SLIKA ZDRAVLJA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

PPrroojjeekktt ŠŠkkoollee nnaarrooddnnoogg zzddrraavvlljjaa ""AAnnddrriijjaa ŠŠttaammppaarr"":: RRUUKKOOVVOOĐĐEENNJJEE II UUPPRRAAVVLLJJAANNJJEE ZZAA ZZDDRRAAVVLLJJEE UU LLOOKKAALLNNOOJJ

UUPPRRAAVVII II SSAAMMOOUUPPRRAAVVII

SSLLIIKKAA ZZDDRRAAVVLLJJAA OOSSJJEEČČKKOO--BBAARRAANNJJSSKKEE ŽŽUUPPAANNIIJJEE

Osijek, 5. svibnja, 2003.godine

2

Županijsku sliku zdravlja izradili: 1. Ružica Milošević, dipl.soc.radnik, vođa tima 2. Ljerka Dobaj-Ristić, prof. 3. Mr. sc. Karlo Kožul, dr.med. 4. Senka Samardžić, dr.med. 5. Vlasta Kurbalić, dr.stom. 6. Marija Šešo, dipl.iur. i VMS 7. Ružica Gverieri, dipl.iur. 8. Vlado Grujić, dipl.soc.radnik 9. Brankica Juranić, VMS 10. Ana Diklić, novinar

Zahvaljujemo na suradnji:

• Mr.sc. Josip Milasu, dr.med, ravnatelju Zavoda za javno zdravstvo Osječko baranjske županije

• Davoru Banoviću, dipl.teolog, ststistički obradio podatke dobivene anketiranjima

• Kseniji Zelenić, urednici emisije Zdravi eter, Hrvatskog radija-Radio Osijeka

• Dragutinu Olvitzu i Roberti Sorić, fotoreporterima i Marici Delač, programeru u MC Glas Slavonije Osijek

• svim liječnicima, medicinskim sestrama, načelnicima općina, učenicima i nadasve pacijentima koji su imali razumijevanja i sudjelovali u izradi slike zdravlja Županije osječko-baranjske s ciljem očuvanja i poboljšanja zdravlja, te bolje dostupnosti zdravstvene zaštite u Županiji

Za izradu županijske slike zdravlja korišteni su podaci Zavoda za javno zdravstvo Županije i to: mortalitet na području Županije osječko-baranjske, (opći, po grupama bolesti, te pojedinim dijagnozama) , postotak mrtvorođene djece, broj pobačaja, broj djece sa kongenitalnim malformacijama, incidencija karcinoma i tuberkuloze, podaci o radu u PZZ (broj liječnika i medicinskih sestara, pregleda, kućnih posjeta, te upućivanja na specijalističke preglede), podaci o zdravstvenoj zaštiti žena, podaci o radu HMP-a, broj prijavljenih epidemija, podaci o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i vode za piće, podaci o radu stacionarnih medicinskih ustanova. Osim kvantitativnih podataka korišteni su i podaci dobiveni sa anketom provedenom kod pučanstva Osječko baranjske županije (anketirano je 804 osobe – 322 muškog i 482 ženskog spola). Od 804 anketirane osobe, 225 je sa bivšeg područja od posebne državne skrbi i 579 osoba sa ostalog dijela županije. Anketirani su: liječnici u PZZ (59 obiteljskih liječnika), načelnici općina (32 osobe). Anketna pitanja su pripremljena i prilagođena za svaku od navedenih skupina.

3

Vodilo se računa da budu zastupljeni svi dijelovi Županije, te su ankete provedene po epidemiološkim ispostavama među zdravim i bolesnim pučanstvom, bolesnicima u KB Osijek i članovima 2 udruge kroničnih bolesnika. OOPPĆĆII PPOODDAACCII OO ŽŽUUPPAANNIIJJII GGEEOOGGRRAAFFSSKKII PPOOLLOOŽŽAAJJ Osječko-baranjska županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave dio je upravno-teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske ustanovljenog 1993. godine.

Smještena je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske u Panonskom prostoru i prostire na površini od 4.152 km2. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav. Plavno područje rijeke Dunav stvorilo je Kopački rit, svjetski poznato utočište brojnih ptičjih vrsta, proglašeno Parkom prirode i zaštićeno kao posebni zoološki rezervat. Pretežito je ravničarsko područje koje pogoduje razvitku poljoprivrede. O poljoprivrednom karakteru ovog područja govori činjenica da 260.778 ha čine obradive poljoprivredne površine, a 82.868 ha nalazi se pod šumama.

Područje Županije ispresijecano je s preko 1.700 km cesta i 180 km željezničkih pruga. Rijeke Dunav i Drava (koja je plovna do Donjeg Miholjca a sa statusom međunarodnog plovnog puta do Osijeka) povezuju ovo područje i s riječnom mrežom europskih rijeka. S dvije zračne luke kod Osijeka (Osijek i Klisa) Županija je povezana s mrežom hrvatskih zračnih luka. Preko Osijeka vodi i europski prometni koridor V/c koji povezuje sjever Europe (Baltik) s njegovim jugom (Jadransko more). U pripremi je izgradnja transeuropske autoceste (u okviru TEM projekta) Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče.

4

SSTTAANNOOVVNNIIŠŠTTVVOO Prema popisu iz 2001. godine u Žuapniji živi 330.506 stanovnika, od čega muškaraca 158.677 i žena 171.829. U odnosu na popis iz 1991. godine broj stanovnika u Županiji se smanjio za 10% (u gradovima za 8%, a u općinama za 13%), što je više nego u Hrvatskoj, gdje se broj stanovnika smanjio a 7.2%.

Stablo života Osječko baranjske županije:

2,751

5,8057,836

8,616

8,04210,420

12,858

12,918

12,550

11,116

10,54011,350

11,754

10,738

10,0879,378

-11,098-9,410

-6,671

-10,655

-9,195

-10,730

-12,045-12,635

-12,396

-11,188

-10,378

-10,969

-11,182

-10,267

-9,351-8,898

-15,000 -10,000 -5,000 0 5,000 10,000 15,000

0-4

10-14

20-24

30-34

40-44

50-54

60-64

70-74

MUŠKARCIŽENE

5

SOCIJALNA SLIKA ŽUPANIJE Primjenom novog Zakona, sustav socijalne skrbi počinje se decentralizirati, uvode se obveze za osiguranje, troškova stanovanja jedinicama lokalne samouprave, otvara se mogućnost drugim pravnim subjektima i fizičkim osobama za osnivanje ustanova socijalne skrbi, odnosno mogućnost bavljenja, na drugi način, djelatnostima iz socijalne skrbi. Od 01. srpnja 2001.g., primjenom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi Županija je dobila značajno mjesto u sustavu, postala je osnivačem domova za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač bila Država (od 01. siječnja 2002. g. ), osigurava sredstva za materijalne troškove centara socijalne skrbi, predlaže člana upravnog vijeća centara socijalne skrbi, osigurava sredstva za podmirenje troškova ogrijeva za korisnike pomoći za uzdržavanje, odnosno "ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi i jedinice područne (regionalne) samouprave ustrojavaju i usklađuju djelatnost socijalne skrbi." (članak 5. Zakona) Analizom i usporedbom stanja u odnosu na 2001. godinu, socijalna slika Županije u 2002. godini je slijedeća: 2001.g. 2002.g. - broj stanovnika Županije prema popisu iz 2001. 330.506 330.506

- broj zaposlenih (30.11.2001., te 30.09.2002.) 88.347 87.717 - broj umirovljenika 69.491 69.730 - broj umirovljenika sa zaštitnim dodatkom 13.439 12.772 - nezaposlene osobe na kraju godine 35.159 35.937 - obitelj i korisnici pomoći za uzdržavanje 5.299 5.873 - korisnici doplatka za djecu 32.263 25.962 Djelatnost socijalne skrbi mogu obavljati po Zakonom utvrđenim uvjetima i vjerske zajednice, trgovačka društva, udruge i druge domaće i strane pravne i fizičke osobe. a) Centri socijalne skrbi na području Županije Na području Županije djelatnost socijalne skrbi obavljaju sljedeći centri za socijalnu skrb:

1. Centar za socijalnu skrb Osijek 2. Centar za socijalnu skrb Đakovo 3. Centar za socijalnu skrb Valpovo 4. Centar za socijalnu skrb Donji Miholjac 5. Centar za socijalnu skrb Našice 6. Centar za socijalnu skrb Beli Manastir

Centri za socijalnu skrb su javne ustanove koje rješenjem Ministarstva rada i socijalne skrbi osniva Republika Hrvatska, a svi ovi centri svoju djelatnost

6

obavljaju na području više jedinica lokalne samouprave (područja bivših općina). U Centrima socijalne skrbi na području Županije djelatnost obavlja ukupno 135 djelatnika od toga 83 stručna djelatnika. Osim centra za socijalnu skrb na području županije djelatnost socijalne skrbi obavljaju i druge ustanove socijalne skrbi za skrb o starijima, djeci i drugim kategorijama osoba u socijalno zaštitnoj potrebi. b) Ustanove socijalne skrbi Na području Osječko – baranjske županije djeluje devet domova socijalne skrbi.

1. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Osijek 2. Dom za djecu "Klasje" Osijek 3. Dom za odgoj djece i mladeži Osijek 4. Dom za starije i nemoćne osobe Osijek 5. Dom za starije i nemoćne osobe Đakovo 6. Dom za starije i nemoćne osobe Beli Manastir 7. Dom za starije i nemoćne osobe Julije, Osijek 8. Dom za starije i nemoćne osobe Đakovačka Breznica 9. Dječje selo Ladimirevci

Dom za psihički bolesne odrasle osobe Osijek je ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska. Kapacitet Doma je 315 korisnika, od toga 85 korisnika u jedinici pojačane njege. U Domu je na dan 31. prosinca 2002. godine bilo smješteno 280 korisnika, od toga 156 korisnika u Osijeku, Divaltova 2 i 124 korisnika u Čepinu. Troškove smještaja 71 osoba plaća sama, za 71 osobu troškove snose zajedno korisnik i Ministarstvo rada i socijalne skrbi, za 122 osobe troškove smještaja u cijelosti snosi Ministarstvo rada i socijalne skrbi, a 16 osoba su prognanice i izbjeglice. Zahtjev za smještaj u ustanovu podnijelo je 55 osoba, od toga 9 osoba za jedinicu pojačane njege. U Domu je zaposleno ukupno 90 djelatnika, od toga 3 djelatnika na određeno vrijeme. Dom za starije i nemoćne osobe Đakovačka Breznica je ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač privatna osoba. Kapacitet Doma je 100 korisnika, a na dan 31. prosinca 2002. godine bilo je smješteno 30 korisnika, od toga 20 korisnika smješteno je u jedinici pojačane njege (stacionaru). Od ukupnog broja korisnika 25 sami plaćaju troškove smještaja, a za 5 korisnika troškove smještaja u cijelosti snosi Ministarstvo rada i socijalne skrbi. U Domu je zaposleno 19 djelatnika. Dom za starije i nemoćne Julije, u Osijeku , je ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač privatna osoba. Kapacitet Doma je 50 korisnika. U Domu je trenutno smješteno 9 osoba. Cijena smještaja je 500-750 Eura, ovisno o pokretljivosti pacijenta.

7

Dom za starije i nemoćne osobe Osijek je ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Osječko–baranjska županija. Kapacitet Doma je 336 korisnika, a na dan 31. prosinca 2002. godine u Domu je bilo smješteno 343 korisnika, od toga 160 korisnika smješteno je u jedinici pojačane njege (stacionaru). Od ukupnog broja korisnika 299 sami plaćaju troškove smještaja, za 33 korisnika troškove snose zajedno korisnik i Ministarsvo rada i socijalne skrbi, za 4 korisnika troškove smještaja u cijelosti snosi Ministarstvo rada i socijalne skrbi, a 7 korisnika su prognanici i izbjeglice. U Domu je zaposleno 74 djelatnika, od toga 4 djelatnika na određeno vrijeme. Na smještaj u Dom čeka ukupno 99 korisnika, od toga 52 korisnika na smještaj u jedinicu pojačane njege. Tijekom 2002. godine Dom je ostvario prihod u ukupnom iznosu od 10.324.670,00 kuna, a rashodi su iznosili 9.719.176,00 kuna. Višak prihoda nad rashodima (dobit) je iznosio 605.494,00 kuna. U strukturi troškova na ime troškova za zaposlenike isplaćeno je 37% sredstava, za investicijsko održavanje i kapitalna ulaganja 10%, ostalih 53% za materijalne izdatke. Dom za starije i nemoćne osobe Đakovo je ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Osječko–baranjska županija. Kapacitet ustanove je 200 korisnika. U ustanovi je smješteno 189 korisnika, od toga 47 korisnika u jedinici pojačane njege. 102 korisnika sami plaćaju troškove smještaja, za 47 korisnika troškove snose zajedno korisnik i Ministarstvo rada i socijalne skrbi, za 40 korisnika troškove smještaja snosi u cijelosti Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Zahtjev za smještaj podnijelo je ukupno 86 osoba, od toga 16 osoba za jedinicu pojačane njege. U Domu je zaposleno 50 djelatnika, od toga 3 djelatnika na određeno vrijeme. Dom ima službu kućne njege i pomoći koja trenutno skrbi o 37 korisnika. Dom je u 2002. godini ostvario prihode u iznosu od 6.910.392,00 kuna, a rashodi su iznosili 6.541.928,00 kuna. Dobit je iznosila 368.464,00 kuna. U strukturi rashoda izdaci za zaposlene iznosili su 45%, izdaci za investicijsko održavanje i kapitalna ulaganja 10 %, a 45 % za materijalne izdatke. Dom za starije i nemoćne osobe Beli Manastir je ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Osječko–baranjska županija. Kapacitet ustanove je 180 korisnika, od toga 100 korisnika u jedinici pojačane njege. U ustanovi je smješteno 182 korisnika, od toga 100 korisnika u jedinici pojačane njege. Od ukupnog broja korisnika 52 sami plaćaju troškove smještaja, za 59 korisnika troškove snose zajedno korisnik i Ministarstvo rada i socijalne skrbi, za 61 korisnika troškove smještaja u cijelosti snosi Ministarstvo rada i socijalne skrbi, a 10 korisnika su prognanici i izbjeglice. U ustanovi je zaposleno 47 djelatnika. Dom je u 2002. godini ostvario prihode u iznosu od 8.040.222,00 kuna, rashodi su iznosili 7.665.690,00 kuna. Dobit je iznosila 374.532,00 kuna. U strukturi rashoda

8

izdaci za zaposlene iznosili su 41 %, izdaci za investicijsko održavanje i kapitalna ulaganja14 %, a 45 % za materijalne izdatke. Cijena smještaja u ustanovama kojima je Županija postala osnivačem kreće se od 1.274,00 do 2.305,00 kuna ovisno o kategoriji doma, količini pruženih usluga i načinu smještaja. Domove se razvrstavaju u kategorije s obzirom na opremljenost i kvalitetu usluge koju mogu osigurati. Za sada je jedino kategoriziran Dom u Đakovu III kategorijom i depadansa Doma u Osijeku isto tako III. kategorijom. Veći pritisak je na jedinice pojačane njege–stacionar, tako da je u pojedinim ustanovama smješteno više korisnika od raspoloživih kapaciteta (Dom u Osijeku, u stacionaru, ima 44 mjesta manje od potrebnih). Kapaciteti u ostalom dijelu ustanova nisu u potpunosti popunjeni (Dom u Osijeku–35 slobodnih mjesta ). Dom za djecu "Klasje" Osijek je ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska. Djelatnost ustanove je skrb o djeci izvan obitelji i to o djeci bez roditeljske skrbi i djeci koju roditelji zanemaruju ili zlorabe roditeljske dužnosti ili je to iz drugih razloga u djetetovom interesu, a obuhvaća stalni smještaj, poludnevni boravak, prihvat trudnica i majki s bebom, te smještaj u stambenoj zajednici. Korisnicima se osigurava prehrana, odijevanje, održavanje radne aktivnosti i korištenje slobodnog vremena te pružanja odgovarajućih oblika stručne pomoći i osposobavljanje korisnika sukladno njihovoj dobi za samostalan život izvan doma. Optimalni kapacitet Doma je 112 djece, 6 trudnica i majki s bebom, 20 djece na poludnevnom boravku i 4 u stambenoj zajednici. Tijekom 2002. godine u Domu je boravilo 145 djece (64 s područja Centra za socijalnu skrb Osijek), od toga 7 trudnica i majki s bebom , te na poludnevnom boravku 22 djece. Na kraju godine u Domu je bilo smješteno 102 djece, od toga na poludnevnom boravku 22 djece, te 4 osobe u stambenoj zajednici . U 2002. godini Dom je napustilo ukupno 45 djece, od toga broja 3 je završilo školovanje, 22 zbog smještaja kod roditelja, 2 zbog smještaja kod rodbine, 2 zbog posvojenja, 4 zbog premještaja u drugu podružnicu istog doma, 2 zbog smještaja u dom za djecu s poremećajima u ponašanju , 8 zbog smještaja u udomiteljsku obitelj i 2 zbog deportacije. U Osijeku postoji muška stambene zajednica u kojoj je smješteno 4 osobe. Ustanova je putem Gradskog poglavarstva osigurala žensku stambenu zajednicu za 3 punoljetne djevojke, u koju su se uselile početkom travnja ove godine. U ustanovi je zaposleno ukupno 47 djelatnika, od toga 1 djelatnik na određeno vrijeme. Dom za odgoj djece i mladeži Osijek je ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska, a djelatnost joj je skrb o djeci i mladeži s poremećajima u ponašanju. U Dom su smještena djeca od 10-21 godine života. Optimalni kapacitet ustanove je 122 korisnika.

