i sposbnost apsorpcije otrovnih sup-stanci. Značajna je i uloga šume u neutralizaciji neugodnih mirisa, koji se

Jedan od najvažnijih aspekata ugroženosti biosfere je ugrože-nost šuma, a one su, opet, veoma bitna komponenta klimatskih promjena, jer šume su jedan od najznačajnijih moderatora klime. Šume su ugrožene i sječom i klimatskim promjenama (promjena uvjeta staništa) i emisijom štetnih plinova (kisele kiše), te zagađi-vanjem rijeka, vodotoka i zemljišta


18 Tema broja

šire od energetskih postrojenja, prometa, odlagališta smeća, kanalizacije..., kao i smanjenja buke i radioaktivnosti.Na taj način svaka šuma bitno određuje (moderira) mikroklimu nekog kraja, a kompletan šumski pokrivač moderira glo-balnu klimu.U današnje vrijeme, u uvjetima sve izraže-nije ekološke krize u cijelom svijetu, šume sa svojim poznatim ekološkim svojstvima imaju posebnu ulogu u reguliranju prirod-ne (životne) sredine zaštitno-regulator-nom i sanitarno-higijenskom funkcijom i, grubo rečeno, predstavljaju “pluća zemlji-ne kugle”.Sve gore navedeno, govori da je šumski po-krivač jedan od najvažnijih čimbenika, koji ublažava negativne efekte klimatskih promjena. S druge strane, neki efekti kli-matskih promjena povoljno utječu na šumski pokrivač. Međutim, kao i kod osta-lih aspekata klimatskih promjena, kao od-lučujući čimbenik za opstanak šume po-javljuje se čovjek.Kod nas je, kao posljedica ratnih zbivanja, bar privremeno umanjen efekat emisije štetnih plinova, ali je sječa šuma intenzivi-rana u svrhe profita, pa se, sa stanovišta kli-matskih promjena u našoj zemlji, nekontro-

lisana sječa šuma nameće kao problem broj jedan. Ta je sječa vrlo često bespravna i ne-stručna, tako da u kratkom vremenskom periodu stvara velike površine goleti. Ove ogoljene površine vrlo brzo stradaju od ero-zije, naročito u brdsko-planinskom područ-ju, gdje je intenzitet oticanja velik. Voda spere tanki plodni sloj zemljišta, te nastaju vododerine i prostrane kamenite oblasti, či-neći tako proces bespovratnim. Kada se tome doda devastiranje poljoprivrednog ze-mljišta i sve veće površine pod betonom i asfaltom, tada dobivamo sliku poremeće-nog okoliša, koji, svakako, utječe na mikro-klimu određenog područja, a pošto je to trend i u ostalim dijelovima svijeta, i na glo-balne klimatske promjene.U prvom Nacionalnom izvješću o klimat-skim promjenama, pored povećanja tempe-rature za 0,8 0C, govori se o sve većoj pro-mjenljivosti vremena, sve većoj oscilaciji temperatura i promjeni režima oborina. Naime, sume oborina ne pokazuju bitne promjene, ali s jedne strane imamo poveća-nje inteziteta oborina, to jest, veću količinu oborina u kraćim intervalima, a sa druge strane, između tih intervala, duže sušne pe-riode, što je, takođe, posljedica gore navede-ne promjenljivosti vremena. Broj dana sa snježnim pokrivačem se postepeno smanju-je, a stabilnost snježnog pokrivača je gene-ralno manja zbog sve većih temperaturnih oscilacija i čestih epizoda naglog topljenja

snijega tijekom zimske sezone. To smanjuje ulogu snijega kao akumulatora vode na pla-ninama. Ovo utječe na bilancu vode u tlu i podzemlju, jer se, zahvaljujući povećanim intezitetima oborina i naglim topljenjem snijega povećava količina vode koja se odli-jeva po površini zemlje i strmim padinama planina. Tu, svakako, dodajmo i obrnuti utjecaj - na goletima je intezivnije odlijeva-nje vode na površini i brži proces topljenja snijega, pa se na taj način proces erozije još više ubrzava.Još uvijek imamo šansu pravovremenom intervencijom taj raj očuvati i zajedno s drugim prirodnim bogatstvima ponuditi turistima iz cijelog svijeta. Sječa i korište-nje drveta ostaje kao mogućnost, ali kon-trolirana, sukladno prirodnim prirastom šume, što nas ponovo vraća osnovnom im-perativu današnjice - održivom razvoju. Naime, nalazimo se na malom kosmičkom brodu, koji ima ograničene resurse i koji je i sam u procesu nastajanja (vulkani, potre-si, meteori itd..). Planeta Zemlja tim resur-sima podržava živi svijet na planeti i ljulja svoje najmladje čedo - ljudski rod, mazeći ga i stavljajući mu na raspolaganje sve: zrak, vodu, živi svijet (biljke i životinje), naftu, mineralna bogatstva, ... i mnogo toga još, pa čak i svoju prošlost i buduć-nost, uvjerena da će ono najvažnije što mu je dala, a to je razum, biti njegov vodič u budućnost.

U današnje vrijeme, u uvjetima sve izraženije ekološke krize u cijelom svijetu, šume sa svojim poznatim ekološkim svojstvima imaju posebnu ulogu u regulira-nju prirodne (životne) sredine zaštitno-regulatornom i sani-tarno-higijenskom funkcijom i, grubo rečeno, predstavljaju “pluća zemljine kugle”

Ubrzana erozija na “Josipovoj stazi”

U prvom Nacionalnom izvješću o klimatskim promjenama, pored povećanja temperature za 0,8 0C, govori se o sve većoj promjenljivosti vre-mena, sve većoj oscilaciji temperatura i promjeni režima oborina

19


Tema broja

Mr. Dalila Jabučar, dipl. ing. građ; Sabina Hadžiahmetović, dipl. ing. građ.Institut za hidrotehniku Sarajevo

Bilo kao kap ili kao slap - voda je nositelj života.Uz nju i/ili u njoj, gotovo uvijek sudjelu-je i slavi život – šuma…

Šuma i voda su obnovljiva prirodna bogatstva zavisna jedno o drugom. Od ukupne količine vode na Zemlji

97,3% je slana voda. Od ukupnih količina slatke vode, 90% je nedostupno čovjeku, životinjama i biljkama, jer je zaleđena ili se nalazi u velikim dubinama ispod zemljine površine. Voda je obnovljivo prirodno bo-gatstvo, koje neprekidno kruži u prirodi. Ona se isparava u atmosferu i vraća kao oborina, što se prosječno ponavlja oko 40 puta godišnje.Šuma je sa stanovišta upravljanja vodama vrlo korisna, jer povoljno utječe na kvalite-tu podzemnih i površinskih voda, opskrbu vodom i sprečavanje brzog otjecanja voda.Šumski ekosistemi raspoređuju oborinsku vodu zavisno o vrsti drveća, sloju grmlja, prizemne flore, vrsti tla, reljefu, te slojevi-tosti šumske vegetacije. Raspored vode u šumi pogoduje održavanju vodne ravnote-že u prostoru. Za vrijeme velikih oborina iz šume istječe znatno manje vode nego sa poljoprivredne površine. Bosna i Hercegovina je na visokom mjestu u Europi, zahvaljujući šumi i sposobnosti rahlog i živog šumskog tla da pročisti vodu. Prednost BiH u hidrološkom smislu, usko je povezana za prirodnost i strukturu nje-nih šuma, ali isto tako i za klimatske prili-ke, obzirom na značajne količine raspolo-žive vode, odnosno oborina.Šumske sastojine trebaju velike količine vode, koje troše isparavanjem lisne površi-ne (lišće ili iglice), u manjoj mjeri i izboja-ka, odnosno transpiracijom. Naročito veli-ke količine vode transpirira šumsko drveće nizinskih šuma - hrast lužnjak, poljski ja-sen, vrba, crna joha, domaće topole, dok vrste drveća pribrežja i gora, imaju manju transpiraciju. Tako primjerice, poljski ja-sen transpirira oko 700 mm vode, hrast

UZAJAMNO DARIVANJE OPSTANKALako se zaključuje da gospodarenje šumama ima veliki utjecaj na kvalitetu i kvantitetu voda, ali i da gospodarenje vodama, može imati utjecaj na šumske resurse. U cilju očuvanja i jednih i drugih, neophodno je uskladiti gospodarenje šumama i vodama

lužnjak od 400 do 600 mm, bukva 300 mm, jela i smrča 350 mm, hrast crnika 200 mm, crni bor 150 mm vode. Osim potrošnje vode za transpiraciju, a što je povezano uz fotosintezu u smislu opskr-be biljaka biogenim elementima, šumsko drveće zadrži na krošnjama od 16% (hrast lužnjak i kitnjak) do 40% (jela i smrča) oborinske vode, tzv. intercepcija.

PodaciNavedene količine transpiracije i intercep-cije odnose se na prosječne količine vode tijekom jedne godine. Varijacije se javljaju zavisno o klimatskim prilikama, a naročito oborinama i aktivnoj vlazi tla (transpiraci-ja), te količinama kiše koja padne u jed-nom mahu (intercepcija). Proračun količi-na zadržane, potrošene i izgubljene vode u šumi (ha/god.) zavisi od ukupne količine oborina, od transpiracije i intercepcije po-jedine vrste drveća, sklopa sastojine, te vr-ste i dubine šumskog tla.Podaci koji su ovdje izneseni samo potvr-đuju davno poznate činjenice o velikom utjecaju šume, na vodne odnose u prosto-

ru, te na međusobnu ovisnost i neraskidivu vezu između šuma i voda. Rukovodeći se ovom spoznajom, lako se zaključuje da gospodarenje šumama ima veliki utjecaj na kvalitetu i kvantitetu voda, ali i da gos-podarenje vodama, može imati utjecaj na šumske resurse. U cilju očuvanja i jednih i drugih, neophodno je uskladiti gospodare-nje šumama i vodama.Kroz Varšavsku Rezoluciju o šumama i vo-dama, koja je usvojena na Petoj Ministar-skoj konferenciji o zaštiti šuma Europe (Warsaw, Poland, novembar 2007.), odgo-vorni ministri naglasili su ključnu ulogu koju održivo upravljanje šumama igra u zaštiti kvalitete vode i promicanju uku-pnog upravljanja slivnim područjem.

Usvajanjem Varšavske Rezolu-cije, europski ministri šumar-stva poslali su poruku da su šume i vode trenutno jedan od najvažnijih problema šumarske politike u Europi

Prizor iz zagađene rijeke


20 Tema broja

ObavezePotpisivanjem Varšavske Rezolucije, ze-mlje članice ŠUMA EUROPE obvezale su se da će:- Održavati i poboljšati zaštitne funkcije šuma za vode i zemljište, kao i za ublažava-nje lokalnih, s vodom povezanih, prirod-nih nepogoda, putem održivog upravljanja šumama, uključujući državno i privatno partnerstvo;- Procijeniti programe pošumljavanja i ob-navljanja šuma vezano za njihove utjecaje na kvalitetu i kvantitetu vodenih resursa, smanjenje poplava i sprječavanje erozije tla;- Promovirati obnavljanje degradiranih šuma, naročito na plavljenim ravnicama i gornjim slivnim područjima u korist vod-nog okoliša, smanjenje poplava, očuvanje bioraznolikosti i zaštite tla;- Razviti i poboljšati politike za upravljanje šumskim i vodnim resursima koje dopri-nose održavanju ekosistema i održivom osiguranju njihovih usluga;- Koordinirati politikama upravljanja šum-skim i vodnim resursima kroz nacionalne šumarske programe ili ekvivalente, i inte-grirane planove upravljanja vodnim resur-sima i strategije na odgovarajućim nivoi-ma;- Razviti odgovarajuće ili unaprijediti po-stojeće institucionalne aranžmane za bolju suradnju pri adresiranju međusobne pove-zanosti pitanja vezanih za šume i vode;- Implementirati upravljanje šumama i vo-dama na nivou prekograničnih slivova;- Poboljšati obrazovanje, obuku, istraživa-nje i savjetodavne službe u svrhu promovi-ranja znanja i razumijevanja interakcije između šuma i voda;- Podizati svijest javnosti o vezi između šuma i voda, kao i o potencijalu šuma i nji-hovog održivog upravljanja da poboljša

I rijeke umiru...

Neko je rijekama uskratio pjesmuI šapat na stazama u povečerjaNe tule nizvodno brodovi bijeliNe bijele djevojke platna svojaSunce se u mutnim vodama slamaBosonoga djetinjstva kraj rijekeNaša su davna sjećanja...

Djeca naše djece, ne traže bjelutakU sjaju pjeneNiti svoj likNad bistrom vodom nagnutaMrtve ribe na talasima ljeskajuObale crne, bezglasne, zametnuteTu kraj nas, rijeke se u smrti valjajuLjudi ih ubijaju, zar ne?

(Iz zbirke pjesama “Lirika vode”,Milan Kosović)

vodno okruženje;- Razvijati dublje razumijevanje potenci-jalnih posljedica klimatskih promjena na interakciju šuma i voda, uključujući širenje pustara i gubitak bioraznolikosti kao i uče-stalost, obim i intenzitet poplava, oluja, suša, šumskih požara, štetočina i bolesti;- Razvijati odgovarajuće politike i strategi-je za upravljanje šumama i vodnim resursi-ma na održivi način, kako bi se prilagodili klimatskim promjenama i doprinijeli nji-hovom ublažavanju;- Procijeniti ekonomsku vrijednost šum-skih usluga koje se tiču kvaliteta i kvantite-ta vodnih resursa i smanjenja poplava, a koje mogu koristiti društvu;- Ekonomsko vrednovanje šumskih usluga, a koje se tiču voda, ugraditi u relevantne politike i strategije o šumama i vodama;- Olakšati kreiranje i provedbu mjera koje mogu uključivati ekonomske alate kao što su plaćanje za usluge ekosistema, kako bi se proširila i promijenila financijska osno-va za održivo upravljanje šumama i kako bi se održale zaštitne funkcije šuma.

BrigaUsvajanjem Varšavske Rezolucije, europski ministri šumarstva poslali su poruku da su šume i vode trenutno jedan od najvažnijih problema šumarske politike u Europi.U kontekstu očuvanja kvalitete šumskih i vodnih resursa BiH, nadati se da će odgo-vorni za gospodarenje šumama i vodama, također prepoznati potrebu usklađivanja gospodarenja sa ova dva resursa, te što pri-je uključiti preporuke Varšavske rezolucije u praksu gospodarenja šumama i vodama u BiH. Do tada, svaki građanin treba da pruži svoj osobni doprinos očuvanju šuma i voda, koje znače život, ali istodobno i predstavljaju ogledalo razine svijesti i kul-ture življenja.

Naime, brigom o vodama, do zdravijih šuma, te brigom o šumama, do zdravijih voda u svom okruženju, uz malo dobre vo-lje, osigurati ćemo svojoj djeci i budućim generacijama, da njihove rijeke djetinjstva budu bistre i da se u njima ogledaju slike zdrave šume.

Sklad prirode: voda šuma, srne

Crna rijeka

21


Tema broja

Mija Martina Barbarić;Tomislav Lukić, prof.Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Federalno ministarstvo okoliša i turiz-ma u suradnji s Njemačkim druš-tvom za tehničku suradnju (GTZ)

već drugu godinu za redom kroz Projekt „Eko kocke i šumske vrijednosnice“ provo-di pošumljavanje i zasađivanje turističkih i klimatskih šuma na različitim lokacijama, a prevenstveno Vlašića i Kupresa. Iako je glavni cilj projekta stvaranje novih šum-skih kapaciteta koji su u skladu s prirod-nim okruženjem čime se doprinosi sma-njenju negativnih utjecaja klimatskih promjena, projekt „Eko-kocke i šumske vrijednosnice“ značajno doprinosi i podi-zanju turističke atraktivnosti navedenih područja, ali i promjeni i jačanju svijesti o okolišu. Turistima se tako pruža mogućnost da kupovinom jedne ili više šumskih vri-jednosnica direktno kompenziraju količinu CO2 koju su proizveli svojim do-laskom i boravkom u Bosni i Hercegovini. Za sadnju se koriste samo sadnice najbolje kvalitete prema aktualnim normama u Bosni i Hercegovini i pri tome se koriste samo domaće vrste, čiji se izbor vrste izvršava u suradnji s priznatim znanstven-im institucijama.Prilikom odabira lokaliteta za sadnju vodi se računa o tome da predviđena površina nije šuma niti je površina prvobitno plan-irana u svrhu pošumljavanja. Ipak, odabrani lokalitet mora biti prikladan za sadnju/rast drveća, a u postupku odabira lokaliteta očekuje se sudjelovanje i drugih institucija od javnog interesa. Određeni lokaliteti za sadnju šume će takvu namjenu zadržati naj-manje narednih 80 godina, a korištenje u turističke svrhe dozvoljeno je samo u ekološki prihvatljivom obliku (šumske poučne/edukativne staze, planinarske staze, ski-staze za nordijsko skijanje, kao i ekološki prihvatljivo korištenje šumskih dobara (med, skupljanje jagodičastog voća i gljiva).Federalno ministarsvo okoliša i turizma sve svoje aktivnosti počinje, ali i završava s istim ciljem, a to je na najbolji način pre-zentirati prirodne ljepote BiH, te pridoni-jeti njezinom očuvanju. Tako je i ovaj pro-jekt odličan primjer kako svatko od nas

KOCKA PO KOCKA, STABLO PO STABLOTuristima se tako pruža mogućnost da kupovinom jedne ili više šumskih vrijednosnica direktno kompenziraju količinu CO2 koju su proizveli svojim dolaskom i boravkom u Bosni i Hercegovini

malim, simboličnim doprinosom može utjecati na smanjenje klimatskih promje-na. Šumska je vrijednosnica doprinos sma-njenju klimatskih promjena u funkciji ja-čanja svijesti o potrebi pojedinačnog djelovanja, ali istovremeno jača i populari-zira turizam kao aktivnost i gospodarsku djelatnost.Turistički potencijali ojačani i promovirani sađenjem šuma na devastiranim bivšim šumskim prostorima, uz materijalnu sim-

Turistički potencijali ojačani i promovirani sađenjem šuma na devastiranim bivšim šumskim prostorima, uz materijalnu simboliku koju nudi šumska vrijednosnica pod nazivom u BiH - Prijatelj okoliša - novi je model aktualiziranja problema-tike klimatskih promjena kroz svrsishodnu konkretnu djelat-nost

boliku koju nudi šumska vrijednosnica pod nazivom u BiH – Prijatelj okoliša – novi je model aktualiziranja problematike klimatskih promjena kroz svrsishodnu konkretnu djelatnost.„Eko-kocka i šumska vrijednosnica“ do-datno je osnažena potporom i znanstveno-popularne revije o prirodi, čovjeku i ekolo-giji „FONDEKO svijet“ čije je trajno opredjeljenje upravo jačanje svijesti o po-trebi očuvanja prirode i okoliša.

Crna rijeka


22 Tema broja

Prof. dr. Dalibor Ballian,Šumarski fakultet, Sarajevo

Bosna i Hercegovina pripada grupi slabo razvijenih zemalja Europe, gdje upora-ba šumskih i drugih prirodnih resursa

igra veliku ulogu u nacionalnoj ekonomiji. Bo-sanskohercegovačke šume i šumska zemljišta (obešumljene površine) su poznate i po razno-likosti biljnog svijeta koji je vezan za njih, prije svega tu su brojne endemske i subendemske vrste. Pored toga je prepoznatljiva i po svojim prirodnim ljepotama, koje su nezamislive bez raskošnog šumskog bogatstva. Tako šume u BiH predstavljaju i jedan od važnih prirodnih ekosustava koji daju dobru osnovu za njen bu-dući održivi razvoj.Svijet, pa tako i mi suočavamo se sa jednim od najvećih aktualnih globalnih problema, problemom klimatskih promjena, a treba imati na umu da šume imaju veoma značaj-nu ulogu u borbi za sprječavanje negativnih efekata uzrokovanih klimatskim promjena-ma. Otpornost šuma na klimatske promjene zavisi od njihove površine, stupnja očuvano-sti biološke raznolikosti, očuvanosti struktu-re šume i drvne zalihe. Za razliku od drugih Europskih zemalja BiH se može pohvaliti s velikom raznolikošću, i velikim učešćem pri-rodnih šuma dobre strukture, kao i ustalje-nim površinama šuma i šumskih zemljišta, jer nemamo tendenciju smanjenja tih površi-na, nego naprotiv povećanja.‘’Šume’’ presudni čimbenik u apsorbiranju i

POSEBNA KASA za KRŠZa buduće očuvanje prirodnih šuma, njene biološke i genetičke raznolikosti, od izuzetnog značaja sprječavanje nastanka štetnih posljedica izazvanih klimatskim promjenama, prije svega od požara, napada insekta i patogena, od čega naše šume u zadnje vrijeme nisu pošteđene

ma, prije svega od požara, napada insekta i patogena, od čega naše šume u zadnje vrije-me nisu pošteđene. Tako svi štetni utjecaji klimatskih promjena mogu znatno utjecati na prirodnu dinamiku šumskih ekosustava. Ipak šumari ulažu ogromne napore za zaštitu i unapređenju šumskih ekosustava. Među-tim, zbog negativnog utjecaja čovjeka, putem kiselih kiša ili drugih vidova industrijskog zagađivanja, naročito tokom zadnjih desetlje-ća, javlja se intenzivnije propadanje šuma, a što nanosi neprocjenjivu štetu šumskim re-sursima i imovini stanovništva. Veliki problem u zadnjem desetljeću su i ne-planska korištenja šumskih hidropotencijala, prije svega male hidrocentrale, ali nadvila se i nova opasnost a to je izgradnja novih termo-centrala.Zbog svega navedenog, a posebice zbog oču-vanja naših šuma, preventiva i borba protiv klimatskih promjena treba da bude primarni zadatak svih sudionika u vlasti, i na svim ra-zinama društvene zajednice u BiH.Temeljem toga, a prema analiziranim izvori-ma domaćih i relevantnih međunarodnih konvencija, sporazuma, programa, rezolucija i deklaracija može se predložiti vlastima BiH čitav niza aktivnosti vezanih za adaptaciju i borbu s klimatskim promjenama. Prije svega je potrebno raditi na tome da naši šumski ekosustavi budu što stabilniji jer samo takvi su garancija dobre prilagodbe kli-matskim promjenama i bolje adaptibilnosti. Ovdje se prije svega treba naglasiti stabilnost prirodnih šuma.Uskladiti postojeću legislativu, koja će tretira-ti problematiku klimatskih promjena na razi-ni države, te entiteta uvažavajući specifičnu situaciju u kojoj se nalazi BiH.

Vodopad Štrapala na zapadnim obroncima Vranice (gornji tok Vrbasa)

Veliki problem u zadnjem desetlje-ću su i neplanska korištenja šumskih hidropotencijala, prije svega male hidrocentrale, ali nadvila se i nova opasnost a to je izgradnja novih termocentrala.Zbog svega navedenog a posebice zbog očuvanja naših šuma, preventiva i borba protiv klimat-skih promjena treba da bude primarni zadatak svih sudionika u vlasti, i na svim razinama društve-ne zajednice u BiH

Makedonski hrast kod Stoca

akumuliranju CO2 iz atmosfere. Obzirom na stanje naših šuma, BiH ima sve pretpostavke da bude jedna od rijetkih zemalja koja može uspješno da odgovori na strogo postavljene međunarodne zahtjeve u vezivanju i akumu-liranju. Ipak mi dolazimo u grupu malih ze-malja koje nisu obavezne da ispune sve po-stavljene uvjete koje proističu iz Okvirne konvencije Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama i Kyoto protokola.Za buduće očuvanje prirodnih šuma, njene biološke i genetičke raznolikosti, od izuzet-nog značaja sprječavanje nastanka štetnih posljedica izazvanih klimatskim promjena-

23


Tema broja

Zineta Mujaković, dipl. biologFederalno ministarstvo okoliša i turizma

Najveće bogastvo različitih bioceno-za je u tropskim kišnim šumama. Zanimljivi su podaci da u Južnoj

Americi oko rijeke Amazon ima više bilj-nih vrsta, nego u cijeloj Europi, računajući i Rusiju. Bogastvo biloških vrsta je uslov za zastupljenost životinjskih vrsta.Iz kišnih šuma potječu i mnogobrojne vr-ste voća, povrća i začina bez kojih bi naša prehrana bila nezamisliva, kud i kamo si-romašnija, primjerice banane, avokado, kikiriki, kakao, kokos, kafa, paprika, para-dajiz, vanilija i cimet. Dalje, mnogobrojne vrste drveća, koje su skup građevinski ma-terijal primjerice tikovinu i mahagonij, koje se nemilosrdno sijeku, a ne obnavlja-ju; kišne šume predstavljaju stanište i za više od 30 tisuća različitih cvjetnica, pa bi-smo, nastavimo li ih uništavati, mogli osta-ti i bez materijala za mnogobrojne lijekove i čajeve, te različitih kemijskih tvari.

Šume BiHSpecifičnost naših šuma očituje se u velikoj biološkoj raznolikosti i različitosti ekosu-stava nastalih na raskrižju biogeografskih regija; kontinentalne, planinske, panonske i mediteranske, radi toga obilujemo boga-stvom ekosustava šuma mediteranskih pejzaža, submediteranskih pejzaža, medi-

teransko-montanih pejzaža i gorskih pej-zaža.Značaj bosansko-hercegovačkih šuma je nemjerljiv. Više od polovine površine zau-zimaju šume i šumska zemljišta, a o njiho-vom dobrom zdravlju svjedoči činjenica da se u njima mogu sresti vuk i medvjed koji se inače rijetko mogu vidjeti u Europi. Ogromno je i bogatstvo drugih divljih sisa-ra, ptica, leptira, gmizavaca, vodozemaca u našim šumama. Izuzetno florističko bogat-stvo i raznovrsnost, kao i široki prostori pod nedirnutim šumama, sa skoro potpu-no očuvanim prirodnim stanjem, što pred-stavlja rijetkost na našem kontinentu, stav-

ČUVARI RAVNOTEŽEŠume su najveća podloga i oaza biološke raznolikosti. One čine poseban ekološki sustav, u kojem biotički čimbenici pružaju velike mogućnosti, skoro neograničene u razvoju različitih biocenoza

Razviti međusektorsku suradnju u borbi s klimatskim promjenama, jer samostalni po-tezi ne vode probitku, već gubitku. Inače u praksi smo svjedoci da veoma često se ne provode nikakve koordinirane aktivnosti iz-među sektora koji su zainteresirani za borbu s klimatskim promjenama. Tako svaki od sektora radi za sebe i provodi svoje inicijative na račun drugih.Krenuti aktivnosti na praćenju klimatskih promjena kroz organiziranje trajnih i privre-menih pokusnih površina na terenu, uz su-stavna genetička istraživanja na laboratorij-skoj razini, jer se za sada samo prate klimatski podatci a kako reagiraju šume i ekosustavi nemamo nikakvih informacija. Svi dobiveni podatci bi se nakon toga slijevali u jednu bazu podataka, a podatci bi bili temelj za donoše-nje pravovremenih i valjanih strateških odlu-ka u borbi s klimatskim promjenama, ali i planskom razvoju BiH. Potrebno je sustavno raditi na osiguranju stalnih fondove za finan-ciranje istraživačkih projekata vezanih za kli-matske promjene, na razinama državnih, entitetskih i kantonalnih ministarstava, kao i zainteresiranih privrednih subjekata, a ne samo čekati da se ostvari neka dobit iz šuma. Aktivno se uključiti u korištenje alternativnih izvora energije, gdje će biomasa biti jedan od ključnih energenata, te je potrebno prići istraživanjima biomase i njenoj uporabi i uvođenju u uporabu.Osigurati podršku lokalne i šire društveno političke zajednice, te međunarodnih asoci-jacija, da bi uspješno pristupili borbi protiv klimatskih promjena, jer se mogu stalno jav-ljati određeni administrativni problemi, kao i problemi materijalne podrške. DPZ treba da osigura sustavno financiranje, kao i određene interventne fondove, te da osigura određena davanja kroz određene takse za borbu protiv klimatskih promjena.Radi lakše borbe s klimatskim posljedica-ma naročito lokalnog stanovništva potreb-no je imati organizirani fond iz koga se mogu pokrivati štete proistekle iz klimat-skih promjena i intervenirati za aktivnosti koje se provode u okviru prilagodbe na kli-matske promjene.Kako su šume najvažniji čimbenik u veziva-nju stakleničnih plinova, te smanjenju nega-tivnog utjecaja klimatskih promjena potreb-no je raditi na povećanju njihovih površina. Pored toga treba težiti da se povećaju i povr-šine pod visokim šumama kroz pošumljava-nja i konverzije niskih šuma u visoke. Razlozi za prevođenje niskih šuma u visoke su u tome što visoke igraju značajniju ulogu u kruženju materije u atmosferi i manje iscr-pljuju tlo, a više vežu staklenične plinove. Te-meljem toga na nacionalnoj razini je potreb-no ponovo formirati fond za pošumljavanje krša na razini BiH, Federacije BiH i kantona/županija.Aktivno provoditi medijsku kampanju o značaju borbe s klimatskim promjenama u narednom periodu, uz korištenje svih me-dija.

