Slobodna Bosna 553

7/24/2019 Slobodna Bosna 553

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-553 1/80

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

VELIKA ISTRAGA: KOME SU BIÂKÎ] I ÔVI] DIJELILI STANOVE

MIRKO [AROVI], EX PREDSJEDNIK BiH

SMIJENILI SU

ME ASHDOWN

I DODIK

VJERSKI

OBREDI U

MEGAHERCU

ISLAMIZIRANJE ETERA

Tajna obiteljiSTANI]

BOSANSKI KRAK NAJVE]E HRVATSKE KORUPCIJSKE AFERE

KRIJEM SEU BiH

SVJETLAN STANI],bjegunac

Tajna obiteljiSTANI]

KRIJEM SEU BiH





06 KRE[EVSKA DINASTIJA STANI][verceri i mecene

Svjetlan Stani}, jedan od najbogatijih poduzetnika mla|e generacije iz BiH,osniva~ i suvlasnik Stani} grupe, na{aose u sredi{tu korupcijske afere koja ve}danima potresa Hrvatsku; na{a novinarkaistraìla je poslovni uspon SvjetlanaStani}a koji je od prijeratnog pekara u[vedskoj dogurao do jednog od najve}ih poslijeratnih poslodavaca u BiH

16 PLJA^KA (NE)ZASTARIJEVA Nova istraga protiv Bi~ak~i}a i Èovi}a

TU@ILA[TVO BiH posljednjihmjeseci intenzivira istragu protiv neka-da{njih ~elnih ljudi Vlade Federacije BiH,EDHEMA BIÂKÎ]A i DRAGANAÔVI]A, koje se sumnji~i da su tokomsvog mandata nezakonito podijelili vi{eod 10 MILIONA MARAKA svojim prijateljima i strana~kim kolegama zakupovinu stanova, ku}a, vikendica...

26 TERORIZAM IRENESANSA Povratak Abu Hamze

Tuniànin Karray Kamel bin Ali, poz-natiji kao Abu Hamza, bliski saradnik poginulog vehabijskog vo|e JusufaBar~i}a, predvodio je prije desetak danagrupu razbojnika koji su u naselju Brnjicekod Kaknja ranili i oplja~kali tri ~lana

porodice Kova~, dalje ro|ake biv{egzeni~kog tuìoca Zahida Kova~a, koji je prije deset godina protiv Abu Hamze podi-gao optu`nicu zbog ubistva Hishama Diaba

30 DOK SVIRA RADIO

Reis na frekvenciji96,5 MHz

Regulatorna Agencija za komunikacije(RAK) nedavno je novoosnovanom radijuIZBiH dodijelila osam frekvencija za emi-tiranje radijskog programa na cijelom podru~ju BiH; na{ novinar je istraìo nakoji na~in je Islamska zajednica BiH uspjela na tenderu RAK-a dobiti prioritet nad“multietni~kim radijskim projektima”

54 SB U

POÎTELJSKOM ATELJEULIKOVNOG GENIJA Safet Zec, kako smogradili Po~itelj

Reporteri Slobodne Bosne ovih danasu boravili u Po~itelju, gdje se nakonratnih stradanja u svoju obnovljenuku}u i atelje vratio jedan odnajzna~ajnijih evropskih slikara SAFETZEC; ovaj likovni genije na{oj novinar-ki govorio je o svojoj mladala~kojfasciniranosti ljepotom i klimomPo~itelja, o stravi~noj ratnoj destrukciji

ovog ìvopisnog gradi}a i varvarskojotima~ini njegovih umjetni~kih djela, teo odluci da se nakon 16 godina vrati usvoj po~iteljski dom i bude aktivnisudionik umjetni~kog i turisti~kog preporoda Po~itelja

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednik Senad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks

444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Mi nistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aj u.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

553Sadràj

POVRATAK SAFETA ZECA NA KU]NI PRAG: Po~itelj }e biti umjetni~ki i turisti~ki centar

F o t o : M a r i o I l i ~ i }



V jerovali, ili ne, uprkos svimzakonima metafizi~ko-zagrobnogklijentelizma, lider Bo{njakaAlija Izetbegovi} je sve svojeva`ne i sudbonosne misli saop}io

jo{ dok je bio iv! Mogu}e je da bi nam sePredsjednik obratio svojim najnovijim,

poslovi~no mudrim smjernicama, direktnoiz mezara, samo da nije ogor~en, bijesanna nas nezahvalne smrtnike.

Kad se vandalski, ~in egzemplarnogterorizma desio nad Izetbegovi}evimgrobom, nervno rastrojeni premijer Kantona Sarajevo, neradnik iz Gacka,Denis Zvizdi} skru{eno, ali energi~no je

policijskim istraìteljima poru~io: “Radite

dan i no} bez p redaha , ako do|ete do saz-nanja da su P red sjedn ik ov meza r u zrak

digli “na{i” prekidajte istragu”. To je pre-mijer poru~io dok se u njegovoj stru~no-

politi~koj pratnji nalazio {ef vaskolike bosanske mafije, muftija od tendera Bakir

Izetbegovi}. Samo Mali princ (Bakir) znada su mu }a}u u zrak dignuli najbliì

dènetski susjedi, {ehidi, ogor~eni zbogne~isto}e davno obe}anih predsjednikovihzlatnih ka{ika...

I taman {to je premijer KantonaZvizdi} Denis toplo u{u{kao svog rah-metli lidera Aliju, posvetio se svojimmirnodopskim obavezama. Biv{i premi-

jer, sada{nji predsjednik Skup{tine KS ilatentni tokmak Zvizdi} na tragediji svo-

jih bira~a, gra|ana Sarajeva, otpo~injesvoju èstoku i skupu stambenusocijalizaciju. Taj prije rata nepoznati,

pit-bul arhitekta, koji se u ozra~ju postde- jtonskog amnestic ijskog merhametaodnekud stvorio, osmi{ljen u jezivo-rudi-mentarnoj zavi~ajnoj subordinaciji Avdo

âmpara-Avdo Hebib, najednom postajemjera svih elementarnih vrednota -domoljublja, struke, besramnosti.

Seljaka je te{ko zaustaviti u ambicija-ma: Zvizdi} je u te{koj diskreciji kupiostan (brat-bratu 250 hiljada maraka) u cen-tru Sarajeva od Fehima Kapidì}a, prov-

jerenog socijalisti~ki tromog, ali tranzicijskivje{tog bankara rodom iz Bile}e, o ~ijem}emo kriminalu pisati kad za to do|e vri-

jeme i kad se “namjesti kontekst”. Danas

se ~ovjek, Kapidì} (k}erka mu se zoveAmra , lijepa je, to ne sporim, glumi uadekvatnim bosanskim sapunicama navlastitu odgovornost) napokon posvetiosvojoj osnovnoj, primordijalnoj ljubavi -slikarstvu; samo u toj bosanskoj lirskoj

arkadiji nekoga nema: fali nam genije izVare{a (to }e i Kusta vazda priznati),najve}i redatelj u povijesti bh. kine-matografije Ivica Mati}, pa da intimu,

bankara-slikara Kapidì}a do~aramo u potpunom koloritu. Dakle, od njega je stankupio Denis Zvizdi}, za kojeg nisam sigu-ran da ima vi{e od 5-6 godina radnog niti

pet-{est dana ratnog staà.Svoj “dugi mar{“ (to je tako nazvao

anarhoidni njema~ki terorista Rud i

Du t s chk e ) okon~ao je i Ned ` a d

Brankovi}. Kaè taj ferijalni gitarista izVi{egrada (unaprijed mu znam repertoar:“Dugo nisam vidio svoj rodni grad”grupe Drugi na~in, nakon koje slijedineizostavna balada “Krivo je more”,Kreleta Lipova~e) da je u BiH napredak “evidentan”. “Moje je d ije te to kom ra ta

jelo isklju~ivo bra{no, a danas, fala

Bogu, jede sve {to jedu sva normalna

djeca” , otkriva Brankovi} u svomretropopulisti~kom podsje}anju u tele-vizijskoj emisiji HRT-a. Hajde, ako je to

provincijskom ljepotanu, revijskom tam- bura{u Brankovi}u u rodnome “staromeVi{egradu” i bilo dozvoljeno iz od-re|enih (konspirativnih, mladomusli-manskih) razloga u koje je te{ko

proniknuti, u Sarajevu bi stvari trebale biti ne{to druga~ije, trì{no, nasa|ene -morao bi on, a ne dràva, pola milionamaraka platiti za krov nad glavom. Izstana koji je taj vi{egradski patriotatokom rata oslobodio istjerala ga jevi{edecenijska vlasnica Hajra Balorda

(bosanska Borka Vu~ i}), svastika Ivice

Osima . ûo sam da je Hajrin {amar Brankovi}evoj èni koja nije htjela iza}iiz stana bio vrlo teàk i akusti~ki dotjeran- odjekivao je dugo Ciglanama. Potom jeobitelj Brankovi} stambenu kolekcijuupotpunila “ukusno namje{tenom” vilomnegdje na periferiji Vi{egrada, pardonSarajeva, vrijednom opet nekoliko stoti-na hiljada maraka.

Aliju Izbetbegovi}a je sin Bakir

jedva nagovorio da kupe stan naBreki. Operacija je obavljena uê{koj i, koliko ja znam, a

naravno da znam, za bo{nja~koglidera je kupljen stan nemoralne komu-nisti~ke bitange Milanka Renovice; platio

je ci je li ar an `m an ne sr et ni Nihad

Imamovi}, nakon ~ega je nagra|envlasni{tvom nad KK Bosnom.

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 21. 6. 2007.

Pi{e

Senad Avdi}

MALOGRA\ANSKA FASCINACIJ

U ~emu se razilaze Brankovi}, La

Svoj “dugi mar{“(to je tako nazvao

anarhoidni njema~kiterorista Rudi

Dutschke) okon~ao je i Nedàd Brankovi}.

Kaè taj ferijalni

gitarista iz Vi{egrada(unaprijed mu znamrepertoar: “Dugonisam vidio svoj

rodni grad” grupe“Drugi na~in”,

nakon koje slijedineizostavna balada

“Krivo je more”,

Kreleta Lipova~e)da je u BiHnapredak

“evidentan”



O ~emu poku{avam govoriti?Mene, kao ~ovjeka i pojedinca, apso-

lutno ne zanima stambeni prostor izvanova moja 53 prekrasna kvadrata koji sunekako zadovoljili sve moje dje~ijeurbanisti~ko-smje{tajne tlapnje. Kadasam taj belaj skinuo sa vrata, bio sam nov~ovjek, pripravan za svaki posao koji mise ponudi!

Ali, {ta radi u toj pri~i lider SDP-a

Zlatko Lagumdìja? Morali{e? Ma kakvi,okopava vrt u novokomponovanom,

posljednjem uto~i{tu bo{nja~ke elite,naselju Poljine. To imanje veli, pravda se(!?) doktor Lagumdìja, nije njegovo,nego mu je ostalo od oca Salke , biv{eggradona~elnika Sarajeva. Ba{ kao i stan uDubrovniku i stotinjak hiljada marakaostavljenih sinu Zlatku od oca Salke.

Z

nam osobno barem pet-{est ìvihgradona~elnika Sarajeva, kakav je

bio i ~asni Lagumdìjin otac, od

ortodoksnog komuniste SarajlijeVase Radi}a (poru~io jednom dok

je bio predsjednik FK Sarajevo Dèmi

Bijedi}u : ako “Veleù” treba dva boda zaopstanak, ja }u ti dati ~etiri-pet!) pa do rig-oroznog Dane Olbine, ali svi su oni goli“ko pi{tolj”, nemaju ve} 15 godina ni za

pive, jer kaù da se nisu za to borili. To saovom pri~om ima veze tek uz odre|enedramatur{ke napore.

I u ~emu je problem? U tom {to seLagumdìja èli utrkivati sa banditskim,malogra|anskim olo{em, skorojevi}komelitom, Izetbegovi}ima, Brankovi}ima,

Zvizdi}ima, Gani}ima: u{ao je u nepotreb-nu i unaprijed izgubljenu, neravnopravnuutrku koja je ome|ena obije{}u, s jedne, ikriminalom, s druge strane. Mo`da samne{to u ovom tekstu i mogao pre{utjeti, ali,{to bi rekao moj najdraì doma}i bend -“oboàvam da im ne bude prijatno”. Malomjere ne bi bilo naodmet onima koji nema-

ju nikakvu socijalnu osjetljivost.U Hrvatskoj je u modi mladi Zoran

Milanovi}. Duboko sam se zaronio u nje-gov imovinski karton - nema vi{e od 300hiljada maraka on i supruga - stan, dvaauta i to je to; na{ mladi SDP-ov lider, 20godina stariji od Milanovi}a, Lagumdìjadakle, ima pet puta vi{e - ostavio mu babokomunisti~ki korifej iz vremena kadkomunisti nisu smjeli imati ni{ta osimonoga {to im je neprijatelj oduzeo!

21. 6. 2007. SLOBODNA BOSNA 5

KVADRATIMA

umdìja, Silajdì}

ÊTVRTAK, 14. JUNIPo ameri~kom vremenu je ~etvrtak, po evropskom je petak, a budu}i da se Amerika

pita o svemu, pa i o vremenskoj razlici i klimatskim zatopljenjima, iz obazrivosti }u konsta-tirati da su ba{ danas/jutros San Antonio Spursi postali prvaci svijeta u ko{arci, a perfektni

Francuz TONY PARKER, playmaker “Spursa”, najbolji igra~ doigravanja NBA. Gledam, ranoujutro po evropsko-sarajevskom vremenu, u zagrljaj Parkeru hrli prekrasna zaru~nica, zvijez-da serije Ku}anice EVA LONGORIA. Sjetih se u sitni sat dok se Tony i Eva ljube svjedo~enja

jednog bosanskog [ve|anina , nakon {to je na Evropskom prvenst vu u ko{arci 2003.Parkerova Francuska pregazila Bosnu i Hercegovinu:

“Jesmo popu{ili, buraz, ali, jebo to, zna{ da je jedan moj jaran iz Prijedorapokupio i potka~io Parkerovu staru!”. Tako se Bosa nci tje{e od poraza...

PETAK, 15. JUNISplitski nedjeljnik FERAL danas nije iza{ao, zbog ozbiljnih dugovanja prema dràvi.

Osjetih se li~no prozvanim - ve} pola godine nisam kupio Feral, ~ime sam dijelom suodgov-oran za njegov finansijski sunovrat. A kupovao ga nisam jer iz njega ni{ta novo nisam mogaosaznati o bilo ~emu: da je VIKTOR IVANÎ] fenomenalan autor, to odavno znam; da je PRE-DRAG LUCI] genijalan, zapravo epohalan satiri~ar - o tome i ptice selice pjevaju, da je HENIERCEG ponekad dosadnija ~ak i od IVANA LOVRENOVI]A, ni to nije neka novost. Al’, opet,ne valja, ne valja i ne valja i sto puta nije u redu, to {to “Ferala” nema. Bez obzira na to {tooni prizivaju uskrsnu}e Tu|mana bez kojeg gube “prirodnog neprijatelja”, kao {to heroji-kolumnisti Oslobo|enja prizivaju Karadì}a i Mladi}a, ne bi li povratili “staru slavu”

i podobijali sva priznanja za “najbolji list na svijetu”... Ljude ne zanima ko je i {ta jeMarko Thompson: va`no je je li na njegovom koncertu u Maksimiru bilo 30 (po Jutarnjem listu ) ili 60 tisu}a ljudi (podesni~arskom Ve~ernjaku ). “Feral” je, naàlost, bio i ostao sjajna ideja i o~ajna novina...

SUBOTA, 16. JUNIJake njema~ke policijske trupe napokon su u{le u trag i uhapsile opakog finansijskog

monstruma koji je, rade}i u razli~itim bankama, potkradao bogate vi{emilionske {tedi{e i sanjihovih rasko{nih bankovnih ra~una sustavno transferirao novac na ra~une socijalno naju-groènijih ljudi u Njema~koj. Pronevjera je te{ka desetak miliona eura. Njema~ke pravosudnevlasti su ustanovile da osumnji~enik niti jednog centa nije prisvojio sebi - sve je razdijeliosirotinji/fukari. Identitet po~initelja jo{ nije saop}en, zna se tek da je porijeklom iz biv{e SFRJi da mu je ime Dragan. Svaka ~ast me{tre - Pirate za garibe!

NEDJELJA, 17. JUNI

Uhap{en je u Budvi jedan vrlo teàk ratni zlo~inac, VLASTIMIR \OR\EVI], Milo{evi}ev {ef javne policije, krvnik zaduèn za tajne zlo~ine. Dobra vijest, nema zbora. General \or|evi} jeodmah nakon {to je protiv njega podignuta optu`nica u Haagu otperjao u Moskvu. Carla delPonte je poodavno dala srbijanskim i ruskim vlastima njegovu adresu. Ko{tunicina vlada godi-nama je tvrdila da “ne posjeduje informacije” o tome, a i Putinov Politbiro je to potvr|ivao.“Uglavnom”, kako kaè RASIM LJAJI], Ko{tunicin kvisko za ratne zlo~ine, “potvrdilo se da ratnizlo~inci ne ive u Srbiji”. “Uglavnom”, kaù Putinovi deputati, “pokazalo se da na{a vlada ne krijeratne zlo~ince”. “Uglavnom”, nagla{avaju Prometeji nezavisne Crne Gore, “ovaj ~in poka zuje na{u proevropsku spremnosti orijentaciju”. I, zbilja, u Vije}u sigurnosti UN-a svi su dobili zavidna priznanja - a radi se samo o tome da su Rusi uhapsilidugogodi{njeg {ti}enika \or|evi}a i traìli da ga u Haag ne isporu~i Srbija nego Crna Gora. Zbog Kosova, naravno.

PONEDJELJAK, 18. JUNIU televizijskoj emisiji Klju~ koju na Tijani}evoj televiziji RTS vodi pre{armantna, pri tom

nedovoljno odrasla voditeljica NATA[A MILJKOVI] napokon vidim svog najdraèg prijeratnog,a pogotovo poslijeratnog srpskog pisca, ni{kog “magi~nog ]iru”, ZORANA ]IRI]A, kojeg samkao svog favorita nani{anio jo{ dok je pisao u zagreba~kom Quorumu . îm je okon~an rat,

dao sam u zadatak svim raspoloìvim prijateljima iz Srbije da me opskrbe ]irinim knjigamakoje uslijed objektivnih okolnosti, rata, opsade i sli~nih tri~arija, nisam uspio dobaviti. A ondasam dobio milijardu ]irinih knjiga od kojih je jedna dobila aristokratsku NIN-ovu nagradu ipomalo se zabrinem da je i on zalegao na rudu. Kad ono, me|utim, nije, i dalje je to

“bezbriàn ~ovjek koji nije ravnodu{an”. Veli Magi~ni ]ira ve~eras: “Devedeset posto srpskih pisaca vi{e znaju o srp-sko-hrvatskim, srpsko-vatikanskim odnosima “nego o knjièvnosti”!

SRIJEDA, 20. JUNIU Avaz upao neki pojedinac, i prijetio da }e ru~nom bombom di}i u zrak cijelu imovinu i ljude zapos-

lene u toj ku}i. Na kraju se ispostavilo da je posrijedi avanturista, la`ni desperados i, u su{tini, tip lo{eteroristi~ke kulture. “Avaz” se ne moè sravniti sa zemljom jednom konvencionalnom bombom; za totreba jako puno demokratskog dijaloga i stotinjak kila eksploziva pravilno raspore|enog po stubovima -nosa~ima (ure|iva~ke i arhitektonske) konstrukcije.

UTORAK, 19. JUNI

@ELJKO KOM[I] kaè da je genocid u BiH potvr|en i presudom generalu Vojske RSRADOVANU KRSTI]U. E, moj kolektivni predsjedni~e: ekaj da se uhapsi Radosav Karadì}!

SEDAM DANA & LJUDI



KRE[EVSKA DINASTIJA STANI]

6 SLOBODNA BOSNA 21. 6. 2007.NAJTRA@ENIJI HRBjegunac Svjetlan Stani} pred zBjegunac Svjetlan Stani} pred z

Svjetlan Stani}Svjetlan Stani}

MISTERIOZNI BIZNISMEN IZ KREŠEVAMISTERIOZNI BIZNISMEN IZ KREŠEVA



D

ràvni odvjetnik RepublikeHrvatske Mladen Baji} , {ef

Ureda za suzbijanje korupcije iorganiz i ranog kr iminala(USKOK-a) D inko Cvitan i

direktor hrvatske policije Marijan Benko

objelodanili su u subotu (16. juna)zavr{etak tajne policijske operacije kodnognaziva Maestro , koja je zapo~ela prijeskoro godinu dana. Nekoliko sati ranije, na podru~ju pet ùpanija u RepubliciHrvatskoj, policajci su uhapsili trojicu pot- predsjednika Hrvatskog fonda za privati-zaciju: Josipa Matanovi}a, Roberta Pe{ea i

Ivana Gotovca, {efa Slu`be za prodajunekretnina Igora Petlevskog, odvjetnikeJuraja Parazajdera i Asju Pip lovi}, tenjezinog suradnika Mladena Jandra{eka.Ova se kriminalna druìna sumnji~i za pri-manje mita, “prodaju” tajnih informacija onatje~ajima, brojne privatizacijskemalverzacije i druge oblike kriminalakoji su razotkriveni tijekom istrage onajve}oj korupcijskoj aferi u Hrvatskoj,“te{koj” vi{e milijuna eura. (Samo suuba~eni policijski agenti, za trajanja istrage,na podmi}ivanje osumnji~enih “potro{ili”oko 800.000 eura?!) Tek dva dana kasnije je otkriveno da je osmi osumnji~enik za

kojim hrvatska policija i pravosu|e tragaju jo{ od subote Bosanac Svjetlan Stani}, jedan od suvlasnika tvrtke Stani} grupa koja posluje u Hrvatskoj i BiH.

U vrijeme kada je u hrvatskoj policijiimao “status” najtraènijeg bjegunca(nakon Ante Gotovine), Svjetlan Stani} je, zajedno s bra}om Zvjezdanom iGoranom i roditeljima Antom i Lucijom,

bio na pros lavi ob ljetni ce osnu tkaobiteljske firme koju Stani}i, tradicional-

no, prire|uju svake godine u junu, nasvom imanju u selu Gajice nadomak Kre{eva. (No} ranije, Stani}i su istu proslavu uprili~ili i na glavnoj ulici uKre{evu, gdje su za svoje sugra|ane orga-nizirali koncert najpoznatijeg srednjo- bosanskog benda Posebna vo`nja iHeineken party.)

“BJEGUNAC” KOD KU]EU subotu nave~er, na glamuroznoj

zabavi, me|u vi{e od tisu}u gostiju,uposlenika i poslovnih partnera Stani} grupe , na{li su se i mnogi politi~ki prvaci,

izme|u ostalih, biv{i i aktualni hrvatski~lan Predsjedni{tva BiH Ivo Miro Jovi} i@el jko Kom{i}. “Bjegunac” Stani} je,kako nam je prenio jedan od gostiju, teve~eri bio dobro raspoloèn, pa je ~ak inajavio nove poslovne akvizicije u BiH.

“S ogromnim iznena|en jem sam iz

med i ja doznao za svo ju navodnu

povezanost s istra`nim radnjama u

H rvatskom fondu za privatizaciju, a

posebno me neugodno zatek la tvrdnja da

sam u b ijegu . Prema mojim saznan jima,

n itko me od istra`n ih organa nije

potraìo, nit i na poslovnoj, nit i na privat-noj adresi u H rvatskoj”, navodi se u

pisanoj izjavi Svjetlana Stani}a koja je,odmah nakon {to je objavljena vijest o

[verceri i mecene


Svjetlan Stani}, jedan od najbogatijih poduzetnikamla|e generacije iz BiH, osniva~ i suvlasnik Stani}

grupe, na{ao se u sredi{tu korupcijske afere koja ve}

danima potresa Hrvatsku; na{a novinarka istraìla je poslovni uspon Svjetlana Stani}a koji je odprijeratnog pekara u [vedskoj dogurao do jednog

od najve}ih poslijeratnih poslodavaca u BiH

ATSKI BJEGUNAC

Pi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

konom utekao i prije 22 godinekonom utekao i prije 22 godine

ODBJEGLI BIZNISMEN: Svjetlan Stani} se odhrvatske policije “skriva”u rodnom Kre{evu



potrazi za njim, iz poduze}a Stani} grupaodaslana svim hrvatskim medijima.Stani} je, pored toga, poru~io kako je ve}kontaktirao zagreba~ku policiju, te da seod 13. juna nalazi na poslovnom putu u

inozemstvu. Premda nije precizirao ukojoj dràvi, Svjetlan Stani} je, posvesigurno, u posljednjih sedam dana bio urodnom Kre{evu, gdje se najvjerovatnije idanas “skriva”.

VEZA STANI]-GOTOVACI mada ne treba sumnjati kako je i

samog Stani}a zatekla vijest da je u subo-tu ujutro trebao biti uhap{en (u suprotnomse, zasigurno, istu ve~er ne bi pojavio naobiteljskoj proslavi), njegovo negiranje bilo kakve umije{anosti u korupcijskiskandal koji ve} danima trese Hrvatsku

treba uzeti s velikom rezervom. Premanalazima hrvatske policije, SvjetlanStani} je bio itekako povezan s IvanomGotovcem, potpredsjednikom Hrvatskogfonda za privatizaciju zaduènim za pro-daju, uz ~iju se pomo} nastojao doma}i propalog splitskog poduze}a Dalma- cijavino . Agenti USKOK-a su otkrili da jeGotovac poduzetniku iz Kre{eva odavaotajne podatke prije objavljivanja posljed-njeg natje~aja za prodaju Dalmacijavina,a da mu je Stani}, zauzvrat, kupovaoskupe darove, platio putovanje u Monte

Carlo, da su zajedno krstarili po Jadranu.Prema Kaznenom zakonu RepublikeHrvatske, Svjetlanu Stani}u zbog davanjamita Ivanu Gotovcu prijeti kazna odnajvi{e tri godine zatvora.

Tijekom saslu{anja kod istra`nog suca@upanijskog suda u Zagrebu, IvanGotovac nije sporio da je sa SvjetlanomStani}em putovao u Monte Carlo i da suzajedno krstarili Jadranskim morem,tvrde}i kako su njih dvojica prijatelji. [tose, pak, ti~e kupovine splitske tvrtke,Gotovac se branio da je Stani} o tome raz-govarao s pojedinim visokopozicioniranimhrvatskim politi~arima ~ija imena nijeotkrio. Stani} je, ina~e, prvo pismonamjere za kupovinu DalmacijavinaHrvatskom fondu za privatizaciju uputio prije ravno ~etiri godine. Prema posljed-njim informacijama koje su prenijelimediji u Hrvatskoj, Gotovac i Stani} su

dogovarali i prodaju, odnosno, kupnjuhotela Bellvue u Splitu. Pretpostavka jeda su kupovinom Dalmacija vina i split-skog hotela bra}a Stani}i planirali poslo-vanje njihove obiteljske grupacije uHrvatskoj dodatno pro{iriti, budu}i da jenjihova primarna djelatnost do sada bilatrgovina.

DAR ZA TRGOVINUI [VERC

Ne ra~unaju}i, naime, oca AntuStani}a, svi ~lanovi najbogatije kre{evskeobitelji poslovnu su karijeru zapo~eli umalim trgovinama, koje su zahvaljuju}ispletu sretnih okolnosti, njihovomumije}u i {vercerskom daru, dobrim poslovnim i politi~kim vezama, u posljed-njih 12 godina narasle u Stani} grupu kojudanas ~ini desetak tvrtki u BiH, Hrvatskoji Njema~koj. Otac Anto Stani} je do

po~etka ’70-tih godina bio u~itelj uosnovnoj {koli u selu Volujak kodKre{eva, nakon ~ega odlazi u Njema~kugdje je podu~avao djecu jugoslavenskihgastarbajtera, ali radio i druge poslove. Po povratku u Kre{evo svu u{te|evinu jeinvestirao u luksuzni restoran Troska koji je otvorio u obiteljskoj ku}i, te jo{ jednumanju prodavnicu u kojoj je radila njego-va supruga Lucija. Kako, me|utim,restoran nije dobro poslovao, Anto Stani} je ubrzo odustao od ugostiteljstva,zaposlio se kao {ef poslovnice Sarajevo osiguranja, dok je supruga Lucija nastavi-la voditi trgovinu. Nekako u isto vrijemeobitelj se na{la u sredi{tu lokalnog skan-dala, kada je njihov srednji sin SvjetlanStani}, kojeg u Kre{evu i danas zovuBimbo, u Kiseljaku izazvao prometnunesre}u u kojoj je nekoliko osoba te{koozlije|eno. U strahu od zatvorske kazne,

KRE[EVSKA DINASTIJA STANI]


Svjetlan Stani} je nedavno kupionajluksuzniju ku}u u Splitu - vilu Stupalo,koju je platio, kako se naga|a, vi{e od dvamilijuna eura. Vlasnik veleljepne vile kojase nalazi u elitnom splitskom naselju naMejama ranije je bio lokalni poduzetnik Dragan Stupalo (poznatiji kao biv{imladi} splitske glu-mice Arijane ûline)koji je ku}u izgubio

zbog duga kamatari-ma. Osim atraktivnelokacije, modernogdizajna i skupoginterijera, najluk-suznija splitska ku}aima oko {est tisu}a~etvornih metaraoku}nice s bazenom,teniskim terenima,gimnasti~kom dvora-

nom... Stani}ev je prvi susjed hrvatskatenisa~ka zvijezda Goran Ivani{evi}.Pored ku}e i stana, Svjetlan Stani} posje-duje i jednu od najluksuznijih jahti u split-skoj marini na kojoj je, kako se pret-postavlja, krstario Jadranom zajedno suhap{enim Ivanom Gotovcem.

IMOVINSKI KARTON SVJETLANA STANI]A

Najluksuznija vila u

Splitu i rasko{na jahtana Jadranu

NAJSKUPLJA KU]A U SPLITU: Luksuznu vilu Stupalobosansko-hrvatski poduzetnik Svjetlan Stani}

navodno je platio vi{e od dva milijuna eura

OBITELJ NA OKUPU: OtacAnto, majka Lucija i sinovi

Zvjezdan, Svjetlan i Goranpro{log su vikenda nasvom imanju kod Kre{evaugostili vi{e od tisu}uzvanica

U strahu od zatvorske kazne, Stani}, koji u to vrijeme nije imao ni punih dvadesetU strahu od zatvorske kazne, Stani}, koji u to vrijeme nije imao ni punih dvadeset



Bimbo, koji u to vrijeme nije imao ni punih dvadeset godina, 1985. bjeì u

[vedsku, gdje se zaposlio kao radnik u piceriji svojih ro|aka (tada je SvjetlanStani} dobio i {vedsko dràvljanstvo). U

BiH se Svjetlan vratio po~etkom ‘90-ih iod zara|enog novca u sarajevskom

naselju Stup otvorio privatnu trgovinuExport-import Stani} koja se bavila uvo-zom i prodajom Gold-star ure|aja. Njegov je stariji brat Zvjezdan Stani},nastavljaju}i maj~in posao, istodobno uKiseljaku otvorio prodavnicu suhomes-

natih proizvoda koja se zvala Mortadela.U prvim mjesecima rata bra}a Stani}

odlaze u Split gdje se nastavljaju bavititrgovinom, dok otac i majka ostaju uKre{evu voditi obiteljsku prodavnicu.

Uporedo s trgova~kim, Stani}i razvijaju i“bankarske poslove” na na~in da njihov

otac svojim sugra|anima u Kre{evu,dakako uz odgovaraju}u proviziju,ispla}uje novac koji su im ro|aci izinozemstva slali na splitsku adresu nje-govih sinova. Da su se Stani}i-mla|i uratnim okolnostima dobro “sna{li”, jasno

je ve} po tome {to je najstariji Zvjezdanubrzo kupio ku}u u Zagrebu, srednjiSvjetlan stan u Splitu, dok se najmla|iGoran vratio u Kre{evo.

S druge strane, Stani}i tvrde da je

prava ekspanzija i velika prekretnica u poslovanju obiteljske tvrtke zapo~ela1995., kada je Stani} grupa postala zas-tupnik Heineken piva za tr` i{teHrvatske, a kasnije i BiH. U me|uvre-menu registrirana tvrtka-k}erka Boreas kojom upravlja Svjetlan Stani} asorti-man pi}a ~iji su ekskluzivni zastupniciza BiH kasnije je dopunila proizvodimaPago, Diageo, Gosser , a od 2003., kada je Heineken kupio Karlova~ku pivovaru,glavni su uvoznici i tog hrvatskog piva.Prije dvije godine je Stani}ev Boreas zaklju~io ekskluzivni ugovor s tvrtkom

Phillip Morris o distribuciji Marllboro idrugih cigareta iz njihovog programa natrì{te BiH. Druga tvrtka Stani} trade,koja posluje unutar iste obiteljske grupacije, glavni je dis tributer svih p ro izvoda b i j e l e t ehn ike LG Electronicsa za BiH, dok su u tekstilnojindustriji, posredstvom njihove firmeNova tekstil, zastupnici firme Finobel .U Hrvatskoj se Stani} grupa bavi uvo-zom i distribucijom prehrambenih proizvoda i za taj je posao zaduènZvjezdan Stani} koji ìvi u Zagrebu,

gdje se nalazi i njihova Operativna upra-va. Pored ove, Stani} grupa ima region-alne distribucijske centre u svim ve}imhrvatskim gradovima; Osijeku, Rijeci,Puli, Splitu, Dubrovniku, Zadru. Na popisu {est tvrtki u vlasni{tvu Stani}grupacije nalazi se i firma STC GmbH koju su 1995. osnovali u Njema~koj.

U rodnom Kre{evu obitelj Stani}ima tvornicu mesnih proizvoda (MIS)koju vodi Goran Stani}. Najmla|i ~lanobitelji ìvi na relaciji Kre{evo-Sarajevo, gdje je nedavno kupio stan uluksuznoj novosagra|enoj zgradi unaselju Skenderija, u strogom centrugrada. Nakon {to su mu sinovi steklimilijunsko bogatstvo, glava obiteljiAnto Stani} se posvetio spisateljskomradu. Posljednjih je godina objavionekoliko knjiga poezije i autobiografskiroman Istinita bajka . Predsjednik je

Upravnog odbora Knjièvne zaklade“Fra Grga Marti}” koju je u septembru

pro{le godine osnovao Svjetlan Stani}.Za razliku od Svjetlana koji je preuzeoulogu knjièvnog mecene, njegov bratGoran Stani} je glavni donator lokalnog Nogometnog kluba Stani}Kre{evo.

