Slobodna Bosna [broj 942, 27.11.2014]

8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 942, 27.11.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-942-27112014 1/68

SLUÂJ [E[ELJ: KOLIKO KO[TA HA[KI TRIBUNA

www.slobodna-bosna.NEVLADINA SCENA

Nezavisni analiti~ar moè{ biti i ti





KAMO DALJE, DODIÊ[TA SE KRIJE IZA DODIKOVOG

POZIVA NA „SRPSKO JEDINSTVO“Nakon {to je nekako skrpio ve}inu uRepublici Srpskoj, lider SNSD-a MILORADDODIK svu energiju usmjerio je nao~uvanje poluga vlasti na dràvnoj razini;Slobodna Bosna otkriva na koji na~in

Dodik namjerava osigurati ulazak SNSD-au vlast na dràvnoj razini

OSVAJANJE VLASTI U RS-uTRGOVINA BEZ GRANICA

“Slobodna Bosna” otkriva {ta se de{avaloiza kulisa prvog zajedanja devetog sazivaNarodne skup{tine RS-a, ~ega se pred-sjednik SNSD-a MILORAD DODIK pla{io i{ta }e poduzeti kako bi osigurao suverenuvlast u RS-u

POSLOVNA INKVIZICIJAHERCEGOVA^KIH TAJKUNAZAVR[NA PLJA^KA ALUMINIJAMARIJAN PRIMORAC, jedan odnajbogatijih hercegova~kih tajkuna, vlasnikkompanije PRIMORKA iz [irokog Brijega,preuzeo je u posljednjih pola godinepotpunu kontrolu nad tvornicom ALUMINIJiz Mostara; nakon {to je na mjestodirektora instalirao èninog ne}aka NIKICULJUBI]A, Primorac je zna~ajno pro{irio

poslovnu suradnju s Aluminijem i bez javnog tendera i suglasnosti ~lanovaNadzornog odbora postao ekskluzivnidobavlja~ svih sirovina, a mjese~navrijednost poslova izme|u njegovih firmi imostarskog poduze}a prema{uje desetmilijuna KM

MENTALNA HIGIJENAZAVODI ZA ZBRINJAVANJE

DR@AVNIH SLU@BENIKAPosljednjih su godina novinari, fotografi,glumci i brojni humanitarci organizirali vi{eakcija u najboljoj namjeri da {ti}enicimazavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnihosoba u Fojnici i Pazari}u osiguraju {to

bolje uvjete ìvota; u isto je vrijeme me|udràvnim slu`benicima trajala prava borbaza ~lanstvo u upravnim i nadzornimodborima zavoda, nakon {to se ispostaviloda mogu dobro zaraditi i na najugroènijojkategoriji stanovnika

KOLIKO KO[TA HA[KAPRAVDATRIBUNAL KAO UNOSAN BIZNISKo finansira Ha{ki tribunal, kolike su platesudi ja i tuìlaca a kolike advokata, te koliko

je tokom dvadesetogodi{njeg radaTribunala novca potro{eno na ha{kasu|enja a koliko na neuspjelo su|enjeVojislavu [e{elju, pitanja su na koja jeSlobodna Bosna potraìla odgovore

ZAHTJEVI VREMENAPROMJENE U ISLAMSKOJ ZAJEDNICIGrupa vjernica inicirala je prije dvije godineustavne promjene u ISLAMSKOJZAJEDNICI Bosne i Hercegovine kojima bi

se garantovala ve}a prava muslimankama;ustavni amandman koji su predloìle nijepro{ao, ali je usvojena preporuka-pozivènama i mladim da se aktivno uklju~e urad svih tijela ove institucije i da iza|u naizbore

PAPA U STRASBOURGUEUROPA BEZ DOSTOJANSTVAPAPA FRANJO drugi je poglavar Katoli~kecrkve koji je govorio pred poslanicima uEuropskom parlamentu u Strasbourgu, o{tkritikuju}i postoje}e politike u zemljama~lanicama i upozoravaju}i da je Starikontinent izgubio dostojanstvo, pod teretom

potro{a~kog dru{tva i ekonomskih interesaskoro svi poslanici u Europskom parlamendo{li su da ~uju papu, da se uslikaju s njimplje{}u, a onda su napustili salu koja jeina~e poluprazna kada se razgovara opitanjima na koje je i papa uputio

27.11.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

24

26

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

34


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-942-27112014 4/68SLOBODN BOSN I 27.11.2014

DA SE VLASTI NE DOSJETE

SBB ne}e ulazitiu vlast jer, osimintelektualca

Lati}a, tustranku nikoi ne zove- Pres-centar SBB-a s potpunim kompe-tencijama saop}ava da }e ova stranakaostati lider opozicije te da opcija SBB-ovog ulaska u vlast nije mogu}a – istaknuto je u nedavnom saop}enjuSBB-a.Kao povod za ovo saop}enje navedena

je izjava “poznatog bo{nja~kog intelek-tualca”, kako Nedàda Lati}a pred-stavlja Dnevni avaz , da navodno pos-toji opcija da SBB bude dio dràvnevlasti, a Fahrudin Radon~i} predsje-davaju}i Vije}a ministara BiH, kao“pomiritelj” vi{e sukobljenih politi~kihopcija.Lati}, naime, procjenjuje da }e se izlazna razini BiH traìti u velikim koalicija-ma - SNSD i SDS }e i}i u koaliciju narazini BiH, dok }e se koaliciji SDA,HDZ-a i DF-a pridruìti Radon~i}evSBB.

Prema njegovoj procjeni, Radon~i} bimogao biti pozvan da relaksira odnoseMilorada Dodika i Dragana ovi}a, s

jedne, i Bakira Izetbegovi}a i @eljkaKom{i}a, s druge strane Lati} vjerujeda bi Radon~i}u moglo da budeponu|eno mjesto predsjedavaju }egVije}a ministara BiH i ocjenjuje da bi natom mjestu trebalo da bude “poduzetani jak Bo{njak” koji bi mogao da pokreneinvesticije. (S.B.)

Izbori u Islamskoj zajednici u BiH nanivou dèmata odràt }e se 5. decembra ovegodine, dok su izbori za izvr{ne odbore iSabor IZ planirani 20. i 21. decembra. I dok traju posljednje pripreme za odràvanjeizbora, Islamska zajednica je uputila

poseban poziv mladima za u~e{}e uizborima. Na web stranici Rijaset.baobjavljeno je i uputstvo za izbore u kojemse, izme|u ostalog, navodi: „Pasivno

bira~ko pravo u Islamskoj zajednici imasvaki pripadnik dèmata koji je navr{io 18godina ìvota i koji izvr{ava svoje obavezeu dèmatu; da svojim djelovanjem i

pona{anjem doprinosi da se ispo{tuje

ustavni princip prema kojem se utuma~enju i izvr{avanju ibadetskihislamskih du`nosti u Islamskoj zajednici

primjenjuje hanefijski mezheb (^lan 8.Ustava).“ U selefijskim krugovima u BiHovu uputu su protuma~ili kao preporuku„da se ne biraju oni koji druk~ije klanjaju.“

„Islamska zajednica je ovim nepotreb-nim uputstvom opasno naru{ila jedinstvomuslimanske zajednice. Ova opasnadiskriminatorna odluka ima te{ke poslje-dice na terenu, me|u muslimane unosismutnju i razdor. Tako se na terenu dogodida je neki musliman u svom dèmatu

veoma prihva}en i omiljen zbog svojih

~estitih osobina, zbog zalaganja za dèma ja~anja zajednice. Dèmat predloì da izaberu za svog predstavnika, me|utizbog uputstva IZ imam ili neka druodgovorna osoba za izbore im to pravuskrati, jer spomenuti musliman druk~iklanja i izgleda druk~ije. Naàlost, ~esto dogodi da se u dèmatu otvoreno pri~a kak‘vehabije’ ne mogu biti izabrane u dèmaTakve stvari prave razdor me|dèmatlijama, nepotrebno se ostavlsumnja na ljude da su opasni“, napisao deùrni komentator portala SAFF Ezh

Beganovi}.înjenica je da je aktuelni reisu-l-ulem

Islamske zajednice u BiH Husein e

Kavazovi}, za razliku od svog prethodnikMustafe Ceri}a, otkako je preuzeo funkcivrhovnog poglavara IZ zauzeo prili~no{tar stav prema onima koji prakticiraju tzradikalni islam. Vehabijskim grupama najprije zasmetao reisov zahtjev da se svdonatorska sredstva koja iz islamskzemalja stiù u BiH ubudu}e upla}uisklju~ivo na ra~un Rijaseta, potom Kavazovi}a po~eli optuìvati da je {iit i dse okruìo {iitima, a sada i da „unosmutnju i razdor“ me|u muslimanima BiH.

(M. Radevi

PREDIZBORNE SMUTNJE U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI

MINI MARKET

NEOMILJEN U SELEFIJSKIM KRUGOVIMA Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazovi}

Vehabije se bune zbog

„protjerivanja“ iz džemata

FahrudinRadon~i}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


HAD@ILUK O DR@AVNOMTRO[KU

Rasim Ljaji}slu`benu

posjetuSaudijskojArabiji iskoristioda obavi umruPotpredsjednik Vlade Srbije i ministartrgovine, turizma i telekomunikacijaRasim Ljaji} prvi je zvani~nik srbi-

janske vlade koji je obavio umru ili“mali had`” u Meki. Naime, Ljaji} jeslu`benu posjetu Rijadu iskoristio i u

vjerske svrhe. Nakon zvani~nih sas-tanaka sa prestolonasljednikomSaudijske Arabije, sa kojim je dogo-varao privrednu saradnju izme|u ovedvije zemlje, Ljaji} je sa svojim prevodi-ocem za arapski jezik BekiromMaki}em uputio u Meku gdje je obavioumru. Tom prilikom se fotografisaoispred Kabe obu~en samo u jednos-tavni bijeli ihram. Politi~ki oponentiiz Sandàka ovaj ~in su komen-tarisali kao propagandni obavljen ukorist Vlade Srbije.

(M.D.)

MINI MARKET

Dan državnosti BiHprijem u Predsjedništvu

Rasim Ljaji}



ČETVRTAK,20. NOVEMBAR

Tuìteljstvo BiH danas je podiglooptu`nicu protiv srpskih policajaca koje setereti za u~e{}e u genocidu u Srebrenici.Prvoosumnji~eni je DRAGOMIR VASI],ratni {ef policije u CSB-u Zvornik, koji jena posljednjim izborima voljom gra|ana

izabran za poslanika u Narodnoj skup{tiniRepublike Srpske kao istaknuti aktivistaSrpske demokratske stranke. „Ovo je sve u

funkciji politike i pritisak na mene“, govoridanas Vasi} u kamere Televizije RepublikeSrpske i podsje}a da je na vi{e su|enjaoptuènih za ratne zlo~ine, od Haaga doSarajeva i Bijeljine, bio pozivan kaosvjedok i uredno se odazivao, ali nikadakao osumnji~eni. [to je ta~no. „Ne znam

kome sve ovo treba i za{to ba{ u ovom

trenutku?“, pita se Vasi} i podsje}a da je onu ratu, pa i nakon njega, „prije svega bio

profesionalac-policajac“.Od Zvornika 1992. do Srebrenice 1995.

godine policajci pod komandom Vasi}a vi{enego profesionalno su istrijebili, satralihiljade Bo{njaka. Vasi}evu profesionalnost iefikasnost me|u prvima je prepoznao ivalorizirao blagopo~iv{i patrijarh Srpske

pravoslavne crkve, rahmetli Pavle, koji ga jeve} 1993. godine okitio najve}im ratnim

priznanjima u znak zahvalnosti za doprinosuu borbi „za krst ~asni i slobodu slavnu“.

Odvratan je, morbidan, jeziv, alizahvalju}i Vasi}u i njegovim „profesio-nalcima“, „[korpionima“, desetimdiverzantskim kolja~ima, krajnje realanvirtualni oglas: „Prodajem dva dunuma

zemlje u Podrinju. Bez kostiju.“

PETAK,21. NOVEMBAR

Mediji u Hrvatskoj jo{ presabiradojmove i efekte o~ito provokativnkazali{ne predstave „Hrvatsko glumi{teredatelja OLIVERA FRLJI]A, koja je pridva dana premijerno izvedena u RijecFrlji} je nedavno izabran i za intendanta

ugledne kazali{ne ku}e, {to je bio hrabarrizi~an odabir gradskih vlasti u Rijeci.Frlji} je, koliko se da i{~itati, napravi

krleìjanski kazano, svoj èstoki obra~un njima - hrvatskim teatarskim radnicimredateljima, glumcima, dramaturzimkriti~arima - reakcija prozvanih, naravnisto je tako èstoka i nesmiljena.

„Frlji}u, vrati se odakle si do{ao

poru~uju njegovi protivnici.Uzalud Frlji} govori da i ovoj svoj

predstavi samo propituje odgovornost z javno izgovorenu rije~: njegovi ga oponendiskvalificiraju kao antihrvatskog pamfltistu i strano tijelo na zdravom hrvatskotkivu.

Frlji} je u Hrvatsku, kao „mlamaloljetnik“, sa 15-ak godina do{ao, izbjgao na po~etku rata iz u Bosne i Hercgovine, preciznije iz travni~ke „prokleavlije“. Ivan Aralica, knjièvni i inteletualni samoprogla{eni „otac nacije“, gursvekolikog kreativnog hrvatstva i katol~anstva, otkriva pu~anstvu da je problmati~ni redatelj, zapravo, „raspo pljekvazi-intelektualac“. Nije bilo te{kostarjelom, ali ivahnom, agilnom klasikda skokne do Travnika i sa visina planinVla{i} na licu mjesta istraì kako se Oliv

Frlji} od uzornog sjemeni{tarca, polaznik

SLOBODN BOSN I 27.11.2016

Godinama ne idem na nogomet-ne utakmice, što i nije neka veli-ka šteta, ni po lokalni nogomet,

a ni po mene. A, opet, bude mižao, odavno se na utakmicamanema šta vidjeti, ali se, zato imačuti od dokone, najčešćemaštovite, nadahnute publike.Kada je, prije desetak godina,ujedinjena nogometna Premierliga, pa na „Koševu“ Sarajevougostilo gradskog rivala Slavijuiz Lukavice, zvijezda utakmice jebio otac svih „Hordi zla“ KEMOLAKAČA. Kome se taj natovarina kosti, bolje mu je da se nije nirodio. „Halo, ćelo“, prozivaKemo napadača Slavije: „Jesi libio u ratu na PAM-u, j..m li timamu.“ Odmahuje „Ćelo“ izLukavice glavom, a Kemo nepopušta: „Onda si bio na PAT-u, j..m li ti tatu.“Eh, danas mi poznanik izHercegovine referira kako jeprošao derbi „Premier lige“između Zrinjskog i ŠirokogBrijega. Ljuti se navijač jednog odvječitih rivala na beka svog omil j-enog kluba: „Pa digni je (loptu)

jeba te Isus - pa nije kredit!“

VRIJEME SPORTA I RAZONODEKaèm ja, kako si Vaha,

ima{ li para?



jedne od najpresti`nijih odgojno-obrazov-nih institucija u BiH, dakle Nad biskup-ijskog sjemeni{ta u Travniku, koje se zove„Petar Barbari}“, pretvorio u demonaantihrvatske provenijencije.

Beogradski mediji danima najavljujugostovanje spektakularne pozori{ne

predstave „1914“, koju je na nacionalnomteatru u Pragu postavio valjda najve}iredatelj dana{njice R obert Wilson.

Pade mi na pamet trener svih trenera,Travni~anin ]iro Blaèvi} koji je hvale}i svojdar i probita~nost komentirao planetarniuspjeh harizmati~nog trenera Josea Mourinha:„Da je Mourinho ro|en u Travniku, kao ja, ne

bi dobacio dalje od Turbeta.“

Da je Robert Bob Wilson ro|en uTravniku, kao Oliver Frlji}, mo`da bi uspiodobaciti ~ak do Vla{i}a. I tamo srestizabrinutog oca hrvatske knjièvnosti IvanaAralicu dok kontemplira i krokodilske suzeroni nad odmetnutim raspopima...

SUBOTA,

22. NOVEMBARGodinama ne idem na nogometneutakmice, {to i nije neka velika {teta, ni polokalni nogomet, a ni po mene. A, opet,

bude mi ào, odavno se na utakmicamanema {ta vidjeti, ali se, zato ima ~uti oddokone, naj~e{}e ma{tovite, nadahnute

publike. Kada je, prije desetak godina,ujedinjena nogometna Premier liga, pa na„Ko{evu“ Sarajevo ugostilo gradskogrivala Slaviju iz Lukavice, zvijezdautakmice je bio otac svih „Hordi zla“KEMO LAKAÂ. Kome se taj natovari nakosti, bolje mu je da se nije ni rodio. „Halo,

}elo“, proziva Kemo napada~a Slavije:„Jesi li bio u ratu na PAM-u, j..m li ti

mamu.“ Odmahuje „]elo“ iz Lukaviceglavom, a Kemo ne popu{ta: „Onda si bio

na PAT-u, j..m li ti tatu.“

Eh, danas mi poznanik iz Hercegovinereferira kako je pro{ao derbi „Premier lige“izme|u Zrinjskog i [irokog Brijega . Ljutise navija~ jednog od vje~itih rivala na bekasvog omiljenog kluba: „Pa digni je (loptu)

jeba te Isus - pa nije kredit “

NEDJELJA,23. NOVEMBAR

Vrtim, preturam danima po rukama i poglavi dokument koji je u redakciju poslaozvi`da~ iz jednog velikog federalnog

javnog poduze}a, u kojem ukazuje na te{kekriminalne radnje, nepotizam, klijentelizamdirektora te korporacije. Medijski gledano,to je prvoklasna „roba“, pravno-sudski,

procesno je posrijedi opasan, te{koodbranjiv predmet.

Sa, naravski, skrivenog broja „zvi`da~“ mezove i pita ho}e li njegova hrabra saznanja o

jezivoj korupcijskoj po{asti biti obnarodovanau Slobodnoj Bosni . „Ne}e Zovi ‘li~nost dana’

u dana{njem

Avazu

Eldina Kari}a, direktora

‘Grant produkcije’ nevladinog sektora,

gospodina koji se bori protiv korupcije“ (citat

iz Avaza), alarmiraj ~itav nevladin sektor, od

Transparency Internationala do Helsin{kog

odbora, sve te mnogobrojne \iki}e, Bajrovi}e,

Majde Behram-Brkane i ostale, pripadaju}e

guzovanske krkane... Oni su pla}eni da se bore

protiv korupcijske stihije, a ja nisam...“ Nisamsiguran da sam to rekao, ali sam mislio„zaozbilje“.

PONEDJELJAK,24. NOVEMBARKako se pribliàva kraj mjeseca i stiù

komunalni ra~uni, tako raste nervoza kod penzionera u mom kom{iluku. Sav je pritisak na nesretnog po{tara koji je, a neNermin Nik{i}, a ne ministar financija Ante

Krajina, prema odoma}enoj penzionerskojrecepciji otjelovljenje, personifikacijadràve. Ho}e li penzije biti petog ili {estog,da li }e ta crkavica od 300-400 maraka biti„operativna“ prije, ili nakon vikenda,zafrkana su i te{ka pitanja na koja niko, a

pogotovo po{teni po{tari odgovora nemaju.„Najgori su mi penzioneri“, jada mi se poznanik-po{tar. „Treba ih ubijati ~im se

rode.“

UTORAK,25. NOVEMBAR

Samo se priu~eni novinari neznalice injihovi urednici-neradnici, a takvi se izgodinu u godinu mnoè zastra{uju}om

progresijom, i{~u|avaju {to se na dana{njidan, 25. novembar, slavi i ne radi samo ufederalnom dijelu Bosne i Hercegovine. Dasam ja bilo kakva ~ivija, du`nosnik Republike Srpske, na novinarsko stereo-tipizirano, ofucano pitanje iz Sarajeva:„Za{to vi danas, na dràvni praznik,radite?“, odgovorio bih: “A, za{to vi,kolega, radite na dràvni praznik.“

„Znate li ko je bio predsjedavaju}iZAVNOBiH-a?“ glasilo je pitanje nadana{nji dan, prije 23 godine upu}enotada{njem predsjedniku Skup{tine BiHMOMÎLU KRAJI[NIKU. Iskreno,selja~ki, prostodu{no, Kraji{nik je priznao danema pojma. Predsjednik ZAVNOBiH-a usve~anom dekoru doma kulture u Mrkonji}Gradu zvao se VOJSLAV KECMANOVI].

Prije fa{isti~ke agresije u nenarodnomreìmu doktor Kecmanovi} je pet godinarobijao u turobnim jugoslovenskimkazamatima. Ali, {ta da se radi: Kraji{nik jeod svih doktora-zatvorenika jedino znaoRadovana Karadì}a, sau~esnika u plja~kiogromnih para iz Energoinvesta ...

SRIJEDA,26. NOVEMBAR

Petnaest se kandidata prijavilo na konkursza selektora nogometne reprezentacije Bosnei Hercegovine, ali klju~ u rukama drì ~ovjek koji se uop}e nije prijavio kao kandidat -

VAHID HALILHOD@I]. S njim }e komisi Nogometnog saveza BiH obaviti razgovovih dana, pa bi se nakon toga sve trebaznati. „Ne èlim biti selektor BiH, ali }u ipa

do}i na razgovor“, poru~uje preko medija, { bi rekli sportski novinari, „popularni Vahatrenuta~no trener bez zaposlenja. Priznajeda mi se tu najmanje dvije-tri stvari opasnkonfrontiraju sa logikom: da li }e Halilhodù Sarajevo do}i da pregovara, ili da razgova

sa ~elnicima NS BiH. Ako ve} decidiranodbija mogu}nost da preuzme selektorskfunkciju, za{to bi uop}e i pregovarao, razgovarao sa neèljenim poslodavcima.

Halilhodì} jeste, van svake sumnjrespektabilan nogometni stru~njak; naàlo

posljednjih deset godina njegove karijevi{e }e se pamtiti po otkazima, ostavkamsudskim i vansudskim nagodbama nego prezultatima koje su ostvarile ekipe koje vodio. Odveo je nogometnu reprezentacijAlìra na Svjetsko prvenstvo u Brazinakon iscrpljuju}ih afri~kih kvalifikacija kojima je, najprije, na jedvite jade uspeliminirati dìnovsku reprezentaciju Benin

pa u baraù dotu}i neugodnu selekcijBurkine Faso. U Brazilu je Vahin Alìr igrasjajno, samo manjak sre}e i vi{aamaterizma sprije~io ih je da eliminirakasnijeg svjetskog prvaka Njema~ku. Poto

je Halilhodì} umjesto u neki ozbiljan, velievropski klub, ili nacionalnu selekcijoti{ao u nipo~emu vaàn turski Trabzonspi nakon tri-~etiri mjeseca i katastrofalnrezultata dobio otkaz, ili podnio ostavku, nzna se. Uglavnom, financijski je ta avantuokon~ana u njegovu korist. Otprilike na isna~in i po istom sportsko-pravnom modeVaha je okon~ao epizodu u zagreba~ko

Dinamu , iz kojega je te{ka srca oti{ao nakoverbalnog sukoba sa gazdom ZDRAVKOMMAMI]EM „sporazumnim raskidougovora“ sa suzama u o~ima i milion euna ra~unu.

Halilhodì}a je, prije toga, otjerao j jedan notorni diktator, predsjednik ObaSlonova~e nakon {to je nogometna selekcija zemlje izgubila od Egipta u polufinaAfri~kog kupa. Da su, recimo, trenVrbanju{e Braco Had iosmanovi}, ili njegovje~iti rival iz FK Vratnik , moj poznanik Luh

vodili tim u kojem igraju Didier Drogba, braJaya i K olo Toure, i od bilo koga izgubispalili bi se pred „Vje~nom vatrom“.

„Zanimaju me samo klubovi, repreze

tacije koje imaju velike ambicije i veli

budèt“, kaè Vahid Halilhodì} u razgovoza Jutarnji list . Nema ve}ih klubova ozagreba~kog Dinama i turskog „Trabzonspra“, a Boga mi, ni glomaznijih reprezentaciod Obale Slonova~e i Alìra!

Taman tako, {to bi rekli Hercegovcambicije nogometne selekcije BiH zodlazak na Evropsko prvenstvo su ni{tavn

budèt Nogometnog Saveza BiH je nekakstabilan: treba na}i nekakav modalitet da Vahi sporazumno isplati od{teta prije neg{to preuzme selekciju Bosne i Hercegovin

Zlu ne trebalo.




Po{tovani kupci,

Od 1. januara 2015. godine, kao kupci iz kategorije doma}instva, imat }ete pravo da izaberete Va{eg snabdjeva~a elektri~nom energijomTo zna~i da }ete imati mogu}nost da odlu~ite od koje kompanije }ete kupovati elektri~nu energiju i da izaberete onu ponudu z

snabdijevanje koja Vam najbolje odgovara.Jednostavnim rije~ima, to se zove “otvaranje trì{ta elektri~ne energije”.

Malo tehnike

Elektri~na energija koju koristite proizvodi se u odre|enim postrojenjima — elektranama. Da bi do{la do Va{eg doma, ona te~e kroelektroenergetske mreè. Va{ dom je priklju~en na distributivnu mreù kojom upravlja kompanija koja opsluùje podru~je u kojem ìvitTa kompanija je odgovorna za fizi~ku isporuku elektri~ne energije do Va{eg doma.

Malo ekonomije

Trenutno Vi, kao kupac iz kategorije doma}instva, imate pravo na ugovor o snabdijevanju elektri~nom energijom sa kompanijom koja jistorijski pruàla ovu uslugu u podru~ju u kojem ìvite. U Bosni i Hercegovini, to je ista kompanija na ~iju distributivnu mreù je Va{ do

priklju~en. Va{ snabdjeva~ je odgovoran za nabavku elektri~ne energije koju Vam prodaje. U osnovi, to je kompanija kojoj pla}a

elektri~nu energiju.

[ta }e se promijeniti? — EKONOMIJA, ne TEHNIKA

Otvaranjem trì{ta svaki kupac ima mogu}nost da promijeni snabdjeva~a. To zna~i da Va{ sada{nji snabdjeva~ ne}e vi{e biti Va{ jediizbor i da nemate obavezu da ga zadrìte.

Ukoliko iskoristite va{e pravo, mijenjate subjekat kojem pla}ate energiju.

Tehnika ostaje ista — fizi~ki priklju~ak se ne mijenja!

Koji su razlozi za promjenu snabdjeva~a? — VI ODLUÛJETE

Vi niste samo potro{a~ ve} i klijent kompanije. Kao klijent imate pravo na uvid u cjenovnu politiku Va{eg snabdjeva~a, nivo uslugmogu}nosti pla}anja itd. U slu~aju da niste zadovoljni sada{njom uslugom ili ste prona{li bolje uvjete kod drugog snabdjeva~a — moè

iskoristiti Va{e pravo na promjenu snabdjeva~a.