9

Tijekom 2002. godine u ustanovi je boravilo ukupno 87 korisnika, od toga 58 u domskom smještaju, 22 na produženom stručnom tretmanu , 5 na stacionarnoj opservaciji, te 2 u disciplinskom centru. Za 6 korisnika troškove snose zajedno korisnik i Ministarstvo rada i socijalne skrbi, za 81 korisnika troškove smještaja u cijelosti snosi Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Djelatnost u ustanovi obavlja ukupno 40 djelatnika, od toga 27 stručnih osoba. SOS–Dječje selo Ladimirevci je ustanova socijalne skrbi za zbrinjavanje djece i mladeži, a osnivač joj je međunarodna organizacija Kinderdorf International Ibrscbruck. Ustanova ima status hraniteljske obitelji. Optimalni kapacitet ustanove je dom za 100 djece, te zajednica za 17 mladih u Osijeku kao podružnica ustanove. Na dan 31. prosinca 2002. godine u Ladimirevcima je bilo smješteno 95 djece, a u Osijeku u zajednici 17 mladih. U ustanovu su smještena djeca iz cijele Hrvatske. O djeci brine ukupno 52 djelatnika, od toga je 47 zaposlenih na neodređeno vrijeme, a 5 na određeno vrijeme. Od ukupnog broja zaposlenih 43 su stručni djelatnici. Djelatnost socijalne skrbi financira se s četiri razine, tri Zakonom obvezne, iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i četvrte dobrovoljne razine, a to su zaklade i fundacije vjerskih zajednica, trgovačkih društava, udruga i drugih domaćih i stranih pravnih i fizičkih osaoba.U proračunu jedinica lokalne samouprave osiguravaju se sredstva za podmirenje troškova stanovanja. U proračunu jedinice područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za podmirenje troškova ogrijeva, te izdaci za materijalne troškove centra socijalne skrbi te razlika sredstava potrebnih za funkcioniranje domova za starije i nemoćne, kojima je županije osnivač, a odnose se na vlastita sredstva, dok se za sve ostale izdatke sredstva osiguravaju u državnom proračunu. OSTALI OBLICI SOCIJALNE SKRBI Zbrinjavanje socijalno ugroženih građana ostvaruje se i kroz određene oblike prava koja se utvrđuju temeljem drugih propisa, kao što su propisi o zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti, zaštiti žrtava rata i članova njihovih obitelji, propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju i dr., zaštiti prognanika, povratnika i izbjeglica. Socijalna skrb nezaposlenih osoba Na dan 30. rujna 2002. g. na području Županije bilo je 87.717 zaposlenih osoba. Evidentirano je prosječno mjesečno 37.417 nezaposlenih osoba ili 6,4% više nego u 2001. godini. Na kraju godine zabilježeno je 35.937 nezaposlenih osoba ili 2,2 % manje nego u 2001. godini. Udio žena u ukupnoj nezaposlenosti ostao nepromijenjen 54,3%; udio stručnih nezaposlenih osoba se smanjio sa 63,4% na 62,9 %. Udio starijih dobnih skupina u nezaposlenosti se povećao; broj nezaposlenih hrvatskih branitelja se povećao na

10

3.049 osobe ili za 18,9 %. Broj korisnika novčane naknade povećan je na 7.003 osobe ili 18,7 % od ukupnog broja nezaposlenih. Zapošljavanje Tijekom 2002. godine je prijavljeno 14.560 slobodnih radnih mjesta ili 2,9% više nego prethodne godine. Zaposleno je 15.285 osoba iz evidencije Zavoda što je 15,4% više nego prethodne godine. Stopa zapošljavanja se povećala sa 22,2% na 25,4 ; Najviše stope zapošljavanja su kod visokostručnih osoba. U okviru vladinog programa poticanja zapošljavanja u razdoblju od 01. ožujka do 31. prosinca 2002. g. 696 poslodavaca potpisalo je 1.005 ugovora za sufinanciranje 1.705 osoba u različitim programima zapošljavanja: (81 osoba , s faksa na posao; 54 osobe, iz učionice u radionicu; 1.154 osobe, učenjem do posla za sve; 158 osoba, iskustvom do profita, 262 osobe, posao za branitelje). Socijalna skrb u području zdravstvene zaštite Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Područnog ureda Osijek na dan 31. prosinca 2002. godine ukupan broj nositelja zdravstvenog osiguranja bio je 207.919 (0,1% manje nego 2001.g.). Ukupan broj osiguranih osoba bio je 313.629 (0,7% više nego 2001. g.). Ukupan broj osiguranih osoba temeljem članka 10. 2.988 (1% manje nego 2001.g. ) Zakona o zdravstvenom osiguranju. Broj učenika i studenata osiguranih putem srednje škole i fakulteta 179 (16 % manje nego 2001.g.). Broj članova seljačkog kućanstva starijih od 65 godina bio je 3.541(0,7% više nego 2001.g.). Broj djece do 18 godina života osiguranih putem HZZO bio je 3.162 (4,3 manje nego u 2001.g.). Najniži iznos plaće za vrijeme bolovanja je iznosio 850 kn , a najviši 4.250 kn. Pomoć za opremu novorođenog djeteta je isplaćivana u iznosu od 1.360 kn. Naknade za pogrebne troškove je isplaćivana u iznosu od 850 kn. Broj korisnika dopunskog osiguranja je iznosio 48.868. Socijalna skrb u području mirovinskog osiguranja Zapažamo znatno povećanje prosječne mirovine (za 11,8%), međutim isto tako znatno zaostajanje prosječne mirovine na području Županije u odnosu na prosječnu mirovinu na području Republike Hrvatske (za 8,1%). Došlo je do znatnog smanjenja umirovljenika sa zaštitnim dodatkom (za 5 %). Smanjen je i broja korisnika doplatka za djecu (za 20%), a smanjen je i iznos prosječnog doplatka (za 17%).

11

Socijalna skrb prognanika, povratnika, i izbjeglica Prema podacima Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice Regionalnog ureda Osijek na području Županije stanje je slijedeće: CCSSSS//nnaasseelljjee pprrooggnnaanniikkaa ppoovvrraattnniikkaa iizzbbjjeegglliiccaa UUKKUUPPNNOO

Beli Manastir 3 16846 7 16856

Donji Miholjac 101 7 7 115

Đakovo 124 10 184 318

Naselje prijateljstva 749 0 322 1071

Osijek 2204 7566 107 9877

Valpovo 125 8 22 155

UUKKUUPPNNOO 3306 24437 649 28392

U 2002. godini u odnosu na 2001. godinu smanjuje se broj prognanika, osim u Naselju prijateljstva gdje bilježimo blagi porast. Broj povratnika bilježi znatan porast, osobito u Belom Manastiru (dvostruko više povratnika) i Osijeku (deset puta više povratnika). Broj izbjeglica smanjuje se, osim u Naselju prijateljstva (322 u odnosu na 12). ZAKLJUČNO O SOCIJALNOJ SLICI Osnovna obilježja 2002. godine u području "Klasične" socijalne skrbi i u područjima koja su od izravnog utjecaja na materijalni položaj određenih skupina stanovništva su slijedeća:

1. decentralizacija sustava socijalne skrbi koja znači izravan doprinos jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave i Države u kreiranju socijalne politike

2. daljni trend rasta nezaposlenih, umirovljenika i drugih kategorija osoba koji uvjetuju broj korisnika prava iz socijalne skrbi (u ukupnom broju korisnika pomoći za uzdržavanje nezaposlene radno sposobne osobe participiraju s 50 %)

3. smanjenje broja umirovljenika sa zaštitnim dodatkom, a što je uvjetovano određenim povećanjima mirovina posebno u dijelu najnižih mirovina

4. znatno smanjenje broja korisnika doplatka za djecu, a što je rezultat izmjena Zakona o dječjem doplatku, prema kojem pravo na dječji doplatak ne ostvaruju pojedine kategorije korisnika koje su prema ranijim propisima ostvarivale to pravo bez obzira na imovinski cenzus (npr. hrvatski branitelji, samohrani roditelji)

12

U izradi Županijske slike zdravlja korišteni su kvantitativni podaci koje prikuplja Zavod za javno zdravstvo Osječko baranjske županije:

1. Mortalitet na području Osječko-baranjske županije, opći, po grupama bolesti, te pojedinim dijagnozama

2. Postotak mrtvorođene djece, broj pobačaja i djece sa kongenitalnim malformacijama

3. Incidencija karcinoma i tuberkuloze 4. Podaci o radu u PZZ (broj liječnika i medicinskih sestara, pregleda, kućnih

posjeta, te upućivanja na specijalističke preglede) 5. Podaci o zdravstvenoj zaštiti žena 6. Podaci o radu HMP-a 7. Broj prijavljenih epidemija, zdravstvenoj ispravnosti namirnica i vode za

piće 8. Rad stacionarnih medicinskih ustanova 9. Indikatori koji omogućavaju procjenu pobola koji se može izbjeći (OECD)

13

Prirodni prirast na području Županije u 2001. godini:

Pozitivni prirodni prirast

Negativni prirodni prirast

Bez prirodnog prirasta

14

Mortalitet na području Osječko-baranjske županije

M+F M F M+F M F

Ukupan mortalitet 3713 1884 1829 11.2 11.9 10.6

Broj Stopa / 1000

Mortalitet po grupama bolesti (MKB X) - stopa na 100.000 stanovnika)

0-9

10-1

9

20-2

9

30-3

9

40-4

9

50-5

9

60-6

9

70-7

9

80+

m 6.9 11.6 16.2 18.2 23.4ž 4 4.7 4.6 12.4 70.1

sv. 5 2.3 5.9 7.8 10.5 16.2 51.6m 316 4.4 8.5 151.3 492.9 1,051.5 1,788.2 2,743.3ž 205 9.4 21.2 72.9 225.8 404.5 839.5 1,378.8

sv. 258 2.3 4.6 14.8 113.0 354.3 683.2 1,169.0 1,738.4m 590 4.4 4.6 38.0 155.2 509.2 1,531.7 4,160.8 11,953.0ž 656 4.7 17.0 52.7 155.6 740.1 2,841.9 10,773.5

sv. 624 2.3 4.6 27.5 105.0 325.6 1,081.0 3,299.9 11,084.3m 49 12.7 11.6 43.3 133.7 385.7 587.9ž 37 5.5 4.2 15.1 55.2 111.9 677.7

sv. 43 2.7 8.5 5.9 28.7 89.0 207.0 654.0m 67 16.9 58.2 146.2 176.3 292.2 391.9ž 38 12.2 25.1 91.9 180.3 210.3

sv. 52 8.5 35.7 83.4 128.3 219.2 258.2m 76 20.5 22.2 68.5 59.2 62.1 130.0 109.4 198.7 391.9ž 30 11.0 9.3 9.4 8.5 8.1 15.1 41.4 105.7 280.4

sv. 52 15.9 15.9 39.3 33.9 35.7 70.3 70.7 138.0 309.8

Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka

Po dobi

Zarazne i parazitarne bolesti

Novotvorine

Bolesti cirkulacijskog sustava

`

Spol

Uku

pno

Bolesti dišnog sustava

Bolesti probavnog sustava

Mortalitet po pojedinim dijagnozama (MKB X):

M+F M F M+F M FIshemijska bolest srca (I20-I25) 572 305 267 173,1 192,2 155,4Cerebrovaskularne bolesti (I60-I69) 727 276 451 220,0 173,9 262,5Hipertenzivne bolesti (I10-I15) 87 33 54 26,3 20,8 31,4Astma (J45-J46) 11 8 3 3,3 5,0 1,7Kronični bronhitis (J41-J42) 4 2 2 1,2 1,3 1,2Ciroza jetre (K70; K74) 93 70 23 28,1 44,1 13,4Dijabetes (E10-E14) 106 38 68 32,1 23,9 39,6Ca pluća (C34) 163 140 23 49,3 88,2 13,4Ca dojke (C50) 61 61 18,5 35,5Ca debelog crijeva (C18-C21) 90 40 50 27,2 25,2 29,1Ca želudca (C16) 82 47 35 24,8 29,6 20,4Umrlli u prometnim nesrećama (V01-V99) 40 30 10 12,1 18,9 5,8Nasilne smrti (X85-Y09; Y35-Y36) 8 6 2 2,4 3,8 1,2Samoubojstva X60-X84) 52 40 12 15,7 25,2 7,0Tuberkuloza (A15-A19) 10 8 2 3,0 5,0 1,2Mortalitet majki kod poroda (O60-O75) - - - - - -

Stopa / 100000BrojUZROCI SMRTI

15

Među uzrocima smrti vode kardiovaskularne bolesti; cerebrovaskularne bolesti (stopa iznosi 220 na 100.000), te ishemijska bolest srca (stopa je 173 na 100.000). Na drugom mjestu su maligne bolesti; karcinom pluća (stopa je 49.3 na 100.000), karcinom dojke (stopa iznosi 18.5 na 100.000), karcinom debelog crijeva (27.2 na 100.000) te karcinom želuca (24.8 na 100.000) kao najzastupljenija sijela. Najviše je umrlih u dobi od 70-79 godine Mrtvorođenost, broj pobačaja, niska porođajna težina i djeca sa kongenitalnim malformacijama

Broj pobačaja na 1000 živorođene djece (svi) 392,69

Postotak novorođene djece s porođajnom težinom manjom od 2500g 6,70

Postotak novorođene djece s porođajnom težinom manjom od 1500g 0,80

Postotak djece rođene s kongenitalnim malformacijama 2,30

Postotak mrtvorođene djece 0,42

Svaka trudnoća koja ne završi porođajem, u skladu sa zakonskim propisima, prijavljuje se na odgovarajućem obrascu Zavodu za javno zdravstvo. Obrazac Prijava prekida trudnoće ispunjava se za žene hospitalizirane zbog svake trudnoće završene prekidom do 22 tjedna trudnoće, osim u slučaju medicinski indiciranog prekida trudnoće. Za neizneseno dijete iznad 22 tjedna gestacije ispunjava se obrazac Prijava perinatalne smrti. Tijekom 2001. godine na području Osječko-baranjske županije prijavljeno je 1,279 prekida trudnoće, odnosno 392.69 na 1000 živorođene djece.U strukturi su najzastupljeniji legalno inducirani prekidi trudnoće, kojih je bilo 810 ili 63.3 %. Spontanih je prekida trudnoće 209 (16.3 %), a ostalih 260 (20.33%). Omjer broja prekida trudnoće prema broju živorođenene djece padao je od 1991. godine kada je iznosio 2.0, da bi se od 1998. stabilizirao na 0.4, koliko je bilo i 2001. godine. Od žena koje su imale prekid trudnoće najviše ih je u dobi od 20-29 godina. U 2001. godini na području Županije je 94 adolescentice imalo legalno inducirani prekid trudnoće, što čini 7,3 %. Od ukupnog broja živorođene djece na području Osječko baranjske županije je bilo 6,70 % djece s porođajnom težinom ispod 2500 g, a 0,80 % s porođajnom težinom ispod 1500 g. Značajan pokazatelj zdravstvene skrbi, te socijalno gospodarskog okruženja su dojenačke smrti. Ovaj pokazatelj brojne međunarodne organizacije (UN, SZO, UNICEF) ubrajaju u osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja populacije. Tijekom

16

2001. godine od ukupnog broja rođenih zabilježeno je 0,42 % mrtvorođene djece, te 2,30 % djece s kongenitalnim malformacijama. Incidencija karcinoma i tuberkuloze POKAZATELJ UKUPNO: M F

Incidencija karcinoma 315,9 327,5 305,1

Incidencija tubrkuloze 40,2 53,6 27,9

Broj zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

ZAPOSLENICI U PZZ: Ukupan broj

na 1000 stanovnika

broj liječnika opće medicine 189 0,57

broj medicinskih sestara 192 0,58

broj pedijatara/ broj djece 15 0,62

Djelatnost primarne zdravstvene zaštite obuhvaća zdravstvena zaštita dojenčadi i male djece i djelatnost opće/obiteljske medicine. Oni pružaju i preventivnu zdravstvenu zaštitu i cijepljenje za svoje osiguranike. U 2001. je godini u djelatnosti primarne zaštite u Osječko-baranjskoj županiji radilo 188 timova s punim i 2 s djelomičnim radnim vremenom, s ukupno 189 liječnika, od čega 83 specijalista različitih specijalnosti (obiteljske medicine, specijalista pedijatrije, specijalista medicine rada, specijalista školske medicine, ostalo). Pokazatelji o radu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

0-6

g.

7-1

9 g.

20-

64 g

.

65

g.

i vi

še

uku

pno

Broj posjeta u ordinaciji opće medicine 8.829 4.477 5.184 8.414 5.943

Broj pregleda u ordinaciji 7.219 3.781 4.146 6.521 4.759

Broj posjeta u kući u djelatnosti opće medicine 26 13 30 199 57

Broj pregleda u kući 25 10 19 141 40Broj upućivanja na specijalistički pregled u djelatnosti opće medicine 1.150 1.041 1.563 2.155 1.557

Dobne skupine

POKAZATELJ

17

U skrbi timova primarne zdravstvene zaštite je u 2001. godini bilo 318,949 osiguranika, odnosno prosječno 1,688 na jedan tim. U 2001. godini zabilježena su u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 5.943 posjeta liječničkim ordinacijama. Obavljeno je 4.759 pregleda u ordinacijama, te 40 pregleda u kući pacijenata. Broj posjeta u kući bolesnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti iznosio je 57. Zabilježeno je 1.557 upućivanja na specijalističke preglede Preventivni pregledi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

20-64 g. 65 g. i više UKUPNO

Preventivni pregledi odraslih u PZZ na 100000 stanovnika 53,7 108,4 66,3

Sistematski pregledi u 45. god.u PZZ na 100000 stanovnika 12,1 0,0 9,3

Sistematski pregledi u 65. god.u PZZ na 100000 stanovnika 0,0 35,6 8,1

DobVRSTA PREVENTIVNOG

PREGLEDA

U preventivnoj zdravstvenoj zaštiti odraslih obavljena su 66,3 preventivna pregleda na 100.000 stanovnika. Nešto više ima preventivnih pregleda u dobnoj skupini od 65 i više godina (108,4 na 100.000 stanovnika). Obavljeno je 9,3 sistematskih pregleda na 100.000 stanovnika u dobi od 45 godina, te 8,1 na 100.000 stanovnika u dobi od 65 godina. Među najčešćim ciljanim preventivnim mjerama bilo je mjerenje vrijednosti krvnog tlaka i mjerenje tjelesne težine. Zdravstvena zaštita žena

POKAZATELJ Broj ginekologa Broj žena

Broj žena na 1

ginekologa

BROJ 17 113.355 6.668

U djelatnosti zdravstvene zaštite žena radilo je u 2001. godini u Osječko-baranjskoj županiji ukupno 17 timova s punim i 1 s djelomičnim radnim vremenom, sa 17 specijalista ginekologa. U djelatnosti zdravstvene zaštite žena bilo je u 2001. godini u skrbi 113,355 osiguranica, odnosno jedan ginekolog je skrbio za prosječno 6.668 žena.