Savršenu uzajamnu ravnotežu i povezanost čovjeka i prirode, koja se održavala i postojala od nastanka čovjeka, polako ali sigurno kroz vjekove je narušena, da bi u današnje “suvre-meno” doba dostigla drastične razmjere

Dom i izvor hrane mnogim vrstama


24 Tema broja: Značaj i zaštita šuma

zaštite, podložno svim negativnim utjeca-jima prirode. Bez korijenja drveća tlo nose oborine, rijeke, i vjetrovi. U velikoj mjeri gubi se sposobnost apsorpcije vlage, te se rasipa i postaje neplodno. Sve ovo ima za posljedicu promjene klime i živog svijeta koji je naseljavao šumska staništa.Činjenica je da se iz dana u dan povećava broj stanovnika na zemlji, a samim tim i broj naselja, industrijskih pogona, prometa, elektrana... sve nas ovo upućuje na jednu stvarnost da je sve manje bara, močvara, li-vada, šuma, te biljnog i životinjskog svijeta.Sve prirodno, čisti zrak, voda tlo žrtvovano je za rad novih i uglavnom štetnih tehnolo-gija u industriji, poljoprivredi, energetici i prometu.Upravo narušavanjem sve onog prirodnog, skretanjem rijeka iz njihovih prirodnih to-kova, isušivanjem vodenih površina te ne-milosrdnim krčenjem šuma, a posebno tropskih, čovjek je izazvao ogromne, štetne i dalekosežne posljedice, koje ozbiljno ugrožavaju opstanak svih živih bića, pa i njega samog.

Drveće - obnovljiv ili neobnovljiv izvor energije?Drveća su obnovljiv izvor energije, jer drvo koje posiječemo možemo zamijeniti no-vim.Međutim, mnogim šumama potrebne su stotine godina za obnovu i one se ne mogu nadomjestiti na brzi način. Mnoga od po-sječenih drveća nadomjestiti će se za jako dugi vremenski period, dok se neka neće nikada. Neodrživo gospodarenje šumama nastaje kada se drva posjeku, a na njihova mjesta se ne zasade nova. No, šume nisu samo rezervati nebrojenih biljnih i životinjskih vrsta, već imaju i važ-nu ulogu u razmjeni kisika i ugljičnog di-oksida, koji predstavljaju uvjet opstanaka života, pa su s pravom proglašene “plući-ma” našega planeta.Nažalost, unatoč spoznaji o životnom zna-

ljaju Bosnu i Hercegovinu u sam centar florističkog i vegetacijskog diverziteta čita-ve Europe. Naše visoke planine nude veli-čanstvene prizore smrča, jela, različitih vr-sta borova, kao i izuzetno bogatu paletu listopadnog drveća.

Šume su čuvari prirodeŠume su jedna od temeljnih prirodnih vri-jednosti mnogih područja, šume su “čuvari prirode”, oaze biološke raznolikosti, one su pluća i zeleno srce našeg planeta.Šume su izuzetno važne živom svijetu na zemlji . One su izvor hrane, izvor lijekova i građevinskog materijala te pomažu održa-nju čistog zraka i vode. Šume pružaju dom od 50% do 90% ukupne svjetske populacije biljnih i životinjskih vrsta! Zajednica šuma i ovih vrsta regulira zemljinu atmosferu i temperaturu - vitalni su za zdravlje našeg planeta.Njihove općekorisne funkcije odražavaju zaštitu zemljišta od klizanja i erozije, buji-ca, poplava; one čuvaju i pročišćavaju vodu, a za vrijeme suše opskrbljuju vodo-toke. Čuvaju tlo, štite ga od isušivanja i osi-romašenja, obogaćuju ga što je bitno u određenju poljoprivredne proizvodnje; u utjecaju na klimu; u zaštiti i unaprjeđenju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pro-čišćavanju atmosfere; te utjecaju na ljepotu krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta za li-ječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstvo. Također, šume su i čuvari mnogobrojnih biljaka i životi-nja, one su dom i izvor hrane milijunima ptica, životinja i insekata.Savršenu uzajamnu ravnotežu i poveza-nost čovjeka i prirode, koja se održavala i postojala od nastanka čovjeka, polako ali sigurno kroz vjekove je narušena, da bi u današnje “suvremeno” doba dostigla dra-stične razmjere.Kada se samo jedno drvo posiječe, cijele zajednice živih bića koje su živjele u i oko njega po automatizmu bivaju uništene !Nakon sječe šume tlo ostaje ogoljelo, bez

čaju kišnih šuma, i općenito šuma, one se i dalje nerazumno sijeku i uništavaju. Pri-mjerice, u 19. stoljeću zauzimale su oko 20% kopnene površine, a krajem prošlog stoljeća ispod 7%.Iako borba za njihovo očuvanje ima među-narodni značaj, prema procjenama struč-njaka godišnje nestane oko 170 000 km² tropskih kišnih šuma. Nastavi li se taj trend, one bi oko 2030. godine mogle pot-puno nestati. Jednako je alarmantna i pro-cjena da bi do 2020. godine moglo izumri-jeti čak i do 150 različitih vrsta biljaka i životinja, od kojih čovjek mnoge, s obzi-rom na njihovu zapanjujuću brojnost, neće stići ni upoznati.Na području Europske Unije pred izumira-njem su šumski ekosustavi sisavca 27%. gmizavca 10%, i vodozemca 8%. Klimatske promjene prvo utječu na opseg vrsta drve-ća, a naračito na one smještene na ekstre-mnim područjima. Preduge i hladne zime, pretopla ljeta, utiču na otpornost šuma kod invazivnih vrsta.Kako do toga ne bi došlo, pokrenute su mnogobrojne inicijative. Primjerice, pro-glašavanje zaštićenih područja, prodaja samo drveća dobivenog selektivnom sje-čom, te poticanje proizvodnje začina, lje-kovitog bilja i kaučuka, koje mogu donijeti veću dobit od prodaje posječenih stabala.Rezolucijom Generalne skupštine Ujedi-njenih naroda, 2011. godina proglašena je Međunarodnom godinom šuma s ciljem podizanja svijesti o održivom upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih tipova šuma.Forum za šume Ujedinjenih naroda (UNFF) najavljuje da će jedna od glavnih tema u Međunarodnoj godini šuma biti tzv. agrošumarstvo, odnosno sadnja drve-ća na poljoprivrednim zemljištima, objedi-njavanje uzgoja usjeva, stoke i drveća. Time će se omogućiti prirodnija i učinko-vitija proizvodnja hrane, krmiva i gnojiva. Također, na taj bi se način, u idućih 50 go-dina iz atmosfere moglo ukloniti 50 mili-jardi tona ugljičnog dioksida.

Foto: D. Šoljan - Hojta

25


Floristički endemični kutak Bosne i Hercegovine

Prof. dr. Dubravka Šoljan,Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo

U literaturnim izvorima koji sadrže priloge o muniki mogu se naići ra-zličiti znanstveni nazivi za ovu bilj-

nu vrstu u prvom redu zbog njenog različi-tog sistematsko-taksonomskog shvaćanja.Švicarski botaničar Hermann Christ (1833.–1933.) u časopisu Verhandlungen der naturforschenden Gesellschaft in Basel, objavio rad 1863. godine u kojem je opisao muniku kao novu vrstu četinara, utvrđenu na planini Olymp u Grčkoj (locus classicus) i dao joj naziv Pinus heldreichii. Ime vrsti dao je u čast grčkog botaničara Theodora Heldreicha. Vrlo brzo nakon otkrića ove vr-ste Franjo Maly sakuplja primjerke bora na planini Orijen, a koji dolaze do austrijskog botaničara F. Antoine, monografa europ-skih borova. Na temelju ovog nalaza Antoi-ne objavljuje 1864. godine novu vrstu bora pod nazivom Pinus leucodermis. Izvjesno vrijeme se smatralo da borovi s Olympa i Orijena pripadaju različitim vrstama. Me-đutim, kada je poznati botaničar August Hayek otišao na locus classicus vrste P. hel-dreichii zaključio je da borovi sa navedenih planina ipak pripadaju istoj vrsti.Dosta kasnije njemački botaničar Fridrich Markgraf, koji je bio odličan poznavalac flore Balkana, uočava da se u vrsti Pinus heldreichii Christ mogu izdvojiti dva vari-jeteta (što prihvaća većina sistematičara), a to su: Pinus heldreichii Christ var. hel-dreichii (tipični varijetet) i P. heldreichii var. leucodermis (Antoine) Markgraf (bje-lokori bor) (syn.: P. leucodermis Antoine). Ova dva varijeteta munike prihvaćena su i u kapitalnom djelu Flora europaea (Tutin et al., 1993). Navedeni varijeteti munike razlikuju se kako u pogledu izvanjske, tako i unutarnje građe: anatomiji iglica, morfo-loškim karakteristikama češera, rasporedu iglica na stabljici te obliku krošnje.Taksonomskim, horološkim i fitocenološkim problemima vezanim za muniku bavili su se i naši botaničari P. Fukarek i R. Lakušić. U naj-novije vrijeme S. Šiljak-Yakovlev, F. Bogunić, E. Muratović ovu vrstu su istraživali s moleku-larno-citogenetičkog aspekta, dok su D. Balli-an i suradnici poduzeli obimno istraživanje varijabilnost karaktera češera i sjemenki.

MUNIKA, ČETINAR KOJI OPSTAJEU skupini endemičnih reliktnih vrsta Bosne i Hercegovine mali je broj drvenastih biljaka, a među njima nalazi se jedna vrsta bora (Pinus heldreichii Christ) koja je u narodu poznata pod nazivima: munika, munjika ili bjelokori bor

Na prostoru Bosne i Hercegovine najgušće i najbrojnije populacije munike i to varijeteta Pinus heldreichii var. leucodermis, nalaze se na planinama: Velež, Prenj, Čvrsnica, Plasa i Čabulja koje ulaze u sastav Hercegovačkog endemičnog razvojnog centra. Također, u Hercegovini susreće se na planinama Vran i Orijen. Osim navedenih lokaliteta munika se nalazi i na planini Hranisavi koja ujedno predstavlja krajnji najzapadniji dio cjelokupnog areala vrste

Morfološke odlikeMunika je drvo visoko od 30 do 35 m s promjerom debla i do 1,5 m. Kora je u mla-dosti bjelkastosiva, a u starosti pepeljasto-

siva. Mlade grane imaju površinu poput zmijske kože, a stara popucala kora u vidu pravilnih pločica nalikuje panciru (Pan-zerkiefer, njemački naziv za muniku!). Igli-

Munika (Pinus heldreichii Christ) - kora mlade individue


26 Floristički endemični kutak Bosne i Hercegovine

ce su duge 6-9 cm, tamnozelene, krute, na vrhu oštre, a pri vrhu grančica raspoređene su u vidu zbijenih skupina i opstaju 5-6 go-dina. Češeri (šišarke) su dugi 5-9 cm i širo-ki oko 2,5 cm. Prve godine imaju tamno-ljubičastu boju, a kada sazriju (IX i X mjesec) s obje strane su svijetlosmeđi. Če-šeri su krti i bodljikavi, a zriju dvije godine. Sjemenke su duge 5-7 mm, s krilcem duži-ne 25-30 mm. Vrijeme cvjetanja: maj i juni, ovisno o nad-morskoj visini staništa.

Ekološke karakteristikeNa planinama mediteranskog i supramedi-teranskog područja sve do gornje granice šume, u visinskom rasponu od oko 800 do 2200 m, a ponegdje i više, ali najčešće na stjenovitim terenima subalpinskog pojasa, susreću se raznovrsne šumske zajednice s munikom. Negdje se munika nalazi u či-stim sastojinama, a negdje u miješanim s drugim četinarskim i lišćarskim vrstama.Populacije munike nalaze se na krečnjač-koj podlozi, dolomitnoj ali i na serpentin-skoj i silikatnoj, na strmim padinama, naj-češće jugu eksponiranim. Na staništima munike prosječne godišnje temperature tla variraju između 8 i 3 °C, a raspon između apsolutnih temperatura iznosi od - 45 do 45 °C, dok je relativna vlažnost zraka u ras-

ponu između 50 i 70%. Velike temperatur-ne razlike, jaki vjetrovi i insolacija, također snježni pokrivač su uvjeti staništa kojim su izložene populacije munike i na koje su one vrlo otporne. Zanimljivo je istaći da se kod munike javlja viviparija, rijetka pojava kod golosjemenjača, što predstavlja svoje-vrsnu prilagođenost ove biljne vrste na ne-povoljne uvjete staništa.

Rasprostranjenost (areal)Na prostoru Bosne i Hercegovine najgušće i najbrojnije populacije munike i to varije-teta Pinus heldreichii var. leucodermis, nalaze se na planinama: Velež, Prenj, Čvr-snica, Plasa i Čabulja koje ulaze u sastav Hercegovačkog endemičnog razvojnog centra. Također, u Hercegovini susreće se na planinama Vran i Orijen. Osim navede-nih lokaliteta munika se nalazi i na planini Hranisavi koja ujedno predstavlja krajnji najzapadniji dio cjelokupnog areala vrste.Munika ima relativno ograničeno rasprostra-njenje, jer se susreće samo na dva poluotoka južne Europe, a to su Balkansko i Apeninsko. Ova endemična, tercijarno reliktna vrsta lije-po služi kao dokaz o nekadašnjoj jedinstve-noj kopnenoj flori područja koje danas raz-dvaja Jadransko more. Generalno se može konstatirati da je areal munike izrazito ispre-kidan (disjunktan). Na Balkanskom poluoto-

ku munika je rasprostranjena na području: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Ma-kedonije, Albanije, Grčke i Bugarske, a na Apeninskom poluotoku nalazi se na jugu Ita-lije nekoliko malih populacija u regijama Ca-labria i Basilicata. Stoga se može reći da je munika balkansko-apeninski endem.

Značaj i zaštitaMunika stvara prirodne šumske sastojine na navedenim područjima Balkanskog i Apeniskog poluotoka. Procjena vrijednosti općekorisnih funkcija šuma munike (eko-loška i društvena komponenta), na primjer na Čvrsnici, pokazale su da su one deset puta veće od gospodarske (sirovinske). Na-dalje, ova dendrovrsta uspješno se koristi za obnovu šumskog pokrivača (reforestaci-ju) na staništima pogodnim za njen opsta-nak, a to su ekstremni uvjeti života na vi-šim nadmorskim visinama. Uz sve ovo munika ima veliku dekorativnu vrijednost te stoga ima primjenu u hortikulturi.S obzirom na karakter endemičnosti vrste Pinus heldreichii i na višestruki značaj šumskih sastojina ovog četinara već davno je shvaćena potreba njegovog očuvanja. Davne 1966. godine, Zakonom o prirod-nom i kulturno-istorijskom nasljeđu RBiH, na prostoru planine Čvrsnice osnovan je Upravljani prirodni rezervat Masna Luka koji i do danas predstavlja izazov za znan-stvenike, a zbog svoje osebujne ljepote pri-vlači brojne planinare i turiste.Treba također navesti da je zapaženo u po-slijeratnom periodu da se na području Bli-dinjeg jezera, zatim na Čvrsnici i Hranisavi populacije munike šire. Na tom prostoru razvijaju se prirodne šumske sastojine kao posljedica smanjenog pašarenja što se može uzeti u obzir kao jedna od mjera za-štite ove visokovrijedne biljne vrste.Munika se nalazi na spisku biljnih vrsta za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine u kategoriji rijetkih biljaka, a u IUCN crve-noj listi je u grupi ugroženih vrsta s ma-lim rizikom.

S obzirom na karakter endemič-nosti vrste Pinus heldreichii i na višestruki značaj šumskih sastojina ovog četinara već davno je shvaćena potreba njegovog očuvanja. Davne 1966. godine, Zakonom o prirodnom i kulturno-istorij-skom nasljeđu RBiH, na prosto-ru planine Čvrsnice osnovan je Upravljani prirodni rezervat Masna Luka koji i do danas predstavlja izazov za znanstve-nike, a zbog svoje osebujne ljepote privlači brojne planinare i turiste

Kora starog stabla Zreli češer

Mladi, nezreli češeri (šišarke)

27


Biodiverzitet na našim poljima

Akademik Taib Šarić

Na sastav i brojnost korovske flore u nekom području utiču, prije svega, klima, zemljište i poljoprivredna

praksa. Od poljoprivredne prakse, odno-sno, antropogenog činioca, najveći uticaj imaju izbor usjeva i sistem agrotehnike. Od agrotehničkih mjera, na korove najviše djeluju obrada zemljišta, đubrenje, vrijeme i način sjetve, norma sjemena i njegova či-stoća, primjena herbicida i plodored. U nekim slučajevima, više od svega djeluje čišćenje sjemena.Zbog navedenih činilaca, korovska flora na nekom staništu nije statična nego je pod-ložna promjenama: neki korovi iščezavaju, novi se šire na njihovo mjesto, a mijenja se i brojnost biljaka nekih vrsta.Ovdje ću se osvrnuti na promjene struktu-ra korovske flore u Bosni i Hercegovini u posljednjih stotinu godina. U drugoj i tre-ćoj deceniji 20. vijeka, botanički stručnjaci Zemaljskog muzeja u Sarajevu Komša i Vasković su proučavali korovsku vegetaciju sjeverne i srednje Bosne i o tome objavili rezultate istraživanja. Pola vijeka poslije njih - šezdesetih i sedamdesetih godina, ja sam proučavao i objavio promjene korov-ske flore u BiH u odnosu na nalaze pret-hodnih istraživanja i obrazložio razloge tih promjena. U posljednje dvije decenije nije bilo tako sistematskih istraživanja, a po-znato nam je da je došlo do novih značajni-jih promjena u strukturi i brojnosti korov-ske flore u Bosni, da su se pojavile nove, uvezene, agresivne korovske vrste koje se brzo šire i predstavljaju opasnost za poljo-privredu. Upoređujući promjene sastava korovske flore na oranicama Bosne, naročito u glav-nim žitima kukuruzu i pšenici, sa istraži-vanjima Komše (1928) i Vaskovića (1931, 1933) pola stoljeća ranije, ustanovio sam da je za tih pet decenija sa oranica nestalo više korovskih vrsta koje su bile karakteri-stične za primitivnu poljoprivredu, odno-sno lošu agrotehniku.Nekada česti korovi su gotovo iščezli sa nji-va, naročito: Conyza canadensis, Agro-stemma githago, Melampyrum arvense, Bidens tripartita, Verbena officinalis, Prunella vulgaris, Centaurea scabiosa,

Cichorium intybus, Lolium temulen-tum, Sambucus ebulus, Arctium lappa i Rubus caesius. Neki od njih se danas mogu sresti na zapuštenim livadama i na ruderalnim staništima.Na smanjenje brojnosti ovih i još nekih vr-sta uticalo je više činilaca, a naročito: ma-šinsko čišćenje sjemena usjeva, mnogo bolja obrada zemljišta, bolje đubrenje, plo-dored, gušći sklop usjeva i herbicidi. Trije-risanje sjemena žita, koje je uvedeno u praksu u Bosni prije 7-8 decenija, uveliko je smanjilo zastupljenost nekih vrsta koro-va, a naročito vrsta iz rodova Vicia i Lathyrus, kao i Agrostemma githago, Lo-lium temulentum i Melampyrum arven-se. Ovi korovi, koji su nekada bili najbroj-niji u strnim žitima, ili su potpuno iščezli, ili im je brojnost jako smanjena. Dok je nekada važila poslovica “u svakom žitu ima kukolja”, ovaj korov se danas može vrlo rijetko naći.Primjena herbicida u drugoj polovini 20. vijeka čini dalju veliku promjenu korov-skih zajednica. Tako ustaljeni triazinski herbicidi u kukuruzu efikasno suzbijaju većinu jednogodišnjih korova, ali ostaju da rastu otporne višegodišnje vrste. Među nji-ma su najčešće: Agropyron repens, Poten-tilla reptans, Mentha arvensis, Con-volvulus arvensis, Equisetum arvense, Cirsium arvense, Rorippa sylvestris, Sonchus arvensis, Stachys palustris. Ove otporne vrste korova predstavljaju veliki problem i u savremenoj agrotehnici.U istom pedesetogodišnjem periodu neke korovske vrste na ispitivanim područjima

su postale češće. Takve su u kukuruzu: Agropyron repens, Chenopodium al-bum, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus, Setaria spp., a u pšenici: Galium aparine, Veronica persi-ca, Stellaria media, Lamium purpure-um, Ambrosia artemisiifolia itd.Kukolj (lijevo) je iščezao sa naših polja, dok je ambrozija (desno), vrlo opasan ko-rov i alergogen, osvojila mnoga naša polja i druga staništaDivlja zob (Avena fatua, a mnogo manje Avena ludoviciana) se posljednjih dece-nija jako širi u područjima sjeverozapadne i zapadne Bosne Najviše je raširena u pla-ninskim kraškim poljima - Livanjskom, Duvanjskom i Glamočkom, a naročito u opštini Livno. Najbrojnija populacija divlje zobi je u jarim strnim žitima, naročito ječ-mu. Osim na obradivim površinama, na mnogim mjestima divlja zob je nađena kraj puteva i na drugim ruderalnim stani-štima. Razlozi velikog širenja divlje zobi u nova područja jesu: sjetva nečistog (konta-miniranog) sjemena (neki seljaci siju vla-stito sjeme žita u kojem ima sjemena divlje zobi); žetva žita kombajnima koji rasturaju sjeme divlje zobi po parceli i putovanje kombajna iz nizijskih u visinske krajeve i obratno, radi žetve; upotreba nezrelog staj-njaka u kojem ima sjemena divlje zobi; po-grešan postupak sa otpacima vršidbe i tri-jerisanja; prenošenje slame žita u kojoj ima sjemena ovog korova; nečiste sijačice za žito; zanemarivanje plodoreda i praktiko-vanje monokulture žita; eliminacija osjet-ljivih korova herbicidima u žitima; relativ-

Upoređujući promjene sastava korovske flore na oranicama Bosne, naročito u glavnim žitima kukuruzu i pšenici, sa istraživanjima Komše (1928) i Vaskovića (1931, 1933) pola stoljeća ranije, ustanovio sam da je za tih pet decenija sa oranica nestalo više korovskih vrsta koje su bile karakteristič-ne za primitivnu poljoprivredu, odnosno lošu agrotehniku

Kukolj Ambrozija

NEMA KUKOLJA U SVAKOM ŽITUZakorovljenost oranica u Bosni i Hercegovini danas je općenito manja nego prije 7-10 decenija. Mnoge korovske vrste su značajno smanjile svoje prisustvo, a neke su iščezle. Neke stare i nove vrste su se proširile na njihovo mjesto


28 Biodiverzitet na našim poljima

na otpornost divlje zobi prema većini herbicida.Kombajniranje žita je stimulisalo veće šire-nje nekih korova sitnog i laganog sjemena, kao što je Apera spica-venti, Ambrosia artemisiifolia i još neke. Posljednjih dece-nija došlo je do naglog širenja i divljeg sir-ka (Sorghum halepense) i ambrozije (Ambrosia artemisiifolia) na obradivim površinama od rijeke Save prema jugu. Smrdljiva kopriva (Galeopsis tetrahit) se takođe proširila na mnoga nova područja u raznim krajevima Bosne, pa i u Hercego-vini. Šire se i nove invazivne korovske vr-ste, kao što su Abutilon theophrasti, Xanthium strumarium i Datura stramo-nium, zatim Conyza canadensis. Ovo je nekada bio korov pretežno ruderalnih sta-ništa i zapuštenih livada, ali se sada sve češće nalazi i na oranicama.Uticaj herbicida. Na parcelama gdje se pri-mjenjuju herbicidi, sastav korovskih zajed-nica je mnogo drugačiji nego na njivama bez herbicida. To su pokazali brojni ogledi i široka praksa. Herbicidi su u velikoj mjeri smanjili populaciju osjetljivih korovskih vrsta. Na njihovo mjesto su se raširile ot-porne vrste, koje sada predstavljaju veći problem nego što su bile ranije. To se po-sebno odnosi na višegodišnje širokolisne i uskolisne korove koje standardni herbicidi uglavnom ne uništavaju.Ostala agrotehnika i druge agrotehničke mjere, kao što su plodored, navodnjavanje, odvodnjavanje, kalcifikacija i poštivanje optimalnih rokova (naročito sjetve), dopri-

nijele su smanjenju nekih korovskih vrsta.Uticaj rata. Ratna zbivanja u BiH (1992.-’95.) ostavila su značajne posljedice i na korovsku floru. Više od polovine obradivih površina nije se obrađivalo četiri ratne go-dine zbog ratnih operacija, zbog progona i ubijanja stotina hiljada zemljoradnika. Te zapuštene oranice i bašče su se za to vrije-me jako zakorovile jer su se korovi slobod-no osjemenjivali i širili. Herbicidi u ratu nisu se ni koristili, što je sa svoje strane

Na parcelama gdje se primjenjuju herbicidi, sa-stav korovskih zajednica je mnogo drugačiji nego na njivama bez herbicida. To su pokazali brojni ogledi i široka praksa. Herbicidi su u velikoj mjeri smanjili populaciju osjetljivih korovskih vrsta

Povećanje populacije većine korovskih vrsta u posljednje dvije decenije zbog jako pogoršane agrotehnike uzrokovane ratnim i poratnim zbivanjima je vrlo nepoželjna pojava jer ugrožava usjeve, smanjujući im količinu i kvalitet prinosa i poskupljujući agrotehniku zbog potrebe za većim radom i troškovima u suzbijanju korova

doprinijelo širenju korovskih vrsta i pove-ćanju populacije postojećih. Ni stanje po-slije rata nije se mnogo promijenilo. I dalje su mnoga sela bez seljaka čije su oranice u ledini i zarasle u korov.

Posljedice promjene biodiverziteta korovske floreGenetičkim inžinjeringom se mogu geni iz korova prenositi u kulturne biljke i tako popravljati neke njihove osobine, naročito otpornost prema biljnim bolestima i šteto-činama, niskim i visokim temperaturama, suši, zamočvarenom ili zaslanjenom tlu itd. Stvaranjem banke biljnih gena mogu da se već danas, a naročito u budućnosti, genetskom manipulacijom značajno po-boljšaju korisne osobine kulturnih biljaka. Pogotovo zato što ima pojedinih vrsta ko-rova i kulturnih biljaka koje su biološki vrlo srodne (divlja i kulturna zob, korov gorušica i usjev uljana repica itd.), koje se mogu lako ukrštavati i klasičnim metoda-ma. I do sada se u polju događalo da se spontano ukrštavaju srodni korovi i usjevi, ali su rezultati toga bili nepoželjni. Među-tim, planskim ukrštavanjem savremenim metodama, a naročito genetskom manipu-lacijom, mogu da se postignu važna otkri-ća u smislu poboljšanja osobina kulturnih biljaka. O tome nam svjedoči nedavni pri-mjer iz američko-ruske naučne saradnje, gdje je manipulacijom gena iz jednog koro-va, dobijen hibrid kukuruza bespolnim putem metodom apomiksisa. Sjeme takvih hibrida kukuruza ne mora se obnavljati svake godine ukrštanjem roditeljskih paro-va, kakav je slučaj bio do sada, nego se do-bijeni hibridni vigor nasljeđuje trajno. To je značajno otkriće u proizvodnji kukuru-za, najvažnije poljoprivredne kulture (po sjetvenim površinama) i u BiH i u svijetu. Zaštitom genofonda korovske flore, odno-sno njenog biodiverziteta, u budućnosti se može očekivati više raznih važnih otkrića.Povećanje populacije većine korovskih vr-sta u posljednje dvije decenije zbog jako pogoršane agrotehnike uzrokovane ratnim i poratnim zbivanjima je vrlo nepoželjna pojava jer ugrožava usjeve, smanjujući im količinu i kvalitet prinosa i poskupljujući agrotehniku zbog potrebe za većim radom i troškovima u suzbijanju korova.Širenje novih korovskih vrsta ima štetne posljedice jer već vrlo brojnoj korovskoj vegetaciji dodaju nove vrste koje će dodat-no ugrožavati usjeve, sa svim štetama koje uzrokuju.

Efekti agrotehnike

29


Ekologija duše

Ismet Dedić, dipl.ecc.

Šareni parkovi s mnogo različitih bilja-ka ali i životinja, ne samo da su lijepi za oko već i za – dušu. Koliko god vo-

ljeli život u gradu svakome od nas javlja se potreba za boravkom u prirodi. Često sta-novnici gradova nisu ni svjesni koliko im zapravo nedostaje kontakt sa zelenilom. No, izgleda da zelenilo nije toliko zanimlji-vo kao što je šarenilo. Naime, stručnjaci s britanskog sveučilišta u Sheffieldu proučili su razinu biološke raznolikosti u 15 parko-va i zelenih površina diljem Velike Britani-je, te proveli anketu među posjetiocima. Upitnik je sadržavao pitanje: je li vam bo-ravak u zelenilu razbistrio misli, pomogao da dobijete neku novu perspektivu, razmi-šljate lakše o ličnim problemima, ili, osjeti-te povezanost s prirodom. Saznalo se da su se posjetioci parkova s većom raznolikošću ptica, leptira, biljaka i drugih organizama osjećali mnogo bolje nego oni koji su svoje vrijeme proveli među jednoličnim zeleni-lom. Čak štaviše, posjetioci koji su boravili u području s većom biološkom raznoliko-šću ne samo da su se osjećali bolje nego su prilično tačno procijenili nivo biološke ra-znolikosti u tom prostoru. “Urbane javne zelene površine predstavljaju rijetke mo-gućnosti direktnog kontakta s prirodnim okolišem. Takav kontakt ima mjerljive i fi-zičke i psihološke dobrobiti”, stoji u istraži-vanju. Dakle, biološka raznolikost blago-tvorno utječe na mentalno zdravlje. Obzirom na sve veću urbanizaciju, zaključ-ci ovakvih istraživanja postavljaju smjerni-ce za kvalitetnije kreiranje kako parkova tako i zakonskih osnova za planiranje i gradnju urbanih središta.