VI ODLUÛJETE

ODVOJITE 5 MINUTA DA UPOZNATE VA[A PRAVA

KOJA IMATE KAO KUPAC ELEKTRI^NE ENERGIJE

Bosna i Hercegovina

DR@AVNA REGULATORNA KOMISIJA

ZA ELEKTRI^NU ENERG IJU



Kako promijeniti snabdjeva~a?

Snabdjeva~i elektri~nom energijom daju razne ponude. Razmotrite ponude razli~itih snabdjeva~a i izaberite onog koji Vam osiguravnajbolju ponudu u pogledu cijena, kvaliteta itd. Kada se odlu~ite, kontaktirajte novog snabdjeva~a.

Koje su prednosti? — TO ZAVISI OD VA[EG IZBORA

Ukoliko razmi{ljate o promjeni snabdjeva~a, to zna~i da niste zadovoljni sada{njim ili da Vam drugi snabdjeva~ daje bolju ponudu.

Naravno, jedan od glavnih kriterija je cijena elektri~ne energije. Moète u{tediti svoj novac ukoliko je cijena kod Va{eg novog snabdjeva~nià od cijene koju trenutno pla}ate. Ukoliko ne na|ete bolje ponude na trì{tu, moète ostati kod Va{eg sada{njeg snabdjeva~a.

Na otvorenom trì{tu elektri~ne energije moète ponovo promijeniti snabdjeva~a ukoliko niste zadovoljni novim snabdjeva~em.

Gdje prona}i novog snabdjeva~a?

Otvaranjem trì{ta nove kompanije }e po~eti da snabdijevaju doma}instva i da reklamiraju svoje ponude. Na Vama je da izaberete najbolj ponudu i iskoristite Va{e pravo izbora.

Da li moram da promijenim snabdjeva~a? — NE

Niste obavezni da promijenite snabdjeva~a ukoliko ne èlite. Osim toga, Va{ sada{nji snabdjeva~ ima obavezu da Vas snabdijevelektri~nom energijom po cijenama koje }e i dalje regulirati nadle`no regulatorno tijelo.

Kako su moja prava na elektroenergetskom trì{tu za{ti}ena? — BOLJE STE ZA[TI]ENI UKOLIKO STE UPOZNATI S VA[IM

PRAVIMA

Va{i partneri za pitanja koja se odnose na elektroenergetsko trì{te su regulatorna tijela za energiju u Bosni i Hercegovini. Dràvnregulatorna komisija za elektri~nu energiju, Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine i Regulatorna komisija zenergetiku Republike Srpske donose propise koji garantiraju po{tenu konkurenciju i informacije za kupce o Va{im pravima, vaè}ezakonodavstvu, novim ugovorima i na~inima rje{avanja Va{ih prigovora.

Ova obavijest je uvodno sredstvo za davanje prvih informacija o onome {to }e se uskoro de{avati na elektroenergetskom trì{tu. Javnvlasti nastavljaju rad na razvoju sveobuhvatnog zakonodavstva i regulatornih propisa o trì{tu elektri~ne energije.

ZAINTERESIRANI ZA VI[E DETALJA?

Za vi{e informacija o otvaranju trì{ta elektri~ne energije i postupku promjene snabdjeva~a moète posjetiti internet stranice regulatornitijela u Bosni i Hercegovini:

Dràvna regulatorna komisija za elektri~nu energiju (DERK) — www.derk.ba

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) — www.ferk.ba

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) — www.reers.ba

Pripremu ove obavijesti podrào je Sekretarijat Energetske zajednic



MITSKA BI]A BEZPOKRI]A

Dubina gliba ukojem se nalazi

SDP vidi se i potome {to nadepolaù u Bogi}aBogi}evi}a iNijaza

Skenderagi}aDa je SDPBiH jo{ uvijek jako daleko odpoèljnog ozdravljenja, svjedo~i i~injenica da su brojne partijske organi-zacije za novog strana~kog lidera kan-didirale Bogi}a Bogi}evi}a i NijazaSkenderagi}a. I jedan i drugi, naravno,zahvalili su se na ukazanoj ~asti i bezposebnog obrazloènja odbili ponududa zamijene Lagumdìju.Odbijanje Bogi}evi}a i Skenderagi}a upartijskim strukturama SDP-aprihva}eno je kao svojevrsna politi~katragedija, mada je u cijeloj pri~i tragi~no

MINI MARKET

Sada{nji model upravljanja u BiH, iakoneefikasan, fakti~ki predstavlja garancijuda BiH ne}e postati ~lanica NATO-a, jer jegotovo izvjesno da }e Srbi staviti veto natakvu odluku, ocijenio je ruski politi~kikomentator Stanislav Borzjakov.

U analizi pod naslovom “Donbas kaoRepublika Srpska”, objavljenoj u dodatkubeogradskoj Politici , Borzjakov navodi daRusija ima veoma va`ne primjedbe na

model upravljanja u BiH zbog ~ega jeMoskva odlu~ila da se u Vije}u sigurnostiUN uzdrì od glasanja za produètak man-data EUFOR-a u BiH.

Upravo zato pojedini ruski politikolozsmatraju da je takvo ustrojstvo idealno i zaUkrajinu, jer bi njen isto~ni dio imaomogu}nost da blokira odre|ene vanjskopoli-ti~ke korake prozapadnog Kijeva,zaklju~io je Borzjakov. (S.L.)

ENTITETIZACIJA UKRAJINE

Ruski stratezi smatraju dabi sadašnji model ustroja

BiH bio idealan za Ukrajinu

Nekolicina stranih diplomata, koji sume|u prvima stigli na sve~ani prijem u

povodu Dana dràvnosti u Predsjedni{tvuBiH, na{li su se u pomalo komi~nojsituaciji, kada su gre{kom zamijenili “prvedame”. Goste su, prema protokolu,do~ekivali doma}ini Bakir Izetbegovi} iDragan ôvi}, ali je do zabune do{lo kadasu tik uz dvojicu ~lanova Predsjedni{tvaBiH stale predstavnice organizacija `rtavarata. Neupu}eni su stranci najprije ~estitali

ôvi}u i Izetbegovi}u, a potom dèntlmenski pozdravili i predsjedniUdruènja @ene-`rtve rata Bakiru Hase~i

predsjednicu sarajevskog Udruèn porodica {ehida i poginulih boraca Bah

Kitu{u, te predsjednicu Udruènja @enSrebrenice Hajru ]ati}. No, nakon {to

bo{nja~kom ~lanu Predsjedni{tva Bi pridruìla supruga Sebija Seka Izetbegovi

vi{e nije bilo nedoumica ko je prava „prdama“. (S.M

BAKIRA UZ BAKIRA

Strane diplomate nisu znaleko je “prva dama”, BakiraHasečić ili Seka Izetbegović

Nijaz Skenderagi}



ALMIR TERZI]

Politi~kianaliti~ar

DA/NENe vidim {ta bi se to promi-

jenilo sa ili bez Dodika.Predstavnici Saveza zapromjene, koji se vodi kaoalternativa, pali su ve} naprvom ispitu - Danudràvnosti BiH, ignori{u}iga. Dakle, nema promjene.Istovremeno, zahtjevHDZBiH da se sa~eka sauspostavom vlasti u RS-upa da se odrede partneri nadràvnoj razini jasnopokazuje da ôvi} ne}eodustati od Dodika. Sve

smo bliì de{avanju nakon2010. Mislim kako }e izsvega najve}i minus izvu}iDF koji bi mogao naslijeditisudbinu SDP-a.

BESIMA BORI]

^lanica Pred-sjedni{tvaSDP-a

DAPodràvam koncept

dràvne vlasti bez Dodika

jer on svojom isklju~ivo{}uko~i mnoge procese u BiH,a ne nudi zamjenuprihvatljivu svima u BiH.

NIKOLA DRONJAKPredsjednik Udruènja

“SlobodnaRepublika”

DAPodràvam ideju SDA i DF-ada formiraju vlast nadràvnoj razini bezDodikovog SNSD-a jer jeSNSD ko~ni~ar svih reformiu BiH.

ZARIJE SEIZOVI]

ProfesorFPN-a

DA/NESvaka koalicija u BiH, nabilo kojoj razini vlasti, u bit-nom je vje{ta~ka jer okupljaideolo{ke protivnike, ne radipostizanja zajedni~ki defini-ranih ciljeva nego radi pros-tog formiranja i odràvanjana vlasti onih koji 20 godinau svakom smislu devastira-

ju dràvu. Sa ili bez SNSD-a,

koalicija na dràvnoj razini je ista takva, po prirodistvari neu~inkovita iosu|ena na raspad.

SANEL NEZIRI]

Advokat

DAGlasa~i èle promjene iideja SDA i DF-a da formi-raju vlast na dràvnoj razinibez Dodikovog SNSD-a je

jedna od tih promjena. BezSNSD-a je mogu}e formi-rati vlast.

ALEKSANDAR

HR[UMNovinar iurednik TVPink BH

NENe podràvam iz razloga{to to onda ne vodi boljemsutra za BiH, posebno vlastna dràvnom nivou netreba biti rezultat poli-tikanstva. Mi{ljenja sam da

je dogovor svih jedino

dobro!

PRO ET CONTRA


samo to {to partijske strukture SDP-a jo{ uvjek vjeruju da bi ih iz gliba mogleizvu}i kratkotrajne i slu~ajne politi~kezvijezde s kraja osamdesetih godinapro{log vijeka! I Bogi}evi} iSkenderagi} davno su napustili politiku posvetili se privatnom biznisu i stjecanjumaterijalnih dobara, grade}i pri tome

imd` politi~ke `rtve i neshva}eneveli~ine u sveop}em sivilu osrednjosti.Ostavljali su la`nu nadu da }e jednogdana uzeti stvar u svoje ruke i napokonprogovoriti i re}i neke stvari, nadaju}ise da taj dan nikada ne}e do}i, jer nitiimaju {ta re}i niti ih i{ta (osim privatlu-ka) uop}e zanima.

(M.A.)

NOVE LIMUZINE ZA NOVE

PARLAMENTARCENovi sazivParlamentarneskup{tine BiHdobija ~etirinova PassataStru~na slu`be Parlamenta BiH

raspisala je javni tender za kupovinu{est novih vozila u vrijednosti od 320hiljada maraka. Plan je da novi automo-bili budu nabavljeni prije kraja godine, o~emu svjedo~i i zakazani terminotvaranja ponuda 16. decembra.Odre|en broj dotrajalih vozila koji supre{li 300.000 kilometara je uotvorenom postupku ve} prodat, ali nijeuspjela prodaja dva slu`bena vozila,zbog ~ega }e se i}i u nabavku “samo”~etiri nova vozila ~ija }e nabavkaporeske obveznike ko{tati preko 50hiljada maraka, a rije~ je o novim vozili-ma marke Passat, koja su, uz vozilaAudi, najpopularniji automobili me|urastro{nim bh. parlamentarcima.

(M.D.)

MINI MARKET

Priredila: Ma{a ]osi}

Podržavate li ideju SDA i DF-a

da formiraju vlast na državnojrazini bez Dodikovog SNSD-a?



înjenica da je SNSD Milorada Dodika

uspio okupiti parlamentarnu ve}inu zao~uvanje vlasti u Republici Srpskoj,

vjerovatno }e zakomplicirati i usporitiformiranje vlasti na dràvnoj razini, none}e promijeniti ~vrstu odluku SDA i DF-ao izboru koalicionog partnera iz RS-a. Vlastna dràvnoj razini, u skladu s ranijimdogovorom, formirat }e ~etvorka - SDA,HDZ, DF i Savez za promjene - i ta odlukane samo da nije poljuljana konstituiranjemve}ine okupljene oko Dodikovoog SNSD-a,nego je dodatno u~vr{}ena skandaloznomkupovinom nedostaju}ih glasova kojom jeDodikov SNSD ponovo ovladao najvi{imorganom zakonodavne vlasti u RepubliciSrpskoj. Pokazalo se naime da blok okupljen oko SNSD-a ne uìva niminimalnu ve}inu (42 poslanika) u RS-ukoja je neophodna za formiranje vlasti,odnosno da je manjak politi~koglegitimiteta namiren kupovinom glasova i

bahatim prekrajanjem ve}inske voljeglasa~a u Republici Srpskoj koji su glasaliza promjene.

KRAJI[NIK U MISIJI

SPA[AVANJA DODIKA

Nakon {to je skrpio vlast u RS-u, Dodik }e, nema sumnje, svu energiju i politi~ke

vje{tine usmjeriti na eliminaciju Saveza za promjene iz dràvne vlasti ili, u najgoremslu~aju, ako u tome ne uspije, na podjeludràvne vlasti na ravne ~asti sa SDS-om,

pod izlikom da Republika Srpska uSarajevu mora govoriti jednim glasom.

U tom kontekstu treba posmatrati

Dodikov nedavni susret s Mom~ilom

Kraji{nikom, presu|enim ratnim zlo~incemi liderom nedavno osnovane Asocijacije„Stvaraoci RS“, i njihov apel na jedinstvosrpskih stranaka, {to treba ~itati kaoultimativni zahtjev SDS-u da odustane odSaveza za promjene i uspostavi partnerstvo

sa SNSD-om na dràvnoj razini. U protivnom, bit }e optuèn za destabili-zaciju, izdaju i ru{enje Republike Srpske.

Nakon sastanka s Kraji{nikom, kome je prethodno osigurao zna~ajnu budètsku podr{ku za pokretanje privatnog biznisa naPalama, Dodik je poru~io da je neophodnoda Republika Srpska u narednom perioduo~uva institucionalnu stabilnost i najavio da}e pozvati na razgovore sve politi~kefaktore u Srpskoj sa ciljem obezbje|enja{to ve}eg jedinstva o su{tinski va`nim

pitanjima.“U tom pogledu, kao predsjednik

Republike, imam namjeru da nakon svoje

inauguracije pozovem sve politi~ke faktore

u Republici Srpskoj da razgovaramo o

aktuelnoj situaciji i da u~inim sve da se

obezbijedi {to ve}i stepen jedinstva svih

politi~kih snaga na pitanjima su{tinski

va`nim za RS”, kazao je Dodik .Kraji{nik je rekao da je neminovno

jedinstvo i zajedni~ki nastup svih srpskihstranaka u institucijama BiH, ne da bi timeizraàvali otpor prema SDA i HDZ-u, ve}radi toga {to je zajedni~ki nastup srpskihstranaka prirodan tok.

“Bilo bi dobro da u Republici Srpskoj

saradnja i uvaàvanje zamijene jedan

pomalo ruàn odnos, gdje se stvaraju

animoziteti. Dobro bi bilo da na{e stranke

imaju konkurenciju u ekonomskim

programima da bi na{em narodu bilo {to

bolje”, dodao je Kraji{nik.

“Zajedni~ki nastup svih srpskstranaka u institucijama BiH” drugi je nazza poku{aj Milorada Dodika da po svakcijenu zadobije odnosno o~uva kontro


KAMO DALJE DODIÊ

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Nakon što je nekako skrpio većinu u Republici Srpskoj, lider SNSD-aMILORAD DODIK svu energiju usmjerio je na očuvanje poluga vlasti na državnoj

razini; Slobodna Bosna otkriva na koji način Dodik namjerava osiguratiulazak SNSD-a u vlast na državnoj razini

DODIKOVA BRATSKAPONUDA MLADENU BOSI]U

Umjesto Saveza za promjene,koalicioni partneri iz RS-a bile bi

dvije partije - SDS i SNSD



nad nekim va`nim polugama dràvnvlasti, prije svega Ministarstvom vanjsk

poslova BiH i Dràvnom agencijom zistrage i za{titu (SIPA).

DODIK TIPUJE NA MIP I SIPA-u

Dodik se ve} dulje vremena nalazi potpunoj diplomatskoj izolaciji, na kljunim me|unarodnim adresama tretira se karemetila~ki faktor, kao produèna ruk

Putinove imeprijalne ambicije na Balkanukao glavna prepreka euroatlantskintegracija BiH. Dodik vjeruje da bi ovkrajnje negativni imid` u me|unarodidiplomatskim krugovima mogao promijniti ako bi u narednom ~etverogodi{njemandatu ovladao Ministarstvom inostran

poslova BiH koje }e, sticajem okolnosti, narednom mandatu predvoditi Srbi

Naime, novi predsjedavaju}i Vije}


[TA SE KRIJE IZA DODIKOVOG POZIVA NA „SRPSKO JEDINSTVO

Nimalo slu~ajno, novouspostavljena

ve}ina u Skup{tini RS-a nije izabralazamjenika predsjednika Skup{tine iz redakonstitutivnih naroda, Hrvata i Bo{njaka, itu ~injenicu Dodik o~ito drì kao vaànadut u nastojanju da SNSD u|e udràvnu vlast. Navodno je spremankoaliciji „Domovina“ prepustiti svabo{nja~ka mjesta zagarantirana UstavomRS-a u zamjenu za participaciju SNSD-a

u Vije}u ministara BiH i Vladi Federacije

BiH. U protivnom, ta }e mjesta, kao i dosada, popuniti Bo{njacima po izboruSNSD-a.

Kako doznajemo, SDA i DF spremni supregovarati o statusu koalicije „Domovina“,ali samo pod uvjetom da se „razmijene“ministarstva na entitetskoj razini - daSNSD u|e u Vladu Federacije BiH a SDA,DF i HDZ u Vladu Republike Srpske.

GDJE JE KOALICIJA „DOMOVINA“

SNSD ulazi u Vladu FBiH a„Domovina“ u Vladu RS?

NEMA POPU[TANJA SNSD-ovim ZAHTJEVIMA Koalicija SDA, DF i Savez za promjene, koja se protivi ulasku SNSD-a

u dràvnu vlast, ima tijesnu ve}inu od 22 zastupnika i moè i bezHDZ-a izabrati novi sastav Vije}a ministara BiH



ministara BiH po sistemu rotacije bit }eBo{njak, a to zna~i da }e koalicioni partner iz Republike Srpske izabrati drugunajva`niju poziciju u Vije}u ministara BiHa to je nesumnjivo diplomatija. Dodik jeovu poziciju namijenio @eljki Cvijanovi} iliIgoru Radoji~i}u, s jasnim i prvenstvenimzadatkom da u naredne ~etiri godine

poku{aju retu{irati Dodikovu sliku ume|unarodnim diplomatskim krugovima.Dodiku je jednako va`no, ako ne i

va`nije, zadràti kontrolu nad Agencijomza istrage i za{titu (SIPA), budu}i da je

posve jasno da }e aktuelni direktor Goran

Zubac, ina~e Dodikov intimus, u promijenjenom odnosu snaga biti pometen,~ime bi se aktivirale mnoge istrage koje seti~u Dodika, a koje je Zubac svjesnoopstruirao ili usmjeravao na krivi trag.

No, Dodikovi aduti u predstoje}oj biciza ulazak u dràvni vlast prili~no su mr{avi.U tome mu ne moè pretjerano puno

pomo}i njegov dugogodi{nji politi~ki

saveznik, lider HDZ-a Dragan ôvi}, ko je izloèn pril i~no jakom prit isku {vanjskih {to unutra{njih ~imbenika, koji mzamjeraju pretjeranu bliskost s Dodikom.

Ni raspored snaga u Parlamentu BiH nide Dodiku na ruku: koalicija SDA, DFSavez za promjene, koja se protivi ulaskSNSD-a u dràvnu vlast, ima tijesnu ve}in

od 22 zastupnika i moè i bez HDZizabrati novi sastav Vije}a ministara BiH Nasuprot tome, ulazak SNSD-a u dràvnvlast eksplicitno podràva samo pzastupnika iz HDZ-a.

Identi~an je odnos snaga i Predsjedni{tvu BiH, gdje bi od tri ~lansamo jedan (Dragan ôvi}) digao ruku zulazak SNSD-a u dràvnu vlast.

Dodikova akcija osvajanja dràvninstitucija BiH nema pretjeranih izgleda zuspjeh i najvi{e {ta moè uraditi jesotvorena opstrukcija rada dràvinsitucija, ~ime bi vlastiti poloàj sam

dodatno oteào.


KAMO DALJE DODIÊ

Tri najva`nije funkcije u Vije}uministara BiH - funkcija premijera,ministra vanjskih poslova i ministraekonomije i vanjske trgovine - pripast }enajja~im strankama u novoj

parlamentarnoj ve}ini. SDA }e po na~elurotacije imenovati premijera(najvjerovatnije Denis Zvizdi}), SDS }ebirati drugu najva`niju poziciju -Ministarstvo vanjskih poslova BiH

(najvjerovatnije Mladen Bosi}) dok }eHDZ preuzeti Ministarstvo ekonomije ivanjske trgovine ili pak Ministarstvofinansija (najvjerovatnije VjekoslavBevanda).

PODJELA NAJVA@NIJIH RESORA

Zvizdić premijer, Bosić šef diplomatije, Bevandaministar finansija?!

KANDIDATI ZA VISOKE FUNKCIJEDenis Zvizdi}, Vjekoslav Bevanda, Mladen Bosi}

DODIKOV SAVEZNIK

Dragan ôvi},

lider HDZ-a



Kretanje ukupnih deviznih rezerviOktobar u cjelini karakteri{e pad deviznih rezervi koji iznosi 93,09 mil. KM, odnosno procentualno izraèno 1,20% (kra

oktobra u odnosu na kraj septembra). Za potrebe servisiranja spoljnog javnog duga u oktobru je ukupno pla}eno 39,74 milekv. KM. Negativan saldo prodaje i kupovine KM prema komercijalnim bankama u iznosu 52,70 mil. KM je u najve}oj mjeruticao na pad deviznih rezervi u oktobru.

Na po~etku oktobra ukupne devizne rezerve su iznosile 7.749,57 mil. KM. Nakon toga, devizne rezerve, uz zabiljeènednevne fluktuacije, biljeè trend pada do kraja mjeseca, kada iznose 7.643,65 mil. ekv. KM.

U oktobru ukupne devizne rezerve su se u prosjeku kretale oko 7.658,75 mil. ekv. KM, {to je za 45,81 mil. KM manjenego u prethodnom mjesecu.

Dana 29.09, ukupne devizne rezerve su dostigle nivo od 7.754,44 mil ekv. KM, {to predstavlja maksimum ukupnihdeviznih rezervi u 2014. godini, i ujedno od osnivanja CBBiH.

Kretanje ukupnih deviznih rezervi tokom oktobra

Depoziti stanovni{tva i nadalje imaju intenzivan rast, u septembru su dostigli iznos od 8,9 milijardi KM i u odnosu naprethodni mjesec su porasli za 121 milion KM. Me|ugodi{nje stope rasta su ve} neko vrijeme na nivou od oko 10%. Upogledu valutne strukture postoji izrazita preferencija za stranu valutu na koju se odnosi pribli`no 60% ukupnih depozita, stim da se taj udio polagano sniàva, jer je prije godinu dana udio deviznih depozita bio 62%.

Depoziti nefinansijskih preduze}a su u septembru narasli za 90 miliona u odnosu na prethodni mjesec, ali se taj rastisklju~ivo ostvario kroz porast prenosivih depozita (koji se koriste za transakcije) od 175 miliona KM, dok je kategorijaostalih depozita (koji uklju~uju dugoro~nije depozite) pretrpjela smanjenje za 85 miliona. Me|ugodi{nje stope rasta depozitapreduze}a su vrlo niske, {to govori da ovaj sektor ne ostvaruje akumulacija od teku}eg poslovanja.

PODACI CENTRALNE BANKE BiH



I

me novog mandatara u RS-u, koji }e biti isklju~ivo Dodikov izbor, zna}e se

ve} krajem nedjelje. Dodiku se ùri dado kraja ove godine formira vladuRepublike Srpske nad kojom }e on

imati presudan uticaj.Po~etkom nedjelje Republika Srpska

dobila je deveti saziv Narodne skup{tineRS-a na ~ijem se ~elu na{ao Nedeljko

ûbrilovi}. Glas za ûbrilovi}a dali su poslanici SNSD-a, DNS-a, SP-a, kao iAdam [ukalo, Goran \or|i}, Ilija

Stevan~evi} i Vojin Mitrovi}.Upu}eni izvori tvrde da Dodik ne}e

ostati na tankoj skup{tinskoj ve}ini od 44 poslanika nego }e trgovinom poku{ati

osigurati da blok okupljen oko SNSD-a ima

ve}inu od 50 poslanika. To zna~i da }e unarednom periodu {ef SNSD-a kupiti jo{{est poslanika iz opozicionog tabora. Istiizvor tvrdi da }e nakon formiranja vlastiDodik biti u mnogo boljoj poziciji da trgu-

je.Ilija Stevan~evi} i Vojin Mitrovi}

deklari{u se kao nezavisni poslanici, i oni bi

sa [ukalom, \or|i}em i novim prebjezima

mogli oformiti klub nezavisnih poslanika u Narodnoj skup{tini Republike Srpke. Time bi stekli pravo na auto, prostorije i sekre-taricu.

Kao jedan od slijede}ih prebjega koji sena{ao na Dodikovoj listi pominje seZdravko Krsmanovi}, predsjednik Novesocijalisti~ke partije. Krsmanovi} zasaduvjerava ~elnike Saveza za promjene da im

je vjeran i da nema potrebe da mijenja dreDodik, prema pouzdanim izvorima, nam

jerava u svoj tabor “privu}i” i Ivanu Lovri

studenticu medicine iz HSP-a.

POLITI^KA PIJACA

Milorad Dodik je tokom gotovo destosatnog zasjedanja skup{tine bio vidnnervozan. Prepucavanja sa predstavnicim


OSVAJANJE VLASTI U RS-u

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

“Slobodna Bosna” otkrivašta se dešavalo iza kulisaprvog zajedanja devetogsaziva Narodne skupštineRS-a, čega se predsjednik

SNSD-a MILORADDODIK plašio i šta ćepoduzeti kako bi osigurao

suverenu vlast u RS-u

DODIK NAMJERAVA DA“KUPI“ JO[ [EST POSLANIKAI OSIGURA STABILNU VE]INU

OD 50 DELEGATA







Ured Europske unije za hranu iveterinarstvo (FVO) odbio je~ak pet od ukupno {est to~akaakcionog plana, koji su

b o s a n s k o h e r c e g o v a ~ k i„eksperti“ ponudili kako bi bili otklonjenisvi nedostaci u lancu proizvodnje i prerademlijeka i mlije~nih proizvoda!!! Negativna

je ocjena, a zapravo nezapam}ena pljuskaiz FVO-a, stigla prije petnaestak dana,neposredno pred proteste bh. mljekara.Mnogobrojnim dràvnim slu`benicima kojisu imali zada}u da ponude konkretnarje{enja za provo|enje preporuka, kolege izFVO-a su jasno poru~ile da nisukompetentni napraviti ni valjani plan, dok onjegovoj provedbi, vjerojatno, jo{ zadugone}e biti ni govora. Izrada akcionog plana

je, ina~e, dogovorena nakon {to su predstavnici Ureda za veterinarstvo, ~ije sesjedi{te nalazi u Dablinu (Irska), po~etkomgodine izvr{ili inspekcijsku kontrolu u BiH.