18

Broj posjeta ginekologu i pregleda na 1000 žena u skrbi

Dob Broj žena u skrbi Broj posjeta

Broj preventivnih

pregleda

Broj pregleda

dojki

Broj PAPA testova

Ukupno 113.355 1.132 312 50 155

manje od 16 g. 258 1.078 167 0 31

16-19 g. 3.089 1.689 391 2 207

20-29 g. 25.659 1.339 368 17 148

30-39 g. 28.780 1.164 307 18 156

40-49 g. 24.580 1.109 350 100 188

više od 50 g. 30.989 894 234 73 130 Zabilježena su 1.132 posjeta ginekološkim ordinacijama na 1.000 žena u skrbi. U djelatnosti zdravstvene zaštite žena obavljeno je u 2001. godini 205 preventivnih pregleda na 1.000 žena u skrbi, od čega 155 PAPA testova i 50 pregleda dojki (također na 1.000 žena u skrbi). Najveći broj posjeta u ginekološkim ambulantama primarne zdravstvene zaštite u 2001. godini su činile žene u dobi od 16 do 19 godina. Hitna medicinska pomoć

POKAZATELJ Broj timova

Broj stanovnika

Broj stanovnika

na 1 tim

BROJ 36 330.506 9.181

Hitna medicinska pomoć organizirana je u 6 centara: Beli Manastir, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek i Valpovo. Samo je u Osijeku organizirana kao posebna zdravstvena ustanova, dok je u ostalim centrima u sastavu domova zdravlja. U 2001. godini je u djelatnosti hitne medicinske pomoći radilo ukupno 36 liječnika, od čega 3 specijalista, te 128 ostalih djelatnika, koji su prema ugovorima pružali hitnu medicinsku pomoć za 330.506 stanovnika. Jedan tim hitne medicinske pomoći je skrbio za prosječno 9.181 stanovnika Županije. U djelatnosti hitne medicinske pomoći zabilježeno je u 2001. godini 67,691 intervencija u ordinaciji, 12,562 u kući bolesnika i 4497 na terenu, te 35,587 sanitetskih prijevoza.

19

Broj prijavljenih epidemija i broj oboljelih

BOLEST broj epidemija

broj oboljelih

Hepatitis A 1 24

Salmoneloza 1 7

Toxocarioza 1 10

Trihineloza 1 4

Ukupno 4 45

Stanje zaraznih bolesti u 2001. godini može se ocjeniti kao razmjerno povoljno, što je prije svega posljedica organiziranog djelovanja cijelog zdravstva i drugih koji u svojoj domeni doprinose zdravlju ljudi. Bolesti protiv kojih se provodi cijepljenje, ili su posve nestale ili je oboljevanje drastično reducirano. Bolesti niskog životnog standarda pokazuju posljednjih godina izrazitu regresiju učestalosti na razine koje odgovaraju razvijenim zemljama. Praćenjem kretanja oboljelih i umrlih od zaraznih bolesti tijekom 2001. godine registrirane su ukupno 4 epidemije (po jedna epidemija hepatitisa A s 24 oboljelih, toksokarioze s 10 oboljelih, salmoneloze sa 7 oboljelih i trihineloze s 4 oboljela). Istovremeno su bile prijavljene 4,084 pojedinačne zarazne bolesti, što je za 4% više nego u 2000. godini. Najviše je bilo prijavljenih slučajeva varicele, dijareje i gastroenteritisa, streptokoknog faringitisa i infekcije salmonelama. Zdravstvena ispravnost vode za piće iz javnih vodovoda

Broj Broj uzoraka pretraga broj %

Pregledano kemijski 1.826 9.808 176 9,64

Pregledano mikrobiološki 1.847 8.952 148 8,01

Ukupno 1.889 18.760 298 15,78

Neispravih uzoraka

Rezultati ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće za 2001. godinu iz javnih vodovoda pokazuju da je pregledano 1.889 uzoraka, od čega 1.826 kemijski i 1.847 mikrobiološki. Kemijski je neispravno identificirano 176 uzoraka, odnosno 9,64% i mikrobiološki 148 uzoraka, ili 8,01%. Najčešći uzrok kemijske neispravnosti odnosi na fizikalna svojstva vode, prisustvo mangana, povećane ukupne količine organske tvari iskazane kao utrošak KMnO4. Mikrobiološki vode nisu odgovarale uglavnom zbog povećanog ukupnog broja bakterija u 1 ml vode, te zbog fekalnog onečišćenja.

20

Zdravstvena kontrola namirnica Ukupno

ukupno pregledano neispravno

Mikrobiološki 3.440 413 (12%)

Kemijski 4.809 432 (9%)

UKUPNO 8.249 845 (10.2%)

Tijekom 2001. godine na području Osječko-baranjske županije je izvršena analiza 8,249 uzoraka namirnica (3,440 mikrobioloških i 4,809 kemijskih analiza) pri čemu je nađeno 12% mikrobiološki neispravnih uzoraka. Kemijska neispravnost nađena je kod 10.2% uzoraka. Kemijske je neispravnosti među namirnicama najviše bilo kod sladoleda, bezalkoholnih pića, te dječje hrane i dijetnih namirnica. Mikrobiološka je neispravnost najčešće uzrokovana enterobakterijeama, prevelikim ukupnim brojem mikroorganizama, aerobnim mezofilnim bakterijama i streptokokima, a kemijska neispravnost aditivima, nezadovoljavajućim organoleptičkim svojstvima, olovom i živom. Rad stacionarnih ustanova

Broj dana bolničkog liječenja 440.543

Broj postelja na 1.000 stanovnika 4,41

% iskorištenosti postelja 80,30

Na području Županije postoje tri stacionarne zdravstvene ustanove: Klinička bolnica Osijek, Opća županijska bolnica Našice i izvanbolničko rodilište pri Domu zdravlja Đakovo. Obje su bolnice za akutne bolesti, što znači da zbrinjavaju i kronične bolesnike (u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja). Tijekom 2001. godine je ostvareno 440.543 dana bolničkog liječenja. Broj kreveta na 1000 stanovnika u našoj županiji je 4.41, što je manje od broja kreveta na razini Hrvatske (6.0). Na području Županije je tijekom 2001. godine prosječna godišnja zauzetost postelja iznosila 293 dana, što znači da je iskorištenost bila 80.3%.

21

Indikatori koji omogućavaju procjenu pobola koji se može izbjeći (po OECD-u) tj. upućuju na kvalitetu zdravstvene zaštite

porođajna težina manja od 2500 g 6,7%

incidencija Ca vrata maternice na 100000 18,4

hospitalizacija ili hitan prijem zbog komplikacija astme 95

hospitalizacija ili hitan prijem zbog komplikacija dijabetesa 449

incidencija amputacija kod dijabetičara -

Osim kvantitativnih podataka koje smo Vam prikazali korišteni su i podaci dobiveni sa anketom provedenom kod:

1. pučanstva sa područja Županije (anketirano je 804 osobe – 322 muškog i 482 ženskog spola),

2. liječnika PZZ (anketirano je 59 obiteljskih liječnika) 3. načelnika općina (anketirano je 32 osobe)

Anketna pitanja su pripremljena i prilagođena za svaku, od gore navedenih skupina. Za procjenu zdravstvenog stanja stanovništva anketirano je 804 osobe, od toga 225 osoba sa područja od posebne državne skrbi i 579 osoba sa ostalog dijela županije. Očekivali smo razliku između dijelova županije koji su bili pod okupacijom, u odnosu na dio županije koji je bio u sastavu Republike. Vodilo se računa da budu zastupljeni svi dijelovi Županije. Ankete su provedene po epidemiološkim ispostavama među zdravim i bolesnim pučanstvom, bolesnicima u Kliničkoj bolnici Osijek i članovima 2 udruge kroničnih bolesnika.

22

ANKETA O ZDRAVSTVENOM STANJU PUČANSTVA

1. Dob (godina rođenja) 2. Spol M Ž

3. Mjesto stanovanja

4. Stručna sprema:

a) osnovna škola,

b) srednja škola,

c) visoka i viša

5. Kako procjenjujete vlastito zdravstveno stanje?

a) odlično

b) dobro

c) loše

6. Što od navedenog najviše utječe na Vaše zdravlje? (zaokružite jedan odgovor) a) ekonomska situacija

b) stres

c) loša zdravstvena zaštita

d) vlastiti način života

7. Jeste li zadovoljni mogućnošću ostvarenja zdravstvene zaštite?

a) da

b) ne

8. Čime ste najviše u zdravstvu nezadovoljni (jedan odgovor)?

9. Bavite li se fizičkom aktivnošću: a) redovno

a) povremeno

b) nikada

10. Jeste li pušač? DA NE

11. Konzumirate li alkoholna pića?

a) redovno

b) povremeno

c) nikada

12. Kako kontrolirate svoje zdravstveno stanje?

a) redovno, samoinicijativno

b) samo kad osjetim potrebu

c) nikad

1133.. JJeessttee llii iikkaadd iimmaallii ssttaattuuss pprrooggnnaanniikkaa iillii ppoovvrraattnniikkaa?? DDAA NNEE

23

NNaa oossnnoovvuu aannkkeettnniihh ppiittaannjjaa ddoobbiillii ssmmoo sslliijjeeddeeććee rreezzuullttaattee;; Procjena vlastitog zdravstvenog stanja:

ostali prognanik UKUPNO

odlično 66 28 94dobro 333 131 464loše 180 66 246

UKUPNO 579 225 804

ZDRAVSTVENO STANJE

ISPITANICI

Najveći broj ispitanika je procjenilo svoje zdravstveno stanje kao dobro (57,71%). Nije bilo bitnih razlika u procjeni vlastitog zdravstvenog stanja između prognanika i ostalih stanovnika Županije. Čak 246 ispitanika (30,59%) je ocjenilo svoje zdravstveno stanje kao loše.

PROCJENA ZDRAVSTVENOG STANJA

0%

20%

40%

60%

80%

100%

ostali prognanik

STANOVNIŠTVO

lošedobroodlično

Utjecaj na zdravlje


ekonomski 106 36 142stres 202 98 300

zdr. zaštita 24 9 33način života 247 82 329UKUPNO 579 225 804

UTJECAJISPITANICI

24

Ispitanici smatraju da najveći utjecaj na njihova zdravstveno stanje ima stres (43,55% prognanika i 34,88% ostalih stanovnika Županije). Zatim slijedi način života (36,44% prognanika i 42,65% ostalih stanovnika Županije). Zdravstvena zaštita, po procjeni ispitanika najmanje utječe na njihovo zdravlje (svega 4,01%). Način kontrole zdravstvenog stanja


samoinicijativno 147 54 201po potrebi 412 160 572

nikad 20 11 31UKUPNO 579 225 804

KONTROLA ZDRAVLJA

ISPITANICI

Ispitanici najčešće kontroliraju svoje zdravstveno stanje po potrebi (kad osjete poteškoće) i to 71,14% ispitanika. Samoinicijativno kontrolira zdravlje 25,00% ispitanika, a 3,85% nikada. Način kontrole zdravstvenog stanja, s obzirom na spol ispitanika

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

M Ž

c) nikad

b) samo kad osjetimpotrebu

a) redovno,samoinicijativno

25

S obzirom na spol ispitnika nema značajnije razlike u načinu kontrole zdravstvenog stanja. Način kontrole zdravstvenog stanja, s obzirom na dob ispitanika

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

1910 - 1919 1920 - 1929 1930 - 1939 1940 - 1949 1950 - 1959 1960 - 1969 1970 - 1979 1980 - 1989 1990 - 1999

a) redovno, samoinicijativno b) samo kad osjetim potrebu c) nikad

Možemo primjetiti da samoinicijativnu kontrolu zdravstvenog stanja češće provode starije dobne skupine ispitanika; najviše ispitanici od 73 do 64 godine života. Rizično ponašanje – pušenje

PUŠENJE

0%

20%

40%

60%

80%

100%

osnovna srednja viša i visoka

stručna sprema

NeDa

S obzirom na stručnu spremu, rezultati ankete su pokazali da najviše pušača ima među ispitanicima sa završenom osnovnom školom (više od 60%). Među ispitanicima sa završenom srednjom, te višom i visokom školom podjednako su zastupljeni pušači (oko 30%).

26

Rizično ponašanje – konzumacija alkohola

KONZUMACIJA ALKOHOLNIH PIĆA

0%

20%

40%

60%

80%

100%

osnovna srednja viša ivisoka

stručna sprema

NikadaPovremenoRedovno

Ispitanici koji konzumiraju alkohol su u najvećem udjelu oni sa višom i visokom školom, a najmanje ispitanici sa završenom osnovnom školom. Tjelesna aktivnost s obzirom na dob ispitanika

Tjelesnom aktivnošću se najviše bave mlađi ispitanici (23 do 14 godina). S godinama života se smanjuje i broj ispitanika koji imaju redovnu tjelesnu aktivnost.

27

Mogućnost ostvarivanja zdravstvene zaštite

Čimbenici nezadovoljstva u zdravstvenoj zaštiti

1. odnos osoblja prema pacijentu 2. čekanje na specijalističke pretrage 3. nedostatak ljekarne i udaljenost zdravstvene stanice 4. standard medicinskih usluga i neopremljenost ordinacija

Određeni broj ispitanika nije imao prigovora. Procjena zdravstvenog stanja stanovništva od strane obiteljskih liječnika: Anketirano je 59 obiteljskih liječnika, od toga 25 sa specijalizacijom obiteljske medicine i 34 bez specijalizacije. Vodilo se računa da budu zastupljeni svi dijelovi Županije, te su ankete provedene po među liječnicima po epidemiološkim ispostavama. Anketirano je 15 liječnika sa pretežno seoskom, 31 sa pretežno gradskom i 13 koji imaju mješovitu grupu pacijenata.

28

AANNKKEETTAA ZZAA OOBBIITTEELLJJSSKKEE LLIIJJEEČČNNIIKKEE OO ZZDDRRAAVVSSTTVVEENNOOMM SSTTAANNJJUU KKOORRIISSNNIIKKAA ZZDDRRAAVVSSTTVVEENNEE ZZAAŠŠTTIITTEE

Podaci o liječniku i ordinaciji: 1. Dob (godina rođenja) 2. Spol: M Ž 3. Specijalizacija: DA - NE:

4. Adresa ordinacije:

5. Mjesto stanovanja: 6. Jeste li ikad imali status prognanika ili povratnika?

a) Da b) Ne

Podaci o Vašim korisnicima zdravstvene zaštite: 1. Kakvu populaciju pacijenata pretežno imate (zaokružite jedan odgovor)

a) pretežno gradska (60-90% gradskog stanovništva) b) miješana c) pretežno seoska (60-90% seoskog stanovništva)

2. Koja je približna dobna struktura Vaših pacijenata (upišite približan broj) a) predškolska djeca (0 - 6 god.) b) školska djeca i mladež (7-19 god.) c) odrasli (20-64 god.) d) stariji, umirovljenici (65 i više god.)

3. Ukupan broj pacijenata u skrbi (iz ugovora s Fondom)

4. Opterećenost ordinacije a) broj posjeta pacijenata u ordinaciji (mjesečno) b) broj kućnih posjeta (mjesečno)

5. Što od navedenog, po Vašem mišljenju, najviše utječe na zdravlje Vaših pacijenata? a) ekonomska situacija b) stres c) nezadovoljavajući sustav zdravstvene zaštite d) način života

6. Jeste li zadovoljni uvjetima rada? DA NE

7. Čime ste najviše u zdravstvu nezadovoljni (jedan odgovor)?

8. Tri najčešće dijagnoze zbog kojih Vam dolaze Vaši pacijenti:

9. Imate li organiziranu preventivnu kontrolu zdravstvenog stanja Vaših pacijenata: a) da b) ne, a pacijenti nikada ne dolaze samoinicijativno c) ne, a pacijenti rijetko dolaze samoinicijativno d) ne, ali pacijenti povremeno dolaze samoinicijativno e) ne, ali pacijenti često dolaze samoinicijativno

29

PPrroossjjeeččaann bbrroojj ppaacciijjeennaattaa ii mmjjeesseeččnnaa oopptteerreeććeennoosstt aammbbuullaannttii

Prosječan broj pacijenata - 1764 Prosječan broj mjesečnih posjeta – 958 Prosječan broj kućnih posjeta – 7 Najopterećenije ambulante su ambulanta u Kneževim Vinogradima (2046 pacijenata i 1600 mjesečnih posjeta), te ambulanta u Dalju (1925 pacijenata i 1400 mjesečnih posjeta). Najmanje opterećene ambulante su; ambulanta u DZ Osijek (1023 pacijenta i 450 mjesečnih posjeta), te ambulanta u Belišću (1023 pacijenta i 200 mjesečnih posjeta). Tri najčešća zdravstvena problema kod pacijenata

da ne UKUPNO

Hipertenzija i KVB 17 18 35Psihoneuroze 12 14 26

Lumbalni sindrom 8 14 22UKUPNO 37 46 83

ZDRAVSTVENI PROBLEM

SPECIJALIZACIJA

Liječnici su kao tri najčešća zdravstvena problema identificirali hipertenziju i kardiovaskularne bolesti (42,16% liječnika), a slijede psihoneuroze (31,32%) i lumbalni sindrom (26,50%).

Tri najčešća zdravstvena problema

17 18

1214

8

14

02468

101214161820

da neSpecijalizacija

Hipertenzija i KVBPsihoneuroze

Lumbalni sindrom

30

Utjecaj na zdravstveno stanje pacijenata

Što najviše utječe na zdravstveno stanje Vaših pacijenata?

58%20%

2%20%

ekonomski stres zdr. zaštita način života

Po mišljenju liječnika na zdravstveno stanje pacijenata najviše utječe ekonomski status pacijenata (58%), zatim u istom postotku stres i način života (20%), a najmanje zdravstvena zaštita (svega 2%). Najčešći uzroci nezadovoljstva obiteljskih liječnika;

1. odnos sa HZZO-om 2. preveliki broj administrativnih poslova 3. neadekvatna nagrada za rad 4. dugo čekanje specijalističkih pregleda 5. nemogućnost specijalizacije obiteljske medicine 6. organizacija preventivne kontrole zdravlja pacijenata

31

Imate li organiziranu preventivnu kontrolu?

29%

2%

7%29%

33%

dane, a pacijenti nikada ne dolaze samoinicijativnone, a pacijenti rijetko dolaze samoinicijativnone, ali pacijenti povremeno dolaze samoinicijativnone, ali pacijenti često dolaze samoinicijativno

Na pitanje imaju li liječnici organiziranu preventivnu kontrolu pacijenata samo 29% liječnika je odgovorilo potvrdno. Ostali liječnici obavljaju preventivne preglede na inicijativu pacijenata (koju subjektivno ocjenjuju kao rjetku, povremenu ili čestu). Načelnici općina i zdravstveno stanje stanovništva: Anketirano je 32 načelnika općina u Županiji (6 sa gradskog i 22 sa seoskog područja). Vodilo se računa da budu zastupljeni svi dijelovi Županije, te su ankete provedene po među načelnicima sa bivšeg područja od posebne skrbi – 10 osoba i 22 načelnika iz ostalog dijela Županije.