[verceri i mecene


Suvlasnici Stani} grupe koji su u sus- jednoj Hrvatskoj, sve do prije nekoliko dana,slovi l i za samozatajne biznismene,ovda{njoj su javnosti dobro poznati po dvijesudske trakavice koje traju ve} godinama.Njihovo se poslovanje u BiH prvi put na metisudskih vlasti na{lo prije pet godina, kada je otkriveno da je nekada{nji federalniministar financija Dragan ôvi} nekolikokompanija koje se bave uvozom i preradommesa neovla{teno oslobodio pla}anja

prelevmana na uvoz pile}eg separata.Premda je, tada, u fokusu javnosti bilaMesna industrija Lijanovi}i (ôvi} je, pod-sjetimo, zbog osloba|anja Lijanovi}apla}anja prelevmana nepravomo}noosu|en na pet godina zatvora), ni dugovanjaMesne industrije Stani} nisu bila zane-marljiva. Stani}i su, kako je carinska istra-ga pokazala, izbjegavanjem pla}anja

prelevmana na uvezene pile}e separate,federalni prora~un o{tetili za 11,4 milijunaKM!!! Po~etkom 2004. bra}a Stani} su se

na{la i u sredi{tu privatizacijskog skandalaoko prodaje sarajevske tvrtke Feroelektro koju su preuzeli za 2 miliona KM iako jeorta~ka grupa u Visokom za Feroelektroponudila 5,5 miliona KM. Prvoplasirani natenderu, orta~ka grupa iz Visokog, ustala jetu`bom protiv Federalne agencije za privati-zaciju i nakon skoro tri godine prodajaFeroelektra je osporena.

PRIVATIZACIJSKA AFERA STANI]A U BiH

Vrhovni sud BiH Stani}ima

oduzeo “Feroelektro”

ZAGREB - SPLIT - KRE[EVO - SARAJEVO: Sjedi{te Stani} grupe u sarajevskom naselju Stup

odina, 1985. bje i u [vedsku, gdje se zaposlio kao radnik u piceriji svojih ro|akaodina, 1985. bje i u [vedsku, gdje se zaposlio kao radnik u piceriji svojih ro|aka



MINI MARKET Nije dobro da se sigurnost traì u pi}u

TARIK SADOVI], ministar sigurnosti BiH

LOVA U MUTNOM

Iako je policijska istraga o

brodskoj rafineriji davnozavr{ena, Specijalno tuìla{tvoRS jo{ uvijek oklijeva da

podigne optu`niceSpecijalno tuìla{tvo Republike Srpske je nakon vi{emjese~nih

priprema kona~no otvorilo nekoliko velikih predmeta me|u kojimasu i slu~ajevi zloupotreba u Direkciji za privatizaciju i @eljeznicama RS. Po nalogu ovog tuìla{tva policija je uhapsila 7 ~elnih ljudi izDirekcije za privatizaciju i ~ak 12 lica iz uprave @eljeznica , a oglasio

se i glavni specijalni tuìlac RS Miodrag Baji} obe}av{i noveistrage. Me|utim, nije odgovorio kada }e biti okon~ane one koje seodnose na poslovanje Elektroprivrede RS i Rafinerije u Brodu kojeizazivaju naro~ito interesovanje javnosti. Ustvari, male su {anse da}e sveobuhvatna istraga oko uni{tavanja brodske rafinerije ikadabiti zavr{ena. Kako saznajemo iz izvora bliskih tuìla{tvu i policiji,policijski dio posla u ovom slu~aju davno je zavr{en, ali je Specijalnotuìla{tvo oklijevalo baviti se ozbiljnije ovim predmetom.

Gojko Vasi}, na~elnik Uprave kriminaliteta policije RS, za na{list je pojasnio da je policijski dio posla zavr{en u junu pro{le godine

kada je predmet oti{ao u Specijalno tuìla{tvo. “Izvje{taj je zbogodre|enih problema i boja`ljivosti odlagan od marta, a od nassu traène stalno dopune. U izvje{taju su navedena sva licakoja su odgovorna za de{avanja u Rafineriji, zatim funkcioneriiz Vlade koji su tome doprinijeli i odre|ene osobe iz inos-transtva koje su u vezi sa Rafinerijom prijavljene za pranjenovca. Dakle, predmet je u potpunosti policijski istraèn, tre-balo je da Specijalno tuìla{tvo odmah nastupi, ali kakav sezna~aj tome pridaje vidi se i po tome {to se za privredni kri-minalitet malo ko pritvara, ne gleda se kolike su {tete, ve} selica puste da se brane sa slobode”, istaknuo je Vasi}.

Sumnje da }e se ovaj slu~aj u potpunosti istraìti poja~ane su inedavnom odlukom Vlade RS da poravna dugovanja sa britanskom

firmom Vitol koja je sklapanjem {tetnog ugovora sa brodskim pre-duze}em zadala zavr{ni udarac ovoj firmi. Naime, premijer RSMilorad Dodik donio je odluku da se poravna {teta sa Vitolom iisplati mu se 27,4 miliona dolara ~ime je fakti~ki priznao da jepomenuti ugovor bio pravno valjan, a ne {tetan, o ~emu je trebao


Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

GOJKO VASI]:Na~elnik Upravekriminalitetapolicije RS

O P RO[ T A J OSc h wa r tz-Sc

ME\UNARODNI MEDIJATOR: Schilling namjerava ostati uBiH i u narednim godinama



presuditi sud u Londonu gdje se vodio spor u kojem je Vitolpotraìvao ~ak 115 miliona dolara od Rafinerije.

Ina~e, u izvje{taju MUP-a RS navedeno je 18 lica koja se sma-traju odgovornim za uni{tavanje Rafinerije u Brodu, ali Specijalnotuìla{tvo jo{ nije dalo svoj sud o tome. Me|u tim licima su dvojica

biv{ih direktora Rafinerije Vojin Mili~i} i Ilija Drpa, biv{i premijerRS Dragan Mikerevi}, biv{i ministri u Vladi RS Milan Bogi~evi},Boris Ga{par i \or|e Laji{i} te nekoliko uposlenika britanskog Vitola...

(S.[.)

NEMA VI[E CILE MILE

Na prijetnje Vije}a zaimplementaciju mira Dodik

uzvratio da }e ostati premijerRS i ako ga smijene!

Stidljiva upozorenja i neodlu~ne prijetnje sankcijama koje je Vije}e zaimplementaciju mira (PIK) s posljed-njeg zasjedanja u Sarajevu uputilolokalnim politi~arima sklonimradikalnoj retorici, Milorada Dodikane da nisu upla{ile nego su ga, izgle-da, dodatno ohrabrile. Istog dana

kada jer PIK odaslao svojestidljivo saop}enje sasarajevske sesije, Dodik se oglasio provokativ-nim intervjuom ubeogradskim Ve~er- njim novostima ukojem je me|una-rodnoj zajedniciporu~io da se ninajmanje nepla{i eventu-alne smjene,pored osta-

log, i zbogtoga {to even-tualnu smjenuuop}e ne namjeravaprihvatiti!

“Jednostavno,ne}u to prihvatiti! Nezato {to volim vlastnego zato {to im ne}udozvoliti da do temjere ponize i narodi Republiku Srpsku.Ako me i smijene, ja

}u nastaviti daradim”, poru~io je usvom bahatom stilupremijer RS MiloradDodik. (M.A.)

Bh. Hrvati su kolateralna {teta, a jedini saveznici su im Srbi

MILORAD DODIK, premijer RS


MiloradDodik

B i H C h ri s ti a n i l li n g od lazi

KRAJ JEDNE VRLO NEUSPJE[NE KARIJERE: Schilling je nakon penzionisanja u Njema~kojodlu~io ostatak ìvota posvetiti ure|enju BiH

NASLJEDNIK: Miroslav Laj~ak, slova~kidiplomata, naslijedit }e Schillinga

po~etkom narednog mjeseca



MINI MARKET Politi~ari su se odrodili od narodaNADA TE[ANOVI], potpredsjednica

Narodne skup{tine RS

SUD DRUMOM - IVANI] [UMOM

êlnik PDP-a Mladen Ivani}

dobio poziv Tuìla{tva BiHda u svojstvu osumnji~enika daizjavu u sudskom predmetu

“Srpske {ume”Zamjenik predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamentarne

skup{tine BiH Mladen Ivani} dobio je poziv da se u ~etvrtak, 21. juna, ove godine javi u Tuìla{tvo BiH kako bi, navedeno je, “kaoosumnji~eni dao izjavu u predmetu Srpske {ume”. Ve} mjesecimadràvno tuìla{tvo vodi istragu u ovom predmetu bave}i se

zloupotrebama i reketiranjem {umskih gazdinstava od strane ~elni-ka Ivani}evog PDP-a. Ivani} je ~vrsto vjerovao da }e ga istragamimoi}i tako da je bio prili~no iznena|en svojstvom osumnji~enogu sudskom pozivu. Strana~kim kolegama je, vidno uznemiren izabrinut, kao obja{njenje naveo da je postao meta dràvnogtuìla{tva i me|unarodnih instanci u BiH jer poku{avaju izvr{iti pri-tisak na njega kako bi prihvatio reformu policije!

(S.[.)

Biv{i ~lan Izvr{nog odbora FS RS i potpredsjednik Komisijeza status igra~a u NS BiH @arko Dimitrijevi} ovih je dana podniokrivi~nu prijavu inspektorima SIPA-e protiv nekoliko du`nosnikanogometnih saveza u na{oj zemlji zbog kriminalnih radnji inamje{tanja rezultata nogometnih utakmica kojima je “skrojen” plasman na kraju prvenstava u Premijer ligi BiH i Prvoj ligi RS.Dimitrijevi} je, izme|u ostalih, SIPA-i prijavio Ne|u Ili}a iz pre-

duze}a Srpske {ume jer tvrdi da je on sa suradnicima poslije utak-mice u Zvorniku, u kojoj je sokola~ki Glasinac kao gost savladaodoma}u Drinu , obezbijedio isplatu premija doma}im igra~ima,kao protivuslugu za bodove opstanka.

ROGULJI]PODMITIO SUDIJE

“Podnio sam prijave i protiv Rade Vukasovi}a, sudije iz

Trebin ja , koji je dva dana boravio kod Slavka Rogulji}a p rije

susreta

Borac Bosanski [amac

- L akta{i

i posli je toga sramno

sudio u derbi ju prvenstva”, kaè Dimitrijevi}, tvrde}i da imadokaze kako je kontroverzni kraji{ki biznismen Slavko Rogulji}

platio deset hiljada eura sudijama i ostalim slu`benim licima da

sude tako da utakmicu dobiju Lakta{i kako bi se plasirali uPremijer ligu BiH. Dimitrijevi} nam kaè da je, kao ~lan IO FSRS, jo{ pro{le godine traìo sjednicu ovog tijela kako bi se prvenstvo odigralo regularno, jer je bio svjestan kako }e na pro-lje}e biti namje{tanja utakmica. No, IO nije u~inio ni{ta da seneregularnosti sprije~e, a Dimitrijevi} tvrdi kako su se njegove prognoze pokazale ta~nima. “U 28. kolu P rve lige RS, od osam

odigranih utakmica, bilo je namje{teno {est, sve osim dvije utak

-mice koje nisu od lu~ivale ni o ~emu. U svakoj od liga koje se

igraju pod okr il jem FS RS utakmice su namje{tane, a prvenstva

su zato potpuno neregularna . U Banjo j Luci je popularna pri~a

kako je RS bolji dio BiH . Ja kaèm kako je FS RS gori dio NS

B iH . Samo se u RS utakm ica moè zavr{iti rezultatom 7:6 za

goste, iako su doma}ini na poluvremenu vodili 3:0.”

PREMIJER LIGA BEZKLUBOVA IZ RS

Nakon tih saznanja Dimitrijevi} je sve prijavio SIPA-i aodmah potom suspendovan je iz svih tijela koja rade u okviru NS BiH i FS RS. “Nisam zvao njihov anonimni telefon , nego

sam o ti {ao i n jihovim inspektor ima sve p ri javio i podas tro im

dokaze”, tvrdi Dimitrijevi}. Kaè kako se za taj korak odlu~io jer u ovda{njim savezima rade ljudi koji ìve isklju~ivo odnogometa i {timanja utakmica, a rezultat toga je katastrofalankvalitet lige i prosjek od svega stotinu gledatelja na stadioni-ma u RS. “înjen ica j e da zbog toga svi ovda{nj i igr a~ i ima ju

samo jedan cil j

- ot i} i igrat i u Federaci ji , u Sarajevu , Zrinskom

ili [irokom . Tu m ogu ne{to zaraditi i prodati se vani. Zbog

svega toga }e, za ~etiri godine, Prem ijer liga BiH biti bez

klubova iz R S. K ada sam na po~etku godine tvrdio da }e iz

lige ispasti Borac i Radnik , ljudi su m i se sm ijali. S ada se to

pokazalo ta~nim, i sto kao { to tvrdim da }e ove sezone i spas ti

Leotar i Lakta{i. Dodika za njih nije briga, on voli samo


FUDBALSKI SAVE

Biv{i funkcioner FudbDimitrijevi} podnio krivi

Fudbalskog saveza BiH i RS



DOGORILO DO NOKATA

Dràvnom Slu`bom za

poslove sa strancima rukovodiIzet Nizam, inènjerza{tite od poàra!

Izet Nizam, zamjenik direktora Slu`be za poslove sa strancimakoja djeluje pri Ministarstvu sigurnosti BiH, profesionalni je inènjerza{tite od poàra! Osim {to nema nikakvih stru~nih kvalifikacija zaposao koji obavlja, Nizam je na tu du`nost imenovan a da nije zado-voljavao ~ak ni op}e zakonske uvjete koji jasno propisuju da zamjenik direktora mora imati zavr{en fakultet i pet godina radnogstaà, od ~ega tri godine na poslovima vezanim za kretanje i

boravak stranaca. U vrijeme kada je Nizam postavljen za zamjenikadirektora (u augustu 2006.), on je jo{ bio “fri{ki” diplomac, budu}ida je Visoku {kolu za sigurnost u Zagrebu zavr{io dvije i pol godineranije.

U opskurnoj karijeri ovog 44-ogodi{njaka stoji da je, svojedob-no, radio kao tajnik u Elektrodistribuciji u rodnoj Bosanskoj Dubici.Potom se zaposlio kao stru~ni suradnik u MUP-u Zeni~ko-dobojskogkantona, a kasnije u Dràvnoj grani~noj slu`bi, gdje je obavljaoposao inspektora za me|unarodnu suradnju. Navodno je Izet Nizamna sada{nju du`nost imenovan zahvaljuju}i svom biv{em {efu, zamjeniku direktora Grani~ne policije BiH Vahidu Alagi}u, ~ija je supru-ga Esma Alagi}, dakako nimalo slu~ajno, nedavno po~ela raditi uprotokolu Slu`be za poslove sa strancima?! (S.M.)

Ne}emo biti remetila~ki faktorMARTIN RAGU@, zamjenik predsjednika HDZ-a 1990.


ko{arku, fu db al g a n e z an ima.” Dimitrijevi} tvrdi i kako jeSavo Popov i}, predsjednik Takmi~arske komisije NS BiH,u~inio sve da onemogu}i ekipu Podrinja iz Janje da u|e u Prvuligu RS, samo zato “{to t im Podrinja ~ine Bo{njaci”, te doda- je kako se utakmice namje{taju i na terenima Premijer lige.“Najzanimljiviji slu~aj je utakmica

êlik

-@ eljezni~ar

igrana u

Zenici” , poja{njava Dimitrijevi}. “Kao pot pr ed sj edni k

Komisije za sta tus igra~a, pri je tog me~a razmatra li smo zaht

-jeve M irze Me{i}a i S em ira [ tili}a za raskidom ugovora sa

Posu{jem

odnosno

@eljezni~arom

i odlu~ili, jer su njihovi

zahtjevi bili osno vani, da im damo raskid ugovora na {tetu

k lubova. No, nekol iko dana kasni je Apelaciona komisi ja

NS

BiH poni{ti la je odluku o [ti li}u , tvrde}i da se t reba razmotri-ti jo { d eta lja . A ~ ita va je ig ra b ila n am je {te na u dogovoru s a

upravom

@eljezni~ara

koj i je t rebao pobi jedi ti

êlik

kako bi

banjalu~ki Borac ostao u ligi, a Zeni~ani ispali, a da im se

z au zv ra t n e p rih va ti r askid ugovo ra s a [ tili} em . No, lju di iz

êlika su bili pam etniji pa su se na vrijem e obezbijedili i

dob il i t u u takmicu penalom u 93. minut i”, tvrdi Dimitrijevi},dodaju}i kako je ironi~no da je upravo Semir [tili} izbacioBorac iz Premijer lige. “U pretposl jednjem kolu Borac je gos

-

tovao n a G rbav ici, u utakm ici u kojoj su mu trebali bodovi

kako b i i zbor io ops tanak. I zgub il i su, [ ti li } j e dao dva , a nam

-je stio je dan gol i ta ko ispra tio Ban ja lu ~ane u Drugu li gu . I to

je s udbina, neka da se sa o nim a koji mute po igra na duhovit

na~in.”

/N.H./

RS - GORI DIO BiH

skog saveza RS @arkonu prijavu protiv ~elnikazbog namje{tanja rezultata

REZULTATE UTAKMICA DOGOVARAJU POLITIÂRI: MilanJeli}, predsjednik Nogometnog saveza BiH

Izet Nizam



BERIZ BELKI]Predsjedavaju}i Predstavni~kog

doma Parlamenta BiH Na neki na~in ovom Deklaracijom

PIC-a nastavlja se jedna vrsta tradicije da se stanje u BiH ~ini uravno-teènim, odnosno da se ~ini jednakoodgovornim sve politi~ke opcije u

zemlji, tako da kaèm, da se apo-tekarskom vagom dijeli odgovornost,ne pribjegavaju}i jasnom definisanjuko je to {ta u~inio i da li je to {to jeu~injeno u skladu sa evropskim stan-dardima i principima kojima se teì.

Izbjegava se da se kaè koje to politi~ke opcije svojim stavom idjelovanjem ispunjavaju, odnosno ne ispunjavaju evropske stan-darde. Ina~e, moram da primijetim da je ova dràva punadeklaracija, a nama treba konkretna akcija i pomo} da iza|emo izovog za~aranog kruga, iz ove dana{nje situacije.

Ja moram priznati da meni ovadeklaracija PIC-a ima u sebi punologike da treba zastupati svojevrsno

tre}e rje{enje koje ne}e zadovoljavatinikoga, a koje ne}e nikome ni dati za pravo. Bojim se da se takvim pristupomoteàva rje{avanje bh. gordijskog ~vorai ~itav problem reintegriranja bh.dru{tva odga|a za neka druga vremena. Nisam siguran da je to pravi pristup.

IGOR RADOJIÎ]Predsjednik Narodne skup{tine RS

SLAVO KUKI]Profesor

Nisam upoznat sa sadràjemDeklaracije Vije}a za implementacijumira. Kada budem znao o ~emu seradi, mo}i }u da dajem komentare.


MINI MARKET”

Vjerski skupovi kod Bo{njaka mogu se razumjeti kako se narod jo{ nije razo~arao samo u Boga

NED@AD LATI], presjednik BNS-a

PRAVDA JE SPORA, ALINEDOSTI@NA

Tek nakon tri godine Agencija za bankarstvoRS odlu~ila zamrznuti

ra~une jatakaha{kih bjegunaca

Prema nalogu Ureda Visokog predstavnika i na temelju Rje{enjaSuda BiH, Agencija za bankarstvo Republike Srpske blokirala jepo~etkom maja ove godine ra~une 33 pravne i fizi~ke osobe koje suse jo{ u februaru 2004. na{le na “crnoj listi” SAD-a!!! Premda je

odluka ameri~kih vlasti o zamrzavanju imovine i blokadi bankovnihra~una pomaga~a ha{kih bjegunaca trebala biti odmah provedena, Agenciji za bankarstvo RS je, dakle, trebalo vi{e od tri godine da“zamrzne” njihova nov~ana sredstva?! U me|uvremenu je, dakako,ve}ina optuènih jataka novac izmjestila na sigurnija mjesta, neki-ma je, poput Mom~ila Mandi}a, sva imovina u BiH davno zaplije-njena, dok su pojedine institucije kao {to je Republi~ka uprava cari-na u Bijeljini uga{ene prije vi{e od dvije godine. Rije~ju, akcija zam-rzavanja imovine poduzeta s tri godine zaka{njenja ne}e proizvestiapsolutno nikakve ni materijalne niti bilo koje druge posljedice.

(S.M.)

PRO ET

CONTRA

NE

NE

JESTE LI ZADOVOLJ

VIJE]A ZA IMPLEM

NE ZNAM

Mom~iloMandi}



ALTERNATIVNA MEDICINA

[trajk upozorenja

zdravstvenih radnika uMostaru predvodio dr. RusmirHadìhuseinovi}, vlasnik

privatne klinike u Konjicu!Zdravstveni radnici Hercegova~ko-neretvanskog kantona

po~etkom ove nedjelje zaprijetili su potpunom obustavom pruànjamedicinskih usluga ako Vlada tog kantona uskoro ne potpi{e kolek-tivni ugovor s predstavnicima njihovih sindikata. Ova se vijest ni po~emu ne bi razlikovala niti bi pobudila vi{e zanimanja od sli~nih koje

ve} skoro dva mjeseca gra|ani Federacije slu{aju svakoga dana, noironi~no je da je {trajk upozorenja zdravstvenih radnika u Mostarupredvodio doktor Rusmir Hadìhuseinovi}, nekada{nji na~elnik Op}ine i urolog iz Konjica, predsjednik sindikata tamo{nje Op}ebolnice. Dok glavna medicinska institucija u tom gradu ve} mjese-cima ne prima niti pacijente koji su hitni slu~ajevi, Hadìhu-seinovi}eva privatna poliklinika, smje{tena nekoliko desetakametara od gradske bolnice, radi punom parom. Hadìhuseinovi} je,uz svog kolegu, doktora Ahmeda Jusufbegovi}a, jedan od najbo-gatijih Konji~ana, stoga je vi{e nego sramno da dobrostoje}iHadìhuseinovi} od nadle`nih u HNK traì {to hitnije pobolj{anjematerijalnog statusa tamo{njih zdravstvenih radnika. /N.H./

Nisam jo{ uvijek stigao da pro~itamDeklaraciju koju je donijelo Vije}e zaimplementaciju mira. Kada se upoznamsa sadràjem, mo}i }u govoriti o tomeda li sam zadovoljan ili ne.

RAJKO VASI]Generalni sekretar SNSD-a

Deklaracija je uobi~ajen dokumentkoji je vi{e puta ponovljen od straneme|unarodne zajednice i znak je dame|unarodna zajednica ne zna {ta }e saBiH, odnosno da nije znala u pro{losti i

poslije rata i sad se to ispostavlja kaofaktura za robu. Mogu da budem zado-voljan dijelom u kojem se spominje

o~uvanje Dejtonskog sporazuma, {to je logi~no i normalno. âk i bonska ovla{tenja koja su ostala sa OHR-om i ono {to }e se prim- jenjivati, i to je dobro, mada mislim da BiH treba da ìvi bez OHR-ai bonskih ovla{tenja, ali nije sposobna za to. Ono {to moè da proizvede nezadovoljstvo kod mene jeste stavljanje u isti ko{Harisa Silajdì}a i Milorada Dodika i stav da su oni autori nekezapaljive retorike. To je apsolutno neta~no i politi~ka je uvredaizjedna~avati njih dvojicu. Silajdì} je ratni lider i on jo{ uvijek usvojoj glavi vodi rat i prijeti ratom. Dodik je postratni lider i vo|a postratne stranke koja je pobijedila na izborima i nema nikakavratni teret. Dodik se zalaè za o~uvanje Dejtonskog sporazuma, a

Silajdì} za njegovo ru{enje. To je ono {to zamjeram Deklaraciji,ali me|unarodna zajednica uvijek izjedna~ava sve strane, ako jedan Srbin pjeva nacionalisti~ke pjesme, onda }e na}i jo{ jednogBo{njaka i Hrvata da bismo svi bili mirni.

JOZO MUSELIMOVI]Odvjetnik

Nisam upoznat sa ovom deklaracijom Vije}a za implementaciju mira, tene bih mogao komentirati njen sadràj ire}i da li sam zadovoljan ili ne.

Razmi{lja li iko o dràvi i njenom kredibilitetu prije nego se upusti u privatne avanture?

NIKOLA [PIRI], predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH


I SADR@AJEM DEKLARACIJE

NTACIJU MIRA (PIC-a)?

DA/NE

NE ZNAM

NE ZNAM

ABDURAHMAN MALKI]Na~elnik Op}ine Srebrenica



PLJA^KA (NE) ZASTARIJEVA


Stambena invai ôvi}evih prijBi~ak~i} dràvnim novcem udomio Bran“krov nad glavom” bra}i Bo i i Mari

PROTIVZAKONIT DOGOVOR DVOJICE FEDERALNIHÊLNIKA: Edhem Bi~ak~i} i njegov zamjenik Dragan ôvi}u dva navrata, posljednji put prije smjene njihove vlade,

7,8 miliona maraka poreskih obveznika izdvojili su zarje{avanje stambenih problema svojih strana~kihprijatelja, poznanika, rodbine



Nova istraga protiv Bi~ak~i}a i ôvi}a


ija Bi~ak~i}evihteljaovi}a, Kresu, Mahmuljina; ôvi} osiguraofilu Ljubi}u, Ivi Andri}u Luànskom...

TU@ILA[TVO BiH posljednjih mjeseci intenzivira istraguprotiv nekada{njih ~elnih ljudi Vlade Federacije BiH,EDHEMA BIÂKÎ]A i DRAGANA ÔVI]A, koje se sumnji~ida su tokom svog mandata nezakonito podijelili vi{e od10 MILIONA MARAKA svojim prijateljima i strana~kimkolegama za kupovinu stanova, ku}a, vikendica...



Biv{i visoki predstavnik Paddy

Ashdown amnestirao je biv{eg premijera Vlade FBiH Edhema

Bi~ak~i}a, kojem je nakon sedamgodina ”izolacije” dozvoljeno

javno djelovanje, me|utim, pravosudniorgani BiH, sude}i prema pokrenutimistragama, nisu amnestirali Bi~ak~i}a odkrivi~ne odgovornosti zbog zloupotrebe polo aja u vrijeme kada je bio prvi ~ovjek Vlade FBiH. Idok se brojne krivi~ne prijave podnesene protiv Bi~ak~i}a i njegovogzamjenika, biv{eg ministra finansija

Dragana ôvi}a, povla~e po ladicama sarajevskog Kantonalnog tu ila{tva, u akciju jestupilo Tuìla{tvo BiH, predvo|enoDrewom Engelom, {efom Posebnog odjelaza organizovani kriminal i korupciju,koje intenzivno istraùje Bi~ak~i}evuodgovornost u vezi sa vi{emilionskimiznosima koje je njegova vlada podijeliladesetinama politi~ara i javnih radnika zarje{avanje njihovih stambenih problema.

BUD@ETSKE REZERVEZA PRVOTIMCE

Prema do sada utvr|enim ~injenicama,

premijer Bi~ak~i} i njegov zamjenik ôvi}su tokom 1999. i 2000. godine iz takoz-vanih sredstava teku}ih budètskih rezerviizdvojili blizu 8 miliona KM za rje{avanjestambenih pitanja djelatni-ka u tijelima zakonodavne,izvr{ne i sudske vlastidràve BiH i FederacijeBiH. Barem tako stoji uodlukama koje su potpisaliBi~ak~i} i ôvi}, a kojenisu zavedene u protokol,

PLJA^KA (NE) ZASTARIJEVA

Pored kupovine stanova i ku}a, EdhemBi~ak~i} je sa 630 hiljada KM finansirao ikupovinu ku}e u sarajevskom naseljuDoglodi koja se vodi pod {ifrom ”objekat zapotrebe Vlade”. Po nalogu Bi~ak~i}a iôvi}a, sredstva za adaptaciju stanovaispla}ena su prvo Bi~ak~i}evim pulenima,biv{em zamjeniku direktora Carinskeuprave Fuadu Kasumovi}u i Bi~ak~i}evomomiljenom ministru Ahmedu Smaji}u.

Obojica su doìvjela sudbinu koja }e nakraju zadesiti i Bi~ak~i}a - smijenjeni suodlukom OHR-a. Na ovom spisku je i imebiv{eg savjetnika Alije Izetbegovi}a MirzeHajri}a, zatim Mirsada ]emana, RusmiraKonjicije, Asima Omanagi}a, MuhamedaCere, Miroslava Arapovi}a, MirsadaSirbubala i Mire Bradara. Sredstva supodijeljena i {estorici lica koja se vode podoznakom N.N.!?

BRIGA ZA N. N. POPULACIJU

Koga su zbrinuli

Bi~ak~i} i ôvi}

Pi{e

Mirsad Fazli}[email protected]


POTEMKINOVO SELO NA RUBU GRADA: Za ovu ku}u (snimljenu ovihdana) u ulici Doglodi br. 67 Vlada Federacije prije sedam godina izdvojila je {esto ~etrdeset hiljada maraka

ENTITETSKO-DR@AVNA SURADNJA: Ministarvanjskih poslova Sven Alkalaj uselio se u stansvoje nove supruge Azre Gradin~i}, federalne~inovnice, koji joj je kupila Vlada Federacije

MINIST R

V NJSKIH POSLOV



niti je o njima bilo razgovora na sjednicamatada{nje Vlade. Drugim rije~ima, Bi~ak~i}i ôvi} su se me|usobno dogovorili da parama poreskih obveznika rije{e stambena pitanja svojih kolega i kolegica, prijatelja,

pa i rodbine. Prema do sada prikupljenojdokumentaciji, utro{ena sredstva na kupovinustanova i ku}a, te adaptacije, uveliko prema{uju spomenuti iznos od 8 milionaKM - cifra je prema{ila 10 miliona KM!Dakle, ako ra~unamo da se prije sedamgodina prosje~na cijena kvadratnog metrastambenog prostora kretala oko 1.200 KM,Bi~ak~i}eva Vlada je za 10 miliona KM

Nova istraga protiv Bi~ak~i}a i Èovi}a


Ukoliko Tuìla{tvo BiH podigne krivi~nuprijavu protiv Edhema Bi~ak~i}a zbog(i)legalnog rje{avanja stambene prob-lematike zaslu`nih pojedinaca, to }e bitisedma krivi~na prijava protiv biv{eg premijera Federalne vlade, koji je u me|uvre-menu razvio unosan privatni biznis u ener-

getskom sektoru, a nedavno je imenovan iza predsjednika Sabora IZ-a. Ipak, Bi~ak~i}bi i u tom slu~aju zaostajao po brojukrivi~nih prijava za svojim biv{im zam- jenikom, dopremijerom Draganom ôvi}em,kojeg je Sud BiH, podsje}amo, nedavnonepravomo}no osudio na 5 godina zatvora.

MRTVA TRKA

ôvi} tijesno vodi

protiv Bi~ak~i}a ukrivi~nim prijavama

KRIMINAL, ILI “SAMO”ZLOUPOTREBA”: Dakle, ako

ra~unamo da se prije sedamgodina prosje~na cijenakvadratnog metra stambenog prostora kretala oko 1.200KM, Bi~ak~i}eva Vlada je za10 miliona KM mogla kupitioko 8.500 kvadratnih metarastambenog prostora, ili

85 stanova od po stotinukvadrata

SUD KAO SUDBINA:Dragan ôvi}osu|en jenepravomo}nona pet godinazatvora, anova su|enjatek slijede

PREMIJER

FEDER IJE

GENER L I

DOMINIST R

VOJSKE

AMERI^KI SAN O TRO[KU BOSANSKIH PORESKIHOBVEZNIKA: Nedàd Brankovi}, premijer Vlade Federacije,dràvnim parama kupio je rasko{an stambeni prostor od300 kvadrata u elitnom sarajevskom naselju Ciglane

DONACIJARO\AKA IZAMERIKEEDHEMABIÂKÎ]A:Ku}u u naseljuLogavina

general SakibMahmuljin,sagradio je“hedijom“vrijednom150 hiljadadolara VladeFederacije








Vi{emjese~na medijsko-politi~ka prepucavanja izme|u direktoraElektroprivrede BiH Envera

Krese i resornog ministra indus-trije, rudarstva i energije Vahida

He}e uskoro }e preseliti u pravosudneinstitucije BiH! Kako smo doznali, federalni

ministar Vahid He}o jo{ prije mjesec danadobio je politi~ku saglasnost vrha dvijevladaju}e bo{nja~ke partije, SDAi SBiH,za smjenu “odmetnutog” direktoraElektroprivrede BiH Envera Krese i taj bi postupak ve} bio okon~an da se u me|u-vremenu nije “odmetnuo” i Nadzorniodbor EPBiH koji je ~vrsto stao uz direk-tora Kresu odbiv{i izvr{iti nalog federalneVlade ~ije interese zastupa u ovom javnom preduze}u. U tri navrata u po-sljednjih mjesec dana resorni ministar He}o slu`benim putem je zahtijevao da se

na prvoj narednoj sjednici skup{tinedioni~ara pokrene postupak izbora novih~lanova Nadzornog odbora, no njegovasva tri dopisa zavr{ila su u ko{u. Istina, natre}u intervenciju dobio je odgovor ukojem mu Nadzorni odbor EPBiHotvoreno daje do znanja da se ne namjerava povinovati zahtjevima federalne Vlade uzobrazloènje kako Uredba na koju se poziva ministar He}o nije u skladu saZakonom o privrednim dru{tvima iZakonom o javnim preduze}ima. U pri-vatnom razgovoru s predsjednikom Nadzornog odbora EPBiH Rasimom

Ga~anovi}em He}o je otkrio stvarnerazloge za odbijanje poslu{nosti: ~lanovi

ODSUDNA BITKA ZA ENERGIJU


Skandal u Elektroprivredi BiH: Nadzorni odbor EPBiH s predsjednikom RasimomGa~anovi}em na ~elu odbio poslu{nost federalnoj Vladi koja zahtijeva hitnu

smjenu direktora Envera Krese te izbor novog menad`menta i upravePi{e

Asim Metiljevi}[email protected]

SILAJD@I] PODR@ADIREKTORA ELEKT

Protiv neposlu{nih ~lanova Nadzornog odbora

RAZAPETIZME\ULOBIJA:Vahid He}o,ministarenergetike,poku{avauskladitinepomirljiveinterese

energetskihlobija

DANI ODBROJANI: Federalniministar Vahid He}o dobio je politi~ku

saglasnost da smijeni upravu idirektora EP BiH Envera Kresu



Nadzornog odbora naime smatraju da im jo{ nije istekao (drugi uzastopni) mandatte da na toj funkciji namjeravaju ostati dokonca naredne godine! Treba li uop}enapominjati da glavne razloge za gr~evitu borbu ~lanova Nadzornog odbora trebatraìti u iznimno visokim honorarima od preko 5.000 KM mjese~no, {to je skoro dva puta vi{e od standardne ministarske pla}e.Upravo zbog toga izbor i smjena ~lanovanadzornih odbora javnih preduze}a, a pogo-tovo onih najprofitabilnijih, u politi~kimstrankama i nadle`nim vladama redovitoizaziva mini politi~ki potres.