Tada su, podsjetimo, upozorili na brojneuo~ene nedostatke u kompletnom sustavu

kontrole i postoje}em zakonodavstvu, iizri~ito traìli da se oni otklone.

„Kako bi oja~ali sistem zvani~ne

kontrole, njihova ovla{tenja, supervizije i

nadle`nosti, potrebno je osnaìti postoje}e

zakone, efektivno i s ciljem osiguravanja

uskla|enosti ili jednakosti sa vaè}im

regulativama Europske unije koje se odnose

na proizvodnju mlije~nih proizvoda

namijenjenih trì{tu EU“, naveli suinspektori FVO-a. Od bh. vlasti su zatraìlida pojasne kako }e i na koji na~in biti oja~anakonkretna suradnja i koordinacija izme|ukompetentnih institucija na razli~itimrazinama. „Kako smo razumjeli, lokalni

nivoi ostaju zaduèni za dnevnu superviziju,

dok su entitetski nivoi sada uklju~eni u

provo|enje kontrole nad proizvo|a~ima

hrane. Molimo vas da objasnite na koji na~in

}e ova supervizija biti poja~ana“, sugeriralisu iz FVO-a, ponovno nagla{avaju}i dasustav kontrole mora biti efektivan i efikasan.U najkra}em je bh. vlastima poru~eno da, uslu~aju pojave bolesti, nadle`ne institucijemoraju reagirati u roku od najduè 24 sata, da

sistem certifikacije mora biti uskla|en seuropskim standardima...

„S obzirom na kontrolne kapacitet

tako|er nema garancija da }e novi kontrol

sustav postati u potpunosti operativan

zaklju~ili su u FVO-u.I mada jo{ nema zvani~nih reakcija n

odgovor iz Ureda EU za veterinarstv posve je izvjesno da }e i posljednnegativno mi{ljenje iz Dablina imaozbiljne konzekvence. Osim {to }e domamljekari jo{ dugo ~ekati na odobrenje izvoz proizvoda na trì{te EU, uskoro bi

pitanje mogao do}i i plasman bh. mlijekasusjedne dràve. Nakon {to, primjericSrbija okon~a pretpristupne pregovore, zo~ekivati je da }e dozvolu za uvoz nnjihovo trì{te dobiti samo proizvodi kozadovoljavaju europske standarde, me|kojima, opet, ne}e biti mlijeka iz BiH.

Na izradi akcionog plana bilo angaìrano vi{e bh. „stru~njakaslu`benika Ministarstva vanjske trgovineekonomskih odnosa BiH, dràvnog Uredza veterinarstvo, Agencije za sigurnohrane, te entitetskih ministarstav

poljoprivrede. Na koncu se pokazala d

silni doma}i eksperti nisu znali svoeuropske kolege ~ak ni uvjerljivo slagati.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

ZASTOJ NA MLIJEČNOM PUTU

ME\UNARODNA BLAMA@A Stru~njaci FVO-aodbili su pet odukupno {est ta~akaakcionog plana kojisu napravile njihovekolege iz BiH

„Eksperti“ iz BiH nisu znali napisati ni akcioni plan

za ispravljanje nedostataka u procesu proizvodnje

mlijeka, od izvoza do daljnjeg nema ništa



Vlasnik kompanije Primorka iz[irokog Brijega, jedan od naj bo-gatijih hercegova~kih tajkunaMarijan Primorac, uspio je u

proteklih pola godine preuzeti punu kontrolu nad najve}om mostarskomtvornicom Aluminij , a nakon {to je nafunkciju direktora imenovan Nikica Ljubi},ne}ak Primor~eve supruge. Ljubi}a jePrimorac na direktorsku poziciju „instali-rao“ potkraj maja, uz svesrdnu pomo}Mehmeda Jahi}a, predsjednika Nadzornogodbora Aluminija, koji je, opet, na tudu`nost postavljen dva mjeseca ranije (umartu ove godine), odlukom VladeFederacije BiH. Poslije ostavke prethodnogdirektora @eljka Kordi}a koja je, kako se

proljetos spekuliralo, bila iznu|ena podvi{emjese~nim pritiscima „dobavlja~a“-zapravo Marijana Primorca, upravo jeMehmed Jahi} odigrao klju~nu ulogu

prilikom izbora Nikice Ljubi}a. Tada se,naime, naga|alo da je predsjedavaju}i Jahi}ubijedio ostale ~lanove Nadzornog odborada je Nikica Ljubi}, kao dugogodi{njiuposlenik Aluminija, najkompententnijikandidat i da ima podr{ku federalnog

premijera Nermina Nik{i}a (ina~e, Jahi}e-

vog zemljaka iz Konjica), te ministraenergije, industrije i rudarstva Erdala

Trhulja.

DOBAVLJAÎ SVE VAM JE U [ACI

Za izbor Nikice Ljubi}a glasali su svi~lanovi Nadzornog odbora koje je imenovalaVlada Federacije BiH, te Zlatko Topi} iTomislav Pranji}, kao predstavnici malihdioni~ara. Topi}ev je glas „kupljen“ tako {tomu je ponu|eno mjesto savjetnika direktora,a nakon {to je tre}i predstavnik malihdioni~ara Mario Gadì} naprasno podnioostavku, pretpostavlja se iz istih razloga kao i@eljko Kordi}. Jedini koji se protivioLjubi}evom izboru bio je Tihomir Kralj,zastupnik vlasni~kog udjela Vlade RepublikeHrvatske u Nadzornom odboru Aluminija.

I mada je rukovo|enje mostarskomtvornicom preuzeo u vrijeme kada su zbogmilijunskih dugovanja gotovo svi ra~uniAluminija bili blokirani, novi se direktor

Nikica Ljubi} prioritetno pozabaviokadrovskim pitanjima. Najprije je za ~lanaUprave Aluminija, zaduènog za ekonom-

sko-financijske poslove, imenovao Tomi-

slava Lovri}a, koji je do tada bio jedan odvode}ih menadèra u kompaniji Primorka.Premje{tanje Lovri}a iz jedne u drugufirmu izvr{eno je, dakako, po naloguMarijana Primorca, koji je tako preuzeo(ne)izravnu kontrolu nad financijskim

poslovanjem Aluminija. Potom je za ~lanUprave u ~ijoj su nadle`nosti prav

poslovi zaposlen Amar Hadìomerovi}

Jablanice. Hadìomerovi} je u narednimjesecima ekspresno zaposlio ~etiri-psvojih sugra|ana iz Jablanice i Konjicunato~ stalnim prijetnjama otkazimdugogodi{njim radnicima Aluminija da biuvjetima reducirane proizvodnje mog

postati tehnolo{ki vi{ak. Hadìomerovi}angaìran na inzistiranje Mehmeda Jahi}da bi Primorac, istodobno, traìo da se Aluminiju zaposli sin vlasnika tvrtkHercegovina invest Sre}ka Marijanovi}a

Stoca, koji odranije ima kontrolu namalim dioni~arima. Uporedo s zapo{ljavnjem novih ~lanova Uprave Aluminijnovi direktor Nikica Ljubi} dijelio je otkaz„nepodobnim“ uposlenicima, za koje sumnjao da su odani njegovom prethodnik@eljku Kordi}u. Marinku Ostoji}u i Tih

miru [utalu otkazi su nezakonito uru~edok su obojica bili na bolovanju (?

profesor Vjekoslav Domljan je progla{etehnolo{kim vi{kom, dok je predsjedn

Udruge malih dioni~ara Aluminija Sam

Ani} preraspore|en na novo radno mjesdomara u kompleksu Relax Buna . Ani}u nova Uprava zaprijetila da }e i za najman

propust biti najuren s posla, a navodno zaduìli nekolicinu {pijuna da ga pra

puno radno vrijeme.


POSLOVNA INKVIZICIJA HERCEGOVA^KIH TAJKUNA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

MARIJAN PRIMORAC, jedan od najbogatijih hercegovačkih tajkuna, vlasnikkompanije PRIMORKA iz Širokog Brijega, preuzeo je u posljednjih pola godinepotpunu kontrolu nad tvornicom ALUMINIJ iz Mostara; nakon što je na mjesto

direktora instalirao ženinog nećaka NIKICU LJUBIĆA, Primorac je značajnoproširio poslovnu suradnju s Aluminijem i bez javnog tendera i suglasnosti

članova Nadzornog odbora postao ekskluzivni dobavljač svih sirovina, a mjesečnavrijednost poslova između njegovih firmi i mostarskog poduzećapremašuje deset milijuna KM

SANADEROV SPONZOR PREUZEO

MOSTARSKI ALUMINIJ

Privatna firma ha{kog osu|enika Vinka Martinovi}a[tele isporu~uje Aluminiju higijenski materijal

i HTZ opremu

M A R I J A N P R I M O R A C


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-942-27112014 21/6827.11.2014. I SLOBODN BOSN

ZAVR[NA PLJA^KA ALUMINIJ

HERCEGOVA^KI GIGANT PRED STEÂJEMAkumulirani gubitak Aluminija iznosi 154 milijuna KM, radnicimase ne upla}uju doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje,menad`ment poduze}a nema ni plana, ni strategije za izlazak iz krize



Prema informacijama koje je Slobodna

Bosna dobila iz izvora bliskih menad`men-tu posrnule mostarske tvornice, sjednice Nadzornog odbora Aluminija odràvaju serijetko, jednom mjese~no, bez rasprave osu{tinskim problemima i ozbiljnih analiza

poslovanja.

[TELA ZA MARTINOVI]A

Premda je jo{ prije pet godina usvojenzaklju~ak da se niti jedan ugovor sdobavlja~ima ne moè sklopiti bez dosta-vljanja najmanje tri ponude, te da za svaki

posao ve}e vrijednosti Uprava mora dobitisuglasnost ~lanova Nadzornog odbora

Aluminija, poslovnu su politiku firme,sude}i barem prema sada{njem stanju, preuzeli dobavlja~i.

U pore|enju s ranijim godinama, kadasu tvrtke u vlasni{tvu Marijana Primorcaisporu~ivale Aluminiju plin i petrol koks,

poslovna je suradnja u me|uvremenu pro{irena, pa {irokobrije{ki tajkun sada zamostarsku tvornicu nabavlja i glinicu.Budu}i da Primorac oko 30 posto glinicekupuje u tvornici Bira~ iz Zvornika i

prodaje u Mostar, naravno uz masnu proviziju, posve je nejasno za{to su ~lanoviUprave Aluminija pristali na takav poslovnianga`man, jer su sirovinu od dugogodi{njeg

poslovnog partnera mogli nabaviti i bez posrednika. Dodajmo tome da su, osim {to

je Primorac na taj na~in dobio priliku zaekstra zaradu, ugovori o nabavci glinice odBira~a, ali i od {vicarske tvrtke Glencor

zaklju~eni bez javnog tendera i besuglasnosti Nadzornog odbora, iako s

posrijedi milijunski iznosi. Verifikacij Nadzornog odbora nije dobio ni ugovkoji je direktor Aluminija Nikica Ljub

potpisao s Marijanom Primorcem

isporuci jo{ jedne klju~ne sirovine „suuloàk“, koji poduzetni biznismen kupuod Aluminijskog kombinata u PodgoricKako se i u ovom slu~aju radi o posvi{emilijunske vrijednosti, Primor~eva zarada na proviziji zajam~ena, iako bAluminij Mostar mogao pretrpjeti velik{tetu zbog nabavke sirovina iznimno lokvalitete. Neslu`beno se, naime, govori d

je zbog nekvalitetnih sirovina kupljenih Podgorici ve} dolazilo do pucanja anodn

pe}i, kao i da su zabiljeèni slu~ajetrovanja radnika Aluminija. Sve skupa

procjenjuje da vrijednost mjese~n

ugovora izme|u Primorke i Alumini


POSLOVNA INKVIZICIJA HERCEGOVA^KIH TAJKUNA

Iako je federalna Vlada u julu donijelaodluku kojom se Uprava Aluminijazaduùje da do kraja 2015. isplatiobe{te}enje biv{im otpu{tenimradnicima, pravo je pitanje ho}e li uAluminiju do tada „preìvjeti“, ili }e oti}i uste~aj. Prema zaklju~ku Vlade FBiH,usvojenom na sjednici ~lanovaNadzornog odbora u septembru, najprijebi (do kraja 2014.) bili obe{te}eniotpu{teni radnici koji nisu prona{li novi

posao, a potom i njihove kolege kojeimaju novo zaposlenje. Ukupno biod{tete nekada{njim uposlenicimaAluminija trebale iznositi 15 milijunamaraka, ali nije jasno kako }e ~lanoviNadzornog odbora osigurati potrebninovac, budu}i da se ne vra}aju nikratkoro~ne bankovne pozajmice koje sudostigle 50 milijuna KM, dok se svakogmjeseca stvaraju novi gubici - u prosjekuizme|u sedam i osam milijuna KM?!

D@ENTLMENSKI DOGOVOR

Uprava Aluminija suglasna da seotpuštenim radnicima s praznihračuna isplati 15 milijuna KM

obeštećenja?!

22

FRIZIRANI IZVJEŠTAJI:Sadašnje poslovodstvo, udosluhu s predsjednikomMehmedom Jahićem,ostalim članovima NOnikada nije prezentiralostvarno financijsko stanjeniti su u posljednjih polagodine dostavljalimjesečna izvješća oproizvodnji, prihodima,dobiti ili gubicimaAluminija

KO ZAISTA UPRAVLJA ALUMINIJEMIako su na ~elu mostarske tvornice direktorNikica Ljubi} i Nadzorni odbor, sve klju~ne

poslovne odluke donosi {irokobrije{ki tajkunMarijan Primorac



prema{uje deset milijuna maraka!

Sljede}i sporni ugovor o kupovinihigijenskog materijala, sitnog inventara iHTZ opreme, kojeg tako|er nisu odobrili~lanovi Nadzornog odbora, sklopljen je sfirmom u vlasni{tvu ha{kog osu|enika Vinka

Martinovi}a [tele. [tela se u Mostar vratio po~etkom 2012., nakon {to je odlukomHa{kog tribunala pu{ten na prijevremenuslobodu (poslije dvije tre}ine izdrànezatvorske kazne od 18 godina), da bi se ubrzo

posvetio privatnom biznisu. Kako mu,me|utim, poslovi nisu i{li po planu, ranije je

pritiskao biv{eg direktora Aluminija da odnjega nabavlja opremu, ali @eljko Kordi} nije

pristajao na ucjene. No, situacija se poosu|enog ratnog zlo~inca promijenila kada jekontrolu nad Aluminijem preuzeo njegov

prijatelj Marijan Primorac, koji je odmahnaloìo da se pomogne ~ovjeku koji je iza{aoiz zatvora. Prijateljsko-poslovne veze sMarijanom Primorcem bile su presudne i kodizbora najboljeg ponu|a~a vode, firme uvlasni{tvu Stipe Kolobari}a.

Nakon {to je Marijan Primorackompanijama u svom vlasni{tvu osiguraomilijunske ugovore o nabavci sirovina, a

prijatel jima omogu}io da Aluminijuisporu~uju drugu opremu, na red je do{la ielektri~na energija.

AKUMULIRANI GUBITAK

154 MILIJUNA KM

Posljednji ugovor o kupovini strujedogovoren je s tvrtkom ProEnergy Mostar ,koja je firma-k}erka istoimene zagreba~ke

kompanije, ali ponovno bez javnog tenderai odobrenja Nadzornog odbora. Ako se,me|utim, zna da su mjese~ni ra~uniAluminija za potro{nju elektri~ne energijedo sada iznosili oko 15 milijuna KM, auzimaju}i u obzir dogovorene koli~inekupljene struje, ra~una se da }e mostarskatvornica novom poslovnom partnerukompaniji ProEnergy svakog mjeseca

pla}ati najmanje deset milijuna maraka?! Nakon {to su ~lanovi Nadzornog odbor

i to tek poslije hap{enja federalnodopremijera Jerka Ivankovi}a Lijanovi}

(jo{ jedne sive eminencije u Aluminijuusvojili plan reprograma duga premElektroprivredi Herceg-Bosne , koji je, ina~napravio @eljko Kordi} sa svojim najbliìsuradnicima, zaostali ra~uni za struju uredno izmiriju. Nova Uprava mostarsktvornice se, jednako tako, pokazala i karedovan plati{a prema svim firmam

dobavlja~ima ~iji je vlasnik MarijaPrimorac, dok se dugovanja po osnovneupla}enih doprinosa za mirovinsko zdravstveno osiguranje i dalje gomilaju. Jsu uvijek blokirani svi ra~uni u bankamakojima je biv{i menad`ment Alumini

podigao kredite. U posljednjih je sedamjeseci, naime, Aluminiju na naplatu stigoko 50 milijuna maraka kratkoro~nkredita, zbog ~ega se trenuta~no poslu

preko banaka gdje firma nema kreditnzaduènja. Kako je, me|utim, samo pitandana kada }e banke kojima Aluminij dugunovac blokirati i preostale ra~une, a budu

da plan oplate kredita nikada nije na~inje jasno je da Uprava kompanije ima jo{ dos posla kako bi se tvornica spasila od propas No, problem je {to sada{nje poslovodstvo,dosluhu s predsjednikom MehmedoJahi}em, ostalim ~lanovima Nadzornoodbora nikada nije prezentiralo stvarnfinancijsko stanje, niti su u posljednjih pogodine dostavljali mjese~na izvje{}a

proizvodnji, prihodima, dobiti ili gubicimAluminija. Prava je istina, ipak, da jAluminij nelikvidno poduze}e, s akumulranim gubitkom od 154 milijuna KM, a da istodobno bezo~na plja~ka tvornicnastavlja.

27.11.2014. I SLOBODN BOSN 2

ZAVR[NA PLJA^KA ALUMINIJ

Vrijednost poslovnog carstva MarijanaPrimorca zvanog Prndelj ranije jeprocijenjena na 50 milijuna eura, premdasu mediji naga|ali kako je tajhercegova~ki tajkun jo{ bogatiji.„Poduzetni“ je Hercegovac milijunskibiznis razvio u vrijeme rata, uz pomo}politi~kih pokrovitelja iz HDZ-a BiH, prijesvih, ratnog predsjednika Vlade Herceg-Bosne Jadranka Prli}a, danas ha{kogosu|enika, koji je bio njegov financijski

guru. Marijan Primorac je vlasnikkompanije Primorka, dugogodi{njizastupnik Tvornice duhana Rovinj zatrì{te BiH, osnovao je Prvu sportsku kladionicu , kupio pa prodao hotel Biokovou Makarskoj, posjeduje brojne nekretnineu Zagrebu. [iroj je javnosti, me|utim,postao poznat nakon {to je otkriveno da

je biv{em hrvatskom premijeru IviSanaderu „donirao“ blindirani BMW, koji

je velikodu{no platio 300.000 eura.

TAJKUN KOJI JE VOLIO PREMIJERE

Marijan Primorac „donirao“ bivšemhrvatskom premijeru Ivi Sanaderublindirani BMW, vrijedan300.000 eura

OD HA[KOG OSU\ENIKA DOSTRATE[KOG PARTNERA Vinko Martinovi} [tela postao je jedanod zna~ajnijih snabdjeva~a Aluminija



Ako je suditi prema odlukama, koje

jo{ uvijek aktualni federalniministri donose u posljednjimdanima mandata, ~ini se kako ni

premijer Nermin Nik{i}, ninjegove kolege u Vladi FBiH, nemajudrugog, pre~eg posla od kadrovskih pitanja.Samo je u posljednja dva mjeseca federalna

Vlada imenovala gotovo 90 novih-starihdirektora javnih poduze}a i ustanova,odnosno ~lanova upravnih i nadzornihodbora, uglavnom prema strana~kim irodbinskim preporukama. O kvalifikacijamai stru~nosti predloènih kandidata ponovnose nije vodilo ra~una, pa ~ak i kada su se

birali ~lanovi uprava Zavoda za zbrinjavanjementalno invalidnih osoba, Zavoda zazbrinjavanje mentalno invalidne djece iomladine, Zavoda za vaspitanje mu{ke djecei omladine...

GEOMETRI ZA SPECIJALNO

VASPITANJE Na koncu se ispostavilo da me|unovoizabranim ~lanovima upravnih inadzornih odbora pobrojanih ustanova imasvakojakih kadrova - vojnih umirovljenika,geometara, pravnika, ekonomista, a

najmanje socijalnih radnika, pedagoga, psihologa, lije~nika?!

Prema kadrovskoj kriàljci koju ufederalnom Ministarstvu rada i socijalne

politike vodi dugogodi{nji tajnik Fehim

Bekan, ljetos je za novog ~lana Upravnogodbora Zavoda za zbrinjavanje mentalnoinvalidnih osoba Bakovi}i kod Fojnice

postavljen Enes Be}irba{i}, nekada{njizamjenik ministra obrane BiH. Premda nije

jasno kakve su reference umirovljenogvojnika Be}irba{i}a preporu~ile za ~lanstvo

u upravi Zavoda u Bakovi}ima, njemu je naraspolaganje, istina povremeno, stavljeno islu`beno vozilo [koda Octavia Ministarstva rada i socijalne politikeFederacije BiH. No, ako je u slu~ajuimenovanja vojnog penzionera EnesaBe}irba{i}a bilo nedoumica, izbor

predsjednice Nadzornog odbora Zavoda zazbrinjavanje mentalno invalidnih osobaDrin - Fojnica Elme Kameri} posve je

jasan. Elma Kameri} je, naime, na tufunkciju raspore|ena na preporuku svogaoca Fehima Bekana, iako ve} ima siguran

posao u Federalnom zavodu za

zapo{ljavanje. U Upravni odbor ZavodaDrin je, opet, izabrana Suada Buljuba{i}, profesorica na Fakultetu politi~kih nauka uSarajevu i supruga Ferida Buljuba{i}a

(SDP), tajnika Zajedni~ke slu`beParlamenta BiH.

Na funkciju predsjednika Nadzornoodbora Zavoda za vaspitanje mu{ke djeceomladine u Sarajevu, koji su posljednjgodina potresali brojni skandali, ponovn

je imenovan Valentino Vla{i}. Vla{i} je Nadzornom odboru ve} osam godina, mad je po profesiji inènjer geodezije, stalnzaposlen u Federalnoj upravi za geodetske

imovinsko-pravne poslove?! Jedna o~lanica Nadzornog odbora je i Samira Zeb

ina~e k}erka brata Fehima Bekana, dok njezina sestra Indira Dujmovi} referenticafederalnom Ministarstvu rada i socijaln

politike. U istom ministarstvu je zaposlen


MENTALNA HIGIJENA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Posljednjih su godina novinari, fotografi, glumci ibrojni humanitarci organizirali više akcija u najboljoj

namjeri da štićenicima zavoda za zbrinjavanjementalno invalidnih osoba u Fojnici i Pazariću

osiguraju što bolje uvjete života; u isto je vrijeme

među državnim službenicima trajala prava borba začlanstvo u upravnim i nadzornim odborima zavoda,nakon što se ispostavilo da mogu dobro zaraditi

i na najugroženijoj kategoriji stanovnika

POKRADI SIROTU

NA SVOJU SRAMOTU

Mjese~na naknada za ~lanstvo u upravnim i nadzornimodborima zavoda za mentalno invalidne osobe iznosi

od 1.000 do 1.500 KM



i Zarifa Stovrag, k}erka Bekanove sestre.Pretpostavlja se, tako|er, da nije slu~ajno{to su u Upravni odbor ovog Zavodaimenovani i Bekanovi dugogodi{nji

prijatelji Muhamed Agi} i Esad [abare-

dòvi}, pomo}nik federalnog ministra poljoprivrede Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a

za financijske i ra~unovodstvene poslove.

UMJESTO VOLONTERSKOG

PROFESIONALNI ANGA@MAN

Prije mjesec dana smo pisali kako jeBenjamin Me{ak, premda je u stalni radniodnos u Ministarstvu rada i socijalne

politike FBiH primljen prije tri godine, urekordnom roku postao jedan od najbolje

pla}enih dràvnih slu`benika. Me{ak jesamo po osnovu naknada za ~lanstvo uraznim komisijama od 2011. zaradio vi{e od30.000 KM, a u me|uvremenu je dobio

priliku za dodatnu zaradu. Me{ak je, naime,

nagra|en pozicijom predsjednika Nadzor-

nog odbora Zavoda za zbrinjavanjementalno invalidne djece i omladine uPazari}u kod Sarajeva. Nakon BenjaminaMe{ka, koji je sebi osigurao mjesto

predsjednika Nadzornog odbora, idugogodi{njem pomo}niku federalnogministra rada i socijalne politike Dobrici

Jonji}u je po{lo za rukom da isposluje jo{ jedan mandat u Upravnom odboru. Jonji} je predsjednik uprave Zavoda u Pazari}u postao jo{ 2006., ali }e predsjedavati i unaredne ~etiri godine, budu}i da nitkonikada nije postavio pitanje sukoba interesa.Dobrica Jonji}, naime, upravlja Zavodom~iji bi rad, kao pomo}nik ministra, trebaokontrolirati. Poslije sedam godina, koliko je

bio ~lan Upravnog odbora Zavoda zazbrinjavanje mentalno invalidnih osobaDrin u Zavod Pazari} je „prekomandovan“Omer Ba{i}. Ba{ kao i ostali ~lanoviUpravnog odbora, i Ba{i} je dràvni

slu`benik - glavni je revizor u federalnom

Ministarstvu za pitanja branitelja.U posljednjih su nekoliko godin

novinari, fotografi, glumci i brojhumanitarci, potaknuti potresnim prizorimiz njihovog skromnog okruènja, organzirali vi{e akcija u najboljoj namjeri d{ti}enicima tri zavoda (u Fojnici i Pazari}u

osiguraju {to bolje ìvotne uvjete. I dok sse organizatori humanitarnih akcija silntrudili da animiraju javnost, ra~unajukako je svaka pomo} dragocjena, dràvnislu`benicima, strate{ki raspore|enim pupravnim i nadzornim odborima, nije bilo na kraj (kratke) pameti da bi njihoanga`man mogao biti i volonterski. Numjesto da se odreknu naknadmnogobrojni ~lanovi posve izli{nih odbomjese~no uredno napla}uju u prosjekizme|u tisu}u i tisu}u i pol KM. Pore|enradi, smje{taj jednog {ti}enika zavoda ko{oko 850 KM mjese~no, ali uz dràvnu sk

dio tro{kova mora pla}ati i njegova obitelj.