32

AANNKKEETTAA ZZAA NNAAČČEELLNNIIKKEE OOPPĆĆIINNAA

OO ZZDDRRAAVVSSTTVVEENNOOMM SSTTAANNJJUU SSTTAANNOOVVNNIIŠŠTTVVAA

1. Dob (godine) 2. Spol M Ž

3. Općina

4. Stručna sprema:

d) osnovna škola,

e) srednja škola,

f) visoka i viša

5. Što, po Vašem mišljenju, najviše utječe na zdravlje stanovnika Vaše općine? (zaokružite jedan odgovor)

a) ekonomska situacija

b) stres

c) loša zdravstvena zaštita

d) vlastiti način života ljudi

6. Jeste li zadovoljni mogućnošću ostvarenja zdravstvene zaštite u Vašoj općini?

a) da

b) ne

7. Čime ste najviše u zdravstvu nezadovoljni u Vašoj općini (jedan odgovor)?

8. Čime ste najviše u zdravstvu nezadovoljni u Hrvatskoj (jedan odgovor)?

9. Vaši prijedlozi za poboljšanje zdravstvene zaštite:

33

UUttjjeeccaajj nnaa zzddrraavvssttvveennoo ssttaannjjee ssttaannoovvnniiššttvvaa

Što najviše utječe na zdravlje stanovnika Vaše općine?

59%19%

22%

ekonomska situacija stres vlastiti način života ljudi

Načelnici općina su slično liječnicima identificirali ekonomsku situaciju kao najznačajniji čimbenik koji utječe na zdravlje stanovnika njihove općine (59%). Slijedi vlastiti način života stanovništva (22%), a zatim stres (19%). Ocjena kvalitete zdravstvene zaštite u općini

Jeste li zadovoljni mogućnošću ostvarenja zdravstvene zaštite?

59%

41%

a) da b) ne

Sa mogućnošću ostvarenja zdravstvene zaštite zadovoljno je 59% načelnika općina. Čimbenici nezadovoljstva u ostvarivanju zdravstvene zaštite u općini:

1. nedostatak opreme i uređaja u ambulantama 2. plaćanje dodatnog zdravstvenog osiguranja 3. dugo čekanje na specijalističke preglede

34

4. korumpiranost pojedinih zdravstvenih djelatnika 5. nedostatak ljekarne 6. nedostatak bolničke usluge – Đakovo i Donji Miholjac

Čimbenici nezadovoljstva u ostvarivanju zdravstvene zaštite u Hrvatskoj: 1. centralizacija sredstava 2. duljina čekanja na pojedine preglede specijalista i pojedine pretrage u većim

medicinskim centrima 3. nedostatna motivacija medicinskog osoblja za rad 4. loša opremljenost ustanova 5. nejednakim materijalnim uvjetima za rad zdravstvenih institucija 6. površna briga liječnika za pacijente

Prijedlozi za poboljšanje zdravstvene usluge Dostupnost zdravstvene usluge specijalističke razine Poboljšanje kvalitete opreme područnih ambulanti Provođenje kvalitetnijeg programa zdravstvenog prosvjećivanja Reorganizacija zdravstva, racionalizacija i decentralizacija Smanjenje troškova zdravstvene zaštite Kao jednu metodu uz pomoć koje smo željeli predstaviti projekt koristili smo i emisiju Hrvatskog radija-Radio Osijeka. Tjedna emisija "Zdravi eter" emitirana je 15.veljače 2003. od 14 do 15 sati. Sudionici su bili dr. Karlo Kožul, Marija Šešo i Ana Diklić. Emisiju je urednila i vodila Ksenija Zelenić. Tijekom emisije slušatelji u kontakt-programu su naglasili kako na njihovo zdravlje najviše utječe ekonomska situacija, stres i vlastiti način života, te k tome dodaju rat kao veći uzrok njihovih zdravstvenih problema. Uglavnom su izrazili zadovoljstvo mogućnošću ostvarenja zdravstvene zaštite. Kao probleme su identificirali duge liste čekanja, te korumpiranost pojedinih djelatnika u zdravstvu. Zaključak: Rezultati koje smo dobili kod sve tri skupine ispitanika su približno slični. Nismo dobili očekivanu razliku, bivših područja od posebne državne skrbi i ostalog dijela Županije. Zdravstvena zaštita u načelu nije loša, no ima puno mogućnosti da se poboljša. Od modula u Jastrebarskom, tim Osječko-baranjske županije sastao se dva puta, proveo anketu među pučanstvom i liječnicima o zdravstvenim prioritetima, pripremio podatke o istima, na osnovi materijala koji prikuplja ZZJZ, te i održao okrugli stol (fokus-grupa) na kojoj su bili nazočni predstavnici nevladinih udruga, načelnici šest općina i liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

35

Određeni su zdravstveni prioriteti Osječko-baranjske županije: 1. karcinom pluća 2. kardiovaskularne bolesti 3. ovisnosti (alkoholizam) 4. cerebrovaskularne bolesti 5. trihineloza 6. PTSP 7. tuberkuloza pluća 8. alergije

Kvantitativni podaci o odabranim prioritetima: RAK PLUĆA Rak pluća – incidencija na 100.000 stanovnika, mortalitet, broj hospitaliziranih u Osječko baranjskoj županiji od 1996. godine do 2001. godine:

1996 1997 1998 1999 2000 2001 N %

M 92.0 109.0 96.4 129.2 118.5 - 7.3 6.7

F 20.4 17.5 16.9 22.1 21.5 - 0.7 3.6

UK 54.8 61.4 55.1 73.5 68.1 - 3.9 6.2

M 79.4 92.0 97.7 108.4 102.7 88.2 2.5 2.6

F 13.4 12.2 16.9 25.0 17.5 13.4 0.7 4.2

UK 45.1 50.5 55.7 65.1 58.4 49.3 1.5 2.9

M 588 561 432 356 461 363 -42.9 -9.3

F 147 130 82 96 86 71 2.1 2.1

UK 735 691 514 452 547 434 -57.1 -10.2

Rak pluća (C34)

Incidencija na 100.000

Mortalitet

Broj hospitaliziranih

Trend Godine

36

Hospitalizirani zbog raka pluća u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

broj

hos

pita

lizir

anih

MFUKLinearni (UK)

Linearni trend pokazuje: -prosječni godišnji pad za 57.1 (10.2%)

Incidencija raka pluća u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine

0

20

40

60

80

100

120

140

1996 1997 1998 1999 2000

godina

stop

a na

100

.000

MFUKLinearni (UK)

Linearni trend pokazuje: -prosječni godišnji rast za 3.9 (6.2%)

U vremenskom periodu od 1996. do 2001. godine došlo je do smanjenja broja hospitaliziranih zbog raka pluća. Linearni trend pokazuje prosječan godišnji pad za 10,2 %. U istom razdoblju incidencija je u porastu, a linearni trend pokazuje prosječan godišnji rast za 6,2 %. Tu, na prvi pogled nelogičnost, možemo tumačiti boljom skrbi za terminalne bolesnike (skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštiti) što skraćuje dužinu hospitalizacije, s jedne strane, a s druge strane dolazi do većih zahtjeva za hospitalizacijom na onkološkim odjelima, što također utječe na dužinu boravka pacijenata.

37

Mortalitet od raka pluća u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001.godine

0

20

40

60

80

100

120

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

stop

a na

100

.000

MFUKLinearni (UK)


Linearni trend mortaliteta od raka pluća u razdoblju od 1996. do 2001. godine pokazuje prosječan godišnji rast za 2,9 %. Uzrok tome je nemogućnost rane dijagnoze ove bolesti, odnosno većina novootkrivenih pacijenata se nalazi u neoperabilnoj fazi bolesti, te se bolest liječi uglavnom simptomatski. ALKOHOLIZAM Broj hospitaliziranih zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom, te alkoholne bolesti jetre; broj umrlih – stopa na 100.000 stanovnika od istih uzroka u 2001. godini:

1996 1997 1998 1999 2000 2001 N %

M 103 89 114 176 166 172 18.2 13.3

F 20 10 18 15 33 27 2.9 14.1

UK 123 99 132 191 199 199 21.1 13.4

M 15 33 44 50 45 38 4.5 12.0

F 5 16 11 15 19 9 0.9 7.5

UK 20 49 55 65 64 47 5.4 10.9

Broj umrlih - stopa na 100.000

M 12.0 11.3 6.9 12.0 13.9 15.1 0.8 6.8

F 1.7 1.2 0.6 3.5 2.3 1.7 0.2 9.9

UK 13.7 12.5 7.5 15.5 16.2 16.9 1.0 7.2

M 17.0 15.1 10.1 18.3 16.4 25.2 1.5 8.9

F 4.1 1.7 4.7 6.4 2.9 4.1 0.1 3.8

UK 21.1 16.9 14.7 24.7 19.3 29.3 1.7 7.9

Trend 1996.-2000.Broj hospitaliziranih

Alkoholna bolest jetre

Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja

uzrokovani alkoholom

Alkoholna bolest jetre

Godine

Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja

uzrokovani alkoholom

38

Hospitalizirani zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom u Osiječko-baranjskoj županiji

od 1996. do 2001. godine

0

50

100

150

200

250

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

broj

hos

pita

lizir

anih

MFUKLinearni (UK)


U vremenskom razdoblju od 1996. godine do 2001. godini broj hospitaliziranih zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom je u porastu. Linearni trend pokazuje prosječni godišnji rast za 13,4 %. Treba napomenuti da su ovi pokazatelji tek vrh sante leda, jer je pijenje alkohola još uvijek društveno prihvatljivo ponašanje u našoj sredini, pa se i problem alkoholizma identificira tek u krajnjim slučajevima.

Hospitalizirani zbog alkoholne bolesti jetre u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine

0

10

20

30

40

50

60

70

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

broj

hos

pita

lizir

anih

MFUKLinearni (UK)


Broj hospitaliziranih zbog alkoholne bolesti jetre također je u porastu u navedenom razdoblju. Linearni trend pokazuje prosječni godišnji rast za 10,9 %.

39

Mortalitet uzokovan duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim alkoholom u Osječko-baranjskoj županiji


02468

1012141618

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

stop

a na

100

.000

MFUKLinearni (UK)Linearni trend pokazuje:

-prosječni godišnji rast za 1.0 (7.2%)

U skladu s navedenim podacima o broju hospitalizacija je i stanje mortaliteta uzrokovanog duševnim bolestima i poremećajima ponašanja uzrokovanih alkoholom. U petogodišnjem razdoblju je došlo do porasta stope mortaliteta na 100.000 stanovnika, a linearni trend pokazuje prosječni godišnji rast za 7,2 %.

Mortalitet od alkoholne bolesti jetre u Osječko-baranjskoj županiji


0

5

10

15

20

25

30

35

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

stop

a na

100

.000

MFUKLinearni (UK)


Od alkoholne bolesti jetre je u 2001. godini umrlo 29,3 osoba na 100.000 stanovnika. Taj broj je u porastu od 1996. godine kada je stopa iznosila 21,1 na 100.000 stanovnika. Linerani trend pokazuje prosječni godišnji porast za 7,9 %.

40

KARDIOVASKULARNE BOLESTI Broj hospitaliziranih zbog angine pektoris i akutnog infarkta miokarda (ukupno i dobna skupina od 30 do 54 godine), te stopa umrlih na 100.000 stanovnika od istih dijagnoza u Osiječko – baranjskoj županiji:

Trend 1996.-2000.

Broj hospitaliziranih 1996 1997 1998 1999 2000 2001 N %

M 113 95 130 159 168 130 9.5 7.2

F 64 67 108 131 129 111 12.7 12.5

UK 177 162 238 290 297 241 22.2 9.5

M 193 216 140 131 162 187 -5.7 -3.3

F 117 122 108 99 115 133 1.4 1.2

UK 310 338 248 230 277 320 -4.3 -1.5

M 35 25 37 46 32 33 0.6 1.6

F 14 5 12 21 16 19 1.9 13.2

UK 49 30 49 67 48 52 2.5 5.1

M 64 62 41 39 50 46 -3.7 -7.3

F 18 9 10 10 11 9 -1.1 -10.0

UK 82 71 51 49 61 55 -4.8 -7.8

Umrli stopa na 100.000 stanovnika

M 1.3 1.9 3.2 5.0 3.2 0.6 0.1 2.9

F 0.6 2.3 0.6 2.3 7.6 2.9 0.8 30.6

UK 0.9 2.1 1.8 3.6 5.4 1.8 0.5 17.8

M 121.6 126.7 144.3 151.9 125.4 126.0 0.7 0.6

F 62.3 71.6 103.0 108.8 75.7 87.9 4.2 4.9

UK 90.8 98.0 122.8 129.5 99.5 106.2 2.5 2.3

M 0.6 0.6 0.0 0.6 1.3 0.0 0.0 -3.4

F 0.0 0.0 0.0 0.0 0.6 0.6 0.1 68.6

UK 0.3 0.3 0.0 0.3 0.9 0.3 0.1 17.1

M 24.6 30.9 25.8 29.0 20.8 22.7 -1.0 -4.1

F 1.7 5.8 5.8 2.9 1.7 7.0 0.3 7.6

UK 12.7 17.9 15.4 15.4 10.9 14.5 -0.3 -2.3

Godine

Angina pektoris-ukupno

Akutni infarkt miokarda-ukupno

Angina pektoris-od 30-54 g

Akutni infarkt miokarda-od 30-54 g

Angina pektoris-od 30-54 g

Akutni infarkt miokarda-od 30-54 g

Angina pektoris-ukupno

Akutni infarkt miokarda-ukupno

41

Hospitalizirani zbog angine pektoris u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine

0

50

100

150

200

250

300

350

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

broj

hos

pita

lizir

anih

MFUKLinearni (UK)


Broj hospitaliziranih zbog angine pektoris je u porastu. Godine 1996. je iznosio 177, a 2001. godine 241 slučaj. Nešto je više hospitaliziranih muškaraca (130) nego žena (111) što je bilo očekivano. Linearni trend pokazuje prosječni godišnji rast za 9,5 %.

Hospitalizirani zbog AIM u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine

050

100150200250300350400

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

broj

hos

pita

lizir

anih

MFUKLinearni (UK)


Broj hospitaliziranih zbog akutnog infarkta miokarda je relativno stabilan i iznosio je u apsolutnim brojevima 1996. godine 310, a 2001. godine 320 slučajeva. Zbog nešto manjeg broja hospitalizacija u 1998. i 1999. godini, linearni trend pokazuje prosječni godišnji pad za 1,5 %.

42

Hospitalizirani u dobi od 30-54 godine zbog angine pektoris u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

broj

hos

pita

lizir

anih

MFUKLinearni (UK)


Osobito nam je interesantna dobna skupina od 30 do 54 godine zbog najvećih posljedica kako za osobe oboljele od angine pektoris, tako i za širu zajednicu. Treba napomenuti da je to radno aktivno stanovništvo, a posljedica oboljevanja od angine pektoris je osim visokih troškova doživotnog liječenja, troškova dana bolovanja i smanjenje kvalitete života pojedinaca, što se odražava i na obitelj kao osnovnu jedinicu društva. Broj hospitaliziranih u toj dobnoj skupini je u porastu u petogodišnjem razdoblju do 2001. godine, a linerani trend pokazuje prosječan godišnji rast za 5,1 %.

Hospitalizirani u dobi od 30-54 godine zbog AIM u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001.godine

0102030405060708090

1996 1997 1998 1999 2000 2001godina

broj

hos

pita

lizir

anih

MFUKLinearni (UK)


Broj hospitaliziranih zbog akutnog infarkta miokarda je u padu u istom razdoblju. Godine 1996. bilo je 82 osobe hospitalizirane zbog akutnog infarkta, a 2001. godine 55 osoba. Linerani trend pokazuje prosječni godišnji pad za 7,8 %. To

43

možemo tumačiti nedostatkom inteventne jedinice za akutne incidente ove vrste, pa se dobar dio pacijenata upućuje u republičke centre (Zagreb).

Mortalitet od angine pektoris u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine

0

1

2

3

4

5

6

7

8

godina

stop

a na

100

.000

MFUKLinearni (UK)


U skladu s porastom broja hospitalizacija od angine pektoris, očekivano je i mortalitet od ove bolesti u trendu porasta. Prosječan godišnji rast je 17,8 %.

Mortalitet od AIM u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine

0

20

40

60

80

100

120

140

160

godina

stop

a na

100

.000

MFUKLinearni (UK)


Stopa mortaliteta od akutnog infarkta miokarda je iznosila 1996. godine 90,8, a 2001. godine 106,2 na 100.000 stanovnika. Linearni trend pokazuje godišnji rast za 2,3 %.

44

Mortalitet od angine pektoris u dobi od 30 do 54 godine u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001.godine

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.4

godina

stop

a na

100

.000

MFUKLinearni (UK)


Stopa mortaliteta od angine pektoris u dobi od 30 do 54 godine je iznosila 0,3 umrla na 100.000 stanovnika 1996. i 2001. godine. Linearni trend pokazuje prosječni godišnji rast za 17,1 %.

Mortalitet od AIM u dobi od 30 do 54 godine u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine

0

5

10

15

20

25

30

35

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

stop

a na

100

.000

MFUKLinearni (UK)


Stopa mortaliteta od akutnog infarkta u dobnoj skupini od 30 do 54 godine je relativno stabilna. Ukupna stopa na 100.000 stanovnika je iznosila 1996. godine 12,7, a 2001. godine 14,5. Nešto je veća stopa kod muškaraca (1996. godine 24,6, a 2001. godine 22,7) nego kod žena (1996. godine je iznosila 1,7, a 2001. godine 7,0). Možemo primjetiti da je stopa u porastu kod žena, što možemo tumačiti utjecajem stresa i štetnim navikama, kao što je pušenje, koje ranijih godina nije bilo toliko izraženo.