NADZORNI ODBORPODR@AVA KRESUKako smo doznali, “odbijanje poslu-

{nosti” ~lanova Nadzornog odboraEPBiH prema resornomministru energije

Vahidu He}itraje ve}

skoro dvamjeseca.

Svi poku{aji

da se spor rije{i

mirnim putem

propali su ve} na samom startu, pa je,nemaju}i drugog izbora, ministar He}o protiv neposlu{nih ~lanova Nadzornogodbora odlu~io podnijeti prekr{ajne prijave. Prijave protiv Ga~anovi}a i ostalihHe}o je podnio 12. juna a kako stoji u prijavi, ~iju smo kopiju uspjeli dobiti,Ga~anovi} i ostali okrivljuju se za“privredni prijestup” odnosno nepo{tivanjei neprovo|enje odluka ve}inskog vlasnikakapitala - Vlade Federacije BiH. Uz prvooptuènog Rasima Ga~anovi}a, prekr{ajne prijave zaradili su jo{ i ~etvorica

~lanova Nadzornog odbora: Luka Rado{,

Smail Klari}, Mustafa Bra~kovi} te Izudin

Kapetanovi}. No, iz vrha Elektropri-

vrede BiH uslijedio jemunjevit odgovor

upu}en svim zas-t u p n i c i m af e d e r a l n o gPar lamentaod kojih setraì “za{titazakonitosti” is ankc ion i -ranje “samo-voljnog” mi-

nistra Vahida He}e! Tako|er, protiv minis-tra He}e pokrenuta je brutalna medijskakampanja iza koje, po He}inom mi{ljenju,stoji direktor EPBiH Enver Kreso i ~lanovi Nadzornog odbora koji po svaku cijenunastoje {to dulje zadràti sada{nje pozicije.

U SREDI[TU SUKOBA

KARADEN FONDLatentni sukob izme|u ministraenergije Vahida He}e i direktrora EPBiH

Sudsko finale sukoba He}e i Krese


Posljednji energetski objekat u BiHizgra|en je ravno prije 30 godina! Rije~ je oHE Vi{egrad, koju je BiH izgradila zajedno sasusjednom Srbijom. Prema ranije provedenimistraìvanjima, BiH koristi tek jednu tre}inuraspoloìvog hidroenergetskog potencijala,{to je najniì stepen iskori{tenosti energijevode u cijeloj Evropi. Pored pet velikihhidroelektrana postoji mogu}nost izgradnje i

pet velikih termoelektrana te oko 400 minihidroelektrana ~ijom bi izgradnjom dvijefederalne elektroprivrede udvostru~ile postoje}e proizvodne kapacitete uz privla~enjeinvesticije od preko 6 milijardi KM. Naàlost,energetski potencijali BiH stoje uglavnomneiskori{teni, za {to je prvenstveno odgovor-na vladaju}a politi~ka elita razapeta izme|urazli~itih energetskih lobija.

POSLJEDNJU ELEKTRANU BiH IZGRADILAPRIJE 30 GODINA

Lobiji blokiralienergetske potencijale

A HE]U DA SMIJENIOPRIVREDE KRESU

EPBiH ministar He}o podnio prekr{ajne prijave

ODMETNUTA UPRAVA: U trinavrata u posljednjih mjesecdana resorni ministar He}oslu`benim putem je zahtije-

vao da se na prvoj narednojsjednici skup{tine dioni~arapokrene postupak izbora

novih ~lanova Nadzornogodbora, no njegova sva tridopisa zavr{ila su u ko{u



Envera Krese tinjao je sve vrijeme - od prvog dana otkako je He}o smijenio rani- jeg ministra Izeta @igi}a. No, tinjaju}isukob po~eo se rasplamsavati sredinom protekle godine kada je trka energetskih

lobija za kontrolu nad energetskim poten-cijalima BiH ulazila u sami fini{ {to se podudara s javnim tenderom kojim jeVlada Federacije BiH oglasila namjeruizgradnje desetak kapitalnih energetskihobjekata ~ija se nominalna vrijednost procjenjuje na preko 5 milijardi KM! Kao{to je poznato, raspisani oglas privukao je pa`nju ~ak 38 inostranih kompanija, odkojih su neke iz samog energetskog vrha.U najuì izbor za strate{kog partnera u{lesu ~etiri kompanije - iz Austrije (APET), Njema~ke (ENBW), ê{ke (ÊZ) iKazahstana (Kastrans-Gas ). S ove ~etiri

kompanije ministar He}o pregovara ve}nekoliko mjeseci, ali pregovori sporo

napreduju, pored ostalog i zbog krajnjenepovoljne atmosfere u kojoj se odvijaju,za {ta ministar He}o otvoreno sumnji~i~elni{tvo Elektroprivrede BiH predvo|enodirektorom Enverom Kresom.

Naime, istovremeno, ali potpuno neo-visno od He}inog tendera, ElektroprivredaBiH javila se s drugim tenderom kojim je

tako|er oglasila investiranje u elektroener-getski sektor BiH! Na tender je pristiglonekoliko ponuda, no najkonkretniju i najub- jedljiviju ponudu dostavio je Karaden fond registriran na Kajmanskim otocima izakojeg stoji ameri~ki kapital. Karaden fon-

dom upravljaju dvojica nekada{njihzvani~nika ameri~ke agencije za pomo} irazvoj USAID Merri t Broady i Doug

Miller, obojica s vi{egodi{njim staòm uBiH tokom kojeg su imali priliku upoznatise s golemim energetskim potencijalimaBiH. Prije nekoliko mjeseci ElektroprivredaBiH i Karaden fond potpisali su pismo nam-

jera o zajedni~kom investiranju u ener-getske objekte, no taj je sporazum ministar He}o odbio ratificirati uz obrazloènje kako“ne{to nije u redu ~im je fond registriran naKajmanskim otocima”! Na drugoj strani,direktor EPBiH Enver Kreso na sve je

na~ine poku{avao kompromitirati He}inestrate{ke favorite, osobito kompaniju Ka-strans-Gas iz Kazahstana, koja je zaintere-sirana za izgradnju termoelektrane u Tuzli iBugojnu. He}ina nedavna posjeta Kaza-hstanu ve} sedmicama je predmetnajbezo~nijeg medijskog iìvljavanja,karikiranja i sumnji~enja {to }e sverezultirati najvjerovatnijim povla~enjemKazahstanaca iz projekta.

SILAJD@I] STAO UZ HE]UO~igledno, direktor EPBiH Enver

Kreso uspio je dobiti medijsku bitku pro-tiv ministra Vahida He}e, ali od toga ne}eimati prevelike koristi budu}i da je nje-gov rival Vahid He}o uspio dobiti mnogova`niju bitku - politi~ku. Kako smo doz-nali, vrh Stranke za BiH bezrezervno jestao uz ministra He}u dav{i muodrije{ene ruke da sredi situaciju u ener-getskom sektoru. He}o uìva bezrezervnu podr{ku i neprikosnovenog lidera StrankeHarisa Silajdì}a, koji preko pokretanja

razvojnih ekonomskih projekata nastojikompenzirati gubitke pretrpljene na poli-ti~kom planu. Naruku mu ide i pona{anjekoalicionog partnera SDA koji se ne petlja u “Silajdì}evu energetiku” traè}izauzvrat da se ni Silajdì} ne petlja utelekomunikacijski sektor. Kao {to je poz-nato, SDA uveliko priprema prodaju BH Telecoma ~ijim sredstvima namjerava pokrenuti izgradnju autoputa {to bi trebao biti njen glavni izborni adut pred lokalneizbore naredne godine.

Karte su podijeljene i sve je manje-vi{e jasno, osim {to je nejasno na koji }ena~in ministar He}o ukloniti neposlu{nogdirektora EPBiH Envera Kresu i jednakotako neposlu{ni Nadzorni odbor kojiumjesto interese Vlade zastupa svoje iinterese direktora Krese!

ODSUDNA BITKA ZA ENERGIJU


Ve} dosta dugo energetskim sektoromFederacije BiH suvereno upravlja Stranka zaBiH: njeni se direktori ve} godinama nalazena ~elu dvije najzna~ajnije energetske kom-panije - Energopetrola Namik Bu{atli} iElektroprivrede BiH Enver Kreso. Tako|er,ve} {est godina federalnim ministarstvomindustrije, energetike i rudarstva upravljajukadrovi Stranke za BiH: najprije Izet @igi},koji je pod mutnim okolnostima podnioostavku 2005. godine, potom Vahid He}o,aktuelni ministar, kojem je mandat

produèn nakon izbora 2006. godine. Bez

obzira {to energetskim sektorom FBiHsuvereno upravlja jedna stranka -Silajdì}eva Stranka za BiH - stvarni uticaj uovoj oblasti ima nekoliko unutarstrana~kihinteresnih lobija okupljenih oko razli~itihinostranih investitora. Slovena~ki lobi zas-tupa Enver Kreso, eksponent austrijskoglobija je Safet Oru~evi}, dok je eksponentkazahstanskog lobija {ef diplomatije SvenAlkalaj. Aktuelni ministar energije VahidHe}o nastoji pomiriti tri suprotstavljenainteresa i jo{ na}i prostor za investitore iz

Njema~ke i ê{ke!

ENERGIJA POD KONTROLOM STRANKE ZA BiH

He}o razapet

izme|u tri lobija

PODR[KA HE]I: Haris Silajdì}, lider Stranke

ZA BiH, u sporuizme|u Krese i He}e

stao je na stranuministra






TERORIZAM I RENESANSA


PASIONIRANI UBICA AZLOÎNOM PROLONGI

Nakon {to mu je prije mjesec dana oduzkriminalac Abu Hamza u BiH boravi na os

SUSRET UBICE I REISA:Prilikom posjete muslimanskog vjerskog poglavara KPZ-uZenica, Abu Hamza mu jepoklonio ru~no ra|enu levhu



T

uniànin Karray Kamel b in Ali

(41), poznatiji kao Abu Hamza,trebao je po~etkom jula ovegodine biti prvi naturalizovani bh. dràvljanin prisilno deporto-

van iz BiH. On je, me|utim, prije desetak dana, zajedno sa trojicom bosanskih kom- panjona, dobro poznatih policijamaSrednjobosanskog i Zeni~ko-dobojskogkantona, po~inio te{ko krivi~no djelozbog ~ega mu je pro{le sedmice zeni~kituìlac Sa{a Saraj li} odredio jednom- jese~ni pritvor. Razbojni{tvo se dogodilou no}i izme|u 9. i 10. juna, u ku}i porodice Zijada i Zilhade Kova~ , unaselju Brnjice kod Kaknja. Tri ~lana porodice Kova~, ina~e vlasnici privatne pilane, ranjeni su iz automatskog oru`ja, a

me|u njima najteè najstariji i nepokretniZijad. Pola sata nakon pucnjave, zeni~ka isarajevska policija blokirala je sve izlazeiz Kaknja. Oko {est sati ujutro, 10. juna, policajci su na putu izme|u sela Arnauti iKaknja zaustavili automobil Hondu ukojoj su bili Karray Kamel bin Ali iJasmin Hadìmejli}, MUP-u Zeni~ko-dobojskog kantona odranije poznat po brojnim krivi~nim djelima.

U prtlja`niku automobila prona|ena je ru~na bomba umotana u pe{kir na

kojem su bili svjeì tragovi krvi iautomatska pu{ka kala{njikov iz koje je, prema prvim nalazima, pucano iste no}i.U dosada{njoj istrazi Abu Hamza se sum-nji~i kao vo|a grupe koja je izvr{ilaoruànu plja~ku u kojoj su, osim njega iHadìmejli}a, u~estvovala jo{ najmanjedva lica.

OSUMNJIÊNIRAZBOJNIK ABU HAMZA“Za sada je samo Karray Kamel bin

Aliju odre|en pritvor, iako imamo indici

-je da je u izvr{enju krivi~nog djela

u~estvovalo t ri do pet l ica {to je t renutno

u fazi kriminalisti~ke obrade. Abu Hamza

je osumnji~en za izvr{enje krivi~nog djela

iz ~ lana 289 . s tav 2 . te {ko razbojn i{ tvo i

djela u sticanju zbog posjedovanja

autom atskog oru`ja i m insko

-eksplo

-zivnih sredstava . Trenutno imamo prob-lem sa utvr|ivanjem motiva, jer prema

dosada{njim saznanjima ni{ta nije odnije-

to iz ku}e? Kako krivi~no djelo razbo-jni{tva podrazumijeva protivpravno sti

-canje imovinske koristi , tek }emo morati

utvrditi {ta je bio stvarni motiv upada Abu

Hamze u privatnu ku}u porodice Kova~”,

kaè za Slobodnu Bosnu kantonalnituìlac Sa{a Sarajli}.

Kako je javnosti poznato, KarrayKamel bin Ali je pu{ten iz zeni~kogzatvora u januaru ove godine, gdje je zaubistvo Hishama Diaba u Zenici 1997.godine odleào sedam godina zatvora. Uvrijeme kada je Abu Hamza osu|en zaubistvo izvjesnog Hishama Diaba, zeni~kituìlac je bio Zahid Kova~, sada ~lanVisokog sudskog i tuìla~kog vije}a(VSTV) BiH.

“Ne m islim da to ima ikakve veze sa

ovim djelom, jer su Kova~i o kojima

Povratak Abu Hamze


Tuniànin Karray Kamel bin Ali, poznatiji kao Abu Hamza,bliski saradnik poginulog vehabijskog vo|e Jusufa Bar~i}a,predvodio je prije desetak dana grupu razbojnika koji su u

naselju Brnjice kod Kaknja ranili i oplja~kali tri ~lanaporodice Kova~, dalje ro|ake biv{eg zeni~kog tuìocaZahida Kova~a, koji je prije deset godina protiv Abu

Hamze podigao optu`nicu zbog ubistva Hishama Diaba

Pi{e

Adnan Buturovi}[email protected]

U HAMZA NAJNOVIJIMA DEPORTACIJU IZ BiH

to bh. dràvljanstvo, ubica iovu “humanitarne dozvole”



pri~a te moja dal ja rodbina . ûo sam da je

moja kolegica tuìlac Sab ina Botonji}

radila uvi|aj, ali da nije bilo indicija da se

radi o nekoj o sveti. Me|utim , moè b iti

da su izvr{ioci b ili krivo info rm iran i”,

izjavio je za “SB” Zahid Kova~.Upu}eniji policijsko/kriminalni izvoritvrde da je jedini razlog razbojni{tva koje je izvr{io Abu Hamza spre~avanje sasvimizvjesne deportacije iz BiH?!

[iroj bh. javnosti Karray Kamel binAli je postao poznat po fotografiji uzeni~kom zatvoru, kada je prvom ~ovjekuIZBiH reisu Mustaf i Cer i}u predavaoru~no izra|enu levhu.

Odmah po izlasku iz zeni~kog zatvo-ra, Abu Hamza se pojavio u dru{tvuJusufa Bar~i}a, vo|e vehabija iz selaBar~i}i kod Tuzle. Jusuf Bar~i} je ina~e

upoznao Abu Hamzu 1993. u Zenici gdje je radio u saudijskoj humanitarnoj organi-zaciji IGASA, dok je Karray Kamel biovojnik odreda El Mudàhid .

Sve do tragi~ne pogibije JusufaBar~i}a u saobra}ajnoj nesre}i u Tuzlikrajem marta, Abu Hamza je bio njegov pratilac i “portparol”. Prema izvorima bliskim Aktivnoj islamskoj omladini uTuzli, nakon Bar~i}eve smrti Abu Hamza je preuzeo Bar~i}ev “pokretni dèmat” ukojem se uglavnom nalaze osobe skloneizvr{avanju razli~itih krivi~nih djela.

U me|uvremenu, ta~nije 18. maja ovegodine, Dràvna Komisija za revizijudràvljanstava naturalizovanih bh.gra|ana, oduzela je dràvljanstvo BiHKarray Kamelu. Zanimljivo je da se AbuHamza nije àlio zbog oduzetog dràvl- janstva, niti je pokrenuo upravni postupak u kojem bi, mo`da, ispunio uvjete daostane bh. dràvljanin. Me|utim, o~ito jeda Abu Hamza ima odli~ne pravne savjet-nike jer je uspio isposlovati tzv. “humani-tarnu” privremenu dozvolu za boravak koja maksimalno traje godinu dana, a zas-niva se na ~injenici da Abu Hamza imadijete u BiH.

Me|utim, u slu~aju kada podnosilaczahtjeva po~ini te{ko krivi~no djelo,

privremena boravi{na dozvola moè bitioduzeta i u takvoj bi situaciji Abu Hamzamorao podnijeti zahtjev za dobijanjeazila.

No, kako je po~inio te{ko krivi~nodjelo, postoje svi zakonski uvjeti da kao

stranac opasan po nacionalnu sigurnostBiH odmah bude deportovan u mati~nudràvu Tunis. Za Abu Hamzu bi to bioveliki problem jer je u Tunisu odavno pravosna`no osu|en na trinaest godina,tako|er zbog kriminala?!

ÊKAJU]I ZAKONO STRANCIMA

Ako bude pokrenut krivi~ni postupak protiv Abu Hamze, ministar sigurnostiTarik Sadovi} moè potpisati rje{enje oilegalnom boravku, ~ime bi automatskiotvorio mogu}nost Odjelu za strance iazil da izda nalog za deportaciju u Tunis. No, Abu Hamza o~ito bolje zna daministar Sadovi} niti èli, niti }e potpisati

takvo rje{enje zbog trenutnog pravnogvakuuma koji je nastao nakon neusvajan- ja zakona o strancima na dràvnoj razini.

Naime, trenutno se u Ministarstvusigurnosti vodi pravi rat izme|u usvajanjadva prijedloga zakona o strancima. Jedan

prijedlog pi{e Murveta Dàferovi}, supruga brata [efika Dàferovi}a, potpredsjednikaSDA i na~elnika Centra slu`bi bezbjednostiZenica u vrijeme kada je Abu Hamza 1997.ubio Hishama Diaba. Zanimljivo je da jeMurveta Dàferovi} ekonomista, a ne pravnik, i da za svoj rad odgovara direktnoministru Sadovi}u.

Njena zakonska rje{enja predvi|ajuda svaki stranac moè automatski dobitistalni boravak ili azil ako ima imovinu ili porodicu nastanjenu u BiH.

Na drugoj strani je Ured visokog predstavnika i direktor Slu`be za odnosesa strancima pri Ministarstvu sigurnostiBiH Dragan Mekti} ~iji prijedlog slijedizakonska rje{enja evropskih zemalja.

Iako je prijedlog Zakona o strancimakoji je predloìo OHR i{ao na odobrenjekod ministra Tarika Sadovi}a, on ga nijehtio potpisati ve} ga je vratio “nadoradu”.

Ukoliko bi na Vije}u ministara a kas-nije na dràvnom parlamentu pro{ao“Murvetin prijedlog zakona”, svi strancikoji su osumnji~eni za terorizam ili da izdrugih razloga predstavljaju opasnost za

nacionalnu sigurnost BiH, ostali bi i daljeu na{oj dràvi.Tako bi stranci sli~ni Karray Kamelu

mogli i dalje ranjavati automatskim pu{kama bh. dr avljane, a dr ava BiH {tititiljudska prava stranaca-kriminalaca.

TERORIZAM I RENESANSA

Sirijac Al Husin Imad, tako|er poznatkao Abu Hamza, vojnik odreda El Mudàhidi vo|a nekada{nje mudàhidske zajednice uselu Bo~inja kod Maglaja, ostao je bez bh.dràvljanstva. On se nije upu{tao u àlbu poupravnom postupku zbog oduzetog bh.dràvljanstva, ve} je odmah zatraìo dozvoluza stalni boravak, ili pak dozvolu za turisti~kiboravak u trajanju od pola godine. Me|utim,

Ministarstvo sigurnosti je odbilo njegovezahtjeve, pa je Abu Hamza bio prinu|en dapodnese zahtjev za azil pozivaju}i se na ènui djecu. I on se boji da }e u slu~aju povratkau mati~nu Siriju zavr{iti u zatvoru. Zanimljivo je da se trenutno na Sudu BiH vodi svegaosam upravnih sporova zbog oduzimanja bh.dràvljanstava, a samo je Abu Hamza podniozahtjev za dobijanje azila.

ODLAZI NAM HALAL RAJA

Lider nekada{nje

mudàhedinske zajedniceu Bo~inji Abu Hamza spasod kaznenog progona umati~noj dràvi traì u

dobijanju azila


ZATVORSKOPRIJATELJSTVO:Abu Hamza jesve do smrtivehabijskog vo|e JusufaBar~i}a bionjegov li~nipratilac





DOK SVIRA RADIO


Nakon desetlje}a propalih bo{nja~kih medijskih pro

GLASNOST REISA

AFERIM, EFENDIJA:Radio IZBiH samo je“medijsko zagrijavanje”pred osnivanje islamsketelevizije



Poslije petnaestogodi{njih “ozbiljnih” projekata demokra-tiziranja medija u BiH, milionamaraka me|unarodne zajednice potro{enih za multietni~ko i

multikulturalno bh. dru{tvo, odlukomRegulatorne agencije za komunikacije(RAK), medijski prostor u BiH po~ele su izvani~no preuzimati vjerske zajednice u

BiH. Nepobitan dokaz za ovu tvrdnju jesteRje{enje RAK-a o dodjeli ~ak osam radijskih frekvencija “Radio televizijiIslamske zajednice BIR d.o.o.” osnovanoju novembru 2006., koja }e, isklju~ivovjerskim programom, pokriti “bo{nja~kieter” na cijelom prostoru BiH. [to se ti~eregije Sarajevo, koja signalom pokrivanajve}u teritoriju, RTV IZ BIR d.o.o. prema rje{enju RAK-a dobila je radijskufrekvenciju 96,5 MHz, za koju je desetak godina trajala borba izme|u gradskog ISV radija d.o.o. i Radija Sveti Jovan u vlas-

ni{tvu Sonje Karadì}, k}erke najtraèni- jeg ratnog zlo~inca Radovana Karadì}a.

KOME TREBA RADIOZa dobijanje radijskih frekvencija,

ove godine je apliciralo 38 preduze}akoja na prostoru BiH èle emitirati radijske programe. Me|u njima, RTV IZ BIR nije imala dozvole ni za radijsko ni zatelevizijsko emitiranje programa. Prvi iosnovni kriterij za dobijanje frekvencije bio je kvalitet programa koji podrazumijeva: “posve}enos t s luènju javnost i,

ob na vljan ju multie tn i~k og d ru{ tv a i

razvoju slobodnog trì{ta i demokratskog

Reis na frekvenciji 96,5 MHz


Regulatorna Agencija za komunikacije (RAK) nedavno je novoosnovanom radijuIZBiH dodijelila osam frekvencija za emitiranje radijskog programa na cijelom

podru~ju BiH; na{ novinar je istraìo na koji na~in je Islamska zajednica BiH uspjelana tenderu RAK-a dobiti prioritet nad “multietni~kim radijskim projektima”

ekata SDA, Islamska zajednica preuzima bh. eter?!!

Pi{eAdnan Buturovi}

[email protected]

MUSTAFE CERI]A

[TA JE ODLUÎO RAK: Prema aplikaciji, RTV IZ BIR }e emitovaiisklju~ivo vjerski program i informacije zna~ajne za IZBiH, okojima }e odlu~ivati Remzija Piti}, sada{nji pomo}nik reisa

Mustafe Ceri}a za medije i propagandu

KEMAL HUSEINOVI],DIREKTOR RAK-a:Grobar radio

stanica koje u svojimprogramima podràvajumultikonfesionalnu imultietni~ku koncepcijumedija u BiH



dru{tva”, kako pi{e u Prijavi zatakmi~enje za dodjelu raspoloìvihfrekventnih resursa.

No Vije}e RAK-a kojim je predsjedavaoNeven Tom i}, biv{i dogradona~elnik Mostara i biv{i federalni ministar finansija,odlu~io je prvoj radijskoj ku}i Islamskezajednice BiH dati radijski prostor u Buìmu(98,1 MHz), u op}ini Fo~a (101,7 MHz),Fojnici (90,7 MHz), Sarajevu (96,5MHz), Stocu (88,7 MHz), gradu Tuzli(95,4 MHz), Vi{egradu (102,3 MHz) igradu Zenici (87,7 MHz).

Dozvolu RAK-a ova nedavno registri-rana RTV stanica dobila je, kako pi{e urje{enju, na osnovu sljede}eg:

“O bzirom da su aplikanti, izuzev

dvije stanice, komercijalne radio stanice,

s li~ne programske ori jentac ije, RTV IZ

BIR d.o .o . Sarajevo je dodijel jen resurs

imaju}i u vidu ~in jenicu da stanica nam -jerava emitovati specifi~ne programske

sad ràje namijen jene odre|enoj popu

-laciji stanovni{tva”.

Prema aplikaciji, RTV IZ BIR }e emi-tovati isklju~ivo vjerski program i infor-macije zna~ajne za IZBiH, o kojima }eodlu~ivati Rem zija P iti}, sada{nji pomo}nik reisa Mustafe Ceri}a za medijei propagandu.

Povodom {pekulacija da }e ovajislamski medij, koji nema ni tehni~ke

opreme ni ljudskih resursa, kontroliratiDèma ludin Lati} , profesor tefsira(tuma~enje Kur’ana) na FIN-u i dugogo-di{nja desna ruka za propagandu rahmetliAlije Izetbegovi}a, Dèmaludinov bratNedàd Lati}, prvi ~ovjek svihdosada{njih medijskih projekata IZBiH iSDA za na{ list ka e:

“Moj b ra t Dèmaludin nema veze sa

ovim projektom. Ono {to je meni poslije

deset godina propalih bo{nja~kih medi

-j sk ih pro jekata drago jeste da IZ BiH prvi

put legalno nastupa za dobijanje medi

-jskog prostora. Reis Ceri}, koji im a

bolesnu potrebu za medijskim nastupima,

napokon je smogao snage da razdvoji

DOK SVIRA RADIO


Nakon {to je direktor RAK-a Kemal Huseinovi} odobrio RTV IZBIR d.o.o. radijsku frekvenciju 96,5 MHz, vlasnik i direktor “ISV radija” @eljko Janu{i} podnio je àlbu na rje{enje RAK-a jer je na skoro~etiri stotine stranica dokazao da zadovoljava programske, tehni~ke ifinansijske zahtjeve propisane u zahtjevima RAK-a. Ina~e, pokreta~ ivlasnik “ISV radio Sarajevo” iz 1993. bio je Elvir Bucalo, sada dopis-nik Agencije SENSE iz Haaga. ISV radio se od 1993. do 2001. godinesusretao sa ozbiljnim prijetnjama zbog davanja medijskog prostorasvim “etni~kim stranama u sukobu”, promovisanja nacionalne tole-rancije, gra|anskog dru{tva, jednakosti polova i humanizma.

“Konkretno govore}i, od osam ujutro do podne smo bili

~etnici, od podne do pet usta{e, a od pet do pono}i balije.Nikome se nismo svi|ali jer su na{i gosti svih nacionalnosti irazli~itih politi~kih ubje|enja, govorili o temama koje su uodre|enim vremenima bili tabu. Odnosno, teme o kojima se nijesmjelo govoriti jer su se suprotstavljale zvani~noj politici”, kaèza SB vlasnik ISV-a @eljko Janu{i}.

Problemi sa produàvanjem dozvole su izbili 2000. kada je ElvirBucalo oti{ao za suprugom u Brisel i na{ao sebi posao, a ostaviozaposlene na radiju bez rije{enog pravnog statusa, ~ime je ISV do{aou situaciju da izgubi frekvenciju 96,5 MHz. [efica pravnih poslovaRAK-a, tada u nadle`nosti Ureda visokog predstavnika BiH (OHR),

Helena Mandi} obe}ala je produènje dozvole za frekvenciju, ali seto nije desilo i frekvencija je ustupljena “Radiju Sveti Jovan”, u vlas-ni{tvu k}erke ratnog zlo~inca Radovana Karadì}a.

“Iako smo imali pismenu podr{ku svih relevantnih institucija koje se brinu o ljudskim pravima, od Helsin{kog komitetaBiH, preko desetak nevladinih organizacija, pa i Multireligijskogvije}a ~iji je dokument potpisao Jakob Finci, za {est godinanismo uspjeli vratiti svoju mati~nu radijsku frekvenciju. Na{aaplikacija je imala 400 stranica, a aplikacija RTV IZ BIR dvade-setak stranica. Oni, za razliku od nas, nemaju ni opremu, nistru~ni kadar koji upravlja radijem, ali su dobili frekvenciju. To

je u najmanju ruku suludo”, kaè @eljko Janu{i}.Dosada{nji referent Vjersko-prosvjetne slu`be Rijaseta IZRemzija Piti} postao je direktor RTV IZ BIR d.o.o.

“Najpreciznije {to sada mogu re}i je in{allah! Znam samoda }e BIR biti normalna stanica, ne{to kao javni servis musli-mana u BiH. To ipak ne zna~i da }emo imati program isklju~ivoza muslimane. Naprimjer, veliki broj ljudi ne zna u}i u tramvaj,mislim da bi se na na{im talasima moralo na}i mjesta zaunapre|enje op}e kulture stanovni{tva, a to je korisno za sve,ne samo za muslimane. I mi moèmo imati urbani program”,izjavio je direktor Piti}.

GLAS VJERNIKA PREÎ OD GLASA NARODA

Islamska zajednica “ugasila”

ISV radio Sarajevo

@ELJKO JANU[I]:

Vlasnik i direktor“ISV radija”

REMZIJA

PITI]:DirektorRTV IZBIR d.o.o.



IZBiH od SDA. Od pobjede SDA na

izbor ima 1990. IZBiH je uvi jek kor is ti la

s ituaci ju da bo{nja~ke medije predstavi

kao s trana~ke, a ne kao medije Islamske

zajednice. To se protezalo od Muslimanskog

glasa, Televizije Hayat, sedmi~nika Ljiljan

do Bo{nja~ke radiotelevizije”, kaè za SB Ned ad Lati}, biv{i ~lan uprave proplogglasila SDA Ljiljan i sada{nji predsjednik Narodne bo{nja~ke stranke (NBS).

KAKO SMOSPA[AVALI BO[NJAKE

Budu}i da RTV IZ BIR nema opremeniti bilo kakvih sredstava za emitiranjeradijskih i tv programa, u samom RAK-use po~elo {pekulisati da reis MustafaCeri} ima namjeru preuzeti opremu odBo{nja~ke radio-televizije (BRT), koju je

vlastitom inicijativom i arapskimdoniranim parama osnovao prvi predsjed-nik Bo{njaka i SDA rahmetli Alija

Izetbegovi}.Kako je djelovanje BRT-a zabranio

jo{ visoki predstavnik Wolfgang

Petritsch, zbog raspirivanja vjerske inacionalne mr`nje, oprema koja je 1999.vrijedila oko 4,5 miliona KM ostala jeneupotrijebljena. Iako Bo{nja~ka RTV odtada djeluje kao preduze}e, oni nikadanisu dobili frekvenciju za radijsko ili tvemitovanje.

“RTV IZ BIR je osnovan odlukom

Rijaseta IZBiH. Meni je to pre tjerivanje

koje se moè prip isati samo reisu Cer i}u,

a ne IZ BIH . Ako }e to biti program koji

}e zastupati prave vrijednosti vjere, onda

dobro . Ali ako }e rad it i nekvali te tne pro

-gram e kojim sam o potpiruju m r`nju

prema islamu kao {to rade radijske stanice

iz Visokog , sa Igmana, Tuz le , Mos tara i

Biha}a, onda bolje da to nisu ni pokretali”,mi{ljenja je na{ sugovornik Nedàd Lati}.

Na{ sugovornik tako|er tvrdi da je isam kao ~lan upravnog odbora IPPLjiljana bio primoravan da preuzme

Bo{nja~ku RTV a to mu je, kaè, samouni{tavalo koncept Ljiljana, {to se nakraju pokazalo kobnim, po{to je bo{nja~ki sedmi~nik Ljiljan i uga{en.Kako tvrdi Lati}, u vrijeme “aferePogorelica”, otkrivanja (anti)teroristi~kogkampa gdje su bo{nja~ke agenteobu~avali Iranci, Alija Izetbegovi} jedoìvio infarkt. Te{ko bolesni Izetbegovi}zatraìo je da Dèmaludin i Nedàd Lati}do|u u Klini~ki centar Ko{evo i zahtije-vao od njih da preuzmu projekatBo{nja~ke RTV u svoje ruke.

“Stvarno sam se opirao tome jer sam

znao da su propali svi pro jekt i iza koj ih je

fak ti~k i s ta ja la IZBiH, a slu`beno SDA.

Od Vakufske banke 1991., kojom je

upravl ja o Naz if Kus tu ri ca , Mus lima

-nskog glasa, RTV Hayata koji je osno

-vala IZ a pro jekt rea lizi ra la SDA, Bisera

Turkovi} i Ome r Behmen. T i mediji su

nekim ~udom kasnije pre{li u ruke

obitelji [vraki}, dana{njih vlasnika NTV

Hayat i Behmenovog sek re ta ra Mah ir a

@i{ke . On }e se pojav it i kasni je kao nosi

-lac projekta i BRT

-ai TV Alfa”, kaè

Nedàd Lati}.U oktobru 2005., Mahir @i{ko bez

tendera je dobio RAK-ovo odobrenje zaemitiranje programa TV Alfa. Emitiranjeovog programa je zbog raspirivanja vjer-ske i etni~ke mr`nje ne{to kasnijezabranio visoki predstavnik Paddy

Ashdown. Kako je utemeljitelj Avaza Fah rudin Radon~i} bio Ashdownovadesna ruka, a uz to i medijski za{titnik lika i (ne)djela reisa Ceri}a, ubrzo je upra-vo Radon~i} preuzeo frekvenciju i vlas-ni{tvo nad TV Alfom. Me|utim, oprema i

ostali resursi Bo{nja~ke televizije su ostalivan upotrebe. Zato se sada {pekuli{e da jeRTV IZ BIR, ina~e medij reisa Ceri}a,imao samo zadatak da formalno dobijefrekvencije kako bi se oprema Bo{nja~keRTV stavila u puni pogon.