ZAVODI ZA ZBRINJAVANJE DR@AVNIH SLU@BENIK

HUMANA I NEHUMANA MISIJA Smje{taj jednog {ti}enika u Zavodu zamentalno invalidne osobe ko{tamjese~no oko 850 KM, gotovo duplovi{e iznosi naknada predsjednikaNadzornog odbora





2010./2011. ~ak 286 miliona dolara. ZMe|unarodni rezidualni mehanizam pro{godine izdvojeno je skoro 54 miliondolara. To zna~i da je samo u posljednj

pet godina potro{eno preko 715 miliondolara odnosno vrtoglavo velika milijardmaraka! Prema ra~unici na{eg lista, za 2godina rada tro{kovi Ha{kog tribuna

prema{ili su 2,5 milijardi dolara!Zaposleni u Ha{kom tribunalu tak

velike tro{kove pravdaju velikim brojezaposlenih (u novembru ove godine ICTY-ju bilo je zaposleno 654 osoba), alvelikim obimom posla.

Do sada je na plate sudija i tuìlacutro{eno na stotine miliona eura. Mjese~n

plata sudi ja iznosi 15 hiljada eura. Sli~n plate imaju tuìtelji, zamjenici tuìteljasekretar suda. Plate analiti~ara i istraìtelkre}u se od tri do osam hiljada eura.

Mnogi advokati su se zahvaljuju}i banoslovnim honorarima tokom anga`manaTribunalu obogatili. Prosjek Ha{kog tr

bunala za finansiranje odbrana optuènslabijeg imovinskog stanja dosad je bio okmilion dolara godi{nje. Za sve to, ina~

postoje ta~ne tarife, ovisno o tome u kojfazi se postupak nalazi - pripremnoraspravnoj i àlbenoj. Neki od advokata, ranijoj fazi rada Ha{kog tribunala, priznajda su (kao tim vi{e advokata) zara|ivali

preko 50.000 maraka mjese~no, u zavisnoti od toga kojoj kategoriji je optuèni pr

padao. Advokati optuènih za komandnodgovornost zapravo su imali najvi{e honrare. Vje{taci i branioci sa najmanje dvadset godina radnog staà su, prema pravi

niku Tribunala, pla}eni 97 eura po satu. Z pravnu pomo} svjedocima izdvaja se ok11 posto godi{njeg budèta Tribunala.

Tuìoci imaju na raspolaganju pet puvi{e novca od odbrane jer je u svakom timimaju po pedesetak istraìtelja, zatim analti~ara, menadèra slu~aja, pravnog savjetnka, advokate i svoje prevodioce.

Tuìla{tvo organizuje i finansira putvanja istraìtelja na prikupljanju dokazerazgovore sa svjedocima. Ovaj procezajedno sa analizom zlo~ina i forenzi~kistrage i ispitivanja, zahtijeva znatna sredstviz budèta suda.

Tribunal ima posebnu Sekciju za `rtve


TRIBUNAL KAO UNOSAN BIZNI

Sudije i tu ioci u Tribunalu zarade 180 hiljada euragodi{nje, advokatski timovi optuènih 700 hiljada eura;dugogodi{nja farsa od su|enja Vojislavu [e{eljuko{tala je UN nekoliko desetina miliona dolara

CIJENA PRAVDENa su|enja optuènim ratnim zlo~incima godi{nje se u prosjeku tro{ilo oko 150 miliona dolara



svjedoke (VWS), koji organizuje putovanja,smje{taj i pokriva tro{kove za sve one koji

putuju u Haag da svjedo~e pred ICTY-jem.Do sada je vi{e od 4.000 osoba svjedo~ilo u

predmetima pred Tribunalom. Haag pla}asmje{taj i hranu svjedocima, kao i naknaduza sitne tro{kove, koja iznosi 30 euradnevno. Postoji mogu}nost i da se obezbi-

jedi ~uvanje djece svjedocima roditeljima,a pravo na naknadu od 30 eura imaju i

prate}i ~lanovi porodica.Tribunal ima poseban odjel za prijevod

koji pruà simultano prevo|enje u sve tri

sudnice na engleski, francuski, bosanski, au slu~ajevima koji se odnose na Kosovo iMakedoniju albanski i makedonski.Prevodioci iz ovog odjela tako|er prevodesve dokumente suda, kao {to su odluke,naredbe i presude, kao i hiljade stranicaiskaza svjedoka i drugih dokumenata kojisu u{li u dokaze na su|enju. Plate prevodi-oca kre}u se oko dvije hiljade eura.

OPTU@ENI RATNI ZLOÎNCI NAPUNILI

D@EPOVE U TRIBUNALU

Tokom prethodnih godina ve}inioptuènih odobravana je kompletna pravna

pomo}. Od ukupno 133 optuènih, 81osoba, nakon {to je njihovo imovinsko stanje

progla{eno slabim, primila je kompletnu pravnu pomo}, a njih 39 djelimi~nu. Nekiod njih su se, me|utim, tom pomo}i dobrookoristili, zahtijevaju}i udio za sebe.

Za vrijeme ~etverogodi{njeg pritvora uHa{kom tribunalu, predratni taksista izPrijedora Zoran @igi}, osu|en na 25 godina

zbog ratnih zlo~ina po~injenih u logorimaOmarska, Keraterm i Trnopolje, na svojuodbranu potro{io je okruglo milion i po do-lara. Kasni je se utvrdilo da je sa svo jimadvokatom na pravio “dil” i da su novacdijelili popola. @igi} je iz pritvorske jedini-ce u Scheveningenu ku pio dva stana u Zre-njaninu, poslovni prostor, tri automobila,renovirao porodi}nu ku}u u Prijedoru, a uzatvorskoj kantini je na pravio ceh od33.000 eura.

U advokatskim krugovima moè se ~utida su porodice optuènih advokate “reketi-rale” za najmanje 30 posto dobijenog hono-

rara i da su tim novcem otvorile supermar-

kete, luksuzne butike, apoteke i kafane. Nakon slu~a ja @igi} po ja~ana je kontr

la, pa i mani pulaci je optuènih s advoktima. Me|utim, ostali su drugi stru~nja

preko kojih su ha{ki optuènici mogzara|ivati. Poznata je scena kada je sudi Richard May pitao De ana Bra{i}a, advokta ratnog zlo~inca Mom~ila Kraji{nik

“Gdje je izvje{taj pa o oga Dunji}a?“. Kad je shvatio da patolog ni{ta ni je na pisaMay je iznervirano rekao: “Za jedanaest h

ljada do ara, ko iko je ekspert dobio, o~ek

jem da to uskoro bude ura|eno.” Ina~e, nadvokate Mom~ila Kra ji{nika, Ha{ki tri bnal potro{io je nekoliko miliona dolarBiv{i port parol Ha{kog suda Jim Landa

svojevremeno je iz javio da je na tro jic“pri jatelja suda” u procesu protiv Slobod

na Mi o{evi}a za godinu dana potro{eno v{e od 600.000 dolara. Kada se podijeli ntri, is pada da je svaki “prijatelj“ za godindana iz sudnice iza{ao bogati ji za 200.00dolara.

Vojislav [e{elj pro{le godine je zatra`da mu se isplati 1,3 miliona eura zodbranu, iako se branio sam. âk je {trajkvao gla|u zahtijevaju}i taj status. Potom najavio i da }e tuìti Ha{ki tribunal zod{tetu. Njemu naklonjeni predsjednvije}a Jean-Claude Antonetti potom odlu~io udovoljiti mu. Donio je odluku dnjegovi savjetnici imaju pravo na naknadu iznosu od 50 posto naknade koja pripadregularno imenovanim advokatima. On

jo{ nije provedena, ali ~injenica je da biako ne 1,3 miliona eura koje je ~etni~vojvoda traìo na ime dosada{njih tro{kov

odbrane, [e{eljevi savjetnici mogli bi


KOLIKO KO[TA HA[KA PRAVDA

Prema informacijama do kojih je na{list do{ao, budèt Tribunala od njegovogosnivanja pa do 2015.godine realizovan

je na slijede}i na~in (u ameri~kim dolari-ma):

1993. 276.0001994. 10.800.0001995. 25.300.0001996. 35.430.6221997. 48.587.0001998. 64.775.3001999. 94.103.8002000. 95.942.6002001. 96.443.9002002./03. 223.169.8002004./05. 271.854.6002006./2007. 276.474,1002008./2009. 310.952,1002010./2011. 286.012.6002012./2013. 250.814.000

2014./2015. 179.998.600

TRIBUNAL U CIFRAMA

Budžet ICTY-jase svake drugegodine dvostrukopovećavao

PROPUSTI TRI-BUNALA TOKOMSU\ENJA [E[ELJU“[e{elj je ukazao nastrukturalne slabostiTribunala i do temelja je

iskoristio sve njegoveslabosti i pravnenedore~enosti”



“dobri” sa nekoliko stotina hiljada eura. Nekoliko mjeseci kasnije [e{elj je odTribunala zatraìo naknadu {tete u iznosuod 12 miliona eura zbog, kako je naveo,neosnovanog pritvora po{to je u

pritvorskog jedinici tog suda proveo jedanaest i po godina. U tih 12 miliona~etiri miliona eura ura~unao je i tro{kovesvoje odbrane. [e{elj tvrdi da je 140 hiljadaeura potro{io na hranu i pi}e u pritvorskojkantini.

[e{elj je negativan uticaj po pitanjufinansija i sklonosti skandalima imao naha{kog optuènika R atka Mladi}a. Zbog

toga su ga premjestili sa sprata na kojem uScheveningenu bio Mladi}. Naime, Mladi}

je i pored ku}e dvospratnice na BanovomBrdu, porodi~nog imanja u Makedonijigdje ima nedvr{enu trospratnicu, 50.000eura od zaostalih penzija i 14.000 eura koje

su porodici oduzete u jednom od pretresa,traìo da tro{kove njegove odbrane ucijelosti snosi Ha{ki tribunal. Me|utim,Ured registrara me|unarodnog sudaodlu~io je da Mladi} mora platiti vi{e od

60.000 eura za tro{kove odbrane, jer vrijed-nost njegove porodi~ne ku}e “prema{ujeMladi}eve osnovne potrebe, kao i potrebeosoba sa kojima ìvi”. Ostatak tro{kovaodbrane snosit }e ICTY.

Advokati koji su dosad branili optuène

pred Ha{kim tribunalom razli~ito procjenj ju koliko je ko{talo dvanaestogodi{njsu|enje Vojislavu [e{elju. Najnià cifra 13 miliona, najblià 20 miliona eurnaga|aju.

DA LI JE [E[ELJ

POBIJEDIO TRIBUNAL?

Me|utim, analiti~ari tvrde da problenije cijena pravde, ve} neodgovorno

neeti~nost, odstupanje od mandata i neprfesionalnost i pristrasnost sudija.

Dr. Nena Tromp, koja je u Tribunaradila 12 godina kao tuìteljica, ukazuje nvelike propuste Ha{kog tribunala tokosu|enja Vojislavu [e{elju. Tribunal je, tvrona, napravio krupne gre{ke, po~ev ooptu`nice protiv [e{elja, vo|enja procesadono{enja presude.

“[e{eljeva odgovornost za zlo~ine

Hrvatskoj i BiH trebala je biti dokazan

putem njegovih veza sa svim politi~arima

vojnim komandantima, po~ev od Slobodan

Milo{evi}a u Srbiji, do Babi}a i Marti}a

Hrvatskoj i eventualno Mladi}a i Karadì}

u BiH. Tako|er se trebalo voditi ra~una

slu~aju da se neko od sudaca razboli

napusti su|enje. To {to je sudac Harho

napisao pismo zbog kojeg je na [e{eljev

insistiranje zamijenjen po osnovu pri

trasnosti, manje je bitno od pitanja za{

Sudsko vije}e u predmetu [e{elj nije ima

~etvrtog suca koji je mogao usko~iti u bi

kojem trenutku, kao {to je to bio slu~aj ko

Slobodana Milo{evi}a. Bilo je vrlo neo

govorno dopustiti takav rizik u jednom tak

va`nom slu~aju. Sada je do{ao zamjens

sudija koji kaè da mu treba dvije godine d

se pripremi za [e{eljev slu~aj. Kako to da

jedan od najsposobnijih sudaca Tribuna

lord Ian Bonomy u{ao u predmet Milo{evi

koji je bio puno opse`niji, za svega nekolik

mjeseci, a ovaj sudac traì dvije godin

[e{eljevo su|enje, sa presudom ili bez nj

uvijek }e biti neko nedono{~e jer ni

zavr{eno u proceduralnom smislu kak

treba. [e{elj je ukazao na strukturalne sl

bosti Tribunala i do temelja je iskoristio sv

njegove slabosti i pravne nedore~enos

Tribunal je pokazao da nema odgovora n

jednog autsajdera poput [e{elja. Ovako }

neuspjelo su|enje [e{elju, uz neke drug

neslavne primjere, ostaviti trajni povijes

trag na integritet ove pravne institucije

zaklju~uje dr. Nena Tromp.

2

TRIBUNAL KAO UNOSAN BIZNI


ZLOČINCI REKETIRAJU ADVOKATE: U advokatskimkrugovima može se čuti da su porodice optuženihadvokate “reketirale” za najmanje 30 posto dobijenohonorara i da su tim novcem otvorile supermarketeluksuzne butike, apoteke i kafane

[E[ELJ JE LO[E UTICAO NA MLADI]A[e{elj je Mladi}a nagovarao dau sudnici prave skandale i traìpuno novca za odbranu, zbog~ega su ga prebacili na drugi sprat

SKUPA ODBRANANa advokate Mom~ila Kraji{nikaHa{ki tribunal potro{io je

nekoliko miliona dolara



ZAHTJEVI VREMENA

PROMJENEVi{e od 80 posto muslimanki i ne zn

da ima pravo glasa na izborima, iliako znaju, a ne koriste to pravo



Krajem oktobra ove godine Sabor Islamske zajednice Bosne iHercegovine uputio je pozivsvim svojim ~lanovima “posebno ènama i mladim” da se

kandidiraju i “aktivno u~estvuju u izbor- nom procesu” , kao i da “iskoriste svoja bira~ka prava” . Sabor je pozvao i sveorgane IZ-a da “ohrabre i potaknu” {to ve}eu~e{}e èna i mladih u izborima zakazanimza decembar ove godine. Ovakav poziv je

djelimi~na utjeha zagovara~icama za promjene Ustava IZ-a kojima bi segarantovalo ve}e u~e{}e èna u dono{enjuodluka unutar ove institucije. Nermina

Baljevi} i Emina Abrahamsdotter su me|uaktivistkinjama koje promoviraju druga~ijuulogu èna, ali i mu{karaca, u IZ-u. Obje

poziv Rijaseta smatraju revolucionarnimnagovje{tajem ve}ih promjena. “To zna~i

da reis, Sabor i Rijaset, pozivaju posebno

ène i mlade da se uklju~e u proces i da se

kandidiraju i iskoriste svoje bira~ko pravo.

Kada budemo imali ve}u bazu, do}i }emo i

do odre|enog kvaliteta. Nije se imalo snage

za ustavni akt, ali ovo je izuzetna stvar. Sad

je. Boga mi, na nama, na ènama i

mu{karcima, da razumiju ovaj proces i da

se u okviru svojih dèmata angaìraju”, poru~uje Baljevi}.

Emina kaè kako je sada na ènama,muslimankama, da poku{aju realizirati ono za{to su se borile ona i njene saborkinje tokomvi{e od dvije godine. “Ovo je jedan prozor,

otvor koji treba iskoristiti. Uvijek se negdje

otvori neka mogu}nost i morate biti dovoljno

pametni da je iskoristite i ne{to od nje uradite.

Ja to tako vidim. Kada se stvori ambijent, onda

se sve moè desiti: i da se ène na|u na

pozicijama, i da ima vi{e teologinja u IZ-u, i

da ima vi{e djela koje ène pi{u o islamu i

religiji...” Obje kao ogromnu prepreku zaemancipaciju ~lanova IZ-a nalaze u“preovladavaju}e patrijarhalnom mentalitetu”,te su svjesne da predstoji te{ka bitka.

HISTORIJSKE PROMJENE

Sabor IZ-a u BiH, u kome sjedi 79mu{karaca i samo ~etiri ène, u aprilu ove

godine usvojio je niz amandmana kojima mijenja Ustav IZ-a BiH. To je prva i veomkorjenita, promjena Ustava od 1997. kad

je donesen. Usvojeno je ukupno 6amandmana, koji iz temelja mijenjaju IZali ne toliko duboko da bi bila garantovanve}a prava muslimankama. ^lanicneformalne ènske grupe mjesecima istraìvale ustave i zakone, pisa

prijedloge, i lobirale prema Saboru

Rijasetu da u novi Ustav u|e amandman kojem se kaè da je IZ u BiH “opredjeljen

za aktivno u~e{}e èna u radu njeni

dèmata, organa i institucija, u skladu s

Kur’anom, sunnetom Muhameda a.s

islamskom tradicijom Bo{njaka

zahtjevima vremena”. No, ~lanovi Sabora su ~ak i ovaj

ovakav prijedlog smatrali preradikalnim, su ga odbili zaklju~iv{i kako ovo pitanjnije ustavna materija, te da }e se rje{ava

podustavnim aktima. Jedan od najve} protivnika bio je Hasan êngi}, koji im

dovoljno veliku grupu svojih sljedbenikunutar Sabora, a koji i dalje zagovaraj princip prema kojem su ène zapostavljenunutar IZ-a BiH, a takav stav prenose i nsve ~lanove i generalno me|u vjernike. Novakvu odluku reagovala je Zeh

Alispahi}, jedina od ~etiri ~lanice SaboIZ-a, i jedina koja je podràla zahtijevènske grupe. U svom govoru na desetsjednici Sabora, Alispahi} je predloìla “ime svih onih koji su ovih godin

poku{avali polu~iti neke rezultate zara

generacija koje dolaze” da, umjesamandmana koji je odbijen, u tekst Izborn


PROMJENE U ISLAMSKOJ ZAJEDNIC

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Grupa vjernica inicirala je prije dvije godine ustavnepromjene u ISLAMSKOJ ZAJEDNICI Bosne i

Hercegovine kojima bi se garantovala veća pravamuslimankama; ustavni amandman koji su predložilenije prošao, ali je usvojena preporuka-poziv ženama i

mladim da se aktivno uključe u radsvih tijela ove institucije i da izađu na izbore

MALA ŽENSKAPOBUNA

Po~etak evolucije u Islamskoj zajednici

Bosne i Hercegovine

JAÂ STRUJA?Iako je reis Kavazovi} podrào

ustavne promjene koje bomogu}ile ve}u ulogu enama

u dono{enju odluka u IZ-ustruja koju predvodi Hasan

êngi} je bila ja~a amandman nije usvojen





odluke. Drugi aspekt je definisati {ta to

zaista zna~i ve}i broj mladih i èna? Nije

bitno da se spolom tu nalazi neko - iako je

bitna ta kriti~na masa - nego je bitno imati

uklju~ene ène i mu{karce koji imaju sluha

za ova pitanja i koji znaju na tome raditi

kvalitetno, da rezultata bude IZ u kojoj se

cijenimo po djelima, a ne biolo{kim

determinantama.”

Ipak, da bi se to postiglo, same ène

moraju da se mijenjaju. Baljevi} iAbrahamsdotter napominju kako je malovjernica, i vjernika koji zaista razumijuza{to je bitno aktivno se uklju~iti u rad IZ-a.Za ovu tvrdnju dokaz nalaze unespremnosti ~lanova Sabora da usvojeamandman koji spominje ulogu èna.“Ljudi su bili sumnji~avi prije nego

skepti~ni, i polazili su sa stavom - {ta sada

neke ène ho}e? koji je njihov interes? {ta

to rade?”, kaè Baljevi}: “Najve}i problem

je, ustvari, nedostatak svijesti o potrebi za

promjenama. Tako da sam zaista razumjela

{to u kona~nici nismo uspjeli ~ak ni s

jednim amandmanom, vrlo elementarnim i

benignim, ~ak i sterilnim, koji samo traì

jasnu opredijeljenost.”

PROMJENA SVIJESTI

Baljevi} je vrlo kategori~na kadaupozorava da ova borba za promjene ustavaIZ-a nije feministi~ka pri~a nego “islamska,

pri~a muslimanki koje imaju potrebu i

prava. To je proces. Mora pro}i vrijeme da

dosegnete odre|enu svijest o ne~emu, da

na|ete svoje mjesto, do|ete na stepen da ne

radite ne{to za sebe jer ste vi ve} ostvarili

mnoge stvari, ali ovo je dru{tvena svijest,

potreba za javnim i dru{tvenim anga`-

manom”. I Emina i Nermina su svjesne danjihova borba za ve}a prava i bolji poloàjèna unutar IZ-a, ali i BiH, nije zavr{ena.[tavi{e, borba sa patrijarhalnom tradicijom,koja je mo`da i najteà, ustvari tek po~inje.“Mi smo, prije svega, patrijarhalno i

tradicionalno dru{tvo. Tradicija zna biti

dobra, ali patrijarhalno nema veze s mojim

istinskim islamskim porivima. To je neko

na{e naslije|e, gdje ba{tinimo

marginaliziranost èna, odvojenost od jav-

nih tokova, pa i svjesnog, promi{ljenog

odnosa prema vlastitoj vjeri. A da ne

govorimo o vidljivosti èna u institucijama

IZ-a gdje ih apsolutno nema”, kaè Emina.Za svoje stavove, koji neki smatrajuradikalnim, argumente nalaze u samomKur‘anu. Baljevi} podsje}a kako je nakon

poslanika Muhameda vjeru prvo primilanjegova èna, te kako Kur‘an u jeziku jasnorazdvaja ènski i mu{ki rod. “Ljudi su

jednaki pred Bogom, pa bi trebali bit i pred

zakonom. Nema

jednakijih

, u smislu onog

{to je pisao Orwell. Princip op}eg dobra je

jedna osnovni moralni princip u Kur‘anu.

Tom obavezom su jednako vezani i

mu{karci i ène”, kaè Baljevi}. Emina,

pak, dodaje da se monoteizam uvijek boriosa patrijarhatom: “I dan danas imamo

dru{tva u kojima mu{karci smatraju da su

vredniji od èna, {to je u suprotnosti sa

monoteizmom gdje nema vrednijih nego

samo individua koje imaju svoja djela i po

tome su zaslu`ni, a ne po spolu, boji koè,

statusu u dru{tvu... I dan danas je na{

najve}i izazov kako te patrijarhalne

vrijednosti zamijeniti monoteisti~kim.”

Opstanak takve tradicije ~esto podràvaju ba{ ène i zbog toga Baljevi} govori oevoluciji. “Moramo biti svjesni da ni u

slu~aju da je IZ iza{la sa stavom da recimo

tre}ina èna bude na listama, pitanje je da li

bi one bile voljne da se uklju~e. [ta }ete vi

od nekih onesvije{tenih ljudi u nekim

tijelima kada ne znaju ni {ta treba da rade,

kako da se bore za svoje stavove, kako da

sara|uju sa bazom? Nije bitno koliko }e biti

èna negdje, nego da i ako je jedna, on

bude angaìrana i svjesna, i da zna {ta radi

Emina i Nermina svojim primjeroustvari pozivaju muslimanke, “ali osvije{tene mu{karce” , da se bore za svo

prava i zauzimaju prostor koji im pripad“Mi uzimamo svoj prostor i kreiramo ga z

sve {to èlimo da postignemo. Prednost

tom trudu je kada na|ete osobe koje imaj

osje}aja za to o ~emu pri~ate”, kaè EminObje na{e sugovornice kaù da se one li~nipak ne}e kandidovati za Sabor, niti su zbog toga uklju~ile u kampanju. “Mi ov

radimo sa jedinim interesom op}eg dobr

To me niti spre~ava niti manje obavezu

da sa jednakom predano{}u radim n

ovom”, poru~uju i apeluju da se ènkandiduju i glasaju na predstoje}iizborima za organe unutar Islamskzajednice.


PROMJENE U ISLAMSKOJ ZAJEDNIC

@ENE KOJE @ELE PROMJENENermina Baljevi} i Emina Abrahamsdotter



PAPA U STRASBOURGU

PAPA FRANJODrugi papa koji je govorio pred

Europskim parlamentom u Strazburu



P

apa Franjo je, izgleda, jedinaosoba koja moè u~initi daEuropski parlament u Strasbourgu

budu ispunjen do posljednjegmjesta. Neposredno prije papinoggovora, poslanici su razgovarali ozapo{ljavanju i samo njih sedamdesetak je

bilo prisutno u sali. Papin govor, pak,slu{ao je 751 poslanik. Papa je tokom svogtridesetpetominutnog govora otvorio nizva`nih pitanja, uklju~uju}i i pitanjeBalkana i ~lanstva u EU. On je pozvaoEuropu da pomogne Balkanu, ali i da sevrati svojim starim vrijednostima, od kojih

je jedna od najva`nijih dostojanstvo.“Ohrabrujem vas da radite kako bi u~inilida Europa otkrije ono {to je najbolje unjoj”, rekao je Papa. On je tokom svoggovora - koji je pratilo oko 900akreditiranih novinara - o{tro kritikovaoeuropske lidere zbog politike prema

emigrantima, zbog toga {to im je ekonomija bitnija od ljudi, zbog zanemarivanjaekologije... Ina~e, ovo je tek druga posjeta

Pape Franje jednoj europskoj zemlji najkra}a ikada. Prva je bila ovog ljeta kad

je posjetio Albaniju, jednu od najmanrazvijenih zemalja u Europi. U Strasbourgse zadrào samo ~etiri sata, od ~ega najve}i dio vremena posvetio porodici 9godi{nje Helme Schmidt, kod koje je kastudent u~io njema~ki jezik.

POTRAGA ZA MIROM

“Gospodine predsjedni~e, vaekselencije, dame i gospodo, svijest

vlastitom identitetu je neophodna kako se u{lo u pozitivan dijalog sa zemljamkoje su zatraìle da budu dio Unije

budu}nosti. Posebno tu mislim na Balkaza koji bi ~lanstvo u Europskoj uniji mog

biti odgovor na èlju za mirom u regionkoji je te{ko patio tokom nedavnih sukoba

podsjetio je europske parlamentarce papFranjo na kraju svog govora u Strasbourg


EUROPA BEZ DOSTOJANSTV

PAPA FRANJO drugi je poglavar Katoličke crkve koji je govorio pred poslanicimau Europskom parlamentu u Strasbourgu, oštro kritikujući postojeće politike u

zemljama članicama i upozoravajući da je Stari kontinent izgubio dostojanstvo,pod teretom potrošačkog društva i ekonomskih interesa; skoro svi poslanici uEuropskom parlamentu došli su da čuju papu, da se uslikaju s njim, plješću, a

onda su napustili salu koja je inače poluprazna kada se razgovara o pitanjima nakoje je i papa uputio

PAPA SPAŠAVA BALKAN

I nakon ovog govora neki od papinih

kriti~ara nazvali su ga ljevi~arem. Ovo suoptu`be s kojima se papa Franjo stalnobori. U vi{e navrata je odbacio ovakvetvrdnje, rekav{i da to {to neko brine zaugroène ne zna~i da je komunista.Optu`be na ra~un papinog “ljevi~arenja”dolaze i jer koristi svaku priliku da govorio radni~kim pravima, {to je uradio i uStrasbourgu. Ove tvrdnje papa je odbacio

rije~ima da ni to {to smatra da su

zemlji{te, prostor za ìvljenje i posao sveteè dostupni ve}ini svjetske populacije, i{to govori o tome, ne zna~i da jekomunista. Najradikalniji napad na njegazbog ovakvih stavova imali su ameri~kiultradesni~ari, koji su ga u komentarimanazivali marksistom jer ~esto kritikujekapitalizam, te zato jer poziva vlade dabudu vi{e socijalno odgovorne.