ŠARENILO LIJEČI UM, A BISTRI MISLIStanovnici gradova često nisu ni svjesni koliko im zapravo nedostaje kontakt sa zelenilom. No, izgleda da zelenilo nije toliko zanimljivo

Slična istraživanja došla su do istog za-ključka. Tako je, na primjer, u Americi de-vet godina provođeno istraživanje o opo-ravku bolesnika, koje je dokazalo da kad prozori bolničkih soba gledaju na zelenilo, umjesto na zid – pacijenti se oporavljaju brže te je potrebno manje lijekova. Drugo je istraživanje pokazalo kako su građani ispred čijih je stanova/kuća neka vrsta ze-lenila, manifestirali mnogo manje agresije i nasilja. Slično tome, zaposlenici u čijim uredima ima biljaka u prosjeku su bolje

koncentrisani i manje tjeskobni od zapo-slenika u čijim uredima nema zelenila.Istraživački tim sveučilišta u Sheffiedu na čelu s Richardom Fullerom, zaključio je kako dobrobiti utjecaja biološke raznoliko-sti rastu ovisno o bogatstvu vrsta na urba-nim zelenim površinama. Kao rezultat, zaključuju, kvalitetno upravljanje ovim prostorima “trebalo bi naglašavati biološku kompleksnost kako bi se poboljšala dobro-bit građana uz očuvanje biološke raznoli-kosti”.

“Urbane javne zelene površine predstavljaju rijetke mogućnosti direktnog kontakta s prirodnim okolišem. Takav kontakt ima mjerljive i fizičke i psi-hološke dobrobiti”

Cvijeće razgoni tjeskobu


30 Energija i ekologija

Mario Zovko,dipl. ing. str.

Nešto što se u stručnim krugovima, a i u krugovima zainteresirane javno-sti, čekalo već godinama konačno se

dogodilo. Iako se već godinama istražuje (vjetroelektrane, mini hidroelektrane, bio-goriva) i dodjeljuju razno-razne koncesije koje negdje dodjeljuju Županije/kanton, i negdje nadležna energetska ministarstva (županijska i federalno), izrađuju se Studije utjecaja na okoliš, a na razini Federacije ne postoji neki krovni propis koji bi svu tu pro-blematiku objedinio i usmjerio. Znači, net-ko tko bi propisao pravila igre za sve i proi-zvođače i distributere (dva Javna poduzeća na razini Federacije JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar) i defi-nirao tko smije vršiti probna ispitivanja, tko dodjeljuje koncesiju, tko je obvezan električ-nu energiju otkupljivati od proizvođača itd. Vlada Federacije BiH donijela je “Uredbu o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije” koja je objavljena u Služ-benim novinama Federacije Bosne i Her-cegovine broj 36 koje su objavljene

PRVI KORAK U PRAVOM SMJERUUredba o korištenju obnovljivih izvora energije, koju je donijela Vlada Federacije BiH slijedi opredjeljenje da proizvodnja ne mora uvijek biti na štetu okoliša

16.6.2010. U ovom tekstu želim ukazati na dugoročnu važnost ove uredbe odno-sno opisati po mom mišljenju njene naj-važnije dijelove. Uredba se sastoji od 64 stavka svrstanih u 14 poglavlja, što sve skupa čini dvadese-tak stranica teksta, što je jako malo s obzi-rom na značaj Uredbe i za sve ono što ona mora definirati.

Neki obnovljivi izvori energijeO čemu se radi u navedenoj Uredbi? Kratko rečeno cilj Uredbe je regulirati način kori-štenja obnovljivih izvora energije i kogene-racijskih postrojenja (OIEiK), definiranje grupe postrojenja, određivanje minimalnog udjela električne energije proizvedene iz OIEiK u ukupnoj proizvodnji, podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiK, is-pitivanje potencijala OIEiK, organiziranje registra projekata i postrojenja OIEiK, iz-gradnja postrojenja OIEiK, otkup i naknade, priključak postrojenja OIEiK na elektroe-nergetsku mrežu, certificiranje porijekla električne energije proizvedene iz OIEiK, uspostavljanje Operatora za upravljanje su-stavom podsticaja proizvodnje iz OIEiK. U

ovoj Uredbi date su i definicije, odnosno pojmovi, izričito vezani za ovu problemati-ku. Izdvajamo slijedeće, najbitnije: Elektra-ne na OIEiK su postrojenja za proizvodnju električne ili električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora energije.Kogeneracijsko postrojenje je postrojenje u kojem se odvija kogeneracija, odnosno istovremena proi-zvodnja električne i toplinske energije. Ko-generacijsko postrojenje može obuhvaćati i vršne kotlove, ukoliko čine jedinicu koju nije moguće fizički razdvojiti.Obnovljivi izvori energije (OIE) znače izvo-re energije koji stalno postoje u prirodi i koji se obnavljaju u cijelosti ili djelomično, po-sebno energija vodotokova, vjetra, biomase, bioplina, plina sa odlagališta, poljoprivred-nog plina, kanalizacijskog plina, geotermal-na i neakumulirana solarna energija.Podjela postrojenja OIEiK u ovisnosti od instalirane snage podijeljena je na:1. mikro postrojenja do i uključivo 150 kW2. mini postrojenja od 150 kW do i uklju-

čivo 1 MW3. mala postrojenja od 1 MW do uključivo

10 MW 4. velika postrojenja preko 10 MW

31


Energija i ekologija

Također su, ovisno o vrsti izvora za obnov-ljive energije izrađeni i tarifni koeficijenti. Tu se išlo logikom da se najviše subvencio-niraju (najveći tarifni koeficijenti) najma-nja postrojenja i to solarna gdje taj koefici-jent iznosi i do 7,5 dok je za sve ostalo najveći tarifni koeficijent samo 1,55 (geo-termalne elektrane), a velike hidroelektra-ne (preko 10 MW) uopće nemaju poticaja.Stavkom 10. je formuliran ciljani minimal-ni udio električne energije proizvedene iz OIE, a čija se proizvodnja podstiče i on bi do kraja 2012. trebao iznositi 5% u uku-pnoj potrošnji električne energije. Za koge-neracijska postrojenja ciljani minimalni udio do kraja 2012. Iznosi 0,5%.Jako važna, odnosno neophodna, stvar jest uspostavljanje Operatora za OIEiK. On će operativno odlučivati o svim pro-blemima uz naknadu, otkup i podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiK. Podsticanje proizvodnje električne ener-gije iz OIEiK bit će regulirano tako da će elektroenergetska mreža morati preuzi-mati sve proizvedene količine i to po većoj cijeni (prema tarifnom koeficijentu) i to će se odnositi za sva nova postrojenja sa kojima će se zaključiti ugovor na period od 12 godina i to nakon perioda probnog rada. Nakon isteka ovih 12 godina proi-zvođač gubi pravo na povlaštenu cijenu, ali zadržava pravo da svu energiju, ispo-ručuje po prosječnoj proizvodnoj cijeni električne energije u Federaciji ili da svu proizvedenu električnu energiju slobodno prodaje na tržištu. Garantirana cijena ovi-

si o referentnoj cijeni i tarifnom koefici-jentu.Naravno da se na koncu postavlja pitanje tko će to sve platiti? “Država” kao apstrak-tni pojam sigurno neće! Kao i obično ra-čun će biti ispostavljen svim građanima, odnosno svim kupcima električne energi-je u Federaciji, kao dodatak na cijenu električne energije. Ovi iznosi su dani po-jedinačno, odnosno po potrošenom kWh zavisno o tome na kojem je naponskom nivou priključen kupac (0,4 kV – 110 kV) pa se kreće od 0,0005 KM/kWh do 0,001 KM/kWh.Potanko su opisana prava i obveze investi-tora koji namjerava ulagati novac u jedan ovakav projekt. Nadalje, uvest će se registar projekata i postrojenja za korištenje OIEiK. Tu će se voditi : 1. Projekti u fazi ispitivanja2. Projekti u izgradnji3. Izgrađena i priključena postrojenja

uključena u sustav potsticajnih mjera4. Napušteni projekti

Za izgradnju novih postrojenja osim u nas uobičajene papirologije potrebno je dobiti u energetsku suglasnost nadležnog Ministar-stva. Da bi se ta suglasnost dobila (uz sve ostale uvjete) potrebna je i uplata novčanog depozita i to u iznosima od 10 KM/kW – 20

Jako važna, odnosno neophodna, stvar jest uspostavljanje Opera-tora za OIEiK. On će operativno odlučivati o svim problemima uz naknadu, otkup i pod-sticanje proizvodnje električne energije iz OIEiK. Podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiK bit će regulirano tako da će elektroenergetska mreža morati preuzi-mati sve proizvedene količine i to po većoj cijeni

KM/kW ovisno o instaliranoj snazi. Na sre-ću mikro postrojenja su izuzeta od ovog de-pozita. Inače bi se vjerojatno sasvim mogao izgubiti cilj samog projekta – podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Ukoliko se postrojenje izgradi i pusti u rad u skladu sa rokovima onda se ova deponirana sredstva mogu povratiti, a ako se ne izgradi, sredstva se ne vraćaju.Operator za OIEiK će vršiti i certificiranje porijekla električne energije proizvedene iz OIEiK. Do uspostave Operatora za OIEiK izdavanje certifikata je u nadležnosti FERK-a. Isto tako do uspostavljanja Ope-ratora za OIEiK njegove obveze preuzet će postojeća dva JP.Uredbom je definirano donošenje više podzakonskih akata kao i donošenje Prednacrta Zakona o korištenju obnovlji-vih izvora energije i kogeneracije i to u roku od 12 mjeseci od donošenje Uredbe (znači do ljeta 2011.)! Nadajmo se samo kako kašnjenje u donošenju planiranih akata neće biti višegodišnje.U svakom slučaju, na kraju, mora se pozdraviti do-nošenje ove Uredbe. Uz sve manjkavosti i ogroman broj novih pitanja koja njeno donošenje sa sobom nosi, ipak je ovo prvi korak u pravom smjeru: imati dovoljno energije, ali ne po cijenu uništenja našeg okoliša.


32

U odnosu na druge obnovljive izvore energije biomasa ima niz specifičnosti. Biomasa je, mada obnovljiiv ipak iscrpiv, tj, ograničen resurs (za razliku od npr. solarne energije), ima određene troškove nabavke (čak i onda kada su to samo troškovi sakupljanja i transporta), tako da se ovom segmentu treba pristupiti veoma pažljivo


Amila Selmanagić Bajrović,GEF Projekt menadžerKlaster za Energiju i Okoliš UNDP BiH

Trenutno u Bosni i Hercegovini po-stoji generalno slaba spoznaja o po-vezanosti između okoliša i razvoja

uz vrlo ograničene aktivnosti u ovom se-gmentu.Razvojni program Ujedinjenih na-cija kroz Klaster za Energiju i Okoliš je prepoznao ograničenja i nedostatak aktiv-nosti u oblasti energije i okoliša (obnovlji-vih izvora) te dao veliki značaj i usmjerio svoje aktivnosti na uvezivanje segmenata zaštite okoliša, smanjenja siromaštva i po-boljšanju zdravlja – kao osnovnih kompo-nenata razvojnog programa. Klaster za Energiju i Okoliš (UNDP), pored ostalih značajnih projekata, trenutno implementi-ra i dva projekta finansirana od strane Glo-balnog fonda za okoliš (GEF): Integriranje smjernica za očuvanje kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore - KARST koji se bavi očuvanjem bioraznolikosti Livanj-skog polja i Zapošljavanje i sigurno snadbi-jevanje energijom korištenjem biomase u Bosni i Hercegovini – Biomass koja za ključni cilj ima smanjenje emisija ugljen dioksida uz poboljšano zapošljavanje na lokalnom nivou.Globalni fond za okoliš GEF je uspostav-ljen 1991. godine kao jedna od globalnih incijativa za očuvanje okoliša i ujedinjuje 182 zemaje članice u partnerstvu sa među-narodnim institucijama, nevladinim udru-gama i privatnim sektorom u zajedničkim naporima za očuvanje planete zemlje. Kao nezavisna financijska organizacija GEF obezbjeđuje grantove zemljama u razvoju i u tranziciji za projekte koji se bave pitanji-ma očuvanja bioraznolikosti, klimatskih promjena, međunarodnih voda, sprečava-njem degradacije zemljišta, zaštite ozon-

RAZVOJ NA DRVNOJ MASINajznačajniji izvor biomase u BiH za proizvodnju energije je šumska drvna masa (ogrjevno drvo i šumski ostatak) i drvni otpad iz drvoprerađivačke industrije. Ostaci biomase iz poljoprivredne proizvodnje imaju značajan energetski potencijal u dijelovima sjeverne i sjeveroistočne Bosne

skog omotača i smanjenjem upotrebe traj-nih organskih onečiščivaća.Do danas, u Bosni i Hercegovini, GEF-ovim sredstvima je financirano 6 nacional-nih i 15 regionalnih projekata koje imple-mentiraju međunarodne agencije i institucije uz podršku vladinog i nevladi-nog sektora.Kao jedan od UNDP GEF projekata koji se bavi smanjenjem utjecaja klimatskih pro-mjena – Biomass projekat promoviše upo-trebu energije iz biomase (drvnih ostata-ka) za zagrijavanje. Korištenje energije biomase je svjetski trend, podstaknut bor-bom protiv klimatskih promjena, čime se usmjerava tehnološki razvoj razvijenih dr-žava, povećava zapošljavanje i izvoz, sma-njuje zavisnost od fosilnih goriva, poveća-va sigurnost snabdjevanja energijom i dr. To su ujedno tipični ciljevi energetskih politika država. Borba protiv klimatskih

promjena, time i korištenje energije bio-mase se odvija otežano, tj. usvajaju se samo one mjere i u onom obimu kojim se posti-žu razvojni ciljevi kao što su zapošljavanje (naročito značajno u ruralnim područji-ma), restruktuiranje šumarstva, razvoj inovativnih tehnologija i usluga i dr.). Me-đutim, u pravilu potrebni su podsticaji za promovisanje korištenja savremenih teh-nologija za korištenje energije biomase.U odnosu na druge obnovljive izvore ener-gije biomasa ima niz specifičnosti. Bioma-sa je, mada obnovljiiv ipak iscrpiv, tj, ogra-ničen resurs (za razliku od npr. solarne energije), ima određene troškove nabavke (čak i onda kada su to samo troškovi saku-pljanja i transporta), tako da se ovom se-gmentu treba pristupiti veoma pažljivo.Dalje, od svih obnovljivih izvora energije jedino biomasa može biti korištena za pro-izvodnju toplote, električne energije ili teč-

Korištenje energije biomase je svjetski trend, podstaknut borbom protiv klimatskih promjena, čime se usmjerava tehnološki razvoj razvijenih država, povećava zapošljavanje i izvoz, smanjuje zavisnost od fosilnih goriva, povećava sigurnost snabdjevanja energi-jom i dr

Biomasa - ograničen resurs

33



nog goriva. Bitan faktor u kontekstu kori-štenja energije biomase je lanac snabdjevanja biomasom, što znači da su geografske i društvene implikacije korište-nja energije biomase (drvnoprerađivačka industrija, poljoprivreda, zapošljavanje u ruralnim krajevima) značajno šire od kori-štenja energije drugih obnovljivih izvora energije.Najznačajniji izvor biomase u BiH za proi-zvodnju energije je šumska drvna masa (ogrjevno drvo i šumski ostatak) i drvni otpad iz drvoprerađivačke industrije. Osta-ci biomase iz poljoprivredne proizvodnje imaju značajan energetski potencijal u di-jelovima sjeverne i sjeveroistočne Bosne.Osmišljavanje poslovne aktivnosti, bazira-ne na biomasi kao gorivu, je mnogo slože-niji posao nego što se to na prvi pogled čini, jer specifičnost korišćenja biomase u energetske svrhe podrazumijeva formira-nje tzv. bioenergetskog lanca, koji podra-zumijeva čitav niz karika, počev od obe-zbjeđenja sirovinske baze, sakupljanja biomase na terenu, usitnjavanja i transpor-ta na lokaciju skladištenja, pa do njene dis-tribucije ka mjestu dalje prerade ili konač-ne upotreba. Nefunkcionisanje bilo koje od gore spomenutih karika (a dat je samo je-dan mogući scenario) može dovesti do pre-stanka funkcionisanja cijelog bioenerget-skog lanca. Očigledno je da svaki segment ovog bioenergetskog lanca, podrazumijeva pomnu razradu, jer od njegove funkcional-nosti i ekonomičnosti zavisiće i krajnja ci-jena goriva, a samim tim i grijanja iz bio-mase.Kako bi osigurao da su svi rizici i scenariji

bioenergetskih lanaca uzeti u obzir, te date odgovarajuće preporuke u smislu tehnolo-gija, Biomass projekat je finansirao izradu sljedećih sudija: Analiza ponude/potražnje biomase (za regiju Srebrenice i čitavu BiH), Određivanje i odabir najboljeg tehnološ-kog rješenja za korištenje biomase u os-novnim školama regije Srebrenica, Dizaj-niranje i sprovođenje preliminarnih ispitivanja/istraživanja (emisije, nivo svije-sti i percepcije biomase, raspoloživi kapa-citeti), Analiza isplativosti (Cost-benefit) o obnovljivoj energiji u EU, na Balkanu i eko-nomijama u tranziciji i Cost-benefit anali-za investicija energije biomase (procjena lokalnih dobrobiti – kreiranje novih poslo-va, okolišni aspekti, energetska sigurnost naspram troškova energije biomase. Preli-minarni rezultati studija pokazuju da ima dosta prostora za jačanje svijesti ključnih aktera i kreatora politika o energiji iz bio-mase, a analize troškova i dobiti su pokaza-le da bi se ugradnjom sistema centralnog grijanja na biomasu u većim zgradama i manjim naseljima ostvarilo značajno sma-njenje emisije zagađujućih tvari i stakle-

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana šuma i Međunarodne godine šuma, UNDP GEF projekat Biomass je podržao Odjeljenje prirodnih i matema-tičkih nauka Akademije nauka i umjetnosti BIH u organiziranju naučne konferencije „Šume - indika-tor kvaliteta okoliša“

ničkih plinova kroz zamjenu postojećih kotlovnica ili zamjenu većeg broja malih peći na lako loživo ulje, ugalj ili ogrijevno drvo.Povodom obilježavanja Međunarodnog dana šuma i Međunarodne godine šuma, UNDP GEF projekat Biomass je podržao Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka Akademije nauka i umjetnosti BIH u orga-niziranju naučne konferencije „Šume – in-dikator kvaliteta okoliša“. Također, pored svojih aktivnosti vezanih za uspostavljanje asocijacije za biomasu, zamjene kotlova u osnovnim školama regije Srebrenica i obrazovnim aktivnostima na jačanju svije-sti javnosti o održivom korišćenju energi-jom i prirodnim resursima, Biomass proje-kat planira tokom 2011. – Međunarodne godine šuma pomoći i pošumljavanje ogo-ljenih područja u BiH u suradnji sa javnim preduzećima šumarstva i šumskim gazdin-stvima kako bi potpomogao ne samo sprje-čavanje degradacije zemljišta nego i upo-šljavanje lokalnog stanovništva, očuvanje bioraznolikosti i smanjenje utjecaja emisi-ja CO2.

Nekontrolisana sječa šume na Igmanu


34 Obnovljivi izvori energije

Prof.dr.Hamid Čustović; Prof.dr.Sead Vojniković; Mr.sc.Semin Petrović

Nije tajna da upotreba fosilnih gori-va za proizvodnju energije generira nus-produkte koji su štetni za oko-

liš. Staklenički gasovi znatan su činilac kli-matskih promjena i uvijek postoji opasnost da zagađivači pronađu svoj put u tlo na kojem uzgajamo naše biljke i u vodu koju koristimo. Također, fosilna goriva postoje u ograničenim količinama.Mnogi tvrde da se rezerve fosilnih goriva smanjuju i njihova ekstrakcija će postati vrlo ekološki problematična i skupa u bu-dućnosti, uvećavajući energetske troškove na globalnoj razini. Alternativa za oba pro-blema je proizvodnja energije iz čistih, ob-novljivih izvora. Bioenergija proizvedena iz biomase za proizvodnju toplotne i električ-ne energije i goriva je obnovljiva i u većini slučajeva puno čišća od fosilnih goriva.

Odakle potiče bioenergija?Biomasa predstavlja sve materije biljnog i životinjskog porijekla. Sa aspekta bioener-getske proizvodnje, može se podijeliti na drvnu i ne-drvnu biomasu porijeklom iz biljaka i druge organske biomase. Većina biljne biomase potiče od proizvoda i nu-sproizvoda šumskih i poljoprivrednih kul-tura. Drvna biomasa uključuje ogrjevno drvo, drvo iz šuma, šumske ostatke i drvni otpad iz industrije. Ne-drvna biomasa po-tječe od poljoprivrednih kultura i uključu-je usjeve i njihove ostatke, te ostatke od njihove prerade. Ostala organska biomasa uključuje životinjske ostatke i razni drugi

BIOMASA zaBIOENERgIJUSpaljivanjem biomase oslobađa se toplota koja se može direktno koristiti za grijanje ili se može koristiti za proizvodnju električne energije. Gasifikacijom se biomasa pretvara u gas, koji se može koristiti u gaso-vitom obliku, ili se koristi za proizvodnju drugih oblika energije (npr. električne energije)

kućni organski otpad. Šumska i poljopri-vredna vegetacija se može uzgajati poseb-no za korištenje biomase i proizvodnju bioenergije (kao što su brzorastuće šumske kulture i poljoprivredne kulture visokog energetskog sadržaja), a isto tako se mogu koristiti nus-proizvodi i vegetativni ostaci iz drugih vidova proizvodnje.

Proizvodnja energije iz biomaseU procesu razgradnje biomase, oslobađa se energija sadržana unutar molekula. Količi-na oslobođene energije po jedinici težine ili zapremine je energetski sadržaj iz bio-mase proizvoda. Različiti proizvodi imaju različit energetski sadržaj i svaki ima spe-cifičan način na koji se koristi. Sagorijeva-nje je najčešći način proizvodnje bioener-gije. Spaljivanjem biomase oslobađa se toplota koja se može direktno koristiti za grijanje ili se može koristiti za proizvodnju električne energije. Gasifikacijom se bio-masa pretvara u gas, koji se može koristiti u gasovitom obliku, ili se koristi za proi-zvodnju drugih oblika energije (npr. elek-trične energije). Biodizel se dobija ekstrak-cijom ulja koja se mogu pronaći u biomasi i koristi se u motorima na isti način kao i normalno dizelsko gorivo.U većini slučajeva, šumska i poljoprivredna zemljišta koriste se iz drugih razloga. Kuku-ruz i šećerna trska se koristi za proizvodnju bioetanola, ali to je i izvor hrane. Šume su multifunkcionalni resurs i pored ostalih uloga i funkcija, kao npr. okolinskih i socio-loških, koriste se za proizvodnju raznih drv-nih proizvoda. Poljoprivredni ostaci mogu se koristiti kao organsko đubrivo.

Postoji potreba za uspostavljenje ravnoteže između zahtjeva za energijom sa ostalim zahtjevima koji koriste istu šumu i poljo-privredne površine. Iskorištavanje bioma-se za proizvodnju bioenergije treba biti učinjeno na održiv način i uključeno u širi kontekst, koji uzima u obzir alternativne koristi za ovaj prirodni resurs.

Procjena potencijala biomasePlaniranje i upravljanje vegetacijom koja je namijenjena za upotrebu u bioenerget-skoj proizvodnji je vrlo značajno. Infor-macije o količini biomase, a samim time i bioenergije koja se može proizvesti, su od izuzetne važnosti za bilo koju vrstu plani-ranja i uključuju kako pojedince i malu industriju, tako i regionalne, nacionalne, pa i međunarodne vlasti. Mnoge zemlje EU koriste tradicionalne metode procjene količine biomase koje potencijalno mogu biti dobivene. One se obično oslanjaju na upotrebu statističkih podataka, koji su izvedeni iz uzoraka sa manjeg broja loka-cija i ekstrapolacije na veće interesno po-dručje. Iako su one relativno precizne u krupnim mjerilima, nedostaju im pro-storni detalji i uzorkovanje je vrlo skupo. Osim toga, metode za generiranje ovih statističkih podataka nisu iste u svim eu-ropskim zemljama.Sateliti koji kruže oko Zemlje mogu pružiti vizualni prikaz njene površine, mjerenjem jačine elektromagnetnih signala koji se re-flektiraju od Zemljine površine. Nedavnim tehnološkim napretkom proizvedeni su senzori koji promatranjem Zemlje mogu prikupljati takve podatke s velikih područja

Sadržaj teksta ovog članka je nastao to-kom realizacije FP7/CEUBIOM projek-ta (Klasifikacija potencijala biomase u Evropi korištenjem kopnenog i satelit-skog praćenja). Projekat je realiziran u periodu 2008 - 2011, u njemu je uče-stvovalo 15 partnera, a Poljoprivredno prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu (FASA) je bio partner u pro-jektu iz Bosne i Hercegovine. Kao istra-živači na projektu su bili uključeni: Prof.dr. Hamid Čustović, kordinator istraživačkog tima na projekta za BiH, prof.dr. Sead Vojniković, saradnik istraživač i mr.sc. Semin Petrović, sa-radnik istraživač. Jedan od najvažnijih zadataka projekta je bila harmonizacija metoda procjene biomase za enegiju na područje EU ali i ostalih zemalja po-tencijalnih članica EU. Pitanje energije jedno je od najvažnijih kojim se zemlje EU svakodnevno bave, a u okviru toga posebna pažnja se posvećuje alterna-tivnim izvorima u čemu biomasa kao alternativni izvor energije ima poseban zanačaj.

Mnogi tvrde da se rezerve fosilnih goriva smanjuju i njihova ekstrakci-ja će postati vrlo ekološki problematična i skupa u budućnosti, uvećavajući energetske troškove na globalnoj razini. Alternativa za oba problema je proizvodnja energije iz čistih, obnovljivih izvora. Bioenergija proizvedena iz biomase za proizvodnju toplotne i električ-ne energije i goriva je obnovljiva i u većini slučajeva puno čišća od fosilnih goriva

35Obnovljivi izvori energije

u visokim detaljima (Slika 1.). Zatim se ti snimci obrađuju kako bi se utvrdilo šta je prisutno na površini (zgrade, ceste, tla i ra-zličite vrste vegetacije). Kao rezultat toga nastaju karte koje omogućavaju izračunava-nje površina koje zauzimaju pojedini tipovi vegetacije (šume, poljoprivredne kulture ili prirodna i polu-prirodna vegetacija). Osim toga, podaci promatranjem Zemljine povr-šine pružaju informacije o strukturi biljaka,

njihovim biohemijskim osobinama i njiho-vom zdravstvenom stanju. Sve ove informa-cije mogu biti dostupne vrlo brzo i po rela-tivno niskoj cijeni.Unatoč prednostima ovog načina posma-tranja, tačnost terenskih mjerenja se ne može zamijeniti. Stoga, optimalna meto-da za procjenu trenutne biomase i poten-cijala biomase je kombinacija ove dvije metode. Satelitsko posmatranje Zemlje

Karta pokrivenosti Europe različitim tipovima vegetacije, nastala obradom satelitskih snimaka

Slijed koraka za procjenu potencijalnog prinosa bioenergije

Postoji potreba za uspostavljenje ravnoteže između zahtjeva za ener-gijom sa ostalim zahtjevima koji koriste istu šumu i poljoprivredne površine. Iskorištavanje biomase za proizvodnju bioenergije treba biti učinjeno na održiv način i uključeno u širi kontekst, koji uzima u obzir alternativne koristi za ovaj prirodni resurs

može pružiti najveći dio informacija, dok terenska mjerenja mogu pružiti dodatne informacije koje nisu dostupne na bilo koji drugi način. Terensko uzorkovanje može pružiti informacije o prosječnoj gu-stini biljaka i količini biomase po jedinki biljne vrste. Kada se ove informacije kom-binuju sa ukupnom površinom koju zau-zima određeni tip vegetacije, moguće je procijeniti broj biljaka i biomasu koja može biti dobivena.Procjena trenutne biomase nije jednaka biomasi koja potencijalno može biti dobi-vena. Tehnička ograničenja mogu otežati prikupljanje u određenim područjima, primjerice na strmim terenima, gdje je onemogućeno djelovanje mehanizacije, ili su neka šumska područja nedostupna. U drugim slučajevima, trošak prikupljanja može biti veći od profita, tako da ekonom-ska ograničenja mogu isključiti korištenje na pojedinim područjima. Područja zašti-ćena nacionalnim i međunarodnim zako-nima mogu zabraniti korištenje vegetaci-je. Isto tako, uticaj na okoliš pri korištenju vegetacije na nekom području može biti štetan, što također rezultira isključiva-njem takvih površina. Sva ova ograničenja smanjuju površinu potencijalno korisne biomase, a time i količinu bioenergije koja se može dobiti.Nakon konačne procjene potencijalno ko-risne biomase, moguće je procijeniti koli-činu energije koje se može proizvesti. Sva-ka biljna vrsta stvara određenu količinu bioenergije, ovisno o načinu na koji će biomasa biti obrađena. Kada se ta vrijed-nost pomnoži sa količinom potencijalno korisne biomase, moguće je izračunati količinu bioenergije koja se može proi-zvesti.Slijed akcija koje uključuju procjenu po-tencijala biomase za bioenergiju, počinje s identifikacijom područja sa vegetacio-nim pokrivačem koja se potencijalno mogu koristiti za proizvodnju bioenergi-je, korištenjem podataka satelitskog po-smatranja. Pojedina svojstva vegetacije treba dopuniti lokalnim istraživanjem, kako bi se dobile karakteristike određe-nog područja. Neka područja označena kao potencijalno korisna će biti potrebno isključiti kada se istraže tehnička, eko-nomska i ekološka ograničenja. Konačni rezultat biomase koja je na raspolaganju za korištenje se tada može koristiti za procjenu bioenergije koja može biti gene-rirana (slika 2.). Usklađeni metod za pro-cjenu biomase za bioenergiju diljem Eu-rope, kombinacijom podataka satelitskog osmatranja i lokalnih stručnih znanja je proizvod CEUBIOM projekta (http://www.ceubiom.org), koji je finansiran od strane FP7 programa Europske komisije. Više detalja i informacija o metodi, mo-guće je pronaći na web-stranici namije-njenoj za e-learning (http://ceubiom.geo-nardo.com).