Reis na frekvenciji 96,5 MHz


“Kao direktoru BRT-a, nije mi poz-nato da bi RTV IZ BIR trebao stupiti ubilo kakve odnose sa BRT-om. Me|utim,ta~no je da mi imamo opremu i drugasredstva kojima moèmo realiziratiradijski i tv program visoke kvalitete.Dakle, nama stvarno samo nedostaje

frekvencija, a svi ostali tehni~ki uvjetipostoje. Me|utim, mene nije zvao nikoiz IZBiH, {to ne zna~i da me ne}e zvati,da bismo realizirali zajedni~ki projekat.Bolje da se oprema upotrijebi u pravesvrhe nego da truhne, mislim da se i vislaète sa mnom”.

DIREKTOR BRT-A MIDHAT PARAVLI]

“êkamo reisov poziv”

MIDHATPARAVLI]:

DirektorBo{nja~ke

radiotelevizije

NED@AD LATI]: Drago mi je da je IZ BiH napokon javno stalaiza jednog medijskog projekta









Bio je jedan od najperspek-tivnij ih kadrova SDS-a,miljenik radikalnih krugovasa obje strane Drine i radovi|en gost u kabinetu srbijan-

skog premijera Vojislava Ko{tunice. Sadu`nosti predsjednika RepublikeSrpske Mirko [arovi} je, nakon izborne pobjede u jesen 2002., pre{ao u

Predsjedni{tvo BiH kao tre}i, srpski~lan, uz Dragana ôv i}a i Sulejmana

Tihi}a . Samo pola godine kasnije po~eo je njegov politi~ki sunovrat.Prisiljen je podnijeti ostavku na mjesto~lana Predsjedni{tva zbog afere okoizvoza naoruànja u Irak, godinu danakasnije stavljen je na crnu listu EU iSAD-a kao pomaga~ ha{kih optu-ènika, da bi se potom na{ao izazatvorskih re{etaka pod optu`bom zaorganizovani kriminal. Nakon jeda-naest mjeseci provedenih u pritvoruDràvni sud ga je oslobodio po svim

ta~kama optu`nice, ali su i dalje na

snazi odluke OHR-a kojim se zabranju- je njegov politi~ki anga`man. Od kada je pao u nemilost i postao predmetobrade Tuìla{tva BiH [arovi} nijeèlio istupati u javnosti, ali je nakonvi{egodi{nje {utnje odlu~io za na{ listispri~ati hronologiju svoje politi~ke propasti.

ORAO NADGLAVOM SDS-a

Kao ~lan Predsjedni{tva BiH 2003.

god ine podnije li s te o stavku zbog poli

-

ti~k e o dg ovo rn os ti ok o izvo za vo jn e

opreme iz RS u Irak. Tada ste negirali

bilo kakvu odgovornost, ali ste ipak

odstupi li sa funkcije. Za{to ste to uradi li

ako se niste osje}ali krivim?

Afera je izbila u septembru 2002. i to pred op{te izbore. U ulozi onog koji jeotkrio aferu pojavio se SFOR, koji jevr{io kontrolu Vazduhoplovnog zavodaOrao, a ~itavu pri~u vodio je visoki pred-stavnik Paddy Ashdown. Afera jenapumpana onoliko koliko je bilo potreb-no da se stvori okvir za veliku politi~kukrizu kako bi visoki predstavnik i dio

me|unarodne zajednice mogli vr{iti priti-

sak na odre|ene li~nosti iz politi~kogìvota RS.

Zbog ~ega bi izmisli li takvu aferu ,

{ ta je b io njihov cil j?

Kompletno funkcionisanje Ashdo-wna kao visokog predstavnika svodilose na pritiske i ucjene jer je smatrao da je to najbolji na~in da se odre|enestvari rije{e kako on èli. @elio je imati poli ti~are koji su zavisni u svojoj pozi-ciji. Mislim da je to bio pravi konteksti uvjeren sam da je SFOR znao sve

aktivnosti Orla jer su svakih sedamdana tamo boravili. Vjerujem u to i izrazloga {to sam krajem 2002. u NewYorku razgovarao sa glavnim sekre-tarom UN-a Kofijem Annanom. Kadasam ga upitao za ovaj slu~aj, a radilo seo optu`bama da Orao kr{i sankcije UN-a, Annan me blijedo gledao jer nijeimao pojma ko je Orao niti bilo {tadrugo. Ne vjerujem da ne bi bio upoz-nat da je u pitanju bila tako krupnaafera kao {to su poku{ali predstaviti.Ali, Ashdown mi je saop{tio da je u pitanju afera neslu}enih razmjera

HRONIKA POLITI KE PROPASTI


Mirko [arovi}, nekada{nji ~lan Predsjedni{tva BiH i jedan od najuticajnijihsrpskih politi~ara u postkaradì}evskom razdoblju, nakon vi{egodi{nje {utnje

odlu~io je za “Slobodnu Bosnu” progovoriti o razlozima zbog kojih je

“dobrovoljno” podnio ostavku, aferi “Orao”, sudskim procesima i zatvorskimdanima, budu}nosti SDS-a i svom politi~kom anga`manu

Razgovarala Suzana [a~i}[email protected]

KAKO ME JE UNI[TIOPADDY ASHDOWN

Mirko [arovi} iv{i predsjednik i

Kalini}, Ivani} i âvi} su meKalini}, Ivani} i âvi} su me



Mirko [arovi}, biv{i ~lan Predsjedni{tva BiH


atjerali da podnesem ostavkuatjerali da podnesem ostavku

PRVAMEDIJSKAISPOVIJEST: Mirko[arovi} govori za“Slobodnu Bosnu” orazlozima zbog kojih

je uklonjen samjesta predsjednikaPredsjedni{tva BiH,odnosima izme|unjegovog SDS-a iDodikovog SNSD-a...

PRVAMEDIJSKAISPOVIJEST: Mirko

[arovi} govori za“Slobodnu Bosnu” orazlozima zbog kojih

je uklonjen samjesta predsjednikaPredsjedni{tva BiH,odnosima izme|unjegovog SDS-a iDodikovog SNSD-a...



kojom je izblamirana dràva BiH i daon mora poduzeti odre|ene korake.

Kazali ste m i da su pritisci na Vas

uslijedili zbog re fo rme odb rane koju je

A shdown tada forsirao kao i da Vam je

nudio da }e zaboraviti aferu

Orao

ukoliko

pristanete na sve {to od Vas traì?

Ova afera je imala za cilj destabi-lizaciju SDS-a i mene kao jednog od~elnika te stranke, koji je zauzimao poziciju u Predsjedni{tvu BiH. Trebaosam biti doveden u situaciji da moramslu{ati ukoliko èlim zadràti funkciju.Sa druge strane, pri~a o kr{enju embar-ga UN-a na izvoz naoruànja i vojneopreme bila je idealna prilika da sekrene u reformu odbrane i promjenuustavnih nadle`nosti kao i reformu oko

izvoza vojne opreme iz cijele BiH.Ashdown je od mene traìo da se izjas-nim oko reforme odbrane, ali sam rekaoda ni{ta vi{e ne}u prihvatiti od onoga{to je u Dejtonskom sporazumu. Rekaosam mu i da se ne}u cjenjkati oko Orla jer nisam kriv i kada smo zavr{ili tajrazgovor, znao sam da }e me smijeniti.

Ipak Vam je pruìo priliku da se

sami povu~ete, ~ime ste dobili mogu}nost

da ostanete i dalje polit i~ki aktivni. Bio je

to ustupak prema Vama, zar ne?

Moj posljednji susret sa njim bio jedan uo~i smjene i to u rezidenciji gdje jestanovao u Starom gradu. Rekao je da jedonio odluku o mojoj smjeni koju }esutradan saop{titi na konferenciji za{tampu. “Mogu}nost da to ne bude je daVi podnesete ostavku”, kazao je, a ja sammu odgovorio da mi to ne pada na pameti neka uradi {to èli, ako misli da trebasmijeniti prakti~no {efa dràve. Ako muto moè pro}i, onda je jadna ova dràva.Tada mi je uru~io zvani~nu odluku omojoj smjeni. Te no}i u Lukavici dugosam razgovarao sa Draganom Kalini}em,Mladenom Ivani}em, Draganom Mike-revi}em i Draganom âvi}em i oni su meubijedili da podnesem ostavku kako se ne bi desili dalji potresi. Dogovor je bio dame Ashdown zbog toga javno pohvali {to je i u~inio, a ja sam dobio dokument u

kojem je navedeno da se i dalje mogu politi~ki angaòvati.

Ali ve} s ljede}e god ine zab ranio

Vam je pol it i~ko dje lovanja stavl ja ju}i

Vas na crnu listu kao pomaga~a ratn og

HRONIKA POLITI KE PROPASTI


Poslije Vas u zatvor je dospio ihrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH Draganôvi}, koji je sa Vama dijelio mandat. Da liste ga imali priliku sresti ili kontaktirati sanjim od kada ste postali “slu~ajevi”dràvnog suda?

ôvi}a nisam sreo, ali sam se javio nje-govoj porodici kada je odveden u pritvor. Sanjim sam uvijek imao korektne odnose i umalo ~emu se nismo slagali, ali sam dobrusaradnju imao i sa Sulejmanom Tihi}em.Imam utisak da je tada{nje Predsjedni{tvo

bolje funkcionisalo nego ovo sada. Kao danema dovoljno politi~ke volje da ta institucijaprofunkcioni{e, a mo`da se to namjerno radi.Ne moè ~lan Predsjedni{tva kao papagajsvaki dan istupati sa politi~kim tezama koje je

zagovarao u svojoj stranci nego treba raditi zadobrobit zemlje. Sa ovakvim radomPredsjedni{tva u Republici Srpskoj se stvorilaklima da niko i ne pomi{lja da u tom tijelubude jedna osoba {to se ranije zagovaralo i~inilo prihvatljivim.

DOBRA STARA VREMENA

“Predsjedni{tvo u kojemsmo bili ôvi}, Tihi} i jabolje je funkcionisalo od

ovog sada{njeg”

êtvrti proces je nedavno pravosna`no zavr{en na Sokocugra|anskoj parnici od mene traìla naknadu od

POSLJEDNJA VEÊRA: Teno}i u Lukavici dugo sam

razgovarao sa DraganomKalini}em, MladenomIvani}em, DraganomMikerevi}em i Draganomâvi}em i oni su meubijedili da podnesemostavku kako se ne bidesili dalji potresi. Dogovor

je bio da me Ashdown zbog toga javno pohvali {to je iu~inio, a ja sam dobiodokument u kojem jenavedeno da se i daljemogu politi~ki angaòvati

BILO NEKAD U BiH: ^lanoviPredsjedni{tva Mirko [arovi},Dragan ôvi} i Sulejman Tihi}



zlo~inca Radovana Karadì}a . Kakve su

dokaze imali protiv Vas?

Iz odluke se ni{ta nije moglo saznati,a koncipirana je tako da se onemogu}i bilo kakav pravni lijek protiv nje i bila jedonesena u cilju rasturanja SDS-a. U tovrijeme mnogi u me|unarodnim krugovimazagovarali su da se SDS zabrani.Pretpostavljam kako je pao dogovor da

je pametnije SDS kadrovski i finansijskislomiti i neutralisati sa politi~ke scene.Takva mjera je zaka~ila mene i ve}inudrugih. Ostao je samo Dragan âvi} pasu me|unarodni predstavnici govorilikako su ostavili samo jedno drvo u posje~enoj {umi.

Upravo zahvaljuju}i âvi}u, kasni

-je je sa srpske strane usvojena reforma

odbrane. To je bilo ne{to {to je moralo

biti ura|eno sa Vama ili bez Vas, pa Vas

pitam da li biste danas druga~ije postupili

i mislite li da u tom slu~aju ne bi bilo

sankcija protiv Vas?

Vjerovatno ne bih ni danas druga~ijeuradio. Ostao sam dosljedan sebi. Ako biuspjeli tada da me ucijene, za{to me ne bi ponovo ucjenjivali i oko drugih stvari?

Nisam htio da ne{to potpi{em zarad mogostanka u politici, ali sam zato preìvioovo {to sam preìvio.

Smatra te da je i sudsk i p roces koji

je na Sudu BiH vo|en protiv Vas bio

posljedica tih pritisaka?

Naravno. Paralelno su vo|ena ~etri procesa. Prvi je bio za aferu Orao koji je

dobio sudski epilog u Bijeljini tako {to susvi optuèni pravosna`no oslobo|enisvake odgovornosti. Imao sam dva proce-sa pred Sudom BiH vezana za Privrednu banku i pravosna`no sam oslobo|enoptu`bi za zloupotrebu poloàja i poma-ganje ha{kih optuènika, te uticaj na svje-doke. êtvrti proces je nedavno pravos-na`no zavr{en na Sokocu gdje je ste~ajnaupravnica Privredne banke TobbyRobinson u gra|anskoj parnici od menetraìla naknadu od 2,5 miliona maraka za{tetu nanesenu ovoj banci.

U ZATVORU NISAMIMAO POVLA[TENTRETMAN

Proveli s te 11 mjeseci u pri tvoru, a

u javnos ti su se pojavile in fo rmac ije da

s te u ìv al i po vla {te ni t re tm an k od

zatvorskog osoblja?

Vjerovatno ljudi vjeruju da sam imao posebne uslove, ali to nije ta~no. Uslovi uDoboju su uàsni i mislim da je to najgorizatvor u BiH. Smje{ten sam bio u }eliju bez prozora u kojoj 24 sata gori sijalica.Iako su po svim me|unarodnim konven-cijama propisana tri sata dnevne {etnje u

zatvoru, u Doboju se to svelo na 45minuta boravka na terasi. Kao posljedicamoga boravka u zatvoru oslabio mi je vid,a dobio sam i psorijazu.

Strahujete li od jo{ jednog sudskog

procesa, mislim na istragu oko zloupotre

-ba u izgradnji Isto~nog Sarajeva u vri-jeme kada ste Vi bili gradona~elnik?

Nemam takvih informacija. Bio samgradona~elnik Isto~nog Sarajeva i ponosan sam {to sam u~inio za te dvijegodine. Sigurno je moglo i vi{e i bilo jegre{aka, ali pravo na kritiku imaju oni

koji su tada bili sa ovim narodom, a neoni koji su sjedili u udobnim foteljama.Iako se o~ekivalo, u Isto~nom Sarajevunisu napravljeni nikakvi zidovi i ovo jeotvoren prostor za sve.

Mirko [arovi}, biv{i ~lan Predsjedni{tva BiH


Namjeravate li se ponovo politi~kiangaòvati i kako ocjenjujete sada{njestanje u SDS-u? Ne ~ini li Vam se da,iako se SDS predstavlja kao opozicija,njihov glas se ne ~uje, bave se samounutra{njim obra~unima?

Mo`da je dobro {to su se stvari odvijalena ovaj na~in. Prije dvije godine javnost je,naro~ito u Federaciji, mislila kako bi sviproblemi bili rije{eni kada bi oti{ao SDS. A

sada se vidi da nije problem bio u SDS-unego u razli~itim shvatanjima entiteta,odnosno naroda. îm je SDS pomislio dabude evropski, da se reformi{e i svidime|unarodnoj zajednici, dobio je èstoki{amar od glasa~a, a SNSD pobijedio sana{im programom. Pitanje je {ta narod èli.Moète vi ovdje u Lukavici svirati be~ki val-cer, ali nemate publiku koja }e vas slu{ati.U SDS-u je sada unutra{nja konsolidacija i

uvjeren sam da }e se na velika vrata vratitina politi~ku scenu. Ali ja nemam nikakavanga`man u stranci, niti namjeru da seuklju~im jer su mi od strane EU-a i SAD-auskra}ena prava da se politi~ki angaùjem,da budem biran, ~ak i pravo na posao ibankovne ra~une. Kada nemam ova prava,suludo je i pomi{ljati na neki anga`man.

Da li je ta~no da ste i pored toga

ozbiljan kandidat za direktorsku poziciju u Telekomu Srpske i to po preporucisrbijanskog premijera Vojislava Ko-{tunice koji Vam je veoma naklonjen?

Trenutno nemam poslovni anga`man,zaokupljen sam privatnim projektima, anajvi{e pisanjem knjige. Istina je da postojeodre|eni krugovi u Srbiji koji bi me voljelividjeti na poziciji, ne samo u Telekomu, alividje}emo {ta }e od toga biti.

DODIK POBIJEDIO NA PROGRAMU SDS-a

“îm je SDS pomislio da

bude evropski, izgubio je izbore!”

je je ste~ajna upravnica Privredne banke Tobby Robinson u5 miliona maraka za {tetu nanesenu ovoj banci



Iako su svojevremeno evropskidu`nosnici smatrali da Bugarska iRumunija nisu jo{ spremne zaulazak u EU, odluka o njihovom prijemu je donesena, ali pod pri-

jetnjom uvo|enja strogih sankcijaukoliko ove zemlje ne budu radile natraènim reformama. Prvi izvje{taj oovim zemljama koji se o~ekuje krajemmjeseca pokazat }e da li }e ove zemljeili, {to je izvjesnije, Bugarska ostati bez dijela finansijske pomo}i EU.

Ulazak u Evropsku uniju pomo-gao je Bugarskoj da pobolj{a investi-cijsku klimu i privu~e rekordna stranaulaganja. Geografski poloàj ovezemlje (~lanstvo u NATO-u od 2004.i EU od 2007.), uz jeftinu i kvalifici-ranu radnu snagu, klju~ni je faktor za privla~enje stranih investicija - 2005.godine u Bugarskoj je bilo 3,18 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, a pro{le godine ~etiri milijarde eura,uglavnom u nekretnine i turizam.

Podaci Svjetske banke govore da je bugarski bruto doma}i proizvod

( period od 1998. do 2006.)porastao

EVROPA, ODMAH


PARLAMENTARNAVE]INA

Nakon pobjede na parlamentarnim izborimastranka francuskog predsjednika NicolasaSarkozyja UMP navela je kako kre}e uprovo|enje reformi koje uklju~uju smanjenjeporeza, ali i pove}anje PDV-a te ~vr{}e imi-grantske zakone i duè zatvorske kazne. IakoUMP na izborima nije ostvario rezultate kakvimase nadao, ima mandat za provedbu najavljenihreformi - osvojili su 314 od ukupno 577 mjesta u

Nacionalnoj skup{tini, tako da }e imati manjibroj mandata nego u prija{njem parlamen-tarnom sazivu, kada je predsjednik bio JacquesChirac kojem je u pro{lu nedjelju istekao pred-sjedni~ki imunitet. To je bio povod da se ponovo

aktuelizira pitanje njegovog sudskog proce-suiranja zbog nekoliko afera u kojima se sumnjana korupciju i pronevjeru, uglavnom iz vremena(1977. do 1995.) kada je bio gradona~elnik Pariza. Francuski analiti~ari smatraju da protivbiv{eg predsjednika ipak ne}e biti podignuteoptu`nice, ali da bi i sama slu`bena ispitivanjamogla biti dovoljno poniènje.

TRANSPORT

NOVCA U EU

Novi propisi o prenosu gotovine u EUograni~ili su koli~inu neprijavljenog gotovognovca koji se smije unositi i iznositi iz zemalja

Evropska komisija bi krajem ovog mjeseci Rumuniji koji }e pokazati da li }e ove zemlj

pomo}i zbog neprovo

Zbog kriminala i korupcriskiraju da izgube fi

EVROPSKA UNIJA

POMO] EU ZA BUGARSKU: 4,6 milijardi eura

POMO] EU ZA RUMUNIJU: 11,5 milijardi eura

RADNA SNAGA: Nizozemska je zabiljeìla ogro-man priliv radne snage iz Bugarske i Rumunije

PROBLEMI BUGARSKE I RUMUNIJE: Neu~inkovito pravosu|e, kriminal i korupcija

EU PRAVA: Ukidanje poljoprivrednih subven-cija i pravne suradnje

Pi{e

Danka Savi}[email protected]

NICOLAS SARKOZY:Kre}e uprovo|enjereformi

GRANI^NAKONTROLA:Obaveznaprijava10.000 ilivi{e eura

ZA EVROPU (NE)SPREMNI:Bugarska i Rumunija su seprijavile za ~lanstvo u EUzajedno sa osam biv{ihkomunisti~kih dràvasrednje i isto~ne Evropekoje su puno brè provodilepoliti~ke i ekonomskepromjene, te su zajedno saMaltom i Ciprom u{le u EU2004., ali one su tada uodnosu za ove zemljezna~ajno kaskale



za 4 posto. Ali, ìvotni standard ostao je vrlo nizak pa je to razlog velikihmigracija iz Bugarske u potrazi za bolje pla}enim poslovima u drugimazemljama EU. Recimo, Nizozemska

je zabiljeìla ogroman priliv bu-garskih i rumunskih dràvljana odnjihovog ulaska u EU. “U prva ~eti ri

mjeseca 2007. u Nizozemskoj je reg-is trirano ukupno 2 .800 bugarskih i

rumunskih imigranata - dvostruko

vi{e nego u ~itavoj 2006.“, podaci sunizozemske statisti~ke agencije.

Nizak ìvotni standard koji je idalje veoma daleko od prosjeka u EU,neu~inkovito pravosu|e, kriminal ikorupcija i dalje su ozbiljan problem zaBugarsku. Bugarska i Rumunija su se

prijavile za ~lanstvo u EU zajedno saosam biv{ih komunisti~kih dràva sred-nje i isto~ne Evrope koje su puno brè provodile politi~ke i ekonomske promjene, te su zajedno sa Maltom i Cipromu{le u EU 2004., ali one su tada u odno-su za ove zemlje zna~ajno kaskale.

U skladu sa sporazumom o pridruìvanju, EU ima pravo ukinutidio poljoprivrednih subvencija,regionalnu pomo} i pravnu suradnju u prve dvije godine ako Bukure{t iSofija ne ispune traène zahtjeve.Izvje{taj bi u ovom slu~aju trebao pokriti samo mjerila vezana uz pravo-su|e i unutarnje poslove.

“Sigurnosne klauzule“ postojalesu i kada je 2004. u EU u{lo desetzemalja, ali nisu izazvale nikakve posljedice.

Me|utim, nije isklju~eno da }e seto dogoditi sada - Evropska komisija bi krajem ovog mjeseca trebalaobjaviti izvje{taj o Bugarskoj iRumuniji koji bi mogao dovesti dosankcija protiv jedne ili ~ak objenajnovije ~lanice Unije, te da }e to

kao posljedicu imati aktiviranje jedneod njenih klauzula. U razdoblju od2007. do 2009. godine Bugarska bitrebala dobiti pomo} EU u vrijednos-ti od 4,6 milijardi eura, a Rumunija11,5 milijardi eura.

EVROPA, ODMAH


~lanica. Putnici koji sa sobom nose deset hiljadaeura ili vi{e morat }e od sada ispunjavati poseb-nu carinsku deklaraciju, prenose evropski mediji.

NAJDU@I@ELJEZNI^KI TUNEL

[vicarska je otvorila najduì “nadzemni“èljezni~ki tunel, duga~ak 34 kilometra, koji prolazikroz Alpe - tunel Loetschberg skratit }e tako puto-vanje izme|u Njema~ke i Italije za tre}inu vremena,a u punom pogonu bi trebao biti u decembru ovegodine. Pored ovog, u [vicarskoj bi se do 2015. tre-bao izgraditi tunel Gotthard koji }e povezati Milano iZürich, a bit }e duga~ak 60 kilometara.

PODR[KA AHTISAARIJEVOMPLANU

Vije}e EU je po~etkom sedmice uLuksemburgu po prvi put u svojim zaklju~cimanavelo da prijedlog Marttija Ahtisaarija “pruàtemelj za rje{avanje pitanja Kosova novom rezolu-cijom Vije}a sigurnosti UN-a“. Do sada su uEuropskoj uniji podràvali “Ahtisaarijeve napore”,

izbjegavaju}i spominjanje njegova plana, kojiodbacuju Srbija i Rusija. Diplomatski izvor zaagenciju AFP je prije nekoliko dana izjavio da je uUjedinjenim narodima u toku izrada nacrta rezolu-cije koja bi omogu}ila vremensku odgodurje{avanja kona~nog statusa Kosova, ~ime bi seSrbima i kosovskim Albancima jo{ jednom dalaprilika da se usuglase o budu}nosti pokrajine.Kosovski mediji javljaju da je Kontaktna skupinasastavila novi nacrt rezolucije Vije}a sigurnostiUjedinjenih naroda o Kosovu kojim se predvi|aaktiviranje rezolucije 1244 na ~etiri mjeseca i nas-tavak pregovora,, koje }e voditi novi izaslanik UN-a, a u ~emu }e mu pomo}i i Kontaktna skupina.

Ako ne bude zna~ajnog napretka u pregovorima,me|unarodna zajednica }e na Kosovu provesti Ahtisaarijev plan koji predvi|a neovisnost podme|unarodnim nadzorom.

rebala objaviti prvi izvje{taj o Bugarskojli jedna od njih, ostati bez dijela finansijskenja traènih reformi

e, Bugarska i Rumunijanansijsku pomo} EU!

NADZEMNITUNEL:

Duga~ak je34 kilometra



Business


Priredio: Asim Metiljevi}

Novi zaplet oko Janafa “Dosljednost” mini

Jo{ prije nekoliko mjeseci Slobodna Bosna je objavila da jeJadranski naftovod (Janaf ) sastavni dio aran`mana postignutog izme|u Vlade RS i Rusije oko preuzimanja

Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Ustvrdili smo naime da je premijer RS Milorad Dodik obe}ao ruskom partneru suvlas-ni{tvo u Janafu te da je suvlasni{tvo u naftovodu bilo klju~ni pregovara~ki adut Milorada Dodika.

Na{a predvi|anja pokazala su se sasvim ta~nim: prije neko-liko dana Milorad Dodik je najavio da }e od hrvatske stranezatraìti povratak oduzetog vlasni{tva u Janafu zaprijetiv{i da }e,

ako bude trebalo, “pokrenuti i sudske procese u ostvarivanju tih

prava”. Za Dodika je neupitno da Janaf djelimi~no pripada iRafineriji nafte u Bosanskom Brodu dok je sarajevskiEnergoinvest “samo formalni suvlasnik u Janafu”.

Izme|u redova Dodik je rekao da }e se o suvlasni{tvu nadJanafom uskoro razgovarati u Zagrebu, i to na najvi{em poli-ti~kom nivou. Mislio je o~ito na predstoje}i Energetski samitkoji }e se 24. juna odràti u Zagrebu i na kojem }e sudjelovatii ruska delegacija predvo|ena predsjednikom dràveVladimirom Putinom . Na zagreba~kom Energetskom samitu

aktualizirat }e se projekt Dru`ba Adria koji je zapravome|unarodni projekt izvoza ruske nafte na svjetsko trì{te putem naftovodnih sistema Dru`ba Adria u duljini od 3.200kilometara, a u okviru kojeg Jadranski naftovod Janaf zauzimava`nu poziciju. Naftovod Dru`ba Adria protezao bi se odRusije preko Bjelorusije, Ukrajine, Slova~ke, Ma|arske doHrvatske - do luke Omi{elj na otoku Krku. Rije~ je dakle ovelikom infrastrukturnom projektu od kojeg }e Hrvatska imativeliku ekonomsku korist pa }e u pregovorima s Rusijom bitivrlo obazriva i uvi|avna.

Ucijeloj pri~i oko Dodikovog pozivanja na suvlasni{tvou Janafu, va`na je ~injenica da je ruska kompanijaZarube`njeft - novi vlasnik Rafinerije Bosanski Brod

- u stoprocentnom dràvnom vlasni{tvu Rusije i da je rije~o kompaniji koja ruskoj vladi sluì kao instrument u ost-varivanju geostrate{kih energetskih ciljeva u svijetu.Izme|u ostalog, rusku dionicu projekta Dru`ba Adria upra-vo }e realizirati kompanija Zarube`njeft - strate{ki partner Rafinerije nafte Bosanski Brod.

RUSI TRA@E SUVLASNI[TVO U JANAF-u

DODIKOVI INTERNACIONALNI POSLOVNI ARAN@MANI

RUSKO-HRVATSKIARAN@MAN: JANAF je

sastavni dio projektaDru`ba Adria




Cijene hrane i pi}a u BiH me|u najniìm su u Evropi: niè cijene imaju samo dvijedràve - Makedonija i Bugarska - dok su cijene u ostalim dràvama za iste proizvodevi{e i do 100 posto nego u BiH. Agencija NSI u suradnji sa statisti~kim uredom EUprovela je istraìvanje me|u 27 ~lanica EU, ali i me|u {est potencijalnih kandidata,me|u kojim je i BiH. Analizirane su cijene za 500 razli~itih proizvoda a najve}eoscilacije uo~ene su kod cijena za hranu, pi}e i cigarete. Najvi{e cijene hrane, pi}a i

cigareta zabiljeène su u Norve{koj (64 posto iznad EU prosjeka) a najniè uMakedoniji - 64 posto EU prosjeka. Gra|ani BiH pla}aju 71 posto EU prosjeka.

HRANA I PI]E U BIH ME\U NAJJEFTINIJIM U EVROPI

a Vahida He}e U Sarajevu odràn 18. susret osiguravaju}ih ku}a Tro{kovi ìvota u evropskim dràvama

BiH ZAOSTAJE UIMOVINSKIM

OSIGURANJIMASusret osigurava~a i reosigurava~a Sarajevo

(SorS) - tradicionalno okupljanje predstavnika i vode}ihljudi najzna~ajnijih osiguravaju}ih i reosiguravaju}ihdru{tava iz regije - odràn je od 13. do 16. juna. SorS2007. okupio je 81 dru{tvo za osiguranje i reosiguranjete predstavnike institucija i agencija vezanih zaosiguranje iz 16 zemalja regije i Evropske unije.

Prvog dana slu`benog dijela 18. SorSa, prezenti-

rano je stanje na trì{tu osiguranja Bosne iHercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Srbije iSlovenije. U okviru SorSa prezentirani su i radovi natemu izazova i mogu}nosti u osiguranju s naglaskomna solventnosti II, kao i rad vezan za financijskoizvje{tavanje osiguravaju}ih dru{tava premame|unarodnim standardima financijskog izvje{tavanja,a odràno je i nekoliko okruglih stolova na teme poputsistema zelene karte i reosiguranja.

Prema rije~ima Damira La~evi}a, generalnogsekretara Udruènja dru{tava za osiguranje SorS idirektora Bosna reosiguranja , cilj i ovogodi{njeg SorS-abio je razmjena iskustva, ideja i mi{ljenja te stjecanje

novih poslovnih kontakata i uvida o stanju poslovaosiguranja na trì{tima zemalja regije. Govore}i otrì{tu BiH, La~evi} je istakao kako je neophodno daljudi prepoznaju potrebu za osiguranjem, konstatiraju}ikako se veliki sistemi i javna preduze}a u BiH malo ilinimalo osiguravaju. Midhat Terzi}, direktor Sarajevoosiguranja, kazao je da o~ekuje kako }e u budu}nostido}i do smanjenja broja osiguravaju}ih dru{tava kojidjeluju u Federaciji BiH pripajanjem ili spajanjemdru{tava s manjom premijom i ve}im obavezama.

Tokom prezentacije trì{ta BiH konstatirano je daposlovanje osiguravaju}ih dru{tava na na{em trì{tu u2006. godini nije zabiljeìlo neke bitnije promjene uodnosu na ranije, a ukupna pro{logodi{nja premija

osiguranja u BiH iznosila je 360,5 miliona KM ili 185miliona eura. To je znatno ispod prosjeka zemalja ~lanicaEU, a i nekih zemalja u okruènju. Premija po osnovuautoodgovornosti je i dalje dominiraju}a, nedovoljan jeobim imovinskih osiguranja, a ivotna osiguranja su naniskom nivou. Nije bilo bitnijih promjena na ~elnimpozicijama me|u osiguravateljima i prvih pet osigu-ravaju}ih dru{tava imaju ~ak 42 posto trì{nog udjela.Na ~elnoj poziciji je Sarajevo osiguranje koje je pro{lugodinu zavr{ilo s premijom oko 50 miliona KM.Porede}i postoje}u situaciju na trì{tu sa predratnom,Terzi} je rekao kako je Sarajevo osiguranje 1991.godine ostvarilo premiju u iznosu od oko 600 miliona

njema~kih maraka.Prvi Susret osigurava~a i reosigurava~a Split, iliskra}eno SorS, odràn je 1980. godine. Ve} idu}egodine Susret se preselio u Sarajevo i tu nastavio sodràvanjem sve do danas.

ZA[TO JE SUMNJIV KARADEN FONDU dnevnom listu San prije nekoliko dana federalni ministar industrije, ener-getike i rudarstva Vahid He}o na vrlo pregnantan na~in iznio je plan rada svog

ministarstva u narednom razdoblju. U najkra}em, He}o namjerava intenzivirati pripreme na izgradnji nekoliko novih termo i hidroelektrana, no prije toga namjerava rije{iti svoj dugotrajni spor s direktorom Elektroprivrede BiH Enverom

Kresom. “Direk tor EPBiH Enver Kreso bit }e smijen jen zbog lo{eg poslovanja

ovog preduze}a a skupa s njim idu i n jegovi suradnici i Nadzorni odbor”, rekao je ministar He}o.

Me|u ostalim zamjerkama izre~enim na ra~un Krese, He}o iznosi i njegovesumnjive relacije s Karaden fondom s Kajmanskih ostrva. Rije~ je o fondusolidnog potencijala koji je zainteresiran za ulaganja u energetski sektor BiH.“Za{ to b i ne {to bilo n a Kajman sk im o strv ima, ako je sve u redu ”, zapitao seHe}o otkriv{i time vlastitu nedosljednost i prili~nu neupu}enost u fenomen

poreskih oaza preko kojih posljednjih decenija posluje svjetska ekonomskaelita.He}o je zaboravio da i vlasnik zeni~ke @eljezare Mittal Steel formalno

dolazi s Holandskih Antila mada je fakti~ko sjedi{te Mittala u Londonu.Tako|er zaboravlja da i jedan od najozbiljnijih sudionika tendera raspisanog zaAluminijski kombinat Mostar - ruska kompanija En Group - formalno dolazi sKajmanskih oto~ja mada je i njemu i svima drugima jasno da je EN Grup ruskakompanija u vlasni{tvu Olega Deripaske ~ije je fakti~ko sjedi{te u Moskvi. Zar i u tim slu~ajevima ne vrijedi He}ina opreznost koju pokazuje prema Karadenfondu, i to samo zbog njegovog formalnog sjedi{ta?