PAPA A KOMUNISTA

“To što brinem za ljude, ne značida sam komunista!”

Papa Franjo: “Ohrabrujem vas da radite kako bi u~inili

da Europa otkrije ono {to je najbolje u njoj“

Priredila: NID@ARA AHMETA[EVI]

DOBRODO[LICA UZ MALU REZERVUPapu je u Strazbur pozvao predsjednik Parlamenta Martin Schulz, {to nije nai{lo na

odobravanje svih ~lanova ovog tijela, prije svega ljevi~ara i zelenih



ali je i podsjetio Europu ne samo na Balkan,nego i zemlje sa kojima grani~i naMediteranu, a koje tako|er trebaju pomo}.

Tokom govora, koji su mnogi odmah proglasili kontroverznim u mnogoelemenata, Papa je pozvao na po{tivanjeljudskih prava i dostojanstva “unutar Europe, ali i u onosima sa susjedima”:“Promicanje ljudskog dostojanstva zna~i

prepoznati da on ili ona posjeduju neotu|iva prava koja im niko ne moè oduzeti iz bilokojeg razloga, a najmanje iz ekonomskih”,rekao je papa: “O~uvanje demokratije jeizazov u postoje}em historijskom trenutku.Prava snaga na{e demokratije - ako jerazumijemo kao izraz politi~ke volje naroda- je ne dozvoliti da ona propadne pod

pritiskom multinacionalnih interesa kojinisu univerzalni, koji tako slabe sistem i

pretvaraju ga u uniformirane sistemeekonomske mo}i koji sluè nevidljivimimperijama.”

Papa je Europu opisao kao “staricu”,

koja je “stara, neplodna i bez samo pouzda-nja”, te koja mora da se podmladi jer “polako gubi du{u”. “Velike ideje koje su

jednom inspirisale Europu kao da suizgubile na privla~nosti i zamijenjene su

birokratskim tehnikalijama postoje}ihinstitucija”. Upozorio je papa i da mora

postojati vi{e solidarnosti me|u ljudima.

Uobi~ajeno, dio svog govora posvetio je pravima radnika i pozvao na stvaranje vi{eradnih mjesta.

POD DUGINOM ZASTAVOM

Uo~i dolaska u Strasbourg, glasno-govornik Vatikana Federico Lombardi

objavio je kako papa nema namjerunastupiti kao “savjetodavac”, ali da je

pozvan kao “moralni autoritet”. “On nedolazi kao dràvnik”, re~eno je. Iako je

njegov govor popra}en dvominutniaplauzom skoro pa svih prisutnih, nisu bsvi bili tako sretni {to je do{ao i {to mu

pruèna prilika da govori. Prva se pobunizastupnica {panske ljevice Marina Albio

koja je poru~ila kako je dolazak pape Parlament “uvreda za milione crkvenlaika {irom Europe”. Pobunili su se i joneki predstavnici ljevice, koji su rekli da njegov govor bio monolog, a ne poziv ndebatu, “{to se o~ekuje u Parlamentu”,

podsjetili su da je Parlament “sekularninstitucija pred kojom ne bi trebali govorvjerski lideri”. Prema istraìvanju iz 201godine, 46 posto ispitanika u EU izjasnise kao katolici. Najvi{e katolika je Poljskoj, a najmanje u Finskoj i [vedskoj

Negodovali su, na svoj na~in, i europszeleni, koji su naglasili da }e papu do~ekasa po{tovanjem zbog njegove borbe protsiroma{tva, za ekologiju, politiku prememigrantima, ali su poru~ili da ne dijesvoj stav sa katoli~kom crkvom kada rije~ o manjinama. U znak protesta, mjesna tribinama Parlamenta koja su predvi|enza posjetitelje stavljena su na raspolagan

predstavnicima hemoseksualnih organizcija. Oni su razvili duginu zastavu u sa

parlamenta, ukazuju}i tako na odnoKatoli~ke crkve koja i dalje negira prav

homoseksualaca i transgender populacije. No, sve pritu`be su ostale u duhdemokratije, pa se nije ponovio skandal 1988., kada je Ivan Pavao II govorio preovom institucijom, da bi poslanik Sjeverne Irske Ian Paisly u jednom trenutk

podigao plakat na kojem je pisalo da papa antikrist. Sve {to je papa rekao Strasbourgu nije prvi put za njega. êsto kriti~an prema zemljama zapada zbonjihovih politika, naro~ito ekonomskih. Dsada niko papu nije slu{ao, a male su {ansda }e i ovaj govor, bez obzira {to izgovoren pred Europskim parlamentom

promijeniti bilo {ta.


PAPA U STRASBOURGU

Uo~i papinog dolaska u Strasbourgmediji su naga|ali kakva njegova porukamoè biti, i bili su u pravu u svojimprognozama kako }e biti o{tar i kriti~anprema nekim EU politikama. “Kratko}aposjeta ne bi trebala zavarati: o~ekuje seda bi poglavar Katoli~ke crkve europskimpoliti~arima mogao poslati jasnu poruku i

jak signal”, pi{e njema~ka agencija DPA,uo~i papinog dolaska u Strasbourg. Izaista, papa je bio najo{triji kritikuju}i

politiku EU prema emigrantima.“Potreban je jedinstven odgovor na

pitanje migracije. Ne moèmo dozvoliti daMediteran postane ogromno groblje!Brodovi koji pristiù svaki dan na obaleEurope su puni mu{karaca i èna kojimasu potrebni prihvat i pomo}. Nedostatakuzajamne podr{ke unutar EU predstavljarizik za ohrabrivanje partikularisti~kihsolucija problemima, solucija kojezanemaruju ljudsko dostojanstvoemigranata, i tako doprinose ropskomradu i odràvanju socijalnih tenzija.Europa }e biti sposobna da se konfrontira

problemima vezanim za emigraciju samoako bude sposobna da sagleda vlastitikulturni identitet i primijeni adekvatnezakone koji bi za{titili prava europskihgra|ana i koja bi osigurala prihvate zaemigrante. Samo ako je sposobna dausvoji pravi~nu, hrabru i realnu politikukoja moè pomo}i zemljama porijekla unjihovim vlastitim socijalnom i politi~komrazvoju i naporima da sprije~e unutarnjesukobe - glavni uzrok ovog fenomena -

nego da usvajaju politike koje sumotivisane vlastitim interesima, {topove}ava i hrani takve sukobe. Moramopreduzeti akcije protiv uzroka, a ne samoposljedica”, govorio je papa u utorak.

Papa je ve} u vi{e navrata kritikovaolidere u EU, i to naro~ito zbog odnosaprema emigrantima, nazivaju}i postoje}upolitiku nehumanom. [tavi{e, prvoputovanje pape Franje bilo je na italijanskiotok Lampedusa, prvu stanicu u Europiza brojne izbjeglice iz Afrike, gdje jeodrào misu u spomen svima koji subjeè}i stradali.

KRITIKA EUROPSKIM LIDERIMA

Ne dozvolite da Mediteran postanegroblje!

VATIKANPosjeta Strazburu je druga zvani~na posjeta Pape Franje jednojeuropskoj dràvi. Lideri dràva preko kojih je preletio papin avion naputu od Vatikana do Strazbura dobili su pisma-pozdrave





KAD VENTILI VRI[TE





{nje korumpiranosti ne bi previ{e bola o~i,nu`no je stvarati maglu u kojoj nikad nismona~isto {ta je, u pogledu kvalitete, na vrhu,a {ta je fu{eraj.

âk me|u samodeklarisanim protivni-cima nacionalizma isti~u se brojni primjercikojima pogoduje takvo stanje stvari. Sentuzijazmom u~estvuju u raznim namje-{taljkama promoviraju}i la`ne vrijednosti,nasla|uju}i se u omalovaàvanju svega isva~ega. Nema {ta ne izrelativiziraju iismiju. Nije ni ~udo, jer na tim razvalinamamogu do mile volje tragati za nezasluènim{i}arom i pravdati vlastiti nerad,letargi~nost i neznanje.

U svom tom vje{ta~ki generisanomhaosu strada uljudnost. Pripomenimo da jeona vrhunsko dostignu}e civilizacija kojesu nas zasule gomilom darova, od alfabeta inao~ala preko kukuruza, jabuke i mljekaredo po{umljavanja, li~ne higijene i infor-matike. Uljudnost smatramo simptomommeku{tva. Pona{amo se kao da smo je

duhovno nadi{li preferiraju}i baha}enje,naglost, grubijanstvo, agresiju, emocio-nalne reakcije svojstvene babunima idivljim ma~kama. @elite li ocijeniti ukakvoj sredini ìvite, pa`ljivo pratite kako}e neko odreagovati kad mu se ljubaznozahvalite ili mu kaète «dobro jutro».Uzmite statisti~ki uzorak, izvucitezaklju~ke.

Sami, na mikroplanu, kreiramokanibalsku atmosferu. Istina, jo{ seme|usobno ne jedemo, ali su nam usnekrvave od du{a koje kidamo jedni drugima.U takvom okruènju stasava budu}i

parlamentarac. Jednog dana on }e uskup{tini kona~no dobiti priliku da u punom kapacitetu bude ono {to su ga odmalih nogu u~ili da bude - te{ka {up~ina.Dizanjem ruke taj }e fabrikat podràtiamandmane za strate{ko sprovo|enje

pohlepe. Glasa}e za prijedloge koji }elegalizirati najlu|e forme ljudo`derstva.Tako }e se dostojno oduìti zajednici kojaga je odgojila i izabrala za svog zastupnikai telala. Volite ljudo`derstvo usvakodnevnom ìvotu? E pa eto vam ga,dragi moji, i u politici, institucionali-ziranog.

GURUI KREDITIRANJA

Nije li se jedan krvolok dugo predstavljao kao tapetar? Da nijeraskrinkan, ko bi ga doìvljavao druga~ijenego kao mu{karca {aljivdìjsko-dajdìnskog pogleda, s kakvim biste serado rukovali u stubi{tu solitera i priupitaliza zdravlje? Za ugostitelja se izdavao

jedan drugi {ampion me|u nitkovima. Nema dvojbe da }e neki dobri~ci radohvaliti njegove sevape i donatorstvo, nastranu trgovina te{kim drogama i svirepost

neophodna za takvu vrstu djelatnosti. S

organizovanim kriminalom imaju posla i jedna [vedska i [vajcarska.Izvitoperenosti ministara ne oskudijeva niu kudikamo ure|enijim, bogatijimzemljama od Bosne i Hercegovine. A njoj

je geolo{ka i klimatska lutrija dodijeliladovoljno prirodnih potencijala da niko odnjenih ìtelja ne bi trebao strahovati od

besparice i neuhranjenosti. Ali kako prodisati uz secesionizam Republ ikeSrpske, izrasle iz masovnih grobnica onihkoji su joj stajali na putu, i uz na{e stalnerazmirice oko toga ~iji je bog mudriji i ~ija

folklorna sekcija starija? Nesposobni smomaknuti se i za metar ka pravednijojredistribuciji novca, koji se obdan i obno}krade naveliko, na {tetu ogromne ve}ine,rastrzane me|unacionalnim predrasu-dama, cjepidla~kim i ponekad letalnim.Zasad je bitnije kako konzervirati te takoopijaju}e i neopipljive sastojke narodnog

duha nego kako se izboriti za svojzasluènu {nitu ekonomskog kola~a koraste samo na tanjirima najimu}nijih.

Pritom gurui kreditiranja i propvjednici stranih investicija konstantnobmanjuju narod uzdaju}i se u njegovlegendarno slabu memoriju kad je rije~ krupnim prevarama. ûdotvorci koji ni ni~ega stvaraju mjenice prodaju pri~u kak}e se na{i zvrkovi suhonjave sirnice kad-ta

pretvoriti u dètseterske torte, samo ak budemo marljivo radili i vje{tinusavr{avali. No, takozvana tranzici

nikako da pro|e. Kad se sagledaju op{dijagrami, samoodrìvog kokuzluka

prekarnosti je svakim danom sve vi{e. Zneupu}ene, prekarnost se odnosi na ìvnestabilan nov~ano, bez stalnog i ~vrstozaposlenja.

U tom r|avom okruènju kofavorizira prepredenost i kr`ljanj


KAD VENTILI VRI[TE

Sam {tof od kojeg je ova ili ona

kartica satire, pamfleta ili politi~keanalize sa~injena pokazuje da i novinarsudjeluje u ofanzivi protiv inovacija ucarstvu ideja. On ostaje opskurantista~ak i kad lamentira nad raspadom~ojstva u BiH ili se obru{ava na~astohleplje visokih du`nosnika, nagramzivost direktora uprave zaindirektno oporezivanje.

U dahu se ~itaju kolumne tog tipaupravo zato {to te nemaju ~emu pou~iti.Refren za refrenom, rekurentne teme,fiksacije novinara koji odbijaju da se

reanimiraju infuzijom dobre knjièvnosti.

Sladak je, ugodan prezir prema svemu{to ih na prvu ne podsje}a nadnevnopoliti~ke i sportske aktuelnosti.

Idealni ~italac se u njihovim sastavimaprepoznaje kao u zrcalu. Budu}i da predsobom vidi vlastiti lik, vlastiti svjetonazor,vlastiti zapetljaj osje}anja, ne nalazi unapisanim recima ni{ta ~udno, samopotvrdu svojih stavova. Ali zar ne bi ba{~u|enje ili ~ak preneraènost trebala bitipo~etak u~enja? Bilo bi to za mnogeotre`njuju}e: ugledati u odrazu ne sebe,ve} nakazu.

REFREN ZA REFRENOM...

Zar ne bi baš čuđenje trebalo bitipočetak učenja?



mo`danih }elija zaduènih za mi{ljenje,smanjuju se i kapaciteti jezika. Nije

posrijedi tobo`nje truljenje od kojeg se povra}a jezi~kim ~istuncima u vje~nomkrsta{kom ratu protiv barbarizama,srbizama, kroatizama, turcizama i sli~nihfatamorgana. Druga je kriza na djelu: rije~iskovane za izraàvanje apstraktnog korak

po korak povla~e se iz svakodnevnogopticaja. U gro slu~ajeva, izgon

sprovodimo nehoti~no. Ili s osje}ajemolak{anja {to ne moramo naprezati umterminima koji su smi{ljeni da sijaju iznaddatosti neposrednog ljudskog iskustva. Uo~i upadaju materijalne neprilike koje nas

jo{ od predratnog doba, postitoisti~kog,lome i obeshrabruju. Opravdano ih je krivitiza podsmijeh na koji nas tjera spominjanje

pojmova kao {to su edukacija, filozofija,umjetnost, reforma. Od danas do sutra

preìvljavamo preklinju}i novac da naszauvijek ne napusti. Kako-tako seodràvamo na blokovima leda koji plutaju

dubokim, tamnoplavim okeanom i ionakose neumoljivo tope. U borbi za goluegistenciju, nema se vremena za osvrtanjena bilo {ta izvan Kaveza. U njemu primatimaju tvoja sopstvena ~ula, zloba i tra~.Dodajmo im jo{ i kratkoro~nu memoriju,afekt i ono tako nepouzdano svojstvo po

imenu iskrenost. Iskrenost, dakle, ali ne iistinoljublje. Ono je od nekog drugog

svijeta i ne obitava u Kavezu. Sve tuplje imutnije se izraàvamo zbog predugognatapanja kiselinom spravljenom uDaytonu, pod supervizijom R icharda

Holbrookea. Koliko reduciramo jezik,toliko i on nas, umrtvljen banalnostima ioko{talim izrazima, skleroti~nim

sintagmama i izan|alim krilaticamupropa{tava kao misle}a bi}a. Spiralan je

proces koji je Orwell jo{ davno zapazio drugom kontekstu. Niko nije ugasio èvlastitom pljuva~kom. Jeziku je ponajpri

potrebno da vrije, ali ne tako {to } puritanci izvoditi s rije~ima ono {to etni~k~i{}enje ~ini ljudima. Istinske pomak

pravi jedino dobrodo{lica neobi~nim dekontaminiraju}im uvidima u stvarnos

Do osvjeàvanja leksike onda dolaglatko, onako kako se niù nesputakomentari na ukusno jelo.

Po tre}erazrednom stilu i predvidljivlogici, po monotonosti asocijacija, raspznaju se tolike pisanije koje se objavljujuna{oj {tampi, kakve god orijentacije biuredni{tvo. Ogroman broj tekstova iz pedoma}ih ùrnalista svjedo~i o dru{tvnezainteresiranom za ~itanje kamaratonsku aktivnost koja zahtijevspoznajni napor. Mudrolije opinionmakeiznijete u dnevnim novinama

sedmi~njacima mogu se uporediti izlu|uju}im bubanjem muhe u prozorskstaklo. Autori se vrte u neraskidivom krugmisli i ponekad o~ajno zuje, zarobljeizme|u venecijanera i prozirne barijere, zkoju nikako ne mogu da shvate za{to i

pruà otpor.


ODR@AVANJE PSIHI^KOG MUÎLI[T

BIJEG OD ODGOV-ORNOSTI: Hijerarhijaodgovornosti ovdje nije niu zametku. Za grijehepolitičara uvijek će se

naći skrovište u lavirinti-ma zakona i sudskih pro-cedura. Potencijalni aten-tatori hvataju se za glavu:koga, pobogu, upucati uovoj zemlji kada ni samkrivac nikad nije kriv?



N

edavno smo razgovarali sa Vla -

kom Stefanovskim, naravno iobjavili intervju, povodom ~etrd-

eset godina njegove briljantnemuzi~ke karijere. Jo{ smo odra-nije znali da Allana Holdswortha smatranajve}im gitaristom dana{njice, a u odgo-voru na na{e pitanje vezano za togBritanca, da sada ne ponavljamo kompletnoi pitanje i odgovor, Vlatko nam je, pak,rekao da se za Holdsworthovu karijeru

brine “va{ Bosanac, Leonardo Pavkovi}“.“Allana poznajem od 2000., ali sam veliki

po{tovalac njegove muzike jo{ od po~etkaosamdesetih, kada sam po~eo da slu{amono {to je on snimio. A Vlatka sam, na

brzaka, upoznao u Beogradu prije tridese-

tak godina, pa smo se 1991. na{li nakoncertu njegove grupe Leb i sol u NewYorku, kada su u legendarnom klubuCBGB svirali na moj 29. ro|endan, 17.maja”, govori nam preko Skypea LeonardoPavkovi}.

IMPLICIRANJE A NE EKSPLICIRANJE

Na{ sagovornik ro|en je u Jajcu, 1962.godine. Osnovnu i srednju {kolu zavr{io jeu svom rodnom gradu, a u gimnazijskimdanima slu{ao je, izme|u ostalih, Deep Purple , The Doorse , Pink Floyde , Led Zeppelin, Black Sabbath. Od 1972. svako

ljeto je odlazio u Italiju, gdje mu je ìvjelamama, a tamo je krajem sedamdesetihkupio i prve plo~e. Svom desetak godinastarijem drugu, velikom kolekcionaru

plo~a, pomagao je, potom, da katalogiziranekoliko hiljada vinilnih izdanja, pa je kod


INTELEKTUALNO I SPIRITUALNO

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: Privatni arhiv LEONARDA

PAVKOVI]A

LEONARDO PAVKOVIĆ (52) jedan je od najvažnijih nezavisnih diskografskihizdavača u Sjedinjenim Američkim Državama; od odrastanja u Jajcu, preko

studiranja u Bariju, pa do velikog uspjeha u New Yorku - dug je put...

BUJRUM U NJUJORŠKIMUNDŽUN

Leonardo Pavkovi}: “Sa ex-jugoslovenskog prostorazanimaju me mladi i nepoznati muzi~ari,

a legende ostaju - legende“

LJUBAV I MUZIKA Leonardo Pavkovi} snimljen usvom uredu u New Yorku



njega prvi put i ~uo izvo|a~e kao {to su Vander Graaf Generator , Miles Davis, John

Mayall, Frank Zappa, King Crimson i Soft Machine : “To je bilo ludilo za mene,mladi}a od devetnaest godina. A zajedno s

njim sam i{ao i na koncerte u Beogradu.”Spomenuti bend Soft Machine bio je prili~no progresivan krajem {ezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina, ne{tokao Floydi u vrijeme Syda Barretta... “Soft Machine je magi~an bend. Njihov prvialbum je psihodelija, drugi je psihodeli~ni

progresivni rock, od tre}eg su jazzeri, a odsedmog sviraju fusion. Magija je u muzicikoja me intelektualno i spiritualno moètransportovati u neke druge dimenzije.Ljep{e je kada se ne objasni, odnosno,nema ni{ta ljep{e nego neobja{njivi osje}ajikoje, zapravo, duboko osje}a{, bez obzira

da li je ljubav, muzika, ili ne{to tre}e. Maniekspliciranje, impliciranje je va`no”,kategori~an je Pavkovi}. Svojoj firmi je daoime po pjesmi Moon in June tog benda: “Jasam nekada, u davna mladala~ka vremena,

bio intelektualac, ali sam skuìo da od toganema vajde. Izuzetno sam kvalitetnoobrazovan da mogu da se intelektuiram, ali

mene osje}aji, instinkti i te`nja za novimotkri}ima vi{e zanimaju. MoonJune finozvu~i na svim jezicima, nema ‘r’ pa da ti se

jezik prepli}e. A ~ak i na bosanskom jezikufino zvu~i: Mundùn!”

U Bariju je diplomirao portugalski jezik i knjièvnost, pa onda i brazilsku knjièv-nost... “Studirao sam italijanistiku u Beo-gradu po~etkom osamdesetih, dok se nisam1983. definitivno preselio u Italiju. Trebaosam i ranije, ali nisam zbog porodi~nih

problema. Osje}ao sam da me vi{e stvariveè za Italiju nego za biv{u Jugu. Kada

sam ìvio u Jajcu, moja pokojna bakRoksanda je uvijek kupovala sirovu kaMinas . Sje}am se, kad ju je pekla ta kafa uvijek lijepo mirisala. A ime je dobila pMinas Geraisu, velikoj federalnoj republiu Brazilu. Zanimljivo je da mi je suprugiako se rodila u Hong Kongu, i Kineskinj

je, ìvjela u Minas Geraisu od svojih {emjeseci, jer su njeni emigrirali iz HonKonga u Brazil. Kad sam bio mali, vol

sam nogomet, sje}am se i kada je Braz pobijedio Italiju 4-1, u finalu Svjetsko prvenstva u Meksiku 1970. godine. Pele postao svjetska nogometna legenda svvremena, a godinu kasnije je odigraopro{tajnu utakmicu za reprezentacij

protiv Jugoslavije, i bio u Beogradu dsnima televizijsku reklamu za Pepsi . Ntada{njem JRT-u emitovana je nek

brazilska serija, ne mogu se sjetiti imena,muzikalnost jezika me jako privukla. Psam onda gledao film sa Jean-Paulo

Belmondom, ~ija je radnja bila smje{tena

Rio de Janeiro, a kada sam bio u Italiji, mo~uh je kupovao plo~e brazilskih muzi~arBrazil me, tako|e, zanimao i historijskigeografski. Sve su to neki od razloga zbokojih sam odlu~io studirati portugals

jezik i knjièvnost, kao i brazilsku i afr portugalsku istoriju i knjièvnost. Boravsam u Angoli i Sao Tome i Principeu pmjeseci, radio istraìvanja za budumagistarski rad koji nisam zavr{io, avrijeme provedeno u Africi mi je visluìlo za ~i{}enje du{e i mozga. Tada sadonio odluku da idem u New York, iaksam, po povratku i zavr{etku fakultet

imao odli~ne uslove za dobar i stalan posau Italiji,”, obja{njava Leonardo Pavkovi}Profesor istorije portugalske knjièvnosti

Lisabonu, u ljetnim mjesecima 1986. i 1987 bio mu je nobelovac José Saramag

Pretpostavili smo da je fado muzika za njegspora i predvidiva, ali... “Ja volim fado, to

portugalski sevdah. Volim i na{, bosanssevdah tako|e, ima tu sli~nosti. Turci su b500 godina na Balkanu, a njihova muzika imkorijene u arapskoj muzici. Mauri su bili Portugalu i ju`noj [paniji tako|e oko 50godina, a i njihova muzika vu~e korijene arapske muzike, a ova opet iz perzijske

indijske muzike. Neki lingvisti tvrde da sevdaima isto etimolo{ko zna~enje kao i saudaddok su Portugalci meraklije kao i Bosanci.”

PREKO “APPLEA” DO SAMOSTALNOST

U New York Leonardo odlazi 199godine. “Ameri~ki na~in ìvota nikada mnije privla~io, ali New York jeste, oduvijeOdmah sam se sna{ao i po prvi put u ìvoosjetio da je to pravo mjesto za mene.

poslijedvadeset i ~etiri godine i dalje ismislim, i jo{ se nisam umorio. Poznavan

portugalskog jezika pomoglo mi je d postanem blizak prijatelj za brazilskifotografom i grafi~kim dizajnerom Ferna


MUZI^KI TRANSPORT U DRUGU DIMENZIJ

BRIGA ZA TALENTE SABALKANA: “Promovišem,naprimjer, Dušana

Jevtovića, strašnoggitaristu iz Kragujevca kojitrenutno živi u Barceloni;objavio sam njegov prvisolistički album”

IZ JAPANA Allan Holdsworth Band u dru{tvu Leonarda Pavkovi}a



dom Nalaicijem, koji je bio jedna vrstalegende Downtowna od sredine sedamde-setih. Po~eo sam raditi za njega i na brzakanau~io grafi~ke programe na Appleu . Na{emu{terije uglavnom su bile iz muzi~kog

biznisa. Radili smo dizajn i tehni~ku pripremu za maltene sve male, srednje ivelike klubove u gradu, me|u njima iCBGB koji sam spomenuo na po~etkuna{eg razgovora, zatim za velike agencijekoje su promovisale koncerte u velikimdvoranama i na stadionima, i za mnogedruge. Recimo, devedesetih godina

pokrene{ legendarni lokalni tjednik Village Voice , a na{ Studio T radi oko 80% svihmuzi~kih oglasa... Na{e mu{terije radile suu izdava~kim ku}ama i mnogi muzi~aridolazili su kod nas kako bi im uradili

promotivne fotografije, {to mi je omogu}iloda stalno idem na koncerte. Tih, devedesetihgodina gledao sam mo`da i vi{e od hiljadukoncerata. A 2001. odlu~io sam krenutisvojim vlastitim putem, da bih se ~etiri

godine kasnije potpuno osamostalio”,iscrpno besjedi na{ sagovornik.