Satelitski snimciMape područja sa različitim tipom

vegetacije

Izračunate površine pokrivene pojedini-

nim tipom vegetacije

Dodatna kopnena mjerenja

Proračun potencijal-nog bioenergetskog

prinosa

Finalni potencijalbiomase

Procjena biomaseza svaki tipvegetacije

Tehnički, ekonomski zahtjevi i ekološka

ograničenja


36 Finansiranje zaštite okoliša

Fond za zaštitu okoliša FBiH osnovan je Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša FBiH 2003.godine (“Službene novine

Federacije BiH”, broj: 33/03), s ciljem da se uspostavi stalan i stabilan mehanizam priku-pljanja i distribucije izvanbudžetskih sredsta-va na teritoriji FBiH sa svrhom finansiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, pro-jekata i sličnih aktivnosti u području održi-vog korištenja, zaštite i unapređenja stanja okoliša i korištenja obnovljivih izvora energi-je. Kadrovski i operativno, Fond je sa radom počeo tek 08.02.2010. godine. U skladu sa svojom djelatnošću, koja između ostalog podrazumijeva otklanjanje šteta i de-gradacije okoliša, a na inicijativu Vlade FBiH, i na osnovu obrade podataka o stanju i stepenu ugroženosti okoliša te ostvarenih kontakata s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, Fond je u aprilu mjesecu započeo aktivnosti izrade i implementacije „Projekta čišćenja obala vodotoka 2010“. Ugovori o sufinansira-nju sklopljeni su između Fonda i 37 općina na teritoriji 9 kantona Federacije BiH, kojima su odobrena bespovratna finansijska sredstva u iznosu od cca 1.500.000,00 KM. Do aprila mje-seca 2011. godine, Fond je Projekat u cjelosti implementirao na teritoriji 23 općine FBiH (Busovača, Kakanj, Vitez, Zenica, Stolac, Ča-pljina, Gračanica, Bosanska Krupa, Tomislav-grad, Žepče, Jajce, Odžak, Doboj Jug, Cazin, Goražde, Ključ, Srebrenik, Banovići, Tešanj, Konjic, Mostar, Travnik i Livno), a u preostalih 14 općina, aktivnosti na realizaciji Projekta su u završnoj fazi. Primarni cilj Projekta je čišće-nje obala rijeka od otpadnog materijala zaosta-

FOND PREPOZNATKAO DOBAR PARTNERPrikupljena sredstva omogućavaju realizaciju projekata u skladu sa federalnom strategijom. Uspješna implementacija na području 23 općine

log nakon poplava i neprimjerenog odnosa građanstva, i njegovo iskorištavanje, uključu-jući osiguravanje adekvatnih mjera u cilju sprečavanja stvaranja otpada i tretiranja istog.Specifični ciljevi Projekta Fonda su usmjereni na: očuvanje flore i faune u slivovima rijeka, podizanje nivoa svijesti građana o selektiv-nom sakupljanju otpada i savjesnom odnosu prema vodnim resursima, te o potrebi zaštite i očuvanja životne sredine, poticanje razvoja turističke ponude općina, iskorištenje otpad-nog materijala kao sirovine za preradu (PET i biomasa), pružanje podrške umrežavanju i saradnji javnih institucija u okviru zajednič-kih napora za zaštitu okoliša, poticanje zapo-šljavanja. Osim općina, partneri na imple-mentaciji projekta su i: Federalna uprava civilne zaštite, agencije za vodna područja ri-jeke Save i Jadranskog mora, službe za zapo-šljavanje, nevladine organizacije, službe me-dicinske zaštite, sanitetske službe, gorske službe spašavanja, BHMAC.Sredstvima Fonda se prvenstveno finansiraju projekti, programi i slične aktivnosti koje su u skladu sa Federalnom strategijom zaštite okoliša te godišnjim programom rada Fonda. Prema “Zakonu o Fondu”, Fond sredstva za programe i projekte iz oblasti zaštite okoliša raspoređuje putem javnog poziva. Krajem 2010. godine, Fond za zaštitu okoliša raspi-sao je Javni poziv za dodjelu sredstava za rea-lizaciju programa, projekata i sličnih aktivno-sti iz područja zaštite okoliša. Za isti su planirana sredstva za finansiranje programa, projekata i drugih aktivnosti u ukupnom iznosu od 15.628.064,86 KM i to u sljedećim

planskim oblastima: ■ oblasti upravljanja otpadnim vodama (iz-gradnja kolektorskih mreža, tretman i moni-toring otpadnih voda),■ oblasti korištenja voda (zaštita izvorišta-vo-dozaštitnih zona, rješavanje pitanja vodo-snabdijevanja, poticanje održivog korištenja vodnih resursa),■ oblasti zaštite i regulacije vodotoka kao i■ oblasti upravljanja vodnim resursima za projekte i programe čija je implementacija u toku (sanacija korita i slapišta vodotoka).U skladu sa Zakonom o Fondu, Statutom Fonda i Pravilnikom o uslovima i načinu do-djele sredstava Fonda (SN, broj: 75/10), kori-snicima će se sredstva Fonda dodjeljivati pu-tem zajmova, subvencija, finansijske pomoći i donacija. Trenutno su u toku aktivnosti na vrednovanju i rangiranju svih 176 projektnih prijedloga pristiglih na Javni poziv.U proteklom periodu Fond je uspio ostvariti blisku saradnju sa Vladom FBiH i tijelima i or-ganima uprave nadležnim za pitanja okoliša, resornim ministarstvom okoliša i turizma, fondovima iz države i regiona (Fond za zaštitu životne sredine RS, Fond za zaštitu okoliša Re-publike Slovenije), org. strukturama EU i Svjetske banke, a sve sa ciljem da ispoštuje za-dato načelo međusektorske koordinacije i in-tegracije politike zaštite okoliša u druge sektor-ske politike. Treba naglasiti da je izuzetno dobra saradnja od međusobnog interesa u 2010. godini ostvarena sa Fondom za zaštitu životne sredine RS, sa kojim Fond za zaštitu okoliša FBiH u ovoj godini planira zajednički pristupiti izradi i harmonizaciji propisa koji će biti usklađeni po pitanju iznosa i načina priku-pljanja naknada kao i rješavanje pitanja zbri-njavanja različitih kategorija otpada.Svrha ovakvog koordiniranog pristupa jeste postizanje kompatibilnosti u pogledu izrade jedinstvenih standarda i legislativnog okvira na nivou države, čime bi se stvorili preduslovi za jedinstven pristup međunarodnim institu-cijama i organizacijama.Fond za zaštitu okoliša je, skupa sa Federal-nim ministarstvom okoliša i turizma u toku 2010. godine (a isto je planirano da bude okončano do sredine 2011. godine), posebnu pažnju posvetio izradi čitavog seta podzakon-skih akata koji se odnose na utvrđivanje vrste, iznosa i načina prikupljanja naknada zagađi-vača okoliša, korisnika okoliša i naknada za korištenje vozila na motorni pogon. Krajem 2010. godine je donešen Pravilnik o upravlja-nju ambalažom i amabalažnim otpadom, a u toku je i priprema pravilnika o prikupljanju i zbrinjavanju: EE otpada, otpadnih baterija i akumulatora, opasnog otpada i otpada od au-toguma. Donošenje i primjena ovih propisa ima dvojaku korist: stvaraju se pravne pretpo-stavke za prikupljanje novčanih sredstava za realizaciju planiranih programskih i projek-tnih aktivnosti u sistemu održivog korištenja, zaštite i unapređenja stanja okoliša, a s druge strane, omogućava se efikasniji rad Fonda u skladu sa direktivama EU.

Prilog obezbjedio Fond za zaštitu okoliša FBiH

Foto: Lolla - Kataklizma u Bijeloj

37


Foto: M. Memišević - Vodopad Veličanstveni, Jajce

Zaštita baštine

Mirzeta Memišević,

Prije nego se upustim, na trnovitu sta-zu riječima opisati ljepotu koju oko samo sebi ne može vjerovati da vidi,

reći ću vam šta je Bosona i šta su, po Boso-ninom, Hodoljublja. Bosona. To vam je, Dobri Moji, dobrovolj-no, nestranačko, nevladino i neprofitno udruženje građana osnovano sa ciljem da okupi, educira, poveže i kroz konkretne društveno-korisne projekte organizira oso-be koje se bave ili zanimaju za historijsko nasljeđe Bosne i Hercegovine. Tako kažu o sebi na www.bosona.ba. (U djelu bizant-skog cara Konstantina VII Porfirogeneta De Administrando Imperio (O upravljanju carstvom, Spis o narodima...), u kojem se navode sve teritorije i države koje ostavlja sinu Romanu navodi se i “χώρίον Βόσωνα” [horion Bosona] - mala teritorija Bosna, dio zemlje Bosne ili kako neki zajedljivo prevode, zemljica Bosna.) Grupa ljudi iz zemljice Bosne odlučila je pokrenuti Hodoljublja, koja za cilj imaju grupnu posjetu objektima i lokacijama od

JAJCE ČEKA UPIS NA LISTU UNESCO Povodom ideje grupe ljudi koja je odlučila pokrenuti nova Hodoljublja s ciljem posjete objektima i lokacijama od kulturno-historijskog značaja u Bosni i Hercegovini i njenom okruženju

kulturno-historijskog značaja u Bosni i Hercegovini i okruženju. Ovaj put, ovoga 24. jula, Bosonci - hodo-ljupci odlučili su krenuti prema Jajcu, kra-ljevskom gradu.Nešto prije ulaza u Jajce, ako idete iz pravca Sarajeva, dočeka vas Elektrobosna. Osim što je nekad, kako čujem, bila izvor priho-da za veliki broj domaćinstava ovoga pod-ručja, ne doprinosi estetskoj slici ovog pre-lijepog grada, dovoljno lijepog i za kraljeve.Eh, kad već uđete u Jajce... Ako ste članovi Bosone, onda će vas dočekati vaši prijatelji,

zaljubljenici u svoj grad i svoju zemlju, ali i ako niste, naći će se već neko od dobrih Jaj-čana i obojiti vam grad i dan još ljepše nego je to davno radio mađarski slikar Csontvary, također zaljubljenik u ovaj grad.S obzirom da ovo pišem u novembru, ne mogu, a da prvo ne pomenem Dom AV-NOJ-a (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije), u kojem je 29. i 30. novembra 1943. godine održano II za-sjedanje AVNOJ-a i osnovana Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Dok

Prvo što će vam Jajčani pokazati je, skoro da se smijem kladiti - vodopad! Trenutno je visok oko 22, a nekada je bio visok preko 60 metara. Naime, jajački vodopad spada u vrstu tzv. samodestruk-tivnih vodopada, u koji spada i Nijagara, a karakte-riše ih činjenica da svojom hidrauličkom moći sami sebe usijecaju (i uništavaju) svoje korito


38 Zaštita baštine

ovo pišem osjećam kao da sam u osnovnoj školi i spremam se za takmičenje Titovim stazama revolucije. Zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a bila su abeceda revolucio-narne pismenosti. Prvo što će vam Jajčani pokazati je, skoro da se smijem kladiti – vodopad! Trenutno je visok oko 22, a nekada je bio visok preko 60 metara. Naime, jajački vodopad spada u vrstu tzv. samodestruktivnih vodopada, u koji spada i Nijagara, a karakteriše ih činje-nica da svojom hidrauličkom moći sami sebe usijecaju (i uništavaju) svoje korito.Tako je svojom enormnom snagom sam sebi smanjio visinu (što se, uglavnom, dešava svima prevelike snage!). Evlija Čelebija, turski putopisac, u svom Putopisu za jajački vodopad kaže da ima visinu “od tri minareta”, a da se sam grad “izdiže do nebeskog svoda”. Oni koji možda misle da su osmanski putopisci bili skloni hiperboli uvijek mogu pogledati razglednice iz aus-trougarskog perioda na kojima je prikazan grad Jajce i njegov veličanstveni vodopad, kao i djela poznatog mađarskog slikara Csontvary-a, čije su slike na razglednica-ma obišle Europu i svijet. Jajački vodopad je jedini koji se nalazi u samom centru grada, i jedini kojim se jed-na rijeka (Pliva) ulijeva u drugu (Vrbas). Ma i da nije tako – divan je!Nakon vodopada idemo u obilazak grada. Prolazimo pored Čaršijske (Esme Sultanija) džamije iz 18. stoljeća. Postoji predanje da je ovu džamiju podigla Esma sultanija, supru-ga bosanskog namjesnika Mehmed paše Muhsinovića, kao zadužbinu za svoje oz-dravljenje. Predaja također kaže da je osim ove džamije izgradila i dva mosta na Vrbasu. Ovo je i jedina džamija u Evropi koja nosi žensko ime. Nakon džamije ulazimo u Omerbegovu kuću. Čujemo priču o glavnim prostorijama u tradicionalnoj bosanskoj kući i njihovim namjenama. Onda prolazi-mo pored Crkve sv. Marije, koju su Osman-lije svojim dolaskom pretvorile u džamiju

(Fethija džamija). Uz samu crkvu gordo stoji Toranj sv. Luke, jedan od 23 jajačka na-cionalna spomenika. Toranj je sagrađen u 15. stoljeću i jedini je sačuvani srednjo-vjekovni zvonik u kontinentalnom dijelu Balkana, visok 23,15 metara. Slijedi (meni) jedna od najzanimljivijih lokacija u Jajcu, Katakombe, bogumilska podzemna crkva. Tiho, razgovarajući šapatom ako baš mora-mo, ulazimo u nju. Pretpostavlja se da je Hrvoje Vukčić dao nalog da se isklešu kata-kombe u živoj stijeni kao njegova grobnica i grobnica vojvodske porodice Hrvatinića. (Ć. Truhelka, 1904., Đ. Mazalić, 1952., P. Anđelić, 1988.). O samom objektu nema pisanih historijskih podataka. Krst, po-lumjesec i sunce, simboli koji se različito tumače, a u kojima se vjerovatno krije nešto što ne možemo dokučiti, izazivaju poštovanje. Nemoguće je previdjeti simbol bosanske srednjovjekovne države, koji se u obliku sjene ocrtava na stropu. Naravno, radi se o ljiljanu.Dolazimo do Tvrđave. Podignuta je u XIII, a dograđivana tokom sljedećih nekoliko stoljeća. Na jugozapadnom dijelu tvrđave nalazi se portal sa kraljevskim grbom. Na-stanak portala datira između vladavine Tvrtka II do kralja Stjepana Tomaševića, koji definitivno preseljava kraljevski dvor u Jajce 1421. godine. Spomenuti grb portala je prije nekoliko godina restauriran od strane stručnjaka iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Trenutno se ovaj grb ‘’uživo’’ može vidjeti jedino u Jajcu. Ovdje smo čuli i zanimljivu legendu o kra-ju posljednjeg bosanskog kralja. Nakon što je vojska Mehmeda El Fatiha osvojila Bob-ovac, Osmanlije su krenule prema Jajcu, jer je tamo stolovao Stjepan. Legenda kaže da

je posljednji bosanski kralj pokušao luka-vstvom izbjeći kraj, te je naopako potkovao konja i uputio se prema Ključu. Turci su ga prozreli i uhvatili u Ključu, a onda je Fatih rekao: “Zakopajte ga blizu Jajca, ali da mu se grobnica ne vidi iz grada”. To mu je bila najveća kazna: pokopan je blizu grada, ali njegov grob ne može nadgledati grad koji je simbolizirao njegovu državu. Danas postoji mjesto u blizini grada, koje se na-ziva “Kraljev grob” i koji je uvršten u listu nacionalnih spomenika BiH.U sklopu zapadnog bedema nalazi se Med-vjed kula. Narodna predaja kaže da joj ime potječe od toga da su se u srednjem vijeku u kuli držali medvjedi, kojima su bacani oni koji su radili protiv tadašnjih vlastodržaca. Tu teoriju historičari narav-no ne podržavaju. Medvjed kula je ime dobila po svojoj masivnosti i visini. Njena trenutna visina je za pola manja nego u vremenu prije osmanskog osvajanja. Os-manski topovi su je upola smanjili, ali je ipak nisu mogli sravniti sa zemljom, što su uradili sa ostatkom gradskih kula koje su služile u odbrambene svrhe. Ta činjenica dovoljno govori masivnosti i čvrstoći Med-vjed kule.Ispod zidina Starog grada nalazi se jedna neobična džamija, bez munare. Sagradio ju je Sulejman-beg Kulenović 1812. godine, nakon što je, po povratku sa hadždža, saznao da mu je umrlo šestero ženske djece i supruga, te se zove Ženska džamija. Zove se još i Dizdareva džamija po dizdari-ma - čuvarima tvrđave. Dizdari, čuvajte džamiju! Dizdari čuvajte Jajce. Jajčani, Bosanci, Hercegovci, budite dizdari. Poslušajte UNESCO! UNESCO, upiši Jajce na svoju listu!

Portal sa kraljevskim grbom

Nebo iznad Jajca

39


Nove knjige

Pripremila i prevela:Prof.dr. Azra Jaganjac

U knjizi su prikazane faze projekto-vanja, upravljanja proizvodnjom te komerijalizacije i upotrebe produ-

kata koja su ostvariva i ekonomična čime se smanjuje opće zagađivanje na izvoru i rizik po ljudski život i okolinu.Hemijski procesi kao, uostalom, i svi drugi industrijski procesi daju različitu lepezu skupocjenih produkata i materijala koji se koriste u zdravstvu, proizvodnji hrane i drugim djelatnostima. Ti procesi, koji daju proizvode i materijale bitne za modernu ekonomiju također emituju velike količine plinovitih, tečnih i čvrstih vrsta otpada. Obrada tih otpada košta milijarde dolara svake godine, a granične vrijednosti emi-sija i standardi postupaka postaju sve strožiji i ovi troškovi mogu samo rasti. Zbog povećanja cijena i strožijih standarda

zeLeni INŽENJERINGKnjiga “Zeleni inženjering” David T. Allen i David R. Shonnard, obima 560 strana, rađena za američku okolišnu agenciju EPA

izvedbe, tradicionalni tzv ”end-of-pipe” pristup za rukovanje otpadom postao je manje atraktivan. Kjiga se bavi novom strategijom poznata kao svjesnost o okolišu od strane proizvodnje, eko-učinkovita proizv-odnja ili prevencija zagađenja.Osnov-na premisa ove strategije je izbjegavanje stvaranja otpada i polutanata što može biti efektivnije i bolje za okoliš u odnosu na tretman ili odlaganje polutanata kad su već stvoreni.Pokušaj ove knjige je da opiše povlašten ili „zeleni”ˇ pristup projektovanju, razvoju i upravljanju industrijskim procesima i pro-duktima. Tekst počinje (dijelovi 1-4) sa osnovnim upoznavanjem sa problemima okoliša, konceptom rizika, ekološkim propisima i bio-etikom. Dijelovi 5-12 opisuju alate za procjenu i poboljšanje okolišnih perfor-mansi hemijskih procesa, proračunom

troškova zaštite okoliša. Zadnji dijelovi teksta (dio 13 i 14) opisuju alate za po-boljšanje vođenja poslova i nivoa integraci-je između hemijskih procesa i drugih in-dustrijskih operacija.Ovaj udžbenik se koristi u zadnjoj godini inženjerskih do-diplomskih i post-diplo-skih, pa i doktorskih studija na više uni-verziteta u SAD, kao izborni ili redovni kurs kako za hemijsko inžinjerske tako i za sve one koji se bave ekologijom.Nadam se, da će se ova knjiga i u nas, kori-stiti kao svojevrstan alat za doprinos raz-voju proizvodnog dizajna i upravljanju in-dustrijskim procesima sa sviješću o okolišu.


40 Svijet ptica

Ismet Dedić, dipl.ecc

Kljunaš cipelaš (Balaeniceps rex) je ptica koja izgleda kao da nosi drve-nu klompu umjesto kljuna. S

“klompom” čvrsto prislonjenom na prsima stoji ta 140 centimetara visoka i sedam ki-lograma teška ptica kao spomenik prirode među trskama jezera Kyoga u Ugandi, stoji tako satima, mirno, sasvim mirno – kao da je preparirana.Koristi li ova ptica svoj divovski kljun kao kutlaču da bi sakupljala hranu iz močvarne kaljuže? Da, koristi, ali na posve osebujan način. Tome bi nijemom Božijem mahlu-katu/stvoru trebalo oko vrata objesiti plo-čicu s natpisom: “Pozor! Opasnost!”. Proteklo je već pola dana od kada se pod vodom pola metra dugo krokodilovo mla-dunče smjestilo pod nogama ove čudnova-te ptice. U jednom trenu kljunaš zaranja svoj masivni kljun u vodu. Čini se da je ptica samo htjela protresti glavom. Od vla-stita zamaha kao da je ošamućena, usprav-lja se i podiže u visinu mladog krokodila zapletenog u vodeno bilje.

Ptica ćudljive naraviVrh kukastog kljuna probija oklop i žrtva se više ne može osloboditi. Rubovi kljuna tako su oštri da režu plijen kao kliješta. Za to vrijeme iz kljuna visi vodeno bilje poput rezanaca. Četvrt sata trese kljunom kako bi svoj obrok oslobodilo neukusne trave. Tada se može prihvatiti jela.U zoološkim vrtovima timaritelji moraju ovu veliku pticu, koja liči na vremešnog fi-lozofa, poštivati. Od nje nikad ne možeš

KLJUNAŠ cipeLaŠArapi ga zovu abu makrub, otac cipele jer – nije teško pogoditi – ima kljun nalik na cipelu. Jaku cipelu, rekli bismo, jer tom “cipelom” može ubiti čak i krokodila

znati šta te čeka. Nerijetko zna povrijediti i posjetioce koji joj se previše približe, pa ni ona neostane bez batina. Jednom je u piči-jem parku u njemačkom gradu Walsrodu jednog neomiljenog čuvara zgrabila za nogu i držala ga desetak minuta. Od tada nesretni timaritelj uvijek sa sobom nosi metlu kad ulazi u njezin kavez. Tek kada se pernata grdosija sasvim naždere, kavez se može pospremiti.Pored malih krokodila na njezinu jelovniku još su do šezdeset centimetara duge ribe, prije svega somovi, a potom i vodene zmije, žabe, puževe i kornjače. Ovo zadnje proždi-re zajedno s oklopom, u jednom zalogaju. Ptice s dužinom crijeva od 2,6 metara ima i dobru probavu! Svoje gnijezdo kljunaš cipe-laš gradi skriveno u trsci visokoj do četiri metra (slika 1.). Po njemu prostiru se sta-bljike trske i papirusa. Na jajima leže oba roditelja smjenjujući se svakih šest sati. Ženka obično snese dva ili tri jaja na kojima onda roditelji leže 45 dana (slika 2.).

Gnijezdo s kupaonicomKako bi prehranili čučavce u gnijezdu, ro-ditelji rastrgaju bibu pa njegovim komadi-ćima mašu mladuncu iznad kljuna dok mladunče ne skoči i zgrabi plijen. No već u dobi od četiri sedmice mladi se kljunaš može hraniti i nerastrganim plijenom, pa i zmijom dugom 60 centimetara.U petoj sedmici života glad mladunčadi postaje tolika da roditelji moraju loviti ribu noću, pod svjetlom mjesečine. Tada od spavanja više nema ništa. Važnije je jesti i hladiti tijelo. Za ovo posljednje služi kljun

Koristi li ova ptica svoj divovski kljun kao ku-tlaču da bi sakupljala hranu iz močvarne kaljuže? Da, koristi, ali na posve osebujan način. Tome bi nijemom Božijem mahlukatu/stvoru trebalo oko vra-ta objesiti pločicu s natpisom: “Pozor! Opa-snost!”

u koji staje dvije litre vode. Majka i otac do-lijeću u podnevnoj vrućini s punim klju-nom vode da bi je polahko – baš kao tušem – izlili na mladunčad.Ptići brzo uče: ne samo kako da ohlade ti-jelo nego i kako da se napiju vode iz kiše što je stvaraju roditeljski kljunovi.No s vodom u gnijezdo nose i vlažno vode-no bilje kako bi još više ohladili mladunce. I to im je najveći problem jer ima samo jedna vrsta ptice grabljivice koja vreba na gnijez-do, no roditelji je mogu lahko otjerati.Do sada, nažalost, nije nikome uspjelo da u zarobljeništvu, u zoološkom vrtu, uzgoji kljunaša cipelaša. Uzrok tome je u činjenici da u zoološke vrtove dolaze samo mladi iz gnijezda, jer odrasle jedinke ne mogu pri-pitomiti. Mlade ptice vrlo brzo sklapaju prijateljstvo s ljudima te postaju o njima ovisne.Zbog toga postaju netrpeljive prema svo-jim srodnicima – a gdje vlada netrpelji-vost, tamo nema ljubavi. Ni među ptica-ma.

Kako bi prehranili čučavce u gnijezdu, roditelji rastrgaju bibu pa njegovim komadićima mašu mladuncu iznad kljuna dok mladunče ne skoči i zgrabi plijen. No već u dobi od četiri sedmice mladi se kljunaš može hraniti i nerastrganim plijenom, pa i zmijom dugom 60 centime-tara

Kljun poput kliješta

41


Revitalizacija krajolika

Dr.sc. Suvada Borić-Šaćiragić

U neprestanoj utrci za što većom za-radom čovjek iscrpljuje Zemljina prirodna bogatstva te dovodi našu

planetu na ivicu opstanka. Šumski pokrov planete Zemlje zapravo su velika »zelena pluća« koja pročišćavaju sve zagađeniji zrak, opskrbljujući nas za život potrebnim kisikom. Šume su ekološki oslonac i koor-dinator funkcionisanja agroekosistema, hidroekosistema i urbano-tehnoloških za-jednica. Činjenica je da ekološka vrijed-nost šume danas višestruko premašuje njezinu sirovinsku vrijednost. Šume Bosne i Hercegovine predstavljaju jedan od naj-važnijih nacionalnih prirodnih obnovljivih resursa, a po svojim karakteristikama spa-daju među najvrednije šumske ekosisteme ovog dijela Evrope i predstavljaju ogroman ekonomski, ali i ekološki potencijal.Iz tog razloga treba pozdraviti i podržati akciju općine Novo Sarajevo da dio brda Hum revitalizira i pretvori u Park šuma. Svi parkovi prirode, a tako i Park šuma Hum počivaju na temeljnim prirodnim vrijednostima očuvanju životne sredine, a posebno njegovom ekološkom segmentu. Park šuma Hum zauzima gornji dio istoi-menog brda na području općine Novo Sa-rajevo i nalazi se na nadmorskoj visini od 710 do 820 m i prostire se na površini od 23,63 ha. Sa Huma se vidi cijeli grad kao i svi ulazi i izlazi iz grada. Neposredna blizi-na i komunikacijska povezanost ovog pro-stora sa cijelim gradom omogućava stvara-nje uslova za zadovoljenje sportskih, rekreativnih i zdravstvenih potreba sta-novništva, a može poslužiti i kao ekološki edukacioni centar za mlade i naravno da, kao jedan ambijentalno osmišljen prostor u središtu Sarajeva predstavlja njegov ukras.Zbog izuzetnih pejzažnih i prirodnih vri-jednosti, bogatstva i raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, zbog značaja u pogle-du uticaja na klimu, zaštitu zemljišta od erozionih procesa, regulaciju vodnog reži-ma, apsorpciju ugljen dioksida i oslobađa-nje kiseonika kao i ostalih ekološko – soci-

jalnih vrijednosti koje prostor, neposredno oslonjen na gradski centar, treba da zado-volji, području Huma se pristupilo sa veli-kom pažnjom i ozbiljnošću.U ratnom periodu 1992.-1995. na cijeloj površini je izvršena bespravna sječa drve-ća, što je za posljedicu imalo pojavu, odro-na terena i intenzivne erozione procese.To je dovelo do ugrožavanja stambenih i gos-podarskih objekata te ispiranje plodnog sloja zemljišta. U cilju zaustavljanja pome-nutih pojava i stabilizacije terena tokom 1997. godine izvršeno je pošumljavanje terena sa oko 60.000 sadnica različitih vr-sta lišćara i četinara, kako autohtonih, tako i alohtonih biljnih vrsta. Područje je ogra-đeno. Odvežen je neorganski otpad, uređe-ne staze, izgrađen i instaliran šumski mo-bilijar (nadstrešnice, klupe i stolovi).