45

Broj hospitaliziranih zbog cerebrovaskularnog inzulta, umrli od cerebrovaskularnog inzulta (stopa na 100.000 stanovnika) u Osječko baranjskoj županiji u razdoblju od 1996. do 2001. godine:

1996 1997 1998 1999 2000 2001 N %

M 319 352 357 407 465 455 30,5 7,8

F 295 316 411 415 444 476 36,9 9,4

UK 614 668 768 822 909 931 67,5 8,6

Umrli stopa na 100000 stanovnika

M 164,5 158,8 173,3 216,2 167,6 160,1 1,4 0,8

F 237,4 208,9 240,4 253,7 240,4 239,2 3,3 1,4

UK 202,4 184,9 208,2 235,7 205,4 201,2 2,4 1,2

Trend 1996.-2000.Godine

CVI

CVI

Broj hospitaliziranih

Hospitalizirani zbog CVI u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001.godine

0

200

400

600

800

1000

1200

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

broj

hos

pita

lizir

anih

MFUKLinearni (UK)


Broj hospitaliziranih zbog cerebrovaskularnog inzulta je u porastu u petogodišnjem razdoblju od 1996. godine. Podjednako raste broj incidenata kod muškaraca, kao i kod žena. Linearni trend pokazuje prosječni godišnji rast za 8,6 %.

46

Mortalitet od CVI u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine

0

50

100

150

200

250

300

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

stop

a na

100

.000

MFUKLinearni (UK)


Sukladno porastu broja hospitalizacija, raste i mortalitet od cerebrovaskularnog inzulta. Stopa mortaliteta na 100.000 stanovnika je iznosila 1996. godine 202,4, a 2001. godine 201,2. Možemo uočiti da je mortalitet nešto veći kod žena (1996. godine 237,4, te 2001. godine 239,2) nego kod muškaraca (1996. godine 164,5, te 2001. godine 160,1). TRIHINELOZA Broj prijavljenih oboljelih od trihineloze, stopa prijavljenih na 100.000 stanovnika u Osječko baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine:

1996 1997 1998 1999 2000 2001 N %

Pojedinačno 60 4 40 42 108 8 1.0 3.5

U epidemijama 39 7 42 35 110 4 2.1 9.2

Ukupno 99 11 82 77 218 12 1.6 6.2

Broj prijavljenih-stopa na 100.000

Pojedinačno 37.8 2.5 25.2 26.5 68.1 5.0 1.0 3.5

U epidemijama 22.7 4.1 24.4 20.4 64.0 2.3 2.1 9.2

Ukupno 30.0 3.3 24.8 23.3 66.0 3.6 1.6 6.2

Trend 1996.-2001.GodineBroj prijavljenih

U razdoblju od 1996. do 2001. godine bilježimo blagi porast broja oboljelih od trihineloze na području naše Županije. Još uvijek se ta bolest ne može dovoljno dobro dovesti pod kontrolu. Mjere koje su obvezatne prema Zakonu (trihineloskopija) nisu dovoljno precizne, te nam se u posljednje vrijeme javljaju

47

manje epidemije bolesti kod onih ljudi koji su svinjsko meso za vlastite potrebe i dali na kontrolu u nadležnu veterinarsku stanicu.

Oboljeli od trihineloze u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine

0

50

100

150

200

250

1996 1997 1998 1999 2000 2001

godina

broj

obo

ljelih

PojedinačnoU epidemijamaUkupnoLinearni (Ukupno)


Linearni trend oboljelih od trihineloze, kao i stopa oboljelih na 100.000 stanovnika pokazuje prosječni godišnji rast za 6,2 %.

Oboljeli od trihineloze u Osječko-baranjskoj županiji od 1996. do 2001. godine

0

10

20

30

40

50

60

70

80

godina

stop

a na

100

.000

PojedinačnoU epidemijamaUkupnoLinearni (Ukupno)


Veliki broj oboljelih 2000. godine uzrokovala je epidemija trihineloze u sustavu javne prehrane.

48

ALERGIJSKE BOLESTI

Za alergijske bolesti, odnosno alergiju na ambroziju nemamo relevantne podatke zbog nepostojanja odgovarajuće dijagnoze po X reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti. Osim toga, liječnici primarne zdravstvene zaštite u godišnjim izvješćima prijavljuju ukupan broj posjeta zbog npr. alergijskog rinitisa, a ne broj pacijenata oboljelih od alergija. Isto tako, značajan broj alergičara na ambroziju nema verificiranu dijagnozu, već se liječe simptomatski, što nam također onemogućuje uvid u stvarno stanje pobola. Možemo samo pratiti morbiditet od alergijskih bolesti u Kliničkoj bolnici Osijek. U vremenskom razdoblju od petnaest godina (od 1987. do 2001.g) hospitalizirano je zbog alergijskih bolesti 3,095 osoba, odnosno prosječno 206 osoba godišnje. Oni su činili 0,7% svih hospitaliziranih. Od tog broja bilo je nešto više žena (55,7%) nego muškaraca (44,3%). Po X reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti ima 5 grupa alergijskih bolesti koje obuhvaćaju 47 dijagnoza. Najveći broj bolesnika je hospitalizirano zbog alergijske urtikarije (41,0 %), zatim zbog astme (26,7%). Alergijski kontaktni dermatitis je bio uzrokom 20,7 % hospitalizacija, angioneurotski edem 4,1 % hospitalizacija.

Broj i postotak bolesnika hospitaliziranih po grupama alergijskih bolesti

u Kliničkoj bolnici Osijek u razdoblju od 1987. do 2001. godine

ANGIONEUROTSKI EDEM

4,1%

ASTMA26,7%

AL. KONT. DERMATITIS

20,7%

OSTALO7,5%

ALERGIJSKA URTIKARIJA

41,0%

1268

825

127233

642

Od alergijskih bolesti oboljeva pretežito mlađa populacija (prosječna dob hospitaliziranih je bila 31,8 godina), što je značajno zbog ekonomskih posljedica (radno aktivna populacija). Prosječno trajanje bolničkog liječenja je iznosilo 10,4 dana po pacijentu. Žene su prosječno hospitalizirane nešto duže (11,5 dana) od muškaraca (9,1 dana).

49

Možemo zaključiti da je više hospitaliziranih žena nego muškaraca. Od uzroka hospitalizacija najviše je kožnih oblika alergije i astme

Prosječno trajanje bolničkog liječenja alergijskih bolesti

u Kliničkoj bolnici Osijek u razdoblju od 1987. do 2001. godine

11.5

6.3

18.9

8.2

0

5

10

15

20

25

1987

.

1989

.

1991

.

1993

.

1995

.

1997

.

1999

.

2001

.

Pros

ječn

o tr

ajan

je

boln

ičko

g lij

ečen

ja

muškarci

žene

U razdoblju od petnaest godina zapažamo pad dana bolničkog liječenja (za 5.5 dana) zbog alergijskih bolesti. To možemo tumačiti boljom primarnom zdravstvenom zaštitom, te novim generacijama antihistaminika koji su poboljšali kontrolu ovih bolesti. U ožujaku 2003.g. je u Osijeku Poglavarstvo Osječko-baranjske županije publiciralo "Informacija o suzbijanju ambrozije i ostalih alergogenih korova u Osječko-baranjskoj župniji". U tom dokumentu je prikazana odluka kojom gradovi Osijek, Đakovo i Donji Miholjac u 2002.godini donose mjere za uklanjanje i suzbijanje ambrozije na svojim gradskim područjima. U sklopu mjera organizirane su službe koje su zaprimale dojave građana o površinama pod ambrozijom koje su komunalni redari kosili. Odlukama je predviđeno da se građane, koji ni nakon upozorenja i pismenog rješenja o obvezi košnje ambrozije to ne učine, može novčano kazniti. Provedena je edukacija komunalnih redara o prepoznavanju ambrozije. Grad Osijek je proglasio mjesec lipanj mjesecom borbe protiv ambrozije. Djelatnici “Unikoma” su tijekom akcije pokosili oko 200.000 metara kvadratnih površina obraslih ambrozijom na pedesetak perifernih dijelova Osijeka čije košnje nije obuhvaćeno programom redovitog održavanja javnih zelenih površina. Županija, kao jedinica regionalne samouprave nije imala nadležnost za donošenje akata sličnih onima koje su donijeli gradovi Osijek, Đakovo i Donji Miholjac. Odluke koje su donijele ove jedinice lokalne samouprave donesene su temeljem

50

njihove nadležnosti u području komunalnih djelatnosti i nije ih moguće primijeniti izvan naseljenih područja. O ovom se problemu raspravljalo na okruglom stolu “Borba protiv ambrozije” u Bizovcu, 15.11.2002. godine u organizaciji ZZJZ Osječko-baranjske županije i Udruge za borbu protiv alergijskih bolesti iz Osijeka. Sudionici su bili stručnjaci iz Mađarske (Pečuh), Slovenije (Ljubljana), Jugoslavije (Novi Sad i Beograd) i Hrvatske (Zagreb, Varaždin, Osijek), a nazočni su bili i predstavnici Osječko-baranjske županije. Zaključak skupa je da se ovo pitanje mora rješavati na razini države na način da se donese poseban propis kojim bi se regulirala pitanja suzbijanja ambrozije ili da se mijenjaju, odnosno dopunjavaju propisi kojima se reguliraju pitanja iz područja komunalnih djelatnosti i iz područja postupanja s poljoprivrednim zemljištem. Zavod za javno zdravstvo Osječko baranjske županije unazad nekoliko godina prati koncentracije peluda u zraku, pa smo pokušali uporediti podatke o koncentraciji peluda u godini kada su provedene ove akcije, te u godini koja je prethodila.

Usporedni prikazkretanjakoncentracije peludi ambrozije tijekom2001. i 2002. godine

0

100

200

300

400

500

600

1.08

.

3.08

.

5.08

.

7.08

.

9.08

.

11.0

8.

13.0

8.

15.0

8.

17.0

8.

19.0

8.

21.0

8.

23.0

8.

25.0

8.

27.0

8.

29.0

8.

31.0

8.

2.09

.

4.09

.

6.09

.

9.09

.

10.0

9.

12.0

9.

14.0

9.

16.0

9.

19.0

9.

20.0

9.

22.0

9.

24.0

9.

26.0

9.

29.0

9.

30.0

9.

zrn

aca

pel

ud

au

m3

zrak

a/d

anu

2001. godinaukupno: 6202 zrnacamaksimum: 528 zrnacapik: 01.09.2001.

2002. godinaukupno: 4749 zrnacamaksimum: 361 zrnacapik: 31.08.2002.

granica alergijske reakcije(30 zrnaca u m zraka/danu)3

Zdenka Čuljak, dipl.ing.biologijeZavod za javno zdravstvo Županije osječko-baranjske

RAZLIKAzrnaca: 1453

Naravno da ove rezultate ne možemo pripisati samo akciji provedenoj u navedenim gradovima, već u obzir moramo uzeti i ostale čimbenike, kao što su vremenske prilike koje značajno utječu na vegetaciju biljke.

51

Osim kvantitativnih podataka o zdravstvenim prioritetima korišteni su i podaci dobiveni anketom provedenom kod: Liječnika zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama na području Županije – 89 liječnika (anketiran je 41 obiteljski liječnik i 48 liječnika bolničke zaštite) ANKETA ZA LIJEČNIKE 1.Godina rođenja 2. Radim u a) PZZ b) bolnici Prema Vašem mišljenju koji je najvažniji zdravstveni problem kod stanovništva na području naše Županije (molimo zaokružite samo jedan odgovor). Ukoliko mislite da, od dolje ponuđenih odgovora niti jedan nije najvažniji, možete na praznu crtu napisati ono što smatrate najvažnijim zdravstvenim problemom. ZDRAVSTVENI PROBLEM (zaokružiti samo jedan odgovor)

1 Pušenje i karcinom pluća 2 Kardiovaskularne bolesti (uključujući i hipertenziju) 3 Ovisnosti (alkoholizam) 4 Cerebrovaskularne bolesti 5 Trihineloza 6 Postraumatski stresni poremećaj 7 Tuberkuloza pluća 8 Alergije 9 Pučanstva sa područja Županije (anketirana je 431 osoba različite naobrazbe i

dobi) ANKETA ZA PUČANSTVO

1.Godina rođenja 2. Stručna sprema a) niža b) srednja c) viša i visoka d) učenik e) student

Prema Vašem mišljenju koji je najvažniji zdravstveni problem kod stanovništva na području naše Županije (molimo zaokružite samo jedan odgovor). Ukoliko mislite da, od dolje ponuđenih odgovora niti jedan nije najvažniji, možete na praznu crtu napisati ono što smatrate najvažnijim zdravstvenim problemom. PRIORITET (zaokružiti ili napisati samo jedan odgovor) 1. Pušenje i rak pluća 2. Bolesti srca i krvnih žila (uključujući i visoki tlak)

52

3. Ovisnosti (alkoholizam) 4. Moždani udar i bolesti krvnih žila mozga 5. Trihineloza 6. Postraumatski stresni poremećaj («Vijetnamski sindrom» kod bivših vojnika) 7. Tuberkuloza pluća 8. Alergije 9.

Vodilo se računa da budu zastupljeni svi dijelovi Županije, te su ankete provedene po epidemiološkim ispostavama među zdravim i bolesnim pučanstvom, bolesnicima u KB Osijek, učenicima srednjih škola, studentima, zaposlenicima i korisnicima centara za socijalni rad, te liječnicima zaposlenim u PZZ i bolnicama. Dobili smo slijedeće rezultate: Prema mišljenju liječnika sa područja naše Županije najveće zdravstvene probleme predstavljaju kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, pušenje i karcinom pluća, alergijske bolesti, te ovisnosti (s posebnim naglaskom na alkohol).

Pušenje i karcinom pluća 4

Kardiovaskularne bolesti i hipertenzija 66

Ovisnosti (alkoholizam) 2

Cerebrovaskularne bolesti 11

Postraumatski stresni poremećaj 1

Alergije 3

Depresija 1

Pretilost 1

UKUPNO 89

ZDRAVSTVENI PROBLEM UKUPNO

53

Zdravstveni prioriteti prema mišljenju liječnika sa područja Županije

4

66

2

11

1 3 1 10

10

20

30

40

50

60

70

Pušenje i karcinompluća

Kardiov askularnebolesti i hipertenzija

Ov isnosti(alkoholizam)

Cerebrov askularnebolesti

Postraumatski stresniporemećaj

Alergije Depresija Pretilost

Zdravstveni problem

Bro

j

S obzirom na radno mjesto liječnika interesantno je da alergijske bolesti liječnici specijalisti, zaposleni u bolnicama uopće ne zapažaju kao značajan prioritet. Prema našim saznanjima upravo je primarna zdravstvena zaštita opterećena tim problemom. Zdravstveni prioriteti s obzirom na radno mjesto liječnika

PZZ BOLNICA

Pušenje i karcinom pluća 1 3 4

Kardiovaskularne bolesti i hipertenzija 32 34 66

Ovisnosti (alkoholizam) 1 1 2

Cerebrovaskularne bolesti 2 9 11

Postraumatski stresni poremećaj 1 1

Alergije 3 3

Depresija 1 1

Pretilost 1 1

UKUPNO 41 48 89

ZDRAVSTVENI PROBLEMRADNO MJESTO

UKUPNO

54

Zdravstveni prioriteti s obzirom na radno mjesto liječnika

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

PZZ BOLNICA

Pretilost

Depresija

Alergije

Postraumatski stresniporemećajCerebrovaskularne bolesti

Ovisnosti (alkoholizam)

Kardiovaskularne bolesti ihipertenzijaPušenje i karcinom pluća

S obzirom na starost liječnika, naši liječnici mlađih dobnih skupina uočavaju kardio- i cerebrovaskularne bolesti kao zdravstveni prioritet naše Županije

1941 - 1950 1951 - 1960 1961 - 1970 1971 - 1980

Pušenje i karcinom pluća 2 2 4

Kardiovaskularne bolesti i hipertenzija 16 16 27 7 66

Ovisnosti (alkoholizam) 1 1 2

Cerebrovaskularne bolesti 4 6 1 11

Postraumatski stresni poremećaj 1 1

Alergije 1 2 3

Depresija 1 1

Pretilost 1 1

UKUPNO 17 27 36 9 89

ZDRAVSTVENI PROBLEM UKUPNODOBNE SKUPINE

55

Zdravstveni prioriteti s obzirom na dob liječnika Osječko-baranjske županije

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

1941 - 50 1951 - 60 1961 - 70 1971 - 80

dobne skupine

Pretilost

Depresija

Alergije

Postraumatski stresniporemećajCerebrovaskularnebolestiOvisnosti (alkoholizam)

Kardiovaskularnebolesti i hipertenzijaPušenje i karcinompluća

Ukoliko uzmemo u obzir raspodjelu zdravstvenih prioriteta s obzirom na mjesto rada i dob liječnika, vidi se da bolnički liječnici mlađih dobnih skupina češće zapažaju kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti kao problem na području naše Županije.

PZZ BOLNICA PZZ BOLNICA PZZ BOLNICA PZZ BOLNICA PZZ BOLNICA

Pušenje i karcinom pluća 2 1 1 1 3

Kardiovaskularne bolesti i hipertenzija 10 6 11 5 11 16 7 32 34

Ovisnosti (alkoholizam) 1 1 1 1

Cerebrovaskularne bolesti 1 3 1 5 1 2 9

Postraumatski stresni poremećaj 1 1 0

Alergije 1 2 3 0

Depresija 1 1 0

Pretilost 1 0 1

UKUPNO 11 6 16 11 14 22 9 41 48

ZDRAVSTVENI PROBLEM

DOBNE SKUPINEUKUPNO

1941 - 1950 1951 - 1960 1961 - 1970 1971 - 1980

Anketa provedena kod pučanstva naše Županije dala je slijedeće rezultate. Kardiovaskularne bolesti, uključujući i hipertenziju, predstavljaju najčešće uočen zdravstveni prioritet na području naše Županije. Nakon njih pučanstvo važnim

56

zdravstvenim prioritetima smatra cerebrovaskularne bolesti, pušenje i rak pluća, te ovisnosti (alkoholizam) i alergijske bolesti. Manje grupe ispitanika navele su i neke druge zdravstvene probleme kao zdravstvene prioritete našeg područja. Zdravstveni prioriteti kod pučanstva na području Osječko-baranjske županije

Pušenje i rak pluća 65 15,1Bolesti srca i krvnih žila (+ hipertenzija) 154 35,7

Ovisnosti (alkoholizam) 50 11,6Moždani udar i bolesti krvnih žila mozga 88 20,4

Trihineloza 5 1,2Postraumatski stresni poremećaj 17 3,9

Tuberkuloza pluća 4 0,9Alergije 30 7,0

Rak općenito 3 0,7Neuroze i depresije 1 0,2

Osteoporoza 1 0,2Ovisnosti o drogama 9 2,1

Posljedice zlostavljanja (svih vrsta) 1 0,2Rak dojke 1 0,2

Spolne bolesti 1 0,2Stresni poremećaji 1 0,2

UKUPNO 431 100,0

%ZDRAVSTVENI PROBLEM UKUPNO

S obzirom na dobnu strukturu našeg pučanstva vidi se da ispitanici iz mlađih dobnih skupina uočavaju da su bolesti srca i krvnih žila, rak pluća uzrokovan pušenjem, te ovisnosti (alkoholizam) najvažniji problemi i zdravstveni prioriteti naše Županije. Vjerojatno i zdravstveni odgoj, koji se provodi na to ima utjecaja. Interesantno je da najstarija dobna skupina ispitanika pušenje uopće ne smatra zdravstvenim problemom.