DOPIRE I SA BALKANA

Poseban, dodu{e mali, pasus u ovomtekstu posveti}emo njegovom idolu iz Soft Machinea Eltonu Deanu. “Eltona sam

poznavao iz osamdesetih godina, jer je ~estosvirao u Italiji, bili smo prijatelji. A kad sam

prvi put boravio u Londonu, 1989., bio samnjegov gost. Ponovo smo se sreli 2000. iostali bliski prijatelji sve do njegove smrti,{est godina kasnije. On mi je uvijek biovelika inspiracija”, tvrdi Leonardo Pavkovi}.

Interesovalo nas je i da li ne{to {to se producira na Balkanu dopire i ostaje unjegovom uhu, osim Vlatka: “Dopire.Promovi{em, naprimjer, Du{ana Jevtovi}a,stra{nog gitaristu iz Kragujevca kojitrenutno ìvi u Barceloni. Objavio samnjegov album na kojem je svirao iBeogra|anin Marko \or|evi}, biv{i

profesor bubnjeva i muzi~ke teorije naBerkleeju, koji u New Yorku ìvi ve}dvadeset godina. Dok je Du{an svirao i naalbumu {panskog bubnjara Xaviera Reija,koji sam tako|e objavio, a i jo{ }u jedan,

njihov zajedni~ki, na prolje}e. Du{an jenevjerovatno talentovan gitarista! Znamose pet godina i stvarno èlim da mu

pomognem, jer pravi muziku koja meniapsolutno leì . On voli da eksperimenti{e sazvukom, traì nove nijanse i dimenzije, {toi ja volim. Sa ex-jugoslovenskog prostoramene zanimaju mladi i nepoznati muzi~ari,a legende ostaju - legende! I Vlatko jelegenda, on je u “Top 20” mojih najdraìhgitarista svih vremena. Vlatko i R adomir

Mihajlovi} To~ak su ne{to posebno. U posljednje vrijeme gotivim mladu ni{kugrupu Eyot , jer oni sviraju ne{to novo, post-

moderni progresivni elektro-akusti~ni jazz.

A tako|e gotivim pijaniste i kalvijaturisteMatiju Dedi}a, Vasila Hadìmanova iDirana Tavitjana.”

Naredne subote je 29. novembar,nekada{nji Dan Republike , a svima nama

koji pamtimo biv{u dràvu prve asocijacije

na taj datum i taj praznik su Jajce i neradndani. “Praznici su uvijek bili dobro do{Dan Republike me asocira na biv{Jugoslaviju i na moje Jajce, u kojem sa

posljednji put bio 1989., na jedan dan,

prolazu...”


INTELEKTUALNO I SPIRITUALNO

Leonardo Pavkovi} je 2001. osnovao firmuMoonJune Records & Management .

“Po~eo sam sa grupom Soft Works , koji jebio jedna vrsta ’reuniona’ Soft Machinea, sa~etiri ~lana te grupe koji su u razli~itimperiodima svirali u tom engleskom bendu:Elton Dean, Allan Holdsworth, HughHopper i John Marshall. Kada jeHoldsworth napustio grupu iz li~nih razloga,2004., nastavili smo kao Soft Machine Legacy , a s njima i dalje radim. Poslijeprekida saradnje sa njegovim biv{immenadèrom, Allan me je 2005. zamolio damu pomognem u bukiranju , {to i daljeradim. Imali smo vi{e od 600 koncerata pocijelom svijetu tokom devet godina na{e

saradnje, a ve} nekoliko godina sam injegov menadèr. Bukiranje je glavni diomog biznisa”, isti~e Leonardo.Sara|ivao je, ili jo{ uvijek sara|uje,uglavnom sa poznatim izvo|a~ima, me|ukojima su i Andy Summers, BillBruford, Colosseum , Hatfield and the The North , Nektar , Terry Bozzio, EddieJobson, PFM, Jan Akkerman, RobbyKrieger, Scott Hendersonom, Stick Men . Prije ~etiri godine Leonardo jeosnovao i 2 Plus Music & Entertainment ,

zajedno sa Britancem DerekomShulmanom, nekada{njim vo|om

legendarnog progresivnog benda Gentle Giant , ~iji su “klijenti” bili Bon Jovi , DreamTheater , Cinderella, Pantera, Nickelback ,Slipknot , Bad Company , AC/DC, Tears For Fears , Kingdom Come ... Zajedno subili menadèri mnogih poznatih muzi~ara,a bili su i predstavnici velike italijanskeizdava~ke ku}e Frontiers Records uSjevernoj Americi.Sa Shulmanom vi{e nije u zajedni~komprojektu, ali je zato osnovao firmuMoonJune Asia. “Posvetio sam sevlastitim biznis interesima u jugoisto~nojAziji. S tim dijelom svijeta sam posebno

povezan, naro~ito sa Indonezijom, kojusam od 2003. do danas posjetiosedamnaest puta”, veli LeonardoPavkovi}. Prioriteti ku}e MoonJune Asiasu borba za autorska prava, razvojindoneànskih umjetnika i njihovopredstavljanje u svijetu, organizovanjekoncerata i konferencija u jugoisto~nojAziji, edukacija za oblast muzike i zabave ... Novi Leonardov bizniz mo`daza rezultat bude imao i njegovopreseljenje u Singapore, ili u Jakartu.

INDONEZIJA OBE]ANA ZEMLJA

Veza sa jugoistočnom Azijom kaoznačajan kapital

SLIJEVA NA DESNO, OBI^NOLeonardov nekada{nji poslovni partner Derek Shulman i legendarni pjeva~ David Coverdale



Pro{lo je dvadeset i {est godina i

pol godina od prvog, sada ve} povijesnog koncerta najpoznati- jeg punk rock sastava u regiji,Hladnog piva , odrànog u

Titovom rodnom Kumrovcu. A kada se podvu~e crta pod dosada{nju karijeru,moglo bi se konstatirati kako je Hladno

pivo najnagra|ivaniji i najslu{aniji punk

bend ikada nastao na na{im prostorima.Potvr|uje to oko 70.000 prodanih nosa~azvuka, osam osvojenih Porina , dva Crna ma~ka i gomila drugih nagrada, me|ukojima je i jedan Davorin.

PARE I RENOME

Prvi njihov koncert odràn je 21.svibnja 1988., a na tri koncerta u oùjkuove godine, u zagreba~kom klubu KSET,nastao je live album Evo vam dìnovski , nakojem se nalazi dvadeset i sedam pjesamauz koji stiè i DVD sa snimkom odabranih

pjesama iz KSET-a. Mile, Zoki, Suba i

[oki, de~ki iz zagreba-~kih Gajnica, zapravosu sublimirali najva-`nije pjesme s po~etkakarijere, za mnogefanove i kriti~are njiho-vo najbolje djelatno ra-zdo blje, i spojili ih u

jedan album. Pjesme sakoncertnog albuma Evo vam dìnovski izvornosu sastavni dio neslu-

`bene trilogije, prvi- jenca Dìnovski iz 1993., albuma G.A.D. iz1995., za koji mnogi tvrde kako je najboljelo{e snimljen album u poslijeratnojHrvatskoj, i albuma Desetka iz 1997.godine.

Velike zasluge za zvuk sa po~etkakarijere Hladnog piva idu dvojici

producenata albuma Dìnovski , Denisu

Mujadì}u Denykenu i jednom od najboljihrock kriti~ara u regiji Aleksandru Draga{u.Jednom je prilikom Mile Kekin, pjeva~ ifrontman Hladnog piva, najavljuju}itrodnevni spektakl u KSET-u u {ali izjavio:

«Mi smo koncerte u Areni i Domu sportovvi{e radili zbog renomea, a svirke u KSETuglavnom radimo zbog para.» I doista, 78. i 9. oùjka ove godine u zagreba~koklubu KSET bili su koncerti samo znajzagriènije fanove, istinske po{tovaolika i djela Hladnog piva , koji su moguìvati u pjesmama s po~etka njihovkarijere, koje sada zvu~e usviranije

produkcijski kvalitetnije, ali i è{}e i brè

odnosu na one snimljene po~etkom 90-godina pro{loga stolje}a. Scena u koj

pred po~etak koncerta fan benda u rukamnosi ~etiri, a u zubima peto pivo, prob

jaju}i se kroz gomilu kako bi se ugurao prve redove, govori o ambijentu ali energiji s kojom je nekoliko stotina fanovkoliko moè stati u Klub Studenata ElektTehnike , s nestrpljenjem ~ekalo po~etakoncerta.

BR@E I ZRELIJE

Na koncertni album Evo vam dìnovs

uvr{teno je, dakle, dvadeset i sedakompozicija, u trajanju od oko {ezdesminuta, dok je na svakom od tri koncertaKSET-u odsvirano vi{e od ~etrdeset pjsama. Album zapo~inje istinskim punkom

pjesmom Narcisoidni psi sa albumDìnovski , koja traje nepune dvije minutSa istoga albuma su i kompozicije MarijaHeroin, iz ~ijih se riffova jasno moì{~itati utjecaj kultnih britanskih rockeMotorheada na rane radove Hladnog pivSna`no zvu~i i punk s primjesama hardcrea u pjesmi Izlazak u grad , sa G.A.D.-Ali, nije samo jedinstven riff Motorhead

bio omiljena tema njihovih radova, ima tumelodijskih linija prepznatljivih iz pjesama IroMaidena , poput onih u pjesmUsamljeni u gomili , tako|eralbuma G.A.D., koja sadzvu~i zrelije, ali i mnogo brnego na originalu.

Gotovo sve pjesme kosu snimljene na svirkama KSET-u zvu~e brè, è{}e

produkcijski mnogo kvalittnije od originala, a pjesm

poput Tambura{a , Rigolleta

Für Immer Punk uìvo imajneku sasvim novu energiju. Nakon Odja

programa i Treninga za umiranje uslijedi je sna`na dvominutna kompozicijRazmi{ljam, da bi koncertni album Evvam dìnovski zatvorili stihovi:

«Nem

vi{e nema vi{e na{e birtije...»

înjenica kako su istinski poklonici Hladnog pivdoista uìvali u KSET-u, a svima onimkoji nisu uspjeli do}i do ulaznica top

preporu~amo live album Evo vadìnovski! uz DVD izdanje s koncerta kanezaobilazni dio audio i video kolekci

najpopularnijeg punk benda u regionu.


FOREVER PUN

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Prije nekoliko dana objavljen je koncertni album grupeHLADNO PIVO koji se zove “Evo vam džinovski!”; do

sada je ovaj bend prodao više od 70.000 nosačazvuka, pa nema sumnje da će njihov najnoviji CD

iznimno povećati tu cifru

PIVO VALJA SAMO

KAD JE HLADNO

HLADNI, A VRELIHladno pivo jedan je od najva`nijihpunk-rock bendova u regiji



TVORNICA NA[IH SNOVA

Izložba koja je postavljena u “Tehničkom muzeju” u Zagrebu pod nazivom“ISTOČNO OD RAJA” otkriva djelić povijesti najveće diskografske kuće na tlu

bivše države - “JUGOTON”; ali i govori mnogo više o otvorenosti Jugoslavije pozitivnim impulsima i utjecajima koji su dolazili sa “truhlog” Zapada u naše krajeve

POZITI VNA PO VIJEST

“BOLJE PROŠLOSTI”



S je}ate se, sigurno, one tice ùne,ili djetli}a, koja je u animiranojreklami zavriskala “Nova plo~a,nova plo~a” i potom bi slijedilareklama za neko novo izdanje

diskografske etikete Jugoton. Onda smo~ekali koje su nam to nove pjesmiceotpjevali na{i heroji poput Mi{e Kova~a,

Tereze Kesovije, Zdenke Vu~kovi},

Kemala Montena, Arsena Dedi}a ilisupruge mu sada{nje Gaby Novak, da oOliveru Dragojevi}u ili Vice Vukovu i negovorimo. Pa su do{li Bijelo dugme , Josipa

Lisac, Time , Yu grupa ,

Parni valjak , najezda zvana punk tj. novival i koje{ta jo{. Ne zaboravimo ni klape,

pjeva~e narodne muzike, meksikanske jodlare i duge izvo|a~e i grupe.

RA\ANJE RAST I SAZRIJEVANJE

Tvornica na{ih snova o ljep{em ìvotu isretnijoj budu}nosti nalazila se negdje u

Zagrebu, u tadanjem predgra|u Dubravodakle je Prljavo kazali{te . Jah, bila su sretna vremena, kada se socijalisti~ksamoupravno dru{tvo i ono

potro{a~ko èljno zabave i razbibrige ni potirali, nego skladno upotpunjavali. E o t boljoj pro{losti na tlu nam biv{e domovingovori izlo`ba koja te~e u Tehni~komuzeju u Zagrebu pod nazivom Isto~no oraja , a tema joj je povijest diskografsk


BLISKI DODIR SA LIKOVIMA I DJELIM

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]Foto: Arhiv “TEHNI^KOG MUZEJA”

u Zagrebu

“J ugo ton“ je u jednom tren u t k u tis kao

više od pe t mi liona p loča i is to to li ko

danas za bora v l jeni h kaze ta

UGOTON”,ODINA 1970.ntrola plo~a urnici u Dubravi

GORI VATRA Zdravko oli} sa djelatnicama Jugotona

NA “BIJELOM DVORU”“Jugotonci” ugostima kod Tita



ku}e Jugoton, u rasponu od 1947., kad jeosnovana, pa sve do 1991. kada }e

promijeniti ime u ono {to sad znamo kaoCroatia Records ... Ozbiljno pripremljenakao jedan od projekata ovog muzeja, idizajnerskog i bra~nog para Sonje Bacrach

i Marija Kri{tofi}a tj. njihove Umjetni~keorganizacije Kultura umjetnosti , a na njojnalazimo izloène omotnice i plo~e iz svih

perioda djelovanja te etikete, potomtehni~ke strojeve koje je Jugoton trajno

podario muzeju kad su zastarjevali, ondafotografije, plakate, pisma, potvrde ikojekakve druge parafernalije i arhivskeartefakte. Uz to ide i ogroman katalogzgodno dizajniran u obliku LP plo~e, kao ikompilacijski box-set sa ranim rock singleovima, sada u digitalnoj formi.

Izlo`ba , naravno, ne svjedo~i samo otomu kako je Jugoton izrastao u vode}udiskografsku ku}u na ovim prostorima koja

je u jednom trenutku tiskala vi{e od petmiliona plo~a i isto toliko danas zaborav-

ljenih kazeta, nego je prije predloàk zao~itanje onoga {to bi se moglo nazvatira|anjem, rastom i sazrijevanjem popularnekulture na ovim prostorima. Ne samo poglazbi koja }e sve vi{e pratiti impulse izinozemstva, nego i dizajnu, tehni~kojsavr{enosti, uspje{nosti, glamuru ikoje~emu jo{. To je depo na komei{~itavamo cijelu pozitivnu povijest drugeJugoslavije, sve do njene disolucije, za{to ikako je bila drugoja~ija od ostalih zemaljasa socijalisti~kim ure|enjem, kako je

poku{avala i ~esto uspijevala da uhvati one pozitivne impulse “truhlog” Zapada, onog

sjaja prodavnica, konzumerizma, zabav-nosti koja je sama sebi s vrha.

ARTISTI I MODELI

Od prvih festivala u San Remu i inihkarbonskih kopija u Zagrebu i u Opatiji,

prvih uspje{nica (Tata kupi mi auto iz1958. koju su otpjevali legendarni Ivo

Robi} i malena Zdenkica Vu~kovi} uOpatiji), izdanja na tvrdim “{elak”

plo~ama, pa onda singleova sa ~etiri pjesme, potom albuma (kompilacijskih uzonaj Pjeva vam Ivo Robi} koji je ‘50-ih ispo~etka ‘60-ih bio apsolutno najpo pu-larniji, sve dok nije oti{ao u svijet daotpjeva Mister Morgen na njema~kom

jeziku), potom zrela faza kad su LP-iji imale plo~e i{le u ogromnim tiraìma(najve}i onaj Daniela Popovi}a Dùli u vi{eod 600.000 komada!), dolazak rock glazbe(prvi singleovi i prvi rock LP na ovim

prostorima Na{i dani Drage Mlinarca iGrupe 220 mu), potom Bijelo dugme , opetdragi nam novi val, uspjesi pjeva~a poputMi{e Kova~a i drugih, art albumi ArsenaDedi}a, veliki autori od Stjepana

Mihaljinca, Ljube Kuntari}a, @arka Roja,

Esada Arnautali}a, bra}e K alo|era, K emala

Montena, pa Zrinka Tuti}a, ili neprikosno-venog po tiraìma \or|a Novkovi}a (plusnjegova grupa Pro arte ), do \ele Jusi}a imnogih, mnogih drugih.

Danas kao da je in vogue istraìvatina{u “bolju pro{lost”, ne samo u

nostalgi~nim tonovima, nego i na

znanstvenoj razini i kao dio razli~itistraìvanja. Me|u kojima su i popularnkultura, na~ini zabave, glazbeni i modtrendovi, promjene u svakodnevnokulturnom pona{anju i koje{ta jo{. Vi{e nini{ta neobi~no da netko doktorira negdje svijetu na temu o Novom primitivizmu novokomponirane narodne glazbe i“turbofolka” na ovim prostorima, ispitujse odnosi omladinskih kultura

podkultura!) i zvani~ne ideologije na ovi prostorima. Dobili smo brojne studijispitana je povijest zabavne glazbe, pa njom i prate}a diskografija, govori se nau~nom pregnantno{}u o lokalnim rocscenama, po~ecima jazza ili o festivalimzabavne glazbe i o tomu kako je tekatransfer popularne kulture sa Zapada knama. Ova je izlo`ba tek jedan osegmenata koji nam otkriva sve nijanse t

po svemu sloènih procesa. Bilo je joizlo`bi i radova koji su govorili diskografiji, jedna u prostorima Tehni~ko

muzeja prije petnaest i vi{e godina, pisan

je i diplomirano i na temu omotnica plo~ao njihovom likovnom korespondiranju glazbom koja se nalazi na plo~ama koje su njima (Darko Glavan, Mom~ilo Rajin

jo{ neki), sve su ~e{}i prodori kistraìvanjima ranih snimanja glazbe novim terenima za tiskanje na plo~ama (konas u BiH finski muzikolog R isto Pekk

Pennanen), a sad je to sve ovdje izloèn pred nas u jednom od paviljona muzeja Zagrebu.

Ono {to nas posebice zanima jeste blisdodir sa djelom i likom nekih ljudi koji gradili povijest diskografije poput velikoPere Gotovca (zasluàn za velike pjesmeizdavanje prvog rock LP-ija na ovi

prostorima, onog Grupe 220 ), Vojn

Kundi}a, prof. Dubavka Majnari}a, mla|ih, legendarnog Sini{e [karice (kog

}e Marijan Ban iz Daleke obale opjevati


TVORNICA NA[IH SNOVA

U “BOGOVI]EVOJ ULICI”Jugotonova prodavnica plo~a otvorena je 1964. u Zagrebu

IZ GALVANOPLASTIKE...

... dio proizvodnog procesa

Album Paket aran`man



jednoj od svojih pjesama), zaslu`nog za

mnogi hrabri potez kad je rock glazba u pitanju, posebno novi val, te urednikalicencnih izdanja Veljka Despota i drugih.

Pratimo kako je u Jugoton do{lo Bijelo

dugme , kako Te{ka industrija , nikaddovoljno shva}eni Indexi , pa Pro arte ,

potom Crvena jabuka i Valentino , ofenomenu Plavog orkestra da i negovorimo, kao i o ranom Zabranjenom

pu{enju i kojekome jo{ iz Bosne iHercegovine, recimo o Nervoznom po{taru ,koji biljeì neke od najve}ih tiraà uop}e u

povijesti Jugotona ... O pjeva~ima narodnemuzike poput dr. Himze Polovine, Nade

Mamule, Zehre Deovi} i drugih... Ukratko,Sarajevo i Bosna i Hercegovina bili su iostali jedan od temeljnih revira gdje su senalazili talentirani autori, pjeva~i, grupe,dizajneri koji su djelovali pod kapomJugotona .

A krenulo je to negdje u centru gradakad se nacionalizirala prijeratna (prije II svjetskog rata ) etiketa Elektroton, koja jeslijedila stope prve diskografske tvrtkeEdison Bell Penkala , utemeljene u Zagrebu

1926. godine. Bilo se negdje u gradtiskale su se {elak plo~e, snimalo svudokolo, a onda je po~etkom ‘60-ih izgra|ekompleks u (tada) radni~kom predgra|Dubrava sa svim pogonima - tonski stud

je bio dio Jadran filma , tada koproducijskofilmskog giganta, tehnika se moderniziralkupovana je nova tehnologija, ekipiranredakcije, pobolj{ana propaganda i rad umjetnicima, trì{te se {irilo, kao i stils

opseg ponu|ene glazbe, otvarane s prodavnice diljem biv{e nam domovinSarajlije se one u sarajevskoj ulici VasMiskin blizu Slatkog }o{eta dobro sje}ajiza nje je bilo i predstavni{tvo u kome sstolovali Hamdija Salkovi} (ina~e odli~afrula{) i kompozitor narodne muzikBlagoje Ko{anin, dok je onu u Zagrebu Bogovi}evoj uredio veliki arhitekVjenceslav Richter.

“PATKA” I “ORGAZAM”I dok je [karica dovodio VIS Idol

Elektri~ni orgazam, Dorian Gray , [arakrobatu , Laboratoriju zvuka , VIAnimatore , Pekin{ku patku ili Zabranjen

pu{enje , Veljko je Despot bio spona zsvijet: preko njegovih ruku su prolazugovori sa brojnim svjetskim diskografskigigantima pa smo tako bili pravovremenopskrbljeni plo~ama The Beatlesa , RollinStonesa , Roxy Musica , Davida Bowie

Elvisa Presleyja, a u ranoj fazi Jugotonsmo ve} imali plo~e sa festivala u SaRemu, rockabilly idola Tommyja Steela

koje{ta jo{. Kaskali smo za svijetom, ali tekoju mrvicu iza; u fazi novog vala moèm

re}i i bili skoro ravnopravni u trci za novii neistraènim. Despot je bio “krivac” i zsingleove koparske rock grupe Kameleo(dva su u box setu koji se dobije uz opse`nkatalog), ali i za veze koje je potegao preksvojih inozemnih partnera da bi Goran

Bregovi}u i Bijelom dugmetu omogu}io ddrugi album [ta bi dao da si na mom mjessnimaju u vrhunskom studiju Air u Londonsa cijenjenim producentom Neilo

Harrisonom, {to je dotada bilo nezamislivOnda moèmo pratiti i to kako s

razvijao grafi~ki dizajn omotnica plo~a - oonih koji su ‘50-ih bili uniformirani, prek

prvih va`nih radova ‘60-ih, pa sve deksplozije dizajnerskih ostvarenja oMihaila Arsovskog, pa Borisa Bu~an

velikih slikara Eda Murti}a i Ivana Picelj

te Borisa Ljubi~i}a, potom dolaze oni novog vala - dizajneri, fotografi i crta

poput velikog Mirka Ili}a, onda autora ovizlo`be, da o radovima Dragana

Stefanovi}a i ne govorimo (uz Bijedugme i onaj maxi single Indexa na 33 1obrtaja sa legendarnom Plimom, te Zdravk

ôli}a), tandema Davor Papi}/K em

Hadì} i drugih iz Sarajeva, od kojih }svaki da uvede neki novi koncept iartisti~ki postupak.


BLISKI DODIR SA LIKOVIMA I DJELIM

I sve tako do po~etka ’90-ih kada taindustrija ljep{ih snova polako zastajkuje, ne

samo izmorena tutnjavom rata i gubitkom jugoslavenskog trì{ta, nego i tehnolo{kimpromjenama, ulaskom digitalne kulture inosa~a zvuka, od CD-a pa nadalje. No, tada}e se Jugoton transformirati u CroatiaRecords , privatizirati i promijeniti vlasnike,me|utim to je neka druga storija. Ovauspje{nija je prezentirana na izlo`bi kojamoè probuditi pozitivnu nostalgiju, ali ianaliti~no progovoriti o vremenima kada supjesme Ive Robi}a, Arsena Dedi}a, Bijelog

dugmeta ili Crvene jabuke govorile o namavi{e negoli sve tiskane knjige, izlo`be i

kazali{ne predstave. Da se ne laèmo, za tonema vi{e nikakvih razloga! O tomu da bi sena sli~an na~in trebala podvu}i crta pod radostalih diskografskih izdava~a (i onihzvani~nih i onih alternativnih i neovisnih)drugom prigodom, posebno kako jeSarajevo pred sami rat postalo centar

jugoslavenskog izdava{tva uop}e saDiskotonom i Svjetlosti , udruènim i stiraìma o kojima su u to vrijeme drugi moglisanjati!

OPET TA NOSTALGIJA...

Kada su pjesme govorile više negoknjige

Omot albuma Bo{ka Petrovi}a i Neven Frange{ Dua

OZBILJAN RADTonsko snimanje Jugotonovih izdanja u studiju Jadran filma



V jerovatno ne postoji nijedanljubitelj sedme umjetnosti sa podru~ja biv{e Jugoslavije kojinema svoju omiljenu scenu izfilma Maratonci tr~e po~asni

krug , remek-djela scenariste Du{ana

Kova~evi}a u reìji Slobodana [ijana,snimljenog 1982. godine. Legendarnagluma~ka postava koju su, izme|u ostalih,~inili Pavle Vuisi}, Zoran Radmilovi},

Danilo Bata Stojkovi}, Bogdan Dikli} iJelisaveta Seka Sabli}, vi{e od tri decenijenakon {to je film prvi put ugledao svjetlodana sada je ponovo „oìvjela“, i to u

jednoj od generacijama omiljenih, ali danas pomalo zapostavljenih umjetni~kih formi.Dvojica poznatih beogradskih strip-autora,Boìdar Milojkovi} Bam i Dragan

Lazarevi} Lazare, odlu~ili su ujediniti svojetalente i kreativnost i od Maratonaca napraviti - strip. I to ne bilo kakav, negora|en u hiperrealisti~nom stilu i za kojislobodno moèmo re}i da predstavlja pravomalo umjetni~ko djelo koje bi svakikolekcionar i ljubitelj stripa poèlio imati usvojoj arhivi.