Fenomen offshore kompanija koje se masovno osnivaju na egzoti~nim des-tinacijama (Djevi~anski otoci, Kajmanski otoci, Monako, Bahami, Bermudi, pai pojedini dijelovi [vicarske) tijesno je povezan s raznim poreznim pogodnos-tima koje nude bogatoj poslovnoj klijenteli. Naj~e{}e je rije~ o vrlo niskoj

poreznoj stopi kojom se oporezuje zara|ena dobit ina~e ostvarena na sasvimlegalnim poslovima. Za BiH je sasvim svejedno ho}e li, naprimjer, vlasnik Mittal Steela neto profit ostvaren u Zenici odnijeti u Veliku Britaniju ili pak uneku od poreskih oaza kako bi {to ve}i dio zara|enog novca zadrào za sebe.









Parovi godine koji mijenjaju politiku ,tako su svojevremeno na naslovnoj stranifrancuskog L’ ex spressa predstavljeni bra~ni par Sarkozy (Nicolas i Cecilia , te Ségolene

Royal i njen, sad ve} biv{i, nevjen~ani

suprug François Holland. Isti parovi su(ujedno i vode}i francuski politi~ari), kako

LJUBAVNE AFERE POLITI ARA


Francuska politi~ka scena na{la se u centru pa`njesvjetskih medija ne samo zbog nedavnih predsjed-

ni~kih izbora, nego i zbog ljubavnih avantura vode}ih francuskih politi~ara: aktuelnog predsjednikaNICOLASA SARKOZYJA i liderice francuske opozicije

SEGOLENE ROYAL; na{a novinarka pi{e o

seksualnim izletima francuske politi~ke elite

Dokazani ènskaro{ Sarkozy sa~uvao je svoj brak obiljeèn aferaDokazani ènskaro{ Sarkozy sa~uvao je svoj brak obiljeèn afera

Pi{e

Danka Savi}[email protected]

POLITIÂRIU SEKSSKANDALIMA

POLITIÂRIU SEKSSKANDALIMA

BRA^NA IDILA OBILJE@ENA VANBRA^NIMAVANTURAMA: Francuski mediji su ipak nau~ilibiti oprezniji kada su Sarkozyjevi u pitanju, i tonakon {to je glavni urednik visokotira`nog

tjednika Paris Match dobio otkaz



je vrijeme pokazalo, demistificirali i svestereotipe o tome kako se trebaju pona{ati poznate javne li~nosti. Najupe~atljiviji primjer su Nicolas i Cecilia Sarkozy, o ~ijimsu preljubama, rastancima i pomirenjimasvjetski mediji u vi{e navrata pisali...

LJUBAVNI BRODOLOMFrancuski mediji su ipak nau~ili biti

oprezniji kada su Sarkozyjevi u pitanju, i

to nakon {to je glavni urednik visokoti-ra`nog tjednika Paris Match dobio otkaz.

Nesretni urednik je 2005. na naslovnojstranici objavio, naime, za francusku i,

op}enito, svjetsku javnost skandaloznefotografije Cecilije Sarkozy i njenogljubavnika s kojim je bila mjesecima uromanti~noj vezi. Cecilijin suprug Nicolas, sada ve} aktuelni francuski pred-sjednik, tada je, navodno, preko svojih politi~kih i medijskih veza urgirao daspomenuti novinar ostane bez posla.

Supru`nici Sarkozy, istina, nakon bra~ne drame iz 2005. nisu ni davalimedijama sli~nog povoda za pisanje, alisu zbog svojih bra~nih lomova, te dojmada se radi o “obi~nim ljudima ~iji brakovi prolaze kroz iste krize kao bilo koji fran-

cuski”, dobili simpatije francuske javnos-ti. Cecilia, ne samo zbog svojih izjava o

tome da se ne vidi kao prva “damaFrancuske”, nego i zbog neuobi~ajenog

ignoriranja konvencija u korist vlastiteslobode, vrlo je zanimljiva i svjetskimmedijima. Oni su, naime, proteklih sedmi-ca izvje{tavali o Cecilijinom ignoriranjudrugog kruga glasanja na predsjedni~kimizborima, o njenom izostanku na skupovi-ma gdje se o~ekuju i supruge izbornihkandidata, te kako je nakon prvogslu`benog pojavljivanja na nedavnomsastanku skupine G8 u Njema~koj kur-toazno otkazala susrete sa ostalimsuprugama svjetskih lidera jer je njezinak}erka iz prvog braka slavila svoj 20.ro|endan.

etrdesetdvogodi{nja Cecilia Sarkozy,{tavi{e, samoironi~no komentari{e novu

Seksualne avanture Nicolasa Sarkozyja i Segolene Royal

a, a liderica opozicije Royal napustila je svog “uzornog supruga”!a, a liderica opozicije Royal napustila je svog “uzornog supruga”!21. 6. 2007. SLOBODNA BOSNA 47

KRAH SOCIJALISTI^KE LJUBAVI: Sva|e su trajale i tokom

njezine predsjedni~ke kampanje, a nastavljene su tokomkampanje za izbore za skup{tinu. Ali, Royal i Hollande suuporno tvrdili da sve to nije istina te najavljivali “romanti~no

vjen~anje na Tahitiju”. âk su pro{log mjeseca tu`bomzatraìli 150.000 eura od{tete od autora i izdava~a knjigeLa Femme Fatale

RASTANAKBEZ POZDRAVA:Predsjedni~kakandidatkinja Segolene Royal sadonedavnim {efomsocijalistaFrancoisomHollandeom



ulogu koja joj je pripala, dakle ulogu“prve dame” Francuske. “Ja sam prva

dama Francus ke bez ijedne kapi fran

-cuske k rv i” , nedavno je kazala fran-cuskim novinarima. I, zaista, iako su i

Cecilia i njen suprug Nicolas po ro|enjuFrancuzi, nijedno od njih nema francuskekorijene. Novi predsjednik Francuske je porijeklom iz Ma|arske, a porijeklo nje-gove supruge je ìdovsko-{panjolsko.

MEDIJSKI SKANDAL Njihova ljubavna pri~a neobi~na je,

pak, od samog po~etka. Naime, NicolasSarkozy ulazi u politiku (pristupanjemdegolisti~koj stranci) sredinom sedamde-setih godina pro{log stolje}a, te postajevije}nik u skup{tini Neuillyja. Godinudana pri je nego {to }e postat i

gradona~elnik ovog bogatog pari{kog predgra|a (1982.) vjen~ao se prvi put, a izovog braka (sa Marie-Dominique Culioli

ima dva sina. Suprugu “svog ìvota” sreo je, me|utim, tek dvije godine kasnije, i todok je vodio vjen~anje tada 27-godi{njeCecilije, nekada{nje studentice prava imanekenke, koja je slavu stekla u TVsuradnji sa poznatim francuskim voditeljemi pjeva~em Jacquesom Martinom.

Nicolas i Cecilia sreli su se ponovonakon tri godine, a dvije godine nakontoga ona se razvela od svog muà.

Nicolas i Cecilia vjen~ali su se 1996. igodinu dana kasnije dobili su sina Louisa.I u Francuskoj i u inozemstvu vi{e je

nego o~ito da je izborom NicolasaSarkozyja za predsjednika Francuskazapravo dobila predsjedni~ki par kakavdo sada nije imala. O njihovomuzburkanom ljubavnom ìvotu javnost uFrancuskoj je relativno dobro informi-rana, ali je zanimljivo ista}i da je prijedvije godine {vicarski dnevnik Le Matin bio prvi koji je otkrio da je Cecilia ostavi-la svog supruga i podnijela zahtjev zarazvod zbog ~estih Nicolasovih ljubavnihavantura.

Sve do sage o Sarkozijevima, uFrancuskoj se u~estalo kr{io zakon premakojem je zabranjeno pisanje o privatnom

ìvotu javnih osoba, iako su kazne bile sim- boli~ne. Ali, nakon {to je Paris Match na jed-noj od svojih naslovnica objavio fotografijuna kojoj se Cacilia na ulici u New Yorku drìza ruku sa Marokancem Richardom

Attiasom (stru~njakom za marketing koji jeza Sarkozyja organizirao proslavu kad je u jesen 2004. Sarkozy izabran za predsjednikasvoje stranke), uredniku je uru~en otkaz, no“ameri~ka ljubavna pri~a” postala je toptema u svjetskim medijima.

Tako su glasine da je Nicolas(nakon Cecilijine preljube) i sam na{aoljubavnicu (novinarku Le Figaroa !)objavljene najprije u belgijskim i{vicarskim, a tek potom u francuskimmedijima. Kompromitiranje u mediji-ma natjeralo je, ipak, Sarkozyja da na

dràvnoj francuskoj televiziji priznakako je njegov “brak u krizi”. Vrijemeu kojem se sve to doga|alo nije i{lo naruku, posebno kada se zna da je tada Nicolas Sarkozy kao minis tar unutra{njih poslova Francuske primijeniorigorozne mjere u obra~unu sa pobunjenimfrancuskim imigrantima u predgra|imaPariza.

Kraj ovom lo{em i napetom periodu,kako poslovnom tako i privatnom,Sarkozy je do~ekao u decembra 2005.godine. Na iznena|enje svih, Cecilia i Nicolas su se tada iznenadno pomirili, anovi zajedni~ki ìvot nastavili su u prolje}e2006. godine. “Ne moèmo, n iti znamo

kako da se odvojimo jedno od drugog”,

istakao je sada ve} aktuelni francuski

preds jednik Nicolas Sarkozy uautobiografiji.

Tada je uslijedio, kako se ~inilo,idili~an period. Nicolasu je Cecilia, kojamu je ina~e bila va`na politi~ka savjetni-

ca, pomagala u predizbornoj (predsjed-ni~koj) kampanji, ali se dràla podalje odvelikih politi~kih skupova svoga supruga.Tako|er, javno je kazala da u muèvljevoj predsjedni~koj ekipi ne èli nikakavslu`beni status! Njezino prvo javno poja-

vljivanje sa suprugom u javnosti uslijedi-lo je dvije sedmice nakon izborne pobjede. Bilo je to na proslavi na Place de laConcorde u Parizu, {to su mediji uFrancuskoj registrirali suzdràvaju}i seod “daljnjih komentara”. Elizejska pala~aiz 18. stolje}a, opremljena poku}stvom iz

doba Lou isa XV, sigurno ne moè bitivi{e ista nakon {to su u nju u{li supru`nici Nicolas i Cecilia. Ovaj leèrni i slobodni par koji se u javnosti pojavljuje sa djecom(po dvoje iz njihovih prethodnih brakova:dva njegova sina, dvije njene k}eri i jednozajedni~ko dijete) na francuskoj politi-~koj sceni izazvao je pravi {ok. Ali,Francuzi su ga, o~ito, prihvatili prijesvega zbog njihove “prirodnosti” jer obi~nom svijetu su njihovi ìvotni proble-mi (preljube i bra~ni lomovi) vrlo bliski.

SOCIJALISTI^KI RAZVODMe|utim, ovih dana Francuska se ponovno na{la u centru pa`nje svjetskihmedija zbog ljubavnih problema politi-~ara. Naime, uskoro }e biti objavljena

knjiga o dugogodi{njoj izvanbra~noj vezi{armantne predsjedni~ke kandidatkinjeSegolene Royal sa donedavnim {efomsocijalista Francoisom Hollandeom. Vijesto prekidu ove ljubavne veze za tili ~as

postala je top tema francuskih i svjetskihmedija i potpuno zasjenila rezultate pred-sjedni~kih i parlamentarnih izbora safrancuske politi~ke scene.

Socijalisti su, podsje}amo, pro{limnogo bolje nego {to se o~ekivalo: u

LJUBAVNE AFERE POLITI ARA


Francuzi su ga, o~ito, prihvatili prije svega zbog njihove “prirodnosti” jer oFrancuzi su ga, o~ito, prihvatili prije svega zbog njihove “prirodnosti” jer o

SEGOLENEROYAL:Naj{armantnijaevropskapoliti~arkaprolazi krozljubavne jade



odnosu na pro{li saziv francuskeskup{tine, broj zastupnika sada su pove}ali sa 149 na 185, ali raskidSegolene i Francoisa bila je udarna temau svim francuskim medijima.

Glasine o problemima u vezi dvojesocijalista - koji su zajedno vi{e od 25godina i imaju ~etvero djece - traju ve}izvjesno vrijeme. Sva|e su trajale itokom njezine predsjedni~ke kampanje, anastavljene su tokom kampanje za izbore

za skup{tinu. Ali, Royal i Hollande suuporno tvrdili da sve to nije istina tenajavljivali “romanti~no vjen~anje naTahitiju”. ak su pro{log mjeseca tu`bomzatraìli 150.000 eura od{tete od autora iizdava~a knjige La F emme F atale, u kojojse opisuju problemi u njihovoj vezi.Knjiga koja ovih dana izlazi iz {tampe,kako se najavljuje u francuskim medijima,ipak ne}e otkriti identitet Hollandeoveljubavnice.

Tako je Francuska nastavila privla~iti pa`nju svjetskih medija zbog politi~ko-ljubavnih afera u koje je svojevremenoitekako bio uklju~en i pokojni francuski predsjednik Francois Mitterand. Ljubavnimaferama bio je sklon i tako|er biv{i francus-ki predsjednik Jacques Chirac, ali za sada jeon ipak u centru pa`nje medija zbog pri-vatnog bankovnog ra~una koji je enormno pove}ao tokom svog predsjedni~kogmandata.

Seksualne avanture Nicolasa Sarkozyja i Segolene Royal


Kada je rije~ o u svijetu poznatim politi~arima, posljednjih godinaposebnu pa`nju svjetskih medija privukle su ljubavne avanture biv{egpredsjednika SAD-a Billa Clintona i biv{eg italijanskog premijera SilvijaBerlusconija. Clinton je, podsje}amo, krajem devedesetih godina 20.stolje}a morao priznati da je bio u ljubavnoj avanturi sa ameri~kom“sponzoru{om” Monicom Lewinsky, ali je njegova supruga Hillary(predsjedni~ki kandidat za naredne izbore u SAD-u) elegantno pre{lapreko ove skandalozne “felacio afere”.

Biv{i italijanski premijer Silvio Berlusconi se, pak, kompromitovao u

svjetskoj javnosti ne samo zbog fotografija na kojima se na{ao u dru{tvusa “raskala{nim modelima”, nego jer je i zbog ~estih javno iskazanihaluzija na seksualne odnose izazvao bijes svoje supruge Veronice.Uvrije|ena Veronica na kraju se odlu~ila da svog supruga Silvija opanjkapreko vode}eg italijanskog dnevnog lista La Repubblica , a nakon togaSilvio je u istim novinama objavio javno izvinjenje zbog “glupih {alasvojoj jedinoj ljubavi” Veronici.

DVA NAJVE]A POLITIÈKO-LJUBAVNA SKANDALA

Billu je Hillary elegantno oprostila, a

supruga Silvija Berlusconija pomo} jetraìla od italijanske javnosti!

nom svijetu su njihovi ìvotni problemi (preljube i bra~ni lomovi) vrlo bliskinom svijetu su njihovi ìvotni problemi (preljube i bra~ni lomovi) vrlo bliski

HILLARY, BILL I MONICA: Ljubavna afera koja je krajem devedesetih godina dvadesetog stolje}a sna`no uzdrmalaBijelu ku}u i postala udarna tema svjetskih medija

VRIJEME PORODI^NE IDILE: Za razliku od bra~nog para Bush, porodica Berlusconi u centru pa`njesvjetske javnosti na{la se i zbog bra~nog brodoloma



50





Kathryne Bomberger, generalnadirektorica Me|unarodne komisi-

je za nestale osobe (ICMP), u sri- jedu, 13. juna, dobila je presti`nofrancusko priznanje Legija ~asti,

koje joj je uru~ila francuska ambasadorica uBosni i Hercegovini Maryse Bern iau.“Mislim da je ovo odlikovanje veliko-du {no prep ozn avan je mog rada, rad a

ICMP-a i rada me|unarodne zajednice u

p ruànju pomo} i B iH koja se suo~ila sa

veoma te{k im problemom, p roblemom

nestalih osoba. Rje{avanje pitanja nestalih

osoba jo{ uvijek je kriti~no za ovaj region

u kojem se nas to ji o sigura ti mir i s tabil

-nost”, kazala je na po~etku razgovora zaSB Kathryne Bomberger, koja je ordenLegije ~asti dobila na pismenu odluku

sada ve} biv{eg francuskog predsjednikaJacquesa Chiraca.

SREBRENICA JE

TRAGIÂN IZAZOV Gospo|o Bomberger, da li ste zado-vol ji poslom koj i je ICMP obavio tokom

skoro 10 godina zahtjevnog anga`mana u

Bosni i Hercegovini?

U BiH sam prvi put do{la 1996.godine sa OSCE-om, a vratila sam se1998. sa ICMP-om. Tada nas je bilo svega~etvero, a danas ICMP broji oko 170ljudi, od ~ega je 95 posto angaòvanih izregiona i iz svih nacionalnih skupina.Ponosna sam na svoje suradnike i isti~emda bez njih ne bi uspjeli obaviti ovaj zaht- jevan posao. Nedavno nas je posjetio jedan ovda{nji politi~ar, {to je vrlo rijetka pojava, da se upozna sa onim {to radimo. Njegov komentar bio je da mi “krademo”najbolje i najpametnije bh. kadrove.Odgovorila sam mu da to nije ta~no, ali

U POTRAZI ZA @RTVAMA RATA


Nakon BiH, pomagali smo u identifikaciji `rtava cRazgovarao

Mirsad Fazli}[email protected]

POLITIÂRI U BiH MANIPULI[POLITIÂRI U BiH MANIPULI[KATHRYNE BOMBERGER,generalna direktoricaMe|unarodne komisije zanestale osobe (ICMP), ovih

je dana dobila presti`nofrancusko priznanje LEGIJAÂSTI; na{em novinaru

govorila je o zahtjevnomradu ICMP-a u BiH,dramati~noj potrazi zadesetinamahiljada “nestalihosoba” u na{oj dràvii dnevno-politi~kimmanipulacijamakojima su izloène

porodice `rtava

SAVREMENALABORATORIJA:

“Morali smo nabavitiadekvatnu tehni~kuopremu, obrazovatikadrove i porodice`rtava, a nijepostojala garancijada }emo taj zadatakostvariti”, kaèKathryne Bomberger



da ovako zna~ajne rezultate Bosanci iHercegovci mogu posti}i samo ako im se pruì prava prilika.

Nema sumnje da ste obavi li veoma

delikatan i teàk posao te da ste zabiljeìli

i uspone i padove. S obzirom na ~in jenicu

da je BiH ratom opusto{ena dràva i sa

velik im bro jem nes ta lih osoba , zan ima

me kako komentari{ete po~etak Va{eg

rada i dana{nju situaci ju u BiH?

BiH je bila ratom uni{tena zemlja u

kojoj je bilo tridesetak hiljada nestalihosoba {to je ogroman broj. Bolnice nisufunkcionisale, postojao je manjak stru~nihkadrova, a odjednom se pojavio veliki broj posmrtnih ostataka ljudi ekshumiranih izmasovnih grobnica. Nisu postojalitehni~ki kapaciteti ni novac da se taj prob-lem rije{i. Niko na svijetu nije imao niiskustva ni odgovor na pitanje kako torije{iti. Ujedno, problem nestalih bilo jeveliko politi~ko pitanje, jer se svaka odstrana nastojala prikazati `rtvom. Dakle,na po~etku smo imali forenzi~ki problemkoji se trebao rije{iti u politi~ki uàrenom

ambijentu. Me|utim, stvari su se umno-gome izmijenile i postignuti su zna~ajnirezultati. Smatram da }e sa po~etkom radaInstituta za nestale osobe politika kona~no prestati da se petlja u ovu problematiku.

Da }e to biti kraj procesa traènja reci- prociteta me|u `rtvama i po~etak traènjanestalih osoba bez obzira na njihovunacionalnu ili religioznu pripadnost.

în jenica je, dakle , da t ragi~n im i

d rama ti~ nim p ita nj em nes ta li h o soba

politi~ari jo { uvijek man ipuli{u, pa me

in te re su je na koji je na~ in mogu}e zaus-taviti politi~are u BiH kada je rije~ o

dnevnopoli ti~koj z loupotreb i porodica

desetina hiljada `rtava?

Stra{no je to da se problem nestalihosoba op}enito u BiH, a posebnoSrebrenica, zloupotrebljava i koristi za pos-tizanje politi~kih ciljeva. Nema sumnje da je to, da tako kaèm, zahvalna problematikaza manipulaciju, i to posebice u predizborn-im kampanjama. Da bi se ovaj ogavan poli-ti~ki anga`man zaustavio, smatram da jeneophodna izgradnja institucija koje }e sprije~iti zloupotrebu porodica `rtava, a ne dase nastavi iskori{tavati njihova ogromna bol

za najmilijima. Porodice trebaju reparaciju, pravdu i istinu. Identifikacija zatvara stranicenjihove otvorene knjige bola, a samim timidentifikacijom porodice dolaze do istine osudbini koja je zadesila njihovu najbliùrodbinu. Politi~ari i, op}enito, javnost u BiHmoraju prihvatiti povijesne ~injenice.Recimo, i po presudi Me|unarodnog suda pravde u Haagu dokazano je da je uSrebrenici izvr{en genocid, da je srpskavojska i policija likvidirala osam hiljadaèna, djece, staraca...

MORAMO BITIIZVAN POLITIKE Me|utim, ~injenica je da ste u

po~etku va{eg rada ipak napravili izv-je sne g re{ke, i to posebno kada je rije~ o

Srebrenici?

Kroz gre{ke smo nau~ili veoma va`nelekcije. Niko nije znao kako se nositi satako tragi~nim i dramati~nim problemom,odnosno Srebrenica je bila najve}a foren-zi~ka slagalica. U suradnji sa porodicama`rtava dogovorili smo se 1999. da poku{amo raditi sa novim tehnologijamakako bi se rije{io problem identifikacije`rtava. Tada je, podsje}am, identifikacija putem DNK bila novina u svjetskimrazmjerama. Morali smo nabaviti adek-vatnu tehni~ku opremu, obrazovatikadrove i porodice `rtava, a nije postojalagarancija da }emo taj zadatak ostvariti. Nakon svih ovih godina imamonajsavr{eniji sistem za identifikaciju`rtava putem DNK. Na{e osoblje poma-galo je u identifikaciji `rtava cunamija i uidentifikaciji `rtava uragana Katrina uSAD-u, a to dovoljno govori o uspjehukoji smo postigli u BiH.

S laè te li se sa mojom konsta taci

-

jom da je ICMP i pored sna`nih polit i~kih

pritisaka ipak uspio o~uvati nepristrasnost

i o sta ti izvan dometa politi~ke man ipu

-lacije i propagande?

To je bio klju~ na{eg opstanka.Morali smo biti nepristrasni i upravo zbogtoga nas bo{nja~ki, srpski i hrvatski poli-ti~ari konstantno optuùju i kritikuju. Ali,mi smo navikli na takve kritike jer smosvjesni ~injenice da je problem nestalihosoba ispolitizovan. Tako|er, slaba vlast,kao {to je to slu~aj u BiH, uvijek kritiku- je i traì krivce tamo gdje ih nema kako biopravdala vlastitu nesposobnost. Mimoramo istrajati u na{em radu kako bismo osigurali da se problem nestalihosoba rje{ava izbalansirano i neutralno teda porodice desetina hiljada `rtava dobijuneophodnu pomo} i satisfakciju.

Kathryne Bomberger, generalna direktorica ICMP-a


namija i uragana!

Neposredno nakon {to je primila ordenLegije ~asti, Kathryne Bomberger jeugostila generalnog sekretara INTERPOL-aRonalda K. Noblea. “U slu~ajevimaprirodnih nesre}a, padova aviona iliteroristi~kih napada, INTERPOL }etraìti ICMP-evu pomo}”, na sastanku jeizjavio Noble. On je na slu`benom putu u

BiH proveo dva dana, a nakon {to je obi{aoICMP laboratorije kazao je da je impre-

sioniran aktivno{}u ove me|unarodneorganizacije. “Na{e organizacije sumnogo nau~ile kroz rad na rje{avanjuzahtjeva za identificiranje `rtavacunamija, pa smo danas u mogu}nostida pruìmo brz i koordiniran odgovorkada to bude potrebno”, rekla jeKathryne Bomberger, te istakla da je zado-

voljna i zbog pro{irenja suradnje izme|uICMP-a INTERPOL-a.

SURADNJA ICPM-A I INTERPOL-A

ICMP je angaòvan

i u slu~ajevimaprirodnih nesre}a iteroristi~kih napada!@RTVAMA@RTVAMA



SB U PO ITELJSKOM ATELJEU LIKOVNOG GENIJA


Reporteri “Slobodne Bosne” ovih dana suboravili u Po~itelju, gdje se nakon ratnihstradanja u svoju obnovljenu ku}u i

atelje vratio jedan od najzna~ajnijihevropskih slikara SAFET ZEC; ovaj likovnigenije na{oj novinarki govorio je o svojojmladala~koj fasciniranosti ljepotom iklimom Po~itelja, o stravi~noj ratnojdestrukciji ovog ìvopisnog gradi}a i

varvarskoj otima~ini njegovih umjetni~kihdjela, te o odluci da se nakon 16 godina

vrati u svoj po~iteljski dom i bude aktivni

sudionik umjetni~kog i turisti~kogpreporoda Po~itelja

Namjera mi je da Po~itelj pretvorimo u “hercegova~k

POVRATAKSAFETA ZECU POÎTELJ

POVRATAKSAFETA ZECU POÎTELJ





Na{ sagovornik koji je ve} tri deceni- je vezan za Po~itelj smatra da se tek nakon rata i potpune devastacije ovaj grad po~inje shvatati kao jedna cjelina i uvi|ase potreba da se po prvi put organizovano

uvede kanalizacija, uli~na rasvjeta, kanteza sme}e... U prvom talasu restauracije{ezdesetih godina pro{log vijeka radili suse samo najva`niji objekti, a ku}e su bile prepu{tene na milost i nemilost vlasnici-ma. “Restauraci je ku}a danas se rade po

propisu , ku}e se pokrivaju kamenom a ne

crijepom i sli~no. Sedamdesetih godina su

ljudi sva{ta radili i sva{ta se to lerisalo ,

nije bilo ni inspekcije ni kakvog nadzora.

I ja sam u m ladala~kom zanosu pravio

gre{ke, stavljao neke prozore gdje ne

treba i radio stvari koje danas ne bih.

S je}am se dob ro da je jedan ~ov jek izbe-tonirao prizemlje pa onda uljanom bojom

nac rtao po betonu kamen ? Pro feso rica

arh itek ture Vjekica Stankovi} je jed ina,

koliko je mog la , bdje la nad Po~ ite ljem,

a li je te {ko kad nema{ pod r{ku d r ave da

neko do|e i sru{i ono {to ne valja. Sad bi

Po~ ite lj mogao po p rv i put u nov ijo j h is-toriji da zaista zaìvi kao jedinstven preli

-

jep gradi} iz petnaestog vijeka”, nada seSafet Zec, zaljubljenik u ovaj grad.Ipak, radovi na obnovi Po~itelja posli-

je rata izvo|eni su sa ograni~enimnov~anim sredstvima, moralo se pristajatina kompromise, stavljana je jeftinija jelo-

va umjesto hrastove gra|e i sli~no. Aligrad izgleda neuporedivo bolje nego ikadu novijoj povijesti, i sa stotinjak hiljadamaraka koliko je popravka Safetovogateljea ko{tala, postignuti su odli~ni

rezultati.RATNO STRADANJE

POÎTELJAPosljednji put prije ovogodi{njeg

povratka, Safet Zec je u Po~itelju boravio1991., dakle u vrijeme pred po~etak agre-sije na Bosnu i Hercegovinu. “U

Dubrovniku i Slavoniji je ve} uveliko bio

rat a nas je jo{ uvijek dràlo la`no

uvjerenje da }e nas m imoi}i. Ipak, moj

posljednj i predratni odlazak iz a te ljea je

na neki na~in zna~io i halalj ivanje sa svim

{to ostavljam za sobom.”

Ve}inu materijalnih stvari Safet jezaboravio i za njima ne ali. Ku}u oprema ponovo kao da ona nikada nije ni bilaoplja~kana i kaè da je to jednostavnoljudski poriv kojem se ne moè oduprijeti.Jedino za ~ime jo{ uvijek àli i nada se da}e prona}i jeste njegovih pedesetak plo~akoje su ostale u po~iteljskom ateljeu kad

je rat po~eo. “Kom{ije su mi pri~a le da je

moj atelje obijen me|u prvim ku}ama i da

su planski i organizovano sve stvari odne-sene. Bilo b i log i~no da bar neko nazove i

kaè: Safete, imam tri tvoje plo~e, donesi

t ri h il jade maraka i vra ti}u t i ih Nikad se

to n ije des ilo pa mi zato n ije ja sno { ta je s

njima bilo. âk i da ih je neko odnio u

staro gvo`|e, pa taj ~ovjek koji bi ih otku

-p io v id io b i tu neke fine rezbarije , p itao

ljude u kafani znaju li {ta je to ili se

pohva lio da ih ima. Nikada do mene n ije

do{ la n i v ije st da ih je neko negdje { tam

-pao . Ovo je mal i prostor , l judi koj i se u to

razumiju u Ljubljani, Somboru, bilo gdje,

b i mi javili da su ih gdje v id je li.”

Nakon rata Safet Zec je dva puta pro{ao pored Po~itelja, bez zastajkivanja:“Prija te lji su mi tada sav je tova li da n ije

pametno previ{e se raspitivati .” Tek kad

je do{ao tre}i put, nekoliko godina nakonrata, odlu~io je da zastane i obi|e svojuku}u. “Zaustav io sam se na pumpi i u{ao.

Svuda okolo su bili izvje{eni portreti

Mladena Naletili}a Tute i ostalih likova iz

te p le jade . ôvjek koji je rad io na pumpi

me je otpra tio do moje ku}e i a te ljea . Sve

je bilo devastirano, po~upane grede, pre

-grade, sve uni{teno. Ja sam otprilike znao

da je tako, nisam bio iznena|en. Tada sam

samo podgr ijao def in it ivno odluku da se

nikad ne vra tim. Nisam vi{e imao snage.

Godinama smo moja Ivanka i ja toliko

ulagali u to, bezuslovno to voljeli i

dava li s e, a b ili smo pora` eni. Na{ i p ri

-jatelj i su i{li po Dubrovniku, gradili ku}e

diljem Mediterana, a m i smo ostajali

ovdje, borili se. Nakon {to je sve

razru {eno , mis lio sam da tu v i{e nemam

SB U PO ITELJSKOM ATELJEU LIKOVNOG GENIJA


OTVORENO DRU[TVO: @elja mi je da napravim koncept o



{ta traìt i”, govori nam o svom gorkomiskustvu Safet Zec.

âk i kad je po~elo renoviranjePo~itelja, koje je pokrenulo federalnoMinistarstvo kulture, Safet Zec nije imao

èlju da se vrati. Ministar Gavrilo

Grahovac mu je rekao da su radovi u tokui da sam odlu~i da li se èli vratiti uPo~itelj. “Kad sam v id io kako je dàmija

l ijepo obnovljena, do{ao sam, vid io sve .

Onda se i Ivanki i meni vratila èlja i

ljubav za svim e, ponovo nam se m ililo

do}i”, vidno radostan kaè Safet Zec.Priznaje da je njegova èlja da u

budu}nosti bude svjedok gra|enja “neke

bolje perspektive za Po~itelj”, odnosno daPo~itelj umjesto jeftinog turisti~kog ki~akrene putem umjetni~kog grada u kojem}e se odràvati ve~eri poezije, kamerni

koncerti, izlo`be po ku}ama, avlijama, ba{tama...

IMA NEKA TAJNA VEZA Na pitanje koliko vremena godi{nje

planira provoditi u Hercegovini, na{sugovornik odgovara: “Najrad ije ne bih

n ikako n i i{ao iz Po~ ite lja . B ilo je b itno

sve srediti i stvoriti uslove za rad, a sad

ovdje mogu provoditi duè periode. @elja

m i je da napravim koncept otvorenog

studija: mjesto gdje }e dolaziti mladi ljudi

sa akademije , rad it i svoje p lo~e i u~i ti na

taj neformalni na~in. Imaju oni {kole i

akademije gdje mogu s ticati znanje, a li

ovdje }e dolazit i moj i pri ja te lj i iz raznih

zemalja i m ladi }e mo}i da nau~e puno u

jednoj opu{tenoj a tmosferi , da se druè ,

upoznaju, rade zajedno i razm jenjuju

znanja. Ovo je prekrasan prostor , s ja jan

grafi~ki studio sa tri jemom, ba{tom i ele

-mentim a koji se samo poèljeti mogu.

Po~itelj je tako|er atraktivan zbog klime i

eksterijera”, kaè Safet Zec dok nam pokazuje svoj obnovljeni atelje i ljetniko-vac u Po~itelju.

Iz svake rije~i Safeta Zeca je jasno danjegovo odu{evljenje krajolikom ni danas,trideset godina nakon prvih dolazaka, neslabi. “Satima mogu gledati jedan detalj,

prati ti svjetlo kako se mijenja, to je veoma

zanimljivo, ali sve to te{ko mogu objasni

-ti drugim ljudim a. Jednostavno sam

zalu|en Po~iteljem, a neki ljudi to ne razu

-miju. Moj bra t je , na primjer, kad je ovdje

do{ao nakon mojih odu{ev ljenih p ri~a,

samo rekao: Ja ti ovdje Safete ne bih da

m i neko dàba da

Neko opet ne voli ni

Veneciju, gdje ìvim ve} dugi niz godina,

a meni su Po~itelj i Venecija dva grada

neprocjenjiva” , na kraju razgovora kaèlikovni ~arobnjak Zafet Zec.

Safet Zec, kako smo gradili Po~itelj


Ku}a Gavrankapetanovi}a, najve}ipo~iteljski stambeni kompleks nastao uXVI/XVII vijeku, 1961. je renovirana da bi unjoj 1964. po~ela sa radom Umjetni~kakolonija. Vi{e od hiljadu umjetnika iz cijel-og svijeta boravilo je u koloniji od njenognastanka do danas, a neki od njih su tustvarali i ostavljali umjetni~ka djelaizuzetne vrijednosti. Zgrada kolonije je1993. spaljena, a 2001. je ekspertni tim Vlade Federacij e dao smjern ice za

po~etak obnove. Slikarska kolonija je2004. ponovo po~ela sa radom, a ovogo-di{nja kolonija odràna je tradicionalno naTre{njevu nedjelju, u prvom vikendu juna.U koloniji su boravili i stvarali slikari AffanRami}, Irfan Hozo, Salim Obrali},Mirsad Konstantinovi}, AldemarIbrahimovi}, Mensur Verla{evi}, DèkoHodì}, Mensud Ke~o, te slikarkeDènita Huseinovi}, Renata Papi{ta,Lana Hunji}...