Asfaltirana saobraćajnica koja vodi do sa-mog vrha. Izgrađena saobraćajnica pred-stavlja kičmu cijelog projekta i ove godine trebala bi biti osvijetljena. Biće organizova-na biciklistička utrka, čime će se ovaj park sporta i rekreacije predstaviti građanima. Takođe ove godine planirana je gradnja trim-staze koja će pored već izgrađenih dr-venih kućica dati sadržaj zbog kojih će lju-di dolaziti tu na rekreaciju i odmor.Projektom formiranja Park šume Hum nije predviđeno podizanje šumskih nasada koji bi u budućnosti imali ekonomski interes kao dominantan.Ovdje se kroz projekat želi prvenstveno stvoriti područje u kome će šuma, kao veo-ma složen ekosistem, u punom obimu po-sjetiocima omogućiti da zadovolje rekrea-cione, edukacione, esteteske, emocionalne

SA HUMA JE POgLEDATI LIJEPONeposredna blizina i komunikacijska povezanost ovog prostora sa cijelim gradom omogućava stvaranje uslova za zadovoljenje sportskih, rekreativnih i zdravstvenih potreba stanovništva, a može poslužiti i kao ekološki edukacioni centar za mlade i naravno da, kao jedan ambijentalno osmišljen prostor u središtu Sarajeva predstavlja njegov ukras

Svi parkovi prirode, a tako i Park šuma Hum poči-vaju na temeljnim prirodnim vrijednostima očuva-nju životne sredine, a posebno njegovom ekološ-kom segmentu. Park šuma Hum zauzima gornji dio istoimenog brda na području općine Novo Sarajevo

Pogled na Hum


42 Urbana ekologija

i duhovne potrebe.Uzimajući u obzir položaj brda Hum u odno-su na gradsko područje, dominantnu visinu sa koje se većim dijelom može panoramski posmatrati i snimati, lako je uočiti njegove prednosti u odnosu na druga izletišta.Ne treba zanemariti činjenicu da podizanje Parka šume zahtijeva vrijeme od više dese-tina godina i da je to proces povezanih pro-jekata koji vode ka krajnjem cilju. Sve je to

Ovdje se kroz projekat želi prvenstveno stvoriti područje u kome će šuma, kao veoma složen ekosistem, u punom obimu posjetiocima omogućiti da zadovolje rekreacione, edukacione, esteteske, emocio-nalne i duhovne potrebe

Anera Kečo,Općina Novi Grad Sarajevo

Kapitalni projekat “Revitalizacija park-šume Mojmilo” uvršten je kao prioritetni u Strategiju razvoja Op-

ćine Novi Grad Sarajevo do 2015. godine i ima za cilj uspostavljanje sadržaja za od-mor, sport, rekreaciju, edukaciju i kvalitet-no upravljanje prostorom, a naročito pej-zažno oblikovaje prostora sadnim materijalom u skladu sa funkcijom i za-htjevima lokaliteta Park-šume čime se di-rektno onemogućuje i bespravna gradnja, kao jedan do “gorućih” tekućih problema ove lokalne zajednice koji sa sobom nosi niz negativnih posljedica.Naime, Park-šuma Mojmilo u okviru MZ “Švrakino selo II” smještena je na brdovi-tom terenu, na nadmorskoj visini cca 600 m, sa kontinentalnom klimom i izraženim sjevernim i južnim vjetrovima, nalazi se u blizini urbanog, gradskog dijela Općine i lako je dostupna pristupnim putevima i stazama svim zainteresovanim licima sa područja Općine, Grada i Kantona Saraje-vo pješke, vlastitim automobilom ili redov-nom minibuskom linijom Otoka – Mojmi-lo.Značaj realizacije ovog Projekta ogleda se prije svega u potrebi uspostavljanja “zelene zone” za odmor i rekreaciju u blizini grad-ske sredine radi unapređenja uslova, odno-sno kvalitete života lokalnog stanovništva kroz povećanje broja biljaka što ima više-struku ulogu.Biljke na zelenim površinama, svojim oblikom, građom i životnim karakteristi-kama predstavljaju nezamjenjive elemen-te prirode koji pozitivno utječu na mikro-klimu okoline smanjujući visoke temperature vazduha, povećavajući ste-pen vlažnosti zraka, regulišući jačinu vje-

PARKOMPROTIV DIVLJE gRADNJEOpćina je kroz realizaciju kreativnih programa na području Park-šume koji imaju za cilj unapređenje ekološke svijesti stanovništva i stvaranje odgovornijeg odnosa pojedinca prema prirodi, direktno uključila stanovništvo, obrazovne institucije, nevladine organizacije i medije

tra, smanjujući stepen buke, prečišćavaju-ći zrak od štetnih zagađujućih materija, održavajući strukturu i kvalitet zemljišta, kao i nivo podzemnih voda. Dakle, imaju-ći u vidu naprijed navedeno, zelene povr-šine imaju sanitarno-higijensku, kultur-no-prosvjetnu, estetsku i kompoziciono Ugodno i korisno druženje

Februar 2011.-Mlade sadnice pod snijegom

uslovljeno mnogim izazovima, ali i proble-mima. Posebno je značajna ugroženost antropogenim uticajem koja se ogleda u bespravnom zauzimanju zemljišta i be-spravnoj gradnji objekata, odlaganju gra-đevinskog, kabastog i ostalog otpada, uni-štavanju šumskog mobilijara od strane neodgovornih pojedinaca i mehaničkom oštećenju sadnica. Naravno ne smijemo zaboraviti i opasnost od pojava požara.BiH je pozvana da u 2011. godini na među-narodnom i državnom nivou, sudjeluje i or-ganizuje aktivnosti kojima će obilježiti Me-đunarodnu godinu šuma, a sve s ciljem širenja svijesti i edukacije javnosti o dobrobiti koje šumski ekosistemi daju našem gradu, ali i cijeloj državi. Stoga je naša obaveza nastaviti raditi na rješavanju globalnih izazova, te za-jedno s drugima donositi odluke za očuvanje održivosti šuma. Šumu nije dovoljno samo voljeti – šumom se mora gospodariti na odr-živ način kako bi se postiglo optimalno zado-voljenje društvenih, ekoloških i ekonomskih potreba sadašnjih, ali i budućih generacija. Park šume Hum je izazov svih nas, ali i naša obaveza i naša ljubav.

43


Urbana ekologija

-regulacionu funkciju koje su nezamjenji-ve i neophodne u okviru planiranja i po-dizanja stambenih objekata, naselja i sl. Želja Općine jeste da kroz provedbeno - plansku dokumentaciju stvori jedinstvo urbanizma, arhitekture i pejzažne arhi-tekture. Napominjemo da je Prostornim planom Kantona Sarajevo do 2023. godi-ne navedeni lokalitet namjenjen za zele-nilo. Upravo iz tih razloga, te činjenice da ova Općina ima najveći broj stanovnika u Kantonu Sarajevo, kao i veliku gustinu naseljenosti po m2, krajem 2006. godine otpočeli su radovi na realizaciji Projekta “Revitalizacija Park-šume Mojmilo”. Ob-zirom da je procjena da će za njegovu kompletnu implementaciju trebati mili-onska sredstva, Općina iz godine u godi-

nu samostalno ili u saradnji sa višim ni-voima vlasti koji su prepoznali vrijednost ovog Projekta izdvaja značajna finansijska sredstva.Na lokalitetu Park-šume do sada je urađe-no sljedeće: Projektovanje i izgradnja Ar-

boretuma; Projektovanje i izgradnja objekta Eko kuća; Vanjsko uređenje Eko kuće; Opremanje iste inventarom i namje-štajem; Projektovanje i izgradnja minibu-ske okretnice Turkušići; Izgradnja pješač-ke staze i ambijentalno uređenje iz pravca Dobrinje; Sadnja cca 2.200 kom. mladih sadnica stabala; Izgradnja igrališta i trim staze; Hortikulturno uređenje zelenih po-vršina oko objekta Eko kuće; Izgradnja ulične rasvjete; Ograđivanje parcela u vla-sništvu Općine; Kroz različite manje eko-loške projekte zasađeno je cca 300 koma-da sadnica drveća i grmlja; U toku je projektovanje i izgradnja tubing staze sa pratećim sadržajem.Bitno je istaći da je Općina kroz realizaciju kreativnih programa na području Park-šu-me koji imaju za cilj unapređenje ekološke svijesti stanovništva i stvaranje odgovorni-jeg odnosa pojedinca prema prirodi direk-tno uključila stanovništvo, obrazovne in-stitucije, nevladine organizacije i medije.Osnivanjem JP “LOKOM” d.o.o. Općina je sistemski pristupila razvijanju održive upravljačke funkcije nad lokalitetom Park-šume Mojmilo.Zavisno od finansijskih mogućnosti, zatim ekološke svijesti stanovništva, neplanske gradnje i efikasnosti donošenja provedbe-no-planske dokumentacije za lokalitet Park-šume Mojmilo u narednih deset godi-na namjera nam je zaokružiti zeleni pojas od cca 40 ha (otkup preostalih 50% zemlji-šta) uz prevashodno usvajanje Regulacio-nog plana, zatim ravnomjernog razvoja hortikulturnih, rekreativnih, sportskih i edukativnih sadržaja, zatim razvoja infra-strukture za naselje u okruženju Park-šume sa visokim urbanim standardima, te unap-ređenje upravljačkih funkcija lokalne za-jednice na datom lokalitetu i unapređenje partnerstva sa zajednicom.

Značaj realizacije ovog Projekta ogleda se prije svega u potrebi uspostavljanja “zelene zone” za odmor i rekreaciju u blizini gradske sredine radi unapređe-nja uslova, odnosno kvalitete života lokalnog stanovništva kroz povećanje broja biljaka što ima višestruku ulogu

Uređeni dio brda Mojmilo


44 Zbrinjavanje opasnog otpada

Emina Ahmetović,Fljorina Nulleshi(EKOPOT Tuzla)

O zdravstvenoj i okolišnoj problema-tici povezanoj sa izlaganjem vla-knima azbesta javnost BIH je nedo-

voljno informisana. Činjenica da je azbest zabranjen u EU i mnogim razvijenim ze-mljama, kao i regulisanje njegove upotre-be, trgovine i prometa, zahtijeva sprovođe-nje edukativnih mjera kod investitora, radnika i svih lica koja su izložena azbestu, ili učestvuju u procesu stvaranja građevin-skog otpada tj. rušenja objekata u kojima je azbest prisutan. Od posebne važnosti je informisanje javnog mnijenja o posljedica-ma po zdravlje koje mogu nastupiti uslijed izlaganja ovakvim materijalima. Azbest je mineral vlaknaste strukture i sre-dinom 20-tog vijeka se intenzivno upotre-bljavao, posebno u periodu nakon II svjet-skog rata. Koristio se u građevinskoj industriji (crijep, nosiva armatura), u proi-zvodnji cijevi za vodovod ili kanalizaciju, u auto industriji kao obloga kočionih siste-ma, u elektranama, na brodogradilištima, u kozmetičkim preparatima itd. Ugrađen je u veliki broj javnih zgrada kao izolacioni materijal. Prevedena sa grčkog jezika riječ azbest znači nešto neuništivo. Postoji šest vrsta azbesta, od kojih su krocidolit, krizo-til i amosit najčešće upotrebljavani, pa su samim tim najviše prisutni u okolišu. Az-bestcementni (jedan od materijala tipa maltera) proizvodi su često zastupljeni u građevinskom otpadu. Vijek trajanja azbe-stcementnih (AC) proizvoda je ograničen (oko 20 godina). Nakon isteka tog perioda dolazi do oštećenja materijala što ima ne-gativan utjecaj na okoliš ili po čovjekovo zdravlje. Uz toksične pare i gasove, čestice azbestne prašine su najpoznatiji kancero-geni životne sredine. 80ih godina, nakon otkrića da je azbest kancerogeni materijal tipa A. Svjetska zdravstvena organizacija, Međunarodna organizacija rada i Međuna-rodna agencija za istraživanje raka predlo-žile su zabranu njegove upotrebe.Najčešće bolesti koje uzrokuje azbest su

ŠTA NE ZNAMOO AZBESTUPrijeko je potrebno usaglasiti domaće propise o azbestu sa evropskim direktivama i napraviti značajne pomake u uspostavljanju sistema sakupljanja, prevoza i odlaganja azbestnog otpada. Uzgred da spomenemo, da se ovi materijali vrlo često nalaze na divljim odlagalištima

bolesti pluća (azbestoza, rak pluća). Oteža-vajuća okolnost kod ovih oboljenja je izu-zetno dugi period inkubacije. U nama su-sjednoj Hrvatskoj, posebno u Dalmaciji veliki broj građana ima ove zdravstvene probleme.

Pravni aspekti i situacija u BiHPostoji niz dokumenata koji su doneseni na nivou EU, a odnose se na reklamiranje, upotrebu, promet i prodaju azbesta. Pome-nućemo neke direktive:■ 78/319/EEC, 87/217/EEC, 91/689/EEC – mjere za zaštitu okoliša od onečišćenja az-bestom kao i mjere za kontrolu otpada od azbesta,■ 91/382/EEC (1991) - smanjenje maksi-malno dopuštene količine azbesta,■ 90/394/EEC (1990) – uvodi se način za-mjene azbesta,

■ 91/659/EEC – zabrana upotrebe svih vr-sta azbestnih vlakana,■ 2003/18/EEC – zaštita radnika od izlože-nosti azbestu pri radu (predstavlja izmjenu Direktive 83/477/EEC).

Evropski parlament je 1976 godine usvojio Direktivu koja nalaže ograničavanje proi-zvodnje i upotrebe azbesta sa ciljem da do 2005 godine sve zemlje članice EU napuste i potpuno zabrane upotrebu određenih opasnih tvari u koje je uključen i azbest. Od 1.1.2005 na snazi je zabrana upotrebe svih vrsta azbesta u EU. Generalno, zbog nedostataka adekvatnih propisa u zemljama koje nisu članice EU (prvenstveno zemlje istočne Evrope), prisu-tan je i nizak nivo svijesti o problemima koji su povezani sa ovim mineralom. U BiH su npr. u poslijeratnom periodu vršene aktiv-nosti uklanjanja azbesta u pojedinim nase-

generalno, zbog nedostataka adekvatnih propisa u zemljama koje nisu članice EU (prvenstveno zemlje istočne Evrope), prisutan je i nizak nivo svijesti o problemima koji su povezani sa ovim mineralom. U BiH su npr. u poslijeratnom periodu vršene aktivnosti uklanjanja azbesta u pojedinim naseljima zahvaljujući stranim fondovima

Azbest - velika opasnost po zdravlje

45


Mudre misli

Strpljenje je moćOdabrala: Anida Džanko

Usuditi se: to je cijena napretka.Victor Hugo

Takt je vještina da nekome nešto dokažete, a da od njega ne napravite neprijatelja ili budalu.Howard W. Newton

Čuvaj se malih pukotina; mala će pukotina potopiti i veliki brod.Benjamin Franklin

Nikad nisam bio siromašan, ali sam bio bez novca. Biti bez novaca je prolazno stanje: biti siromašan je stanje duha.Mike Todd

Oni koji nikada ne mijenjaju mišljenje, vole sebe više nego istinu. Joseph Joubert

Kad su svi protiv Vas to znači ili da ste apsolutno u krivu ili apsolutno u pravu Albert Guinon

Oni koji se pretjerano bave malim stvarima često postaju nesposobni za velike.La Rochehoucauld

Nitko nikada nije postigao nešto zaista veliko, a da se nije izložio riziku.Denis Waltley

Civilizacija je uvijek u opasnosti kad oni koji nisu naučili slušati dobiju pravo zapovijedati.Winston Churchill

Strpljenje je moć. S vremenom i strpljenjem i dudov list postaje svila. Kineska poslovica

Ne mogu Vam dati recept za uspjeh, ali Vam mogu reći formulu za neuspjeh: NASTOJTE SVAKOME UGODITI! Herbert B. Swope

Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima. Arthur Shopenhauer

U ovom varljivom svijetu nepotrebno je uzimati srcu sve nesreće koje nam se dogode.Jočo Jamamoto

Nikad ne donosite važnu odluku ako niste razmotrili barem dvije mogućnosti izbora.Lee Iacocca

Pametni ljudi dopuštaju svojoj djeci da ponekad i pogriješe.Mahatma Gandhi

ljima zahvaljujući stranim fondovima.Nema državnog propisa koji reguliše za-branu upotrebe azbestnih proizvoda i teh-nologija, niti se kontroliše njegovo ukla-njanje i uvoz. Nekoliko gradova u BiH radi na projektima zamjene AC cijevi u vodo-opskrbnim sistemima. Međutim posebnu opasnost predstavlja slabo vezani, slobod-ni azbest u velikom broju objekata.Na atmosferu radnih prostorija i radilišta odnose se odredbe jugoslovenskog standar-da (iz 1991.) koji utvrđuje maksimalno do-zvoljenu koncentraciju prašine azbesta. Za-konom o zaštiti zraka (Sl.novine FBiH br. 33/03) utemeljen je Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak (Sl.novine FBiH br.12/05) koji propi-suje ograničenje kancerogenih polutanata, tj. azbesta u ambijentalnim uslovima. Kraj-nja destinacija azbestnog otpada kojeg izvo-ze ovlaštene firme su uglavnom zemlje EU.

Balkanska konferencija o azbestuU junu 2010. godine, na Ohridu je održana Balkanska konferencija o azbestu koju je organizovao Gauss Institut iz Bitole. Ovaj institut, uz organizacije EKOPOT iz Tuzle, Heliks iz Beograda i Fond za primjenjena istraživanja i komunikacije iz Sofije, imple-mentira projekat pod nazivom KAPAZ – “Jačanje kapaciteta za zabranu i uklanjanje azbesta u zemljama zapadnog Balkana“. Projektno područje su zemlje zapadnog Balkana, prevenstveno Makedonija, BiH, Srbija i Bugarska. Projektom se nastoje oja-čati kapaciteti civilnog društva oko rješa-vanja problematike azbesta, podići nivo javne svijesti o štetnom djelovanju čestica azbesta po zdravlje i okoliš, lobirati nadlež-ne instiutucije da usvoje i sprovedu evrop-ske direktive koje tretiraju zaštitu radnika uslijed izloženosti azbestu. Na Konferenciji je zaključeno da zemlje za-padnog Balkana zaostaju za evropskim ze-mljama, kada su u pitanju pravni propisi iz ovog domena, te da je javnost malo upo-znata o štetnosti azbesta. U Srbiji se još uvijek proizvodi azbest, zemlje ga uvoze u neznatnim količinama, tako da zabrana azbesta neće imati dalekosežne posljedice

na ekonomsku situaciju u ovim zemljama. Na odmet neće biti procjena ekonomske opravdanosti, jer se azbest zamjenjuje al-ternativnim materijalima.Prijeko je potrebno usaglasiti domaće pro-pise o azbestu sa evropskim direktivama i napraviti značajne pomake u uspostavlja-nju sistema sakupljanja, prevoza i odlaga-nja azbestnog otpada. Uzgred da spomene-mo, da se ovi materijali vrlo često nalaze na divljim odlagalištima.Lica koja dođu u kontakt s njim ili ga buše, lome, bacaju ili razbijaju, izloženi su veli-koj opasnosti po zdravlje. Zajednički cilj svih zemalja treba biti edukacija građana o ovoj temi. Nadležna ministarstva moraju ojačati svoje kapacitete i uvažiti mišljenje organizacija civilnog društva koje lobiraju za sprovodjenje evropskih direktiva i gla-sno ukazuju na nedostatak informacija o situaciji sa azbestom u ovim zemljama i nepostojanje Registra objekata, pogona i postrojenja u kojima je korišten materijal na bazi azbesta. Pomenute organizacije predočiće izrađene nacionalne akcione planove, predhodno verifikovane od strane EU eksperata, za prenos Direktive Evrop-ske Unije (2003/18/EC i 2009/148/EC) u nacionalna zakonodavstva, relevantnim ministarstvima na uvid.

Najčešće bolesti koje uzrokuje azbest su bolesti pluća (azbesto-za, rak pluća). Oteža-vajuća okolnost kod ovih oboljenja je izu-zetno dugi period inku-bacije. U nama susjed-noj Hrvatskoj, posebno u Dalmaciji veliki broj građana ima ove zdrav-stvene probleme

Vojislav Vujanović

Poezija Saita Orahovca je imala svoga odjeka u vremenu u kojem je nasta-jala, uspostavljajući s njim kores-

pondenciju i u sadržajnom i u formalnom aspektu. U sadržajnom smislu, njegovo je pjesništvo direktno inkliniralo ka socijal-nom pjesništvu, kome se priklanjao znača-jan broj pjesnika tridesetih godina minu-log vijeka. Svoje socijalno osjećanje je često podizao do glasa bunta ne vodeći računa toliko o pjesničkoj izražajnosti koliko na eksplicitnosti iskaza čija je metaforička struktura bila toliko otvorena da se osloba-đala kontekstualnog usložnjavanja iskaza da bi se njegova metafora razuđivala u del-tu višeznačnosti i uzdizla do univerzalnih istina. Njegova se inspiracija nadahnjivala neposrednim iskustvenim stanjima, pri tom, pjesnik nije dozvoljavao da se u pje-smu ugradi lična emocija, već je tragao za onom jezičkom formom i stihovnom orga-nizacijom u kojoj bi se zbiralo kolektivno iskustvo onih koji su se nalazili na spored-nom kolosjeku životnih zbivanja i potom je formulirao pjesnički iskaz sa naglašenom retorskom rezonancom. U toj rezonanci se skrivala pjesnička istina, sa ponekad istin-skim gradacijama egzistencijalne upitano-sti onih koji pate. U tom prostoru se, svo-jim unutrašnjim skladom, posebno odlikuje pjesma “On se žali”:

Sadašnji moj hljeb je: u grlu trnova dračaDlanovi su mi izbrazdani krvavim pru-gama žuljeva,Dan mi je: beskrajna postelja plača,Druše, iz mene legije robova kunu.

Riječ se ne pomjera iz ležišta leksičkog značenja, u rečeničnim spregovima odje-kuje horski glas, slike su proistekle iz nepo-srednog iskustva, pa ipak one posjeduju energiju sugestivnosti, dovoljno jake da se iskorači iz prostora prozaičnog i ulije se u poetski slog.Ipak, bez obzira na skučeni prostor iz ko-jeg je izvirala njegova inspiracija, u pje-sničkom oblikovanju ona je pronalazila određeni raspon, raspon koji se mjerio

PJESME POBUNE i PJESME BLISKOSTIIdeja Saita Orahovca o prirodnoj vezanosti čovjeka i zemlje nadrasla je svoju prirodnost i prerasla u vertikalu egzistencijalnog odnosa. Pjesnici su rijetko pjevali o šumi, radije su pjevali o stablima, o krajolicima, o visovima ili ravnici. On je nije zaobišao

osjećanjem patništva do zova na pobunu. Motivi su nalaženi u prostorima usudno-sti Crnogoraca da “poput nomada, po ze-mljinom šaru/ lutaju željni postelje i kro-va”, u provođenju dneva u robijašnici i Spartakove pobune prezrenih, do samilo-sti nad prosjakinjom na ulici i prepozna-vanju bliskosti između izrabljivanja rad-nika i Kristova stradanja na Golgoti s tim što vjeruje da je stradanje patnika na ze-mlji i veće od njegovog:

Veliki druže, raspeše te. AliPečalno nije preći tu golgotu,Muke su veće: bezbroj puta mrijeti,ko mi što mremo, a biti u životu.

(Siromasi pišu Hristu)

I, možda su najpotresniji stihovi iz pjesme “Mi”:

Sestre nam postaše bludno roblje,Bolnice su pune suludih i kljastih.Ruke Moćne Bijede drži nas u vlastiI mjesto u Domu noćamo u Groblje,O, pali smo, niže zar se može pasti?

Ali, kada osobna osjećanja približi svojoj inspiraciji, ili kada je ugradi u samo biće

sopstvenih osjećanja, pjesma se Saita Ora-hovca razmekša, riječ se utopi u vlastitu emociju, intimizira se i prijeđe u govor bli-skosti. Retorska intonacija utopi u prostor ispovijednog. Misao poprimi karakter sa-njarskog u kojem dominira priziv slika iz rodnog kraja. One su pune sunčeva sjaja, pune sokova životnosti čije se lirske bujice ljeskaju na razbarušenim horizontima. Evo, kako se to oformilo u pjesmi “Zemlja i čovjek”:

Debela zemlja: crnica, sva masna,Puši se sivom izmaglicom zore,A orač krči i sije i oreDa pogača nam zamiriše kvasna.Za trenut: pa će da izbije gustiPokrov na njivi, da se ustalasaŽuđeno žito puno ml’ječnog klasa,Da živne čovjek i predio pusti.

Zemlja i čovjek! Od iskona dvojeVječitih spona. Za njih: smrt i vrijeme – Bešćutni Bozi – bespomoćno stoje!

Čovjek i zemlja nerazorno trajuU biću trajnom. Noseć teško bremeBesmrtnu snagu jedno drugom daju. Ne znam kada je pjesma nastala, možda

Sait Orahovac

46 Odsjaj zemlje u poeziji


prije osamdesetak godina i pjesniku je bilo stalo da kaže nerazlučivu vezanost između čovjeka i zemlje i da se ta vezanost u među-sobnom odnosu transponirala u imaginar-nu ljubav. Međutim, pjesnikova ideja veza-nosti čovjeka i zemlje nadrasla je svoju prirodnost i prerasla u vertikalu egzisten-cijalnog odnosa budući da je čovjek u mo-dernoj povjesti razgradio pjesnikovu ideju o prirodnoj vezanosti i, opterećen svojom pohlepom, razgradio gotovo do neprijatelj-stva i egzistencijalne tjeskobe i straha od samouništenja. I, kada se sve to stavi u novi kontekst ove pjesme Saita Orahovca, po-stajemo svjesni kako je moćna pjesnikova ideja i u kojoj bismo mjeri trebali biti veza-ni upravo za pjesnički govor koji se nikada ne veže samo za trenutak svoga postojanja, već uvijek, u svojim bisagama u proputova-nju kroz vrijeme, nosi višak ljudskosti koja se prilagođava novostvorenim povijesnim uvjetima i transponuje se u novu energiju smisaonosti i potvrdu ljudskosti.Ali ima još jedan momenat na koji mora-mo usredsrediti svoju pažnju kad je u pi-tanju pjesništvo Saita Orahovca: kada se inspirativno čvorište smjesti u samo tkivo intime, za pjesnički govor se otvaraju novi horizonti, rađaju se novi motivi, motivi vezani za sve ono što se u prostoru očituje svojom bliskošću. Tu je, prije svega, rodi-teljski krug, majka i otac, a potom i sve ono u čijem su se okrilju rađale prve ži-votne spoznaje, prve ljubavi. Može to biti i kamen i biljka, i stablo, šuma, rodni kra-jolik, domovina. Sve to susrećemo u poe-ziji Saita Orahovca. On ispisuje triptihon ocu, pjesmu majci, sestri, ali i ždrebetu, kravi, stadu ovaca, rodnom selu. O ocu je pjevao:

Bio je ratar. Bio je snažan i vedar,Plugom je plužio po suhomeđi. KosioStasalu djetelinu. U naručju me nosioUshićen da mi pokaže: kukuruz kako je rodio (Moj otac)

Stihovi o majci su potresni:

Malo je imala radosti. Tek između činovaAko je znala odahnuti – nakon spuštene zavese.Bila je patnica i bolna. Rane, zbog umrlih sinova,Čim je pomišljala na njih – u srcu raskr-vave. (Majka)

U čitavom tom spletu motiva sa čarobnom mekotom bliskosti, Sait Orahovac će jednu pjesmu posvetiti i šumi. Čudno je: šuma je, po sebi, puna tajanstva i čarobnosti, pje-snički motiv po svojoj prirodnoj izvorno-sti, koja se, tako često useljavala u bajku, ali su pjesnici rijetko kad pjevali o njoj. Pjeva-li su o stablima, o krajolicima, o visovima planina ili ravnici, šuma je uvijek ostajala

na rubu inspiracije. Sait Orahovac, u svojoj intimnoj poeziji, nije je zaobišao. I danas, kada svoju misao posvećujemo šumi, kao jednom od stubova u nastojanju da nađe-mo put ka ozdravljenju našeg odnosa pre-ma jedinom našem mogućem staništu, našoj planeti, koja nam je, božanskom do-brotom, data da izvršimo svoje misionar-sko poslanstvo, listamo listove pjesničkih knjiga Saita Orahovca i čitamo njegovu pjesmu o šumi. Samo, prije toga, moramo reći: bez obzira na stvarne pjesničke dose-ge Saita Orahovca: on je dio naše duhovne baštine i ne bismo ga smjeli zaboraviti. Uo-stalom, doskora je, niska rasta, ali žustra koraka, promicao, između nas, ulicama grada i pozdravljao nas svojom urođenom srdačnošću. Rođen je u selu Vladnama kod Podgorice 1909. a umro u Sarajevu 1992. godine. Poslušajmo poetske slapove njego-ve pjesme “Šuma”:

Šuma

Šuma je skladna porodica kojaNa sebi nosi odeždu zelenu.Šuma u hladi mirisavi hvojaOtvara dveri Nimfi i Selenu.

Brzaci u njoj romore bez broja,Naslada slatka srni i jelenu.A Bog je šume: svet igre i spoja:U šumi Jelen obljubi Jelenu.

Šuma te hladi. I greje. I šuma:Drevni je konak moga drevnog deda:Devojko, hajdemo da ne siđem s uma:

Tamo nas čeka saće mladog meda!Hajdemo u šumu, u goste Jelenu,Da skrojim tebi odeću zelenu.

Foto: D: Šoljan - Crepoljsko

47Odsjaj zemlje u poeziji



48 Tragovi vremena

Sada, u vrijeme zatopljavanja atmosfere, isčekivanja i nagađanja mogućih po-sljedica, svakako je interesantno po-

gledati šta se dešavalo u prošlosti. Zabilježe-ne promjene, nadamo se vjerodostojne, svakako su znakovite. Ostavljamo nauci da predviđa, zaključuje i predlaže mjere. Nada-ti se da neće uspješni biti samo političari uvođenjem novih poreza radi spriječavanja djelovanja štetnih materija. Ovdje navodi-mo originalno zabilježene vremenske pro-mjene u “Ljetopise Sutješkog samostana”.

Izvanredne zimeKroniste sačuvale su uspomene izvanredni zima iz kojih se vidi da je studen u misecu prosincu i siečnju bila mnogo jačja u Euro-pi negoli današnjih godina.God. 763. Crno more se je sledilo u dubljini od 30 sežanja te su zidine carigradske po-rušene od lamanja leda.God. 829. sledio se Nil. God. 860. snig i led trajali su brez pristanka šest miseci. Ja-dransko more posve se sledilo biše.God. 974. prelazio se Bospor po ledu, i tre-ćina pučanstva u Francuskoj biše pomla od studeni.