HIPERREALIZAM ZA

„SAVR[ENI“ STRIP

Prvobitna namjera autora bila je da stripobjave kao knjigu. Me|utim, uprkos

brojnim poku{ajima, nisu uspjeli da prona|u izdava~a koji bi bio zainteresiranda se upusti u takav „poduhvat“, pa su na

kraju odlu~ili da strip-table po~nuobjavljivati na internetu (ta~nije, naBamovom blogu FilmSTRIP ) i na taj na~insvoj rad u~ine dostupnim svima.

„Ja sam nekada davno, u drugoj

polovini pro{loga veka, crtao i objavljivao

karikature i stripove, ali sam prestao... ~ini

mi se ‘95. godine. Tada sam kupio svoj prvi

kompjuter i otkriv{i njegove mogu}nosti,

koje ni tada nisu bile male, odlu~io sam da

se posvetim malo vi{e tome i da batalim

‘klasi~no’ crtanje, koje, uzgred budi

re~eno, nije bilo isplativo“, pri~a Boìdar Milojkovi}.

Crtanje, skeniranje i bojenje uz pomo}

kompjuterskih programa je, kaè, mal pomalo godinama usavr{avao, a nakon { je dobio otkaz i na{ao se na birou radodlu~io se i profesionalno posvetiumjetnosti: „Natera me ìvot da se ponov

vratim crtanju... Pitanje je bilo: {ta i kak

da radim? Nisam èleo da se vratim starom

na~inu rada, a ove digitalne ‘novotarije’ s

me sve vi{e privla~ile. Tih dana sam n

tabli radio jedan interesantan kadar iz film

Maratonci tr~e po~asni krug kako bih vide

koliko sam napredovao, ali hteo sam i d

uradim jednu lepu sliku za moj desktop n

kompjuteru. Kada sam mu to pokaza

Dragan Lazarevi} me upitao:

‘A gde


STRIPOVANI FILMOVI

Dvojica beogradskih strip-autora, BOŽIDAR MILOJKOVIĆ BAM i DRAGANLAZAREVIĆ LAZARE, za naš magazin govore o tome kako su došli na ideju da

neke od najpoznatijih filmova u povijesti sedme umjetnosti pretvore u stripove, tkako je ono što su napravili i objavili na svom blogu u samo nekoliko sedmica

izazvalo ogroman interes čitalaca sa prostora bivše Jugoslavije, ali i iz Holandije

Njemačke, Amerike...

KAKO SU „MARATONCI“OŽIVJELI U STRIPU

Nakon Kova~evi}evog i [ijanovog remek-djela, dvojacMilojkovi}-Lazarevi} „stripovao” je i klasike „Ta~no u

podne”, „Kleopatra” i „Ben Hur”

Pi{e: MAJA RADEVI]

TVORCI STRIPOVANIH FILMOVA Dragan Lazarevi} i Boìdar Milojkovi}



nastavak?’

I odjednom sam znao {ta trebam

dalje raditi. Rekao sam mu da to uop{te nije

lo{a ideja i da bi vredelo poku{ati, jer su

Maratonci film koji nas je oduvek

fascinirao tekstom Du{ana Kova~evi}a i

potpuno ‘stripovskom’ reìjom majstora

Slobodana [ijana.“

Za crta~ki i slikarski dio posla bio jezaduèn Bam, dok je Lazarevi}ev zadatak

bio da preslu{ava {ta govore junaci filma ida sve to zapisuje, a poslije toga je moraoda pregleda cijeli film kadar po kadar i da„skine“ sve kadrove koji bi mogli biti

iskori{teni u stripu, odnosno one koji sunajinteresantniji za tu formu umjetnosti. Nakraju je Lazarevi} sve to sloìo u table,dotjerao tekst i balone i fajlove pripremioza {tampano izdanje. Od odabranih 2.800slika iz Maratonaca , ne{to vi{e od hiljadu jeupotrijebljeno za strip.

„Ima delova iz filma koje smo u stripu

‘zaustavili’, a kojih se niko ne se}a. Najteè

je, me|utim, bilo uklapati te odabrane

momente. Mi smo zapravo, spajaju}i ih,

pravili sasvim novu pri~u. Nekada se ne

bismo slagali. Bam bi jedno, ja bih drugo...

Ali, tako vam je sa kreativcima“, pri~a

Lazarevi}.

Paralelno sa radom na Maratoncima ,Milojkovi} i Lazarevi} po~eli su „stripo-vati“ i druga kultna filmska ostvarenja -Ben Hura, Ta~no u podne i Kleopatru . Nakraju je iz svega nastao kompletan projekati blog koji su nazvali FilmSTRIP . Ve} u

prvih nekoliko sedmica nakon objavljivanja„filmskih“ strip-tabli na internetu, na

hiljade ~italaca iz Srbije, Bosne iHercegovine, Hrvatske, Amerike, Holan-dije, Njema~ke..., posjetili su ovaj blog iiskazali odu{evljenje izvanredno ura|enimstripovima, a naj~e{}e pitanje upu}enona{im sagovornicima bilo je: „Kada }eteovo {tampati i gdje }e se mo}i kupiti?!“

„Zahvaljuju}i blogu, koji trenutno prate

posetioci iz pedesetak zemalja {irom sveta,

kontaktirali smo mnoge izdava~e i u

po~etku je bilo nekih ‘obe}avaju}ih‘

razgovora, ali kako to obi~no biva, sve

ostaje na obe}anjima. Zato smo prestali da

im nudimo stripove. Blog nam je bio merilo

da bismo videli koliko je interesovanje za

ovo, ipak, ne{to novo u stripu. A onda s

odjednom po~eli sami da nam se javlja

doma}i izdava~i. Nismo mogli svima d

odgovorimo u isto vreme, ve} sm

odgovorili onom koji nas je pr

kontaktirao i pozvao. Trenutno su u tok

pregovori za {tampanje i, koliko znam

privode se kraju“, ka e Lazarevi} i dodada bi se strip Maratonci... uskoro trebana}i u prodaji u svim biv{im jugosloveskim republikama.

Zajedni~ka karakteristika Bamovih Lazarevi}evih stripova je hiperrealizam

Na{e sagovornike pitamo koliko je ovakana~in rada zahtjevniji u odnosu n„klasi~no“ crtanje stripa? „Na po~etk

smo razmi{ljali, izme|u ostalog, d

Maratonce radimo i karikaturalno, p

realisti~ki, ali smo zaklju~ili da bi to bi

degradacija ovakvog remek-dela. Ond

sam se setio jednog filma koji sam nekad

gledao o tome kako Amerikanci rad

superrealisti~ke slike, ili kako oni ka`

hiperrealisti~ke slike. Da bi dobi

savr{enu sliku, umetnik fotografi{e on

{to èli da slika (dijapozitiv), pa ond

oka~i na zid platno, projektuje t

dijapozitiv na platno i krene sa crtanjem


DRAGAN LAZAREVI] I BO@IDAR MILOJKOVI

LEGENDARNA GLUMA^KA EKIPA Bora Todorovi}, Bogdan Dikli}, Pavle Vuisi},Danilo Bata Stojkovi}... sada suovjekovje~eni i u formi stripa



pa posle oslikavanjem i na kraju doradi

sve potrebne detalje... i eto hiperrealizma.

Naravno, postoje i umetnici kojima nisu

potrebni dijapozitivi, a opet slikaju

hiperrealisti~ki. Mnogo je takvih...

Pogledajte samo slike Petra Meseldìje...

Fascinantno Setiv{i se toga, pomislio

sam da je to pravo re{enje za ‘savr{eni‘

strip, a da on ne bude ni{ta lo{iji od samog

filma, nego da bude ‘rame uz rame‘ sa

njim“, obja{njava Boìdar Milojkovi}, a osamom procesu rada kaè: „Ja koristim

fotografiju preko koje postavljam lejere,

pa na njima crtam i slikam sve dok nisam

u potpunosti zadovoljan izgledom kadra

koji ima i po 30, 40, pa i 50 i vi{e lejera...

Zavisi od sloènosti kadra. Svaki lejer

mora da se postavi u odre|enom modu i

posvetli za 70, 50 ili 30 posto, kako bi se

dobile razne nijanse odre|enih boja. To je

va`no naro~ito na licu, kada ho}u d

dobijem iznijansirane prelaze boj

kontraste i duboke senke. Negde sam vi

crtao, a negde vi{e slikao, zavisi kako m

‘povu~e‘.“

NA REDU JE

„VALTER

“Reakcije su, kaè Milojkovi}, razli~it

od obi~nih ~italaca koji im {alju e-mailovu kojima pi{u da su odu{evljeMaratoncima , ali ima i onih mi{ljenja d„tu nema ni trunke umjetnosti“: „Pretp

stav jam da to smatraju pravi umetnici, ko

su mo`da i akademski, a ja sam samou

zanatlija, pa smatram i da je ovo {to radi

~ist zanatski pos’o koji zahteva pun

vremena, mnogo strpljivog i upornog rad

detaljisanja do iznemoglosti i ko zna ~eg

sve ne... Ne{to sli~no zlatarskom zanat

Verovatno ni ono silno, lepo prstenj

ogrlice ili kraljevske i carske krune nasta

u zlatarskim radionicama nema

umetni~ku vrednost, nego samo zanatsku

upotrebnu vrednost. Iskreno, mene ni{ta o

sveg tog ‘teoretisanja‘ ne zanima, neg

samo da stripovi koje radimo lep

izgledaju, da budu interesantni i ~itljivi, d

se prodaju i kupuju i da svi budem

zadovoljni. To su kona~no osetili i izdava

i vide}emo kakva }e biti pro|a ko

~italaca... A to je i najva`nije.“

Poslije Maratonaca, Kleopatre, BeHura i Ta~no u podne , koje je filmskremek-djelo slijede}e na redu da dobisvoju stripovanu verziju?

„

Kleopatru

smo radili 2010. i 201


STRIPOVANI FILMOVI

Beogradske strip-autore pitamo kojaim je najdraà scena iz Maratonaca ikoliko je bilo te{ko „odre}i“ se dijelascenarija kako bi se sve moglo uklopiti uformu stripa?

„Ima puno najdraìh scena. Te{koje izdvojiti neku, kad je ceo film

maestralno ura|en. Mo`da, ~itanjetestamenta, ili kada Laki i Bili Pitondiskutuju: ’[ta }e biti s ku}om?’ ’Zapali}u je!’ ... ’Slu{aj, razbojni~e...’ Ma, ima mnogo toga. [to se ti~eodricanja, e, toga nije bilo zahvaljuju}iDraganu, koji je ‘skinuo‘ svakuizgovorenu re~ u filmu. Zato strip i nijemogao da bude ‘klasi~ne‘ duìne u 46tabli, nego je sve spakovano u 126tabli“, kaè Bam, a Lazarevi} dodaje:„Meni je omiljena scena ona u kojoj naizjavu da je Pantelija umro, Bili Piton(Zoran Radmilovi}) konstatuje: ’Ajde’!

Bez te replike ne bih mogao dazamislim Maratonce.“

A jesu li Du{an Kova~evi} i Slobodan[ijan imali priliku vidjeti strip, kakve sunjihove reakcije? „Da, 2012. smokontaktirali i Kova~evi}a i [ijana, {totelefonski, {to preko e-maila, i bilo je

sasvim lepih reakcija. To vaì i zaCentar Film . Ali, to je bio samo po~etak i na tome smo stali sa kontaktima, svedok kona~no nismo zavr{ili strip.Maratonce smo po~eli raditi jo{ 2007.,pa prekinuli, pa nastavili 2012., radilicelu 2013. i dobar deo ove godine,stalno se vra}aju}i na neke delove kojinas nisu zadovoljavali. Tako da ni samne znam koliko smo mi to, ustvari,dugo radili Maratonce ?! Predugo! Alismo stekli dragoceno iskustvo u raduovakve vrste stripa“, govori BoìdarMilojkovi}.

MAESTRALNE SCENE U STRIPU

„Kovačević i Šijan zadovoljni suonim što smo napravili“

“KLEOPATRA”Strip je nastajao ~etiri godine, a predstavljakombinaciju izvorne filmske pri~e iistorijskih ~injenica



godine ali je tek sada kona~no zavr{avamo,

jer nismo ni tu bili ba{ potpuno zadovoljni.

U ovom stripu smo se najvi{e ‘odlepili‘ od

filmske pri~e i izbacili sve {to nije va`no za

sr` pri~e, ali smo ubacili istorijske

~injenice, tako da smo dobili TO, ali ipak

druga~ije od filma. To smo u manjoj meri

uradili i kod

B en H ura

, mnogo vi{e kod

vesterna

Ta~no u podne

, a {ta je slede}e -

nemamo pojma“, kaè Bam. „Posetioci

bloga navijaju za

Ko to tamo peva

, ali ja

razmi{ljam o stripu Valter brani Sarajevo.

To je nekada bio izuzetno popularan fil

koji sam gledao vi{e puta jer je delova

vrlo trilerski i, u ono vreme, vrlo kaubojsk

A zamislite samo stripove

Kum Dvanae

ìgosanih Crna ma~ka beli ma~or

i

To~kovi“...


DRAGAN LAZAREVI] I BO@IDAR MILOJKOVI

“TA^NO U PODNE”

Strip-verzija kultnog vesterna



SLAVNI PORTORIKANAC

NOVI DEL TOROV HITPri~a o Escobaru kroz o~i stranc



Sa najnovijim filmom u kojem igralik kontroverznog Kolum bi jcaPabla Escobara, kralja droge -Eskobar: Izgubl jeni raj , italijan-skog reditelja Andree Di Stefana,

Benicio Del Toro je tokom ovog ljeta i jeseni obi{ao festivale u Torontu, SanSebastijanu, Zürichu i Rimu, gdje jenedavno ovom filmu pripala i nagradaMarko Auerlije za najbolji italijanskidebitantski film...

BROJ JEDAN

Mi{ljenja o Pablu Escobaru jo{ uvijek

su podijeljena i to ne samo u Kolumbiji. Za

jedne je svetac, za druge ubica i zlo, a

kakvo je va{e mi{ljenje?

Pa, lo{e stvari koje je uradio prevazi{lesu one dobre kojih je zaista bilo. Poku{aosam da razumijem one koji su gadoìvljavali kao neku vrstu sveca, darazumijem za{to neki ljudi idu tim putem. Sdruge strane, poku{ao sam da razumijem ione koji su ga smatrali |avolom i onda se iztoga ne{to izvu~e. Neki su ga smatrali

savremenim Robinom Hudom, podizao je{kole, pomagao siroma{ne i svojuzajednicu, izgradio mnoge fudbalske terenei ku}e za siroma{ne. Razumio je ljude usiroma{noj zemlji, njihove potrebe, a sa

druge strane sve dublje je ulazio u poslovesa drogom. On jeste pla}ao radnicima

dodatke na fiksne zarade, dijelio je svoje bogastvo s njima i ~inilo se da je onkombinacija politi~ara, biznismena ifilantropa. Naravno, bio je i ubica. Njegovsmisao za nadmetanje ubrzo se pretvorio ueliminaciju protivnika, opozicije i na kraju

je napravio gre{ku. Sve ostalo je istorija, jer je u su{tini bacio zemlju na koljena.

O njemu su filmove snimili i Oliver

Stone i Joe Carnahan, po ~emu mislite da se

razlikuje ovaj va{ i Di Stefanov film?

Ono {to mislim da je zanimljivo u ovomna{em projektu jeste {to je on ~ista fikcija,{to je lik Escobara postavljen tako da predsobom vidite porodi~nog ~ovjeka vezanogza svoju djecu, {armantnog ~ovjeka kogazaista moète da volite, a koji odjednom

postaje no}na mora gotovo za sve oko sebe.Tako|e je zanimljivo {to pri~u o Escobaruvidite zapravo kroz o~i stranca -

Kana|anina, vjerenika njegove ne}akMislim da je upravo taj ugao za mene bnajizazovniji i da sam zato «usko~io»ovaj film.

Vama tuma~enje likova istorijsk

li~nosti nije strano, bili ste i u liku Ernes

Che Guevare…

Da, Che. To je bilo mnogo teè i zaissam tu bio uklju~en u svakom pogled

Uloga Chea bila je mnogo komplikovanijasloènija nego uloga Pabla. To je sasvidruga stvar i druga vrsta mog anga`manMorao sam mnogo vi{e da znam o ChGuevari nego o Pablu Escobaru.

Pravite li razliku izme|u stvarno

ìvota i izmi{ljenih likova?

Igrao sam mnogo uloga ljudi iz stvarnoìvota i onih izmi{ljenih, a to nije ni lak{ni teè uraditi. U osnovi, vi istraùjetPravite neku vrstu studije karaktera, gotovkao novinar. A onda zazvoni zvono

po~nete da radite film. Ova filmska godina je prili~n

uspje{na za vas, film

ûvari galaksije

kojem igrate je zaradio ve} mnogo?

Da, to je cool film. Prvi put mi dogodilo da me ljudi sre}u i sa divljenjegovore: «O, ti si ove nedjelje broj jedanBroj jedan, u ~emu? A oni misle na zaradna bioskopskim blagajnama. A {ta ako ni

broj jedan, da li onda to zna~i da si nulaAli nema veze, veoma sam uìvao rade}i tfilm i sretan sam {to sam njegov dio.

Gledali smo Vas i u kompleksn

odigranom liku Indijanca Jimmyja Picard

povratnika iz

Drugog svjetskog rata

koji

podvrgava psihoanalizi slavnog antropol

ga i psihoanaliti~ara Georgesa Devereuxa

ameri~kom filmu

Jimmy P. - Psihoterapi

ravni~arskog Indijanca

, francuskog redit

lja Arnauda Desplechina. îni li se i Vam

da je ponekad lak{e razumjeti filmski l

nego stvarno ljudsko bi}e?

Da, jer je lik samo jedan trenutaljudsko bi}e je ~itav ìvot. Film Jimmy P. zasnovan na knjizi, ali ne na cijeloj ve} nnjenih stotinak stranica, na jednoj od studi

objavljenih u knjizi. Sto stranica knjigdva sata filma, a ne ~itav ìvot. Razumjelik koji igram je te{ko, ali je svakakmnogo lak{e nego razumjeti stvarnu osobnjenu bol ili sre}u i ~itav njen ìvot.

Kada govorimo o bolu, je li te`

fizi~ka ili psiholo{ka bol?

Te{ko je kada ope~e{ ruku dok pravro{tilj, a te{ka je i psihi~ka bol. Najteè jkada boli du{a.

Koja je bila najteà bol u Va{e

ìvotu?


MOTIVI IMPULSI REAKCIJ

Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI]

BENICIO DEL TORO već dugo je jedna od najvećihholivudskih zvijezda; naša saradnica s njim je razgo-varala dva puta, na nedavno održanim festivalima uSan Sebastijanu i u Rimu

LIK JE SAMOJEDAN TRENUTAK,

LJUDSKO BIĆE JEČITAV ŽIVOT

BENICIO

DEL TORO

I ESCOBAR I

CHE GUEVARA



Izgubio sam majku! Imao sam samodevet godina. Ta vrsta boli nikada ne

prestaje.

@IVOT NAGLAVA^KE

Da li ste i Vi poput Jimmyja Picarda

nekada imali osje}aj da su svi oko Vas, a

osim Vas, pomalo ludi?

O, da! U zavisnosti od toga u kom sam baru i u koje doba no}i! [alu na stranu,mislim da se svako od nas ponekada takoosje}a posmatraju}i ìvot oko sebe okrenutnaglava~ke.

Kako Vi li~no provodite vrijeme sa

prijateljima?

Idemo i jedemo zajedno. Dijelim hranusa svojim prijateljima. Za istim stolom.

Da li ste se u pripremi za ulogu

mo`da podvrgli psihoanalizi?

Ha, ne! Ali, glumci su htjeli-nehtjeli u poziciji da budu pomalo i psihoanaliti~ari, jer za razumijevanje svog lika i likova oko

sebe, moraju da otkrivaju i razumijurazli~ite psiholo{ke sklopove li~nosti ienergiju koja se emituje i razmjenjuje uodre|enim filmskim situacijama iodnosima. Glumac mora da zna za{tonjegov lik radi to {to radi, njegove motive,impulse, reakcije.

Pripadate dvjema razli~itm kulturama i

tradicijama. Da li je to prednost u Va{em

radu?

Jeste, ali treba biti senzitivan i razumjetiìvot, treba imati empatiju. Ne kaèm darazumijem stvari bolje od vas, ali imam

uskladi{teno razli~ito iskustvo. Imaogromno skladi{te koje mi pomaè da boljrazumijem ljude.

Jo{ uvijek imate ose}aj empatije z

ljude oko sebe?Da, ali ne ba{ za sve ljude.

Na koji na~in odràvate kontakt s

realno{}u?

Gledam pravo u o~i svom psu, pa`ljiv pratim {ta radi moja k}erka, gledam sport

Koji?

Ko{arku! Volim dinamiku. Spo pomaè da se drìte ~vr{}e na tlu.

Gledate li filmove u kojima igrate?

Rijetko. Gotovo nikad. Posljednje {

sam slu~ajno na TV-u uhvatio, bio je filmJamesu Bondu u kojem sam igrao i rekasam sebi: Boè, {to sam bio mr{av i mla(Dozvola za ubistvo , Del Toro je tada ima21. godinu i bio najmla|i negativac serijalu o Agentu 007, op.a.).

Va{ ìvot je film?

Naàlost, ali ta~no je tako. @ivim ofilma do filma. Biljeìm godine po tome {sam radio, koji sam film snimio.

@alite zbog toga?

@alio ne àlio, to je tako. Bio saforsiran da budem ovo {to jesam, da u|eu krug iz kojeg se lako ne izlazi. Ne èlida se to desi i mojoj k}erki i zato je nstavljam u “kalup”, ve} se trudim da jotvorim prostor da izraste u ispravnu osobi da bude ono {to ho}e.

Nastavi}ete sa reìjom? Imate li za

uop{te vremena?

Da, sigurno. Na}i }u vremena. Areìra}u tek onda kada budem imao cijefilm u glavi, i unaprijed i unazad, a ne dna snimanju traìm stranice po scen

riju.


SLAVNI PORTORIKANAC

Portorikanac Benicio MonserrateRafael Del Toro Sanchez, holivudska

zvijezda Benicio Del Toro (ro|en 1967., uporodici portorikanskih advokata), slavniglumac, producent, pa i reditelj unastanku (kratki film u okviru omnibusa 7 dana u Havani ), vi{estruki je povratnik nakanski i na druge festivale, koji ga i vi{enego rado prigrle kao glumca u filmovimaAbela Ferrare, Stevena Soderbergha,Terryja Gilliama... Na podse}anje nagluma~ki debi u Madonninom spotu LaIsla Bonita 1987. godine slatko }e senasmijati, a na pitanje kako komentari{e~injenicu da ga je ~asopis People proglasio jednim od najljep{ih mu{karaca

na filmu svih vremena, odmahnu}e rukomi re}i kako ne vjeruje u ono {ta se o

njemu pi{e, pa tako ne}e vjerovati “ni uono {to vi budete napisali o meni”.

RADO PRIGRLJEN

Sve je počelo sa Madonnom…

56

A ŽIVOT FURA:Živim od filma do filma.Bilježim godine po tome

šta sam radio, koji samfilm snimio...

BENICIO U KONDICIOScene iz filmova o PabluEscobaru i Che Guevari

La Isla Bonita





KULT MARKETLOTUS

Sekunda sna EPPop rockglazba uregijibogatija je

za jo{ jednoEP izdanje.Rije~ je ozagreba-~komsastavu

Lotus , koji je nedavno objavio EPalbum pod nazivom Sekunda od sna.Na albumu je {est kompozicija, aobjavljen je i videouradak za pjesmuNi{ta me ne podiè kao ti . Bend jeosnovan 2007., a prije tri godinepromovirali su istoimeni prvijenac.

VVHILE

MoreBeogradskirockalternativciVvhile objavili sustudijskialbumMore , nakoji suuvrstili

deset kompozicija, a ve} neko vrijemese na YouTubeu vrti videouradakWrong Face Wrong Palm . Beograskiduo “led” je probio EP-jem iz 2012.,Vvhile is Vanity . More je njihov prvidugosviraju}i studijski album.

SA[A 21

VD-i1Najva`nijakarikabenda KUD

Idijoti , uzpokojnogBranka^rncaTustu,svakako jebio Sa{a

Veruda Sale. Nakon prekida radakultnog pulskog punk benda i Tustinesmrti, Sa{a je odlu~io nastaviti svirati uvlastitom bendu Sa{a 21. Nedavno je sbendom objavio i studijski album podnazivom VD-i1, na kojem se nalazidvanaest kompozicija.

Generacije koje su pratile manchester-sku alternativnu rock ~etvorku The Smiths ,sve do njezinog raspada 1987., svjedo~ilesu nastanku glazbene povijesti. Taj je bend,na krilima britanskoga novog vala, utro

puteve mnogim bendovima dana{njice.Upravo u The Smithsima glavnu rije~ imao

je tekstopisac i pjeva~ Steven Patrick

Morrissey, koji se nakon raspada bendaotisnuo u solo vode, objaviv{i pri tomedeset samostalnih albuma. Morrisseyjevakarijera podijeljena je u dva dijela. U

prvom, od 1988. do 1997. snimio je vrlo

hvaljene albume poput Vauxhall and I ,Your Arsenal , Kill Uncle , da bi se nakon povratka glazbi, 2004., preselio u SAD iobjavio jo{ ~etiri albuma. Morrissey jeoduvijek bio buntovnik, sklon kritiziranju

politi~kih sustava i svjetskih politi~ara, anajdra a “mu{terija” bila mu je pokojna

britanska premijerka Margaret Thatcher. Njoj je posvetio i pjesmu na svom prvomsolo albumu Viva Hate , pod nazivomMargaret on the Guillotine .