57

1933 - 1942 1943 - 1952 1953 - 1962 1963 - 1972 1973 - 1982 1983 - 1992

Pušenje i rak pluća 5 11 12 9 28 65

Bolesti srca i krvnih žila (+ hipertenzija) 4 19 34 36 30 31 154

Ovisnosti (alkoholizam) 6 8 4 7 25 50

Moždani udar i bolesti krvnih žila mozga 1 20 23 17 12 15 88

Trihineloza 1 1 3 5

Postraumatski stresni poremećaj 2 7 6 2 17

Tuberkuloza pluća 2 1 1 4

Alergije 1 4 6 14 3 2 30

Rak općenito 2 1 3

Neuroze i depresije 1 1

Osteoporoza 1 1

Ovisnosti o drogama 2 2 5 9

Posljedice zlostavljanja (svih vrsta) 1 1

Rak dojke 1 1

Spolne bolesti 1 1

Stresni poremećaji 1 1

UKUPNO 8 59 97 91 64 112 431

ZDRAVSTVENI PROBLEMDOBNE SKUPINE

UKUPNO

Zdravstveni prioriteti s obzirom na dob ispitanika

0%

20%

40%

60%

80%

100%

1933 - 42 1943 - 52 1953 - 62 1963 - 72 1973 - 82 1983 - 92

dobna skupina

Stresni poremećaji

Spolne bolesti

Rak dojke

Posljedice zlostavljanja (svih vrsta)

Ovisnosti o drogama

Osteoporoza

Neuroze i depresije

Rak općenito

Alergije

Tuberkuloza pluća

Postraumatski stresni poremećaj

Trihineloza

Moždani udar i bolesti krvnih žila mozga

Ovisnosti (alkoholizam)

Bolesti srca i krvnih žila (+ hipertenzija)

Pušenje i rak pluća

Određivanje zdravstvenih prioriteta s obzirom na stručnu spremu naših ispitanika ukazuje da niža i srednja stručna sprema ukazuje na bolesti krvnih žila i alergije kao zdravstvene prioritete naše županije. S obzirom da je najveći broj stanovnika

58

našeg područja upravo te razine obrazovanja to se mora uzeti u obzir pri planiranju naših daljnjih akcija.

niža srednja viša i visoka student učenik s.šk.

Pušenje i rak pluća 2 21 10 8 24 65

Bolesti srca i krvnih žila (+ hipertenzija) 1 39 63 29 22 154

Ovisnosti (alkoholizam) 1 9 15 4 21 50

Moždani udar i bolesti krvnih žila mozga 6 33 30 5 14 88

Trihineloza 2 1 2 5

Postraumatski stresni poremećaj 8 7 2 17

Tuberkuloza pluća 1 3 4

Alergije 4 14 8 3 1 30

Rak općenito 2 1 3

Neuroze i depresije 1 1

Osteoporoza 1 1

Ovisnosti o drogama 3 1 5 9

Posljedice zlostavljanja (svih vrsta) 1 1

Rak dojke 1 1

Spolne bolesti 1 1

Stresni poremećaji 1 1

UKUPNO 16 132 139 52 92 431

ZDRAVSTVENI PROBLEMDOBNE SKUPINE

UKUPNO

Na osnovu podataka koji su nam bili na raspolaganju odredili smo zdravstvene prioritete Županije osječko-baranjske:

• Karcinom pluća • Kardiovaskularne bolesti • Ovisnosti (alkoholizam) • Cerebrovaskularne bolesti • Trihineloza • Alergije (na ambroziju)

Od posljednjeg sastanka u Puntu na Krku, tim Osječko-baranjske županije sastao se više puta, organizirao radne grupe sastavljene od stručnjaka i predstavnika društvene zajednice u skladu sa zdravstvenim prioritetima. Radne grupe su razradile načine za rješavanje navedenih zdravstvenih prioriteta.

59

CEREBROVASKULARNE BOLESTI U radu stručnog tima, te razradi problema su sudjelovali:

1. Branka Franjić, dr. med. 2. Marko Lukić, dipl. ing. 3. Doc. dr. sc. Dragutin Kadoić, dr. med. 4. Prof. dr. sc. Silva Butković-Soldo, dr. med. 5. Doc. dr. sc. Josip Palić, dr. med. 6. Ružica Milošević, dipl. soc. rad. 7. Prof. Ljerka Dobaj - Ristić 8. Marija Šešo, dipl. iur. - moderator 9. Senka Samardžić, dr. med. 10. Mr. sc. Karlo Kožul, dr. med. 11. Ana Diklić, novinar 12. Ružica Gverieri, dipl. iur.

Sastanak radne grupe održan je 15. travnja 2003. g. u 11,00 sati, Vijećnica 3 Osijek, Županijska 4. Mišljenje članova radne grupe je da na porast mortaliteta od cerebrovaskularnih bolesti utječu slijedeći čimbenici.

POVIŠEN

MORTALITET OD CVI

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

ALKOHOL

NAČIN PREHRANE (TRADICIJA)

DRUŠTV. PRIHV. PONAŠANJE

PREHRAMBENE NAVIKE

SOCIOEKONOMSKI STATUS

PRISTUPAČNOST

SEDENTARNI NAČIN ŽIVOTA

NEDOSTATAK REKREAC. SADRŽAJA

NEDOSTATAK SISTEMATSKIH NEUROLOŠKIH PREGLEDA KOD CILJNIH SKUPINA

NEADEKVATNA TH VISOKOG TLAKA

NEADEKVATNA TH POVI ŠENIH MASNOĆA

NEDOVOLJNA EDUKACIJA

NEDOVOLJNA EDUKACIJA PACIJENATA

DEBLJINA

POVIŠEN E MASNOĆE U KRVI

POVIŠEN KRVNI TLAK

PUŠENJENAČIN

ŽIVOTA

GENETIKA

METEOROLOŠKI UVJETI

NEADEKVATNO INFORMIRANJE STANOVNIŠTVA

POVIŠEN MORBIDITET OD CVI

POREMEĆAJI RITMA

TJEL ESNA AKTIVNOST

STRES

PRIMARNA

SEKUNDARNA

TERCIJARNA

NEADEKVATNA TH (ANTIARITMICI, ANTIKOAGULANSI, "KIŠOBRAN")

NEDOSTATAK "STROKE" JEDINICA

NEADEKVATNA DG (COLOR DOPPLER)

NEUPOTREBA ANTIAGREGACIJSKE TH

DUGO VRIJEME OD INCIDENTA DO ZBRINJAVANJA

MALO KAPACITETA ZA REHABILITACIJUNEMA MULTIDISCIPLINARNOG PRISTUPA (DEPRESIJE)

60

Predložene intervencije za smanjivanje morbiditeta i mortaliteta od cerebrovaskularnih bolesti:

1. Edukacija o faktorima rizika koji povisuju rizik oboljevanja od CV bolesti, (pušenje, nezdrava prehrana, alkoholizam…) od rane životne dobi

2. Poticanje tjelesne aktivnosti kod pučanstva (izgradnja rekreacionih sadržaja, medijska promocija zdravog načina života)

3. Organiziranje škola zdrave prehrane, rad s adipoznim osobama. 4. Organiziranje antistresnih tečajeva na području Županije. 5. Educirati pacijente s hipertenzijom o važnosti pravilne regulacije krvnog

tlaka. 6. Uvođenje sistematskih pregleda za radno sposobno stanovništvo na osnovi

promjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Organizacija sistematskih pregleda za nezaposlene osobe.

61

KARCINOM PLUĆA Zdravstveni problem: Incidencija karcinoma pluća u Osječko baranjskoj županiji u posljednjih sedam godina pokazuje prosječni godišnji rast za 6,2%. Konačni cilj:Smanjiti broj novooboljelih od karcinoma pluća za 15 % u sljedećih 10 godina. U radu stručnog tima, te razradi problema su sudjelovali:

1. Elvira Rožajac, dr. med. 2. Mr. sc. Vladimir Fijačko, dr. med. 3. Anton Zovak, dr. med. 4. Ružica Milošević, dipl. soc. rad. 5. Prof. Ljerka Dobaj - Ristić 6. Marija Šešo, dipl. iur. 7. Senka Samardžić, dr. med. 8. Mr. sc. Karlo Kožul, dr. med. - moderator 9. Ana Diklić, novinar 10. Ružica Gverieri, dipl.iur.

Sastanak radne grupe održan je 15. travnja 2003. g. u 13,00 sati, Vijećnica 3 Osijek, Županijska 4. Mišljenje članova radne grupe je da na porast mortaliteta od karcinoma pluća utječu slijedeći čimbenici.

Porast smrtnosti

od raka pluća

(prosječni godišnji porast 2,9%)

Stres

Nepostojanje poreznih olakšica za «smoke free» ugostiteljske objekte

Društveno prihvaćeno ponašanje

Nedostatak kvalitetne promocije "Nepušenja"

Nedostatne odgojne mjere (započeti što ranije)

Nedostatna edukacija poljoprivrednika

Nedovoljna kontrola zagađivača okoline Nedostatna

zakonska regulativa

Genetska predispozicija

Korištenje sredstva za zaštitu usjeva (herbicidi, pesticidi)

Nedostatak preventivnih sistematskih pregleda

Porast oboljevanja (prosječni godišnji porast

incidencije 6,2%)

Životne navike

Pušenje

Alkoholizam

Okolina

EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA Procjenjuje se da u svijetu od raka traheje, bronha i pluća godišnje oboli oko 660.000 osoba ili 10,4% od svih novih slučajeva raka. Bolest je najčešća u dobi

62

između 45 i 70 godina, a pušenje se smatra odgovornim za nastanak te vrste raka u 90% slučajeva kod muškaraca i 70% kod žena. Povezanost s pušenjem jasno je vidljiva iz podataka o stopama mortaliteta: kod nepušača je ona 3,4 umrlih na 100.000 stanovnika, u pušača koji puše 10 do 20 cigareta na dan je 59, a onih koji puše 40 i više cigareta iznosi 217. U Osječko-baranjskoj županiji je broj oboljelih od raka porastao sa 1.134 na 1.299 (14,6%), a od raka traheje, bronha i pluća sa 185 na 225 (21,6%). Broj umrlih od svih sijela raka u tom je razdoblju porastao s 815 na 834 (2,3%), a od raka traheje, bronha i pluća s 182 na 193 (6,0%). Predložene intervencije za smanjivanje morbiditeta i mortaliteta od raka pluća:

1. Vođenje "Škole odvikavanja od pušenja" koju bi vodili educirani ljudi. Trenutno takve škole postoje, no često se tim poslom bave osobe koje nemaju dovoljnu kvalifikaciju ili dovoljno iskustva. Na IV kongresu obiteljske medicine dane su smjernice kako se provodi tečaj odvikavanja od pušenja – edukacija edukatora (liječnici obiteljske medicine). Takav tečaj bio bi dio preventivnog posla liječnika obiteljske medicine.

2. Potaknuti zdravstvene ustanove da osmisle i ponude svoje usluge organiziranja i obavljanja preventivnih pregleda korisnika, radi ranog otkrivanja bolesti. Obvezatno bi bilo učiniti RTG pluća svakoj pregledanoj osobi. U okviru takvih pregleda, upozoriti pušače na štetnost pušenja za njih same, ali i za okolinu u kojoj žive (pasivno pušenje).

3. Zakonski osigurati sistematske preglede nezaposlenih, jer često u toj grupi ima i najviše pušača.

4. Na razini Županije omogućiti porezne olakšice tzv. "smoke-free" ugostiteljskim objektima, posebno vodeći računa o objektima koje posjećuju mladi. Za objekte koji ne žele ući u takav projekt povećati porez.

5. Strože kontrolirati provođenje zakonske regulative o nepušenju u javnim ustanovama, te kažnjavati prekršitelje.

6. Isključiti iz prometa sva prevozna sredstva koja ne udoljavaju europskim ekološkim normama

7. Kontrolirati provođenje zakonskih propisa o ograničavanju dostupnosti duhanskih proizvoda posebice maloljetnicima.

8. Ukinuti državne poticaje za sadnju duhana.

63

TRIHINELOZA U radu stručnog tima, te razradi problema su sudjelovali:

1. Ivan Valek, dr. med. 2. Zdenko Mužević, dipl. vet. 3. Kata Bekina, dr. med. 4. Ružica Milošević, dipl. soc. rad. 5. Prof. Ljerka Dobaj - Ristić 6. Marija Šešo, dipl. jur. 7. Mr. sc. Karlo Kožul, dr. med. 8. Ružica Gverieri, dipl. iur. – moderator

Sastanak radne grupe održan je 16. travnja 2003. g. u 10,00 sati, Vijećnica 3 Osijek, Županijska 4. Mišljenje članova radne grupe je da na porast broja epidemija trihineloze utječu slijedeći čimbenici.

EPIDEMIJE

TRIHINELOZE S TRAJNIM

POSLJEDICAMA

NEDOVOLJNA KONTROLA MESA

NEDOVOLJAN BROJ MOBILNIH KLAONICA

NEPOSTAVLJANJE OPTIMALNIH KOLIČINA

LOŠA REGULACIJA ZAKONIMA I DR. PROPISIMA

NESUFINANCIRANJE CIJENE DERATIZACIJE

NEPOSTAVLJANJE NA PRAVA MJESTA

NEMOGUĆNOST PRAVOVREMENOG DIJAGNOSTICIRANJA

NEMOGUĆNOST PRAVOVREMENE INTERVENCIJE

SOCIOEKONOMSKI STATUS

ISTOVRSNOST SIMPTOMA S DR. BOLESTIMA KOJE SE POJAVLJUJU U ISTO VRIJEME

NEPOTPUNA SIGURNOST U ISPRAVNOST MESA KONTROLIRANOG TRIHINELOSKOPOM

NEDOVOLJNA EDUCIRANOST LIJEČNIKA PZZ O BOLESTI

VISOKA CIJENA DERATIZACIJE

VELIKE KOLIČINE SUHOMESNATIH PROIZVODA

NEADEKVATAN NAČIN OBRADE

SVINJSKOG MESA I MESA DIVLJIH

ŽIVOTINJA

NEPRAVOVREMENO PREPOZNAVANJE

BOLESTI U PZZ

VELIKI BROJ ŠTAKORA

NEPRAVILNA DERATIZACIJA

TRADICIONALNA OBRADA MESA NA SVINJOKOLJAMA

RELATIVNO KRATKO VRIJEME INKUBACIJE

VRIJEME POJAVLJIVANJA BOLESTI

CIJENA TRIHINELOSKOPSKOG PREGLEDA

NEDOVOLJNA TERMIČKA OBRADA MESA

NEKONTROLIRANJE MESA "UMJETNOM PROBAVOM"

VISOKA CIJENA POSTUPKA

MANJE ZARAŽENO MESO PONEKAD SE NE OTKRIVA PREGLEDOM

DUGOTRAJNOST PROCESA

NEEDUCIRANOST VETR. SLUŽBE

NEMA ZAKONSKE OBVEZE

NEMOGUĆNOST PLAĆANJA SIROMAŠNIJIH GRAĐANA

UDALJENOST VETERINARSKIH STANICA KOJE OBAVLJAJU KONTROLU

POSTAVLJANJE OTROVA OD NESTRUČNIH OSOBA

NEDOVOLJNO UKLJUČIVANJE LOKALNE ZAJEDNICE I DRŽAVE U PROBLEM

NEDOVOLJNA EDUKACIJA

Predložene intervencije za smanjivanje morbiditeta od trihineloze: 1. educiranje stanovništva o potrebi kontrole mesa i posljedicama

konzumiranja zaraženog mesa 2. zamjena tradicionalnih svinjokolja svinjokoljama u mobilnim klaonicama 3. sufinanciranje trihineloskopskih pregleda od države ili iz lokalnih proračuna 4. uz trihineloskopske preglede kontrole mesa obavljati i tzv.“umjetnu

probavu”

64

5. sufinancirati pravilan način deratizacije (deratizaciju obavljati pod strogim nadzorom i po uputama stručnjaka)

6. upozoriti liječnike na simptome bolesti koji su vrlo slični simptomima sezonskih viroza, gripa i sl. radi pravovremenog uključivanja terapije

7. osigurati pravilno i neškodljivo uklanjanje zaraženog mesa (dovoljan broj ispravnih kontajnera)

8. usuglasiti regulativu sa stvarnim potrebama

65

KARDIOVASKULARNE BOLESTI Zdravstveni problem:Vodeći uzrok smrti u Osječko baranjskoj županiji su bolesti cirkulacijskog sustava, mortalitet od kardiovaskularnih bolesti je u stalnom porastu. Mortalitet od angine pektoris pokazuje prosječni godišnji rast od 17,8%. Konačni cilj: Smanjiti mortalitet od kardiovaskularnih bolesti za 5 % u slijedećih 10 godina. U radu stručnog tima, te razradi problema su sudjelovali:

1. Vesna Samardžić-Ilić, dr. med. 2. Ružica Milošević, dipl. soc. rad. 3. Prof. Ljerka Dobaj-Ristić 4. Mr. sc. Karlo Kožul, dr. med. 5. Marija Šešo, dipl. iur. 6. Brankica Juranić, VMS - moderator 7. Ružica Gverieri, dipl. iur.

Sastanak radne grupe održan je 22. travnja 2003. g. u 11,30 sati, Vijećnica 3 Osijek, Županijska 4. Mišljenje članova radne grupe je da na porast mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti utječu slijedeći čimbenici.

RASTUĆI MORTALITET OD

KVB (dobna skupina 30-54

god.)