BI PONOR i SLEDI SE MOREIzvod iz “Godišnjaka od događaja crkvenih, svietskih i promine vrimena u Bosni”

Trinesti i četrnesti vik ostadoše glasoviti u studeni. God. 1210., 1213., 1218., 1234., 1236., 1248. bijahu osobito pogune. God. 1210. 1234. kola teško natovarana prelazila su Jadransko more prid Mjeci-ma. God. 1303. more u Flandriji i Holan-diji se sledilo na tri morske milje daleko. God. 1316. odtrgo led sve mostove u Pa-rizu, a god. 1323. cielo se Sredozemno more sledilo. God. 1364. led na Rajni bi-jaše debeo petnest stopa. Skoro svi vino-gradi i voćna stabla biješe uništeni. God. 1400. sledilo se more na cielomu severu Europe. U XV vieku studen nije više bjesnila u sre-dozemnim predelji ali na sjevernim stra-nama podvostručila se.God. 1408. odtrgo led skoro sve mostove u Parizu. Kancelar parlamenta nije mogao podpisati se još u vrućoj sobi, smrzlo se cr-nilo. Sve se more sledilo među Norveškom i Danskom.God. 1420. ponor strahoviti prouzroči stu-den. Životinje dovukle se u Pariz da žderu mrtvace. Crno more cijelo se sledilo.God. 1434. išlo se po ledu od Danske i Švedske. Dunav je dva miseca bio sleden.

god. 1879. trajala je zima blizu dva mjeseca te je kod nas izlazila na 24 stupnja. 1887./88. velik snieg blizu 2 metra debeo, a po planinama 6-8 metara debeo. Zima od 25 stupnjeva kroz njekoliko dana u Sarajevu

Iste god. trajala tri miseca led u Parizu ne-prikidno. U XVI vieku predeli u Sredozemnom moru sledili se: God. 1507. sledilo se more u luci marseljeskoj. God. 1564. sledila se Rajna. God. 1594. sledilo se more kod Marselje i Mletaka.Viek Ljudevita XIV pritpio je strašni god. 1621. Jadransko se more dvakrat sledilo. God. 1634. sasvim se sledilo Baltičko more. God. 1683. u Touraini trećina stanovnika poginula od studeni i od gladi. 1684. Temza se sasvim sledila, led 11 palaca de-beo.U XVII vijeku metereolžki su savršenii i točnija izvjestja.God. 1709. studen se držala kroz više dana na 24 stupnja. Sredozemno more na više mista sledilo. Vino se u bačvam sledilo, skoro sva vićna stabla biješe uništila i zvo-na se razbila kad je se zvonilo.God. 1735. studen bila na 67 stupnjeva u kinezkoj Tatarskoj.God. 1740. sagradiše u Petrogradu ledenu palaču opkoljenu gromadima leda s kojima se je moglo iz topova pucati.God. 1782. sledila se Seina kroz dva mise-ca. Ledila se kroz 60 dana nepristano.God. 1787. bila se studen u Parizu 22 stup-nja a u Marselju 17 stupnja, Lamanche po-krila ledom, u Marselji led od 12 palaca.God. 1793. trajala studen 42 dana u Parizu od 23 stupnja. Holandesku flotu zaustavlje-nu na ledu osvojilo je francezko konjeni-stvo.

(Druga je ruka dodala)

God. 1879. trajala je zima blizu dva mje-seca te je kod nas izlazila na 24 stupnja. 1887./88. velik snieg blizu 2 metra de-beo, a po planinama 6-8 metara debeo. Zima od 25 stupnjeva kroz njekoliko dana u Sarajevu.Godine 1896. Božić kopan bez sniega i to-pal. U siečnju 1897. kroz njekoliko dana sniega malo, zima najviše 8-100 zatim to-plo. U siečnju na više mjesta u Dalmaciji u Srbiji cvalo. Kod nas ugodno vrieme. U veljači i kod nas novoga cvieča. Ožujak to-pal i u noći smrzava, nu po planinama snieg leži.

Odabrao:Miroslav Franjković dipl.ecc.

Foto: D. Šoljan - Smrčeva šuma na Ozrenu kraj Sarajeva

49


Borba protiv klimatskih promjena

Dr. Fadil Čerkez

Kineski rukovodioci i vlada nemaju mnogo teškoća u prihvatanju ili od-bijanju određenih mjera koje se od-

nose na implementaciju zakona i propisa u borbi protiv klimatskih promjena. Prije tri godine vladina žestoka otpornost prema smanjenju emisije toplotnih gasova je po-čela da omekšava pa zasad izgleda da se čine ozbiljni napori da se ta emisija stavi pod kontrolu.Jedan od razloga za ovakve promjene je či-njenica da je prošla pažnja vulnarobilnosti na klimatska zagrijavanja. Vjetrovi monsu-na su oslabljeni i povećana je količina atmosferskih padavina a kao posljedica toga dolazi do poplava na jugoistoku i suša na sjeverozapadu. Istovremeno kineski li-deri su jako zabrinuti topljenjem glečera na tibetanskom platou čije vode napajaju rijeke Gong, Mekong i druge. Drugi razlog je što u Kini raste smisao glo-balne odgovornosti. Ova zemlja je najveći emiter toplotnih gasova i jedna je od vode-ćih sila te se radi toga očekuje da sa drugim velikim silama učestvuje na rješavanju glo-balnih problema kao što su ekonomska kriza, nuklearna proliferacija i klimatske promjene, itd.Treći razlog je energetsko osiguranje. Kina raspolaže sa velikim rezervama uglja, a ta-kođer je i veliki uvoznik fosilnih goriva.

KINA JE OMEKŠALAČista energija može biti izvor rasta, a ne nešto što će ga spriječiti. Uvedena je stroga kontrola vozila na efikasnu potrošnju goriva kao i visoke subvencije za autobuse

Gledano dugoročno ekonomski motivi po-tiču od promjena načina mišljenja Kine o ekonomskom rastu. U prošlosti Kina je od-bijala bilo čije sugestije i pritiske na planu smanjenja emisija gasova. Za zvaničnike na svim nivoima prioritet je bio ekonomski rast. U međuvremenu je došlo do regulisa-nja i ohrabrenja uvođenjem energetske efi-kasnosti, a u isto vrijeme rukovodstvo je shvatilo da su rast i obnavljanja (ozelenja-vanja) kompatibilni. Nakon što je Wen-Jia-bao postao prvi ministar, rukovodstvo je pokušalo da definira ekonomski rast, kao nešto širi termin od GDP, a to je poseban naglasak “harmonično društvo” i “naučni razvoj”. Niko nije znao šta to znači, ali kada se je Hi Jintao - predsjednik obraćao on je elaborirao i pitanje Low Carbon Economy and “green Economy” (niski nivo CO2 i ze-lena ekonomija). Lokalne policije danas se sve češće susreću sa stanovnicima koji se bune protiv zaga-đenja vazduha i vode koja ubija stanovniš-tvo i ugrožava nerođenu djecu. Prema tome, politika da se smanji CO2 emisije može pomoći da se očiste gradovi Kine. Pri tom je više interesantna ideja da čista ener-gija može biti izvor rasta, a ne povod za sukobljavanje. Kina posebno smatra zna-čajnim razvoj i rast industrije i tehnologije čiste energije, koja ima visoke potencijale. Ona ima plan da postane najveće tržište obnovljivih izvora energije, bio-energetsko

tržište, nisko-karbon produkt, kao i inova-tivna čista tehnologija.U 2000. godini u petogodišnjem planu po-stavljeni su ciljevi energetskog smanjenja za 20 posto od GDP, redukcije CO2 za 10 posto, što predstavlja smanjenje emisije CO2 za 1,5 milijardu tona/god. Kina ima relativno strogu kontrolu vozila na efika-snu potrošnju goriva, kao i visoke subven-cije za automobile i autobuse.Najveće vidljive promjene su postignute na obnovljivoj energiji. U 2005. godini Nacio-nalni Narodni Kongres je usvojio Zakon o subvenciji obnovljivih izvora, što je dvo-struko više u odnosu na količine uglja. Za energiju - vjetra postavljen je cilj 20 GW kapaciteta do 2020. Cilj za proizvodnju so-larne energije je povećanje od 1,86 W na 20 GW - 2020. Prema vrsti proizvodnje sada se pomoću vjetra proizvodi samo 0,4 posto a na bazi ugljena se proizvodi 80 posto električne energije.Kineska vlada nema zakonskih prepona sa kojima se bavi američka vlada. Iako Kina ima mnogo slojeva u vladi, nije problem ubjediti ih da jednostavno zeleno znači rast. Rukovodstvo je pri tom sklono da se stvari gdje god je to potrebno dograde.Riječ je o zemlji koja ima jeftinu radnu snagu i stabilno rukovodstvo te prema tome može igrati dugo igre koje će pomo-ći da se smanje uticaji na klimatske pro-mjene.

Kampus Međunarodnog univerziteta u Notinghamu


50 Oblikovanje pejsaža

Ana Mrdović, dipl.ing.hortikulture

Sretna sam, što se po meni, pored re-trogradnog i skupog topiarija pred-stavljenog u vidu strogo orezivanih

geometrijskih formi grmlja i drveća, kao i često prevelike primjene egzota, u pejzaž-nom uređenju prostora sve više uvažava priroda i njene “vrline”. Na svakom koraku imamo dokaze da se protiv prirode ne mo-žemo i ne trebamo boriti jer to su rezultati na kratke staze. Dugoročni uspjesi se posti-žu samo tamo gdje se surađuje s prirodom poštujući i uvažavajući njene zakone i zako-nitosti.

UGODNA MOČVARAMočvarni kanali su se sa svojom prirodnom vegetacijom “uvukli” duboko u kampus Međunarodnog univerziteta u Notinghamu u srednjoj Engleskoj i sve skupa djeluje skladno i efektno

Nedavno sam duže boravila u Velikoj Brita-niji. Pomno i tamo pratim zbivanja u mojoj struci ne samo u knjigama, časopisima i na TV nego i u živo, na terenu. Mome, prirodi naklonjenom oku, teško promakne i dobro i loše što čovjek čini prirodi. Ovaj puta o onome što me je posebno oduševilo. A odu-ševiti me može samo ono što je u skladu sa prirodom.Slučajno sam se zatekla u kampusu među-narodnog Univerziteta u Notinghamu u srednjoj Engleskoj. Bio je sunčan jesenji dan pa su se mnogobrojni studenti sa svih kontinenata osim u predavaonicama, kabi-

netima i kafeima družili na zelenoj površini koja okružuje zgrade Univerziteta. Sa njima su se družile patke, guske i žabe plivajući po prirodnom jezeru, barama i močvari te ra-znovrsne ptice tražeći hranu za opstanak među ribama u jezeru ili žabama u močva-ri, koje su opet poskakivale hraneći se mu-hama i komarcima.Bilo je prekratko vrijeme da se raspitam za autora hortikulturnog rješenja, ali za ovaj prilog, a mislim i za njega, je važnije da pri-kažem njegovo djelo negoli njegovo ime.Dakle, na velikoj površini gdje je nekada bila močvara sa malim jezerom sagrađen je moderan univerzitetski grad. Tu studiraju i uživaju oni koji studiraju po Bolonji kao i oni koji pripremaju magisterij ili doktorat. Svaku zgradu okružuje priroda i hortikul-turno rješenje u skladu sa tom prirodom.Ne može se zamisliti estetskije, praktičnije i jeftinije rješenje, odnosno hortikulturno uređenje toga prostora. Dok bi “savremeni tehnizirani” stručnjaci i timovi “regulisali” jezero i isušivali močvaru, pravili sasvim drugačiji prirodi “neudoban” ambijent ov-dje je u potpunosti iskorišten sav potencijal koji je nudio dati prirodni ambijent. Nevje-rovatno, ali istinito! Močvarni kanali su se sa svojom prirodnom vegetacijom “uvukli” duboko u kampus. Na prostorima između zgrada samo se nadovezala vegetacija srod-na onoj močvarnoj. I sve skupa djeluje tako skladno i efektno. Nema tu ni puno cvijeća koje bi vas “očaralo” bojama. Očara vas izvorna priroda koje i u Velikoj Britaniji ima sve manje. No, toga svjesni Englezi po-čeli su je sve više cijeniti i uvažavati. Tu je i arhitektura usklađena sa prirodom. Puno ima drveća ili imitacije drveta.Od vegetacije su dosta zastupljene biljke iz porodice trava prikladne za močvarna i vlažna područja kao što je širokolisni rogoz (Typha latifolia), pampas trava (Cortade-ria selloana) i druge. Uz puteve i staze je posađeno drveće ispod kojega raste uobiča-jeno, najčešće zimzeleno grmlje koje deko-riše prostor u toku zime i ranog proljeća, dok močvarna vegetacija miruje ili tek poči-nje da raste. Ljeti i ujesen (kada su i naprav-ljeni priloženi snimci) dominira močvarna travna vegetacija, koja priznati ćete djeluje veoma atraktivno, dekorativno pa i roman-tično. Ima tu i travnjaka te funkcionalnih komunikacija između zgrada. O ostalome priložene fotografije više govore od riječi. Cilj ovoga priloga je ukazivanje našim stručnjacima i svima ostalima koji odluču-ju o oblikovanju i uređenju prostora da vide i saznaju kako u pejzažnom oblikovanju prostora treba dobro proučiti i procijeniti postojeće stanje kako bi pejzažno rješenje bilo što usklađenije sa okolnom prirodom. Naši planirani autoputevi koridor Vc i Sara-jevska obilaznica prolaze kroz prirodno ve-oma atraktivna područja čije prednosti tre-ba zadržati i sačuvati za buduće generacije, a izvorno sačuvani biti će i lakše za uređe-nje i održavanje.

Cilj ovoga priloga je ukazivanje našim stručnjaci-ma i svima ostalima koji odlučuju o oblikovanju i uređenju prostora da vide i saznaju kako u pejzaž-nom oblikovanju prostora treba dobro proučiti i procijeniti postojeće stanje kako bi pejzažno rje-šenje bilo što usklađenije sa okolnom prirodom

51


Planinarski putopis

Adil Šaković Šteka

Povodom tradicionalne akcije “Zdrava hrana”, planinarsko društvo “Treska-vica”, organizovalo je 10. oktobra

2010. godine pohod na planinu Visočicu, jednu od najljepših planina Bosne i Herce-govine s ciljem osvajanja vrhova Glatko i Baturak.Naši vodiči Braco Babić i Kemaludin Mu-tapčić, dva poznata i iskusna planinara, po-strojavaju učesnike pohoda ispred planinar-skog doma “Vrela” u Tušilima i govore o značaju ove akcije. Ali i upozoravaju da je to akcija koja neće biti nimalo lahka, naprotiv bit će zahtjevna i teška. Uvjeravaju učesnike da će biti uspješno obavljena ako se svi bu-demo pridržavali dogovora. Uspon će trajati oko 8 sati. Moramo svi djelovati u svakom trenutku kao jedan, poštivati pravila plani-

narskog kodeksa, odnosno pravila ponaša-nja planinara.Treba znati da je najviši vrh planine Visoči-ce - Džamija (1967 mnv) i ovaj put on nije naš cilj. Uvjereni smo da će neki naredni put taj vrh biti osvojen.Vodiči u šali traže od nas da odgovorimo na dva pitanja: Kakav vam je zdrastveni kar-ton? Jeste li zdravi i kondiciono spremni za ovaj poduhvat? Komentara nije bilo. Od 62 prisutna učesnika odustalo je 30, ostali idu ka planiranim vrhovima.Formirana kolona ima 32 učesnika. Kreće-mo u disciplinovanom redu prema zacrta-nom cilju. Idemo asfaltnom cestom pokraj sela Sinanovići, udaljenog od doma oko 1 kilometar i dalje nastavljamo makadam-skom cestom koja vodi u Bjelimiće. Nakon 1 kilometra napuštamo ovaj put i ulazimo u prekrasnu dolinu Jelenjaču. Dolina je sa svih

strana okružena strmim odsjecima obli-žnjih vrhova među kojima se ističe vrh Pu-zim (1776 mnv). Staza nas isprva vodi liva-dama a kasnije uz potok kroz šumu strmim usponom izlazimo u blizini Puzimskog gro-blja. Ubrzo stižemo u Mandin do gdje na vrelu točimo svoje čuture jer dalje nema vode. Ovdje pauziramo 10-15 minuta. Na vrelu nas napušta 6 učesnika a ostali kreću naprijed prema vrhovima Glatko i Baturak preko prevoja Oštra bara. Naravno da se na našem pohodu škljoca fotoaparatima na sve strane i da te divne pejsaže i drage trenutke ovjekovječimo za sva vremena, jer fotografi-ja nedvosmisleno pokazuje trenutke i naša raspoloženja i u njima radost tih trenutaka. To se ničim na svijetu ne može platiti i doži-vjeti! A fotografija je dokaz.Penjemo se na sedlo koje razdvaja vrhove Glatko i Baturak. Na maloj zaravni na visini

TRAŽILI SMO KULU ČAROBNJAKAIspred nas se dižu kameni tornjevi okolnih vrhova koji raskošno gledaju u nebo i daleka prostranstva, pitajući se ko upravlja s tim dženetom

Foto: B. Babić - Uspomena sa vrha

52 Planinarski putopisi

od 1741 metara nailazimo na šehitsko me-zarje. Priđemo bliže i razgledavamo zani-mljive nišane koji nakrivljeni ovdje stoje vi-jekovima odoljevajući planinskim vjetrovima i sniježnim mećavama, svjedo-čeći o davno prohujalim vremenima. Mogli smo izbrojati oko 15-17 mezara. Veoma smo se začudili da se na toj visini takvo ne-što može naći.I konačno, evo nas na toliko željenom vrhu Glatko! Nakon 3 sahata zahtjevnog penjanja stajemo na tjeme kamene gromade. Pažljivo sve razgledamo, bilježimo uočeno i konsta-tujemo da taj kameni gorostas uzvišeno stražari, stameno stoji i kliče nebesima, kli-če danu, danu koji je vedar i obasjan sun-cem. Ispred naših očiju puca pogled na sve četiri strane svijeta. Sa vrha Glatko vide se mnoge naše planine, u prvom redu su obli-žnja Treskavica, Bjelašnica i Crvanj, te nešto udaljeniji Velež i Prenj. To je doživljaj za koji se živi, ali i doživljaj koji oplemenjuje i stva-ra želje za nova osvajanja i nove vidike, ne-zaboravne za čitav život. Ovo s pravom mogu ustvrditi, jer je malo onih koji osvoje i ispenju dva vrha u jednom danu! Raspolo-ženje je na vrhuncu, svi su u dobroj kondici-ji i spremni za uspon na drugi vrh Baturak. Kolona nastavlja dalje. Napor je prisutan, povremeno tu i tamo se rastegne-razdvoji i grupiše, ali kontinuitet se održava i svi smo jedan drugom na vidiku. Kontrola je potpu-na. Napredujemo ka vrhu, poneko dobaci neku šalu, smijemo se, monotonije nema, već naprotiv, šale i smijeh nam daju dodat-nu snagu. Opet se kolona spaja. Lica učesni-ka znojava, ali vedra i ozarena radošću što smo, eto još malo, na tom drugom željenom vrhu. Nekako pri samom vrhu, tih nekoliko stotina metara duže je i napornije od uspo-na koji smo do tada savladali. Ipak, kolona “mili”. Moje je srce puno radosti i ushićenja.

Osvojiti dva vrha u jednom danu i pohodu za svakog je planinara veliki podvig.Kad mlađi planinar ide s iskusnijim i stari-jim planinarom, njemu je mnogo lakše sa-vlađivati prepreke, ima od koga učiti, a stalo mu je do afirmacije, a šta reći za one koji se nalaze u koloni, ili na čelu kolone, a imaju sedam-osam decenija života. U tom trenut-ku mojoj radosti nema kraja, jer ima plani-nara i starijih od mene i nema straha da ja neću moći odgovoriti zadatku. Iskustvo me poučilo da kada god sam imao neku krizu, ona je bila potiskivana gledajući ponekad i starije i iskusnije od sebe, saznavajući isto-vremeno kako oni sve to preživljavaju i kako im se neka nevidljiva i pritajena energija vraća ili iz ničega pridolazi, pa je napor sa-

Žućkasto-sivi kamenjar, zelene trave ni za lijeka nema, požutila je i čini se da je pozlaćena djelovanjem jesenjeg sunca. Nebo je bez oblaka i sunce nam miluje lica, ni daška vjetra. Iznenada se iznad nas lepršavo pojavljuju dvije ptice, raspjeva-ne. Izvode svoj ples u letu, valjda ljubavni, a njihova pjesma opija. Čas poniru, čas se u visine dižu, a njihova igra i ples nas zadivljuju. U jednom trenutku poniru prema kame-njaru i nestaju za sva naša vremena. Valjda, mislimo mi, njihovo vrijeme tek dolazi. Njihov dom je tamo u tom kamenjaru, u bespuću

vladan, znoj sa lica se pretvara u osmjeh i vedrinu, koja uslovljava svaki uspjeh u živo-tu, pa tako i osvajajući ove predivne vrhove. Stižemo konačno na vrh Baturak! Iako osje-ćamo umor, radujemo se poput male djece. Čestitke se dijele, a zadovoljno raspoloženje osjećamo svi. Ispred nas se dižu kameni tor-njevi okolnih vrhova, koji raskošno gledaju na nebo i daleka prostranstva. To je fantazi-ja! Zavirujemo u svaki dostupan kutak ogromnih krševa i tražimo neku zamišljenu kulu-čarobnjaka, koji s tim dženetom upravlja. Nema iluzija, to je stvarnost i mi se topimo od uzbuđenja i radosti što tako ne-što doživljavamo. Nema umjetnika koji mogu stvarati što i priroda.Žućkasto-sivi kamenjar, zelene trave ni za lijeka nema, požutila je i čini se da je pozla-ćena djelovanjem jesenjeg sunca. Nebo je bez oblaka i sunce nam miluje lica, ni daška vjetra. Iznenada se iznad nas lepršavo po-javljuju dvije ptice, raspjevane. Izvode svoj ples u letu, valjda ljubavni, a njihova pjesma opija. Čas poniru, čas se u visine dižu, a nji-hova igra i ples nas zadivljuju. U jednom trenutku poniru prema kamenjaru i nestaju za sva naša vremena. Valjda, mislimo mi, njihovo vrijeme tek dolazi. Njihov dom je tamo u tom kamenjaru, u bespuću.Na vrhu ponovo škljocaju fotoaparati, bilje-že pojedinačna i zajednička čestitanja. U povratku uživamo u zlatnožutom pejsažu. Mislimo planinarski: kada bi ovi pejsaži mogli pričati o sreći koju dožive rijetki pla-ninari, gledajući ih, te predivne slike, pri-rodna ukazivanja, bila bi to najljepša priča. Po povratku u planinarski dom, na kraju, priređena je tombola sa prigodnim pokloni-ma zdravog povrća, koje su dobili 20 učesni-ka akcije “Zdrava hrana”. Nakon kraćeg od-mora i druženja, oko 18 sati vraćamo se u Sarajevo.

Gljivovnica

PROLJETNI VRGANJBoletus aestivalis (Paulet) Fr.

Hajrudin Rudi Hasanbegović

KLOBUK Poluloptast, konveksno pravil-no okrugao, boje lješnjaka, prečnika 8-20 cm, mesnat, nježno baršunast. Za suhog vremena kožica ispuca i ukazuju se tragovi bijelog mesa.CJEVČICE U početku bijele, iza toga žute, na kraju maslinastozelene, a pred ras-padanje postaju zagasitosmeđe. Lahko se odvajaju od klopuka.

STRUČAK Naraste 6-15 cm dužine, preč-nika 2-5 cm. Čvrst i pun, oko sredine zade-bljan, a po čitavoj površini ima mrežicu koja je bijele do smeđe boje.

MESO Debelo, bijelo, pod kožicom kao boja klobuka. U klobuku mekše, a u struč-ku nešto tvrđe. Slatkasto, prijatnog okusa I mirisa.

SPORE Vretenaste, boje meda, 11-14,5 x 3,5-5 μm.

JESTIVOST Jestiv je i vrhunskog kvalite-ta, može se spremati na sve načine, a po-han je izvanreda. Sušen je veoma cijenjen, i tada je još kvalitetniji.

STANIŠTE Raste od maja do jula u hra-stovoj šumi, zatim u šumama gdje raste bukva i pitomi kesten. Njegovo vrijeme ra-

sta poklapa se s pojavom i prestankom cr-venih makova.

(Izvod iz knjige “Gljive” Šumsko bogatstvo BiH)


53


Genetičko inžinjerstvo

Akademik Taib Šarić

Genetičkim inžinjerstvom stvaraju se biljke otporne prema nepovolj-nim vanjskim uslovima, kao što su

kiselo zemljište ili sadržaj otrovnih mate-rija u tlu, naročito teških metala i alumi-nija, zatim napad biljnih bolesti i štetoči-na itd. Aluminij u zemljištima, naročito kiselim, truje biljke i sprečava razvoj kor-jenovog sistema, naročito kukuruza i sir-ka. Pronađen je gen za otpornost biljaka prema toksičnom aluminiju.Također se unošenjem određenih gena u biljke poboljšava hranljiva vrijednost bilj-nih proizvoda.Otkriven je gen koji reguliše sadržaj etilena, biljnog hormona koji stimuliše zrenje. Tako je omogućeno dobijanje ranijih i ukusnijih sorata paradajza koje se mogu duže čuvati u skladištu i koje bolje podnose transport. To se isto postiže i u slučaju dinje i jagode. Do sada je oko 20% plodova paradajza propa-dalo (trunulo) u skladištima ili u prodavni-cama. Gen iz kvasca, poznat kao spermidin sintaza, unosi se u biljku paradajza radi po-većanja proizvodnje poliamin-spermidina, koji reguliše starenje biljaka. Biljke bolje ra-stu, a u plodovima se povećava sadržaj anti-

oksidansa likopina, iz grupe karotinoida.Likopin (lycopene) je crveni biljni pi-gment. On ne daje plodovima samo lijepu crvenu boju, nego u tijelu čovjeka neutra-liše slobodne radikale koji oštećuju nor-malne funkcije ćelije. Do sada je bilo po-znato da se on nalazi u paradajzu (crvena boja ploda), a sada je otkriveno da su nji-me bogati i narančasti i crveni grejpfrut, lubenica i tropsko voće guava.Također do sada je bilo poznato da likopin sprečava i liječi neke vrste tumora. Novija istraživanja su pokazala da voće i povrće bogato ovim sastojkom sprečava i pojavu nekih oboljenja krvnih sudova i srca, prije svega infarkta. O tome piše ugledni ame-rički čapopis Agricultural Research.Odavno ljudi piju sok paradajza iako nisu poznavali ovu njegovu korisnu osobinu. Paradajz ima mnoge korisne osobineSada imaju razloga da ga piju još više. Zbog ovog razloga sada će se početi proi-zvoditi i prodavati sok od lubenice. Usta-novljeno je da je on bogatiji likopinom nego sok paradajza. Ali, naučnici sada nastoje da oplemenjivanjem bilja dobiju nove sorte paradajza koje će imati 10 puta više likopina nego dosadašnje, pa će biti toliko i ljekovitije.

GREŠKE OKOZDRAVE HRANEOcjena zdrave hrane ne zavisi od načina njene proizvodnje, nego od njenog sastava, posebno od sadržaja materija sa ljekovitim funkcijama i od odsustva štetnih sastojaka

Ovo je primjer funkcionalne i stvarno zdrave hrane. Često se pojam zdrave hra-ne pogrešno koristi, najčešće kao da je tobože hrana iz organske poljoprivrede “zdrava”, a ona druga nije. To nema veze sa naučnom istinom, jer ocjena zdrave hrane ne zavisi od načina njene proizvod-nje, nego od njenog sastava, posebno od sadržaja materija sa ljekovitim funkcija-ma i od odsustva štetnih sastojaka.Otkriven je i gen koji pospješuje akumula-ciju karotinoida u biljkama za hranu, naro-čito beta-karotina. Karotinoidi su sastojci voća i povrća koji kao antioksidansi spre-čavaju neke vrste raka. Ljudsko tijelo kori-sti beta-karotin (to je onaj koji mrkvi daje specifičnu boju) za proizvodnju vitamina A. Ovo je posebno važno jer oko 250 milio-na ljudi u svijetu pati od nedostatka ovog vitamina. Gen otkriven u karfiolu se koristi da poveća sintezu i nagomilavanje beta-ka-rotina u drugim biljkama za hranu.Za one koji se boje GM (genetički modifi-cirane) hrane obavještenje da je, poslije SAD, Kanade, zemalja Evropske Unije i mnogih drugih, i u Bosni i Hercegovini zakonski dozvoljen, uz prethodno odo-brenje, uzgoj GM biljaka i uvoz, prodaja i potrošnja GM hrane.