UMJETNIÈKA KOLONIJA U POÈITELJU

Dolazak slikaraiz cijelog svijeta

STARI-NOVI DOM SAFETA ZECA U POÎTELJU: Likovni virtuoz Safet Zec obnovio je svoj uratu devastirani dom i atelje, te isti~e da }e se angaòvati u procesu umjetni~kog ituristi~kog preporoda Po~itelja ~ije ljepote upore|uje sa ljepotama Venecije

orenog studija: mjesto gdje }e dolaziti i raditi mladi ljudi



U

~etvrtak, 14. juna, u Zema-ljskom muzeju u Sarajevu pro-movisana je knjiga Susreti sa ljudima: iz etnografskog terenskog dnevnika autorice Ljiljane

Beljka{i}-Hadìdedi}. U ovoj knjizi susabrane sve anegdote i neobi~ne (ne)zgode

sa terena po bh. selima i gradovima nakoje je autorica i{la preko pedeset godinai za koje nije bilo mjesta u nau~nim etno-grafskim radovima. Prva lekcija koju jenau~ila na terenu, jo{ ranih pedesetih god-ina pro{log vijeka, bila je da ne zapisujedok slu{a, jer seljaci odmah postajunepovjerljivi, teè se otvaraju i ne govorespontano. Kad ju je vidio da zapisuje, jedan seljak joj je rekao: “Vid i{ , ja sam

nepismen, a li sve {to vid im i ~ujem ostaje

mi u glavi. A ti }e{ se uzdati u to }age i

sutra, kad ga izgubi{, ostade ti glava praz-na” , prisje}a se sa osmijehom jedne odseoskih mudrosti Ljiljana Beljka{i}-Hadìdedi}.

TORBA ZAPRVU POMO]

Za na{u sugovornicu veliki izazov bio je upoznati mentalitet sela i na~in na kojiljudi razmi{ljaju. Rado se sje}a terena na

Majevici, na koji je i{la zajedno sa svojimsuprugom Nedàdom , tako|er etnolo-

DOMOVINA KAKVU (NE) POZNAJEMO


LJILJANA BELJKA[I]-HAD@IDEDI] (79), prva {kolovana etnologinja u BiH, autoricabrojnih stru~nih knjiga i muzejskih izlo`bi, marljiva istraìva~ica obi~aja i

mentaliteta seoskog i gradskog stanovni{tva u na{oj dràvi, povodom objavljivanjasvoje nove knjige “Susreti sa ljudima: iz etnografskog terenskog dnevnika” na{ojnovinarki govorila je o svojim uzbudljivim doìvljajima sa terena, nadmudrivanjima

sa nepovjerljivim seljacima, njihovim vjerovanjima u “vi{e sile”, opasnostimakojima je bila izloèna tokom 50 godina svog briljantnog nau~nog rada

Pi{e

Adisa ^[email protected]

RAT JE POTPUNO PORE

Iako negiraju da vjeruju u bapska predanja, brojni sel

POLA VIJEKA ISTRA@IVANJA: LjiljanaBeljka{i}-Hadìdedi} kao mlada etnologinjau narodnoj no{nji i danas kao i dalje aktivnaistraìva~ica tradicije i obi~aja naroda u BiH



gom. “I{ li smo nekim isu{enim kor itom

potoka i to je b io jedin i put do sela”, prisje}a se Ljiljana i nastavlja zanimljivu pripovijest: “U me|uvremenu je nai{la

o lu ja i od puta je nasta la buj ica, pa nismo

mogli pre}i na drugu stranu do lova~kog

doma gdje su nam ostale stvari. T raìli

smo bilo kakav most, ali ga nije bilo.

Nai|e neki starac i mi ga pitamo ima li

igdje most jer moramo pre}i na drugu

stranu. On zbun jeno gleda u nas i kaè:

ûj morate pa niko vas ne tjera Prelazi

se onda kad voda stane sjedite brate lije

- po i sa~ekajte E , taj mentalitet sela je

meni uvijek bio fascinantan.”

U preko pedeset godina koliko je obi-lazila najzaba~enija mjesta po Bosni (ine{to rje|e po Hercegovini) na{a sagovornica je imala bezbroj susreta sa ljudima, alikaè da nikada ni jedan nije bi neugodan.Ljudi su ~ak i u najzaba~enijim selima bili

komunikativni i pokazivali razumijevanjeza njen nau~ni rad.

Na putu su je vrebale razne opasnosti, jer je ~esto satima i danima putovala nakonju i pje{ice. Sa sobom je uvijek morala nositi torbu za prvu pomo} u kojoj je bio i serum protiv zmijskog ujeda, aliga sre}om nikada nije morala upotrijebiti.Ali je bilo drugih opasnosti. Jednom seotrovala gljivama i cijelu no} povra}ala.Kad ju je blijedu i iscrpljenu ujutrougledala doma}ica, samo je zabrinutorekla: “Dok si pri sebi, reci ho}emo li te

ovdje kopati i li da te vozimo u Sarajevo?”

Iskusna etnologinja danas se ove aneg-dote sje}a sa smijehom, jednako kao isvog pani~nog straha od medvjeda kroz~ija stani{ta je ~esto prolazila.

Kada posjetilac na kraju u muzeju vidineku kompletiranu no{nju on ne moèznati koliko je truda, novca, umje{nosti ientuzijazma uloèno da bi se ona komple-tirala. Ljiljana Beljka{i}-Hadìdedi} nam

otkriva pri~u o jednom muzejskomeksponatu: “Jednom sam skoro kompleti-

rala jednu staru no{nju, samo su mi

nedostajale ènske ~arape. Raspitivala sam

se svuda i saznam da u jednom udaljenom

selu jedna baba ~uva takve ~arape za svoj

ukop. Propje {a~im nekoliko sati, jedva

na|em babu ali baba ne da ~arape ni za ìvu

glavu. Pregovarale smo pola dana i na kraju

je poklekla tek kad sam joj pored novca

ponudila i kilogram kafe i {e}era Tako sam

uspje{no obavila kupovinu eksponata.”

Eksponati su se za muzej nabavljali nadva na~ina, otkupljivani su ili su ih porodice i pojedinci poklanjali. “Srednje

imu}ne ili siroma{ne porodice su poklanjale

vri jedne predmete, sre tne {to }e se ne{to

njihovo vije kovim a ~u vati u muzeju.

Veoma bogate porodice nikad nam ni{ta

nisu poklonile za Muzej, ni najm anju

sitnicu , sve su prodavali”, kaè LjiljanaBeljka{i}-Hadìdedi}.

Nije bilo lako do}i do dijelova materijalne

narodne kulture, ali sa duhovnom je bilo jo{ teè. Bilo je veoma va`no ste}i pov-

Ljiljana Beljka{i}-Had idedi}, istra iva~ica obi~aja i mentaliteta u BiH


ETIO STRUKTURU SELA

ni u BiH ubije|eni su u postojanje vampira i vje{tica!

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }

LJILJANA BELJKA[I]-HAD@IDEDI]:

“Jednom smo ~ak do{li u selo gdjenije bilo ni struje ni vode, a u jednoj ku}i su imali i friìder i ve{ma{inu, donio im sin izinostranstva. Kad sam pitala {to}e im to, rekli su da se nadaju da}e struja i voda jednom do}i, a ida im friìder dobro do|e kaopolica, da obu}u drè u njemu!”



jerenje ljudi da ispri~aju narodna predanja i vjerovanja. Satima i danima je valjalosjediti sa njima, pri~ati o ètvi, stoci isvakodnevnim stvarima koje ih brinu, da bi na kraju va`ne pri~e iza{le na povr{inu.

Na direktno pitanje se nije dobivaonikakav odgovor. “Kad sam pitala v jeru

-jete l i u vampire i v je{t ice, svi su mi u glas

govor il i da ne vjeru ju , a kad sam slomila

nogu, odmah su me svi ubje| ival ida mi je

to u rad ila v je{ tic a”, sje}a se LjiljanaBeljka{i}-Hadìdedi}.

FRI@IDER ZA OBU]UU toku pedeset godina rada prva bh.

etnologinja je imala priliku da prati kakose selo postepeno mijenjalo. Na po~etkukarijere je spavala pored otvorenihognji{ta, a kasnije su seoske ku}e bivale

sve udobnije i luksuznije. Urbanizacijusela Ljiljana ilustruje interesantnimdogodov{tinama: “Bila sam jednom u selu

koje je i p je{ke bilo vrlo te{ko dostupno.

Popeli smo se uz travnat klizav teren sa

te{kom mukom, do{li zapuhani a u ku}i je

preko cijelog zida bio ogroman regal.

Objasni li su mi da su ga donijel i na konju ,

komad po komad,da bib i li u toku sa grad

-skim trendovima. Seljaci su zatim po~eli u

k u} am a p rav it i m od ern e lu ks uz ne

kupaonice: nisu ih koristi li jer su smatrali

da nije h ig ijensk i vr{ iti nu`du u ku}i, a li

su ih morali imati jer je to b ilo popularno.

Jednom smo ~ak do{li u selo gdje n ije b ilo

n i s tru je n i vode, a u jedno j ku} i su imali i

f ri ider i ve{ ma{inu, donio im sin iz inos

-t ranstva. Kad sam pitala {to }e im to, rek li

su da se nadaju da }e struja i voda jednom

do}i, a i da im friìder dobro do|e kao

pol ica, da obu}u drè u njemu ”

Iako je u penziji od 1990., LjiljanaBeljka{i}-Hadìdedi} je i dalje u radnojformi, a prije dvije godine ova danas 79-godi{nja etnologinja ponovo je i{la nateren po zabitima BiH. Ipak, kategori~no

tvrdi da je danas situacija za etnologeistraìva~e katastrofalna.

“Moje kolege u Muzeju znaju mjeseci

-ma raditi bez pla te . Godinama su radili u

neuslovnim prostorijam a jer im ovi iz

Skup{tine traè basnoslovne sume novca za

grijanje. Nema ni govora o novcu za terene

i ozbiljna istaìvanja. Dana{nja istraìvanja

izgledaju neuporedivo druga~ije nego prije

pedeset godina. Svugdje moète do}i auto

-mobilom, sela su u tom smislu pri-stupa~nija, ali su rat i etni~ko ~i{}enje pot

-puno poremetili s trukturu sela . Ljudi su

mnogo stradali i ne znam koliko bi i bilo

umjesno da sad nekim povratnicima koji su

ostali bez i~ega i koji se bore da obezbijede

hranu i osnovne uslove za ìvot do|em i

pitam kakve su se ~arape nosile prije

stotinjak godina”, konstatuje LjilljanaBeljka{i}-Hadìdedi}.

DOMOVINA KAKVU (NE) POZNAJEMO


Ljiljana Beljka{i}-Hadìdedi} ro|ena je 1928. u Sarajevu gdje je zavr{ila Prvuènsku gimnaziju, a nakon toga je upisalastudij etnologije u Beogradu. U to vrijemebruco{i nisu mogli birati {ta }e studirati,nego su kadrovi planski raspore|ivani .Po{to je Ljiljana bila prva i jedina osoba izBiH koja je 1949. zatraìla da studiraetnologiju, to joj je odobreno, a ~ak jedobila i stipendiju. Za muzej i terenska

istraìvanja ju je zainteresovao o~ev pri- jatelj, arheolog Dimitrije Sergejevski.Kolebala se da li da studira arheologiju ilietnologiju, ali je na kraju shvatila da je vi{eprivla~i istraìvanje ìvih ljudi.

“Profesoru Dimitriju sam kaodjevoj~ica govorila da bih rado studiralaegiptologiju, to me zanimalo i o tome

sam puno ~itala. Rekao mi je da mojotac nije engleski lord i da je egiptologi- ja rezervisana samo za njih, a da }emene, ako to budem studirala, zapastiselo Rore na Glamo~kom polju. On jeina~e oko 1930. i{ao tamo na teren,spavao kraj ognji{ta na podu i ujeo ga jemi{, tako da mu je to selo bio pojamgroznog i zaba~enog mjesta kojim me jepla{io”, kaè Ljiljana Beljka{i}-Hadìdedi}.

Do odlaska u penziju 1990. Ljiljana jeradila u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Autorica je brojnih stru~nih radova, muzejskih izlo`bi i vrijednih knjiga: Gradska mus- limanska tradicijska no{nja u Sarajevu ,Hrvatska no{nja u okolini Te{nja , Srpska no{nja u Sarajevskom polju , Album ~arapa sa Bjela{nice , Hrvatska no{nja iz Sasine...

POLA VIJEKA KARIJERE

Vrhunska istra iva~ica

tradicionalne no{nje i obi~ajaBo{njaka, Srba i Hrvata

ZAPISANA POVIJEST BiH: Ljiljana Beljka{i}-Hadìdedi} svoju novu knjiguSusreti sa ljudima: iz etnografskog terenskog dnevnika promovisala je uZemaljskom muzeju u Sarajevu

NARODNO BLAGO:“Veoma bogateporodice nikadnam ni{ta nisupoklonile zaMuzej, ni najmanjusitnicu, sve suprodavali”, kaèLjiljana Beljka{i}-Hadìdedi}





Mladi fudbalski reprezentativci Engleske poàlili su se kako su im srpski vr{njaciupu}ivali rasisti~ke uvrede tokom utak-

mice koju su Englezi dobili sa 2:0. Iz engleskogtabora su se poslije me~a ~uli zahtjevi da Srbija

bude izba~ena sa Evropskog prvenstva zaigra~e do 21 godinu koje je u toku. [to se ne}e

desiti, odlu~ila je UEFA. I pravo je tako. UEvropi su ve} shvatili da Balkanci ne drè do politi~ke korektnosti kada psuju. Poenta psovke je da {to dublje povrijedi onoga kome jeupu}ena. Politi~ki korektno psovanje je kaokoka-kola sa nula kalorija, kao rat bez `rtava -formalizovano ni{ta.

Znate, oni doista vjeruju u Boga, kaùEvropljani kada se vrate sa proputovanja poSjedinjenim Ameri~kim Dràvama. Znate: kada

psuju, oni doista imaju namjeru da uvrijede,kaù kada se vrate sa Balkana. Ali ono {to jedozvoljeno Balkancima, nije i drugima. To jevrsta pozitivne diskriminacije koju ljudi sa

Balkana nisu traìli, ali koju rado zloupotreb-ljavaju. Naime, dovoljno je da neko kaè“znate, on je sa Balkana” pa da vam se toleri{eono preko ~ega se nikada ne bi pre{lo da je u

pitanju bijeli heteroseksualni zapadnjak. Ukorijenu te pozitivne diskriminacije leìrasizam: superioran toleri{e zaostalost zaosta-log, ~ime se potencira i superiornost jednog izaostalost drugog. Navodnim prihvatanjem raz-lika te se razlike zapravo defini{u i betoniraju.Ja koji te prihvatam i obra}am ti se sa na-ro~itom pa`njom zapravo te najdublje vrije|am.Jer: ne prihvatam te kao ravnog sebi, a svojim

prijatnim opho|enjem prema tebi u svakomtrenutku ti stavljam do znanja da na umu imamono po ~emu si razli~it od mene. Moj superiornistav dodatno je u~vr{}en ~injenicom da u svojoj

politi~koj korektnosti od tebe ne o~ekujem da iti bude{ politi~ki korektan. Moja korektnostzapravo iskazuje moj stav da ti nisi sposoban da

bude{ korektan - ti prosto ne moè{ ono {to jamogu.

Osim toga, Srbija je doista visoko postavilaljestvicu kada je u pitanju ono {to se neka`njenosmije ~initi. Srbija je napala Hrvatsku, potom iBosnu i Hercegovinu, gdje je etni~ki o~istilateritorije koje je namjeravala pripojiti. î{}enje

se pretvorilo u genocid. Kako izgleda zapad-nja~ka politi~ka korektnost kada se primijeni nasudu: tako {to se onaj ko je naoruào, finansiraoi {akom, kapom i kamom pomagao one koji suobavili fizi~ki dio posla u Srebrenici - proglasi

krivim {to nije sprije~io genocid. Time su postavljeni novi standardi ne samo u pravu,nego i u logici. Logika: kada nekoga naoruàtei kaète mu: idi, uzmi ono {to je tvoje, od sadaima biti potpuno logi~no da ba{ vi budete onajkoji }e sprije~iti prolijevanje krvi. Pravo: to seubudu}e ima smatrati nesprje~avanjem, a nesau~esni{tvom. To je ono {to Englezi nisushvatili: Srbija bi bila izba~ena sa prvenstvatek ako bi njeni fudbaleri doslovce poklaliengleske igra~e tamne koè. Sve ispod toga,uklju~uju}i i rasisti~ke uvrede, bilo bi o{trosankcionisano novom pobjedom Srbije naEurosongu .

A ima ne{to tako komi~no u doma}emrasizmu, ne{to zlo-groteskno, {touo~avamo i u ~injenici da antisemitizma

kod nas ima i u onim krajevima u koje jevrejskanoga te{ko da je ikada kro~ila. Nedavno su mi

prijatelji rekli da su me prozivali na sajtu

srpske nacisti~ke mom~adi pod imenomStormfront. Odem na stormfront.org i vidim dasu }elavi debili sastavili nekakav spisak Jevreja u Srbiji. Onda su se drugi debili stali

javljati i iznositi svoje prijedloge za novaimena na spisku. I tako debil koji se na forumu

potpisuje kao Juri{nik za Jevreja u Srbiji pred-loì i mene. Kaè ovako: (pravopis njegov)“Andrej Nikolaidis gr~ki jevrejin neprijatelj

srpstva i saradnik dukljanskih separatista u

Crnoj Gori”. Uz to ide i moja fotografija - dahrabri ~lanovi Stormfronta znaju koga treba

prebiti/ubiti, sretnu li me negdje na ulici. Po{to ja nisam zapadnjak, i ne pada mi na pamet biti politi~ki korektan (mada postoje dobri razloziza{to bi se prema na{im }elavim rasistima tre-

balo ophoditi sa naro~itom pa`njom - mogu}eda ih treba tretirati kao osobe ometene u razvo-

ju), preostaje mi da konstatujem kako postojisamo jedan suvisao vid komunikacije sa

bagrom poput one iz Stormfronta. Nasilje,naime. Kada vidite }elavog rasistu na ulici,

bilo da ste sa prijateljima ili sami, trebate doh-vatiti najbliì tvrdi predmet koji moè posluìtikao palica, i {to temeljitije izmlatiti gada.Morate shvatiti da tu nema mjesta bole}ivosti:

batine kojima ste ga po~astili korisne su ne

samo za dru{tvo, nego i za njega.Marginalne grupe poput Stormfronta

postaju opasne tek kada ih dru{tvo ignori{e. Njihova snaga izvire iz na{e slabosti - oni sutako netolerantni ba{ zato {to ih toleri{emo.

Balkanska rapsodija


Pi{e

Andrej Nikolaidis

âk 48 postoispitanih bi iz

Crne Gore iselilosve Albance.

Samo 25 posto

bi Crnu Goruo~istilo i od

Bo{njaka, dokbi 37 odstoispitanih

nogiralo sveHrvate i Rome.

Bez Srba bi radoìvjelo 8 odsto,

dok bi Crnogorceiz Crne Gore

protjeralo samo3,7 crnogorskih

gra|ana. Zasaradnike na

poslu najpoèljnijisu Crnogorci i

Srbi, anajnepoèljniji

Albanci i Romi

BALKANE MOJPozitivni primjer fa{izma



Prave nevolje nastaju kada ~itavodru{tvo po~ne li~iti na Stormfront.

Nedavno su objavljeni rezultatiistraìvanja CEDEM-a koji su pokazalida je neprijateljstvo prema drugim

etni~kim grupama u Crnoj Gori - u porastu. Ko makar i povr{no poznajeCrnu Goru, ti rezultati te{ko da gamogu iznenaditi. Oni su, me|utim,{okantni za armiju evropskih ~inovnikakoji su o Crnoj Gori u~ili iz izvje{taja

briselskih i va{ingtonskih diplomatakoji su posljednih deset godina CrnuGoru progla{avali “pozitivnim prim-

jerom etni~ke i me|uvjerske toleranci- je”, “balkanskim multikulturalnim svje-tionikom” itakodaljeitomesli~no.

Ja{ta. Autori tih sintagmi svojevre-

meno su i Slobodana Milo{evi}a

nazivali “faktorom stabilnosti naBalkanu”. Pogledajmo kako o

pri jatelj ima i kom{ijama druge vjerei nacije razmi{ljaju s tanovniciPozitivnog primjera.

âk 48 posto ispitanih bi iz CrneGore iselilo sve Albance. Samo 25

posto bi Crnu Goru o~isti lo i odBo{njaka, dok bi 37odsto ispitanihnogiralo sve Hrvate i Rome. Bez Srba

bi rado ìvjelo 8 odsto, dok biCrnogorce iz Crne Gore protjeralo

samo 3,7 crnogorskih gra|ana. Zasaradnike na poslu najpoèljniji suCrnogorci i Srbi, a najnepoèljnijiAlbanci i Romi. “Na pitanje koga bividjeli na ~elu dràve, svi ispitani

pokazali su najve}i mogu}i stependistance prema svima, osim Crno-gorcima”, kaù u CEDEM-u. [ta t i jemultikultura: ~ak ni samim musli-manima u Crnoj Gori ne pada na

pamet da bi Crnu Goru mogao voditiTur~in.

Bo{njaci se, {u}ur Allahu, osim {tosu, kao {to smo vidjeli, netolerantni

prema sebi samima, dobro drè i ustvarima netolerancije generalno. Naskali od 1 do 9, pokazalo je istraìvanje,najnetolerantniji su Srbi (ali to je, io-nako, pogodak iz 1 u 1) sa ocjenom 4,4.Odmah iza njih su Bo{njaci, koji saCrnogorcima dijele drugo mjesto saindeksom netrpeljivosti od 3,6. Naj-tolerantniji su, pokazalo se, Albanci -njihova cifra je 2,9.

Koliko se ja razumijem u statistiku,sa ovim ciframa Crna Gora moè biti

jedino pozitivni primjer fa{izma. I to ne

samo na Balkanu. Da je Hitler pobije-dio, sa ovakvim razmi{ljanjem gra|ana, bila bi pozitivan primjer i u Tre}emrajhu. Bythe way, dràvni praznik uCrnoj Gori je 13. juli - dan ustanka pro-tiv fa{izma.

Balkanska rapsodija


Koliko znam, bogougodni receptpremlati fa{istu primijenjen je nakon {to je grupa majmuna iz Stormfronta (za-

nimljivo: }elavi rasisti govore o svojojrasnoj superiornosti, uprkos tome {to odsvih ljudi najvi{e li~e na majmune) upalana tribinu Filozofskog fakulteta u NovomSadu. Tamo su izvrije|ali i i{amarali

profesore-govornike i publiku. Pogrije{ilisu samo u jednoj stvari: kada su napaliprofesora Milenka Perovi}a, zaboravili

su da je on - Crnogorac. Kako mi jere~eno, sin profesora Perovi}a potraìo je koji dan kasnije junake koji su munapali oca i temeljno ih, i ~ojski i juna~ki- ugazio.

]ELAVI RASISTI

Ljudi koji li~e na majmune

I l u s t r a c i j a : B R A N C A G L I O N I



KNJI@EVNA KRITIKA: Knjiga MesudaSari}a “Kako je urbanisti~ki uragandohak’o sarajevskoj zelenoj dolini”

(Videoarhiv, Sarajevo, 2007.)

MAPA NESTALOGGRADA Pi{e: Adisa ê~o

Maketar i zaljubljenik u kulturnu historiju Bosne iHercegovine Mesud Sari} napisao je knjigu o preko stotinu sara- jevskih gra|evina (vjerskih i svjetovnih) i spomenika koji su krajem devetnaestog i u dvadesetom stolje}u nestali sa lica zemlje.Autor je ro|en 1924. i jo{ uvijek se ìvo sje}a objekata za kojemla|e Sarajlije i Sarajke uglavnom ne znaju ni da su postojali.Potpuno izbrisani iz

kolektivne memorije,ovi objekti se kao na palimpsestu pojavljuju uSari}evoj knjizi duhovi-tog naslova Kako je urbanisti~ki uragandohak’o sarajevskoj zelenoj dolini . Onestvari koje sam nijeupamtio, Sari} prenosi po kazivanju starih ljudikoje je poznavao u svomdjetinjstvu i mladosti, te

po pisanju Hamdije

Kre{evljakovi}a i {ejhaSejfudina Kemure.

Kameni most uobliku luka stajao je koddana{njeg Higijenskogzavoda, kamena terezijana Skenderiji regulisala jevodu u javnim ~esmama,[eherija most ima jo{ dvaluka sakrivena prilikomregulisanja toka Miljacke,a prema planovimagradona~elnika Sarajeva

êngi}a nakon Drugogsvjetskog rata, postojao je i plan da se sru{i cijela Ba{~ar{ija... Zavrijeme austro-ugarske i komunisti~ke vladavine 23 dàmije susru{ene do temelja, otkriva nam u svojoj uzbudljivoj knjiziMesud Sari}.

Osim ove virtuelne obnove izbrisanih spomenika kulture,Mesud Sari} je sa~uvao i atmosferu davno pro{log vremena, kada je Sarajevo bilo mali ali ìvahan grad u kojem su novotarijedo~ekivane sa velikim interesovanjem. “Sje}am se kina Luxora i

Imperijala.. . Sje}am se fimova koji su igrali kad zvuka uop}e nije

bilo. Filmova ârlija âplina i dolaska tona u kina tridesetih god

-ina pro{log sto lje}a, a {to je f ilmove u~ini lo jo{ zabavni jim i

razumljivijim. U pozori{tu su se igrale

Ramazanske predstave

,

Omer za na}vama, Zulum}ar, Otkako je Banja Luka postala...

Otac je govorio kako je Branislav Nu{i}, upravnik Pozori{ta,

dobro procijenio trì{te i primamio gledaoce. Cirkus

Kolorado

je

u Sarajevo do{ao sa 28 vagona ìvot in ja , tako da su jedva sta le

na cirkus

-plac. Ljudi su govoril i

Oti|i u cirkus da tesir luk skine{

sa sebe”, pi{e Sarajlija koji je svojim maketama, a sada i knjigom brojne zna~ajne gra|evine sa~uvao od zaborava.


KULT MARKET Mislim da }u na izboru za najljep{u proro~icu na Balkanu u konkurenciji od deset baba biti najljep{a

VESNA MARKOVI], proro~ica

LAMIJA

HAD@IOSMANOVI]Bosanski

kuhar/Bosnian cook

Recepte tradicionalnih bosanskih jela profesorica Lamija Hadìos-manovi} skupljala je godinama odnane, majke, kom{inica. Ovih dana ih je objavila u bogato ilustrovanoj ivrhunski dizajniranoj knjizi Bosanski

kuhar (Sejtarija , Sarajevo, 2007.). U isto vrijeme se pojavilo iizdanje ove knjige na engleskom jeziku. Cijena je 86 KM.

KADER ABDOLAHKlinasto pismo

Izdava~ka ku}a Vrijeme iz Zeniceobjavila je ve} dvije knjige iranskogpisca nastanjenog u Holandiji KaderaAbdolaha, i to zbirku pri~a Sokolovi iroman Duga plovidba praznih fla{a .Njegov roman Klinasto pismo govori oIsmaelu, ~ovjeku koji poku{ava dade{ifruje autobiografske bilje{ke svoggluhonijemog oca Aga Akbara.

Roman je objavila sarajevsko-zagreba~ka Naklada ZORO . Cijena je25 KM.

ADNANNEZIROVI] I

PHILIPPE LEDUCDje~ak i klaun

Jedan dje~ak je àrkoèlio da postane klaun, danasmijava prijatelje i bude zvi-

jezda cirkusa. Nije mu i{lo za rukom, njegovim prijateljima segegovi jednostavno nisu svi|ali. Jednoga dana upoznao je pravogpravcatog klovna koji mu je ispri~ao jednu pri~u. Kad ju je ~uo,dje~ak je shvatio da su njegovi problemi rije{eni... Cijena

slikovnice Dje~ak i klaun (Connectum , Sarajevo, 2007.) je 7 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)

1. J. K. Rowling: Harry Potter 7 2. Khaled Hosseini: A Thousand Splendid Suns 3. Bob Greene: The Best Life Diet 4. Janet Evanovich: Lean Mean Thirteen 5. Tina Brown: The Diana Chronicles

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knjiàra Interliber)

1. Orhan Pamuk : Snijeg

2. Dèvad Karahasan: Na rubu pustinje 3. Snjeàna Muli}: Sanduk po mjeri 4. Dèvad Karahasan: Sabrana djela 5. Breda Hrobat: 90-dnevna dijeta

VRIJEME KNJIGE

SARAJEVSKI PALIMPSEST:“Sje}am se fimova koji su igralikad zvuka uop}e nije bilo.Filmova ârlija âplina i dolas-ka tona u kina tridesetih godi-na pro{log stolje}a, a {to je fil-move u~inilo jo{ zabavnijim irazumljivijim”



KINO KRITIKA: Animirani film “Shrek theThird” (SAD, 2007.) u reìji Ramana Huiai Chrisa Millera; glasove posu|uju: Eddie

Murphy, Cameron Diaz, AntonioBanderas, John Cleese...

SHREK JE OPETOSVOJIO SVIJET!

Pi{e: Damir Nemir Jane~ek

Pri~a o simpati~nom “zelenom bi}u” dobila je svoj tre}i nas-tavak, a da su holivudski producenti ostvarili svoj osnovni poslovni cilj, zorno pokazuju izvje{taji sa kino blagajni {iromsvijeta. Naime, Shrek the Third je aktuelni kino hit na kojem }e producenti zaraditi stotine miliona dolara!

Reìju potpisuju Chris Miller i Raman Hui, dok su glasoveanimiranim likovima posudili, izme|u ostalih, Mike Myers,Eddie Murphy, Cameron Diaz, Antonio Banderas, Rupert

Everett, Julie Andrews, Justin Timberlake, Eric Idle, John

Krasinski, John Cleese... U biv{im YU zemljama u opticaju je iverzija ovog filma sa glasovima hrvatskih glumaca, ali je rije~ oneuspjelom plagijatu.

U nastavku ovog kino hita, Shrek treba postati novi kralj“daleke zemlje”, no dok poku{ava prona}i Arthura, jedinogmogu}eg prijestolonasljednika, Shrek doìvljava brojne(ne)zgode. Naàlost, pri~a tre}eg dijela filma nije na nivou prethodnih, slo`ni su kriti~ari, odnosno ~injenica je da je ovoga puta filmska zarada bila va`nija od filmske storije. Me|utim,kada smo svjesni da se susre}emo sa klasi~nim animiranim blockbusterom Made in Hollywood, onda moèmo konstatovatida je Shrek the Third manje-vi{e ispunio o~ekivanja gledalaca urasponu od 5 do 50 godina.

Prema priznanju autora i producenata ovog filma, njihovosnovni cilj i jeste bio u kino sale privu}i mla|u i starijugeneraciju gledalaca, odnosno od ove holivudske animirane pri~enapraviti “zabavu za milione” bez obzira na njihovu dob. Nemasumnje da je filmska ekipa ovaj naum ostvarila, a dokaz za ovutvrdnju su iznimno povoljni finansijski izvje{taji kino blagajni{irom svijeta.


KI[NI ÔVJEK Barry Levinson

Tom Cruiseu je ovo najbitnijauloga u karijeri, a Dustin Hoffman je kao i uvijek gluma~ki genije. Ri je~ je o filmskom klasiku Ki{ni ~ovjek Barryja Levinsona, koji je ekranizo-vao pri~u o odnosu izme|u dva

brata od kojih je jedan (Hoffman) autisti~an. Ki{ni ~ovjek je zaba-van, dirljiv i pou~an film koji je nagra|en sa ~ak ~etiri Oscara . Iako je od tada pro{ao dugi niz godina, interesovanje za Ki{nog ~ovjeka u videotekama jo{ uvijek ne prestaje.

ZAJEDNO

Lukas Moodysson

Ingmar Bergman iznimno cijeniLukasa Moodyssona {to nije ~udnokada se zna da ovaj Skandinavac(Moodysson) istinski majstor filmskogzanata. Nakon {to je suprug na njufizi~ki nasrnuo, Elizabeth sa svoje dvojedjece odlazi kod brata Gorana. Radnjase doga|a 1975., a Goran ìvi u komuni s

ljudima koji prakticiraju slobodan seks... Film Zajedno LukasaMoodyssona je upe~atljiva pri~a o (ne)uspjelim ljudskim odnosimai ljubavi.

NOSTALGIJA Andrej Tarkovski

Za one koji ne èle biti bombardovaniholivudskom produkcijom, idealna prilika zaistinski filmski uìtak je vra}anje magu ruskekinematografije Andreju Tarkovskom. Iakose DVD Nostalgija nalazi na “dnu polica” una{im videotekama, rije~ je o kultnom filmuglasovitog ruskog autora bez kojeg bi bilo ne

mogu}e zamisliti ne samo rusku nego, op}enito, svjetsku kine-matografiju. Za studente reìje ili glume Nostalgija predstavljaobaveznu filmsku lektiru, pa je skandalozno {to u videotekama u

BiH nema vi{e ovakvih vrhunskih filmova.

Siguran sam da je Dragan Marinkovi} Maca kao maliupao u ~a{u cedevite ili Red Bulla pa je onako lud

SANDI CENOV, pjeva~

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Ocean’s Thirteen (Steven Soderbergh) 2. Pirates of the Caribbean: At World’s End (Gore Verbinski) 3. Knocked Up (Judd Apatow) 4. Surf’s Up (Ash Brannon, Chris Buck ) 5. Shrek the Third (Chris Miller, Raman Hui)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. @ivot drugih (Florian Henckel von Donnersmarck ; Blitz)

2. Taxidermia (Pálfi György; Discovery) 3. Neki to vole vru}e (Billy Wilder; Blitz) 4. Mala miss Amerike (Jonathan Dayton, Valerie Faris,

Continental) 5. Pobuna u koko{injcu (Peter Lord; Blitz)

KU]NO KINO

POVRATAK SHREKA: Kada smo svjesni da se susre}emosa klasi~nim animiranim blockbusterom Made inHollywood, onda moèmo konstatovati da je Shrek theThird manje-vi{e ispunio o~ekivanja gledalaca u rasponuod 5 do 50 godina



MUZIKA: Kompilacija “Rhythm Changes”

NOVI, LJUTI KLINCIPi{e: Dino Bajramovi}

Muzi~ari iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije iMakedonije uzeli su u~e{}e u realizaciji kompilacije RhythmChanges , koju je objavila Regionalna mreà Prigovor za mir .“Trebaju nam novi, l ju ti k linc i. Da se ne uspavamo”, napisao je,izme|u ostalog, beogradski rock kriti~ar Petar Janjatovi} u book- letu ovog izdanja.