Pro{le godine Morrissey je objavioautobiografiju, paralelno rade}i na pjesma-ma za svoj novi album, World Peace is NonOf Your Business , koji je sniman u velja~iove godine, u studiju La Fabrique in Saint- Rémy-de-Provence u Francuskoj, pod

producentskom palicom Joea Chiccarellija. Na Deluxe izdanju njegovog jubilarnog,desetog samostalnog albuma nalazi seosamnaest pjesama, a otvara ga istoimena

pjesma s uvodnim zvucima roga, kojom seMorrissey izravno obra}a glasa~ima odUkrajine do Egipta, poru~uju}i im da

prestanu biti budale. Da je Svjetski mir...konceptualno glazbeno ostvarenje potvr|u-

je gotovo osam minuta duga~ka kompozi-cija I Am Not a Man, koja iz neartikuliranihhorror tema izrasta u pjevljivu alter-rock

pjesmu ~vrstih glazbenih podloga sa

electro-synth svr{etkom.Morrissey pjeva i o Istanbulu. Pona

bolja pjesma na novom albumu, koja upravo tako zove, sagra|ena je na ba“vo`njama”, dok Morrissey pjeva o tu`nsudbini oca i sina. Rame uz rame Istanbulom je i kompozicija Earth is ThLoneliest Planet , koja vrvi energijosatkanom na instrumentalnim razli~itstima. Vrijedi izdvojiti i kompozicije SmilWith Knife i Mountjoy , sa akusti~nigitarama u glavnim ulogama , dok albuslu`beno zatvara molska pjesma Ob

Concerto .Sa bonus tracka , kojega ~ini {e pjesama, preporu~ujemo sedmominutnkom poziciju Scandinavia . “Veliki” Mo

jedan od najutjecajnijih glazbenikdana{njice, kontempliraju}i o pravu nsvjetski mir, snimio je jo{ jedan dobalbum. Ako vam nije daleko, a ne bi treba

biti , moète ga gledati i slu{ati nVelesajmu u Zagrebu, 12. prosinca ovgodine. (M. Ili~i

MUZIKA

Morrissey; album “World Peace is Non Of Your Business”

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Jarekus Singleton: Purposely 2. Royal Blood: Figure it out 3. The Asteroids Galaxy Tour: My club4. Got A Girl: Did we live to fast 5. Nikki Yanofski: Little Secret 6. Sallie Ford: Coulda Been 7. Liam Bailey: On my mind 8. Teleman: Skeleton Dance 9. Ten Walls: Walking with elephants 10. Leonard Cohen:

Almost like the blues

BRITANSKI DIV

Steven Patrick Morrissey

Morrissey?

Za Zagreb spreman!



[ahovska igra je zanimljiva, napeta,strastvena. Borba za svjetskog prvaka jeborba za presti`, ali i novac. Glavni lik ovog iznimno zanimljivog dokumentarnogfilma je Boris Geljfand. On se jo{ oddjetinstva, od svoje {este godine, po~eospremati za trenutak borbe za naslovsvjetskog prvaka.

Klju~na figura za Borisov ìvot jenjegov otac, koji je opsesivno dokumen-tirao sve faze procesa te èstoko radio naBorisovom razvoju, na razvoju njegovogtalenta itd. Neke stvari u filmu, poputfotoalbuma, vi{e nam otkrivaju oBorisovom ocu nego o njemu samome. Ovoje pri~a i o ambicioznom ocu, opreslikavanju vlastitih ambicija na dijete.Film isto tako postavlja i pitanje da li se sveto isplati?

Album 61 govori i o Borisu kao velikojli~nosti koja se upu{ta u {ah, tj. {ahuprepu{ta. O kombinatorici u {ahu najbolje

govori podatak da ima vi{e razli~itihkombinacija nego atoma u Svemiru. Istinaili ne, {ah je sjajna igra. Kada Borisovamama dolazi gledati me~ svoga sina,uvi|amo ozbiljnost pristupa svih tome {toBoris radi.

Autor scenarija i autor reìje ovog filmaje Halil Efrat. Ro|en je 1968. godine.Diplomirao je na jeruzalemskoj {koli filmai televizije Sam Spiegel . Radio je kaomontaèr na nekoliko dokumentarnihfilmova i kao koredatelj igranog filmaSweet Mud iz 2005. godine. Za filmSouvenirs , nastao u suradnji sa Shaharom

Cohenom, osvaja nagradu za najbolji

izraelski dokumentarac u 2006. godini.Album 61 dobio je nagradu za najbolju

reìju za dokumentarani film. Ovaj film nijesamo za ljubitelje {aha, ili ljubitelje sporta,ovo je ne{to puno {ire i dublje. Poti~emovas na gledanje zanimljivih, sjajnihfilmova, ali da se razumijemo: ovim filmomne poti~emo, niti èlimo, ni jednog roditelja

da maltretira svoje dijete u èlji da postanene{to {to bi sam taj otac èlio da ono bude.Radije sjedite s djecom i odgledajte film.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Album 61” (Izrael, 2013.),scenariste i reditelja Halila Efrata


KULT MARKETNEUIGRANI

Walter Lima Jr.Neuigrani

je brazil-ski film iz2008.

godine.Scenariosunapisali

Suzana Macedo, Elena Soarez iWalter Lima Jr. Ovo je pri~a o nekolikoprijatelja koji se {ezdesetih godinapro{log stolje}a u Brazilu nastojeuspje{no baviti glazbom.U to doba u svijetu postaje popularnaBossa Nova. Jedan producent iz SAD-akupuje prava na njihovu pjesmu i onikre}u prema New Yorku.

Ocjena: 4

HIROVITO LJETO

Jiri MenzelOvo je~ehoslova~kifilm 1967. izgodine.Reìrao ga jeJiri Menzel.Scenarij sunapisaliVladimir

Kalina, Jan Libora, Jiri Menzel iVaclav Nyvlt, a prema romanuVladislava Van~ure. Jednu od uloga,onu cirkuskog hoda~a po ici, tuma~i ireditelj ovog ostvarenja. Veoma drag izanimljiv film iz vremena kada je~ehoslova~ka kinematografija bilavjerovatno najbolja na svijetu.

Ocjena: 5

ISKU[ENJA

Zoltan KamondiFilm

Isku{enjanastao jeu Ma|ar-skoj.ZoltanKamondi

je autor iscenarija i reìje ovog ostvarenja. Ana

je samohrana majka i slu`benica ubanci. Marcio je njen sin, nadarenistudent matematike. No, njega to nedoti~e. On traì svog oca, a putem }eupoznati jednu Romkinju...

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Annabelle (John L. Leonetti)2. Dracula Untold (Gary Shore)3. Gone Girl (David Fincher)4. Alexander and the Terrible, Horrible,

No Good, Very Bad Day (Miguel Arteta)

5. The Judge (David Dobkin)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Maya the Bee Movie (Alexs Stadermann, Factory)

2. Let’s Be Cops (Luke Greenfield, Fox)

3. Ouija (Stiles White, Universal)4. The Best of Me (Michael Hoffman,

Relativity)5. Fury (David Ayer, Sony/Columbia)

Šah matovi i patovi

UM CARUJEGlavni lik Efratovog filma je {ahista Boris Geljfand



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO“Kampanja 16 dana aktivizma protiv

nasilja nad ènama se svake godineobiljeàva od 25. novembra,Me|unarodnog dana borbe protiv nasilja nad ènama pa sve do 10.decembra, Me|unarodnog danaljudskih prava. A ~lanice UdruènjaVive @ene iz Tuzle provode nizaktivnosti u okviru ove kampanje”,prenosimo sa tuzlarija.

Dan najdraè nam dràvnosti sve~ano jeobiljeèn i u Mostaru. Normalno, 25.novembra. U Centru za kulturu Mostar otvorena je izlo`ba umjetni~kih radovaDru{tva umjetnika Mostara, na kojoj sepredstavilo ~etrdeset i {est autora. “Umjet-nost je najbolji rje~nik za komunikaciju

me|u ljudima”, moglo se ~uti tog dana uMostaru.

Prodajna Izlo`ba slika iz fundusaLikovne kolonije Centra za djecu bezroditeljskog staranja Duga iz KulenVakufa, bi}e otvorena na dan kada uprodaji bude ovaj broj Slobodne Bosne ,u 19 sati u ASA Art Galleryju uSarajevu. Izlo`bu }e otvoriti AmbasadorUjedinjenog Kraljevstva u Bosni iHercegovini Edward Ferguson.

Istog dana, u Centru za balkanolo{ka

ispitivanja Akademije nauka i umjetnostiBosne i Hercegovine, bi}e promovisanonajnovije izdanje ~asopisa Godi- {njak/Jahrbuch za 2014. godinu.Godi{njak/Jahrbuch je redovno glasiloovog centra, s nau~nim, i uvijek odli~nim,prilozima iz okvira Balkanologije.

“Dragi po{tovaoci antifa{isti~kognaslje|a, sa velikim zadovoljstvom vasobavje{tavamo da se u okviru ustanoveMuzeja II zasjedanja AVNOJ -a, na datum29.11.2014. godine, otvara edukativni

centar Muzej kao mjesto permanentne konferencije ”, mi direktno iz Jajca dobiliinformaciju te vam je proslijedili...

Nova autorska, kaù hit, predstavaBranka \uri}a \ure koja se zove\urologija bi}e dva puta odigrana i uBosni i Hercegovini. Ovo su za sada

jedini poznati termini: u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli 4. decembra iu BNP-u u Zenici ~etiri dana kasnije.\uro kaè da je \urologija zbirkanjegovih razmi{ljanja. E, pavide}emo...

U ~etvrtak, 27. novembra, u Cinema Cityju u Sarajevu bi}e prikazandokumentarno-igrani film Reprint êde Kapora , scenariste i reìsera Almira

Berkovca. Projekcija }e biti uprili~ena

povodom premijere ovog ostvarenja u programu Al Jazeerae Balkans , 29.novembra u 17 sati. Tako da je, logi~no,AJB i organizator doga|aja u CC-u dvadana ranije.

“Ovaj dokumentarni film prati dvije

pri~e koje se isprepli}u: ìvotni put

êde Kapora, iz rodnog Trebinja

u Kraljevini Jugoslaviji, pa preko

Beograda gdje kao mladi grafi~ar i ~lan

KPJ pokre}e ilegalnu pe~atoreznicu za

pravljenje la`nih paso{a za odlazak u

[paniju, te kasnije i njegov sam odlazak

za [paniju”, podsje}a nas Almir Berkovac: “U Barceloni, 1938., êdo

Kapor je u{etao u {tampariju gdje je

ugledao jednu knjigu. @elio je po svaku

cijenu da je kupi, ali nije imao konzervu

mesa koliko je bila cijena. Nakon {to je

sutradan saznao da je posljednji

primjerak prodat, otpo~e}e potragu za

knjigom

[pansk a revolucija u slici 19.

juli 1936

.”

Ako vam je usput, obavezno pogledajte ovaj film. Jer, êdo Kapor je bio rijedak gigant!

ALMIR BERKOVAC,

autor filma “Reprint Čede Kapora”

Dvije su se pri~e ispreplele

RASIM KADI , predsjednik Udruženja građana“Ars Tragovi” iz Visokog

RASIM KADI]“Dani... su ove godine skromnijisamo zbog ~injenice da uProgramu nema filma”

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-942-27112014 61/6827.11.2014. I SLOBODN BOSN

U subotu ste

imenovani za novog {efa

stru~nog {taba

Trabzonspor

Medical Parka

. Kako TMP

kotira u turskom nacio-

nalnom {ampionatu i kakve

ambicije ima?

Trabzon je, prvenstveno,fudbalski grad. Fudbalskiklub iz ovog grada je ~lanvelike ~etvorke, zajedno saFenerbah~eom, Galatasaray- em i Be{ikta{om . Ovegodine su po~eli punoulagati i u ko{arku i imajuvelikog sponzora, Medical Park . Jako su ambiciozni, anajbolji rezultat do sada im

je bio deveto mjesto uturskom nacionalnom{ampionatu. Definitivno èle

poku{ati napraviti iskorak.Prvi put se igra i evropskotakmi~enje - EuroChallenge .Imamo odli~ne uslove za radi salu za 7.000 gledalaca.Mada, trenutno smo posljed-nji na tabeli, {to je posljedica

te{kog rasporeda. Zato mora-mo {to prije iza}i iz zone

ispadanja.

[to se ti~e igra~a, vidim

da }e u Va{em kadru biti

centar na{e reprezentacije

Andrija Stipanovi} i biv{i

centar reprezentacije Srbije

Novica Veli~kovi}. Kakav je

kvalitet bekova i krila?

Pored Novice Veli~kovi}a

i Andrije Stipanovi}a, tu je iGani Lawal, koji je u pro{lojsezoni igrao u Armaniju izMilana. Na bekovima ikrilima su tri Amerikanca:

playmaker Dee Bost, nekada-{nji igra~ Budu}nosti , potomDwight Hardy, koji je u

pro{loj sezoni igrao za Virtus iz Bologne, te Sean Marshal,

biv{i ~lan nekoliko klubovau Francuskoj, Gr~koj i,najvi{e, u Turskoj. Tu su jo{ iturski igra~i: Can Korkmaz,Yunus Akcay, Alper Saru-

han...

NENAD MARKOVI , novi trener turskog “Trabzonspor Medical Parka”

Tradicionalni, jedanaesti Dani Zaima Muzaferije , koji }e u Visokom biti odràni od 27.do 29. novembra, i najskromniji su do sada. [to,naravno, nikako ne umanjuje njihov zna~aj.

No, koliko mi, zapravo, vodimo ra~una oZaimu Muzaferiji i onom {to je ostavio iza sebe,

pitamo R asima Kadi}a, predsjednika Udruènjagra|ana Ars Tragovi , koje je organizator ovemanifestacije: “Skromniji su samo za ~injenicu

da ove godine u

Programu

nema filma, jer se

pokazalo da se filmovi danas gledaju samo u

vrhunskim salama, sa vrhunskom opremom...

Sve ostalo je na nivou - a posebno smo ponosni

da nam u goste kona~no dolazi Mustafa

Nadarevi}, jedan od najboljih glumaca u ovoj

regiji u posljednjim desetlje}ima. Tu je i odli~na

izlo`ba crteà Ismeta Mujezinovi}a iz Fundusa

Umjetni~ke

galerije Bosne i Hercegovine

, te promocija

Kataloga

sa

pro{logodi{nje, jubilarne desete

Manifestacije

. Za nas, koji sve

ovo radimo potpuno volonterski, ovo je ipak dobar posao. [to se

ti~e uspomene na Zaima, mislim da se vodi ra~una - evo, ova

Manifestacija

, pa emitiranje njegovih filmova i drama, pa... Ipak,

ostaje na nama da Zaim u Visokom kona~no dobije i jo{ ne{to

osim ove

Manifestacije

- naziv ulice, naziv neke

institucije kulture, bistu ili tablu sa njegovim

likom... iako je on sam govorio da to ne bi volio,

citiraju}i

Bijelo dugm e

i pjesmu

Po m eni se ni{ta

ne}e zvati.”

Kako god, viso~ki Teatar TOTAL svakegodine, na Danima..., uprili~i premijeru. [to je zasvaku pohvalu! “Ja sam Esi, (Jesenko Muzaferija,

op.a.), Zaimovom sinu koji sada vodi TOTAL,

rekao da }e cijela

Manifestacija

imati smisla samo

dotle dok i mi iz Visokog moèmo da ne{to

ponudimo svake godine. I, uz sve (finansijske)

probleme, jo{ uvijek uspijevamo u tome, i ba{ mi

je drago da si to primijetio i ~estitao. Sa

premijerom sa

Manifestacije

TOTAL svake

godine u~estvuje na Festivalu FEDRA u Bugojnu

i na

Festivalu Festivala

u Trebinju, i biljeì zna~ajne uspjehe, pa

se moè re}i da je TOTAL, kojeg je 1954. osnovao Zaim

Muzaferija, uz Likovnu galeriju LIKUM 76, mo`da i

najzna~ajnija kulturna institucija u Visokom u posljednjih

pedesetak godina”, veli Rasim Kadi}.A Dani Zaima Muzaferije istrajavaju i na osnovu podr{ke

sponzora. Koji sada daju manje nego prije, ali, ipak daju...

Ambicije i kombinacije

Po Zaimu se ni{ta ne}e zvati...

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }



1. Je li “crk’o rock and roll”?

Odavno. Ve} }e i da vaskrsne.

19. Tange ili badi}?

Dajte nam badi}e, to je za mladi}e. Tange za bitange.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Ljudi, bi}e bolje. Jer gore ne moè.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Brigitte Bardot iz mla|ih dana. Da na miru pri~amo o kulturi, umetnosti i nauci.

lioner.

3

K

a

k

o

s

e

o

s

j

e

}

a

t

e

u

S

a

r

a

j

e

v

u

?

K ao Sa ra j li ja. Ja sa m s v uda k od k u}e.

a

l

i

u

B

e

o

g

r

a

d

u

j

o

{

u

v

i

j

e

k

“

t

r

e

s

e

l

u

p

a

u

d

a

r

a

”

?

k ak o! T r esu se ` iv ci, lu pa ju se g lu post i, ud ar a se k o st ig ne.

4. [ta ne morate imati u friìderu?

Ni{ta, ~ak ni struje, na dijeti sam.

10. Koliko ima istine u

izreci: “Ako smo mi bra}

nisu nam kese sestre”?

Pustite to, upropasti{e naìvot bra}a po oru`ju i br

po kesama.

18. Da li je u Beogradu dosadno kad ne pada ki{a?

U Beogradu je dosadno samo kad ne padaju bombe.

20. A begova ili {kembe ~orba?

Ma, samo ro{tilj i torte, ~im mi pro|e dijeta

6. [ta obavezno nosite na plaù?

Mrtvo pile i ìvi paradajz.

8

[

t

a

s

t

e

b

i

l

i

u

p

r

o

{

l

o

m

`

i

v

o

t

u

?M ilioner . Ali iz g led a d a sam jo{t ad a sv e pot r o{io.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata?

Naravno. Ja samriznica patnji.

14. Da imate 15 minuta vlasti,

{ta ne biste u~inili?

Sigurno ne bih u{ao u {esnaesti

16. S kim biste voljeli otplesati tango?

Sa Antonijom Banderasom.

11. Da li je {utnja zlato?

Recimo ovako: nije{utnja sve {to sija.

13. Da li je bolje biti lijep i

pametan ili ruàn i glup?

Pitajte Grunfa, on jestru~njak za te stvari.

15. Opi{ite Boru \or|evi}a u tri rije

Vernik, gre{nik, otpadnik.

17. Osoba koja Vam ide na ganglije?

Dajte mi ceo broj Slobodne Bosne , da}u vam spis

12 [ta obla~it

e

k

a

d

a

`

e

l

i

t

e

i

z

g

l

e

m

o

d

e

r

n

o

?

Sad je mode r no s

v la~ i t i se.

Pogo to vo u no v i na

ma i na te le

I

V

A

N

I

V

A

K

O

V

I

Ć

,

beogradski no vinar i pu blicis ta:

“Na plažu nosim mr t vo pile i ži vi parada jz”





NOVA MAZDA CX-3: Atraktivno i sna`no vozilo!

Na Salonu automobila u Los AngelesuMazda je predstavila svoj novi, maliSUV oznake CX-3. Taj novi crossov-

er osim izgledom plijeni pozornost i najmo-dernijom, Mazdinom inovativnom SKYACTIVtehnologijom, ali i udobno{}u i prakti~no{}ukoje to vozilo pruà svim putnicima. Iz

Mazde nagla{avaju kako model CX-3 nijesamo gradski crossover , ve} da je to voziloidealno i za duà putovanja i vo`njeotvorenom cestom. U novom modelu Mazde CX-3, kojega krasi KODO design , osobito }euìvati voza~i, zbog gotovo idealnogpoloàja za upravlja~em, voznih osobina iupravljivosti koje krase taj Mazdin model.Ono {to se izdvaja ve} na prvi pogled uunutra{njosti novog Mazdinog crossoverasvakako je zaslon osjetljiv na dodir i najnovijaMZD tehnologija koja omogu}uje putnicima

jednostavnu povezanost vozila s telefonomili satelitskom navigacijom. SKYACTIV

tehnologija zaduèna je, prvenstveno, zasmanjenje potro{nje goriva i znatno nièemisije {tetnih plinova, bez utjecaja na vozneperformanse vozila. Ta nagra|ivanatehnologija rezultirala je najvi{im omjeromkompresije na svijetu, novim mjenja~ima imodernim, ali jednostavnim dizajnom. Sve to

umnogome utje~e na u~inkovitost vozila.SKYACTIV u kona~nici ozna~ava redefinira-nje svega, ~ak i glavnih dijelova automobilaod motora do podvozja, od karoserije domjenja~a. U novu Mazdu CX-3 ugra|eni sumoderni sustavi i-ELOOP i i-STOP .Konvencionalni su to sustavi za automatskozaustavljanje i automatsko pokretanjemotora, koji ponovno pokre}u motor uzpomo} elektropokreta~a. Primjenom tehnikaizravnog ubrizgavanja goriva i optimalnimpozicioniranjem klipova, Mazdin jedinstvenisustav i-STOP omogu}uje voza~ima gotovotrenuta~no ponovno pokretanje, {to donosi

zna~ajno smanjenje potro{nje gorivMazdin kompaktni crossover tehnolo{ki baziran na modelu Mazda 2, a stiè kakonkurencija u klasi Mercedesa GLAMazda CX-3 duga~ka je 4,275 metara, svelikim me|uosovinskim razmakom o2,570 metara i solidnom prostrano{}

unutar vozila. Novi Mazdin model CX-3 b}e dostupan sa prednjim pogonskikota~ima, ali i u opciji sa pogonom na sv~etiti kota~a, a pokreta}e ga dva agregatU prvom redu tu je benzinski motor oznakSKYACTIV-G 2.0 sa {estbrzinskiautomatskim i manualnim mjenja~ima, s120 i 165 konjskih snaga pod poklopcemotora. Ne treba zanemariti niti dizelskina~icu koja nosi oznaku SKYACTIV-D s1,5 litarskim dizelskim agregatom. Cijenosnovnog modela s benzinskim motorotrebala bi se kretati oko 35 tisu}konvertibilnih maraka.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]



Po{tovani,

Povodom ~lanka “Honorari ve}i odljekarske plate” objavljenog u SB broj 940od 13.11.2014. ulaèm demanti koji seodnosi na dio teksta o zlobnim kolegamakoji dovode u pitanje valjanost doktoratadoc. dr. Sandre Vegar-Zubovi}.

Obzirom da su, a i dalje postojeopravdane sumnje u vjerodostojnost

doktorata po vi{e kriterija, kao tada{nji {efodjela za dje~iju radiologiju KCUS-a,podnijela sam prijavu Federalnom MUP-u u

januaru 2010. godine i isti je zaprimljen upredmet pod nazivom “KCUS”.

Obzirom da sam se kasnije interesovalaza stanje spisa, u Kantonalnom tuìteljstvusam dobila odgovor da je formiran posebanpredmet o ovom slu~aju.

U spomenutom doktoratu sporan je brojpacijenata, baza podataka, kao i kompletnastatistika. âk je sporno i vrijeme obradeuzorka jer je Dr. Vegar-Zubovi} na Suduizjavila da je pregled pacijenata za doktorat

obavljen tokom 2004. i 2005. godine.Obzirom da je Projekat doktorske tezeodobren tek u septembru 2005. godine,

jasno je da saglasno ~lanovima Zakona iPravilnika o Visokom obrazovanju KantonaSarajevo, kandidat Vegar-Zubovi} NIJESMJELA UZIMATI I UKLJUÎVATIPACIJENTE PRIJE TOG DATUMA U RADZA SVOJ DOKTORAT.

Tako|er, postoje izjave predsjednikaKomisije za izradu i ocjenu spornogdoktorata Prof. dr. J. Dizdarevi}-Stojkanovi}

da ona “nije nikada gledala ultrazvukomìvo dijete i da nije stru~njak za isto”.Postavlja se logi~no pitanje kako je moglabiti stru~na da ocjeni takav rad i to jo{ kaopredsjednik komisije.

Drugi ~lan prof. dr. S. Dizdarevi} jeizjavio na sjednici NNV MF UNSA da istidoktorat nije pro~itao i da je vjerovaomentoru prof. dr. L. Lincender, uvaènoj~lanici Akademije nauka BiH. U svojoj izjavi

na istoj sjednici NNV-a, mentor i ~lanKomisije uvaèna profesorica LidijaLincender priznaje gubitak pedesetakpacijenata u nau~nom radu, jer su to ipak“samo male bebe”. Samo napominjem dakompletan uzorak u doktoratu ~ine novo-ro|en~ad.

Tako|er, napominjem da sam kaotada{nji {ef odjela za dje~iju radiologijuKCUS-a podnijela prijavu GD KCUS, prof.dr. F. Gavrankapetanovi}u krajem 2009.godine protiv dr. Vegar-Zubovi} zbognestru~nog rada u slu`bi saglasno Pravilni-ku KCUS-a, jer je ènskom novoro|en~etu

dijagnosticirala i opisala mu{ke spolneorgane, iako se radilo o o~ito ènskomnovoro|en~etu, {to je dokazano i vje{ta~e-njem u Institutu za genetiku KCUS.

Obzirom da se navedena prijava nijerije{ila u razumnom roku, podnijela samotkaz i raskinula radni odnos sa KCUS sa31.01.2011. godine.

S po{tovanjem.

Doc. dr. Amela Mornjakovi} Franca


REAGIRANJADoc. dr. Amela Mornjakovi}Franca - Uredni{tvu

I dalje postoje opravdanesumnje u vjerodostojnostdoktorata doc. dr. SandreVegar-Zubović

(“Honorari ve}i od ljekarske plate”,SB, br. 940)

PRVA BANKA NA TR@I[TU KOJA U PONUDI IMA URE\AJE ZA PRIHVAT KARTICA ZA BESKONTAKTNO PLA]ANJESa ciljem uvo|enja inovacija u svojeposlovanje i pra}enja savremenih trì{nihtrendova, Raiffeisen banka od sada usvojoj ponudi ima i POS ure|aje zaprihvat kartica putem kojih je mogu}evr{iti beskontaktno pla}anje. Na ovajna~in Raiffeisen banka je postala prvabanka na bosanskohercegova~komtrì{tu koja nudi trgovcima mogu}nostinstalacije ovakve vrste ure|aja. Bes-kontaktno pla}anje predstavlja posebnufunkcionalnost kartica koja omogu}ava

jednostavnije, brè i sigurnije pla}anje nasvim ure|ajima za prihvat ovih kartica bilogdje u zemlji ili svijetu.

„Beskontaktno pla}anje predstavljasve ve}i trend u savremenom finansijsk-om poslovanju, a broj zemalja, kao iprodajnih mjesta, koji omogu}avaju ovuvrstu pla}anja, svakodnevno raste. Ucilju pra}enja trì{nih trendova, odlu~ilismo i na ovaj na~in unaprijediti na{uuslugu, kako prema trgovcima kojima jeolak{ana naplata roba i usluga, tako iprema kupcima kojima je kori{tenjem

beskontaktne kartice pojednostavljenproces pla}anja“, izjavio je KarlheinzDobnigg , direktor Raiffeisen banke, tedodao da skra}eno vrijeme pla}anja, odsvega nekoliko sekundi, svakodnevnetransakcije ~ini brìm, ali i sigurnijim jerkartica sve vrijeme ostaje kod klijentaodnosno kupca.

POS ure|aji Raiffeisen banke, poredprihvata kartica za beskontaktno pla}a-nje, prihvataju i sve druge vrste kartica(tzv. kontaktne) pri ~emu se transakcijaobavlja na uobi~ajen na~in –umetanjem ili provla~enjem kartica krozure|aj.

Karlheinz Dobnigg,direktor Raiffeisen banke

u Bosni i Hercegovini







Documents

Slobodna Bosna [broj 942, 27.11.2014]