54 Priroda u djelima likovnih umjetnika

Vojislav Vujanović

Paleta Mice Todorović odiše mirom, dostojnošću i poetskom mekotom koja se, često razgrađuje do lirske

prozirnosti i htjela bi se identificirati sa zrakom, postati sam zrak i zalebditi pro-storom, lakokrila u svojoj bjeličastoj gami, kao san ili kao tajna. Kod Mice Todorović nosilac bojene supstance nestaje sa platna, ostaje samo ta bjelina, “stvarnost nestvar-nog”, prizrak, sopstvena opstojnost i upra-vo je po tome ona ostala samosvojna u cje-lokupnoj našoj likovnoj kulturi. Predmeti,

FENOMENOLOGIJABIJELOg MICETODOROVIĆStvarala je u magnovenju i njena slika i jeste trenutak zapisa tog magnovernog vrutka koji je pulsirao u njenoj duši, njenoj osobenoj energiji doživljajnosti

koje je ustoličavala u toj bjelini, oličavali su, zapravo, magiju svoje prisutnosti, i sto-lica se prepoznavala kao stolica, prozor kao prozor, ali su gubili svoju materijalnu ote-žalost, postajali bestežinski. Mnogi su pisa-li o njoj, izricali mudre misli, odgonetali tajnovitost njene slike, i ostajali, uglavnom, u njenom predvorju, ne dokučujući ono suštastveno u njenom slikarstvu. Mica Todorović nikada nije mogla sklopiti krila svoga likovnog tajanstva i spustiti se u sfere u kojima bi iščililo ono što jeste fun-dament njenog stvaralačkog akta. Pred-metno u njenoj slici nikada nije bilo meta-forom stvarnosnog aspekta, stvarno je prelazilo u sferu vizualnog očuđenja, po-stajalo metaforom poetske magije. Stvar-nosnom je upravo dokidano stvarnosno, njena paleta ga je pročišćavala i preobraža-vala u magično: stvarnosno je postajalo magličasto, održavalo se tek u blago nane-senim konturama, sa tako produhovljenim crtežom koji se probijao kroz bojeni sloj očitujući lakoću s kojom ga je Mica Todo-rović oblikovala.Glavni nosilac uspostave svijeta slike bila je pozadina koja se, dvodimenzionalno, širila prostorom platna. U pozadini je je-dino osvjedočavan nanos tvarnog da bi slika posvjedočila svoju opstojnost. U sli-kama Mice Todorović mogli bi se iščitava-ti i elementi impresionističkih objekcija, ali dok je kod impresionista, svjetlost do-vodila do čina rastvaranja materijalnog supstrata, i proistjecala iz racionalne te-žnje da se potvrdi da svijet materijalnog sebe održava u onoj mjeri koliko to do-zvoljava svjetlosni faktor, kod Mice Todo-rović bjelina je bila božanstvo koje svoj supstancijalitet oformljuje kao egzistenci-ju svijeta predmetnog, svijeta izvan sebe,

kao emanaciju sopstvene energije. Ali se ona nije gubila u labirintima metafizič-kog, njena se inspiracija nije rađala u ne-svjesnom, u ogoljavanju predmetnog do apstrakcije, njeno polazište se nalazilo u svijetu doživljajnog. I tek na vrhu njene palete, gdje se uobličavalo stvaralačko hti-jenje, dolazilo je do transformacije pred-metnog u likovni govor, oblikovala se sin-taksa likovnog, vokabular i morfologija. Tu transformaciju je omogućavala silina inspiracije, silina preobražavanja na osnovu kojeg se stvarao novi svijet, svijet likovnog govora koji je postajao konden-zat zbiljnog. Zbiljno se, dakle, nikada nije gubilo iz njenih predodžbi, očuvana pred-metnost se transponirala u poetsku meta-foru i cjelini njenog slikarstva davalo istinski lirski karakter. Njeno je nadahnu-

Trag u prostoru, u zračnom obzorju, jeste temelj slike Mice Todorović. To je iskušavanje moguć-nosti opstojnosti, oslobođeno svega što je rastvorljivo

Autoportret, 1956. godina

Ljuljaška, oko 1928. godine

55


Priroda u djelima likovnih umjetnika

će pokretano iz svoje skrivenosti, oživlja-valo, preobražavalo se u ideju, ideja se transponirala u tajanstvo rječitosti i sve je postojalo stvaralački čin nesputanih ruku. To je, zapravo, bio čin pjesničke izražaj-nosti koji se, alkemijski, saobražavao sa likovnim govorom. Mica Todorović je stvarala u magnovenju i njena slika i jeste trenutak zapisa toga ma-gnovenog vrutka koji je pulsirao u njenoj duši, njenoj osobenoj energiji doživljajno-sti. Ona ga je vidjela svojim unutarnjim okom i ono što se nastanjivalo u to njeno unutarnje oko i obličje, koje se ukazivalo u takvom ozračju, prenošeno je u sliku. Dru-gih posrednika u njenoj slici nije bilo! A to je karakteristika pjesničkog postupka. Kao kad Crnjanski pjeva o listu koji se otkinuo od svoje grane i lebdi u praznom prostran-stvu. Lebdenje lista kroz prostor, trepere-nje koje se oslobodilo svoje materijalnosti, jeste utemljenje poetskog govora. Trag u prostoru, u zračnom obzorju, jeste temelj slike Mice Todorović. To je iskuša-vanje mogućnosti opstojnosti, oslobođeno svega što je rastvorljivo. Ideja bestežinskog jeste “sadržajnost” slike Mice Todorović. Ona pothranjuje tu svoju ideju jednim začudnim osjećanjem beste-žinskog koje ima svoju boju, boju koja živi svojom vlastitom pastelnom odvažnošću trajanja. I, istovremeno, ta odvažnost po-sjeduje svoju živu energiju koja se sedi-mentira u svojevrsnoj filozofiji koja prono-si sliku kroz vrijeme, filozofiju istine sanjarenja, pri čemu se akcenatski udar

Bjelina se na njenim platnima javljala u onim trenucima kada je iz svoje inspiracije odstranjivala svaki povijesni ili bilo koji drugi kontekst, kada se kontekstualizirala samo ljepota kao mo-gući konstituent real-nog svijeta

zgrudvava u pojmu “istine”. Ta istina nema nikakvih aspekata iskustvenog, socijalnih ili povijesnih atributa, ti aspekti žive po svojoj unutarnjoj slobodi, po svome lir-skom naboju i, zapravo, filozofija slike Mice Todorović i leži u tom lirskom nabo-ju. Lirski naboj transformira svoju filozofi-ju u niz stanica i oblikuje svoju putanju koja ide iz slike u sliku, u svakoj slici ta filo-zofija oličuje svoju trajnost, ali i svoje mije-ne u toj trajnosti. Kao priča iz 1001 noći. Bio je ovo pokušaj odgonetanja fenomeno-logije bijelog na platnima Mice Todorović, onog faktora u kojem se, u najvećoj mjeri, ogledala autohtonost njenog likovnog zbo-renja i puna mjera tajnovitog koje je zračilo sa njenih eksponata. Bjelina je bila prirod-no stanje njene inspiracije i ona se počela pojavljivati već u ranim fazama njenog stvaranja, počela se pojavljivati onda kada je lirska supstanca nadjačavala sve drugo što se ukotvljavalo u njenu inspiraciju. Ta-kve slike su, recimo, “Bosanska djevojka”

još iz 1940. godine.Bjelina se na njenim platnima javljala u onim trenucima kada je iz svoje inspiracije odstranjivala svaki povijesni ili bilo koji drugi kontekst, kada se kontekstualizirala samo ljepota kao mogući konstituent real-nog svijeta!Slika je njena, u tim trenucima, postajala veliko vizualno čudo! Motive je, najčešće, tražila u slobodnim prostorima prirode i pojam ljepote gradirala u niz unutarnjih duhovnih stanja – od usklika zbog novog rađanja, do blage sentencioznosti, melan-holičnih stanja, priziva duha davnog. U

spletu takvih inspiracija sretamo slike: “Proljeće”, (1936.) “Prozor”, “Kraj oko Ali-pašine džamije”, “Terasa – Babića bašta”, “Proljeće (1957.), itd. U tom slogu je razr-ješavala i neke od svojih “Mrtvih priroda”.Kada je svoju inspiraciju smještala u odre-đeni kontekst, kontekst povijesnog i kon-tekst čovjekovih stradanja, bijeli slog je iščezavao sa njene palete, predmetni sloj je ojačavao, ponekad, i do čvrstih kontura, bojeni nanos je osnaživan do naglašenog impasta, a sama dramatika je oličavana snažnim duktusom, sa očuvanim tragovi-ma palete.

Bosanska djevojka, 1940. godina

Pejsaž - Fantazija, 1969. godine

Foto: D. Šoljan - Crepoljsko


56 Učenje o prirodi

Prof.dr.Azra Jaganjac;Mr.Azra Kadić

Regionalni centar za okoliš/životnu sredinu za Srednju i Istočnu Evropu (REC) u Bosni i Hercegovini je pri-

premio ‘’Zeleni paket’’.‘’Zeleni paket’’ je multimedijalni obrazovni paket namijenjen nastavnicima/-ama pri-rodne nastave i učenicima/-ama predmet-ne nastave u osnovnoj školi. On obuhvata 23 teme iz okoliša/životne sredine raspore-đene u pet poglavlja:1. Komponente okoliša: zrak/vazduh, voda, zemljište i biološka raznolikost,2. Prijetnje okolišu: urbanizacija, buka, otpad, hemikalije i mine u našoj okolini,3. Ljudske aktivnosti i utjecaji: energija, transport, industrija, poljoprivreda, šu-marstvo i turizam,

LJEPOTICA U“ZELENOM PAKETU”Riječ je o iznimno vrijednoj odgojno-obrazovnoj mapi koja nudi niz rješenja, ali i prijedloga u nastavnom radu koji se bazira na razvijanju saznanja o okolišu/životnoj sredini, njenom uvažavanju i očuvanju. Dio sadržaja odnosi se i na šume

4. Globalni izazovi: klimatske promjene, oštećenje ozonskog omotača, acidifikacija/ zakiseljavanje, mora i okeani, 5. Vrijednosti: potrošačko društvo, zdrav-lje i okoliš, ljudska prava i budućnost pla-nete Zemlje.

Navedene teme su obrađene u ‘’Zelenom paketu’’ u obliku:■ priručnika za nastavnike/-ce sa nastav-nim planovima i informativnim listovima za učenike/-ce,■ DVD-a sa animiranim i dokumentarinim filmovima,■ interaktivnog CD-ROM-a sa znatnim brojem informacija o raznim temama iz ekologije i igricama dilema.

Cilj ‘’Zelenog paketa’’ je unapređenje odgo-ja i obrazovanja o okolišu/životnoj sredini. On je namijenjen upotpunjavanju obave-

znog nastavnog plana i programa za na-stavne predmete u predmetnoj nastavi (vi-deo-prezentacije, dodatne informacije na CD-ROM-u i linkovi na web-stranicama). Urađen je na bosanskom, hrvatskom i srp-skom jeziku.

Samo utjecajima u nastavnom i vannastavnom procesu mogu se očekivati rezultati nastojanja razvitka svijesti kod odgojno-obrazovnih prima-laca. Zapažena je zainteresovanost, htijenje i želja učenika/-ca da doprinesu boljitku svojom ulogom

57


Učenje o prirodi

U vannastavnim aktivnostima (ekološke sekcije ili tematski projekti) proučavanje o okolišu/životnoj sredini nije zadovolja-vajuće. Sekcije obuhvataju samo određeni broj školske populacije i sve što se poduzi-ma je u cilju otklanjanja poslje-dica ponašanja (organiziranje čišćenja). Rješenje je obuhva-ćanje svih učenika/-ca i insisti-ranje na prevenciji

U septembru i oktobru 2010. godine reali-ziran je projekat edukacije o okolišu/život-noj sredini: ‘’Zeleni paket za Balkan’’. Tada je organizirano 14 treninga za nastavnike/-ce prirodnih nauka u osnovnim školama koji/-e će koristiti ‘’Zeleni paket’’ u nastav-nom procesu. Sve škole u BiH su dobile besplatne primjerke ‘’Zelenog paketa’’ na jeziku i pismu koji se koristi u školi.

Šume za sveOvo poglavlje naslovljeno je poetično: ‘’Moja šumo, moja ljepotice! ‘’. Definicija šuma u ‘’Zelenom paketu’’ je formulisana prema obrazovnom nivou učenika/-ca predmetne nastave u osnovnoj školi:‘’Šume ispunjavaju brojne funkcije. Na pr-vom mjestu one štite i stvaraju prirodne sirovine. U procesu fotosinteze šume ob-navljaju zalihe kisika u atmosferi apsorbi-ranjem atmosferskog ugljendioksida i ublažavajući efekt zelene bašče. Šume osi-guravaju životne uvjete za mnoge vrste bi-ljaka i životinja i na taj način štite i održa-vaju raznovrsnost prirode. Šume su barijera zagađenju od buke, zaštita od ja-kog vjetra, prašine i gasova. One reguliraju izlijevanje rijeka, ublažavaju utjecaj viso-kih i niskih temperatura i sprečavaju erozi-ju zemljišta. U obavljanju ovih funkacija šume stabiliziraju klimatske uvjete i uobli-čavaju pejzaž. Šume su popularna područ-ja za odmor i rekreaciju.’’Predložena su i medotička uputstva za rea-lizaciju nastavne teme: ‘’Šume’’: ključni koncept, trajanje, period u godini, mjesto, nastavni materijali, nastavni predmeti, ci-ljevi nastave i nastavna metodologija. Posebna vrijednost sadržaja ovog poglavlja su detaljni opisi akitivnosti koje nastavnici/-e mogu realizirati u nastav-nom procesu (‘’Za šta se sve koristi drvo?’’, ‘’Šume i industrijske aktivnosti’’, ‘’Šume i rekreacija’’). Razvoj svijesti o oklišu/životnoj sredini U Bosni i Hercegovini ne postoji nastavni predmet koji bi odgajao i obrazovao o oko-lišu/životnoj sredini ni u osnovnoj ni u srednjoj školi. U nastavnom planu i pro-gramu postoje informacije o okolišu/život-noj sredini u različitim nastavnim predme-

Šume i rekreacijaDok šetate šumom, trebate se pridržavati nekoliko jednostavnih pravila kako biste umanjili svoj utjecaj na okoliš.

Ostanite na obilježenim stazama i u malim grupama.Izbjegavajte osjetljiva područja, naročito močvarna,kao i nestabilne padine.

Odmarajte se samo na onim površinamagdje vaše prisustvo neće oštetiti vegetaciju.

Kampujte na samo za to određenim površinama,po mogućnosti u kampovima.

Naučite koje su životinje autohtone i izbjegavajte njihovo uznemiravanje.Ne približavajte se životinjama pošto su postale svjesne vašeg prisustva.Ostavite životinje da se hrane svojom prirodnom hranom.Dajući im ljudsku hranu možete poremetiti njihovu ishranu i ponašanje.

Pažljivo rukujte vatrom.Neka vatra izgori u potpunosti, tako da ostane samo bijeli pepeo,i sačekajte da se potpuno ohladi.

Sve što je za pranje perite na najmanje100 metara udaljenosti od najbližeg izvora.Sapune i deterdžente koristite što manje.

Na odgovarajući način odlažite smeće i otpadnu vodu.Otpatke koje ste napravili ponesite kući ili do kontejnera za smeće.

Uzdržite se od branja cvijeća.Nemojte lomiti grane i mlado pruće.

tima. Međutim, ni kvalitativno ni kvantitativno one nisu dovoljne. Moguće rješenje je ekologizacija svih nastavnih predmeta i u osnovnoj i u srednjoj školi.U vannastavnim aktivnostima (ekološke sekcije ili tematski projekti) proučavanje o okolišu/životnoj sredini nije zadovoljava-juće. Sekcije obuhvataju samo određeni broj školske populacije i sve što se poduzi-ma je u cilju otklanjanja posljedica ponaša-nja (organiziranje čišćenja). Rješenje je obuhvaćanje svih učenika/-ca i insistiranje na prevenciji.Samo utjecajima u nastavnom i vannastav-nom procesu mogu se očekivati rezultati nastojanja razvitka svijesti kod odgojno-obrazovnih primalaca. Zapažena je zainte-resovanost, htijenje i želja učenika/-ca da doprinesu boljitku svojom ulogom. Dakle,

nastavnici/-e će uz pomoć ‘’Zelenog paketa’’ moći da približe, detaljnije objasne, pota-knu na lokalno i globalno djelovanje (držav-ne i međunarodne ekološke organizacije), razvijaju svijest o okolišu/životnoj sredini kod đaka. ‘’Zeleni paket’’ nudi đacima i sa-mostalno stjecanje znanja o specifičnim oblastima okoliša/životne sredine, podstiče ih na aktivnost i njeguje njihov aktivitet. Stoga se može ocijeniti da je ‘’Zeleni paket’’ iznimno vrijedna odgojno-obrazovna mapa koja nudi niz rješenja, ali i prijedloga u nastavnom radu koji se bazira na razvija-nje saznanja o okolišu/životnoj sredini, njenom uvažavanju i očuvanju. Kao struč-njaci i edukatori ekoloških profila toplo preporučujemo ‘’Zeleni paket’’ svim nastavnicima/-cama i zainteresovanim osobama.

biti prethodnu suglasnost entitetskih vlada.Bosna i Hercegovima izražava jasnu namje-ru pridruživanja Europskoj Uniji. Posljed-njih je godina država BiH radila na imple-mentaciji zahtjeva zakonodavstva EU u domaće zakone i prateću sekundarnu legi-slativu. Principi EU Direktive o staništima i Direktive o pticama već su uključeni u Za-kon o zaštiti prirode, kako Federacije Bosne i Hercegovine tako i Republike Srpske. Fe-deracija BiH trenutno priprema novi Zakon o zaštiti prirode koji će u potpunosti sadrža-vati odgovore na EU zahtjeve.

VodeBosna i Hercegovina posjeduje vlastite ob-novljive vodne resurse u iznosu od 35,5x109 m3/god. Uzimajući u obzir procijenjeni broj stanovnika od 3,926 milijuna, ukupno ras-položiva količina vode po stanovniku u BiH iznosi 9,041 m3/stanovnik/god. Međutim, kao jedan od glavnih problema u upravlja-nju vodama u BiH identificirana je nejedna-ka raspodjela za korištenje ovog resursa. Postoji vidljiva razlika između količina do-stupne površinske vode i potreba za vodom. U područjima gdje je voda najoskudnija postoji najveća potreba za vodom. Također, situacija nije zadovoljavajuća ni kada je riječ o kvaliteti vode. Nezadovoljavajuća kvaliteta voda primjetna je u gusto naseljenim po-dručjima, gdje je zagađenje voda dosta in-tenzivirano, a i ne postoje uređaji za tretman otpadnih komunalnih voda što umnogome ograničava korištenje voda u nizvodnim po-dručjima. S druge strane, jedini pozitivan čimbenik koji utječe na kvalitetu voda je, nažalost, pad u industrijskoj i poljoprivred-noj proizvodnji u poslijeratnom razdoblju.Jedna od glavnih karakteristika riječne mre-že u BiH je veliki broj riječnih tokova oka-rakteriziranih kao međunarodne rijeke, bez obzira je li riječ o rijekama koje se protežu duž državnih granica, što nije rijedak slučaj, ili je riječ o prekograničnim rijekama. Pod-zemne su vode, također, izuzetno važan re-surs za vodoopskrbu. Ukupne vodne rezerve u podzemnim spre-mnicima vode procijenjene su na 37,08 m3 (kraški akviferi 90%, intergranularni akvife-ri 10%) s vrlo zadovoljavajućom kvalitetom vode. Sustavi za vodoopskrbu u Bosni i Hercego-vini uglavnom se oslanjaju na podzemne vode, čak više od 80%. Vrlo su rijetki sustavi koji koriste površinske vode. Frekvencija i dužina trajanja prekida u vodoopskrbi ovisi od područja u kojem se sustav nalazi te od sezonskih promjena. Općenito, sustavi za vodoopskrbu ne prolaze kroz duže prekide u radu koji bi nastali uslijed nedostatka vode. Najozbiljnija je situacija sa gubitcima koji se javljaju u distributivnoj mreži. Prema podatcima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, ukupni gubitci vode u sustavi-ma za vodoopskrbu, izračunati kao odnos ukupno obrađene količine vode i količine

predane krajnjim korisnicima, u 2006. godi-ni iznose 53%.U suradnji s međunarodnim organizacija-ma, u Bosni i Hercegovini se trenutno podu-zimaju određene aktivnosti na poboljšanju situacije s vodoopskrbom. USAID je nedav-no izradio studiju o deset komunalnih po-duzeća koja se bave ovom problematikom, s ciljem ocjenjivanja trenutnog stanja sustava vodoopskrbe i uređaja za tretman otpadnih voda, kao i predlaganja aktivnosti neophod-nih na njegovom poboljšanju. Vezano s tim, USAID je zajedno s međunarodnom orga-nizacijom World Learning kao implementa-cijskom agencijom, organizirao seriju radi-onica na temu računovodstva, povrata troškova, proračunskih pitanja, izvješćiva-nja i rukovođenja projektima namijenjenih komunalnim poduzećima. Također, Svjet-ska banka je uspostavila program komerci-jalnih kredita koji su dostupni za kvalificira-ne općine u Bosni i Hercegovini. U slučaju kredita namijenjenih unaprjeđenju sustava za vodoopskrbu, lokalna komunalna podu-zeća trebaju ispuniti komercijalne kreditne standarde kako bi bila u mogućnosti aplici-rati za ova sredstva. Svjetska banka u ovom procesu nudi financijsku podršku kako bi lokalna tijela vlasti uspostavila pravni i in-stitucionalni okvir koji bi općine doveo u poziciju da budu kvalificirane za ova sred-stva.

OtpadOtpad predstavlja jedan od najintenzivnijih okolišnih problema u Bosni i Hercegovini, i uglavnom je prouzročen neadekvatnim na-činom upravljanja otpadom, nedostatkom infrastrukture i društvenog stava prema pi-tanjima upravljanja otpadom. Trenutni go-rući problem ogleda se u vidu nedostatka kapaciteta za zbrinjavanje svih vrsta otpada, te se značajne količine otpada ilegalno odla-žu na lokalitete uz cestovne komunikacije, korita rijeka, napuštene rudnike i slična mjesta predstavljajući prijetnju za zdravlje ljudi i okoliša. U Bosni i Hercegovini ne po-stoje sustavi za spaljivanje otpada, prema procjenama reciklažne sirovine se, izdvajaju u postotku od 5% ukupne količine komu-nalnog otpada, dok ostatak od 95% priku-pljenog miješanog komunalnog otpada za-vršava na neodgovarajućim nesanitarnim

odlagalištima.Prema navodima Federalne strategije zašti-te okoliša, a koja sadrži Federalnu strategiju upravljanja otpadom, srednja godišnja koli-čina proizvedenog komunalnog otpada u F BiH iznosi 269 kg/stanovniku, što je u rangu s istočno-europskim zemljama (336 kg/sta-novniku u 2005. godini). U usporedbi sa zapadno-europskim zemljama, ovaj para-metar je relativno nizak, obzirom na različi-te razine životnog standarda koje izravno utječu na razinu potrošnje. Do sad je bilo nekoliko pokušaja na određivanju vrijedno-sti i postotaka individualnih tokova otpada, primarno reciklažnog otpada u sastavu mi-ješanog komunalnog otpada. Međutim, ova su nastojanja rezultirala velikim varijacija-ma ovisno o različitim lokacijama na kojima su vršena mjerenja, te nije bilo moguće us-postaviti opći uzorak uglavnom zbog nedo-statka sustavnog, dugoročnog istraživanja. Međutim, kako je ranije rečeno, neke se vri-jednosti mogu koristiti za daljnja planira-nja. Prema tome, reciklažne otpadne sirovi-ne izdvojene iz miješanog komunalnog otpada, javljaju se u postotku od 5% ukupne količine, od čega 20-25% otpada na otpadni papir, 1% na plastiku, dok se manje od 1% odnosi na otpadno staklo. Miješani komu-nalni otpad sadrži organski materijal, trajne i polutrajne proizvode, ambalažnu plastiku i tekstil. Također, u njegovom sastavu pri-mjetne su i manje količine opasnog otpada, kao što su boje, lakovi, baterije, kemikalije koje se upotrebljavaju u poljoprivredi, po-sebno iz domaćinstava. Bosna i Hercegovi-na nema uspostavljen sustav odvojenog prikupljanja otpada s primarnom selekci-jom. Jedini vidovi separacije otpada provo-de se od strane pojedinih poduzeća koja se bave odvojenim prikupljanjem papira, pla-stike i metala u sastavu miješanog komunal-nog otpada.Iako su entitetske vlade prepoznale potrebu za značajnim jačanjem kapaciteta u uprav-ljanju čvrstim otpadom, te su to u svojim strateškim dokumentima označile priorite-tom, nedostatak financiranja rezultirao je nedovoljnim progresom u implementaciji ciljeva. Zbog toga je Svjetska banka podrža-la vlade sa 26 milijuna dolara kroz Program upravljanja čvrstim otpadom 1 – SWMP I za prioritetnu rehabilitaciju starih odlagali-šta i uspostavljanje novih regionalnih depo-nija. Glavna područja koja su primila ova sredstva su Sarajevo, Zenica, Bihać, Tuzla i Banja Luka. Uviđajući dobre rezultate prvog programa, Svjetska banka je 2008. godine odobrila drugi krug kreditnih sredstava u iznosu od 40 milijuna dolara. Ova se sred-stva implementiraju kroz Program upravlja-nja čvrstim otpadom 2 – SWMP II usmjeren na podršku rehabilitaciji odlagališta u šest do deset područja u Bosni i Hercegovini. Kreditna su sredstva postala operativna sre-dinom 2009. godine i za očekivati je da u cijelosti budu implementirana do kraja 2014.

Jedna od glavnih karakteristika riječne mreže u BiH je veliki broj riječnih tokova okarakterizira-nih kao međunarodne rijeke, bez obzira je li riječ o rijekama koje se protežu duž državnih granica, što nije rijedak slučaj, ili je riječ o prekograničnim rijekama. Podzemne su vode, također, izuzetno važan resurs za vodoopskrbu.

nastavak sa 7. str


58 Stanje i perspektive okoliša u BiH

Milan Andrić

Iako se svojom stasitošću “uklapa” u vi-toroge omorike, iako obližnja zarudjela bukva nosi boju njegove grive, iako

hlad pada po njegovoj figuri, ovaj konj, za-stao na prikrajku osunčane livade, je naj-ljepše što se vidi na cjelokupnoj slici.Zašto li je zastao, ako je njegov prirodni poriv trk? Zafrktao je i naćulio uši. Koga očekuje? Vlasnika, ili ušima hvata njisak ženke? Možda je uplašen od brektanja šumskih traktora koji su ga već poodavno otjerali sa šumskih radilišta.Nekada najplemenitija i najdraža domaća životinja, razumna, spretna, pametna, po-slušna, vjerna, plemenita, postaje sve rjeđa

Riječ uz sliku

TRKAČ KOJI GUBI TRKUIako se svojom stasitošću “uklapa” u vitoroge omorike, iako obližnja zarudjela bukva nosi boju njegove grive, iako hlad pada po njegovoj figuri, ovaj konj, zastao na prikrajku osunčane livade, je najljepše što se vidi na cjelokupnoj slici

Foto: Bogdan Zurovac-Konj će sve više ostajati samo u legendi

i usamljenija. Naše prostore zauzele su me-haničke konjske snage.Konj će sve više ostajati samo u legendama: kako nije na bojnom polju napustio svoga mrtvog gospodara; kako je pomogao svom pijanom jahaču da se popne u sedlo, kako je pomogao jahaču koji je visio na uzengiji da se ponovo popne, kako je u mrkloj i ma-glovitoj noći, u planinskom bespuću, na-šao pravi put, kako je svog pijanog i zaspa-log kočijaša dovezao do kućnih vrata...Nažalost, sve ćemo ga rjeđe viđati i na slici u slobodnoj prirodi.I velikim vojskovođama, i svetim ljudima, i običnom čovjeku i ženi, i djetetu, i starcu, nježno je njuškao lice i bio odani sluga. Sla-va mu!

59Akcije

ŠTA ćE BELLS JOŠ URADITIU februaru je završen regionalni BELLS projekat BiH koji je realiziran tokom dvije godine pod pokroviteljstvom Vlade Kraljevine Holandije. Tokom evaluacije projekta definirano je nekoliko značajnih pravaca u kojima bi BELLS pokret trebao nastaviti djelovati.

To su jačanje saradnje vladinog, biznis i civilnog sektora te nastavak ekološke ko-hezije zapadnog Balkana kroz buduća

kreiranja zelenih okolišnih politika, na nacio-nalnom nivou nastaviće se kontakti u koaliciji da se ne izgubi postignuti nivo saradnje, te ak-tivnosti koje su u okviru obaveza BiH u Procesu europskih integracija za oblast okoliša.Biće osnaženi kapaciteti vladinog, biznis i civil-nog sektora putem usavršavanja znanja, vješti-na, razmjene međunarodnih i regionalnih pri-mjera dobre prakse putem BELLS regionalne akademije za lidere održivog razvoja Inicira se usavršavanje državnog i entitetskih zakonodavstava sa EU zakonodavstvom i stva-ranje uvjeta za njegovo implementiranje. Per-manentno će se usklađivati nacionalne politike zaštite okoliša i održivog razvoja sa politikama EU, te prioritetno uzeti u obzir što hitnije do-nošenje Zakona o zaštiti okoliša/ životne sredi-ne BiH. Prilikom izrade propisa u oblasti okoli-ša/ životne sredine na više će biti uključivana baza (izvršioci u lokalnim zajednicama, NVO).Zadatak je i jačanje i budući rad Zelenih parla-mentarnih grupa na nacionalnom i regional-nom nivou, saradnje, razmjene iskustava i za-jednički pristup IPA fondovima između BELLS općina u BiH i zapadnog Balkana te stalna pro-mocija i implementiranje BELLS ekoloških po-litičkih standarda te standarda za najvažnije gradove i općine, biznis sektor i medije.Nastaviće se implementiranje konkretnih pro-jekata u cilju rješavanja okolišnih problema prema postavljenim BELLS standardima u koje bi se uključile sve ciljne skupine.