Nedostatak preventivnih pregleda

Nedostatak moderne koronarne jedinice i laboratorija za brzu

intervenciju

Neadekvatna prehrana

Pušenje

Debljina

Udaljenost od KB (loša prometna povezanost)

Nedostatna edukacija timova HMP-a

Udaljenost laboratorija za brzu interv. (Zagreb)

Liste čekanja

Loša oprema vozila

Organizacija HMP

Stres

Nasljeđe

Nedostatak brze intervencije

Rastući morbiditet

Način života Nedovoljna fiz. aktiv.

Veliki troškovi liječenja i rehabilitacije

66

Epidemiološka situacija Kardiovaskularne bolesti predstavljaju jedan od najčešćih oboljenja u svijetu pa tako i u nas. Tijekom 2001. godine među pojedinačnim dijagnozama pacijenata u skrbi primarne zdravstvene zaštite kardiovaskularne bolesti bile su na drugom mjestu. U djelatnosti hitne medicinske pomoći bile su jedne od najčešćih uzroka intervencija te službe. Problem kardiovaskularnih bolesti je značajan zbog toga što oboljevaju sve mlađe skupine ljudi i incidencija oboljelih od kardiovaskularnih bolesti je u stalnom porastu. Intervencije za smanjivanje morbiditeta i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti: 1. Javno zdravstvena djelatnost

a) zdravstveni odgoj koji podrazumijeva edukaciju od ranog djetinjstva (vrtići) o faktorima rizika koji uzrokuju kardiovaskularne bolesti, kao što su pušenje, loša prehrana, prevelika konzumacija alkoholnih pića i sl. Korištenje medija (TV i radio emisije, novine – članci i prilozi) mora biti prilagođeno većini pučanstva koje ih koristi.

b) poticanje rekreacijskih aktivnosti kod pučanstva (lagane sportske aktivnosti, šetnja, plivanje i sl.). U skladu s tim treba osigurati prostor igrališta i dvorane koje bi bile dostupne svim dobnim skupinama našeg stanovništva. Posebno voditi računa o uključenju mladih.

2. Izmjena zdravstvenog sustava (poboljšanje uvjeta za rad urgentne kardiologije) Morbiditet i mortalitet možemo sniziti boljom terapijom i brzim prijevozom pacijenta s akutnom kardiovaskularnom bolesti u odgovarajuću ustanovu. a) Modernizacija intenzivne koronarne jedinice

- otvaranje laboratorija za kateterizaciju srca - nabavka modernog UZV-a - prilagodba ostale opreme standardima europske zajednice

b) Hitna medicinska pomoć - hitna medicinska pomoć mora biti spremna uvijek reagirati (biti adekvatno

opremljena, brzo stići na mjesto događaja, te učiniti ono što je standard u svim razvijenim zemljama svijeta) – snimiti EKG, dati analgetike, omogućiti brz transport do moderne koronarne jedinice

- loša hitna medicinska pomoć je u biti opasna jer ako ne dolazi na vrijeme i ne poduzme ono što bi bio standard, bolje da i ne dođe, jer će se tako težak bolesnik uz pomoć svoje okoline čak i bolje snaći.

c) Rehabilitacioni centar - potrebno je osnovati rehabilitacioni centar na području naše Županije koji

može provoditi rehabilitaciju pacijenta sa KV bolesti, bilo ambulantno ili

67

kao dnevna bolnica. Prema našem mišljenju, idealno mjesto za to bile bi "Bizovačke toplice".

68

AALLKKOOHHOOLLIIZZAAMM

Zdravstveni problem: Mortalitet uzrokovan duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih alkoholom u Osječko baranjskoj županiji je u porastu u posljednjih sedam godina i pokazuje prosječni godišnji rast za 7,2%. Konačni cilj: Smanjiti mortalitet od alkoholizma za 5 % u u sljedećih 5 godina

U radu stručnog tima, te razradi problema su sudjelovali: 1. Elizabeta Avi, dipl soc. radnik 2. Mr.sc. Rajko Odobaša, dipl.iur. 3. Ružica Milošević, dipl. soc. rad. 4. Prof. Ljerka Dobaj-Ristić 5. Vlado Grujić, dipl. soc. rad. - moderator 6. Mr. sc. Karlo Kožul, dr. med. 7. Ružica Gverieri, dipl. iur.

Sastanak radne grupe održan je 24. travnja 2003. g. u 11,00 sati, Vijećnica 3, Osijek Županijska 4. Mišljenje članova radne grupe je da na porast ovisnosti od alkohola utječu slijedeći čimbenici.

POVIŠEN

MORBIDITET OD

ALKOHOLIZMA

DRUŠTVENA ZAJEDNICA

SIROMAŠTVO

LOŠA ZAKONSKA REGULATIVA

VELIK BROJ OBOLJELIH OD PTSP-a

DEPRESIJE

OTUĐENOST

NEDOVOLJNA EDUKACIJA O ŠTETNOSTI ALKOHOLA

NEDOVOLJNO ALTERNATIVNIH SADRŽAJA ZA MLADE

NEDOSTATAK PREVENTIVNIH PROGRAMA

NEDOSTATAK OBITELJSKIH SAVJETOVALIŠTA

NEZAPOSLENOST

POSLJEDICE RATA SOCIO-EKONOMSKE

PRILIKE

STIL ŽIVOTA

GENETIKA

RASPAD OBITELJI

DOSTUPNOST

STRES

NISKE CIJENE

PRIHVAĆENOST KONZUMACIJE ALKOHOLA

NIZAK ŽIVOTNI STANDARD

NEPOSTOJANJE "ANTISTRESNIH" PROGRAMA

OBITELJSKI ODGOJ

TRADICIJA

REKLAMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA

Predložene intervencije za smanjivanje morbiditeta i mortaliteta od alkoholizma: 1. Edukacija mladih o štetnosti alkohola. 2. Omogućiti mladima alternativne oblike korištenja slobodnog vremena

(sportski i kulturni sadržaji).

69

3. Poticati rad “alcohol-free” ugostiteljskih objekata za mlade (porezne olakšice, sadržaji zanimljivi mladima - npr. internet).

4. Poticati rad s oboljelima od PTSP-a, antistresne radionice. 5. Organizirati obiteljska savjetovališta za potporu obiteljima s problemom

alkoholizma. 6. Medijska promidžba zdravog života - zabrana reklamiranja alkohola i

registriranja alkoholnih pića kao “prehrambenih proizvoda”.

70

AALLEERRGGIIJJEE –– AAMMBBRROOZZIIJJAA

U radu stručnog tima, te razradi problema su sudjelovali: 1. Višnja Prus, dr. med. 2. Dipl. ing. Zdenka Čuljak 3. Dr. sc. Edita Štefanić 4. Dražen Gorjanski, dr. med. 5. Vlasta Kurbalić, dr. med. 6. Branka Kandić - Splavski, dr. med. 7. Mr.sc. Rajko Odobaša, dipl. iur. 8. Ružica Milošević, dipl. soc. rad. 9. Prof. Ljerka Dobaj - Ristić - moderator 10. Senka Samardžić, dr. med. 11. Marija Šešo, dipl. iur. 12. Sara Zelić - Kos 13. Ružica Gverieri, dipl. iur.

Sastanak radne grupe održan je 22. travnja 2003. g. u 13,00 sati Vijećnica 3, Osijek Županijska 4. Mišljenje članova radne grupe je da na porast alergijskih reakcija na ambroziju utječu slijedeći čimbenici.

STALNI PORAST BROJA

ALERGIČNIH NA AMBROZIJU

GENETIKA

BRZO RAZMNOŽAVANJE

AGRESIVNA PROMIDŽBA NADOMJESNE PREHRANE

PUŠENJE

MANJA IZLOŽENOST INFEKCIJAMA U DJETINJSTVU

NEDOVOLJNA EDUKACIJA MAJKI

STRES

INVAZIVNO ŠIRENJE

DUG PERIOD POLENACIJE

NEPREPOZNAVANJE PROBLEMA NA LOKALNOJ RAZINI

NEPREPOZNAVANJE PROBLEMA NA DRŽAVNOJ RAZINI

SEOSKI PUTEVI, KANALI, ŽELJ.PRUGE

SPOROST ADMINISTRACIJE

NEUREĐENO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

POGODNI KLIMATSKI UVJETI

MALI BROJ DOJENE DJECE

NEUKLANJANJE BILJKE

ŠIRENJE BILJKE PO SVE VEĆIM POVRŠINAMA

NEADEKVATAN ODGOVOR IMUNOLOŠKOG SUSTAVA

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE I ONEČIŠĆENJE ATMOSFERE

NEOBRAĐENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

NEDOVOLJNO ZNANJE O BOLESTI

POGODNO TLOPOLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE NEDOVOLJNO TRETIRANO HERBICIDIMA

NEDOSTATAK ZAK. REGULATIVE

NEPOZNAVANJE NAČINA SAMOZAŠTITE

IZOSTANAK PREVENTIVNOG LIJEČENJA

NEKRITIČNA UPOTREBA ANTIBIOTIKA

CIJEPLJENJE?

KUKURUZ, SOJA, DUHAN, POVRĆE, VINOGRADI

PRIJEVOZNIM SREDSTVIMA

VELIČINA PROBLEMA Prema raspoloživim podacima u Hrvatskoj ima oko 400.000 ljudi alergičnih na ambroziju. To je svaki 10. stanovnik RH ili više od ukupnog broja stanovnika

71

Osječko - baranjske županije. Osječko - baranjska županija ima 330.506 stanovnika (prema popisu iz 2001.) što bi značilo da možemo pretpostaviti na od ukupnog broja oboljelih u RH na Osječko - baranjsku županiju otpada najmanje 10%, odnosno 33.050. Na temelju toga broja sa sigurnošću možemo pretpostaviti da se državni prosjek može dva puta povećati kada je u pitanju Osječko-baranjska županija, onda bi to već bio broj od oko 60.000 stanovnika koji pate zbog ambrozije. To bi bilo 20% stanovništva naše županije. To je bolest koja se javlja koncentrirano u dva ljetna mjeseca (kolovoz i rujan) i zahvaća visok postotak populacije koji je trajno nesposoban za rad u ta dva mjeseca. Kako je najučinkovitiji lijek pobjeći od ambrozije, to bi značilo da bi Osječko - baranjska županija u tom razdoblju ostala bez oko 20% radno sposobnog stanovništva i školske djece, što uvelike paralizira život. Nije rijedak slučaj da su oboljele cijele obitelji, a svakom pojedincu, ako i radi, bitno je smanjena radna sposobnost. Svake godine obolijeva oko 300 novih pacijenata, a procjene govore o povećanju od 3 – 4 puta u deset godina, što bi značilo između 30.000 i 40.000 novih pacijenata, dakle preko 100.000 pacijenata. Peludni rinitis sam po sebi nije smrtan, ali tijekom godina ostavlja posljedice i predstavlja potencijalnu opasnost od prerastanja u puno ozbiljniju bolest astmu. Naglo raste šteta koju trpe privreda i škole zbog porasta bolovanja u ta dva mjeseca. Još nije sagledana golema šteta koju će sigurno pretrpjeti kontinentalni turizam, odnosno bit će zakočen u svom razvoju u ta dva mjeseca, budući da su u to doba godine koncentracije peludi orijentir za odabir destinacije velikog broja turista koji računaju na putovanja izvan glavne sezone. Zdravstveni problem: Velik broj oboljelih od alergije na ambroziju, te veliki direktni i indirektni troškovi (lijekovi, dani bolovanja). Nema kvantitativnih podataka zbog nepostojanja šifre u MKB X. Podatak Udruge oboljelih od alergijskih bolesti je oko 300 novooboljelih godišnje. Konačni cilj: U sljedećih 15 godina smanjiti broj novooboljelih za 60%, odnosno na 90 novih oboljelih.

72

DETERMINATOR

Sve češći neadekvatan odgovor imunološkog sustava.

Srednjoročni cilj

Smanjiti uzročne čimbenike koji izazivaju neadekvatan odgovor imunološkog sustava.

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI

ČIMBENIK

Sve manje majki doje djecu i dojenje je sve kraće (nedovoljno dugo).

Cilj procesa

Povećati broj dojilja za 50%, kao i vremensko razdoblje dojenja.

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI

ČIMBENIK

1.stupanj

Majke ne znaju koje su prednosti dojenja

Cilj procesa

Poboljšati edukaciju majki koje rađaju prvi puta.

Kao determinator smo odredili neadekvatan odgovor imunološkog sustava pojedinca. Jedan od načina na koji bi mogli djelovati na imunološki sustav je produžavanje vremena dojenja, te popularizacija prirodnog načina hranjenja dojenčadi. Iako Klinička bolnica u Osijeku već niz godina radi na edukaciji rodilja, smatramo da se još mnogo toga može učiniti. Kao cilj procesa smo odredili povećanje broja dojilja za 50%, te produženje vremena dojenja. To namjeravamo postići edukacijom prvorotkinja, ali i edukacijom svih žena u fertilnoj dobi (prije svega mlađe dobne skupine).

DETERMINATOR

Širenje ambrozije po sve većim površinama

Srednjoročni cilj

Smanjiti površine na kojima se biljka razmnožila za 50% u slijedećih 5 godina.

DIREKTAN POSPJEŠUJUĆI

ČIMBENIK

Pogodno tlo za širenje korova

Cilj procesa

Neuređeno građevinsko (gradovi) i nepoljoprivredno zemljište (uz ceste, putove, kanale i željezničke pruge) očistiti za ½.

INDIREKTAN POSPJEŠUJUĆI

ČIMBENIK

Nepostojanje službi za uklanjanje korova

Cilj procesa

Organizirati interventne timove u svakom gradu ukupno 50 na razini gradova, općina i mjesne samouprave u gradovima.


ČIMBENIK

Nisu osigurana proračunska sredstva na svim razinama

Cilj procesa

Predvidjeti državnim proračunom i proračunima na razini samouprave sredstva za sezonsko zapošljavanje interventnih timova. Cijena poljoprivrednog sata je brutto 30 kuna.

Slijedeći determinator je širenje ambrozije po sve većim površinama. Cilj nam je smanjiti neuređeno građevinsko i nepoljoprivredno zemljište za 50 %. To namjeravamo postići organiziranjem interventnih timova na razini gradova i općina. Da bi to omogućili potrebno je na razini samouprave osigurati sredstva za sezonsko zapošljavanje interventnih timova.

73

DETERMINATOR


Srednjoročni cilj



ČIMBENIK

Pogodno tlo za širenje korova

Cilj procesa

Poticajima smanjiti neobrađene poljoprivredne površine sa sadašnjih 50.525 ha na 25.000 ha u roku od dvije godine.


ČIMBENIK

Vlasnici zemljišta nemaju interesa obrađivati zemlju.

Cilj procesa

Osigurati u državnom proračunu sredstva za siguran otkup određenih kultura ili sijanje djeteline.

Osim smanjivanja neuređenog građevinskog i nepoljoprivrednog zemljišta, namjeravamo poticajima smanjiti neobrađene poljoprivredne površine sa sadašnjih 50.525 ha na 25.000 ha u roku slijedeće dvije godine. To namjeravamo postići osiguravanjem sredstava u državnom proračunu za otkup određenih kultura ili sijanje djeteline.

DETERMINATOR


Srednjoročni cilj



ČIMBENIK

Pogodno tlo za širenje ambrozije

Cilj procesa

Poljoprivredne površine zasijane suncokretom, duhanom, sojom, krumpirom… obavezno tretirati propisanim količinama herbicida na 100% zasijanih površina (i rubni dijelovi).


ČIMBENIK

1.stupanj

Visoka cijena herbicida

Cilj procesa

Osigurati subvencije za korištenje herbicida u propisanim količinama, dakle u 100% iznosu.


ČIMBENIK

2.stupanj


Cilj procesa

Predvidjeti državnim proračunom i proračunima na razini samouprave sredstva za sufinanciranje tretmana herbicidima.

Problem su i površine zasijane različitim kulturama na kojima se širi ambrozija. Te površine se moraju tretirati određenim vrstama herbicida. Namjeravamo osigurati subvenciju za korištenje herbicida u propisanim količinama. Subvencije trebaju biti osigurane državnim proračunom i proračunima na razini samouprave.

74

DETERMINATOR


Srednjoročni cilj



ČIMBENIK

Brzo razmnožavanje

Cilj procesa

Ambrozija može cvasti 3-4 puta, ako se kosi. Treba je kositi uvijek prije cvatnje (u razmacima od otprilike 3 tjedna).


ČIMBENIK

1.stupanj

Nema organizirane službe za košnju

Cilj procesa

Organizirati sezonsku službu za košnju u svakom gradu, ukupno 50 na razini gradova, općina i mjesne samouprave u gradovima.


ČIMBENIK

2.stupanj


Cilj procesa

Predvidjeti državnim proračunom i proračunima na razini samouprave sredstva za sezonske službe.

Osim površine na kojoj raste ambrozija, problem je i njen vegetativni ciklus. Ona može cvasti tri do četiri puta u sezoni, a košnja je najefikasnija prije cvjetanja. Da bi to spriječili potrebno je organizirati sezonsku službu za košnju u gradovima, općinama i mjesnim samoupravama u gradovima. Ta će akcija također biti financirana iz državnog, kao i iz proračuna na razini samouprave.

DETERMINATOR


Srednjoročni cilj



ČIMBENIK

Nedostatak zakonske regulative na razini države

Cilj procesa

Problem ambrozije do sada nije prepoznat kao javni problem zbog kojeg bi trebalo donijeti poseban zakon. Pokrenuti u Saboru inicijativu za donošenje zakona u roku od 1 godine.


ČIMBENIK

1.stupanj

Neprepoznavanje problema na razini lokalne samouprave

Cilj procesa

Potaknuti lokalne vlasti da u roku od 2 mjeseca uredbama o komunalnom redu obvežu na uklanjanje ambrozije.


ČIMBENIK

2.stupanj

Nisu organizirane službe za kontrolu

Cilj procesa

Povećati broj komunalnih redara u sezoni. Dugoročno informatizacija sustava dojave.

Zbog nedostatka zakonske regulative na razini države, cilj nam je pokrenuti u Saboru inicijativu za donošenje Zakona o obvezi uklanjanja ambrozije i ostalih alergogenih korova. Jednako tako, namjeravamo potaknuti lokalne vlasti da u slijedeća dva mjeseca donesu uredbe o komunalnom redu koje bi obvezivale na uklanjanje ambrozije. Namjeravamo povećati broj komunalnih redara u sezoni, te nam je dugoročni cilj informatizacija sustava dojave.

75

DETERMINATOR

Nedovoljno znanje o bolesti

Srednjoročni cilj

Pravovremenom edukacijom ublažiti zdravstvene teškoće oboljelima, ali educirati i one koji nisu oboljeli. Obuhvatiti 80% oboljelih i 50% ostalih u slijedećih 5 godina.