Na CD-u Rhythm Changes objavljeno je devetnaest pjesama.Bosnu i Hercegovinu predstavljaju Edo Maajka, Dubioza kolek-

tiv , Frenkie, Skroz , KZU ole, ole & PZU oje, oje . Ali i Unutra{nja emi- gracija iz Banjaluke, poprili~nonepoznat, barem u Federaciji BiH,

punk band. Na Rhythm Changes uvr{tena je njihova pjesma Mlade na

liste . “Ako imate muda vi s tavite

Thompsona/ Jedni }e vam klicat’

drugi bacat’ tromblone/ Baju

malog

knindù i sli~ne radikale/ Mlade na

l is te mlade na l is te / Pa da od njih

opet napravite iste... dio je teksta ove izvrsne pjesme, koja mo`danajvi{e podsje}a na neke radove grupe Oru`jem protivu otmi~ara .Bilo bi poèljno da u skorije vrijeme objave album, ba{ kao igrupa KZU ole, ole & PZU oje, oje iz Travnika, koja je nastupi-ma u posljednje vrijeme stekla naklonost publike, ali i elektron-skih medija u na{oj dràvi. Za ovaj CD ponudili su pjesmuAndergraund romanca . Rewind (Edo Majka feat. Frenkie), Dosta! (Dubioza kolektiv feat. Frenkie and Zoka ]ati}), Promjene (Frenkie feat. Heavy D) i Bo`ji poslanik (Skroz ) su, tako|e, bili bosanskohercegova~ki favoriti Regionalne mreè Prigovor za mir prilikom odabira pjesama za Rhythm Changes .

U prikazu spomenute kompilacije valja izdvojiti Jarbole (pjesma Glavu gore ), uz Kristale , Sunshine , Dà ili bu , Kandu Kodù i Neboj{u , Neo~ekivanu silu ... nosioce beogradske rock scene druge polovine devedesetih godina, Ristu Gu{i}a

- R ilu ,

makedonsku verziju Drage Mlinareca (Napad/odbrana ),koprivni~ko-vara`dinski punk rock band Overflow (Get Away ),te Goribor , blues-trip hop band iz Bora (Ko sam? ).


KULT MARKET Posta}u plasti~ni hirurg da bi ljudima ìvot u~inila ljep{im

AZRA GAZDI], biv{a Miss BiH

R.E.M., IGGY POP,

DAVID BOWIE...Film: Kurt

Cobain About A Son (soundtrack)

Krajem ove godine premijerno}e biti prikazan dokumentarnifilm Kurt Cobain About A Son ,reditelja AJ Schnacka, sastavljenod intervjua koje je Kurt Cobaindao prilikom pisanja knjige Come As You Are: The Story Of Nirvana .

Na snimanju soundtracka za taj film sudjelovali su R.E.M., Iggy

Pop, Creedence Clearwater Revival , David Bowie...

P.O.D. When Anglesand Serpents

Dance

When Angles and Serpents Dance naziv je novog albuma grupeP.O.D., koji bi trebaobiti objavljen tokom

jeseni ove godine. U band se vratio originalni gitarista MarcosCuriel, a u jednoj od pjesama sa narednog albuma P.O.D.-a

gostovao je Mike Muir iz grupe Suicidal Tendencies .

ANNEKE VAN GIERSBERGEN

Air

Do kraja ove godine album Air objavi}e Anneke vanGiersbergen, i to sa svojim novimbandom. Anneke je aktuelnapjeva~ica holandske gothic doomskupine The Gathering , a prijenekoliko dana objavila je da }e u

ljeto napustiti ovu grupu, sa kojom}e posljednji nastup imati 4.augusta u Finskoj.

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. !!!: Must be the moon 2. Dub Pistols: Rapture (ft. Terry Hall) 3. Noisettes: Don’t Give Up 4. Dan Le Sac vs. Scroobius Pip: Thou Shalt Always Kill 5. Little Barrie: Love you 6. Paul Hartnoll: Please

7. Cinematic Orchestra (ft. Roots Manuva): All things to all men 8. Calvin Harris: Girls 9. Mika: Love Today 10. The Chemical Brothers: Do it again

MUZI^KI IZLOG

MLADE NA LISTE: Pjesme EdeMaajke i grupe KZU ole, ole & PZU oje, oje uvr{tene su ukompilaciju Rhythm Changes



PREKO GRANICE: Izlo`be povodom stotegodi{njice ro|enja Fride Kahlo

@ENSKI PICASSOPi{e: Adisa ê~o

Od 13. juna do 19. augusta }e u Mexico Cityju biti odrànavelika izlo`ba kojom }e biti obiljeèna stota godi{njica ro|enjameksi~ke slikarke Fride Kahlo. U prostorijama Muzeja lijepe umjetnosti bi}e izloèna njena 354 djela, od kojih brojna nikadaranije nisu izlagana.

âk {ezdeset i devet institucija i pojedinaca kolekcionara seudruìlo da bi se obezbijedile slike, crteì, fotografije, haljine idrugi li~ni predmeti koji govore o ìvotu popularne slikarke koja je vodila buran ìvot i ostala upam}ena po svojim slikama, ali i po nekonvencionalnom pona{anju, biseksualnim vezama, komu-nisti~kim stavovima i ljubavnoj vezi sa ruskim revolucionarom

Lavom

Trockim.Juan

Coronel

Rivera, kustosstudiozno pripremane inajve}eizlo`be omeksi~kojslikarki, zaAFP je rekao:“Ova izlo`ba

je najbolji i

najdetaljniji

autoportret

Fride Kahlo.

Ona je uni

-verzalna

ikona, èna

koju ljud i i

danas vole

kao {to vole i

Picassa.”

Pro{li put je svjetska javnost

meksi~kojslikarki posvetila ve}u pa`nju prije pet godinakada je onjenom ìvotusnimljen filmFrida saSalmom

Hayek uglavnoj ulozi.Ovaj put }e se

povodom stogodi{njice ro|enja ponovo ~uti o Fridi, a ovaimpozantna izlo`ba }e podsjetiti ljude na njena neprolazna djela.Procjenjuje se da }e izlo`bu posjetiti oko 300.000 ljudi.

U muzeju Fride Kahlo Plava ku}a tako|er }e biti otvorenaizlo`ba slikarkinih li~nih predmeta. Otvorenje izlo`be je 6. jula, aeksponati su prije tri godine otkriveni u nekoliko sanduka koji sudecenijama stajali u Fridinoj neupotrebljivanoj kupaonici.


SLAVNI AUTOPORTRETINajve}a meksi~ka

slikarka

Frida Kahlo (6. juli 1907.- 16. juli 1954.)najpoznatija meksi~ka slikarka, proslavljena

je svojim autoportretima sa odlikama realizma,simbolizma i nadrealizma. Bila je vrlo vezanaza svog oca i prili~no hladna prema majci.Nakon bolesti i povreda koje su je prikovale

za krevet, Frida se na o~ev podsticaj po~ela intenzivno bavitislikarstvom. Frida je umrla 1954. godine i zvani~na verzija je da jeuzrok smrti bila embolija plu}a, ali nije isklju~ena mogu}nost da jeembolija izazvana prekomjernom upotrebom droge.

FRIDA I BOLKrhka psiha ibolesno tijelo

@ivot Fride Kahlo bio je punboli. Poticala je od dje~ije paralizeod koje je bolovala u {estoj godinii zbog koje joj je desna noga osta-la kra}a, te od te{ke automo-

bilske nesre}e od koje se nikada nije u potpunosti oporavila. Zboglo{eg zdravstvenog stanja Frida Kahlo nije mogla imati djecu i to je,zajedno sa stalnom fizi~kom boli koju je osje}ala, uveliko obiljeìlonjen ìvot i slikarstvo u kojem su ~esti motivi bili poro|aj, krv iplodnost.

@AL ZA MEKSIKOMFrida kao

doma}ica u Americi

Psihi~ku bol Fridi Kahlo je nanosionjen 20 godina stariji suprug, slavnislikar Diego Rivera za kojeg se udavaladva puta i koji ju je neprestano varao

(~ak i sa njenom ro|enom sestrom Cristinom). U braku se podrazu-mijevalo da je Diego bolji umjetnik, a Frida je bila u njegovoj sjeni. Kadsu doselili u Ameriku, Frida je ~ak bila prestala da se bavislikarstvom, postala je doma}ica, kuhala ru~ak i nosila ga Diegu u

atelje. Iako je uvijek u dru{tvu bila {armantna i nasmijana, bila jeduboko nesretna i taj period bez slikarstva je bio najteì u njenomìvotu. Volja za slikanjem vratila joj se tek nakon ljubavne afere saLavom Trockim.

PLAVA KU]A Vje~no po~ivali{te

Fridina rodna ku}a u Coyoacanu(predgra|e Mexico Cityja) spolja je obo-

jena u kobaltno plavu, te se otud nazivai Plava ku}a . U njoj je nakon Fridinesmrti otvoren muzej sa brojnimslikarkinim li~nim predmetima i sanekim njenim djelima. U muzeju senalaze proteze i korzeti koji su jojumanjivali bolove i olak{avali kretanje, a

nakon Fridine smrti tu je donesena i urna sa njenim pepelom.

Seks me asocira na keksELVIR LAKOVI]LAKA, pjeva~

LI^NA KARTA

100. RO\ENDAN FRIDE KAHLO: Vodila jeburan ìvot i ostala upam}ena po svojimslikama, ali i po nekonvencionalnompona{anju, biseksualnim vezama, komu-nisti~kim stavovima, i ljubavnoj vezi saruskim revolucionarom Lavom Trockim



SPORT: Real iz Madrida prvak [panije

POVRATAK OTPISANIHPi{e: Nedim Hasi}

Sangria je tekla u potocima, a igra~i su iz autobusa otpoz-dravljali hiljadama navija~a koji su skandirali “campeones!”Mallorca nije uspjela pokvariti pripremljeno slavlje Madri|ana, aneko se sjetio zahvaliti i FIFI koja je napravila presedan tedopustila nastup malijskom reprezentativcu Diarri i brazilskomreprezentativcu Robinhu uprkos tome {to su morali biti sa svojimnacionalnim timovima. A ba{ je Diarra 11 minuta prije isteka 90.minute doveo “kraljeve” u vodstvo 2:1 i slomio otpor gostiju.

Veli~anstvena proslava na Santiago Bernabeuu po~ela jeodmah, a nastavila se na ulicama Madrida. Me|utim, sasvim jeizvjesno da je to bila i opro{tajna ve~er Davida Beckhama iRoberta Carlosa, a mogu}e je da su posljednju utakmicu za Real

tako|er odigrali Emerson i Cannavaro. “Nisam to mogao bolje

zamisli ti . Bilo je to nevjerojatno iskustvo i nakon svega {to mi se

doga|alo pamtit }u ovaj trenutak. Osvajanje naslova bacilo je sve

ono lo{e u zaborav. Drago mi je { to je uz mene u [paniji sve ovo

vrijeme bila moja porodica i {to je prisustvovala ovom doga|aju”,rekao jeBeckham.Trener Fabio

Capello

pokazaose kao pravi pob-

jednik. Nijeva`nokako mumom~adigra i skakvim se problemi-masuo~ava -na krajuuvijek

prona|e put do cilja. Znao je to s Milanom, Romom i sada s Real Madridom, po drugi put. S ekipom Reala osvojio je prvenstvo i

1997. te odmah oti{ao kao prvak, a nakon deset godina vratio se i ponovio uspjeh.

U trenucima slavlja bio je i samokriti~an: “Napravio sam

dvije pogre{ke ove sezone. Nisam se zaloìo za produljenje

Beckhamovog ugovora i nisam ga cijelo vrijeme drào uz ekipu”,rekao je Capello. Ne zna se da li }e ostati trener Reala , a {panskimediji {pekuli{u da je predsjednik Reala

Ramon Calderon nau-mio na Capellovo mjesto dovesti Bernda Schustera. Da u cijelojtoj pri~i ima istine, potvr|uju i rije~i njema~kog stru~njakaSchustera koji je novinarima rekao: “Pripremam se da postanem

trener

Reala

sljede}e sezone. Ve} sam dugo spreman za taj

posao , a to je moj san .”

[panski novinari tvrde da }e tako|er biti smijenjen i sportski

direktor Reala Predrag Mijatovi}, a njega bi trebao naslijedititrener Racing Santandera Miguel Angel Portugal. Premakuloarskim pri~ama, pak, Fabio Capello je spreman za odlazak,iako sa klubom ima ugovor koji vaì jo{ dvije godine. Za prekidsaradnje talijanski bi stru~njak trebao dobiti 3,5 miliona euraod{tete (toliko bi zaradio sljede}e sezone), dok bi Realu oprostionovac iz druge godine ugovora.


KULT MARKET Imam tijelo kao zmija i guzu za desetSANDRA MILI], pjeva~ica

AUTOMOBILI

Saab 9-3

[vedski proizvo|a~ kojiove godine slavi pedesetugodi{njicu postojanja kona~no je otkrio novu seriju modela 9- 3 , inspiriranu dojmljivim kon-

ceptom Aero-X . [ve|ani su istovremeno predstavili sve tri verzijemodela 9-3 – limuzinu, karavan i kabriolet. Iznutra su najve}epromjene vidljive na sredi{njem grebenu i mjernim ure|ajima. Novi9-3 nastao je na istoj platformi kao prethodnik, {to u osnovi zna~ida se dimenzije, prostor za putnike i prtljagu, nisu pretjeranomijenjale.

MOTOCIKLIPiaggio XEvo

Talijanski Piaggio, najve}i evropskiproizvo|a~ skutera, nedavno je pred-stavio novi model Xevo koji pripada seg-mentu srednje velikih maksi skutera, a

trebao bi osigurati vrlo visoku razinu komfora, stila i urbanog{tiha. XEvo bi se trebao pozicionirati izme|u ve} vrlo dobro poz-natih modela X8 i X9 . Novi model nudi}e se u izvedbama od 125,250 i 400 kubi~nih centimetara. S obzirom da XEvo odlikuju dostaelegantnije, ali istovremeno i sportskije linije prednjeg dijela, vjeruje se kako bi novi skuter trebao postati {minkerski model.

DESIGN Audi Cross Coupe

Kombiniraju}i svojstva dina-mi~nog sportski nastrojenogvozila s premium aspiracijama,ovaj model otvara novu dimenzi-

ju kori{tenja prakti~ne SUV koncepcije. Najkra}e re~eno, radi se oatraktivnom crossover vozilu. Prezentacija studije donekle }e senadovezati na pro{logodi{nju vi{e no uspje{nu TT unseen insta-laciju. Prezentacija }e biti na salonu u Frankfurtu, a posjetiteljima}e biti dana mogu}nost individualne participacije u stvaranju

novog vozila. Autor najuspje{nijeg rada imat }e priliku besplatnoizbrusiti voza~ko umije}e na Audi Driving Experienceu .

FAN SHOPMazda

Mazda je u saradnji snjema~kim proizvo|a~em satovaSinn Specialuhren Frankfurt lan-sirala ekskluzivni ru~ni sat, kojim

se priklju~uje brojnim auto-markama koji su ponudu dodatneopreme pro{irili s jednom ili vi{e ekskluzivnih linija ru~nih satova.No, specifi~nost ovog je {to se dizajn sata zasniva na stilskim ele-mentima karakteristi~nim za Mazdine automobile. Izgled sata

osmislio je Hasip Girgin, autor Mazde3 , koji je na razvoju proizvodaradio vi{e od godinu dana. Pri osmi{ljavanju vanjskih linija autor jebio inspiriran Mazdinim modelom MX-5 , kao i atraktivnom studijomHakaze . Sat }e se od polovice augusta nuditi u odabranim salonimapo cijeni od 1.490 eura.

PETA BRZINA

SLAVLJE U MADRIDU: David Beckham jeu posljednjoj utakmici na stadionu SantiagoBernabeu osvojio svoj prvi trofej u tri sezonekoliko je igrao u slavnom madridskom klubu



NAUKA I EKOLOGIJA: Mediteranska klima

MEDITERAN NARUBU PROPASTI

Pi{e: Vedrana Maglajlija

Broj dramati~nio vru}ih dana u mediteranskoj regiji mogao bi se zna~ajno pove}ati tokom ovog stolje}a ako se nastavi pove}avati emisija stakleni~kih plinova, predvi|aju nove analizeitalijanskih i ameri~kih nau~nika. Od dvadeset i jednemediteranske zemlje koje obra|uje ova studija, u Francuskoj bimogao biti zabiljeèn najve}i rast temperature zraka.

Da je vrag odnio {alu, zorno pokazuju i medicinski izvje{taji. Naime, samo tokom 2003. u Francuskoj je pod dejstvomrazornog toplotnog udara umrlo ~ak 15.000 ljudi, dok je u istom periodu u Italiji zabiljeèna smrt 3.000 ljudi! Novo nau~no

istraìvanje pokazuje da globalno zatopljenje “plavog planeta”uzrokuje neprirodno pove}anje temperatura zraka tokom ljetnog perioda, a to je direktno povezano sa velikim brojem smrtnihslu~ajeva.

“Rijetke tempera

-turne anomalije, kao {to

je bio slu~aj sa toplotnim

valom u Evropi 2003.,

postat }e uobi~ajene u

budu}nosti ako se bude

pove}avala koncentraci

-ja stakleni~kih plinova u

zraku” , tvrdi profesor

Noah S. Diffenbaugh saUniverziteta Purdue izIndiane, ekspert koji jevodio nova istraìvanjamediteranske klime.“Ekstremne temperature

koje se o~ekuju u ovom

sto lje}u utica t }e i na

ekonomiju Mediterana”,zaklju~ak je, pak,Jeremyja S. Pala, jednogod autora ove studije.“Posebno }e biti

pogo|eni veliki gradovi

mediteranskih zemlja

poput Rima, Pariza,

Barcelone, Alìra, Kaira,

Istanbula i Tel Aviva ”

Ekstremne tempera-ture imat }e negativanefekat na zdravlje ljudi,zatim na izvore pitkevode i na poljoprivredu.Prema analizama,najvi{e }e biti pogo|eni

gradovi na obalnom pojasu mediteranske regije, kojeg o~ekuje i pove}anje razine mora. Ipak, nau~nici koji su radili na ovoj

obimnoj analizi za utjehu kaù da se redukcijom emisije stak-leni~kih plinova broj ekstremno toplih dana u ljetnom periodumoè smanjiti za 50 procenata. Me|utim, borba protiv globalnogzatopljenja ne moè biti u~inkovita sve dok vlade vode}ih indus-trijskih sila u svijetu (prije svega SAD, Rusija, Kina, Indija,Japan) zajedni~kim snagama ne odlu~e seriozno pristupitirje{avanju ovog smrtonosnog fenomena.


KINESKINAU^NICIPernati

dinosaurus

Kineski nau~nicipredstavili su otkri}edosad nepoznate vrstedinosaura ~iji su ostaci

prona|eni u aprilu 2005., a koji je ìvio prije 85 miliona godina.Kosti ìvotinje nazvane Gigantoraptor erlianensis otkrivene su uErlianskom bazenu u Mongoliji, a znanstvenici tvrde da je ovaìvotinja bila te{ka 1,4 tone, osam metara visoka i da je tijeloimala pokriveno perjem {to je ~ini najve}im do sada poznatim“pernatim dinosaurom”.

KRAJ BENZINA Vodoni~ne }elije

Ameri~ki automobilski gigantGneral Motors ozbiljno je krenuo urazvoj vodoni~nih }elija koje bi jednoga dana mogle zamijenitibenzin kao izvor energije zapokretanje automobila. Vi{e od500 inìnjera kompanije

premje{teno je sa drugih poslova u grupe koje se bave isklju~ivorazvojem vozila na pogon vodonikom. Njih 400 radi}e na razvojuvodoni~nih }elija, a preostalih sto na integraciji tih }elija u budu}emodele.

PO[ASTTUBERKULOZEDevet miliona

pacijenata

Ameri~ki zdravstvenizvani~nici zaveli su karantin za jednog putnika aviona za kojeg

se vjeruje da je druge u avionu izloìo potencijalno izuzetno opas-noj formi tuberkuloze. Taj ~ovjek ima, kako se isti~e, tuberkulozuforme XDR, koja je posebno zarazna i otporna na standardno

lije~enje medikamentima. Svjetska zdravstvena organizacija jesaop}ila da oko 9 miliona ljudi {irom svijeta ima tuberkulozu isvake godine od nje umre milion i {est stotina hiljada osoba.

SATELITSKI SNIMCIPut na Mars

Nedavno je pokrenutaweb stranica HiRISE kojaomogu}ava virtualno putovanjena Mars tako {to objavljuje ituma~i prizore snimljene izsatelita koji kruì oko “crveneplanete”. HiRISE je skra}enicaza izraz nau~ni eksperiment slike visoke rezolucije (High

Resolution Imaging Science Experiment ), a zahvaljuju}i njemu svesatelitske snimke dostupne su svjetskoj javnosti koja je fascinirananovim prizorima iz kosmosa.

Ba{ me obradovalo kad me na ro|endanskom slavlju do~ekalo janje na ra`njuBRANKA SOVRLI], pjeva~ica

NOVA OTKRI]A

VRIJEME ZLA: Posebno }e bitipogo|eni Rim, Pariz, Barcelona,Istanbul...



CRVENI FENJER: Politi~ki izdravstveni problem

SEKS TURIZAM

NA BALTIKUPi{e: Nedim Hasi}

Riga, glavni grad Latvije, uskoro bi mogao postati balti~kiBangkok, stoga bi lokalne djevojke trebale prestati upra`nja-vati seks za jednu no} s turistima, poru~ili su organizatorimedijske kampanje kojoj je cilj zaustaviti seksualni turizam uovoj dràvi. Riga je postala popularno odredi{te za mu{karcekoji u grad dolaze da bi proveli moma~ku ve~er u dru{tvulokalnih djevojaka. To je rezultiralo otvaranjem niza novih

pivnica, no}nih klubova i barova sa striptizetama, dok istovre-meno lokalno stanovni{tvo strahuje od sve ve}eg {irenja

industrije seksa.“Riga je

na putu da

postane

balti~ki

Bangkok i

po~injem se

ozbiljno

brinuti zbog

toga”, rekao je Martins

Kozlovskis,kreativni

direktor marketin{keagencijeAlfa Centrs koja je ini-cirala kam-

panju pod nazivom Stop seksualnom turizmu . Akcija je prvenstveno usmjerena na lokane djevojke, a ukazuje im naopasnosti koje prijete “neprili~nim druènjem” sa stranimturistima. “Ova }e kampanja barem oslabiti sliku Rige kao

destinacije u kojoj su jeftin alkohol i djevojke glavna atrakcija

za turiste”, poru~uju organizatori.Kampanja }e trajati mjesec dana, a glavni joj je cilj

potaknuti dijalog o seksualnom turizmu u dru{tvu. S druge

strane, i njihovi estonski susjedi, vode}i se primjerom[vedske i Finske, planiraju po~eti ka`njavati kori{tenje seksu-alnih usluga kako bi sprije~ili navalu “seks turista” iz skandi-navskih zemalja, izjavio je ministar pravosu|a Rein Lang.“Moèmo jedino slijediti primjer finske vlade koja bi poput

[vedske uskoro trebala po~eti ka`njavati klijente prostituki”,rekao je Lang. “Ako to ne u~inimo postat }emo omiljena des-tinacija za finske i {vedske seksualne turiste ” Estonskiministar kaè kako to mo`da nije najbolje rje{enje, ali su

prisiljeni djelovati jer te mjere moraju biti donesene zajednosa susjednim zemljama. Prema njegovim rije~ima, Estonija }eusvojiti odgovaraju}i zakon “kada Finska usvoji svoj”.

Ina~e, svaki stoti Estonac zaraèn je virusom HIV-a {to je

najve}a stopa po glavi stanovnika u nekoj zemlji na svijetuizvan Afrike! “Zaraza HIV-om je u Estoniji izvan kontrole

Po glavi stanovnika Estonija je na prvom mjestu u svijetu ne

ra~unaju}i afri~ke zemlje”, kaè Maarike Haaro, direktor Nacionalnog zdravstvenog instituta u Estoniji. Samo tokomove godine zabiljeèno je 468 novih HIV slu~ajeva, a ~ak 65

posto zaraènih HIV-om u Estoniji mla|i su od 25 godina.

KULT MARKET Ne znam da li }u dobiti djevoj~icu ili dje~aka. Bitno je samo da je dijete zdravo, a ja }u ga zvati sinom

[ERIF HABIB [ERA, pjeva~

KOLUMBIJSKAREVOLUCIJA

Istospolni brakovi

Kolumbija }e postati prva lati-noameri~ka dràva koja }e istospol-nim parovima priznati prava kojaimaju osobe u heteroseksualnoj zajed-

nici. Zakon kojim se to odre|uje usvojio je kolumbijski Kongres, ao~ekuje se da }e ga predsjednik Alvaro Uribe uskoro potvrditi.Ovim }e se zakonom omogu}iti istospolnim parovima sticanje pravana zdravstvenu za{titu, od{tete i naslje|ivanje. U Kolumbiji ima oko350.000 istospolnih parova koji ìve u porodi~noj zajednici.

SRBIJANSKA POLITIKA Homoseksualci u

Skup{tini

Nakon {to je srbijanski ministarVelimir Ili} za dvojicu vojvo|anskihdu`nosnika izjavio da su homoseksu-

alci, srbijanski mediji bave se pitanjem koliko je homoseksualacame|u srbijanskim politi~arima i kako bi ih prihvatili njihove kolege.Boris Mili~evi}, predsjednik srbijanske Gay straight asocijacije ,tvrdi da u vrhu srpske dràve me|u najuticajnijim politi~arima imadesetak homoseksualaca. Sli~no tvrdi i srbijanski politi~ar DraganMarkovi} koji je kazao kako je op}e poznato da me|u srpskimpoliti~arima ima “pedera”, te dodao da on pouzdano zna za njihnajmanje desetak.

ULTIMATE MEMBEREkskluzivni vibratori

Nakon popularnog stripa Tank Girl i jo{ popularnijeg muzi~kog projektavirtuelnog benda Gorillaz , strip-crta~Jamie Hewlett posvetio se kreiranjulikova za ekskluzivnu seriju ultraskupihvibratora. Ultimate Member s ugraviranim

Hewlettovim likom ko{ta 275 dolara, kolekcija se sastoji od {est

vibratora s mu{kim i ènskim likovima i prodaje se i pojedina~no iu kompletu za koji treba izdvojiti 1650 dolara. Proizvo|a~ Jimmy Jane najavljuje da }e biti izra|eno samo 1500 komada, a likovi svibratorima nemaju nikakve veze s popularnim Gorillazima .

AMERI^KA POLITIKA Nemoralna ponuda

Magazin Hustler ponovo traì seksualniskandal u Washingtonu i spreman je za njegadobro platiti! “Jeste li ikad vodili ljubav snekim ~lanom Kongresa ili drugimvisokim vladinim du`nosnikom?”, pi{e u

oglasu magazina u vlasni{tvu Larryja Flynta objavljenom uWashington Postu . U oglasu se nudi milion dolara za dokumenti-rani dokaz o intimnim odnosima s kongresmenima, senatorima ilidrugim visokim du`nosnicima. Flynt je sli~nu ponudu objavio 1998.tokom postupka opoziva predsjednika Billa Clintona zbog seksu-alnog skandala s Monicom Lewinsky.

EROTSKI GLOBUS


CENTAR ZA BORBU PROTIV SIDE U TALINU:Procjene kaù da je u Estoniji svaki {estistanovnik zaraèn virusom HIV-a



MADE IN BiH: “11. Mostarinterkultural festival”

MOSTARSKA

ALTERNATIVA Pi{e: Dino Bajramovi}

Od 25. do 30. juna bi}e odràn 11. Mostar interkultural festival . MIF su 1997. pokrenule francuske studentske organizacije

Drugi Most i Guernica ADPE , u surad-nji sa mladima iz Mostara okupljenimoko tada{njih nevladinih organizacija.

“Onda{nji

Festival

imao je za c ilj

pomo}i i potaknuti reintegracijske pro

-cese i slobodno kretanje u podijeljenom

Mostaru, kao i oìvljavanje vrijednosti

kao {to su volonterizam, dru{tveni

anga`man i sloboda izraàvanja. U pro-teklih deset godina na festivalu je

u~estvovalo vi{e od 2.000 umjetnika,

aktivista, volontera i organizatora iz

{esnaest zemalja svijeta, koji su i

na~in il i da danas MIF ima

svoj renome i t radici ju , te da

slovi za jedan od najalterna-tivnijih doga|aja na podru~ju

biv{e Jugoslavije”, govoriHusein Oru~evi}...

Festival }e u ponedjeljak,25. juna, biti otvoren mani-festacijom K’o nekad u 7 i 15 ,a nakon toga slijedi otvorenjeizlo`be Crtice , ~iji je autor Mili Krpo, te koncert grupaVemors i Berete . Iz programaMIF-a izdvoji}emo prezentaciju romske kultureUpoznaj svoje sugra|ane ,diskusiju Medij i umjetnost , projekcije iz selekcije RAF-a(Revija amaterskog filma -Zagreb) i Film aktiva(Rijeka), premijeru pred-

stave Bubamara , koncertereggae banda Post Scriptum iz Banje Luke i trip-hopgrupe Velahavle iz Sarajeva...

“Danas, jedanaest godina posli je , kada se u Bosni i

Hercegovini i susjednim zemljama naziru konture afirmirane

alternativne kulturne scene i kada su istkane ~vrste veze izme|u

njenih aktera, MIF daje mjesto predstavnicima regionalne kul

-turne scene, jednako amaterima i profesionalcima, studentima i

entuzijastima, stranim i doma}im gostima, a sve u duhu interkul-turalne saradnje i osnaìvanja nezavisne kulture. MIF ne pred

-stavl ja samo umjetnike i akt iv is te , ve} i ide je koje sto je iza n jih,

njihovu borbu za koherentnu i pravednu kulturnu i omladinsku

politiku, javne prostore i slobodu stvaranja, govora i izraàvanja,

van svih komercijalnih i nacionalisti~kih logika, te op}e

uvrijeènih umjetni~kih vrijednosti”, veli Husein Oru~evi}.Realizaciju ovogodi{njeg festivala finansijski je pomogao

SDC-Pro Helvetia u okviru projekta Izgradnja kapaciteta OKCAbra{evi} . Ni ove, kao ni proteklih deset godina Grad Mostarni HNK, kao nijedna druga gradska ni kantonalna kulturnainstitucija, nisu ni na koji na~in pomogli realizaciju MIF-a.

Na Danima satire koji su u

zagreba~kom kazali{tu Kerempuh odràniod 1. do 20. juna, nagradu Zlatni smijeh za najbolji prijem kod publike osvojio jesarajevski glumac Milan Pavlovi}, zaulogu Ivana Pavlovi}a - Kajgane upredstavi @enidba . S obzirom da zbogsnimanja serije Lud, zbunjen, normalan

Pavlovi} nije mogao doputovati u Zagreb, nagradu je preuzelaMeliha ]ilimkovi}, saradnik za propagandu i marketingNarodnog pozori{ta Sarajevo.

Mostarski ljetni festival 2007. po~inje21. juna i traje do 31. jula. Iz osamnaest

razli~itih programskih sadràja izdvajamo5. Blues Festival , [anti}eve ve~eri poezije , koncert pod nazivom Praznik muzike , dvije izlo`be i koncert uorganizaciji Francuskog kulturnogcentra...

Ve} tre}u godinu, grad Tuzla,zahvaljuju}i podr{ci kulturnih odjelaFrancuske Ambasade, Francuskog kul-turnog centra Sophie Chifflet i UdruènjaTuzla Live , u~estvuje u proslavi praznika

muzike, me|unarodnog doga|aja koji seove godine obiljeàva 25. put. U ~etvrtak,21. juna u Underground Clubu , proslavite

praznik muzike sa grupom Fizcus?! .

U nedjelju, 24. juna, u Bosanskom naro-dnom pozori{tu u Zenici, bi}e dodijeljenagodi{nja muzi~ka nagrada Davorin : Nagradaza ìvotno djelo i Nagrada Bodo Kova~evi} .Dobitnici Nagrade za ìvotno djelo su EsadArnautali} i Arsen Dedi}, a Nagrade Bodo Kova~evi} - Sead Zele Lipova~a.

Slavni glumac Steve Buscemi uaugustu ove godine po drugi put }e bitigost Sarajevo Film Festivala . Tom pri-likom predstavi}e film Interview , koji jereìrao i za koji je napisao scenarij. SteveBuscemi u Sarajevu je boravio i 2000., uvrijeme trajanja 6. Sarajevo Film Festivala .

Pored grupe Dubioza kolektiv na Main Stageu , na festivalu EXIT 07, koji }e u

Novom Sadu biti odràn od 12. do 15. jula,nastupi}e jo{ tri bosanskohercegova~kabanda. Dub Rebellion iz Br~kog iVelahavle iz Sarajeva svira}e na Future Shock Stageu , a tuzlanski Nula Plus naExplosive Stageu .

”Slobodna sam k’o

ptica na graniZEHRA BAJRAKTAREVI], pjeva~ica

BH. INFO


Velahavle

Steve Buscemi

Esad Arnautali}

Fizcus?!

Milan Pavlovi}

JADRANKA STOJAKOVI]:Nastup sarajevske umjetnicena pro{logodi{njem Mostar interkultural festivalu




Drugi filmski festival o ljudskim pravima - Pravo ljudski bi}e odrànod 21. do 24. juna u Sarajevu. “Festival Pravo ljudski nastoji buditi javnu svijest o aktualnim dru{tvenim i socijalnim pitanjima, tedoprinijeti izgradnji temelja koji bi omogu}ili javni dijalog nateme koje se ti~u ljudskih prava i sloboda”, isti~u organizatori.

“Ideja Festivala je da se, pored promoviranja individualnihprava i sloboda, te jednakopravnosti svih segmenata dru{tva,nagla{ava potreba za javnim dijalogom putem aktivnoguklju~ivanja glasa i svijesti u artikuliranju stava o dru{tvenimpitanjima i problemima vitalnim za po{tivanje ljudskih pravauop}e. Ovogodi{nju filmsku selekciju prate tri teme: identitet,radikalizacija i odrìvi razvoj. Izuzetno smo sretni {to }emo i ovegodine biti u prilici omogu}iti druènja na na{im filmskim projek-

cijama, panelima, muzi~kim programima i zabavama. Festival }epo~eti projekcijom filma Nikad bolje , u reìji autorke IvaneMilo{evi}”, nagla{ava Monja [uta-Hibert, PR Festivala .

Tokom Festivala , od 21. do 24. juna, u kinu Meeting Point , kao i uUniverzitetskom kampusu, prisutna publika }e imati priliku pogledatipetnaest izvanrednih dokumentarnih ostvarenja: Neubacher Project , An Ox for a Baby , Jesus Camp ... “S obzirom da ljudska percepcijavelikim dijelom ovisi o individualnim, dru{tvenim i kulturalnimpredispozicijama, Susan Sontag u svojoj posljednjoj knjizi upozo-rava na nemogu}nost predvi|anja u~inka slika koje {okiraju .

Zavr{eno je snimanje filmaZapamtite Vukovar , novog ostvarenja85-godi{njeg zagreba~kog rediteljaFadila Hadì}a, u kojem igrate jednuod uloga...

To je pri~a o onome {to se doga|alou Vukovaru nakon pada tog grada 18.novembra 1991. godine. Glavni dio pri~e je potraga za novinarima Radio Vukovara, koji su se zamjerili agresori-ma - JNA, zbog svog izvje{tavanja.

Sini{a Glava{evi} bio je jedan odnajva`nijih novinara, pa je oficirima JNA najvi{e i stalo da ga prona|u. Igram lik majora Vojne policije JNA, koji islje|ujenovinare koje su pohvatali, kako biprona{ao Sini{u Glava{evi}a. Nakon {toga je prona{ao, major JNA kojeg igram,vodi to ~uveno strijeljanje ljudi iz vuko-varske bolnice, na Ov~ari. Pored mene,u filmu igraju i Zijad Gra~i}, HrvojeBari{i}, Goran Grgi}...

Kada }e biti odràna premijera?

Film Zapamtite Vukovar premijerno}e biti prikazan u Zagrebu, 18. novem-bra ove godine, na godi{njicu pada Vukovara.

IZUDIN BAJROVI], glumac

U FILMU “ZAPAMTITE VUKOVAR” IGRAM LIK MAJORA JNA

U ETIMONJA [UTA-HIBERT, PR filmskog

festivala o ljudskim pravima“Pravo ljudski”

MONJA [UTA-HIBERT:“Ideja Festivala je dase, pored promoviranjaindividualnih prava isloboda, te jednakopravnostisvih segmenata dru{tva,nagla{ava potreba za javnim dijalogom”

SARAJEVO JE ISTINSKI DOM SOCIJAL



ARMIN BU[ATLI], gitaristagrupe “Dubioza kolektiv”

NA EXIT-u SVIRAMOZAJEDNO SA LAURYN HILL Na oficijelnoj stranici novosad-

skog festivala EXIT objavljeno je da}ete 14. jula nastupiti na Main Stageu

zajedno sa Lauryn Hill... Ali i sa Basement Jaxxom , Snoop

Doggom, a tu no} }e, na kraju programa,

nastupiti LTJ Bukem & MC Conrad. Usubotu, 16. juna, svirali smo u Mostaru, uokviru Heineken Music Toura , i prvi putpredstavili neke od pjesama sa albumakoji trenutno snimamo. Prije EXIT-a,svira}emo 22. i 23. juna na festivalimaReal Beat Tocnik i Colour Meeting Policka u ê{koj, 29. juna gostismo Couleur Cafe Festivala u Bruxellesu, dan kasnije opet smo uê{koj, na Olesenka Open Air Festival Pribyslavu , a 5. jula sviramou Mariboru.

Gdje svirate nakon EXIT-a?U Puli, Tuzli, Berg/Drauu u Austriji, zatim u Livnu, Makarskoj,

Dubrovniku, na Lastovu, u Velenju, Banskoj Bystrici u Slova~koj.

Dubioza kolektiv najavljuje i sarajevski koncert, koji }e odsvirati uokviru 13. Sarajevo Film Festivala , u Centru za djecu i mlade naGrbavici. Za jesen su ve} dogovoreni i nastupi u Njema~koj i u Austriji.

Nekada{nji proslavljenigolman splitskog Hajduka

Ivan Katalini} prije nekolikodana potpisao je ugovor saN.K. Go{k iz Gabele, koji }etrenirati u naredne dvijesezone. Go{k je ~lan Prve ligeFederacije BiH i ima ambicijeda se sljede}e godine plasirau Premier ligu BiH.

Ivan Katalini} ro|en je 17.maja 1951. u Trogiru. Zanajbolji tim Hajduka prvi put je branio u sezoni1974./1975., kada se “izme|ubranki” mijenjao sa RizahomMe{kovi}em, a ve} naredne sezone postao je standardniprvotimac. Za “bile” je, do 1979., branio 259 puta, osvojiodvije titule pr vaka Jugoslavije i tri Kupa Mar{ala Tita . Zareprezentaciju Jugoslavije odigrao je trinaest utakmica, prvuprotiv Kolumbije u Bogoti, 30. januara 1977. godine. Godine1979. prelazi u engleski Southampton , gdje ostaje dvijesezone. Po povratku u Split, uklju~en je u trenerski {tabHajduka .

Bio je pomo}nik Miroslavu ]iri Blaèvi}u na Svjetskomprvenstvu u Francuskoj 1998., kada je reprezentacija Hrvatskeosvojila tre}e mjesto.


IVAN KATALINI] nogometni as

Godina 1977. i trideset godina poslije

NEKAD I SAD

Ovakve tvrdnje nasnavode da se zapi-tamo zbog ~egaonda praviti socijalno angaìranefilmove? Trebajuli oni utjecati nana{e stavove ilioni, pak, jedinosluè razotkri-vanju onoga {to je skriveno - temoè li ovo

dvoje uop}e bitirazdvojeno? Nakraju, dovoljno je re}i da jeSarajevo istin-ski, pravo ljud-

ski, dom soci- jalnoangaìrane kinematografije”, kaè Monja[uta-Hibert.

I OKARazgovarao: Dino Bajramovi}

O ANGA@IRANE KINEMATOGRAFIJE




Dvorac Bran u Rumuniji, u karpatskimplaninama, koji se ~esto pripisuje Draculi, iakozloglasni vla{ki knez iz petnaestog stolje}atamo nikada nije ìvio, ovih dana je u centrupa`nje jer je osporena legalnost odluke da seovo zdanje vrati biv{oj kraljevskoj porodiciHabsburg. Bran je okruèn snje`nim vrhovimaTransilvanijskih Alpa. Smje{ten je na ulazu uklanac, na vrhu visoke stijene, a godi{nje gaposjeti oko 400 hiljada turista, privu~enihlikom i djelom Vlada Tepe{a, “nabija~a nakolac”, kojeg je pisac Bram Stoker pretvorio unajslavnijeg vampira na svijetu. Zamak nagranici Transilvanije i Vla{ke izgradili suTeutonci u trinaestom stolje}u. Dvorac jezaista pripadao Draculinoj porodici, ali on nijevolio tamo ìvjeti, ve} je sebi sagradio danasruinirani zamak u kanjonu rijeke Ar|e{, navla{koj strani Transilvanskih Alpi. Dracula je,zapravo, proveo u Branu samo dvije no}i i to u

lancima. Desilo se to 1462. godine, ponare|enju ugarskog kralja Matije Korvina, koji je tajno sklopio sporazum sa njegovim bratomi neprijateljem Raduom. Mnogo godina kasnije, kada je zahvaljuju}i romanu Brama Stokera,

krvolok Dracula, odgovoran za smrt oko 100hiljada ljudi, postao sinonim za ìvog mrtvacakoji pije ljudsku krv, filmski producenti su zasvoje verzije pri~e o vampiru Draculi inspiracijuna{le u zamku Bran. Za strane turiste ovajzamak danas se reklamira kao Draculin.Posljednji predratni vlasnik Brana bila jeprinceza Ileana, k}erka rumunske kraljiceMarije, koja je toliko voljela Bran da je traìlada njeno srce u njemu bude sahranjeno, {to jeIleana i u~inila. Zamak su 1948. godine kon-fiskovale komunisti~ke vlasti. Rumunska vladanedavno je odlu~ila da vrati Bran ~lanovimabiv{e kraljevske porodice, ali je jedan zakono-davni panel ocijenio da je restitucija neza-konita zbog navodnih gre{aka u proceduri.Rumunsk i m in is ta r ku l tu re Adr ianIorgolescu uzvratio je na optu`be tvrdnjomda je sve ura|eno u skladu sa zakonom iukazao na ~injenicu da su restituciju odobrili

Ministarstvo pravde i Nacionalna agencija zapovrat konfiskovane imovine. Zakonodavnipanel, kojim dominira opozicija, iznio je,me|utim, suprotno gledi{te. “Kako jemogu}e da restituciju nacionalnog blaga

izvr{i muzej koji upravlja zamkom”, upitao je Dumitru Pucianu, poslanik Demokratskepartije koja je nedavno izba~ena iz rumunskevlade. Me|utim, rumunski premijer stao je uobranu svog ministra i kazao kako je za njegaodluka o vra}anju kona~na te najavio skororje{avanje problema oko zamka Bran, koji je jedna od najve}ih turi sti~kih atrakci ja uRumuniji. Novi vlasnik Draculinog zamka jenjujor{ki arhitekta Dominic Habsburg,potomak istoimene austrougarske kraljevskedinastije. Sin je princeze Ileane, koja se 1931.godine udala za austrijskog nadvojvoduAntona i s njim imala {estoro djece. DominicHabsburg potpisao je ugovor kojim seobavezao da zamak drì otvorenim za turisteu sljede}e tri godine. Kasnije je ponudio da gaproda lokalnim vlastima za 60 miliona eura,odnosno 80 miliona dolara. Njegov advokatCorin Trandafir tako|e je odbacio kritike

zakonodavnog panela, uz ocjenu da je to tije-lo donijelo pogre{nu odluku o nezakonitojrestituciji. “Ona je pogre{na i dokazuje dase u Rumuniji privatna svojina nepo{tuje”, rekao je Trandafir.

Dvorac grofa Dracule




MADARATU razru{enom Bagdadu jo{ uvijek djeluje Madarat , posljednja

aktivna umjetni~ka galerija u Iraku. Otvorena je u januaru pro{legodine i u njoj je prikazano 26 izlo`bi. Finansiraju je kulturna tijelaUN -a i mati~na organizacija galerije, Attitudes Society of Art and Culture , udruènje gra|ana nastalo nakon pada Sadama Huseina.Madarat je smje{ten odmah pokraj turske ambasade u ~etvr ti Vazirija

u blizini centra grada, {to uveliko pomaè posjetiteljima koji se ipak osje}aju sigurnije pri dolasku. No sigurnosni rizici dolaska na otvorenjaizlo`bi ipak su veliki budu}i da sva javna okupljanja predstavljajupotencijalnu metu za teroriste. Vlasnik galerije, 37-godi{nji Hasan D.Nassar, realisti~an je u pogledu sigurnosti. “Stvari su izvan na{e

kontrole uve}inislu~ajeva,iako smodosad izb- jegli prob-leme ugaleriji.”

Zaposleniciisti~u kako jeu Bagdaduneko} bilodvadesetak

galerija, posebice u bogatim sunitskim dijelovima grada. Sada su tapodru~ja puna ekstremista, a teroristi ne vole umjetnost, dodaju.“Ve}ina na{ih kupaca se odselila u inozemstvo, a stvaranjenovog umjetni~kog trì{ta zbog ratnih prilika prakti~ki jenemogu}e ostvariti”, ustvrdio je vlasnik i kazao kako prostor galerije sluì i kao kulturni centar u kojem se odràvaju koncerti i tribine, te{tampaju plakati i leci.

PRINCEZA DIANADeset godina

nakon smrti princezeDiane i dalje sepojavljuju (ne)prijateljikoji knjigama o njezi-nom ìvotupoku{avaju zaraditimilione. Po svemusude}i, to je uspjeloTini Brown, biv{ojurednici Vanity Faira i nekada{njojprijateljici britanskeprinceze, koja je unovoj knjizi The Diana Chronicles otkrila manje poz-nate pojedinostiiz njezinog ìvota,koje nimalo ne

idu u prilog imidù kakav ve} godina-ma ima u svjetskoj javnosti. Dianin prvi ljubavnik navodno je bionjezin tjelohranitelj Barry Mannakee, koji je ubijen nekoliko mjese-ci nakon zavr{etka njihove romanse. Princeza je, pi{e Brown, do

posljednjeg dana svog ìvota bila ~vrsto uvjerena kako je ubijenupravo zbog te veze, no to je nije sprije~ilo da nastavi nizatiljubavnike. Oficir James Hewitt, bogata{ Will Carling, biznismenOliver Hoare i hirurg Hasnat Khan samo su neki od navodnihljubavnika koje Tina Brown spominje u svom bestseleru.

SOFIAOtkrivena dok je {etala

plaòm, ova 35-godi{njakolumbijska ljepoticadanas je megapopularna.Sofia Vergara, poznatija

kao latinska kraljica inter-neta, po~ela je karijerukao model, da bi se zatimoku{ala na televiziji.Ubrzo su uslijedileponude iz Amerike kojenikako nije mogla odbiti.Pojavila se u nekolikofilmova i tv serija, ali jeljudi i dalje prepoznajupo savr{enom tijelu, ane po njenimgluma~kimostvarenjima.Na naj~e{}epitanje koje jojpostavljaju,Sofia odgovara:“Da, mojegrudi suprirodne.Ovakoizgledam odsvoje trinaestegodine.”

Uslugeprivatnihstomatolo-ga u Kini iIndiji sma-traju seluksuzom,pa suzato siro-ma{niIndijci i

Kinezirije{ili tajproblem na neobi~an na~in. Na gradskimulicama zubara ima napretek, jeftini su i uvijek dostupni, iako imordinacije ba{ ne odi{u ~isto}om i uredno{}u. Uli~ni zubari svojepokretne ordinacije uglavnom smje{taju na plo~nike. Rade u {aro-likom dru{tvu trgovaca, ~ista~a cipela, uli~nih apotekara i brija~a,bez najosnovnijih higijenskih uslova, samo s nu`nim potrep{tina-ma. Uprkos tome, uspijevaju da privuku mnoge siroma{ne pacijente koji nemaju vol je da beskona~no dugo ~ekaju u bolnicamane bi li do{li na red za popravku ili ugradnju zuba. Nijedan stoma-tolog koji svoj posao vodi na ulici, po pravilu, nije propisno {kolo-van. Rije~ je uglavnom o ljudima koji su u~ili od svojih o~eva ili suneko vrijeme proveli u stomatolo{kim ordinacijama kao asistenti.Profesija uli~nih zubara se obi~no prenosi s koljena na koljeno.Budu}i da im higijena nije ja~a strana (rijetko }e koji oprati rukeprije no {to po~ne rad na novoj mu{teriji, a sterilizacija alata im jenepoznanica), {kolovani stomatolozi koji rade u bolnicama ili pri-vatnim klinikama smatraju njihov rad neodgovornim i opasnimzbog {irenja zaraza.

ULI^NI ZUBARI



Moram se àliti {to na na{im televizijamaima malo reklama. Sve neke govoranci-

je, muzika ciguli-miguli i izbor ljepotica,od kojih ne zna{ koja ima gluplji pogled. A nareklamama sve fino probrane svjetske cice, ima{ta da se nagleda{. A, onda, reklame se stalnoponavljaju, tu nema iznena|enja, kao {to te nadrugim emisijama stalno iznenade koliko suposlanici uzeli love i koliko }e poskupiti struja.Dodu{e, i na vijestima se ponavljaju scene izBagdada, kao da reklamiraju ratno stanje.

Neki su shvatili psihologiju trenda modernihkomunikacija, gdje je va`no sto puta re}i jednote isto, pa onda raja no}om ne moè zaspati,sve ponavlja onu mantru. Prelazim ulicu i sve usebi ponavljam onaj slogan Harisa Silajdì}ada treba ukinuti Republiku Srpsku, pa mezamalo nije auto satrao.

Jeste li ikada na reklamama vidjeli ne{toru`no? Sve divota i ljepota; ènska prekrasnihoblina pije onu kiselu vodu, a meni curi slina nizusta, ne znam je li zbog ènske ili zbog vode.

Kod poznanika sam se raspitivao gdje onireklamisti na|u one trebe, ja sam cijeli ìvotkefao za nekim grdobama, dok nisam, hvalim tise boè, naletio na svoju sada{nju ènu. A valjalobi da sam malo o~ijukao s onim iz reklama.

Onda predlaù da je ta i ta krema najboljaza bore, ona druga za trbu{ne mi{i}e, atre}a za izme|u nogu. Ne znam je li

Christian Schwarz-Shilling probao koju,mo`da bi mu valjalo, a ima para, u Bosni senafatirao. A kraja ljepoti nema kada onoreklamiraju sprave za skidanje celulita, pa onase traka vrti oko guze, a ta ènska stvar svadrhti. Ne znam je li to probao Sulejman Tihi},mada je on {lang, a mogao bi to sebi uzdurisatiKrstan Simi}, da mu ne bude tijesna fotelja uUstavnom sudu BiH.

I deterdènti su prava stvar. Kane{ malo teteku}ine ili sipa{ malo pra{ka, a iza tebe sveblista od ~isto}e. Trebalo bi da ovi ministri izStranke za BiH upotrebljavaju vi{e deterdènta,da iza njih ne ostaju fleke, koje se poslije godi-nama ne mogu ukloniti. Ma~iju hranu ne jedem,ali kada vidim kako neka maca halapljivo jede

iz one njene konzerve otvori mi se apetit, toliko je sugestivna televizijska reklama. Pa bih pre-poru~io penzionerima, mo`da je ukusna, amoè se na}i i pojeftino, naro~ito u onim konz-ervama {to je istekao datum.

Ruì me jedan moj ispitanik, koji ima okosedam banki, {to hvalim reklame, jer se on odtoga slabo moè okoristiti. Kaè mi da jeprobao one ulo{ke, ali mu se nisu dopali, moraih skinuti kada ide, da oprostite, u }enifu. A onda je, ponukan reklamnom idejom, depiliraonoge, samo mu je to bilo uzalud, niko mu nezavr}e pantalone da vidi glatko obrijanepro{irene vene. A kad ga glavu{a boli pio jeaspirine, samo po{to je o}oravio pobrkaopilule, pa se navukao na ekstazi i sad ga neboli glava, sve mu fino pred o~ima, ali mu nijefino u dèpu.

Dobra je ideja da se reklamira donacijasvojih organa kada otegne{ papke. To jeveoma humano, samo ne znam za{to se

ne reklamira na televiziji? Gluho bilo, ali da senegdje strmekne Nedàd Brankovi}, pa da jedonator, mogli bismo njegovu pamet usaditionom {to je presvisnuo. Koja bi to korist bila,dvostruka! A kada krene i}i svetom Petru Boò

Ljubi}, valjalo bi prije toga uzeti mu du{u idonirati nekom vjernom katoliku. Neka i odnjega ima neke koristi!

Ne znam moè li se donirati ~ast? Vozi{se autobusom, a {ofer se zamislio kako }eidu}eg puta pro{vercovati Albance, pastrmekne u provaliju, a ti, kao ~astan ~ovjek,nastavi{ dalje do samog dèneta. E sad, da sikojim slu~ajem donirao ~ast, mogla bi seinfiltrirati u reisa ili kardinala, da se malomanje petljaju u svjetovne stvari. Ali ipak binajbolje bilo tu doniranu ~ast staviti u funkci-

ju Marku Ve{ovi}u, pa da svoju dosada{njucrnogorsku ~ast ostavi negdje usput, jer semnogo okaljala. âst mu oti{la pod nogekada je postao politi~ar u Stranci za BiH, tese prodao i u{utio za poslani~ke pare.Trebalo bi ga nau~iti da se ~ast ne prodaje.

[ta ovi politi~ari pri~aju o boljem ìvotu,neka samo preslikaju ìvot s televizijskihreklama! Pa ako mi na{i mudri rukovodiocikaù da }e s reformama biti bolje, {to namodmah ne reformi{u na{ ìvot, a ne ko{tamnogo. Mogli bi na{im penzionerima podari-ti miri{ljavi safun, onaj s reklame, pa bi

na{im umirovljenicima sve miru{ilo, ne bi seimali na {ta àliti. A ovima {to ne primajuplate trebalo bi preporu~iti kuru mr{avljenja,{to je dobro za zdravlje. Bar tako kaù nareklamama.

Zapisi iz mrtvog doma


PENZIONERI ODLAZE U RAJPi{e

Sead Fetahagi}

[ta ovi politi~aripri~aju o boljem

ivotu, neka samopreslikaju ivot s

televizijskih reklama!Pa ako mi na{i mudrirukovodioci kaù da}e s reformama biti

bolje, {to nam odmahne reformi{u na{ivot, a ne ko{tamnogo. Mogli bi

na{im penzionerima

podariti miri{ljavisafun, onaj s reklame,pa bi na{im umirovlje-

nicima sve miru{ilo,ne bi se imali na {taàliti. A ovima {to neprimaju plate trebalo

bi preporu~iti kurumr{avljenja, {to je

dobro za zdravlje. Bartako kaù na

reklamama



Haris Ba{i} - Uredni{tvu

Va{i podaci

nisu na{i!("Tokom Dodikovogmandata..."; SB. br 532)

Po{tovani,

Agencija za unapre|enje stranihinvesticija u BiH (FIPA) ogra|uje se odva{eg priloga "Tokom Dodikovog man-data direktne strane investicije smanjeneza 50 posto", objavljenog u SlobodnojBosni od 14.6.2007.

Podaci za koje tvrdite da su slu`beniFIPA-ini podaci, nisu na{i, niste ih dobiliod bilo koga iz FIPA-e, a niste ih mogli prona}i ni na na{oj slu`benoj web strani-ci. Prema slu`benim FIPA-im podacima,koji se nalaze i na na{oj web stranici, u2006. strana ulaganja u BiH iznosila su556 miliona eura, a ne 150 miliona kakovi tvrdite u svom prilogu.

Molimo da ubudu}e ne koristiteFIPA-u kao navod za neta~ne podatke.

S po{tovanjem,Haris Ba{i},

direktor FIPA-e

* * *

Sini{a Dodik -Uredni{tvu

Izvor vam je daoneta~ne informacije!("Dodikova tri musketira...";SB br. 532)

Po{tovani,

Na osnovu Zakona o Za{titi odklevete molim vas da objavite demantislede}e sadrìne a odnosi se na tekst kojiste objavili u prethodnom broju va{eg~asopisa.

Sve informacije koje ste naveli suneistinite a ~injenice koje sam vamdostavio moète provjeriti pregledomdokumentacije koju vam stavljam na

uvid ako za to iskaète potrebu.U toku predizbornog perioda 2006. ja

sam bio student ~etvrte godine ETF-a uIsto~nom Sarajevu a ne tek upisivaodrugu godinu kako ste vi naveli. înjeni-ca je i da sam zbog obaveza u firmi i oko

izgradnje ku}e produìo svoje {kolovanje.Dokaz: Index, Potvrda o upisu.

Od 2000. sam zaposlen u porodi~nojfirmi i bez prekida radio do prelaska uradni odnos u Narodnu skup{tinu

Republike Srpske a ne kako ste naveli povremeno. Dokaz: Radna knjiìca.Moja porodica od 2000. pravi poro-

di~nu ku}u i koja je trenutno zavr{ena sastepenom gotovosti radova izme|u 75 i80% a u tom procentu je bila zavr{ena i par mjeseci pred op{te izbore u oktobru2006. g. To je ~injenica koja je poznatasvim stanovnicima Isto~nog Sarajeva idrugima koji prolaze ulicom Vojvode R.Putnika a ne kako vam je va{ sagovornik zlonamjerno saop{tio. Tako|e svi potreb-ni dokumenti za izgradnju su izdati uredovnoj op{tinskoj proceduri. Dokaz:

Ugovori o izvo|enju radova, ra~uni zanabavljeni materijal za fasadu objektakoji je kupljen u 2005.i 2006. godini.

U tekstu navodite "da reketiram drugefirme, da im prijetim krivi~nim prijavamai sl. a sve da bi firma moga oca radila poslove iz svoje oblasti". [to se ti~e rada porodi~ne firme, o njenom radu i odnosi-ma sa firmama iz iste bran{e i gra|evin-skim firmama dovoljno je samo daobavite razgovor sa direktorima izaposlenim u tim firmama i dobi}eteodgovor koji je suprotan onome {to ste

naveli u va{em tekstu. Dokaz: Tako|euvidom u PDV prijave i Ugovore oizvo|enju elektro radova uvjeri}ete se da je obim radova koji obavljamo gotovo istiu zadnjih dvije do tri godine a i ranije.

Jedina djelimi~no ta~na informacija jeda sam kupio vozilo marke Audi A4 i tone luksuzni kako ste objavili ve} vozilostaro gotovo sedam godina. A i tako starovozilo je kupljeno na lizing a vlasnik je porodi~na firma. Dokaz: Saobra}ajnadozvola, ugovor o kupoprodaji.

Moj otac je ~lan SNSD-a od 1999. a~lansku kartu mu je potpisao li~no pred-sjednik stranke a nije kako ste naveli uti-cajni ~lan SDS-a. Dokaz: ^lanska karta.

La` koju je va{ NN sagovornik rekao, a vi kao i ostatak teksta objavili bez provjere, o uzimanju provizije zazapo{ljavanje ne èlim da komentari{em.Samo }u re}i da jedan od osnovnih cilje-va kojim se rukovodim jeste da senapokon stvori pravna dràva u kojoj }esvi imati ista prava i obaveze. A znam darade}i ovaj posao kao i do sada uvijek mogu uzdignute glave i ~ista obraza{etati svojim gradom i svoje sugra|ane

bez stida gledati u o~i.Tako|e va{ NN sagovornik vam jesaop{tio i neta~ne informacije o promje-nama u preduze}ima i institucijama ukojim je Vlada Republike Srpske osniva~ili ve}inski vlasnik a i oko samih

kadrovskih promjena unutar SNSD-a. Dosada je Vlada Republike Srpske u firma-ma: "Vodovod i kanalizacija", "Rad", i"Zavod za izdavanje ud`benika" imeno-vala vr{ioce du`nosti nadzornih odbora a

u "ViK-u" i "Rad-u" imenovani su ivr{ioci direktora dok je direktor "Zavodaza izdavanje ud`benika" ostao isti. Oveinformacije su dostupne u "Slu`benomglasniku Republike Srpske". Toliko okredibilitetu NN izvora.

U slu~aju da se nastavi sa izno{enjemneistina o mojoj porodici, ocu i meni kaoi poku{aja uni{tavanja reputacije poro-di~ne firme bi}u primoran pravnu za{titui moralno zadovoljenje traìti putemnadle`nih sudova u BiH.

S po{tovanjem,

Sini{a Dodik,

poslanik u Narodnoj skup{tini RS

* * *

Zlatko Hasanbegovi} -Uredni{tvu

Filipovi} nastavlja

da laè i pozira!("Bosanski tefter NenadaFilipovi}a"; SB br. 532)

Po{tovani,

Va{ uvaèni suradnik Nenad plemeni-ti Filipovi} (SB, Kilim {ar}ojski, }ilim pirotski, 14. lipnja 2007.) jo{ uvijek ne posustaje. Laè, docira i pozira (naravno bez fotografije/svjetlopisa) te me tjera naodstup i drugarsku samokritiku.

Taj samozvani "vode}i filolog",

Borat i Grunf sarajevskog javnog ìvotanaljutio se jer sam razotkrio velikuobiteljsku tajnu, "otajstvo begovaFilipovi}a". Naime, nitko do sada nijeznao kako tom begovskom nad~ovjeku polazi za rukom crpiti toliko znanje imudrost zbog koje je Vratnikom iSedrenikom odjekivala pu~ka prispodo- ba: "pametan ko Tunjo i njegov sin". Jo{do ju~er mla|ahni je Ne{a nijetio zasabah u Heratu, za podne u Stambolu, zai}indiju u Be~u, za ak{am u Parizu, a za jaciju u New Heavenu a da nitko nijeznao kako mu to polazi za rukom ikojom se vaktijom koristi.

Sve dok nije kao grom iz vedra nebaodjeknula vijest iz Pirota kako jeanonimnom srpskom doma}inu izdimnjaka ravno u krevet iza pono}i

Reagiranja




uletio }ilim i zajedno s njim pristaomu{karac srednjih godina, u niskon-akladnom Babu{ni~kom glasnikuozna~en kao N.F. iz Sarajeva. Potaknuttom vije{}u brzopleto sam, kao vjerodos-

tojne, prihvatio la`ne glasine kako Ne{- beg Filipovi} na svojim interkontinental-nim putovanjima koristi nenin }ilim tipaPirot ~ime sam povrijedio sve Piro}ance,a poglavito pirotske tkalje i bojadìje,radne ljude i trudbenike u kombinatu"Pirotex" i "Poni{avlje" te uspomenu na bra}u Garoti}, utemeljitelje srpskog pirotskog manufakturnog kilimarstva, po~ijim je kilimima gazila noga i }ika PereKara|or|evi}a jo{ dok je kao PeraMrkonji} ~etovao po Bosni za slobodusrpskoga roda.

Kako su mi priop}ili u tamo{njoj

upravi kombinata objavom la`nih glasinao Ne{-begovom }ilimu do{li su u pitanjeambiciozni izvozni planovi, ali i dobar glas Pirota ~iji gra|ani ne èle da ih sedovodi u vezu s obitelji Filipovi} ~iji ih je jedan od rodona~elnika ve} prevario1991. kada im je obe}ao "istorijski spo-razum" o otvaranju proizvodnih pogona"Pirotexa" u Bijeljini, Zvorniku, Fo~i iVi{egradu, Prijedoru i Kozarcu, a {to su,kako vele, onemogu}ili Alijini pla}enici i"mudà(h)edini". Zato koristim ovu prigodu za iskrenu ispriku svim

stanovnicima, radnim ljudima igra|anima pirotskog okruga, uklju~uju}i istanovnike Bele Palanke, Babu{nice iDimitrovgrada. Za pirotske kilime emo-tivno su i nacionalno vezani i stanovnici Ni{avskog, Topli~kog i P~injskog okruga pa ovom prigodom i njima ide iskrenaisprika zbog moga nekriti~kog prihva}anja, uslijed mladena~kenezrelosti, obavijesti iz petpara~kog tiska.

Naknadnim uvidom ustanovio sam prave ~injenice o Ne{-begovom udesukoje su me rastuìle i razo~arale. Taj eru-dit i plemenita{ nije letio na neninomkilim}i}u tipa Pirot koji se ~uva uobiteljskoj sehari zajedno sa kanoni~kimdrangulijama, ve} na zelenoj sedàdi odsintetike (Made in China) iz donacijeVisokog saudijskog komiteta. Kada samto saznao sru{io mi se cijeli svijet.Uvijek sam zami{ljao Ne{-bega kaoutjelovljenje bo{nja~kog begovskogviteza-ljepotana koji u jednoj ruci drìsablju, drugom pridràva }ilim, a u usti-ma `va~e grada~a~ku {ljivu. A kad tamosaudijska sedàda i pokvarena hidàskahurma iz humanitarne pomo}i.

Gospon Ne{a, sada kada ste se prinud-no prizemljili imate vi{e vremena naraspolaganju. Izme|u duhovnih vje`bi pro~itajte moju knjigu, argumentiranorazotkrijte usta{ku i fa{isti~ku podvalu i prestanite lupetati u prazno. Kada napi{ete

pravi prikaz, dobit }ete hediju, izvorni}ilim iz Babu{nice, napravljen tehnikomkle~anja s kombinacijom {ara "|uli nadireci" i "francuska bombona". Sve samdogovorio s gospodinom Miroslavom

Veljkovi}em jer sevap je omogu}iti begovskom Ikaru da nastavi letjeti.

S po{tovanjem,Zlatko Hasanbegovi}, Zagreb

* * *

Nenad Filipovi} - ZlatkuHasanbegovi}u

Drveni humordèmatli-purgera

Zlatko Hasanbegovi} alias GosponAurel Fulir ne prestaje bombardovati nas Balkance svojim visokociviliziranimdrvenim humorom. Kako je posljednji duhoviti purger, Vjekoslav Majer, legao u mirogojsku ti{inu jo{ 1975. godine,nije ni ~udo {to Gospon Aurel Fulir duhovit nije. On svakim svojim pismomsamo proizvede jo{ vi{e dreka, pa se u

vlastitom dreku i utapa, a da ga niko drugi niti gura u tu mirisnu melasu niti utapa u njoj. I ovaj put, njegovo pismo

potvr|uje sve moje dijagnoze i o njegovimfrustracijama, rasnim te kulturnim i

politi~kim mr`njama, kao i o {teti koju su mu njegovi zlorabitelji nanijeli.

A {to se prikaza njegove knjige ti~e,ve} sam napisao da o njoj ne}u napisati

prikaz, nego odulji osvrt, te se nadam da }e Gospon Aurel u drugom izdanju uvaìti, barem poneku, primjedbu jednog Balkanca. Podroban spisak kilima, halija,sed`dàda, zilija, sehara, anterija, jeleka,

dèferdara, kubura, sinija, demirlija,kadaif-tepsija, pe{tahta-sahatova,almasli-grana, stanbolskih }usteka... - ostav{tinu ku}a Filipovi}, Kulenovi},Idrizbegovi}, Atlagi}, \umi{i},Teskeredì}, Resulbegovi}, Serdarevi},Ba{agi}... koje je, s jeseni 1944. godine,izvr{iv ovrhu u ku}i \ule Filipovi} te njenog malodobnog sina Muhameda kao nepo}udnih elemenata, put Zagreba odnio usta{ki General po imenu Karlo Metiko{ Stariji, valjda kao njegov prilog NDH-prosperitetu cvie}a hrvatskog naro-

da te da Mattu Collinsu priu{ti odrastanje uz malo orijentalnog ambijenta - ne nam- jeravam prilagati ovom pismu.

S po{tovanjem,Nenad Filipovi}

Reagiranja




Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:68501600000168 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE:RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da

po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 160 EUR

Polugodi{nja: 80 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 260 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 130 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 400 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 200 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U[TEDITE NOV C

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

NOVO SMS komentari

Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate

tekstove objavljene u na{em listu.

Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom

broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete

va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.

Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod

teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je

S B K 5 — — — — — — — — — — — — — — — — — — -(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.

Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!



Documents

Slobodna Bosna 553