60 Predstavljanje dobre prakse

Preduzeće je osnovano 7. maja, 1959 godine pod nazivom “Čistoća i pu-tevi”. To je zvanično prihvaćen da-

tum osnivanja mada su čišćenje i pranje ulica, kao i odvoz otpadaka vrlo stare dje-latnosti u Sarajevu. Sudeći prema opisima poznatog turskog putopisca Ćelebije i francuskog putopisca Kiklea, Sarajevo je bilo čist grad sa puno lijepih bašči, javnih česmi i uređenih šetališta. Po dolasku au-strougarske vlasti u Bosnu 1878. godine, organizovano je obavljanje javne higijene za koju je zaduženo “Građevno odjelje-nje” u Gradskoj upravi. U djelokrugu po-slova “Građevnog odjeljenja” bilo je pored ostalog i samostalno čišćenje ulica i soka-ka, odvoz snijega i blata , te polijevanje ulica u ljetnom periodu. Odjeljenje je bilo zaduženo i za popravak ulica i trotoara. Čišćenje ulica se obavljalo brezovom me-tlom, a za polijevanje (pranje) je korište-no zaprežno vozilo sa buretom i produže-nim gumenim crijevom. Odvoz smeća su plaćali građani dok su čišćenje i pranje fi-nansirani iz posebnog opštinskog poreza tzv. “kaldrmije”. Nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine osniva se Gradsko ko-munalno preduzeće pod administrativ-nom upravom Gradskog narodnog odbo-ra. Preduzeće je nekoliko puta mijenjalo ime i unutrašnju organizaciju. Deponova-nje sakupljenog otpada je dugo vremena bilo neorganizovano. Godine 1879. zabra-njeno je bacanje smeća u Miljacku i odre-đena lokacija za deponovanje kod današ-njeg mosta Suade Dilberović i Olge Sučić. Nova lokacija za odlaganje je određena odlukom Gradskog vijeća 1929. godine na prostoru Hrasnog kod Dolačke malte. Od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća Gradska deponija se nalazi u prirodnoj uvali kod naselja Smiljevići. Danas je to moderna sanitarna deponija sa primje-nom ekoloških standarda u zaštiti okoli-ša.KJKP “Rad” je kroz svoju istoriju uvijek bio neodvojivi i prepoznatljivi dio grada Sara-jeva dijeleći sa njim i dobro i zlo. Za vrije-me Zimskih olimpijskih igara, 1984 godi-ne, radnici ovog preduzeća su uložili ogromne napore da ova najveća sportska manifestacija uspije. Čistoća ulica i pro-hodnost u uslovima intenzivnih sniježnih padavina, su bili na najvišem nivou. Za vri-jeme posljednjeg rata i opsade Sarajeva, “Rad” je vršio snabdjevanje građana pit-

“RAD” UČI I UČENIKESarajevsko javno komunalno preduzeće uspješno razvija nekoliko izuzetno značajnih ekoloških projekata i ima savremen pristup tretiranju otpada. U njegovom sastavu je i Eko-policija zadužena za zaštitu čistoće na javnim površinama. "RAD" je odnedavno i nosilac Fondekovog pečata

kom vodom iz cisterni. Odvoz smeća se obavljao neredovno pod granatama i snaj-perskom vatrom. U poslijeratno vrijeme, za desetak godina učinjen je nevjerovatan oporavak i napredak koji je ovo preduzeće stavio u istu ravan sa evropskim firmama u oblasti komunalne higijene. Za izuzetno i profesionalno obavljanje komunalne dje-latnosti u cjelini, KJKP “Rad” je 1999. go-dine nagrađen Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva.

KJKP “Rad” danasU preduzeću je zaposleno 1215 radnika. Korisnici usluga preduzeća “Rad” su fizič-ka i pravna lica u Kantonu Sarajevo. Iako većina građana prepoznaje “Rad” kao pre-duzeće koje odvozi smeće, čisti i pere ulice, njegova djelatnosti su mnogo šire. Osnov-na djelatnost je komunalna, ili preciznije: sakupljanje, odvoz i deponovanje otpada (prosječno 500 tona dnevno), odvojeno sa-kupljanje, sortiranje i baliranje otpada, održavanje i upravljanje sanitarnom depo-nijom, čišćenje i pranje javnih površina. Preduzeće u ovoj oblasti ostvaruje prihode na dva načina. Prvi je putem direktne na-plate od građana za uslugu odvoza smeća. Tu se radi o tzv. individualnoj komunalnoj potrošnji. Drugi način je zajednička komu-nalna potrošnja pod kojom se podrazumi-jeva održavanje javnih površina u skladu sa kantonalnim programom. Iako su sred-stva za čišćenje i pranje ulica umanjena u

posljednje dvije godine, preduzeće “Rad” nastoji obaveze iz programa ispuniti do kraja. U zimskom periodu Zimska služba preduzeća “Rad” čisti od snijega i poledice ulice, pločnike i druge javne površine. Za ove aktivnosti, Zimska služba koristi speci-jalna vozila, mašine i veća vozila sa pri-ključcima. Ipak, “Rad” je danas samo je-dan od izvođača jer u Kantonu Sarajevo još sedam subjekata održavaju prohodnost saobraćajnica. Investitor odlučuje koliko će se novca potrošiti na zimsko održavanje, a nadzorni organ kontrolira “Rad” i provje-rava da li se poštuje ugovor. To je jedan od razloga što ponekad dolazi do nesporazu-ma sa građanima oko (ne)čišćenja pojedi-nih ulica od snijega i poledice.Manje je poznato da preduzeće “Rad” vrši održavanje, saniranje i izgradnju sarajev-skih saobraćajnica. Potrebno je napome-nuti da ni u ovoj oblasti, “Rad” nema mo-nopol, nego se ravnopravno natječe za dobijanje posla sa drugim građevinskim firmama. Pogon za saniranje saobraćajnica inače raspolaže sa potpuno automatizova-nom asfaltnom bazom koja koristi plin kao ekološki prihvatljiv energent. Kapacitet baze je 60 tona asfalta za sat, a moderna laboratorija za ispitivanje kvaliteta asfalta i ulaznih sirovina, garantuje i usvojenim standardom visoki kvalitet. Preduzeće “Rad” je za potrebe postavljanja horizon-talne signalizacije nabavio i specijalnu ma-šinu za plastiku vrijednu preko 500.000

Cilj je čisto Sarajevo

61


Predstavljanje dobre prakse

KM sa kojom se trajnost iscrtanih linija povećava na najmanje četiri godine.“Rad” upravlja javnim parkinzima i gara-žama sa blizu 5000 parking mjesta, a u nje-govom sastavu je i “Pauk” služba.Na osnovu izdatih rješenja od strane vete-rinarskog inspektorata, veterinarsko-higi-jenski servis u sastavu preduzeća “Rad” vrši hvatanje i eutanaziju pasa lutalica, uklanja životinjske leševe, konfiskate i ot-patke životinjskog porijekla, uništava neu-potrebljive namirnice itd.Za obavljanje različitih aktivnosti, predu-zeće koristi oko 350 vozila i mašina. Za nji-hovo održavanje zadužen je poseban po-gon sa vlastitom radionicom.U sastavu preduzeća je i Služba komunal-nih redara (“Eko-policija”) koja vrši kon-trolu i zaštitu čistoće na javnim površina-ma, prema Zakonu o komunalnoj čistoći Kantona Sarajevo.Pogrešno bi bilo zaključiti da u KJKP “Rad” ima previše različitih djelatnosti slučajno “uguranih” u jedno preduzeće. Ako malo razmislimo vidjećemo da su sve te djelat-nosti povezane logično u jednu cjelinu. Ljetno i zimsko održavanje saobraćajnica uključujući saniranje-asfaltiranje, saku-pljanje, deponovanje i reciklaža otpada, sve je to u funkciji čistoće javnih površina. Na direktan ili posredan način, to je i u vezi sa ekološkom problematikom, od očuvanja prirode i kultivacije urbanih zona, do brige za higijenu i zdravo okruženje. Održavanje i uređenje zelenih površina je u Kantonu Sarajevo povjereno drugom preduzeću (KJKP “Park”), osim u općini Ilijaš gdje preduzeće “Rad” obavlja i tu ulogu.

Ekološki projekti kao budućnost KJKP “Rad” Projekt samofinansiranja i ulaganja u na-bavke savremenih sredstava rada doveo je preduzeće u red najvećih i najbolje opre-mljenih firmi iz oblasti komunalne privre-

de u regionu jugoistočne Evrope. Pored ranijih nabavki specijalnih vozila za rad Zimske službe, mašina za rad na Sanitar-noj deponiji otpada, 10 novih specijalnih kamiona za odvoz otpada u vrijednosti od skoro tri miliona KM, preduzeće će uskoro ostvariti novu veliku investiciju kroz na-bavku 14 novih specijalnih kamiona za transport otpada, uz pomoć austrijskog kredita. Sa tim novim kamionima prosjek starosti vozila koja su namijenjena za od-voz otpada , iznosio bi u prosjeku tri godi-ne što je gotovo bolje nego u zemljama Sa-nitarna deponija nije samo projekt KJKP “Rad”, ali je ovo preduzeće uložilo maksi-malne ljudske i materijalne resurse da ona od ekološke bombe postane Sanitarna de-ponija. Počelo je 1998. godine sanacijom starog odlagališta i uvođenjem nove tehno-logije odlaganja otpada. Uslijedilo je otpli-njavanje i izgradnja postrojenja za proi-zvodnju električne energije od deponijskog gasa koje je pušteno u rad 2001. godine. Rekultivacija, nove plohe za odlaganje, po-strojenje za pranje donjeg podstroja i toč-kova kamiona i postrojenje za prečišćava-nje procjednih voda su kapitalni projekti na prostoru gradske deponije.

Sortirnica otpada sa kapacite-tom od 80 tona dnevno je prvi ovakav objekat u BiH. Iako se trenutno relativno male količine otpada sortiraju i dalje prerađu-ju, realno je očekivati u nared-nom periodu smanjenje odlože-ne količine otpada na deponiji za 20 do 30%. Osim ekonom-skog to smanjenje bi imalo veliki ekološki značaj jer bi se tako produžio i vijek trajanja deponije

Projekt zamjene pitke vode tehničkom u svrhu pranja ulica je također ekološki pro-jekt KJKP “Rad”. U okviru projekta su na različitim lokacijama u Kantonu Sarajevo izgrađena postrojenja za zahvatanje teh-ničke vode. Time je izbjegnuto nerazumno i neekološko pranje ulica dragocjenom pit-kom vodom.Projekt odvojenog sakupljanja otpadaka u cilju daljeg iskorištavanja se realizira već nekoliko godina. Preduzeće “Rad” podrža-vaju Ministarstvo prostornog uređenja, EU kroz Pilot projekt reciklaže i sami građani Sarajeva u nastojanju da se na ovaj način smanji odlaganje ogromnih količina otpa-da na deponiju, a korisni otpad pošalje na obradu u cilju reciklaže. Veliki korak u rea-lizaciji ovog projekta je učinjen 2007. godi-ne puštanjem u rad savremene sortirnice otpada na prostoru Sanitarne deponije u Smiljevićima. Instalirana oprema u sortir-nici je donacija Evropske unije kroz CAR-DS projekt podrške reciklaži otpada u BiH. Veliki dio opreme za rad sortirnice nabavio je KJKP “Rad”.Sortirnica otpada sa kapacitetom od 80 tona dnevno je prvi ovakav objekat u BiH. Iako se trenutno relativno male količine otpada sortiraju i dalje prerađuju, realno je očekivati u narednom periodu smanjenje odložene količine otpada na deponiji za 20 do 30%. Osim ekonomskog to smanjenje bi imalo veliki ekološki značaj jer bi se tako produžio i vijek trajanja deponije.Projekt izgradnje niša za smještaj kontej-nera je zamišljen u KJKP “Rad” i realizuje se zajedno sa općinama Kantona Sarajevo. I ovaj projekt ima priličan značaj u ekološ-kom i praktičnom smislu jer “štiti” kontej-nere i odvoz smeća čini lakšim.Ekološka edukacija djece i građana Saraje-va je sastavni dio aktivnosti KJKP “Rad”. Preduzeće više od jedne decenije vrši stal-nu edukaciju učenika sarajevskih osnovnih i srednjih škola o otpadu i reciklaži. Cilj projekta jeste usvajanje savremenih sazna-nja o otpadu i načinima rješavanja tog pro-blema. Kroz programe ekološke edukacije utiče se na navike i ponašanje najmlađih građana Sarajeva polazeći od poznatog ekološkog pravila: Svi proizvodimo otpad, svi smo odgovorni za njegovo zbrinjavanje. U cilju realizacije projekta ekološke eduka-cije, u preduzeću “Rad” se samostalno di-zajnira edukativno-propagandni materijal. U okviru ovog projekta, Sanitarnu deponi-ju u Smiljevićima do sada je posjetilo više od 10.000 sarajevskih učenika i studenata.KJKP “Rad” od aprila, 2005. godine po-sluje u skladu sa zahtijevima međunarod-nog standarda sistema upravljanja kvali-tetom BAS EN ISO 9001-9002. Sistem upravljanja kvalitetom uz zalaganje upra-ve preduzeća i svih zaposlenih provodi se u potpunosti. Primjenom standarda BAS EN ISO 14.001 – 2004. KJKP “Rad” nasto-ji zaštiti okoliš i od mogućeg vlastitog ne-gativnog uticaja.

Rad objedinjuje mnoge komunalne aktivnosti


62 Inicijative

Dan za POŠUMLJAVANJENa Grdonju, budućem parku šuma već raste hiljadu stabala

Jasminka Avdić, profesor biologije O.Š. “Safvet-beg Bašagić

Sarajevska Osnovna škola “Safvet - beg Bašagić” realizuje zanimljiv projekt “Ekološki sat otkucava - uključimo se

svi u zaštitu šuma” čiji je cilj da se na obli-žnjem brdu Grdonj obnovi visoko rastinje i formiranjem parka - šume stvore uslovi za rekreaciju, edukaciju i boravak u prirod-nom ambijentu. Realizacija, podržana od Opštine Centar započela je 2010. godine, a

u nju su uključeni članovi 12 školskih sek-cija, učenici, roditelji i nastavno osoblje. Sve što je do sada urađeno,ili će biti, u skla-du je i sa Lokalnim akcionim ekološkim planom ove sarajevske opštine u kojem se posebno promoviše potreba za intenzivni-jim pošumljavanjem.Slijedom toga na Grdonju i Borijama je do sada zasađeno 1.000 sadnica bijelog i cr-nog bora te jasena.Realizaciju projekta prate i druge aktivno-sti kao što je bila edukacija za osmatranje

ptica u saradnji sa Ornitološkim društvom Zemaljskog muzeja, potom posjeta uzgaja-lištu jelena lopatara u Rakovici.U školi očekuju da će ove aktivnosti na po-dizanju parka - šume biti podržane i od drugih partnera. Prema Opštini su uputili inicijativu da donese odluku o određivanju dana pošumljavanja. To bi bi potaklo škole da taj dan planiraju u godišnjem programu rada i učestvuju u zajedničkim akcijama pošumljavanja.

Učesnici akcije pošumljavanja

Sadnice u rukama najmlađihSa izleta u okolini Sarajeva

Osmatranje ptica

Konfuzija činjenica

PROFIT I HAOS

Akademik Momir Đurović

Pojavile su se mnoge organizacije ši-rom svijeta, kao i globalni i lokalni enviromentalisti koje su se do nevje-

rovatnih razmjera protivile i protive mno-gim mogućim ljudskim aktivnostima, na-ročito onima koje mogu u bilo kojoj mjeri uticati na biodiverzitet. Ima se utisak da su oni umjesto ljudskog bića u centar pažnje postavili biodiverzitet, što mnogi od njih i ne kriju.Sa druge strane pojavilii su se, naročito po-slije objavljivanja Bjorn Lomborgove knji-ge Skeptični enviromentalisti, i oni koji žele da dokažuda je sva ta priča u stvari iz-mišljotina onih koji žele da globalno vlada-ju svijetom. Tako, Vaclav Klaus kaže da ta-kav pokret envioromentalista niko ko nije živio u komunizmu ne može da razumije, a Ian Plimer da je poslije nestanka prijetnje od blokovskih podjela Zapad našao vrlo dobru temu klimatske promjene kako bi motivisao i homogenizovao populaciju u isto vrijeme težeći da pravi svjetsku ili če-šće nazvanu globalnu vladu...Očigledno je da se nalazimo u temi koju mislim da je ispravnije nazvati konfuzijom o klimatskim promjenama, što, htjeli ili ne da priznamo, izgleda ipak kao vrlo dobra osnova za manipulisanje građanima, pa i cijelom svjetskom populacijom...Priča o konfuzijama savremene civilizacije nastavlja se u mnogim sferama od kojih je i dalje vitaln a ona koja tangira energiju, činjenica da smo do sada trošili jeftinu energiju mislim da se zloupotrebljava. Jef-tina energija jeste preduslov za svaki eko-nomski razvoj, pa i za napredak ljudske vrste. Tvrditi da je došao kraj jeftinoj ener-giji zčani mnogo više nego prelazak sa jed-nog vida obezbjeđivanja energije na drugi. U principu to znači siromašniji pojedinac, pa naravno i društvo. Posebna priča je ona o obnovljivim izvori-makoji su još uvijek u tehnološkom smislu takvi da je kilovatsat iz njih višestruko sku-plji od komercijalnog. Priča o biogorivu može biti najbolji primjer. Ukoliko bismo, na primjer, željeli da snabdijevamo u Evro-pi automobile biogorivom, danas popular-nom trećom generacijom, bilo bi nam po-

trebno 450.000 kamiona šumskog otpada dnevno. Ili ako bismo to isto željeli da ura-dimo u SAD, nebi ostalo zemljišta za gra-dove, niti za gajednje drugih poljoprivred-nih proizvoda. Takve količine, očigledno, bez obzira na naše želje, ne postoje i nijesu moguće da se obezbijede.Trgovina ugljenikom i emisijom gasova je od Boga data onima koji zabijaju glavu u pijesak. Ona će rezultirati većim troškovi-ma stanovništva. Predviđeno oporezivanje ugljenika, trgovina emisijom GHG u naj-boljem slučaju samo će doprinijeti novim teškoćama. Novac ne može promijeniti kli-mu, ne može promijeniti kosmičke zrake, ponašanje Sunca, Zemljinu orbitu, struje u okeanima i tektoniku ploča. Trgovina emi-sijom će obogatiti nekolicinu, a siromašni-ma napraviti većinu. To će nekima stvarati veći profit, a na drugoj strani haos koji će rezultirati zatvaranjem mnogih biznisa...Ono što se postavlja kao krucijalno jeste pitanje koliko se mi možemo i smijemo osloniti na interpretiranje naučnih činjeni-ca koje nam se danas serviraju, najčešće od naučnika. Da li je odgovor, kako kaže NenwthGingrich: "Možda nijedan antina-učni argument danas nije opasan koliko zahtjevi koje postavljaju radikalni enviro-mentalisti i slične interesne grupe. Tako, velike opasnosti sa kojima smo suočeni koje se mogu manifestovati u veoma krat-kom vremenskom periodu nijesu globalno zagrijavanje, nedostatak energije, finansij-ska kriza i slično, već politički odgovor i interpretacija naučnih rezultata pod priti-skom interesnih grupa kao i progon onih koji suprotno misle. Takve politike prijete slobodnoj prirodi nauke i religije i pitanje je gdje nas vode, kakvu civilizaciju žele da grade.Možda je ovo kazivanje najlakše završiti Šekspirovom metaforom: "čitav svijet je pozornica, i svi muškarci i žene su tek glumci", koja za nas nije to već, izgleda, stvarnost u kojoj je jedino neizvjesno ko je ustvari režiser takve igre.

(Odabrano iz predavanja o temi "Svi-jet u kojem živimo" održanom u Aka-demiji nauka i umjetnosti Bosne i Her-cegovine. )

Opasnosti sa kojima smo suočeni koje se mogu manifestovati u veoma kratkom vremenskom periodu nijesu globalno zagrijavanje, nedostatak energije, finansijska kriza i slično, već politički odgovor i interpretacija naučnih rezultata pod pritiskom interesnih grupa kao i progon onih koji suprotno misle

63


Zelene vijesti

Odabrala: Anida Džanko

Procvjetala najveća orhideja na svijetu!Najveća orhideja na svijetu, visoka 2,5 metra sa stapkama visokim i do tri metra, procvjetala je u brazilskom botaničkom vrtu, objavio je brazilski Institut okoliša. Grammatophyllum speciosum, orhideja porijeklom iz Malezije, procvjetala je u parku orhideja i zadržala titulu „najveće orhideje na svijetu“. Orhideja je posađena prije pet godina. Ima 19 cvjetnih stapki koje mogu narasti do tri metra i na kojima je procvjetalo 400 cvjetova.

Maroko: Koze na drvećuNa prvi pogled teško za povjerovati, ali koze u Maroku zaista se penju po stablima Argana. Stabla su visoka 5 - 10 metara i imaju kvrgavo deblo koje dopušta kozama da se bez problema penju. Ali ne penju se bez razloga. Privlače ih plodovi stabla slični maslinama kojima se hrane. Farmeri slijede koze, ne zato jer je čudan prizor vidjeti kozu na stablu, već je razlog taj što koza ne može probaviti košpicu ploda te ju pljuca, a farmeri to sakupljaju. Naime, od njih rade ulje koje se koristi u kozmetici.

Otkrivena najmanja žabaIstraživači na ekspediciji u Borneu otkrili su novu i veoma sićušnu vrstu žabe. Muški primjerci ove nove vrste, nazvane Microhyla nepenthicola, narastu približno jedan centimetar u dužinu. Istraživači su prvo 2004 godine na ekspediciji u Kubah National Park-u otkrili sićušnu crvenu i sićušnu narandžastu amfibiju (vodozemca). Žabu su otkrili u trenutku kad je iskočila iz zemljane saksije u kojoj raste biljka Nepenthes ampullaria.

64


Svjetski najpoznatija organizacija za zaštitu prirode WWF obilježavajući pedeset godina ekoloških dostignu-

ća upozorio je na to da će spašavanje pla-nete u slijedećeg pola stoljeća zahtijevati snažno vodstvo sa strane vlada i poslov-nih subjekata kao i jak angažman lokalnih zajednica i potrošača.WWF je pokrenuo i Earth Hour, najveći globalni volonterski pokret protiv uni-štavanja naše planete, ujedinjujući stoti-ne milijuna ljudi širom svijeta. Earth Hour je univerzalna poruka nade i djelo-vanja, pokret upravljan sa strane svjet-ske kolektivne volje za očuvanje prirode i naše planete.WWF je u Bosni i Hercegovini prisutan od 2006. godine. WWF-ova je uloga da sa svojim lokalnim timom te kroz partner-stva učini značajan doprinos očuvanju biološke raznolikosti Bosne i Hercegovi-ne. Već je uspješno realizovao nekoliko projekata. Na njima je sarađivao sa mno-gim nevladinim organizacijama: Eko most, Lijepa naša Čapljina, Centar mladih Livno, Fondacija BITR, REC, Zeleni Nere-tve, COOR Sarajevo, Buna, Viridis, Nere-tva Delta Forum, Vrelo, Referentna gru-pa-Čapljina i “Močvara” Čapljina. Ovogodišnji Dan Parka prirode Hutovo blato 12. maj WWF je iskoristio da bi sa partnerima predstavio PES analizu (Payment for Environmental Services) ili “Plaćanje usluga ekosustava” za Park pri-rode Hutovo blato. Hutovo blato, koje je po svojoj vrijednosti i bogatstvu prepoznato i uvršteno u svjet-sku prirodnu baštinu i međunarodno važ-na močvarna staništa RAMSAR konven-cije, ima veoma značajnu ulogu u ekonomiji sliva rijeka Neretve i Trebišnji-ce. Ali sve izražajniji utjecaji čovjeka na ekosustav Hutovog blata (melioracije, hi-droenergetska infrastruktura, krivolov) narušavaju kapacitet prirodnih usluga močvare. Jedno od mogućih rješenja nudi se u obliku uspostave sistema PES, koji nam preko vrednovanja resursa ekosusta-va pomaže kod boljeg razumijevanja širo-kog spektra prirodnih usluga te ponuditi

jak ekonomski argument za njihovo oču-vanje i zaštitu. Prezentaciji na Karaotoku prisustvovala je i delegacija FONDEKO što je bio povod i za razgovor o budućoj saradnji dvije or-ganizacije.

Naša nagrada za očuvanje prirode

Otvoren konkurs za“Fondeko pečat” u 2011.

Na osnovu Pravilnika za dodjelu priznanja “Fondeko pečat” donesenog 2007. go-dine Upravni odbor FONDEKO poziva organizacije i pojedince da predlože kandidate za dodjelu ovog priznanja u 2011. godini..

“Fondeko pečat” se dodjeljuje kompanijama, organizacijama, institucijama i pojedinci-ma koji su postigli izvanredne rezultate u podsticanju uravnoteženog razvoja i kvaliteta života, a na osnovu podnesene pismene inicijative predlagača i izvještaja koji će sačini-ti komisija imenovana od Upravnog odbora FONDEKO.Dosadašnji dobitnici “Fondeko pečata” su Tvornica cementa Kakanj i Kantonalno jav-no preduzeće “Rad” d.o.o. Sarajevo.Konkurs za podnošenje pismene kandidature otvoren je do kraja 2011. godine.Kandidatura treba da bude pismeno obrazložena i dostavljena Upravnom odboru Fon-deka.

Predstavnik WWF najavio je namjeru o umrežavanju novinara koji se u Bosni i Hercegovini interesuju i pišu o temama zaštite životne sredine i održivog razvoja u čemu će FONDEKO pružiti potrebnu pomoć.

Ekonomski argumenti za očuvanje ekosistema

WWF I FONDEKOZAINTERESIRANI ZA BUDUĆU SARADNJUSa obilježavanja dana Hutovog blata

Obilježen Dan Parka prirode Hutovo blato

Konsultant i izvođač je Mirsad – Mir-za Bakšić, zaljubljenik u drvo.Bunar je ranije izgrađen u betonu u

zemlji sa željeznim poklopcem iznad. Bio je namijenjen isključivo za zalijevanje usje-va, jer nije bila izgrađena gradska vodo-vodna mreža. Ispitivanjem kvaliteta vode na susjednom bunaru Abdulaha Kapeta-novića mikro-biološka analiza je pokazala da je voda na granici kriterija za piće.Sada je nadzemni dio bunara dograđen od betonskog prstena 80 x 100 cm, obložen poluoblicima, sa čekrkom-valjkom sa že-ljeznom cijevi sa kug-lagerima i točkom sa ručkom, lancem, kantom za vodu, poklop-cem sa baglamama, halkama-zvekirima od kovanog željeza i drvenom tablom sa nat-

BUNAR U PČELINJAKUInženjer Alija Dolovac dizajnirao je i podigao BUNAR – spomenik vodi kao sadašnjem i budućem najvažnijem resursu na planeti Zemlji

pisom. Pokrov je od šindre, a ispod je lje-penka (ter-papir) i lamperija.Autor je dizajnirao bunar od drvene građe prilagođavajući ga našim starim primitiv-no građenim bunarima širom Bosne, uno-seći modernu dekoraciju.U proteklim događanjima u BiH od 1992.-1995. godine vodu iz ovog bunara upotre-bljavala je većina stanovnika naselja Had-žijska ravan, naročito za pranje rublja, napajanje stoke, zalijevanje usjeva, ispra-nje WC šolja i sl.Uzimajući u obzir samo navedeno, BUNAR je zaslužan SPOMENIK VODI bar za svoju tadašnju funkciju, a i poboljšava estetsko uređenje, inače, uglednog pčelinjaka.

Bunar sa dijelom pčelinjaka

POZIV NA UČLANJENJE I SARADNJUS obzirom na to da je ovo prvi broj revije Fondeko svijet u 2011. godini Upravni odbor FONDEKO i redakci-ja lista imaju za potrebu da članove i čitaoce informišu o teškoćama sa kojima se susrećemo u radu i izda-vanju revije.Pod izgovorom teške ekonomske si-tuacije znatan broj kolektivnih čla-nova FONDEKO (kompanija, škola, institucija) jednostrano je otkazao članstvo čime su dovedene u pitanje mnoge naše planirane aktivnosti u 2011. godini. Fondeku odane članove pozivamo da u narednom periodu u ličnim i poslovnim kontaktima promovišu aktivnosti našeg udruženja te na druge načine nove pojedince i ko-lektive pokušaju privoliti na učlanje-nje. Uz to podsjećamo da Redakcija revi-je Fondeko svijet ima stalno otvoren poziv za saradnju u pisanju tekstova, objavljivanju fotografija, organizo-vanja promociju po izlasku svakog novog broja.Bilo bi nam veoma dragocjeno ako bi već za naredni broj imali priloge novih autora, stručnjaka za određe-ne oblasti zaštite životne sredine, a posebno iz filozofsko-etičkog, druš-tveno-humanog, medicinskog, bioe-tičkog, ekološko-pravnog, energet-skog, tehnološko-tehničkog i drugih područja. Veliki broj nevladinih ekoloških or-ganizacija kao i sekcija po školama realizuju korisne akcije ali se o nji-ma malo zna i piše. Izvještaje o tome spremni smo prezentirati na našim stranicama. Rado bismo objavili i fotografije sa pejsažima ili motivima prirode, snimke ekoloških incidenata, naru-šavanja ambijenta, bogatoj građe-vinskoj i kulturnoj baštini. Sve rečeno proističe iz naše zajed-ničke želje da očuvamo aktivitet Udruženja FONDEKO, a buduće brojeve revije pripremimo uz po-moć mnogo većeg broja saradnika. Nadamo se da ćete u ovom našem obraćanju pronaći izazov da za Fon-deko i njegovu reviju uradite nešto konkretno i korisno za sve nas.

Upravni odbor FondekaRedakcija revije Fondeko svijet

Spomenik vodi

Documents

SLAVIMO GODINU ŠUMA · NAUČNO POPULARNA REVIJA O PRIRODI, ČOVJEKU I EKOLOGIJI Sarajevo 2011., broj 33, godina XV SLAVIMO GODINU ŠUMA