ČIMBENIK

Nepoznavanje načina samozaštite

Cilj procesa

Povećati broj onih koji samozaštitom ublažavaju negativni učinak ambrozije za 80%.


ČIMBENIK

1.stupanj

Nedovoljno naglašavanje problema od strane stručnjaka

Cilj procesa

Potaknuti stručnjake da svatko sa svog aspekta pomogne kod osmišljavanja kvalitetnog letka u roku od 2 mjeseca.


ČIMBENIK

2.stupanj

Nedostatak sredstava za propagandni materijal

Cilj procesa

Osigurati sredstva za potrebe izrade letka (120.000 letaka) i trominutnog TV spota.

Slijedeći prepoznati determinator je nedovoljno znanje o bolesti. Namjeravamo pravovremenom edukacijom ublažiti zdravstvene teškoće oboljelih, ali educirati i one koji nisu oboljeli.Namjeravamo povećati broj onih koji samozaštitom ublažavaju negativni učinak ambrozije za 80%. Tiskati ćemo edukativne letke i financirati spot na lokalnoj televizijskoj postaji.

DETERMINATOR

Nedovoljno znanje o bolesti

Srednjoročni cilj

Pravovremenom edukacijom ublažiti zdravstvene teškoće oboljelima, ali educirati i one koji nisu oboljeli. Obuhvatiti 80% oboljelih i 50% ostalih u slijedećih 5 godina.


ČIMBENIK

Izostanak preventivnog

liječenja

Cilj procesa

Povećati broj preventivnih terapija za 80% u 1 godini.


ČIMBENIK

1.stupanj

Reorganizirati obradu i praćenje alergološkihpacijenata

Cilj procesa

Omogućiti uvid u stvarno stanje i trend kretanja alergološkihbolesnika (registar).


ČIMBENIK

2.stupanj

Nedostatak sredstava za pojačani rad u predsezoni ambrozije

Cilj procesa

Osigurati sredstva za izradu edukativnih programa.

Mjere koje predlažemo imaju za krajnji cilj smanjiti koncentraciju peludi ispod 30 zrnaca na m3. To je nešto što se može očekivati tek za 20 – 30 godina pod uvjetom da se u primjenu sličnih mjera uključe i susjedne države koje se susreću s istim problemom, to su prvenstveno Mađarska i Srbija/Jugoslavija.

76

Nakon četvrtog modula u Topuskom, naš tim se sastao i razradio prijedlog intervencija i za ostale zdravstvene prioritete u našoj Županiji. S obzirom na sličnu etiologiju i uzroke nastanka cerebrovakularnih i kardiovaskularnih bolesti, odlučili smo ih razraditi kao jedinstveni prioritet. Bolesti cirkulacijskog sustava: Zdravstveni problem:Vodeći uzrok smrti u Osječko baranjskoj županiji su bolesti cirkulacijskog sustava, mortalitet od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti je u stalnom porastu. Mortalitet od angine pektoris pokazuje prosječni godišnji rast od 17,8%. Konačni cilj: Smanjiti mortalitet od bolesti cirkulacijskog sustava za 5 % u slijedećih 10 godina. DETERMINATOR Kao prvi determinator identificirali smo pušenje. Unatoč izuzetno uspješnoj akciji Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" – "Recite DA nepušenju", smatramo da se još mnogo toga može učiniti na smanjivanju broja osoba koje puše. Kao srednjoročni cilj smo odredili smanjenje broja pušača za 10% u slijedeće dvije godine. Važno je naglasiti da na razini Županije ne postoje organizacije niti udruge koje bi pružile podršku osobama koje bi željele prekinuti s pušenjem. Stoga namjeravamo organizirati školu nepušenja na razini Županije, te osigurati sredstva iz lokalnog proračuna za rad škole. Isto tako mislimo da bi se trebali povezati sa stručnjacima koji su radili na ovom problemu, te koristiti njihova iskustva.

DETERMINATOR Način života – pušenje Srednjoročni cilj: Smanjiti broj pušača za 10% u sljedeće dvije godine

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak suporta za pušače koji žele prekinuti s pušenjem Cilj procesa: Organizirati školu nepušanje na razini županije

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak sredstava i profesionalaca Cilj procesa: Osigurati sredstva iz lokalnog proračuna, tražiti stručnu pomoć sličnih organizacija

77

Slijedeći determinirajući čimbenik u nastanku bolesti cirkulacijskog sustava je stres. Suvremeni način života svakako je vrlo značajan u etiologiji bolesti. Iako ne možemo direktno intervenirati u način života, mislimo da se može dosta učiniti organiziranjem antistresnih radionica u kojima bi stručnjaci poučavali osobe da se što bolje nose sa svakodnevnim frustracijama. U tu svrhu namjeravamo osigurati financijska sredstava ali i educirati stručnjake za provođenje ovakvih programa (psihologe).

DETERMINATOR Način života – stres Srednjoročni cilj: Smanjiti utjecaj stresa na zdravlje stanovništva u Županiji

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak antistresnih programa Cilj procesa: Organizirati antistresne radionice

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak sredstava i stručnjaka koji bi provodili antistresne programe Cilj procesa: Osigurati sredstva iz lokalnog proračuna, kako za izradu programa, tako i za edukaciju edukatora - voditelja

DETERMINATOR Način života – nedovoljna tjelesna aktivnost Srednjoročni cilj: Povećati broj stanovnika koji se rekreativno bave sportom za 10 % na razini Županije u slijede dvije godine

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Neznanje stanovnika o koristima tjelesne aktivnosti Cilj procesa: Educirati stanovništvo; organizirati besplatne sadržaje za rekreaciju jednom tjedno

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak sredstava i stručnjaka Cilj procesa: Osigurati sredstva za tiskanje letka o tjelesnoj aktivnosti; organizirati tribinu o koristima tjelesne aktivnosti za zdravlje

78

Posljedica moderanog načina života je i smanjenje tjelesne aktivnosti. Srednjoročni cilj nam je povećati broj stanovnika koji će se rekreativno baviti sportom ili nekim lakšim tjelesnim aktivnostima, naravno prilagođenim dobi i zdravstvenom stanju osoba. Samo pola sata dnevno dodatne tjelesne aktivnosti (npr. šetanje) povoljno djeluje na kardiovaskularni sustav i dovodi do potrošnje prekomjerno unesenih kalorija. Značajan problem u ostvarenju ovog cilja je neznanje stanovnika o benefitima tjelesne aktivnosti, stoga namjeravamo educirati stanovništvo i organizirati besplatne sadržaje za rekreaciju. Osigurat ćemo sredstva za tiskanje letka o tjelesnoj aktivnosti, te organizirati tribinu na istu temu u većim centrima u Županiji. Smanjena tjelesna aktivnost i prevelik energetski unos dovode do adipoziteta. Naš srednjoročni cilj je smanjiti udio adipoznog stanovništva za 10% u slijedećih pet godina. Direktni pospješujući čimbenik je nezdrava prehrana, kako odabirom namirnica, tako i količinski. Namjeravamo organizirati grupe za potporu osobama koje namjeravaju smršaviti. U tu svrhu ćemo osigurati potrebita sredstva i doeducirati stručnjake za ovakvu vrstu rada, prije svega liječnike i nutricioniste.

DETERMINATOR Način života – debljina Srednjoročni cilj: Smanjiti udio adipoznog stanovništva za 10% u slijedećih 5 godina

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Prevelik energetski unos Cilj procesa: Organizirati grupe za potporu u mršavljenju

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak stručnjaka koji bi radili s adipoznim osobama Cilj procesa: Osigurati sredstva za edukaciju stručnjaka/ ili honorarno zaposliti odgovarajuće stručnjake

79

Osim količinski prevelikog dnevnog unosa, u nastanku adipoziteta značajna je i neadekvatna prehrana, prevelik unos ugljikohidrata (fast food). Osobito u našoj Županiji velik dio stanovništva u prehrani koristi masti životinjskog porijekla i svinjsko meso. Cilj nam je educirati stanovništvo o zdravom načinu prehrane, te o mogućnosti iskorištavanja prirodnih resursa, prije svega vlastitog uzgoja povrća i voća. Namjeravamo osigurati sredstva za edukaciju stručnjaka i za održavanje tečajeva zdrave prehrane.


DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nezdrava prehrana Cilj procesa: Educirati stanovništvo o pravilnoj prehrani; organizirati tečajeve zdrave prehrane

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak sredstava i stručnjaka (nutricionista) Cilj procesa: Osigurati sredstva za edukaciju stručnjaka i za tečajeve zdrave prehrane


DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nezdrava prehrana Cilj procesa: Utjecati na smanjenje cijena "zdravih" namirnica

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Visoka cijena namirnica Cilj procesa: Osigurati sredstva u proračunu na lokalnoj razini kojima bi se stimulirala proizvodnja zdrave hrane (povrće, voće bez pesticida)

80

Uzrok nezdrave prehrane, su, osim tradicije na našim prostorima, i visoke cijene prije svega povrća i voća, koje tako postaje nedostupno za određene slojeve stanovništva (umirovljenici, nezaposleni). Mislimo da stimulacijom proizvodnje ovih namirnica možemo utjecati na pad cijena te na pristupačnost svim stanovnicima Županije. Kao važan determinator u nastanku kardiovaskularnih bolesti je i loša regulacija hipertenzije. Mislimo da je izuzetno važno educirati hipertoničare o važnosti redovitog uzimanja terapije, kao i o kontroli vrijednosti krvnog tlaka. Osiguravanjem sredstava bi omogućili rad savjetovališta za hipertoničare, a srednjoročni cilj nam je povećati udio pacijenata koji imaju reguliranu hipertenziju za 10% u slijedeće dvije godine.

DETERMINATOR Zdravstvena zaštita- nedovoljna regulacija povišenog krvog tlaka Srednjoročni cilj: Povećati udio pacijenata koji imaju reguliranu hipertenziju za 10 % u slijedeće dvije godine

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Needuciranost bolesnika Cilj procesa: Educirati hipertoničare o važnosti regulacije visokog tlaka

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak sredstava i stručnjaka koji bi vodili savjetovališta Cilj procesa: Organizirati volontere-stručnjake ili osigurati sredstva za honorarno zapošljavanje stručnjaka

DETERMINATOR Zdravstvena zaštita- nedovoljna regulacija povišenog krvog tlaka Srednjoročni cilj: Povećati udio pacijenata koji imaju reguliranu hipertenziju za 10 % u slijedeće dvije godine

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Needuciranost bolesnika Cilj procesa: Educirati hipertoničare o važnosti regulacije visokog tlaka

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak vremena liječnika obiteljske medicine za edukaciju hipertoničara Cilj procesa: Organizirati predavanja za hipertoničare po mjesnim zajednicama

81

Uz redovan rad savjetovališta, namjeravamo i organizirati predavanja u mjesnim zajednicama o zdravstvenim rizicima nekontrolirane hipertenzije. Visoka smrtnost od akutne koronarne bolesti je posljedica i neadekvatne koronarne jedinice u Kliničkoj bolnici Osijek. Mislimo da bi se osiguravanjem sredstava od HZZO-a i lokalnog Županijskog proračuna za opremu ovakve jedinice i doedukaciju stručnjaka mogla smanjiti smrtnost za 10% u vremenskom razdoblju od dvije godine od početka rada ovakve jedinice. Karcinom pluća: Zdravstveni problem: Incidencija karcinoma pluća u Osječko baranjskoj županiji u posljednjih sedam godina pokazuje prosječni godišnji rast za 6,2%. Konačni cilj:Smanjiti broj novooboljelih od karcinoma pluća za 15 % u sljedećih 10 godina.

DETERMINATOR Zdravstvena zaštita- visoka smrtnost od akutne koronarne bolesti Srednjoročni cilj: Smanjiti smrtnost za 10 % od uvođenja koronarne jedinice za dvije godine

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak moderne koronarne jedinice i laboratorija Cilj procesa: Organizacija koronarne jedinice (kadar,oprema)

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak financijskih sredstava za koronarnu jedinicu (oprema i doedukacija) Cilj procesa: Osigurati sredstva od HZZO-a i lokalnog proračuna Županije

DETERMINATOR Način života - pušenje Srednjoročni cilj: Smanjiti broj pušača kod srednjoškolaca za 10 % u slijedeće dvije godine

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK "In" ponašanje kod srednjoškolaca Cilj procesa: Organizirati radionice s mladima

82

Pušenje smo kao važan determinator uočili pri razradi kardiovakularnih bolesti, međutim jednako je važan i utjecaj pušenja u nastanku karcinoma pluća. Naš najveći interes bi bio utjecati na srednjoškolce i spriječiti i sam početak ove ovisnosti. Namjeravamo organizirati radionice s mladima na ovu temu. Važan utjecaj na srednjoškolce ima okupljanje u kafićima i neadekvatno korištenje slobodnog vremena. Mislimo da mladima treba pružiti alternativne sadržaje. Namjeravamo osigurati sredstva za stručnjake koji bi vodili besplatne sportske aktivnosti namjenjene mladima.


DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak alternativnih sadržaja za mlade Cilj procesa: Organizirati besplatne sportske aktivnosti za mlade

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak stručnjaka koji bi vodili sportske programe Cilj procesa: Osigurati sredstva iz proračuna ili volontere


DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak ugostiteljskih objekata za nepušače Cilj procesa: Osigurati stimulaciju za ugos. objekte u kojima bi bilo u potpunosti zabranjeno pušenje (porez)

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Ugostiteljski objekti nemaju adekvatno rješen prostor za nepušače Cilj procesa: Utjecati na rad inspekcija koje bi kažnjavale vlasnike objekata koji nemaju adekvatno rješen prostor za nepušače

83

U velikom broju ugostiteljskih objekata (ako ne i u svima), uprkos odredbi o odvajanju prostora za nepušače, nema adekvatnog prostornog rješenja. Namjeravamo inicirati donošenje odredbi na razini Županije koje bi stimulirale rad objekata u kojima bi u potpunosti bilo zabranjeno pušenje, odnosno utjecati na rad inspekcija koje bi kažnjavale objekte koje nemaju rješen prostor za nepuišače. Alkoholizam: Zdravstveni problem: Mortalitet uzrokovan duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih alkoholom u Osječko baranjskoj županiji je u porastu u posljednjih sedam godina i pokazuje prosječni godišnji rast za 7,2%. Konačni cilj: Smanjiti mortalitet od alkoholizma za 5 % u u sljedećih 5 godina. Važan determinator u nastanku alkoholizma (ali i njegova posljedica) je raspad obitelji. U našoj Županiji nedostaje programa koji bi pružali potporu obiteljima u kriznim situacijama. Namjeravamo organizirati savjetovališta za obitelj, kao i uvođenje besplatne telefonske linije putem koje bi stanovništvo moglo zatražiti psihološku pomoć. U tu svrhu ćemo osigurati sredstva iz lokalnog proračuna.

DETERMINATOR Stil života – raspad obitelji Srednjoročni cilj: Pružiti potporu obiteljima u kriznim situacijama

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak programa za support obitelji Cilj procesa: Organizirati savjetovališta za obitelj

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak sredstava za adekvatne programe Cilj procesa: Osigurati sredstva za savjetovališta iz lokalnog proračuna

84

Jedna od većih prepreka u smanjivanju problema alkoholizma je društvena prihvaćenost konzumacije alkohola. Bili bi zadovoljni ako bi u slijedećih deset godina uspjeli promijeniti stav društva prema alkolholizmu, ili barem dovesti do početka promjene ovih stavova. Namjeravamo organizirati tribine za mlade na temu alkoholizma, te osigurati sredstva za edukativni spot na lokalnoj televizijskoj postaji. Na konzumaciju alkohola velik utjecj ima prisutnost alkoholnih pića u medijima, te njihovo agresivno reklamiranje. Naš srednjoročni cilj je smanjiti broj srednjoškolaca koji konzumiraju alkohol za 30% u slijedeće dvije godine.

DETERMINATOR Društvena zajednica Srednjoročni cilj: Promijeniti stav društva prema alkoholizmu u slijedećih 10 godina

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Prihvaćenost konzumacije alkohola medijska prisutnost alkohola (reklame) kao društveno normalnog ponašanja Cilj procesa: Izraditi strategiju medijske promidžbe zdravog načina života

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedostatak sredstava za medijsku kampanju Cilj procesa: Osigurati sredstva za edukativni spot na lokalnoj televizijskoj postaji

DETERMINATOR Društvena zajednica Srednjoročni cilj: Smanjiti broj srednjoškolaca koji konzumiraju alkohol za 30% u slijedeće dvije godine

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Prihvaćenost konzumacije alkohola Cilj procesa: Organizirati tribine za mlade na temu alkoholizma

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedovoljno alternativnih sadržaja za mlade Cilj procesa: Organizirati besplatne sportske sadržaje za mlade

85

Osiguravanjem sredstava namjeravamo izraditi strategiju medijske promidžbe zdravog života, a isto tako i organizirati besplatne sportske sadržaje za mlade. U svrhu smanjivanja broja srednjoškolaca koji konzumiraju alkohol, namjeravamo inicirati uvođenje većih poreznih stopa za alkoholna pića što bi smanjilo pristupačnost istih.

Na području naše Županije je velik broj obnoljelih od PTSP-a, a dio njih ima problema s alkoholom. Namjeravamo organizirati radionice za oboljele od PTSP-a. U tu svrhu ćemo osigurati sredstva za rad radionica, ali i za edukaciju stručnjaka koji bi vodili radionice.

DETERMINATOR Društvena zajednica Srednjoročni cilj: Smanjiti broj srednjoškolaca koji konzumiraju alkohol za 30% u slijedeće dvije godine

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Prihvaćenost konzumacije alkohola Cilj procesa: Povećati cijenu alkoholnih pića

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Loša zakonska regulativa Cilj procesa: Inicirati uvođenje većih poreznih stopa na alkoholna pića

DETERMINATOR Socio ekonomske prilike Srednjoročni cilj: Smanjiti broj oboljelih od PTSP-a koji konzumiraju alkohol za 20 % u slijedeće dvije godine

DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Velik broj oboljelih od PTSP-a Cilj procesa: Organizirati radionice za oboljele od PTSP-a

INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK Nedovoljan broj stručnjaka za rad s oboljelima Cilj procesa: Osigurati financijska sredstva za edukaciju stručnjaka i za rad radionica

Documents

SLIKA ZDRAVLJA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE