Slobodna Bosna 864

www.slobodna-bosna.ba

KO JE PAKOVAO BUDIMIRU: LAGUMD@IJA, RADONÎ], ÂVKA, ZUBAC...

TOÂK D.O.O.JELAH-TE[ANJ

Ul.Titova bb Jelah

032 666 833

667 720, 666 226

PROIZVODNJA I PRODAJA

DRVENE STOLARIJE

URE\ENJE ENTERIJERA

dalmirj

PREOKRET U ISTRAZI PROTIV @IVKA BUDIMIRAPRAVNA LEKCIJA IZ USTAVNOG SUDA

Pro{lotjedna odluka USTAVNOG SUDABiH kojom je naloèno pu{tanje iz pritvora@IVKA BUDIMIRA ne predstavlja samopouzdanu najavu radikalnog zaokreta uistra`nom procesu protiv predsjednikaFederacije BiH, nego i do sada nevi|enupljusku Dràvnom sudu i Tuìteljstvu; na{anovinarka otkriva nove kontroverzne detaljekoji upu}uju da su se u dosada{njoj istrazituìtelji OLEG ÂVKA i DIANA KAJMAKOVI] rukovodili politi~kim interesima a ne borbom protiv kriminala

TRIBUNAL U HAAGU PRESUDA “HRVATSKOJ [ESTORCI“

Nakon pet godina su|enja, vi{e od dvije stotine svjedoka i preko 10.000 uloènihdokaznih materijala, sudije u Haagu zaklju~ile su da su zlo~ini po~injene na teritoriji Hrvatske zajednice (kasnije repub-like) Herceg-Bosne bili dio udruènogzlo~ina~kog poduhvata, koji je po~eo sredi-nom januara 1993. godine, a u kojem suu~estvovali i ~elnici susjedne RepublikeHrvatske, predvo|eni tada{njim predsjed-nikom Franjom Tu|manom. Ovo je jo{ jednapresuda prema kojoj je Tu|man bio u~esnikzlo~ina~kog poduhvata. Dosada{nje suoborene u àlbenom postupku koji za ovu{estorku tek slijedi

BESRAMNOÊGA(R) SE PAMETAN STIDI, DRA-GAN LUKA^ SE HVALI

Slobodna Bosna je u posjedu nalaza imi{ljenja Ljekarske komisije za medicinskovje{ta~enje u postupku po zakonu oprovo|enju kontrole zakonitosti kori{tenjaprava iz oblasti bora~ko-invalidske za{titeprema kojem je „pacijentu“ Zoranu êgarupo~etkom februara 2013. godine stepeninvalidnosti sa dotada{njih 80 smanjen na 50 procenata. Prije tri godine ZORANÊGAR „samoinicijativno“ je oti{ao u invalid-sku penziju iz koje se vratio zahvaljuju}i pre-sudama nadle`nih sudova, ali i aktuelnomdirektoru FUP-a DRAGANU LUKAÛ, koji je Zorana êgara u policiju vratio u„velikom“ stilu”

NOGOMET PAPETOV LETE]I TREBINJACDeset godina nakon {to je stigao u engleskinogomet, golman reprezentacije BiH iSTOKE CITYJA ASMIR BEGOVI] (26)progla{en je najboljim vratarom engleskogprvenstva protekle sezone; za SB Begovi}govori o sazrijevanju, odrastanju uizbjegli{tvu, svojoj intimi, novom klubu

POZITIVNE VIBRACIJEIDE MILE ZAGREBA^KOM PRUGOM

Prvi ~ovjek zagreba~ke grupe HLADNO PIVOza na{ magazin govori, naravno, o “Pivu” ipivu, njihovom dvadeset i petom ro|endanu,o zagreba~kom, beogradskom i sarajevskomkoncertu, “[amaru”...; MILE KEKIN ro|en jeu Njema~koj, dvije godine ìvio je u Tuzli, ave} je dvadeset i pet godina {ef jednog odnajzna~ajnijih punk bendova na ovim pros-torima

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

5232

48

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.4

BLOKADA, TU SE PENJE,TU SE PADA

Beogradski sudblokirao imovinuSlobodanaStankovi}a dokne vrati dug“Komgrapu”

Slobodan Stankovi} i njegovo pre-duze}e Intergral - inènjereng izLakta{a, ne mogu vi{e raspolagatiimovinom beogradskog “Komgrapa”.Ova odluka Privrednog suda uBeogradu je na snazi sve dokStankovi} ne vrati ovom preduze}u775 hiljada eura, koliko im je ostaoduàn. Ova odluka prakti~ki zna~i daStankovi} vi{e ne moè ni{ta iznijeti izpreduze}a, u ~ijem vlasni{tvu sudjeluje sa64 posto akcija.

Darko Matija{evi}, predsjednikNadzornog odbora “Komgrapa”, potvr-dio je “Slobodnoj Bosni” da je ova odlu-ka donesena prema prijavi sindikataovog preduze}a.

“Paralelno sa ovim, razmatraju sena nadle`nim sudovima i u agencija-ma na{i zahtjevi da se poni{ti privati-zacija Komgrapa zbog {tete koja jeve} nanesena preduze}u (prodaja

Ni jedan od dva koaliciona bloka uSkup{tini Tuzlanskog kantona nemapotrebnu ve}inu za formiranje izvr{nevlasti. Ranija ve}ina okupljena oko SDP-araspala se nakon {to su tri od ukupno ~etiriposlanika SBB-a otkazala lojalnost partijiFahrudina Radon~i}a i priklju~ila se klubu„nezavisnih“. Koalicioni ugovor sa SDP-om jednostrano je otkazao i tamo{nji HDZ,pa je nekada{nja skup{tinska ve}ina spalana tre}inu, mahom SDP-ovih, poslanika.

Koalicioni blok okupljen oko SDA slako}om je smijenio raniju kantonalnuvladu premijera SSeada âu{evi}a, no kodformiranja nove vlade iskrsli su za sadanepromostivi problemi.

Na sjednici Skup{tine, koja je odrànasredinom sedmice, pokazalo se da ni koali-cioni blok predvo|en SDA nije ni{ta ~vr{}iod koalicionog bloka SDP-a. BPS je uposljednji trenutak povukao svoje potpisesa prijedloga za imenovanje novog man-datara, dvojica zastupnika Narodne strankeRadom za boljitak uop}e se nisu pojavili nasjednici Skup{tine, dok je Stranka za BiHostala vjerna vlastitoj odluci da ne sudjelu-

je u izvr{noj vlasti ni na jednoj razini. Trenutni raspored politi~kih snaga u

Tuzlanskom kantonu je takav da ni jedan oddva bloka ne moè obezbijediti skup{tinskuve}inu. SDP je u Tuzlanskom kantonu prak-ti~no ostao bez i jednog relevantnog koali-cionog partnera, a ~ini se da ni SDA ne stojipuno bolje.

Duboka kriza u Tuzlanskom kantonumoè se prevladati na samo jedan na~in -obnovom koalicionog partnerstva SDP-a iSDA. I jedan i drugi blok imao je dovoljnovremena da isproba rezervne kombinacije,ali se pokazalo da je svaka kombinacijakoja zanemaruje izbornu volju gra|anaosu|ena na neuspjeh. Na izborima 2010.godine gra|ani Tuzlanskog kantona listomsu podràli SDP i SDA, i ove dvije partije,ako imalo drè do vlastite vjerodostojnosti,du`ne su me|usobno sura|ivati i obezbi-jediti stabilnu zakonodavnu i izvr{nu vlast.

Inat je lo{ saveznik razumu i to binapokon trebali shvatiti nekada{nji bliskiprijatelji a dana{nji “nepomirljivi” rivaliZlatko Lagumdìja i SSulejman Tihi}.

(A. Metiljevi})

Ni jedan od dva koalicionabloka u Tuzlanskom kantonu

ne može bez međusobnesuradnje osigurati skupštinsku većinu

PAT POZICIJA VLASTI TUZLANSKOG KANTONA

MINI MARKET

Zlatko Lagumdìja iSulejman Tihi}

SlobodanStankovi}

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


zgrade u Kosovskoj ulici u Beo -gradu, op.a), nepo{tivanje privatiza-cionog ugovora, te na{e àlbe kojese odnose na nenov~anu {tetu”,kaè Matija{evi}.

Svi zakonski potezi koje je povukaoNO i sindikat “Komgrapa” proizvod sunjihovog straha da Stankovi} ne poku{ada proda “Komgrap”, {to je svojevre-meno i u~inio ponudiv{i firmu Milu\ura{kovi}u, vlasniku Niebens grupe(prvo objavljivanjem tendera, a zatimusmeno).Naravno, sada je otvoreno pitanje: ~ijije trenutno “Komgrap”, ako ve}inskivlasnik ne moè raspolagati dionicama?(N.D.)

FOÂNSKI PROPISI

Suspendirani~uvari KP Fo~a,koji su omogu}ilibjekstvoRadovanaStankovi}a,vra}eni na posaoi naplatiliod{tetu!Radnici Kazneno-popravnog zavoda uFo~i koji su suspendirani s posla 2007.godine, zbog bjekstva iz zatvoraRadovana Stankovi}a osu|enog zaratne zlo~ine, ne samo da su vra}eni naposao nego su iz budèta RepublikeSrpske naplatili od{tetu u iznosu od 136hiljada KM, uve}anu za zateznekamate. Sedam suspendiranih radnika KPZ-a“Fo~a” tuìlo je Ministarstvo pravde RS-a i lak{e nego su o~ekivali dobili spor.Najve}a od{teta ispla}ena je biv{empomo}niku direktora KPZ-a Fo~a MiliKrsmanovi}u - 25.337 maraka, kao izatezna kamata na ovaj iznos.Zatvorski ~uvar Miroslav Blagojevi}naplatio je 15.670 KM od{tete, ZdravkoVre~o 18.929 KM, Dragan Ma{i}19.721 KM, Sr|an Viloti} 16.219 KM,Miro Prodanovi} 23.807 KM i GoranMilo{evi} 17.702 KM.

MINI MARKET

Nova donacija Japanaza Sarajevsku filharmoniju

Sa svakog kioska pored kojeg sam pro{ao jutros, sat-dva prije izricanja presude {estorici visokih(najvi{ih) hrvatskih politi~kih du`nosnika u Haagu,

zurila je u mene podebela knjiga naslovljena “UZROCIRATA” i podnaslovljena “BOSNA I HERCEGOVINAOD 1980. DO 1992. Autor je prof.dr. IIvo Lu~i}. Vidiosam tu knjigu upravo kod profesora Lu~i}a, prije mjesec-dva, kada nas je neki stjecaj okolnosti spojio za istimstolom u Sarajevu u jednom u hladnom i zategnutomozra~ju. Nisam mu je htio traìti na poklon, kupit }u jekada se to bude moglo u Sarajevu. I ho}u, koliko sutra.

Prije tri dana, u ponedjeljak, profesor Lu~i}, sa statu-som “gosta komentatora” je u Ve~ernjem listu u “kome -ntaru dana” komentirao dana{nju presudu “hrvatskoj{estorci u Haagu”. Imam, generalno, ozbiljne rezerveprema svakoj takvoj avanturi, dolazila ona od predstavni-ka akademske (Lu~i}) ili odvjetni~ke zajednice (odvjetnikAnte Nobilo) koji komentiraju doga|aj koji se jo{ uvijeknije odvio, desio. Kao {to lijepi obi~aji ne dopu{tajukomentiranje pravomo}nih sudskih presuda, jo{ je nedo-pustivije komentirati one prvostupanjske koje jo{ nisuizre~ene!

“Svi oni koji vjeruju u postojanje pravde ifunkcioniranj e me|unarodnog pravnog poretka”, pi{e prikraju svoga komentara prof. Lu~i}, ““imaju pravo o~ekivatida }e se {estorica optuènih za udruèni zlo~ina~ki poduh-vat ve} u srijedu vratiti doma”. Tekst okon~ava ovako: ““Usvakom slu~aju, ‘udruènog zlo~ina~kog poduhvata’ nijebilo, a za po~injene zlo~ine trebaju odgovarati njihovipo~initelji”.

Ni{ta ovdje na~elno nije, niti bi trebalo biti spornoosim kredibiliteta (vjerodostojnosti) autora komen-tara: da je profesor Lu~i} u vrijeme kada je bio Bog

i batina obavje{tajno-sigurnosne zajednice Hrvatskezajednice “Herceg-Bosna” radio na tome da se zlo~ini,~ije postojanje ne spori, istraè i dokumentiraju, a njihovipo~initelji zakonski procesuiraju, tada uop}e ne bi bilopotrebe za aktiviranjem “me|unarodnog pravnog poret-ka”, dakle Tribunala za ratne zlo~ine u Haagu. Ako je (u{to su se ~itatelji “Slobodne Bosne” prije dva mjesecanedvosmisleno mogli uvjeriti iz objavljenih transkripata)

znao svaku, pa i privatnu potankost, neke i neukusne,blasfemi~ne, neprobavljive detalje iz biografije, djelovanj -a ~elnika Hrvatske demokratske zajednice BiH i o tomepohitio informirati FFranju Tu|mana, onda je morao znati ijo{ sva{ta ne{to. Za zlo~ine, logore, progone: da je Lu~i}, amogao je, imao je sve kako formalne tako i vaninstitu-cionalne prerogative i ovlasti, pohapsio HVO-ve vandale izStoca, ru{itelje Mostara, piromane iz Prozora... niko nikadane bi Hrvatsku mogao optuìti, niti dovesti u kontekst“me|unarodnog oruànog sukoba i karaktera rata u BiH”.

Prije skoro ta~no deset godina, u ljeto 2003. godine,na{ao sam se u studiju Hrvatske televizije, u emisi-ji Nedjeljom u dva sa generalom SSlobodanom

Praljkom. Uz sebe sam imao navrat-nanos popunjenu,mr{avu fasciklu sa nekoliko njegovih intervjua, ratnihnaredbi i borbenih izvje{}a. Praljak se dolaze}i u studiouprtio sa dva ogromna cekera iz kojih se su se preljevalinedvosmisleni dokazi i, tvrdio je, ko suza ~istasvjedo~anstva o njegovoj vite{koj ulozi u ratovima u


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Ukoliko, uskoro, Tribunal u Haagu, a dosadašnja iskustva (osobitoposljednje sa oslobađajućom presudom generalu Momčilu Perišiću) neisključuju takvu mogućnost, oslobodi odgovornosti šefove srspkog SDB-aJovicu Stanišića i Frenkija Simatovića za zločine u Hrvatskoj i Bosni iHercegovini, suočit ćemo se sa dalekosežnom, pravomoćnom nepravdom:samo je Hrvatska bila međunarodno upletena u rat u Bosni i Hercegovini(kroz slučajeve Blaškić, Kordić, moguće i “šestorka”). Za to neće biti krivsamo politizirani, neuvjerljivi Haški tribunal, nego i kratkovida,autistička, neoprezna politika Franje Tuđmana. Svi ćemo znati da to nijeistina, da je neadekvatno činjeničnom stanju, ali historija neće biti senzi-bilna na drugačije argumente osim pravomoćnih…

Pi{e: SENAD AVDI]

[est lica uzalud u Haagu tra ili pisca koji ih je

STO JEDANAEST GODINA SRAMOTE

Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Imao sam pred sobom saètakekspertskog izvje{taja profesora CCirila Ribi~i~a, Slovenca kojeg jeHa{ko tuìteljstvo prije nekoliko godina od njega naru~ilo. U tojekspertizi prof. Ribi~i~ je na nekoliko stotina stranica, ta~ku po ta~ku,analizirao i dokazao da je “Herceg - Bosna” u pravnom, zakono-davnom, monetarnom, fiskalnom, poreskom, policijskom,obavje{tajno-sigurnosnom… segmentu bila integrirana u ustavno-pravni sustav Hrvatske, a nijednom, ba{ nijednom ciglom Bosne iHercegovine. ““Ciril Ribi~i~ je jedna propalica, komunjara”, grmio jegeneral Praljak. Nudio mi je, dok smo nakon emisije, uglavnomnekonfliktno, }askali u televizijskom bircuzu, o svemu i sva~emu,ne{to od te gra|e. Kazao sam mu, koliko se mogu sjetiti,a mogu uvi-jek takvih “}askanja”, da je bolje da to {to ima sa~uva za Haag. Nisambio ubije|en da }e biti optuèn, samo mi je vi{e logika nego intuicijatakav scenarij diktirala, a on je bio uvjeren da ne}e.

Dva dana prije nego {to }e morati oti}i u Haag, JJadrankoPrli} mislio je, vjerovao u to, ~vrsto, bez rezerve (vjero-jatno mu je to neko iz me|unarodnog “gornjeg sloja”,

~vrsto obe}ao i garantirao) da njega nikada ne}e sti}i optu`nicaTuìteljstva u Haagu. Tada{nja glavna urednica Oslobo|enjaSenka Kurtovi} uradila je dvadesetak sati pred Prli}evodlazak/deportaciju u Haag intervju sa njim u Zagrebu idoìvjela nepodijeljeni medijski lin~ i prezir u ovda{njoj javnos-ti; jo{ se profesor Jadranko, kazala mi je kasnije Senka, nadaoda }e izbje}i tu sudbinu, da je posrijedi neka zabuna, grubi pre-vid, oma{ka. Jedan zajedni~ki prijatelj, ukoliko Prli} uop}e pri-jatelja ima, opri~ao mi je, iz prve ruke, kako je izgledao povijes-ni ~in raspu{tanja harcegova~kih logora-mu~ili{ta, pred kraj ‘93ili na samom po~etku ‘94. Franjo Tu|man, pritije{njen uza zidneoborivim dokazima Zapada o torturama i ne~ovje~nom postu-panju sa zarobljenim Bo{njacima, poslao je svog ministra vanj -skih poslova MMatu Grani}a u Hercegovinu da zavrne ruku, akotreba i {iju gazdama Herceg-Bosne da istog ~asa moraju ras-pustiti logore. Uz dr. Grani}a u toj kaznenoj ekspediciji senalazio i ministar vanjskih poslova BiH HHaris Silajdì} i buljuk

predstavnika “Crvenog krià”, UNHCR-a“, raznorazne diplo-matsko-humanitarne ~eljadi-supervizora. ““A kako }u ja donijetinaredbu da se logori rasformiraju?”, pitao je premijer “Herceg -Bosne”, Prli}, bolesni tehnokrata i velemajstor proceduralneta~nosti i preciznosti, ““ako nikada nije donesena odluka/naredba dase oni uop}e formiraju. “Sjedi i otkucaj naredbu, najprije o formi-ranju logora, a potom o njihovom rasformiranju”, diktirao mu jeGrani}. Prli}, bespogovorni vojnik svake partije na vlasti, to jeu~as uradio, potpisao, napisao i efikasno proveo “u djelo”- neslute}i da je sam sebi potpisao 25 godina robije. Biv{i njegov kole-ga, premijer Republike Srpske, VVladimir Luki}, jedan neotesanidrumski razbojnik, danima u Haagu, kao svjedok odbrane RRado -vana Karadì}a, svjedo~i kako su “hrvatska” i “srpska” strana,dakle on i “premijer Prli}” manje-vi{e sve “otvorene probleme”rije{ili u ljeto 1993. godine. Do najmanje sitnice, kakva je bila

“otvaranje veleposlanstva “Herceg Bosne” na Grbavici- nedalekood {taba VVeselina Vlahovi}a Batka.

Mo`da u drugostupanjskoj presudi @albeno vije}e Tribunala uHaagu, odnosno TTheodor Meron, preina~i odluku Sudskog vije}akojim je predsjedavao Francuz JJean Claude Antonetti (i ptice poHaagu znaju da se njih dvojica ne podnose).

Ukoliko, uskoro, Tribunal u Haagu, a dosada{nja iskustva (oso-bito posljednje sa osloba|aju}om presudom generalu MMom~iluPeri{i}u) ne isklju~uju takvu mogu}nost, oslobodi odgovo r -

nosti {efove srspkog SDB-a JJovicu Stani{i}a i FFrenkija Simatovi}aza zlo~ine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, suo~it }emo se sadalekose`nom, pravomo}nom nepravdom: samo je Hrvatska bilame|unarodno upletena u rat u Bosni i Hercegovini (kroz slu~ajeveBla{ki}, Kordi}, mogu}e i “{estorka”). Za to ne}e biti samo kriv poli-tizirani, neuvjerljivi Ha{ki tribunal, nego i kratkovida, autisti~ka,neoprezna politika Franje Tu|mana. Svi }emo znati da to nije istina,da je neadekvatno ~injeni~nom stanju, ali historija ne}e biti senzibil-na na druga~ije argumente osim pravomo}nih… �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

e, lakovjerne, iskoristio i ostavio neshva}ene u zatvoru

HISTORIJSKI SNIMAK RU[ENJAStari most je za sudije Ha{kog tribunala bio legitiman vojni cilj

ÊTVRTAK, 23. MAJ Danas je tokom rasprave u „slu~aju

Budimir“ tuìtelj OLEG ÂVKA optuìoadvokate da povjerljive informacije izprikupljenih dokaza dilaju novinarimaSlobodne Bosne. [to advokati nisu osporili,niti ja èlim demantirati. Ali advokati nisu,a âvka jeste, aùrno i, {to je mnogova`nije, nezakonito dohaberili Dnevnomavazu da je preuzeo istragu o „[evama“ i da}e prvi biti saslu{an SEMIR HALILOVI].Tad i tad, u toliko i toliko sati... Advokati,

za razliku od tuìtelja kojem je najve}eprofesionalno priznanje izbor za „li~nostgodine“ u „Avazu“, znaju da se sudskiprocesi ne vode, niti dobijaju u medijima,nego u sudnici. Ako zna{ i ukoliko umije{.

PETAK, 24. MAJIz jedne obavijesti koja mi je danas

stigla od stanovite karitativno-crkveneinstitucije saznajem da }e njeni ~elniciodràti misu, molitvu, za hrvatske uznike,poglavito generale koji o~ekuju presudu uHaagu. Razmi{ljam, majka mu stara, pa i@IVKO BUDIMIR je i uznik i hrvatskigeneral, za{to se dio mise i na njega ne biodnosio.

Ili su, moèbiti, odnekud organizatori,sve}enici, prije svih znali da }e Ustavni sudBiH danas osloboditi Budimira?!

SUBOTA, 25. MAJNavijao sam u ve~era{njem (fanta sti ~n -

om!) finalu Lige prvaka za dortmundskuBorussiju, ali ìv bih se pojeo, sigurno bimi ne{to bilo da ARJEN ROBBEN nije daogol za BAYERN. Proslavio je prije togamali nizozemski }elavko HrvataMandùki}a, na tanjuru mu dao loptu, alinije to ni izbliza to. Proma{io je dvijestoprocentne prilike, koje ozbiljannogometa{ zavezanih o~iju realizira. Pro{leje godine proma{io u finalu penal, pa jeChealsea ni kriv ni duàn postao evropskiprvak. Robben je najpotcjenjeniji velikiigra~ u posljednjoj deceniji. Najurili su ga iponizili u Realu, u Bayernu i kada nijepovrije|en, a naj~e{}e jeste, bio je tretirankao nu`no zlo, nizlje~ivi i nepopravljivipeh-igra~. U mati~noj nizozemskoj

reprezentaciji jo{ se nekako i drì, ali niizbliza nema nedodirljiv status, kakav ima,recimo, RRobin van Persie. MenadèriBayerna su mu ve} u Londonu, sve dok nijepostigao pobjedonosni gol, pripremali noguu tur. Ba{ je dobro i potpuno je pravedno{to je Robben odlu~io finale Lige prvaka!

NEDJELJA, 26. MAJNERMIN NIK[I], predsjednik Vlade

Federacije, na svom facebook profiludemantira vijest sa portala „SlobodneBosne“ da je sa partijskim drugovima vi|enu Londonu ve~er uo~i odràvanja utakmiceLige prvaka izme|u Bayerna i BorussijeDortmund. Dobro, malo smo zeznuli, me|uSDP-ovskom elitom koja je to ve~erderne~ila u jednom londonskom restoranuzbilja nije bilo Nik{i}a (i za to seizvinjavamo) bio je ministar ZLATKOLAGUMD@IJA, bila su dva komadaDamira (ministar HHadì} i hoh{taplerFazli}), bio je {ef Elektroprivrede BiHELVEDIN GRABOVICA. Smatrali smo daNik{i} apsolutno i po svemu zasluùjemjesto me|u kremom SDP-a. Nik{i}a bitrebalo zabrinuti, trebao bi se zadeveratikako je i zbog ~ega izgubio taj zvjezdani

status u stranci. Ali, sumnjamo da }e sezapitati nad tom ~injenicom; kada ga ba{nimalo ne brine {to mjesecima ni{ta ne radi,ne ide na posao, a prima bezobrazno velikupla}u, a jo{ se nikome zbog toga nijeizvinio.

PONEDJELJAK, 27. MAJU ve~era{njoj emisiji Po{teno Fede r al -

ne televizije predsjednik Federacije @IVKOBUDIMIR prisiljen je odgovarati i na vrloneugodna, {kakljiva, provokativna pitanjavoditeljice DU[KE JURI[I]. Budimirodgovara mirno, bez nervoze, ‘ladan ko{pricer. Na njegovom mjestu ZLATKOLAGUMD@IJA bi popio kanister vode!

UTORAK, 28. MAJNemam vremena da danas, osim

dijagonalno i napreskake, pro|em krozknjigu „Isklju~i TV i otvori o~i“, autoraNENADA PEJI]A. Peji} je ve} duèvrijeme jedan od najva`nijih ljudi RadijaSlobodna Evropa, a prije rata i u njegovim

prvim sedmicama bio je glavni urednikTelevizije Sarajevo. Bila su to uàsna,gadna, neponovljivo okrutna vremena, nesamo za novinarstvo.

Pi{e Peji}, na jednom mjestu, skorolamentira nad svojom profesionalnomsudbinom na po~etku rata: „Od rata postojisamo jo{ jedna gora stvar - kada u ratu nezna{ {ta se de{ava. Ili, da kaèm druga~ije,jedina gora stvar od rata u jednoj dràvijeste kada rat po~ne u dràvi koje nema“.

Hm, ne znam {ta da mislim; ja sam iprije rata, a kamoli u ratu, znao „{ta sede{ava“, ali mi to i nije bogzna kakopomoglo...

SRIJEDA, 29. MAJ Od svih {tampanih medija u regiji samo

banjalu~ke „Nezavisne novine“ nisu danasobjavile vijest da je Privredni sud uBeogradu zabranio Dodikovom omiljenomtajkunu SLOBODANU STANKOVI]Uraspolaganje ogromnom imovinom firme„KOMGRAP“ u Srbiji. Od svih ele ktro -nskih medija u regiji jedino se na Radio-televiziji Republike Srpske nije „probila“ taneugodna vijest. Prebacio sam sino} naposljednje vijesti na RTRS-u da provjerimkako je okon~ana utakmica DodikoveIgokee protiv [irokog u dvorani uAleksandrovcu (i nju je, kao i sve drugo,sagradio Stankovi}). „Igokea“ je pobi -jedila, pa je ta vijest prona{la svoje mjestou Dnevniku. Ne bih se smio zakleti da bihsaznao rezultat da je trijumfovao „[iroki“...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


KUMA[INE BARA[INE...

Milorad Bara{in}e ubudu}e bitiangaìran naposebnimistragama protivkorupcije

Biv{i glavni dràvni tuìtelj MiloradBara{in, koji je sa te funkcijesuspendiran 1. jula 2011., nakontelevizijske premijere njegovih susreta sme|unarodnim {vercerom oru`jaSlobodanom Te{i}em, brzo je povratiopovjerenje kolega. Bara{in je,podsjetimo, poslije vi{emjese~neistrage, prije godinu dana simboli~noka`njen premje{tajem na novo radnomjesto tuìtelja u Posebnom odjelu zaratne zlo~ine Tuìteljstva BiH ismanjenjem tri pla}e u iznosu od desetposto. Iako je tada priznao da jepogrije{io kada se sastajao s Te{i}em(prava je istina da je {titio njegovekriminalne poslove), Bara{in je odlukomnovog glavnog tuìtelja GoranaSalihovi}a nedavno raspore|en uPosebni odjel za organizirani kriminal,privredni kriminal i korupciju. Kaotuìtelj koji ima bogato iskustvo, i to sobje strane zakona, Milorad Bara{in }eubudu}e biti angaìran na posebnimistragama protiv korupcije?! (S.M.)

MINI MARKET

Ministar vanjskih poslova BiH ZZlatkoLagumdìja poveo je u London na finalnuutakmicu Lige prvaka, osim najbliìhstrana~kih kolega EElvedina Grabovice(direktora Elektroprivrede BiH) i EEnsadaKari}a (direktora JP Autoceste FBiH), i sinaSalka Zlatka. Iako su Lagumdìja i njegove„kasice-prasice“, kako SDP-ovci posprdnozovu Grabovicu i Kari}a, sve vrijeme boravkau Londonu bili zajedno, putevi su im se razi{lina aerodromu. Ministar Lagumdìja je, kako idolikuje {efu bh. diplomacije, oti{ao u biznisklasu, dok je sin Salko Zlatko, skupa sGrabovicom i Kari}em, mjesto na{ao uekonomskoj klasi. (S.M.)

ZLATKOVE „KASICE-PRASICE“

Zlatko Lagumdžija ne razdvaja se od svojihlogističara - Elvedina

Grabovice i Ensada Karića

Slu`benici Uprave za indirektnooporezivanje BiH koji su zaposlenina grani~nom prijelazu Kamenskokod Tomislavgrada bili su {okiranikada im je nedavno predstavljennovi radni kolega KKre{imir Kelava.Keleva, kojeg su odranijepoznavali kao voza~a kamiona utvrtki [arac iz Tomislavgrada,raspore|en je na radno mjestocarinika, premda nije poznato daza taj posao ima traène kva -lifikacije. Kako se, naime, vrlobrzo pokazalo jedina referenca pri -l ikom zapo {ljavanja novog carinikaKre{imira Kelave bile su preporukenjegovog punca AAn|elka Hrgi}a,na~elnika Kriminalisti~ko-istra -`nog odjela SIPA-e koji je koddirektora Uprave za indireknooporezivanje MMire Dàkule urgiraoda mu zaposli zeta.

(S.M.)

PUNA(C) [AKA BRADE

Anđelko Hrgić preko MireDžakule obezbijedio posao

svome zetu Krešimiru Kelavi

PRO ET CONTRA


KUDA IDU DIVLJE SVINJE

Istraìtelji SIPA-epitali NaseraOri}a da li je@ivku Budimirupoklonio divljusvinju?!

Nakon {to je Tuìteljstvo BiH, svi{emjese~nim zaka{njenjem, po~eloispitivanje svih osu|enika koje jepomilovao predsjednik Federacije @ivkoBudimir, poziv za saslu{anje dobio je iNaser Ori}. Ori} je u pratnji svojeodvjetnice Vasvije Vidovi} 29. maja daoiskaz istraìteljima SIPA-e, no ni njegovojbraniteljici ni njemu nije bila jasna ve}inapitanja. Budu}i da je odvjetnica Vidovi}detaljno objasnila kada je i kome predalamolbu za pomilovanje i predo~ila obimnudokumentaciju, inspektori SIPA-e su odOri}a zatraìli da objasni kontakte sPetrom Mili}em. Naser Ori} jeodgovorio da ne poznaje Mili}a, ina~eglavnog tajnika HSP-a koji se davnorazi{ao s Budimirom, niti je za njegaikada ~uo. Potom su se istraìtelji SIPA-epo~eli raspitivati o lova~kom hobijuNasera Ori}a, nakon ~ega su ga pitali dali je @ivku Budimiru, preko posrednika,poslao ulovljenu divlju svinju?! [okiraniOri} i njegova odvjetnica ostali su bezodgovora. (S.M.)

MINI MARKET

ZIJOHAD@IOMEROVI]

^lanPredsjedni{tvaSDA

NEêlnicima Herceg-Bosne nisuizre~ene adekvatne kazne.Mi{ljenja sam da su kaznepreniske za zlo~in za koji suosu|eni.

ALMIR TERZI]

NovinarOslobo|enja

DA/NEO~ekivalo se da }e zapo~injena djela ~elnici Herceg-Bosne biti vi{e sankcioniraniali, sa druge strane, uzimaju}iu obzir ono {to smo dosadimali prilike vidjeti u Ha{komtribunalu, da je ve}ina onih kojisu po~inili zlo~ine nedakevatnoka`njena, ova presuda jezadovoljavaju}a.

JOSIPMUSELIMOVI]

Advokat

DA/NETe{ko je odgovoriti na pitanje opresudi koja ima negdje oko2.600 stranica. Spis jepreobiman i bez detaljnijegupoznavanja sa predmetom,te{ko je odgovoriti da li suizre~ene kazne adekvatne iline.

DANIJEL VIDOVI]

DopredsjednikGradskogVije}a GradaMostara

NEIzre~ene kazne su previsoke,samim tim nisu adekvatne jersam uvjeren da su ~elniciHerceg-Bosne nevini.

NERMIN BISE

NovinarportalaTa~no.net

DASmatram da presuda imavi{estruk zna~aj jer je utvr|enou~e{}e Republike Hrvatskeodnosno njena agresija naBosnu i Hercegovinu sanamjerom pripajanja dijelateritorija Bosne i Hercegovinebanovinskoj Hrvatskoj.

VLADIMIR [OLJI]

Biv{i ministar u VladiHerceg-Bosne

NENa ovom prostoru u~injeno jenajmanje zla u odnosu nadruge prostore, na ovomprostoru nema masovnihgrobnica u odnosu na druge ismatram da je kazna ~elnicimaHerceg- Bosne neprimjerena.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Smatrate li da su čelnicima Herceg-Bosne izrečene adekvatne kazne?

Priredila: Ma{a ]osi}


PREOKRET U ISTRAZI PROTIV @IVKA BUDIMIRA

“SB“ OTKRIVAKAKO JE PROPAO SCENARIJRU[ENJA @IVKA BUDIMIRA

Prošlotjedna odluka USTAVNOG SUDA BiH kojom je naloženo puštanje iz pritvoraŽIVKA BUDIMIRA ne predstavlja samo pouzdanu najavu radikalnog zaokreta uistražnom procesu protiv predsjednika Federacije BiH, nego i do sada neviđenu

pljusku Državnom sudu i Tužiteljstvu; naša novinarka otkriva nove kontroverznedetalje koji upućuju da su se u dosadašnjoj istrazi tužitelji OLEG ČAVKA i DIANA

KAJMAKOVIĆ rukovodili političkim interesima a ne borbom protiv kriminala

VELIKI COMEBACKHapšenje Živka Budimira uživo je pratio velikibroj novinara, novinari su predsjednika FBiHdočekali i u ponedjeljak, kada se nakon mjesecdana vratio na svoje radno mjesto

Pro{lotjedna odluka Ustavnog sudaBiH kojom je usvojena apelacijaodvjetni~kog tima @@ivka Bud im ira,unato~ suzdrànim rea k cijama izDrà vnog suda i Tuìteljstva,

pouzdana je naj a va radikalnog zaokreta uprocesu protiv predsjednika Federacije injegovih nav odnih sau~esnika u kriminalnimposlovima. Premda su se suci Ustavnog sudaizja{ njavali o zakonitosti pritvora koji je@ivku Budimiru, PPetru Bari{i}u, HHidajetuHalilovi}u, SSaudu Kulosmanu i IIvanuJur~evi}u odredio Sud BiH, obrazloènjenjihove odluke pred st a vlja, zapravo, do sadanevi|enu pljusku tuìteljima OOlegu Čavki iDiani Kaj m a kovi}, sucu za prethodni po s t u -p a k BBranku Peri}u i njegovoj kolegiciMedihi Pa{i} koja je, kao predsjedavaju}aVanraspravnog vije}a, tako|er imala zna ~ aj -

nu ulogu u toj pravosudnoj farsi. Ana li z i -raju}i dokaze koje su, nakon vi{e mje se~neistrage, tuìtelji priloìli Sudu BiH, ustavnisuci su, u najkra}em, zaklju~ili kako nijezadovoljen standard „osnovane sumnje“ daje @ivko Budimir po~inio kaznena djela kojamu se stavljaju na teret. „„Ustavni sud zapaàda su izjave svjedoka na koje se Sud BiHpozvao uop}ene i da spadaju u kategorijurekla-kazala dokaza. Takve izjave svjedokanisu potkrijepljene drugim, objektivnimdokazima, kako to traè standardi u odnosuna postojanje osnovane sumnje“, navodi se,izme|u ostalog, u odluci Ustavnog suda BiH.

USTAVNO PRAVO ZA POÊTNIKE Najvi{i su sudski autoriteti u BiH,

osporavaju}i rje{enje suca Peri}a koje jesutkinja Pa{i} naknadno samo potvrdila,pobrojali klju~ne argumente za odre|ivanjepritvora Budimiru. U tom je smislu navedenoda je @ivko Budimir u kratkom roku donio142 odluke o pomilovanju osu|enih osoba(Ustavni sud upozorava da broj odluka nijepreciziran, budu}i da se na jednom mjestuspominju 142, a na drugom 147 pom il o v a -nja???), dok je istodobno u Repu blici Srpskoji na dràvnoj razini do nesena samo po jednaodluka o po mi lo vanju. Kao dokaz kojiupu}uje na krivnju predsjednika FederacijeBiH izdvojena je i ~injenica da je odluke opomilovanju donosio bez kon zu lt acija sdvojicom potpredsjednika MMi rs adom Kebomi SSvetozarom Pudari}em. Potom je Sud BiHuvaìo izjavu svjedoka AArmina Kulovca kojije kazao kako je, poku{avaju}i da izdejstvujepomilovanje za svog brata AAdmira, nastojaodo}i do @ivka Budimira jer je ~uo da je unekim slu~ajevima pomogao ljudima dadobiju pomilovanja. Kulovac je u svomiskazu tuìteljima Čavki i Kajmakovi} rekaoda je iz razgovora s jednim osu|enikomsaznao da je on svoje pomilovanje platio48.000 KM. Potom je istaknuto da jeuhap{eni Ivan Jur~evi} izjavio kako je 29.marta razgovarao sa Saudom Kulosmanomkoji mu je navodno rekao da je @ivkoBudimir trebao zavr{iti pomilovanje AAdijaKari}a. Citirane su i izjave svjedoka ArminaKulovca i RRamiza Brajlovi}a da je PetarBari{i} bio kontakt osoba s @ivkomBudimirom, a kao materijalni dokaz priloèniznos od 5.900 KM, koji je kod predsjednikaFederacije BiH prona|en u trenutku

hap{enja. No, u odluci je Ustavnog suda,pored osporene vjerodostojnosti izjavasvjedoka, izrijekom navedeno da izostanakkonzultacija s potpredsjednicima Federacijenije kazneno djelo. „„Ustavni sud BiHukazuje da je @ivko Budimir predsjednikFederacije i da mu Ustav Federacije BiH dajeisklju~ivo ovla{tenja da donosi odluke opomilovanju osu|enih lica“, zaklju~ak jeustavnih sudaca, uz obrazloènje da federalniZakon o pomilovanju nije na bilo koji na~inograni~io ili doveo u pitanje Budimirovuustavnu nadle`nost da odlu~uje opomilovanjima, niti je propisao da bi zapredsjednika Federacije BiH mi{ljenjepotpredsjednika na bilo koji na~in biloobvezuju}e. Jednako su tako suci Ustavnogsuda BiH doveli u pitanje najva`nijimaterijalni dokaz Tuìteljstva - novacprona|en kod predsjednika Federacije,budu}i da su Budimirovi odvjetnici dostavilipotvrdu iz Slu`be ra~unovodstva o njegovomzaduènju.

Odluka sudaca Ustavnog suda BiH da supredsjedniku Federacije povrije|ena ljudskaprava i slobode, odnosno, da je uhap{en natemelju klimavih dokaza, dakako, odkrucijalne je va`nosti za dalji tijek istra`nogpostupka. No, jednako je va`no ipreispitivanje odgovornosti najva`nijih akteraposljednjeg pravosudno-politi~kog skandala,zbog ~ega se o~ekuje ùrna reakcija ~lanovaVisokog sudskog i tuìteljskog vije}a,odnosno, disciplinskog tuìtelja AArbenaMurtezi}a. Posebice jer su poslije izlaska@ivka Budmira iz pritvora otkriveni novikontroverzni detalji operacije njegovoghap{enja koji upu}uju da su tuìtelji OlegČavka i Diana Kajmakovi} za trajanja istragesvjesno zloupotrijebili svoje ovlasti iobmanjivali Sud, barem kada je posrijedinjih ova glavna meta @ivko Budimir.

BUDIMIR JE BIO POD ISTRAGOM I KADASE SASTAJAO S RADONÎ]EM

Prema do sada poznatim informacijama,odobrenje za prislu{kivanje mobilnogtelefona @ivka Budimira Kantonalni sud uSarajevu (pitanje je za{to odobrenje nijetraèno od Suda BiH) izdao je 8. januara.Tuìtelji, me|utim, Sudu nikada nisu otkrilida je N.N. osoba, ~ije su prislu{kivanjetraìli, @ivko Budimir, premda su to bezsumnje morali znati. @ivko Budimir, naime,


PRAVNA LEKCIJA IZ USTAVNOG SUDA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

��

Predsjednik FBiH je trebao bitiuhap{en u Mostaru, gdje ga je ~ekao

strana~ki kolega Ivica Knezovi}s ozna~enim nov~anicama?!

nije koristio ultra karticu kupljenu natrafici, nego slu`beni mobitel, urednoregistriran na Ured predsjednika FederacijeBiH, za koji je pla}ao pretplatu, tako da sevlasniku broja telefona koji je kao N.N.osoba prislu{kivan tri i pol mjeseca, bezikakvih pote{ko}a, odmah moglo u}i u trag.Budimirovi su odvjetnici, nakon detaljneanalize sudske dokumentacije, otkrili da jenajmanje dvadeset dana za vrijemeprovo|enja posebnih istra`nih radnji,predsjednik Federacije BiH prislu{kivanbez sudskog naloga?! No, sve i da jevi{emjese~na operacija provedena sukladnostrogim zakonskim propisima, ~injenica jeda u stotinama telefonskih razgovoragotovo da nema ni~ega inkriminiraju}eg poBudimira. Njegovi prijatelji, naime, tvrdekako im se @ivko Budimir povjerio da je odpo~etka januara do 26. aprila, kada jeuhap{en, imao samo jedan telefonski pozivi razgovor o pomilovanju. Zvao ga jeumirovljeni general HVO-a IIvan Nagulov(nekada{nji savjetnik za vojna pitanjapokojnog ~lana Predsjedni{tva BiH JJozeKriànovi}a) i urgirao za jednog osu|enikaiz Ora{ja. Svi ostali poku{aji tuìteljaČavke i Kajmakovi} da proizvoljniminterpretacijama pojedine razgovoreumetnu u kriminalni kontekst nisu ni{tadrugo do nevje{ta manipulacija, budu}i daizme|u @ivka Budimira i drugihosumnji~enika, s izuzetkom njegovogsavjetnika Petra Bari{i}a, uop}e nije bilokontakata. Zanimljivo je, tako|er, da se uvrijeme kada je bio pod tajnom istragomTuìteljstva BiH, predsjednik Federacijesastajao s liderom HDZ 1990 BBoòmLjubi}em i dràvnim ministrom sigurnostiFahrudinom Radon~i}em. Nije, me|utim,poznato raspolaù li tuìtelji informacijamasa njihovog sastanka u sarajevskomrestoranu Libertas, na kojem se razgovaraloo raspodjeli pozicija u federalnoj vlasti, ana meniju nije nedostajalo ni nemoralnihponuda?!

Iako tuìtelji Oleg Čavka i DianaKajmakovi} nisu {tedili truda, upinju}i sedokazati da je @ivko Budimir korumpiran,~injenica je da su iskaze klju~nih svjedokauzeli zdravo za gotovo, bez detaljne provjere~ak i slu`benih dokumenata. Tako su do{li uapsurdnu situaciju da se nategnuta tuìteljskakonstrukcija zasniva na svjedo~enju ArminaKulovca, koji je poku{ao do}i dopredsjednika Federacije BiH kako bi kupiopomilovanje za brata Admira. No, @ivkoBudimir je pomilovanje Admira Kulovcaodbio tri mjeseca ranije, a odluka jeobjavljena u Slu`benom listu Federacije 19.februara (prema vaè}em zakonu, Kulovacnarednu molbu za pomilovanje moè poslatitek za godinu dana). Jednako su takoosporene i tvrdnje Tuìteljstva o pomilovanjudrugog najva`nijeg svjedoka Adija Kari}a,koji je u vrijeme Budimirovog hap{enja

dobio poziv da se javi na izdràvanjezatvorske kazne. Stoga ne ~udi {to sutuìtelji Čavka i Kajmakovi}, uz pomo}svojih politi~kih nalogodavaca, sve nadepolagali o svjedoka-provokatora IIvanaKnezovi}a, koji je s torbicom punom novca

26. aprila ujutro do{ao u mostarski uredpredsjednika Federacije BiH.

BISKUP KOMARICA SPASIO BUDIMIRA O tajnom zadatku Knezovi}a, biv{eg

dugogodi{njeg direktora @eljeznica He r -ceg-Bosne a potom zamjenika direktoraJavne korporacije @eljeznice BiH, pisalismo prije petnaestak dana. U me|uvremenusmo dobili nove informacije koje navode nazaklju~ak da je @ivko Budimir trebao bitiuhap{en u svom uredu u Mostaru, kao i daje u taj scenarij, izme|u ostalih, biouklju~en i predsjednik Vlade FederacijeNermin Nik{i}. Federalni je premijer,podsjetimo, dan ranije u Mostaru zakazaoizvanrednu sjednicu Vlade, {to je za ve}inuministara bilo iznena|enje, budu}i da suo~ekivali kako }e zasjedanje biti odràno uSarajevu. U tom smislu valja pojasniti daje, otkako je formirana Vlada u aktualnomsazivu, to bio prvi put da se dvije sjednicezaredom odràvaju u Mostaru. @ivkoBudimir je, opet, 25. aprila boravio uzapadnoj Hercegovini, odakle je produìoza Split, i u Mostar se vratio tek iza pono}i.Oni koji su bili upu}eni u njegov radniraspored vjerojatno su ra~unali kako }e

14

PREOKRET U ISTRAZI PROTIV @IVKA BUDIMIRA

�

Premda su se u posljednjih mjesec dananaprosto utrkivali dokazuju}i njegovu krivnju,potpredsjednici Federacije BiH Mirsad Kebo iSvetozar Pudari} pa ljivo izbjegavaju svakikontakt s @ivkom Budimirom nakon {to je onpu{ten na slobodu. Pudari} je tako uponedjeljak, prije nego {to se predsjednik

Federacije BiH pojavio na svom radnommjestu, ùrno napustio zgraduPredsjedni{tva. Njegov kolega Kebo jo{ jeoprezniji, pa u posljednja tri dana do svogureda dolazi koriste}i sve~ani ulaz uPredsjedni{tvo BiH, koji je predvi|en zadolazak slu`benih delegacija. �

KEBINE STRANPUTICE

Kako bi izbjegao Budimira, Kebo koristi svečani ulaz u zgraduPredsjedništva BiH

SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

Politika

Mediji

DOGOVOR SDP-a I SBB-aOperaciju političke diskreditacije Budimira dogovorili su Zlatko Lagumdžija i Fahrudin Radončić

MEDIJSKA PRIPREMA Hapšenje Budimira mjesecima je najavljivaoDnevni avaz, podršku su dobili samo odkolega iz Nezavisnih novina

predsjednik Federacije, obzirom da je ve}bio kraj radnog tjedna, ostati u Mostaru, aliim je promakla informacija da je Budimir26. aprila u 12 sati ima zakazan sastanak sbanjalu~kim biskupom FFranjom Ko ma -ricom. Ne èle}i propustiti susret s dragim

prijateljem, @ivko Budimir je rano ujutrokrenuo put Sarajeva, dok je u Mostaru ostao{ef njegovog ureda VVinko Drinovac koji je,zajedno s Bari{i}em, i do~ekao „prov oka -tora“ Ivana Knezovi}a. Knezovi} se, ina~e,u proteklih godinu i pol dana nekoliko puta

sastao s Budimirom, ali su svaki put raz -govarali o stanju u @eljeznicama (Knezovi}je Budimiru donosio dokumente o navodnomilijunskom kriminalu). Znakovito je,tako|er, da je Knezovi} 13. aprila, kada je uSarajevu zvani~no osnovana Strankapravde i pomirenja, me|u prvima pri{ao ipoljubio @ivka Budimira, a potom se izvani~no legitimirao kao njegov pristalica.No, na Budimirovu sre}u, o~ito da senjegov novi strana~ki kolega nije najboljesna{ao na tajnom zadatku, jer torbicu sozna~enim nov~anicama nije ostavio naunaprijed dogovorenom mjestu u uredupredsjednika. Kada su, naime, netomposlije Ivana Knezovi}a u ured @ivkaBudimira u{li pripadnici Dràvne agencijeza istrage i za{titu (SIPA) a na ~elu kolonemar{irala tuìteljica Diana Kajmakovi},prvo {to su uradili bilo je da pretresu trosjedi dvosjed, traè}i me|u jastucima skrivenukovertu. Naknadno su, kada se policijsko-tuìteljska predstava razigrala, istraìteljirevnosno pregledali ~ak i stropove, traè}iskrivene dokaze Budimirovog kriminala.Istodobno je tuìteljica Kajmakovi}ljubazno ispratila „slu~ajnog svjedoka“Knezovi}a koji je, navodno, jedini napustiozgradu federalne Vlade u Mostaru dok jetrajala vi{esatna opsada. Odvjetnici @ivkaBudimira nedavno su od Slu`be zazajedni~ke poslove Federacije (na ~ijem je~elu DDavorin Kora}, suprug visokedu`nosnice SDP-a LLidije Kora}) zvani~nozatraìli snimke video-nadzora zgradeVlade u Mostaru, kako bi utvrdili gdje seizgubio Ivica Knezovi}, odnosno, da li suta~ne spekulacije da su ga pripadnici SIPA-e odveli u ured premijera Nik{i}a?!

Suprotno tvrdnjama tuìtelja OlegaČavke da su naoruàni pripadnici SIPA-e uured predsjednika Federacije BiH u{li satvremena nakon njega, Budimir je bliìmprijateljima ispri~ao kako je bio zate~enkada su u slu`bene prostorije upalinaoruàni specijalci s pancirnim prslucima.Gostuju}i u programu Federalne televizije@ivko Budimir je javno svjedo~io kakav jetretman imao u vrijeme dok je jo{ trajaopretres njegovog ureda, ali je ostalonepoznato {to se sa njim doga|alo nakon{to je u policijskoj pratnji iza{ao iz zgradePredsjedni{tva BiH. Prema tvrdnjamanjegovih prijatelja, Budimir je poslijehap{enja satima ~ekao da se pojavepredstavnici Tuìteljstva, da bi u petakkasno uve~er bio preba~en u pritvorFederalne uprave policije, dok je narednuno} proveo u pritvorskoj jedinici Suda BiH.Narednih trideset dana, koliko je proveo upritvoru Kazneno-popravnog zavoda uMostaru, @ivko Budimir nije imao nikakvihkontakata s drugim pritvorenicima izatvorenicima. No, nakon {to je Sud BiHdonio rje{enje da se pusti na slobodu,zatvorenici su ga ispratili pljeskom ipovicima: ““Predsjedni~e, drì se, sve ti jenamje{teno.“ �


PRAVNA LEKCIJA IZ USTAVNOG SUDA

Iako je od njegovog hap{enja pro{lo vi{eod mjesec dana, predsjednik Federacije BiHje tek ovoga tjedna saslu{an zbog navodnonelegalnog drànja oru`ja. @ivka Budimira jesaslu{ao sarajevski tuìtelj Sanin Boguni},ali za razliku od drugih osumnji~enika, oniskaz nije dao u prostorijama Kantonalnogtuìteljstva, ve} u zgradi SIPA-e. Kakonezvani~no doznajemo, @ivko Budimir se uSIPA-i nije zadrào dulje od sat vremena,

koliko mu je trebalo da tuìtelju Boguni}uobjasni kako je istraìteljima sam prijavio daima pi{tolj, te predo~i slu`benu potvrdu da jeoru`je dobio 1996., kao zapovjednik HVO-a,od Ministarstva obrane „Hrvatske republikeHerceg-Bosne“. Pi{tolj je, u znak zahvale,Budimiru uru~io tada{nji pomo}nik ministraobrane za logistiku Ante Jelavi}, poodobrenju biv{eg ministra Vladimira[olji}a. �

TAJNA PREDSJEDNIKOVOG PI[TOLJA

Živka Budimira „naoružao“ Ante Jelavić

Pravosu|e

Policija

PROVJERENI TUŽITELJSKI KADROVIOleg Čavka i Diana Kajmaković predano su tragali za dokazima protiv predsjednika FBiH

SIPA JE NAŠA POLICIJADirektor SIPA-e Goran Zubac i njegov pomoćnik Anđelko Hrgić izravno su rukovodili istragom

JADRANKO PRLI], predsjednikHZHB a potom i predsjednik Vlade HRHB,osu|en je na 25 godina zatvora jer je, poredostalog, imao “klju~nu ulogu” u udruènomzlo~ina~kom poduhvatu, te je svojimdjelovanjem “zna~ajno doprinosio”ostvarivanju njegovih ciljeva. On je,zaklju~ilo je Sudsko vije}e, imao de jure ide facto kontrolu, ali je “svjesno zatvaraoo~i” pred zlo~inima koji su ~injeni napodru~ju osam op}ina, i to Mostar, Prozor,Gornji Vakuf, Jablanica, Ljubu{ko, Stolac,âpljina i Vare{. Prli} je, pored ostalog,odgovoran i za formiranje zato~eni~kihcentara, opsadu Mostara, blokiranje

humanitarne pomo}i, te je bio svjestanpostojanja uàsnih uslova u zato~eni~kimcentrima.

BRUNO STOJI], na~elnik Odjelaobrane Hrvatskog vije}a obrane (HVO)osu|en na 20 godina zatvora, “prihvatao jei preduzeo rizik da bi se zlo~ini moglipo~initi”. On je, pored ostalog, u~estvovao

u planiranju aktivnosti HVO-a, te je imaoudjela u planu o napadima na Gornji Vakufi Mostar, kao i planovima za protjerivanjemuslimana iz zapadnog dijela tog grada,kao i Čapljine.

SLOBODAN PRALJAK, visoki zva ni -~ n ik hrvatskog Ministarstva odbrane, teautoritet u Vojnoj policiji HVO-a, osu|en


TRIBUNAL U HAAGU

Nakon pet godinasuđenja, više od dvijestotine svjedoka i preko10.000 uloženih dokaznihmaterijala, sudije uHaagu zaključile su da suzločini počinjeni na teri-toriji Hrvatske zajednice(kasnije republike)Herceg-Bosne bili dioudruženog zločinačkogpoduhvata, koji je počeosredinom januara 1993.godine, a u kojem suučestvovali i čelnici sus-jedne RepublikeHrvatske, predvođenitadašnjim predsjednikomFranjom Tuđmanom. Ovoje još jedna presudaprema kojoj je Tuđmanbio učesnik zločinačkogpoduhvata. Dosadašnjesu oborene u žalbenompostupku koji za ovušestorku tek slijedi KRIVI SU... DO

DRUGOSTEPENEPRESUDE

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

na 20 godina, vr{io je efektivnu kontrolunad snagama HVO, te je u~estvovao uplaniranju, omogu}avanju, vo|enju inadziranju njihovih operacija. On je, “izvanrazumne sumnje”, svojim djelovanjemzna~ajno doprinosio ostvarenju udruènogzlo~ina~kog poduhvata. Izme|u ostalog,u~estvovao je u planiranju napada naProzor, Vare{ i na Mostar, te u napadu kojije rezultirao ru{enjem Starog mosta.

MILOVOJE PETKOVI], vojni zapo -vjednik HVO-a, na~elnik Glavnog stoèra,te zamjenik vrhovnog kom an d anta HVO-a,osu|en na 20 godina, znao je za zato~enja

muslimana u logorima i ohrabrivaopo~injenja krivi~nih djela protiv njih, te jeznao za zlo~ine po~injene u brojnimop}inama pod kontrolom HVO-a,uklju~uju}i i zlo~in silovanja. “On jeprihvatio i preuzeo rizik da bi zlo~ini moglibiti po~injeni”, smatra Vije}e.

VALENTIN ]ORI], zamjenik zapo vj -e dnika za sigurnost i na~elnik Uprave vojnepolicije HVO-a, te potom ministar obraneHRHB, osu|en na 16 godina, “igrao jeklju~nu ulogu u funkcionisanju mreèobjekata za zato~enje”. Vije}e je tokomsu|enja razmatralo dokaze koji se odnosena zato~eni~ke centre, izme|u ostalih,Heliodrom, Dretelj, Gabela, Vojno, zatvor uLjubu{kom.

BERISLAV PU[I], oficir za vezuHVO-a sa UNPROFOR-om, te na~elnikSlu`be za razmjenu zarobljenika ipredsjednik komisije kojoj je povjerenauprava nad svim zato~eni~kim centrima uHB, osu|en na 10 godina, znao je zamasovna hap{enja muslimana tokom 1993.godine, njihovo odvo|enje, zlostavljanja iboravak u stra{nim uslovima, ali “nikadanije preduzeo potrebne mjere” da se tosprije~i ili promijeni. On je tako|er imao“va`nu ulogu” u upotrebi zato~enika izlogora Heliodrom na prvim linijama, gdjesu mnogi poginuli.

UDRU@ENI U ZLOÎNU[estorica lidera HB bili su dio

udruènog zlo~ina~kog poduhvata koji jepo~injen od januara 1993. do aprila 1994.godine, a na ~ijem ~elu je bio FFranjoTu|man zajedno sa GGojkom [u{kom,ministrom odbrane Hrvatske, JJankomBobetkom, biv{im visokim oficirom u HV-ui MMatom Bobanom, predsjednikom HZHB(u me|uvremenu su svi preminuli). Njihovcilj je bio da, putem “politi~kog i vojnogpodjarmljivanja, trajnog uklanjanja ietni~kog ~i{}enja”, uspostave hrvatskuteritoriju u granicama Hrvatske banovine


PRESUDA “HRVATSKOJ [ESTORCI“

��

Bombardiranje Starog mosta po~eloje 8. novembra i trajalo je sve dok

nije sru{en

Odmah nakon izricanja presude,pojavila se dilema u vezi sa formulacijomda }e osu|enoj {estorci u „izdràvanjekazne biti ura~unato vrijeme provedeno upritvoru“. Da li se u vrijeme provedeno upritvoru ura~unava i ono koje su osu|enici,

tokom ~estih i dugotrajnih boravaka naslobodi, provodili u ku}nom pritvoru.Odgovor je: ne ura~unava. U pritvorskista` se ubraja samo vrijeme kojepritvorenik provede u protvorskoj jedinici uScheweningenu.�

DILEMA NAKON PRESUDE

Pritvorsko vrijeme je samo ono kojeje provedeno u Scheweningenu

[OK, NEVJERICA U HA[KOJ SUDNICIêlnici biv{e “Herceg -Bosne” osu|eni su na ukupno 111 godina zatvora

koja je postojala od 1939. do 1941. godine.Oni su, pored ostalog, obezbje|ivalikadrove i koordinirali akcije kojima suvr{eni zlo~ini.

Tuìla{tvo je i do sada poku{alodokazati da je sukob izme|u HVO-a iArmije BiH imao me|unarodni karakter unekoliko slu~ajeva, po~ev{i od su|enjaZlatku Aleksovskom, upravniku zatvora uKaoniku osu|enom na sedam godina.Nakon tog su|enja, prvostepeno vije}e jedonijelo odluku kojom sukob nije imaome|unarodni karakter, {to je àlbeno vije}eoborilo, ali su odbili da donesu odlukukojom bi preina~ili prvobitnu.

U presudi TTihomiru Bla{ki}u, koji jeosu|en na devet godina, potvr|en jeme|unarodni karakter ovog rata, te sespominje i uloga Franje Tu|mana. Nasli~an na~in se ovaj zaklju~ak ponavlja ujo{ nekoliko slu~ajeva vezanih za zlo~ine uHB.

TRIBUNAL U HAAGU

�

Profesor UniversityCollegea London, ekspert zaJugoisto~nu Europu i autorknjige Postwar Guilt andResponsibility: Serbia and theFuture of International Justice,u kojoj razmatra uticaj Ha{kogtribunala, kaè da je presudabila o~ekivana.

“Presuda liderima Herceg-Bosne je uveliko o~ekivana,posebno jer znamo da subrojne ~injenice ve} utvr|enetokom ranijih su|enja, posebnou slu~ajevima Naletili} i Kordi}(Mladen Naletili} i VinkoMartinovi} osu|eni su na 20 i18 godina zbog zlo~ina uMostaru, a Dario Kordi} i Marioêrkez na 25 i 6 godina zbogzlo~ina u srednjoj Bosni, op.a.).To mo`da obja{njava za{to suje predvidjeli mnogi, uklju~uju}iAntu Nobila koji je predvodioBla{ki}evu odbranu. Ipak, imanekoliko iznena|enja, od kojihje jedno zaklju~ak da je Starimost u Mostaru bio legitimanvojni cilj. Ovo je konzistentnosa nedavnim zaklju~komTribunala o tome da mnogiciljevi mogu retrospektivno bitidefinisani kao legitimni, i to }e

ohrabriti teoreti~are zavjere kojitragaju za dokazima opoliti~kom uticaju na na~inodlu~ivanja u Tribunalu.”

Gordy izraàva bojazan dabi @albeno vije}e, kao unekoliko nedavnih primjera,moglo promijeniti ovu odluku.“Zaklju~ak da je rije~ oudruènom zlo~ina~kompoduhvatu koji su predvodiliTu|man, [u{ak i drugi,konzistentan je sa zaklju~komsudskog vije}a u slu~ajuGotovina koji je oboren u

àlbenom postupku. Zaklju~akvije}a da je Mom~ilo Peri{i}doprinio zlo~inimanaoruàvaju}i i finansiraju}iVRS tako|er je odba~en uàlbi. Ovo zna~i da ukoliko nebude potvr|ena presuda uslu~aju Frenki Simatovi} iJovica Stani{i}, ne}e postojatizaklju~ak Tribunala da supo~injeni zlo~ini u kojima suu~estvovale susjedne zemlje.Ipak, zaklju~ak da je Hrvatskabila jedina zemlja koja seuklju~ila u zlo~ina~ke aktivnosti

u BiH bi mogao biti empirijskimanjkav i mogao bi dodatnoumanjiti kredibilitet Tribunala.”

Kao ekspert za jugoisto~nuEuropu, Gordy smatra dapresuda kakva je sada ne}e nina koji na~in uticati na hrvatskistatus prije ulaska u EU.“Postojale su i neke spekulacijeda bi presuda mogla ugrozitiugled Hrvatske i veze te zemljesa BiH nakon ulaska u EU.Mislim da to nije slu~aj.Hrvatska reputacija ne zavisiod onog {to je bila politika tezemlje prije 20 godina, negokakav odnos danas ima prematim politikama. Izjava IveJosipovi} nakon {to je presudaizre~ena ukazuje na pristojnopo{tovanje za `rtve i nudiohrabruju}i znak”, smatraGordi.

Prema pisanju hrvatskihmedija, predsjednik Josipovi}nije komentarisao presudu, alije naglasio da je rije~ onepravomo}noj odluci, te jepodsjetio na “gre{ke” hrvatskepolitike prema BiH u pro{lostidodaju}i kako je vrijeme “kadase okre}emo budu}nosti”. �

KOMENTAR EKSPERTA: PROF. ERIC GORDY

Presuda „hrvatskoj šestorki“ je očekivana, ali ju je moguće osporiti u Žalbenom postupku

18 SLOBODNA BOSNA I 30.5.2013.

SVEÂNI ISPRA]AJ 2004.[estorica hrvatskih optuženika ispra}eni su sa zagreba~kog aerodroma u Haag u sve~arskoj atmosferi

U presudi Prli}u i ostalima, Vije}e jezaklju~ilo kako u ve}ini slu~ajeva zlo~inipo~injeni u HB nisu bili ~in nedis cip lo -novanih vojnika, nego su bili rezultatplana.

LEGITIMNI VOJNI CILJPrvi sukobi izme|u Armije BiH i HVO-a

desili su se 11. i 13. januara 1993. godine napodru~ju Gornjeg Vakufa. Dana 16. januaraHVO je zahtijevao od Armije u tom graduda im se pot~ini, {to je odbijeno. Odgovorje bio veliki napad HVO-a na grad dva danakasnije. Napadnuta su i sela Du{a,Hrasnica, Uzri~je i @drmci, ubijen je ve}ibroj civila a nekoliko desetina mu{karaca jezato~eno. Sukobi su se uskoro pro{irili naostale op}ine koje se ti~u ove optu`nice, pri~emu je kori{ten isti {ablon napada.Mu{karci, ali i ène i djeca, u velikom brojusu odvo|eni u zato~eni~ke centre gdje supodvrgavani brutalnim zlostavljanjima,koja su uklju~ivala i silovanja i seksualnazlostavljanja i mu{karaca i èna, temasovna ubistva.

Zato~eni~ki centri po~eli su se zatvaratiu oktobru 1993. godine, ali su neki -Heliodrom, zatvor u Ljubu{kom i Gabela -funkcionisali do aprila 1994. Zato~enici supu{tani pod uslovom da napuste zemlju,dok su neki razmijenjeni.

U tom periodu, gra|ane Mostarapripadnici HVO-a izloìli su “ekstremnomnasilju” , dok je isto~ni dio grada od juna1993. do aprila 1994. godine dràn pod

opsadom. Tokom te opsade, HVO je sru{ioStari most ~ime su, stoji u presudi, nanijeliveliku {tetu gra|anima, “posebno musl i ma -nima” isto~nog dijela grada, ali je, smatraVij e}e, u tom trenutku to bio “legitimanvoj ni cilj” s obzirom da ga je koristilaArmija BiH.

Prema navodima presude, bom bar do va -nje Starog Mosta po~elo je jo{ u junu 1993.godine te je do novembra ozbiljno naru{ena

njegova stabilnost. Dana 19. septembra sapoloàja u okolini Mostara ispaljeno je nizgranata ka Mostu. Kona~no, kulminacija jebila tokom napada koji je 8. novembra1993. godine naredio Milivoje Petkovi},kada je HVO iz tenka tokom cijelog danapucao prema Starom mostu, koji zbog toganije mogao biti kori{ten te je bio na ivicikolapsa. Cilj je bio onemogu}itikomunikaciju izme|u dvije obale. Napokonsu to i postigli kada je 9. novembra ujutroMost pao kao posljedica vi{esatnogbombardovanja.

Dan kasnije, 10. novembra, u ZagrebuPrli} se sastao sa Tu|manom, Bobanom,Matom Grani}em, potpredsjednikom Vladea potom ministrom vanjskih poslovaHrvatske, te su razgovarali o ru{enju Starogmosta. Tu|man je, navodi se u presudi,pitao za detalje, ali nije insistirao nautvr|ivanju odgovornosti. Boban jeobrazloìo da je bombardovanje Mosta bilou interesu HVO-a. Govorilo se i o tomekako je ki{a doprinijela kona~nom ru{enju,koje je po~elo jo{ prije rata, a nastavljenobombardovanjem JNA na po~etku rata, teda su svemu doprinijele i akcije ArmijeBiH. ““Vije}e prepoznaje da je ru{enjeStarog mosta imalo i psiholo{ki efekat namuslimansku populaciju Mostara”, navodise te ukazuje na “simboli~ku va`nost” ovogspomenika, ~ega je HVO, zaklju~uje se upresudi, bio potpuno svjestan.

Prema zaklju~cima prvostepenogvije}a, {estorica lidera HB krivi su zazlo~ine protiv ~ovje~nosti, te{ka kr{enja@enevske konvencije iz 1949. godine, tekr{enja zakona i obi~aja ratovanja. �

30.5.2013. I SLOBODNA BOSNA

PRESUDA “HRVATSKOJ [ESTORCI“

Na godi{njoj skup{tini ~lanica Eurogira, odrànoj u Budimpe{ti, Novabanka a.d. Banja Luka dobila je nagradu povodom dvadesetogodi{njicepostojanja Eurogiro asocijacije. Nagrada je dodijeljena za jedinstveni doprinosrazvoju Eurogira i izvrsnost u kvalitetu procesiranja inostranih transakcija uposljednjih pet godina.

Eurogiro je bankarska usluga koju na podru~ju Bosne i Hercegovine pruàjedino Nova banka. U pitanju je veoma povoljan na~in za transfer novca, kojise obavlja u prosjeku za 48 sati. Bitno je ista}i da ni po{iljalac ni primalac nemoraju imati otvorene ra~une u bankama. Ovaj na~in pla}anja omogu}avanalogodavcu da po{alje novac samo saop{tavaju}i ime i prezime korisnika iadresu, a da korisnik svoj novac dobije na ku}nu adresu. Kod Eurogira,pla}anja se mogu vr{iti na sljede}e na~ine: ra~un-ra~un, ra~un-gotovina,gotovina-ra~un, kao i gotovina-gotovina.

Vi{e informacija o ovoj usluzi gra|ani mogu dobiti u poslovnicama Novebanke ili pozivom na besplatan telefon 080050011.

NOVA BANKA dobitnica priznanja Eurogiroasocijacije

19

[estorica ratnih ~elnika „Herceg-Bosne“ u Den Haag su stigli pro{log tjedna,nakon duèg boravka u Zagrebu. U petaksu se ponovno okupili na misi, koju je uScheveningenu predvodio ùpnik izRotterdama fra Juro Tokali}, ina~ebosanski franjevac rodom iz Jajca. Fra Juroje kasnije pri~ao kako su Prli}, Praljak,Stoji}, Petkovi}, ]ori} i Pu{i} bili dobroraspoloèni, da su zajedno pjevali na misi,posve sigurni kako }e dugogodi{nji sudskiproces biti okon~an u njihovu korist. Njihovje optimizam, me|utim, nestao odmahnakon {to je predsjedavaju}i Sudskogvije}a sudac Jean Claude Antonettizapo~eo sa ~itanjem presude, koja je

{okirala i ve}inu prisutnih u sudnici broj 1Ha{kog tribunala. Na izricanje presudehercegbosanskoj {estorki do{ao je, naime,veliki broj ~lanova njihovih obitelji iprijatelja, koji su zgradu Tribunala napustiliùrno, bez komentara. Izricanje presudenajvi{im politi~kim i vojnim du`nosnicimatzv. Herceg-Bosne u sudnici je pratila iveleposlanica Republike Hrvatske VeselaMr|en-Kora}, kao i njezin kolega, gen e -ralni konzul Luka Aleri}. Ne ra~unaju}ibo{nja~kog i hrvatskog oficira za vezu sICTY-em Amira Ahmi}a i GoranaMihajlovi}a, u Tribunalu nije bilopredstavnika Ambasade BiH u Holandiji.(S.M.)�

U IME OCA I SINA

Ratni čelnici „Herceg-Bosne“ zajedno pjevali na misi, uvjereni da će biti oslobođeni krivnje

1. Izetbegovi} i suradnici htjeli supretvoriti BiH u unitarnu islamsku dràvu.

Da su mogli, vjerojatno bi kao skorosvaka vlast voljeli unitarnu dràvu s barnaizgled jednostavnijim funkcioniranjem,ali su znali koliko je to nerealno. Aislamsku Bosnu su se usudili sanjati i manjenego GGiulio Andreotti katoli~ku Italiju iliAngela Merkel kr{}ansku Njema~ku.

2. Izetbegovi} je krajem ‘93. sklopiopakt s Mom~ilom Kraji{nikom protivHrvatske.

“Da Hitler napadne pakao, ja bih uDonjem domu rekao lijepu rije~ o vragu”,objasnio je antikomunist CChurchill 1941. svojpakt sa SStaljinom. Napadnuta sa svih strana, snoèm u le|ima, BiH je morala igrati na svekarte. GGojko [u{ak je poku{avao sakriti brigutvrde}i da je takav pakt nemogu}.

3. Izetbegovi}ev reìm odbio je ponuduhrvatskog generala da deblokira Sarajevo.

To se nudio «Daidà», vra}en izpaveli}evskog naftalina, ~iji su motivi bilimutni. A kad je IIzetbegovi} predlagaomudrog i dobronamjernog hrvatskog ibiv{eg jugoslavenskog generala MMartina[pegelja za zajedni~kog zapovjednikasavezni~kih snaga u BiH TTu|man je toodbio.

4. Laì su i podmetanja da je Tu|man sMilo{evi}em dogovarao podjelu BiH.

Ako je vjerovati upu}enima, «Sloba» i«Franja» doista su u Kara|or|evurazgovarali i o drugim temama, npr. ozavr{nom potkopavanju AAnte Markovi}a. Aglavna je tema i tu bila kome ide koji dioBiH. Ne trebaju tajni snimci da se to utvrdi,jer je smrknuti vrhovnik volio tu temu ijavno razglabati, a i crtati.

5. Rije~ima “To nije na{ rat”,Izetbegovi}ev reìm odbio je ‘91. pomo}iHrvatskoj.


POVIJESNE GRANICE

Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

Prvostupanjska presuda herceg-bosanskim ratnim vođama izrečena je 29.maja; naš saradnik iz Zagreba piše o trideset i pet “(kontra)spinova” tuđmanovske

(poslije)ratne propagande kojom je zastupana i opravdavana ondašnja politikarazbijanja BiH

ALIJA I FRANJO

Ta se re~enica odnosila na mobilizacijeljudi u BiH da u sastavu JNA odu ratovati uHrvatskoj. Tim apelom je oteào problemJNA s ljudstvom, stvoren i dezertiranjima uSrbiji i drugdje. To je sve bilo ododlu~uju}e pomo}i Hrvatskoj da preìvinajteù, po~etnu fazu rata.

6. Washingtonski sporazum trebao je

sluìti hrvatskoj ‘europeizaciji muslimana’u BiH.

Tako je to pojasnio Franjo T., prisiljenna ustupak. Ne zna se koliko je time tje{iosamog sebe za ratni poraz od onih koje jeprezirao i koji su bili slabije naoruàni iizme|u dvije i tri vatre, a koliko javnostkojoj je bio obe}ao “podebljanje kifle”.

7. Akcijom Oluja Hrvatska vojskaspasila je biha}ku regiju srebreni~kesudbine.

Da, ali je to bio i jedan od razloga da taakcija dobije odobrenje, pa i pomo} SAD-a. A tu regiju spasio je i herojski otporPetog korpusa Armije BiH, {to je olak{alo iOluju jer je, kako je isticao ~asni hrvatskigeneral AAnton Tus, taj korpus bio kaoidealno desantiran usred neprijateljskepozadine.

BILATERALNI ODNOSI8. Hrvatska i Hrvati najzaslu`niji su za

uspjeh referenduma o nezavisnosti BiH.Udio Hrvata bio je velik, ali tek nakon

{to su se umije{ali Crkva i kardinalKuhari}, traè}i odaziv na plebiscit. Adotad su HDZ-ov reìm u Zagrebu i njegovisateliti u ve} stvorenoj “Herceg-Bosni”ucjenjivali i traìli promjenu pitanja nalisti}u, {to bi umjesto dràvnosti vodiloetni~koj konfederalizaciji BiH.

9. Hrvatska je prva u svijetu priznalaBosnu i Hercegovinu.

Nije. Prva je to u~inila Bugarska. Azatim jo{ neke zemlje. Hrvatska nije, svedok nije stigao ultimatum SAD-a daameri~kog priznanja Hrvatske ne}e biti dokZagreb ne prizna Bosnu. Tu|man je tou~inio stisnutih zuba, uguravaju}i upriznanje napomenu da je BiH dràva triravnopravna naroda na njihovimnacionalnim podru~jima.

10. Hrvatska je svemu unato~naoruàvala Armiju BiH i primila bosanskeizbjeglice.

Unato~ ~emu? Tome da se BiH branilakoliko je mogla? Kao prvi susjed Hrvatskaje bila me|unarodno obavezna primitiizbjeglice, koji su uglavnom stigli u prvimmjesecima rata, prije nego je hrvatskim“osloba|anjem Prozora” otvoren novifront. A oru`je je i zadràvano i oduzimano.Dio je propu{ten pod pritiskom SAD-a.

11. Hrvatska vojska je i 1992. i 1995.bila u BiH sukladno sporazumima RH iRBiH.

Da, i tu ni{ta nije sporno. Ali izme|utoga str{i 1993., s incidentima koji su po~elive} 1992. i ratom koji je buktao do prvihmjeseci 1994. i stvaranja Federacije BiHnakon poraza Gojkovih, Franjinih,Dariovih, Ivi~inih, Ignjacovih i Matinihsnaga u srednjoj Bosni i njihove nepobjedeu Hercegovini.


S PUTA U PAKAO

��

Nije problem kako je i za{to Hrvatska vojska u{la uBosansku posavinu, nego kako je i za{to naglo povu~ena

PAKT (NE)STABILNOSTIFranjo Tu|man i Alija Izetbegovi}

12. Hrvatska vojska je u{la u Bosanskuposavinu da bi sprije~ila srbijanskuagresiju.

Nije problem kako je i za{to u{la, negoza{to je i kako naglo povu~ena, uzostavljanje dijela navodnih saveznika u“nebranom gro`|u”. A sve je sluìloodràvanju koridora Banja Luka-Beograd ispa{avanju MMilo{evi}a, koji bi i bez obzirana svu silu i neke mo}ne za{titnike propaoda mu Tu|man nije bio {egrt.

13. S teritorija Bosne i Hercegovinevr{ena je 1991. i kasnije agresija naHrvatsku.

Da, kao {to je vr{ena i s teritorijaHrvatske - banjalu~ki korpus mutirane JNAnapadao je dijelove Hrvatske kao {to jeneke dijelove RH napadao i kninski korpus.A zbog toga ipak nije Hrvatska sebiprigovarala da je agresor na samu sebe.

HERCEG-BOSNA14. Herceg-Bosna je bila izraz

autohtone i autonomne volje Hrvata u BiH.Hrvati su svoje predstavnike - Mostarca

pa Sarajliju za predsjednika a zapadnogHercegovca za glavnog tajnika HDZ-aBiH, Mostarca za ministra obrane,[irokobrijeànina za ~elnika parlamenta uSarajevu, itd., izabrali. A onda su svi onismijenjeni naredbom iz Zagreba ipostavljeni biv{i komitetlije s novomulogom ultranacionalista.

15. Herceg-Bosna obuhvatila jehrvatske povijesne, prirodne i ve}inskeprostore.

Povijesne su granice svakojake, jedni suih htjeli “iz 1941.”, Tu|man ih je preferirao“iz 1939.”. Prirodne bi valjda zna~ile npr.Neretvu kao granicu “male velikeHrvatske” i “male velike Srbije” (kako imje tepao Franjin {ef kabineta). A ve}inskihrvatske bile su op}ine na samo 12%teritorija BiH, i nijedan grad s vi{e od10.000 ljudi.

16. Herceg-Bosna sluìla je za{titi ispa{avanju najmalobrojnijeg naroda u BiH.

Zapravo je sluìla “zgu{njavanju” toganaroda, kako bi se u predvi|enimpodru~jima “okrupnilo” hrvatsku ve}inu atime i podebljalo dràvu koju je vodio iprema ~ijem je obliku na mapi Tu|manjavno iskazivao prezir. To nije ostvareno,ali se “uspjelo” oslabiti i brojnost irasprosranjenost Hrvata u BiH.

17. Herceg-Bosna stvorena je kaoodgovor na progla{enje Republike Srpske.

Njen osnutak po~eo je na dan padaVukovara, ~ijoj je obrani bio namijenjendio oru`ja koji je zavr{io u njoj, ali ne zaborbu protiv “pro{irene Srbije”, osim oko

nekih finesa na zami{ljenim budu}imgranicama, nego za ratni savez s njima -Herceg-Bosna je nastala i nestala, ali jezahvaljuju}i njoj Srpska opstala.

POSLJEDICE RATA18. Dolaskom prognanih Bo{njaka

naru{ena je hrvatska ve}ina u srednjojBosni.

Ti ljudi nisu do{li na izlet niti da bimijenjali demografske strukture negospa{avaju}i ìvot. A i dotad je srednjaBosna bila ve}inski bo{nja~ka, i svitamo{nji ve}i gradovi i ve}ina op}ina.Druga je stvar {to je dolaskom dodatnihBo{njaka jo{ teè postalo otamo ih otjerati.

19. Hrvati su “o~i{}eni” iz sadabo{nja~ke srednje Bosne.

Nisu. A kad se rat razbuktao bilo jeobostranih nedjela. Neki izgoni Hrvatauklapali su se u planove da ih se naseli uHercegovini i drugdje, kao {to je iMilo{evi} hrvatske Srbe planiraonaseljavati na Kosovo.

20. Mostar je danas vi{e multietni~kinego Sarajevo.

Mostar je dvoetni~ki samo u cjelini,strogo podijeljen na dva “~ista” dijela, i tozahvaljuju}i tome {to se zapadni dio nijeuspio, vatrenoj nadmo}i usprkos, pro{iritina cijeli grad. A iz Sarajeva su oti{li mnogikoji su imali gdje, u eri opsade koja bi kra}etrajala da je nije pomagao i HVO Kiseljaka.

21. S danas bo{nja~kih podru~ja“o~i{}eni” su Hrvati i Srbi.

Predratna izmije{anost stanovni{tva u

velikom dijelu zemlje, pogotovo ugradovima, danas je uglavnom pro{lost, ani ve}inski bo{nja~ka podru~ja uglavnomnisu u tome izuzetak. A do toga ne bi do{loni Karadì}evim i Mladi}evim krvavim“radom” da im u pomo} nisu prisko~iliMate Boban i ostale marionete.

22. Srbi su dobili Srpsku, Bo{njacidominaciju u Federaciji, a Hrvati ni{ta.

Srpska nije prestala biti dio BiH niti jepostala dio Srbije. Bo{njaci ne odlu~ujusami ni u Federaciji ni u cijeloj dràvi.Ve}ina Hrvata “naslanja” se na novu~lanicu EU. A mimo nacionalisti~ke vizure,na sve tri strane su osiroma{eni, izvarani iobezna|eni ljudi.

PRIRODA PRESUDE23. Ovo je kolektivna presuda cijelom

narodu i dràvi.Ne, to je presuda {estorici pojedinaca,

~ija krivnja je dokazivana i utvr|ivanjemnjihove povezanosti s pojedincima koji su uto vrijeme bili na du`nostima predsjednikai ministra obrane Republike Hrvatske. Onajdrugi haa{ki sud presu|uje izme|u dràva,a nijedan ozbiljan sud u normalnom svijetune sudi cijelim narodima.

24. Presudom se izolirani incidentiprikazuju kao sustavan plan.

Oni koji su poku{ali ostvariti taj planbili su toliko bahati da su i nakon neuspjehau toj raboti dopustili npr. generalu JJankuBobetku da u svojim knjigama objavizapovijedi i borbene planove koji dokazujuupletenost Hrvatske vojske u herceg-bosansku avanturu.


POVIJESNE GRANICE

�

ZLOÎN U AHMI]IMAAhmi}ki i sli~ni masakri sluìli su stvaranju “~istih” zona i otvaranju rana koje trebajuonemogu}iti ponovni suìvot

25. Preuveli~avaju se zlo~ini kakvihima u svakom ratu.

Ahmi}ki i sli~ni masakri sluìli sustvaranju “~istih” zona i otvaranju rana kojetrebaju onemogu}iti ponovni suìvot.Pokolj u Stupnom Dolu bio je odrazmr`nje, ali i provociranje izgona vare{kihHrvata. Konc-logori, ru{enje Starog mosta,ni{ta od toga nije bilo slu~ajnost.

26. Skandalozno je da Hrvatsku i vi{enego Srbiju terete za agresiju.

To je glupo, ali i posljedicaavanturisti~kih ispada 90-ih, pri ~emu jeBeograd prljavu igru igrao lukavije idiskretnije. Hrvatska i Slovenija nisu 1991.bile priznate, kao ni Kosovo 1999., a BiH1993. jest, ali je valjda Tu|man vjerovao danije dok je doista ne prizna njegov najve}iprijatelj, Slobo Dedinjski.

27. Vesna Pusi} i Stipe Mesi} i ranije sutvrdili da je Hrvatska bila agresor u BiH.

Time ih se poku{ava prozvati kao(vele)izdajnike, iako su zapravo poku{avaliza{tititi Hrvatsku od krivice - PPusi} jegovorila da je “HDZ-ova vlast” (a nedràva) “vodila agresivni rat u BiH”, aMesi} isticao da Sabor i Vlada nikad nisu toodobrili.

PRIRODA RATA28. Agresija Srbije na BiH po~ela je u

hrvatskom selu Ravnom, a Sarajevo je{utilo.

U Ravnom se dogodila strahota, ali je tobio dio dubrova~ke boji{nice. A sarajevskavlast nije puno u~inila, mo`da zato jer jemalo {ta i mogla, ni kad su arkanovci isli~ni monstrumi po~eli ubijati Bo{njake poBijeljini, Zvorniku i drugdje.

29. Armija BiH je bila bo{nja~ka a nevojska svih naroda.

Ve}inski bo{nja~ka je od po~etka, ali i s

nemalim brojem Srba i Hrvata i ostalih. A {toje rat bio dulji, krvaviji i kompliciraniji, to jei ona postajala sve jednonacionalnija. Danije bilo herceg-bosanskog “udara s boka”, iu Armiji BiH bi ostalo vi{e Hrvata (i Srba), ai u HVO-u (i HOS-u) vi{e Bo{njaka.

30. Armija BiH udruìla se sa srpskimsnagama u Hercegovini protiv Hrvata.

Da, nakratko, ali je to bio takti~ki savezza razliku od strate{kog saveza HVO-a unpr. @ep~u s MMladi}evom vojskom. ArmijaBiH je ponekad pla}ala srpskoj vojscigranatiranje HVO-a oko Neretve, iz dvarazloga - zato jer je i HVO pla}ao dagranatiraju nju, i zato jer nije raspolagalatopni{tvom Hrvatske vojske.

31. Bo{njaci su pretrpjeli poraz od Srbapa se okrenuli protiv slabijih Hrvata.

Trebali bi biti posve i ludi i glupi da utakvoj situaciji izazivaju novog neprijatelja.A herceg-bosanska promid`ba ~ak se nije

potrudila takvo {to inscenirati, za razliku odnacista koji su 1939. “samo odgovorili” napograni~ni “napad poljske vojske” nanjihove poloàje.

32. “Mudàhedini” su ~inili zlo~ine nadHrvatima (i Srbima).

Jesu, neki od njih, ili mnogi. I ne samooni, nego i neki doma}i i “svjetovni”pripadnici oruànih snaga BiH. Takvazlodjela se ne mogu opravdati, ali se jo{manje njima mogu pravdati zlo~ini drugihdviju strana.

33. Rat protiv Hrvata vodio je KOS-ovac i bo{nja~ki ekstremist Sefer Halilovi}.

Ranije je bio oficir KOS-a kao i nekiistaknuti i dragocjeni ~asnici Hrvatskevojske. A to koliko je {ovinist vidi se i potome da je bolje sura|ivao sa SStjepanom[iberom i JJovom Divjakom nego s nekimbo{nja~kim glave{inama.

34. Srbi su osvojili najve}i dio BiH, aostalo obranili Hrvati.

Činjenice su druk~ije. Neka hrvatskapodru~ja nisu ni bila izloèna srpskomnapadu, Armija BiH uspjela je i preotetineke izgubljene pozicije (Kalesija), HVO jemnoge poloàje izgubio, a HOS-ovizapovjednici, dan nakon {to su oslobodiliTrebinje, poubijani su u zasjedi -Ka`njeni~ke bojne.

35. U bh. rat i{li su samo neki Hrvatikoji su podrijetlom iz BiH

Neki jesu, i dragovoljno, kao {to su nekiod njih (a i mnogi Bo{njaci, i neki Srbi, idrugi) sudjelovali i u obrani Hrvatske 1991.Ali su mnogi prisilno slani u rat za Herceg-Bosnu, nerijetko i oni koji s BiH nikakveveze nisu imali. �


S PUTA U PAKAO

RATNI KOMANDANT ARMIJE RBiHRanije je bio oficir KOS-a kao i neki istaknuti i dragocjeni ~asnici Hrvatske vojske

STIPE MESI]Vesna Pusi} je govorila da je “HDZ-ova vlast vodila agresivni rat u BiH”, a Mesi} isticao da Sabor i Vlada nikad nisu to odobrili

Predsjednica Vlade RepublikeSrpske @@eljka Cvijanovi} pri m lj -ena je u utorak, 28. maja, naKliniku za kardiovaskularnebolesti Klini~kog centra Banja

Luka zbog jakog bola u nozi. Prema prvim,nepotpunim dijagnosti~kim pretragama,Cvijanovi}evoj je dijagosticirana flebo tro m -boza - stvaranje krvnog ugru{ka u dubokimvenama - koja se relativno lako i efikasnolije~i ako se otkrije na vrijeme.

SKRIVANJE BOLESTIKako politi~ari u pravilu nerado javno

govore o svojim bolestima, tako je i @eljkaCvijanovi} nekoliko sedmica tajila bol unozi. Doktoru je oti{la tek kada je bolpostala nesnosna i kada su vanjski

simptomi flebotromboze postali o~igledni.Razumljiva je potreba politi~ara da ih

javnost percipira kao jake, zdrave, stameneosobe, prema onoj latinskoj izreci da zdravduh stanuje u zdravom tijelu. Pla{e se da biim pri~a o bolesti mogla naru{iti image ujavnosti i, jo{ vi{e, da bi im otkrivanjebolesti moglo ugroziti autoritet i hije ra r -hijski poloàj u stranci. Politika naBalkanu ~esto je okrutan zvjerinjak azvijeri, kao {to znamo, svoj rang u ~oporuutvr|uju me|usobnom borbom u kojojpobje|uju najvitalniji i nasna`niji.

U dràvama s dugom demokratskomtradicijom nezamislivo je da javnost ne znasve pojedinosti o bolesti izabranog du` no s -n ika. Pravo javnosti da zna sve o bolestiizabranog du`nosnika smatra se starijim odprava na privatnost jer neke bolesti mogubitno umanjiti pregovara~ku kondiciju isposobnost rasu|ivanja iza branog du` n o s n -ika.

Ilustrativan je primjer biv{eg grado na -~e l nika Mostara MMije Brajkovi}a, koji jeskoro svaki sastanak dulji od sat vremenaprekidao za~u|uju}im mentalnim ispadimapra}enim brojnim tikovima lica, ramena iruku. Sve pregovora~ke pobjede Brajkovi}je osvojio u prvih sat vremena pregovora, asve poraze doìvio je nakon prvogpregovara~kog sata.

Zdravlje i bolest politi~ara ne moè bitinjihova privatna stvar, jer oni ne odlu~ujusamo o svojoj nego i o sudbini svih nas.Stoga je legitimno pravo javnosti da imaredovan i cjelovit uvid u zdravstveni biltenizabranih du`nosnika - ma koliko se onitome protivili.

ZLATKO LAGUMD@IJA - @RTVA ARITMIJE

Javnosti je manje-vi{e poznato da je{efu SDP-a ZZlatku Lagumdìji ìvot visio okoncu nakon {to je te{ko ranjen gelerom


ZDRAVSTVENI BILTEN BH. POLITIÂRA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

LAGUMD@IJU TRESE ARITMIJAA DODIKA PARANOJA

Fahrudin Radon~i} pati od nepostoje}ih bolesti

Mada političari nerado pričaju o svojim zdravstvenim tegobama, Slobodna Bosnauspjela je otkriti najvažnije pojedinosti iz zdravstvenih biltena pet lidera

vladajućih stranaka u BiH - Zlatka Lagumdžije, Fahrudina Radončića, MiloradaDodika, Sulejmana Tihića i Dragana Čovića

granate 1993. godine. Nakon operacije uDràvnoj bolnici Sarajevo, evakuiran je u[vedsku, gdje je bio podvrgnut cijeloj serijive}ih i manjih hirur{kih intervencija nastomaku.

No, manje je poznato da Lagumdìjave} desetak godina ima ozbiljne probleme sjetrom. Dijagnosticiran mu je „hapatitis C“,hroni~no zapaljenje jetre. Bolest drì podkontrolom iznimno skupim lijekovima i nepri~injava mu ozbiljnije pote{ko}e kodredovnog obavljanja „poslova i radnihzadataka“.

Lagumdìja povremeno pati i od te{kearitmije srca koju u pravilu prativrtoglavica i tupi bol u grudima. Uzrokaritmije naj~e{}e je stres, premorenost ipsihi~ki pritisak. Napad aritmije javlja seiznenada i naj~e{}e traje dva do tri sata.Gledaoci Federalne televizije prije dvamjeseca mogli su uìvo gledati kako toizgleda, kada je Lagumdìja pred tvkamerama prekinuo razgovor, zatraìo ~a{uvode i nesigirnim korakom napustio studio.No} je proveo na Kardiovaskularnoj klinicibolnice Ko{evo.

DRAGAN ]OVI] - PREVLADANA DEPRESIJA

[ef HDZ-a zdrav je kao drijen i jediniozbiljniji zdravstveni problem ima snekupljenim kamencem u bubrezima, kojise povremeno pokre}e i stvara nesnosnebolove. U pravilu, nakon svakog pomje ra -nja bubre`nog kamenca, Čovi} zavr{i ubolnici.

Pokretanje kamenca neizostavno pratimu~nina i povra}anje, a bolovi dolaze uvalovima i traju neprekidno od 20 do 60minuta. Bolovi znaju biti tako te{ki da neki

pacijenti padaju u nesvijest. Čovi}, na svusre}u, nema u~estale napade, ali kada sedese, vrlo su bolni i traumati~ni.

Prema nepotvr|enim informacijama,Čovi} je ranije imao izvjesne probleme i sdepresijom, zbog ~ega je neko vrijemeredovno posje}ivao psihijatra.

MILORAD DODIK - UZNAPREDOVALAPARANOJA

Iako lider SNSD-a MMilorad Dodiknerado govori o svojim zdravstvenimproblemima, javosti su poznate njegovepatnje s vrlo bolnim migrenama kojenerijetko traju dva dana i cikli~no sejavljaju u razmaku od dva mjeseca. Dodikje posjetio nekoliko referentnih klinika usvijetu, u Italiji, Austriji, Izraelu, tragaju}iza lijekom, no uspjeh je izostao. Njegovemigrene nemaju jasan zdravstveni uzrok ivjerovatno su posljedica dugotrajnenapetosti, stresa i nagomilane negativneenergije.

Bolji poznavaoci „lika i djela“predsjednika RS-a tvrde da se kod Dodik uposljednje vrijeme primje}uju ozbiljnisimptomi paranoje, odnosno manijeproganjanja. Nedavno je u javnom istupupriznao kako sa sve ve}im strahom sjeda uavion jer, kako kaè, „strahujem da je svakobrdo moje“. Naredio je da se poja~aju mjerepolicijskog obezbje|enja i znatno jesmanjio broj javnih objekata u koje zalazi.Od posluge traì vodu u zatvorenoj fla{ikoju sam otvara a samo rijetkim prilikamajede izvan ku}e. Svoje najbliè suradnike„smara“ pri~om o fantomskoj zavjerime|unarodmne zajednice koja ga jenavodno odlu~ila ukloniti ne biraju}isredstva.

SULEJMAN TIHI] - 12 OPERACIJA U 5 GODINA

Tokom posljendnjih pet godinapredsjednik SDA SSulejman Tihi} pro{ao jekroz pravi pakao - svake godine imao je uprosjeku dvije hirur{ke intervencije. Tihi}uje 2008. godine dijagnosticiran rak debelogcrijeva. Nakon te{ke operacije koja jetrajala punih pet sati, primao je radijsku akasnije i vrlo bolnu i traumati~nukemoterapiju, koju je naàlost moraoponoviti i 2010. godine, kada su mu kodredovnog pregleda ustanovljeni povi{enitumorski markeri.

Osim raka debelog crijeva, Tihi} jeoperirao i kuk, nakon ~ega je nekolikomjeseci bio izvan stroja. Naposlijetku, prijedva mjeseca, operirao je i nekolikobenignih izraslina na oba plu}na krila.

Sve u svemu, u samo pet godina, Tihi}je 12 puta i{ao „pod no`“.

FAHRUDIN RADONÎ] - UMI[LJENIBOLESNIK

Lider SBB-a i vlasnik Avaza FFahrudinRadon~i} klasi~ni je primjer umi{ljenogbolesnika - hipohondra. Iako nema ni jednoorgansko oboljenje, Radon~i} je redovanposjetilac brojnih specijalisti~kih ordinacijagonjen stalnom sumnjom da ne{to snjegovim zdravljem nije ba{ najbolje. Naput izvan Sarajeva skoro nikada ne ide bezpratnje lije~nika i nikada se ne odvaja odtorbe prepune lijekova. S velikom stra{}ui{~itava tekstove o medicini i lije~enjurazli~itih bolesti, a njegov telefonskiadresar prepun je imena dokora razli~itihspecijalnost koje u~estalo posje}uje bezjasnih medicinskih razloga. �


BOLESTAN DUH U BOLESNOM TIJELU

��

Z ukan Helez, ministar za pitanjaboraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata, zbog ljekarsko-

komisione revizije primalaca invalidnina,kontrole 13.000 onih koji imaju pravo napovoljne penzije, te usvajanja spornihzakona na{ao se na (ne)opravdanom udarubora~ko-invalidske populacije, udruènja iudruga koje ih okupljaju. [tavi{e, udrugaumirovljenika branitelja HVO-a, pri -padnika Vojske Federacije BiH i Saveza ud -r u enja vojnih umirovljenika u FederacijiBiH navode kako je Helez u vi{e navrataomalovaìo i ponizio pripadnike ovepopulacije. Ministar Helez nije se na{aosamo na udaru populacije ~ije interese iprava treba da brani i zastupa, nego i Uredaza reviziju institucija FBiH koji je daonegativno mi{ljenje o po slovanju ovogministarstva u protekloj godini.

Tako je revizorski tim predvo|enHajrijom Im{irovi}, izme|u ostalog,utvrdio da su ukupni izdaci Helezovogministarstva po osnovu usluga repre -zentacije za 2012. godinu iznosili preko 31hiljadu KM, {to je u odnosu na pro{lu

godinu vi{e za 38 procenata. Ono {to bodeo~i jeste da su po~etkom pro{le godine, napoziciji tro{kova reprezentacije, evi -dentirane dvije fakture u iznosu od hiljaduKM koje se odnose na nabavku ljutih pi}a uve}im koli~inama, ~a{a i raznih grickalicaza povremene potrebe tokom prijemagostiju, stranaka, te odràvanja radno-konsultativnih sastanaka u kabinetu ministra.Revizori su postavili pitanje opra v danostinabavke tolike koli~ine alkoholnih pi}a sobzirom da Slu`ba za zajedni~ke potrebe organa i tijela FBiH ima servis za posloveugostiteljstva. U svakom slu~aju, zaklju~ilisu da ne postoji opravdanost nabavkealkoholnih pi}a u tolikim koli~inama natro{ak re prez ent acije.

Osim {to je sklon alkoholnimnapicima, ministar Helez je ljubiteljknjiga, za ~iju nabavku je pla}eno blizu trihiljade maraka. Jedan dio nabavljenihknjiga u iznosu od 1.791 KM, ministarHelez, prema nalazima revizora,je,naknadno, posebnom odlukom dodijelioMed`lisu Islamske zajednice Bugojno saciljem {irenja me|unacionalneharmonizacije. Pravilnikom o repre -zentaciji i poklonima predvi|eno je davrijednost dodijeljenih poklona ne bismjela prelaziti iznos od 1.000 KM, {to

nije smetalo ministru Helezu da za spassvoje „gre{ne“ du{e knjige vrijedne 1.791KM pokloni Med`lisu islamske zajedniceBugojno.

Osim {to se tro{ilo na kupovinualkoholnih pi}a za kabinet ministra Heleza,kupovinu knjiga za Med`lis Islamskezajednice u Bugojnu, sredstva su tro{ena ina popravke mobitela, usluge prevoza,dnevnice i putne tro{kove... Revizori su utvrdili da se ukupni tro{koviodràvanja slu`benih vozila odnose na 21vozilo, od kojih su samo {est vozila uvlasni{tvu tog Ministarstva, dok se ostalavozila vode kao vlasni{tvu biv{egFederalnog ministarstva odbrane koje nepostoji skoro 10 godina. Na osnovu do -kumentacije zate~ene u Ministarstvuutvr|eno je da se visina godi{njih tro{kovaodràvanja pojedinih vozila kre}e i do 10hiljada KM! Od ukupnog broja vozila, u2012. godini, njih {est je imalo tro{koveodràvanja ve}e od 5.000 KM. Mo`da tu nebi bilo ni{ta sporno da se na putne tro{kovene tro{i iznos ve}i od 54 hiljade maraka.Uvidom u evidencije putnih nalogautvr|eno je da su se za slu`bena putovanjarevizijskih timova i uposlenika Mini -starstva zbog nedostatka ili kvara slu benihvozila koristila osobna vozila...�

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Ured za reviziju još nije do kraja uradio svoj izvještaj o poslovanju Vlade Federacije,ali su preliminarni rezultati koji se odnose na Ministarstvo za pitanja boraca i invalida

odbrambeno-oslobodilačkog rata i ministra Zukana Heleza katastrofalni

U Helezovom ministarstvu se jedino zna ko pije, a ko plaća!

BORCI STOJ, OSTALI NAPRIJEDSvi tro{kovi ministra Zukana Heleza


^lan Predsjedni{tva BiH i osniva~stranke Demokratska fronta @@eljkoKom{i} po~etkom januara 2013.godine Tuìla{tvu BiH dostavio jeinformaciju o potpisivanju „sum nj i -

vog“ ugovora izme|u direktora JPAutoceste FBiH Ensada Kari}a i KKemalaUnluera, generalnog direktora turskekompanije Cengiz Insaat Sanayi ve Ticareta.s., kojom je traìo pokretanje istrage kakobi se ispitala eventualna kr{enja zakona ipostojanje krivi~nih djela. Me|utim, desetdana nakon {to je Kom{i} uputio info r ma -ciju, pomo}nik glavnog tuìoca Tuìla{tvaBiH BBoò Mihajlovi} oba vije stio ga je da jeistraga obustavljena jer je njegova pritu`baneosnovana, te da je ista proslije|enaKantonalnom tuìla{tvu u Sarajevu iFederalnoj upravi policije na „daljepostupanje“.

KOM[I]EVA (DEZ)INFORMACIJA No, vratimo se na po~etak. U

informaciji dostavljenoj Tuìla{tvu BiHKom{i} je, izme|u ostalog, naveo da su upotpisivanju ugovora, pored Kari}a iUnluera, kao supotpisnici u~estvovali iministar prometa i komunikacija EEnverBijedi} i ~lan uprave turske kompanijeAsim Cengiz. Prema Kom{i}evimnavodima, sama vrijednost ugovora iznosipreko 350 miliona KM, {to predstavljanajve}u vrijednost ugovora koja je do sadapotpisana za izgradnju pojedine dioniceautoputa, a ~ija ukupna duìna iznosi 10,10


(NE)NADLE@NO TU@ILA[TVO BiH

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Član Predsjedništva BiH ŽELJKO KOMŠIĆ početkom ove godine Tužilaštvu BiHdostavio je informaciju o potpisivanju „sumnjivog“ ugovora između direktoraAutocesta FBiH Ensada Karića i Kemala Unluera, generalnog direktora turske

kompanije Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret a.s., tražeći pokretanje istrage kako bise ispitala eventualna kršenja zakona i postojanje krivičnih djela. Pomoćnik

glavnog tužioca Tužilaštva BiH BOŽO MIHAJLOVIĆ obavijestio ga je da je istragaobustavljena jer je njegova pritužba neosnovana. Na Komšićevu žalbu slično je

odgovorio i glavni tužilac Tužilaštva BiH GORAN SALIHOVIĆ

KOM[I]EV JURI[ NAVJETRENJAÊ

@ELJKO KOM[I] -TU@ILA[TVOBiH:Tuìla{tvo BiH proglasilo se nenadle`nim daispita eventualni kriminal od350 miliona maraka tokomizgradnje autoputa?!

kilometara. S obzirom da cijena izgradnjejednog kilometra ove dionice dostiè 35miliona KM, Kom{i} je istakao da je rije~ ovelikoj sumi novca kojom se zaduìla BiH{to, pored op{te obaveze po{tivanja i


350 MILIONA RAZLOGA ZA ISTRAGU

��

(BEZ)PREDMETNA PREPISKA^lan Predsjedništva BiH Željko Komši} po s l aoje prijavu protiv direktora JP Auto ce st e FBiHEnsada Kari}a, našto mu je odgovorio zamj e -nik glavnog tužioca Božo Mihajlovi} kako jeprijava neosnovana. Na žalbu Komši}aodgovorio je glavni tužioc Goran Salihovi}odbacuju}i Komši}evu žalbu, a slučaj jeproslijedio Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo

pridràvanja zakonskih propisa i procedura,predstavlja dodatnu obavezu i traì du`nopostupanje „pa`njom dobrog privrednika“kod utro{ka tih sredstava.

„Nakon potpisivanja navedenog ugo -vora u javnosti su se pojavile opre~neinformacije o samoj provedbi tenderskogpos tupka kao i ranije sklopljenim ugo -vorima koji se ti~u drugih dionica koridora5C, a vezano za na~in na koji se izvodezemljani radovi, betonski radovi, te ona~inu na koji se reguliraju odnosi i cijeneizme|u glavnog izvo|a~a i podugovara~a,

te da postoje indicije o mogu}em izvr{enjuvi{e kaznenih djela“, naveo je Kom{i} uinformaciji koju je proslijedio Tuìla{tvuBiH. Zatraìo je stoga pokretanje istragekako bi se ispitalo eventualno postojanjekrivi~nih djela. Tako|er, Kom{i} je uinformaciji naveo da nije jasno kako je bilomogu}e potpisati sporni ugovor kadaàlbeni postupak po tenderu nije biozavr{en, te je postavio pitanje da li postojiodluka Nadzornog odbora JP AutocestaFBiH, ili Vlade FBiH da se, bez potpunookon~ane tenderske procedure, ugovor ipakpotpi{e.

ZA DR@AVU NEMA, ZA KANTON IMA DOKAZA

Tuìla{tvo BiH donosi naredbu da seistraga ne}e provoditi ako je iz prijave i iz

prate}ih spisa o~igledno da ne postojeosnovi sumnje, odnosno dokazi za osnovsumnje, da je po~injeno krivi~no djelopropisano Krivi~nim zakonom BiH. Premaobja{njenju o neprovo|enju istrage kojeg je@eljku Kom{i}u 14. januara uputioMihajlovi}, da bi bilo po~injeno krivi~nodjelo propisano Krivi~nim zakonom BiHmoraju biti po~injene radnje iz kojih morajuproizilaziti „obilje`ja bi}a krivi~nog djelapropisana Krivi~nim zakonom BiH“. Izradnji opisanih u informaciji @eljka Kom{i}ane proizilazi ni jedno od bi}a krivi~nih djela.

„Dakle, navedena informacija-krivi~naprijava ne sadrì osnov sumnje, niti dokazeza osnov sumnje da je po~injeno krivi~nodjelo iz glave 19. krivi~na djela korupcije ikrivi~na djela protiv slu`bene i drugeodgovorne du`nosti Krivi~nog zakona BiH


(NE)NADLE@NO TU@ILA[TVO BiH

�

I dok potpisivanje „sumnjivog“ ugo v -ora i tro{enje preko 350 miliona KMkreditnih i para poreskih obveznika nije unadle`nosti Tuìla{tva BiH, sumnja da jepredsjednik FBiH @ivko Budimir uzimaomito za pomilovanja prema kriterijimaTuìla{tva BiH je osnovana. Podsjedimo,Budimir je zbog tog, jo{ uvijek nedo ka za -nog zlo~ina, proveo skoro mjesec danaiza pritvorskih re{etaka nakon ~ega jeUstavni sud proglasio hap{enje nele ga -lnim, {to je rezultiralo pu{tanjem Budimiraiz pritvora. Ovi primjeri mo`da najboljeilustruju politi~ku, i svaku drugu, (ne) pris tr -a snost Tuìla{tva BiH u preduzimanjuistra`nih radnji u predmetima od dràvnogzna~aja! �

DVOSTRUKI AR[INI TU@ILA[TVA BiH

Zašto Budimirjeste, a EnsadKarić nijenadležnostTužilaštva BiH?!

SAM SVOJ MAJSTORDirektor JP Autoceste FBiH Ensad Kari} voli se “kitititu|im perjem” kao {to je probijanje tunela Vijenac

NE SAM, KOM[I]UNeuspjeli poku{aj ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a da pred lice pravde izvede direktora JP Autoceste FBiH Ensada Kari}a.

ili neko drugo krivi~no djelo propisaozakonom BiH u nadle`nosti Tuìla{tvaBiH“, stoji u dopisu tuìoca Mihajlovi}a. Unastavku se navodi da iz sadràja info r -macije proizilazi sumnja da se u radnjamaopisanim u informaciji sadràna obilje`jakrivi~nih djela podmi}ivanja i krivi~nadjela protiv slu`bene i druge odgovornedu`nosti, krivi~na djela protiv javnog reda ipravnog prometa i krivi~na djela protivprivrede, poslovanja i sigurnosti platnogprometa Krivi~nog zakona FBiH. @eljkuKom{i}u ostavljeno je osam dana za pod -no {enje àlbe uredu glavnog tuìocaTuìla{tva BiH, {to je Kom{i} i u~inio. Uspomenutoj àlbi, koju je Tuìla{tvu BiHproslijedio 22. januara, Kom{i} je, izme|u,ostalog naveo da obrazloènje tuìocaMihajlovi}a ne potvr|uje da nisu ispunjenirazlozi i da nema dokaza da nisu ispunjenirazlozi da bi Tuìla{tvo BiH preuzelonadle`nost u predmetnom slu~aju.

„Sredstva za izgradnju autoceste,samim tim i poddionice te autoceste,obezbije|ena su iz kreditnih aran`manaBiH i garancija koje je BiH putemCentralne banke BiH dala za obezbje|enjekredita. Implementacija tih sredstava zafinansiranje izgradnje autoceste realizira sepreko javnih preduze}a u entitetima ~ijiosniva~i su entitetske vlasti. Kr{enjezakona od strane odgovornih osoba u JPAutoceste FBiH i kr{enje zakona od straneministra prometa i komunikacija kodzaklju~ivanja ugovora o izgradnji pod -

dionice Vlakovo - Lepenica na na~in da jeugovor potpisan prije okon~anja tenderskeprocedure i da je ugovoreni iznos ve}i odiznosa navedenog u ponudi turskekompanije ukazuje na {tetu po~injenu JPAutoceste FBiH i prora~unu FBiH obziromda je preduze}e JP Autoceste FBiH kori -snik prora~unskih sredstava. Tako|e,mogu}a je {teta i po dràvu BiH koja jegarant kreditnih zaduènja“, naveo jeKom{i}. Član Predsjedni{tva BiH je

upozorio da je ugovor potpisan prijeokon~anja tenderske procedure, {to ostavljamogu}nost stranim ponu|a~ima probijanjeizbora izabranog ponu|a~a, prolongiranjerokova, pla}anje penala te ru{enje kredi bi li -teta i ugleda BiH. Kona~no, 12. aprilaKom{i}u je kratak odgovor stigao iz uredaglavnog tuìoca Tuìla{tva BiH GGoranaSalihovi}a, u kojem stoji da je njegovaàlba odbijena a predmet pro slije|enFederalnoj upravi policije. �


350 MILIONA RAZLOGA ZA ISTRAGU

MedUNIQA kamion zdravlja, opremljen je najsavremenijom medicinskomopremom za brze i detaljne preventivne preglede, nakon Mostara.

U mobilnoj laboratoriji gra|ani koji su na vrijeme zakazali pregled, mo}i }ebesplatno provjeriti cjelokupno stanje organizma. Pregled obuhvata: EKG,analize krvi, mjerenje krvnog pritiska i nivoa {e}era u krvi, spirometriju,ultrazvuk abdomena, oftalmolo{ki pregled i mjerenje o~nog pritiska, tedermatolo{ke i internisti~ke preglede. Tim MedUNIQA kamiona ~ini 11medicinskih stru~njaka. Osim pregleda, medicinski stru~njaci }e na osnovurezultata pruàti i savjete za o~uvanje i pobolj{anje zdravstvenog stanjasvakog pacijenta.

Osnovni cilj cjelokupnog projekta je unapre|enje zdravstvenog stanjagra|ana, te edukacija o va`nosti preventivnih ljekarskih pregleda.

Zdravlje bez granica

31

DVOJAC TU@ILA[TVAGlavni tuìoc Tuìla{tva BiH Goran Salihovi} i njegov zamjenik Boò Mihajlovi} prijavu @eljka Kom{i}a odbacili kao neosnovanu

Ove nedjelje okon~ano je testiranjeza izbor novog na ~e lnika Obav je -{tajnog se ktora Federalne upravepolicije. Tu du`nost je kao vr{iteljdu`nosti posljednjih mje s eci ob n a -

{ao „kontroverzni“ ZZoran êgar, za kojeg seve} dvije decenije veù brojne afere i„nesta{luci“. Najbolje rezultate na testiranjuimao je radnik ovoga sektora AAldinSinanovi}, drugoplasirani po broju bodovabio je njegov kolega NNusret âu{evi}, dok jetek na tre}em mjestu bio vr{itelj du`nostiČegar. No, DDragana Luka~a, direktoraFederalne uprave policije, rezultati testova nina koji na~in ni su obavezivali: za na~elnikaOb avje{tajnog sektora imenovao je svogfavorita, tre}eplasirenog Čegara. Obr azl oìoje to tvrdnjom da taj resor u FUP-u pripadaHrvatima, pa nije potpuno jasno za{to setestiranje onda uop}e vr{ilo. Pri tom je pred -s j edniku komisije koja je provodila testiranjezabranio da rezultate testova postavi naoglasnoj plo~i FUP-a, {to je zakonskaobaveza.

Zbog o~itog kr{enja zakona prvo pla si -ra ni Aldin Sinanovi} ve} priprema àlbu naodluku direktora Luka~a koju }e uputitimje{ovitoj komisiji koju sa~injavaju~lanovi Nezavisnog odbora za imenovanjau FUP-u i predstavnici Vlade Federacije.

[ta je opredijelilo Dragana Luka~a daunato~ svim repovima, skandalima pov e z a n -im s kriminalom, falsifikatima i, na koncu,

lo{im rezultatima na testiranju postaviLuka~a, te{ko je razumjeti i obj as niti.

BLAST INJURYKakvu }e presudu donijeti Mje{oviti

odbor, ostaje tek da se vidi, ali nije tajna daje Zoran êgar „samonicijativno“ oti{ao uinvalidsku penziju 2010. godine. Zahv a lju -ju }i presudama nadle`nih sudova, ali iaktuelnom direktoru FUP-a DraganuLuka~u, Zoran Čegar u FUP se vratio u„velikom“ stilu - kao vr{ilac du`nostina~elnika Obavje{tajnog odjeljenja FUP-a.Me|utim, biv{i specijalac i aktuelniobavje{tajac koji novinare i urednike ~ijepisanje mu ne ide u prilog voli traìti, dozuba naoruàn, po „mjesnim“ kafanama,

nije imao niti ima namjeru odre}i se svog uratu „te{ko“ ste~enog invaliditeta.

Naime, Slobodna Bosna je u posjedunalaza i mi{ljenja Ljekarske komisije zamedicinsko vje{ta~enje u postupku pozakonu o provo|enju kontrole zakonitostikori{tenja prava iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite prema kojem je„pacijentu“ Zoranu Čegaru po~etkomfebruara 2013. godine stepen invalidnostisa dotada{njih 80 smanjen na 50 procenata.U Čegarovom nalazu, koji potpisujepredsjednica Komisije prim.dr. MMaricaAramba{i}-Odak i ~lan Komisije dr. BBerkaSeferovi}, navedeno je da je pacijent prviput protokolisan polovinom jula 2012.godine, a da je na Institut za medicinsko


BESRAMNO

Slobodna Bosna je u posjedu nalaza i mišljenja Ljekarske komisije za medicinskovještačenje u postupku po zakonu o provođenju kontrole zakonitosti korištenjaprava iz oblasti boračko-invalidske zaštite prema kojem je „pacijentu“ ZoranuČegaru početkom februara 2013. godine stepen invalidnosti sa dotadašnjih 80smanjen na 50 procenata. Prije tri godine ZORAN ČEGAR „saminicijativno“ jeotišao u invalidsku penziju iz koje se vratio zahvaljujući presudama nadležnih

sudova, ali i aktuelnom direktoru FUP-a DRAGANU LUKAČU, koji je Zorana Čegara u policiju vratio u „velikom“ stilu

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

ZORAN ÊGAR, SPECIJALNO UHODIREKTORA FUP-a LUKAÂ

Istodobno dok je po Sarajevu hapsio Srbe policijski specij a l a cêgar je te{ko ranjen u Mostaru kao pripadnik HVO-a!

PTSP POLICAJACZoran êgar, ratni vojni invalid u aktivnoj policijskoj slu`bi

vje{ta~enje zdravstvenog stanja Sarajevoprimljen po~etkom decembra iste godine. Uosnovnim informacijama o pacijentuZoranu Čegaru, ratnom vojnom invalidu,kao op{tina prebivali{ta navedena jemostarska op}ina sa adresom II BojneCimske 73.

No vratimo se stru~nom nalazuKomisije koja je, izme|u ostalog, utvrdilada je êgar bio pripadnik Oruànih snagaHVO-a od 25. juna 1992. do 7. augusta1993. godine. Rje{enjem ljekarske komisije

iz oktobra 2006. godine êgar je bioprogla{en 80-postotnim invalidom i to poosnovu ranjavanja koje se desilo 29. juna1992. godine i kasnijeg obolijevenja odPTSP-a.

Od izvorne dokumentacije êgar jedonio nalaz HVO-a Grude sa~injen na dannjegovog ranjavanja. Prvo {to stoji unavedenom nalazu je Blast Injury, ilipovreda usljed eksplozije, nakon ~egaslijede stru~na, medicinska obja{njenja.Zbog toga smo konsultovali ljekara, hirurga~ija su uà specijalnost povrede nastaleuslijed eksplozije.

„Blast povreda ( blast injury) ukazuje daje povrije|eni bio odba~en udarnim talasomnakon pada granate u njegovoj blizini.Pravu blast povredu ~esto prati ozbiljnoo{te}enje unutra{njih organa ili sekundarnopovre|ivanje nakon pada zbog udarnogtalasa. U ovom nalazu stoji samo „blastinjury“ bez opisa ili dijagnoza pridruènihozbiljnih povreda. Doktor koji je napisaotakvu dijagnozu uradio je to da bi poja~aoutisak o teìni povrede, ili naprosto nijeznao pravo zna~enje blasta“, bio je prvikomentar na{eg sagovornika koji je izrazumljivih razloga èlio ostati anoniman.

IMPULZIVAN, MRZOVOLJAN, RAZDRA@LJIV...

U nastavku, na{ izvor je naveo da seradi o dijagnozama koje su neprecizne ikoje se obi~no postavljaju kao radnedijagnoze. U dijagnozama na osnovu kojihse moè pravilno procijeniti stepen

o{te}enja i invaliditeta izbjegavaju senavoditi subjektivna stanja kao {to sucephalea - glavobolja, {to uop}e nijedijagnoza nego simptom. Kao ozbiljnedijagnoze koje su spomenute u nalazu na{sagovornik navodi surditas, {to zna~igluho}a. „„Pacijentov nalaz govori da imao{te}enje nerava ruke, medijanus, a to jenerv koji omogu}ava skupljanje prstiju izatvaranje {ake u pesnicu. Ako je oste}entaj nerv, nastaje ‘ruka propovjednika’,odnosno pacijent ne moè zatvoriti prva triprsta i to palac, kaìprst i srednji prst. Kodo{te}enja nerva ulnarisa nastaje tzv.kandàsta {aka sa slabo{}u malog idomalog prsta“, navodi na{ izvor kojemnije poznata ~injenica da je „pacijent“Zoran êgar zbog o{te}enja oba spomenutanerva dobio po 20 procenata invalidnosti.„Vi{eg rasta, dobre gra|e i uhranjenosti,dolazi sa dva dolakatna {tapa ({take, op.a.).Na glavi nema vidljivih oìljaka. [aku neformira u pesnicu, niti u kupu, ne èli“,stoji, izme|u ostalog, u nalazu ljekarskekomisije koja je i PTSP uzela kao osnov zapriznavanje vojnog invaliditeta Zoranaêgara. êgaru je PTSP dijagnosticiran1997. godine u otpusnici zagreba~kepsihijatrijske bolnice Vrap~e od 10. januara1997. godine. U nalazu psihologa stoji dasu kod pacijenta prisutni elementi PTSP-a.„Prisvjestan, inpulzivan, mrzovoljan,razdra`ljiv, sada se ne javljaju obmane~ula, iste ne nalazimo, nagla{eno psiho so m -a tiziran sa sniènim frustracionim pragomna toleranciju“, stoji u nalazu psihologapsihijatrijske bolnice Vrap~e. �


ÊGA(R) SE PAMETAN STIDI, DRAGAN LUKA^ SE HVALI

U „nalazu i mi{ljenju“ koje je u februaruove godine Institut za medicinsko vje {ta ~e -nje zdravstvenog stanja Sarajevo izdaoZoranu êgaru sadràno je mno{tvonevjerovatnih nelogi~nosti, pa i vjerovatnihfalsifikata.

Svoja invalidsko-bora~ka prava, saz -na jemo iz ovog dokumenta, êgar jestekao kao pripadnik Hrvatskog vije}aodbrane i to u periodu od 25.6.1992. do7.8.1993. godine. êgar je, me|utim kaopripadnik Specijalne jedinice MUP-a BiHnapustio Sarajevo tek u jesen 1992.godine, pa nije jasno kako je mogao ~etirimjeseca ranije biti ranjen u Mostaru kaopripadnik HVO-a?! Kako je, recimo, kao

80-postotni invalid, pored ostalih o{te}enjaobolio od PTSP-a, mogao biti zaposlen uFederalnom MUP-u, deset godina nakon{to mu je (u Hrvatskoj!?) dijagnosticiranPTSP?

Me|utim, ne bi to bio ni prvi niposljednji „dokument“ koji je priskrbio svedonedavno 80-procentni invalid êgar.Kao falsifikat su stru~njaci ocijenili injegovu navodnu Zlatnu policijsku zna~kuMUP-a BiH. Samo je njemu odluku ododjeli ovog najvi{eg ratnog priznanjapotpisao predsjednik Predsjedni{tva BiHAlija Izetbegovi}, svim drugim dobi t n i ci -ma potpis na odluku su stavljali ministriunutra{njih poslova BiH. �

U ISTO VRIJEME NA DVA MJESTA

Čegar je jedini “invalid HVO-a“ koji je od Izetbegovića dobio Zlatnu policijsku značku

NALAZ I MI[LJELJEOcjena ljekarske Komisije u slu~aju“pacijenta” Zorana êgara

DRU@E PLAVIDirektor FUP-a Dragan Luka~ najzaslu`niji jeza profesionalni uspon svog pulena Zoranaêgara


“SB“ JE ISTRA@ILA

BORAC ZA RS BEZ PU[KE NA RAMENUEkskluzivni distributer cigareta, nafte u najtežim ratnimgodinama Milorad Dodik

Otkako je do{ao na mjestopremijera RS-a, traju spe kulacijekako je aktuelni predsjednik RS-a i SNSD-a MMilorad Dodikdo{ao do svog bogatstva. Upo re -

do sa spekulacijama radi kalizira se i Dod -ikova nacionalisti~ka retorika. Nekada{njireformista, koji je kao poslanik partije AAnteMarkovi}a u{ao u Parlament BiH na prvimvi{estrana~kim izborima, a odatle, izdv aj -anjem srpskih poslanika, u Skup{tinu RS-a,sada je za govornik referenduma o otc je -pljenju RS-a.

Porijeklo bogatstva Milorada Dodikanikada nije do kraja obja{njeno. Iako je samizjavljivao da je njegova porodica bilabogata i prije rata, te da je proizvodionamje{taj... desetine miliona dolara koje sespominju da ih posjeduje nikada nisu do

kraja istraène. Niti se ko usudio dapreispita porijeklo njegove imovine. I doksmo mi istraìvali pro{lost Milorada

Dodika, porijeklo njegovog novca, ku}a,vikendica i ~ega sve ne, dokumenti o {vercunafte koje smo dobili prije nekog vremena,a koji svjedo~e da je za vrijeme ratnihsankcija Dodik organizirao prijevoz nafte uSAO Krajinu, RS i Srbiju, dospjeli su ujavnost. Pro{lo je ve} sedam dana kakodokumenti koje SB sada objavljuje kruèRS-om i regionom. Predsjednik Dodik sejo{ nije oglasio oko famoznog preduze}aVrbas, preko kojeg se nemilice bogatio dokje ve}ina stanovnika BiH, Srbije i tzv. SAOKrajine bila doslovce gladna, ali su moralida plate njegovu naftu po deset do 20 putave}im cijenama. Toliko o nacionalnojsolidarnosti.

„Kad do|e rat, pametni za{ute, glupiprogovore, a fukara se obogati“,po~inje znanom Andri}evom mudro{}usvoju ispovijed “Slobodnoj Bosni”nekada{nji premijer RS-a RRajkoKasagi}.

Biv{i premijer RS-a, koji je na du`nost

do{ao ve} na kraju rata, poja{njava uloguMilorada Dodika u ratu u BiH.

DODIK JE ODUVIJEK BIO MILJENIK MILO[EVI]A

„On je bio Milo{evi}ev i Karadì}ev~ovjek i sve vrijeme rata radio je s njima iza njih“, isti~e Kasagi}.

A {ta je to radio, te kako je postaonajva`nija karika u odnosima izme|u RS-ai Srbije, poja{njavaju dokumenti.

Naime, Milorad Dodik, ratni vlasnikpreduze}a “Vrbas” u Temi{varu u Ru -muniji, imao je “dràvni monopol” na uvoznafte u RS, koji mu je mogao dati tada{njipredsjednik Karadì} li~no, na~elnikGeneral{taba Vojske RS-a RRatko Mladi} udogovoru sa Karadì}em ili tada{njaSkup{tina RS koja je bila na Palama.

Iako je u intervjuu 2004. godine,aktualni predsjednik RS-a, koji je tadapromovirao multikulturu na podru~ju BiH i“pobratimio” SNSD sa SDP-om, poru~ioda je “ponosan {to on, niti ko iz njegoveporodice nije stavio pu{ku na rame”,o~igledno je da su imali pre~a, unosnijaposla.

Prema dokumentima koji su u na{emposjedu, a koji se odnose samo na jednuposlovnu transakciju, Milorad Dodik kaovlasnik preduze}a “Vrbas” naru~uje odpreduze}a “Signius” iz Sofije 12 hiljadatona dizela, po cijeni od 400 dolara po toni.

Podsjetimo, tada{nja Republika Srpska iSrbija bile su pod sankcijama me|unarodnezajednice, a gorivo je moglo da u|e samo


DODIKOV RATNI PUT

Pi{e: NA\A DIKLI]

��

MILE “RONHIL“NA DIZEL POGON

Prošle nedjelje su pojedi-ni mediji i portali otkrilijoš jednu nepoznatu epi-zodu iz ratno-poslovnebiografije predsjednikaRS-a MILORADA DODI-KA - njegovu povlaštenupoziciju u švrcu nafte „usvim srpskim zemljama“;naša suradnica istražila jekako je „ratni opozi-cioner“ došao u pozicijuda na trgovini nafte uratu zaradi astronomskobogatstvo

Dodik je tokom cijelog rata bio omiljeni, svestrani{vercer i Radovana Karadì}a i Slobodana Milo{evi}a!

VOLJELI SU DE^KA KOJI OBE]AVASlobodan Milo{evi} i Radovan Karadži}, svako na svoj na~in, pomagali su Miloradu Dodiku

{vercom. Cijena jednog litra goriva nakrajnjem odredi{tu, u Srbiji, RS ili SAOKrajini kretala se izme|u ~etiri i sedamnjema~kih maraka, a krajem 1994. ipo~etkom 1995. godine njena cijena za obi -~nog kupca bila je i do 15 njema~kihmaraka!

Na ovakav na~in, prodavac, odnosnoMilorad Dodik i njegovo preduze}e“Vrbas” zaradili su na desetine milionamaraka (ta~nu cifru nemogu}e je izra~unatizbog razli~itih cijena litre goriva).

Garanciju za ovaj posao od 4, 8 milionadolara Dodiku daje tada{nja Komercijalnabanka iz Srbije, ~iji je direktor bio LLjub o -mir Mihajlovi} [iptar, a koja je bila podkontrolom vlasti srbijanskog pre ds j e dnikaSlobodana Milo{evi}a. Mihajlovi} jepoznat i kao finansijski savjetnik vlasnikaPinka @eljka Mitrovi}a. Komercijalnabanka Ljubomira Mihajlovi}a radila je zavrijeme rata punom parom, uglavnom, nacrno, tvrde izvori SB iz Beograda.

„I dok su preko no}i padale sve dràvnebanke, ostala je Komercijalna. Mihajlovi}je bio upetljan u fudbalske transfere, utrgovinu nafte... Imao je sjajnu saradnju saMihaljom Kertesom, direktorom srbi -janskih carina koji je ve} osumnji~en zaratno profiterstvo i {verc u Srbiji. Postojeindicije da se u njegovoj banci skladi{tiladroga MUP-a Srbije“, navodi na{ izvor.

Ina~e, Mihajlovi}a smatraju bankarskim“~udom”. Preìvio je sve reìme u Srbiji, ajedno vrijeme bio je savjetnik i AAnteMarkovi}a.

Na osnovu Mihajlovi}eve garancije, uzDodikovu organizaciju, rusko gorivo 28.aprila 1994. godine dolazi u crnogorskuluku Bar.

Putevi nafte, prema dokumentaciji iugovorima sa prevoznicima koje posje -dujemo, u zavisnosti od odredi{ta, idu odRumunije preko Crne Gore, Kosova, Srbijedo Republike Srpske, gdje ulaze na pri -jelazu kod Sremske Ra~e.

KASAGI]: “NAFTU SU [VERCOVALI I TU\MAN I KARAD@I]“

Nikolaj Kalbov, direktor bugarskog“Signiusa”, uredno {alje pisma udruènju{vajcarskih banaka da se dio novca prebaciu Izrael.

No tu nije kraj, ova nafta se daljeprebacuje sa preduze}a na preduze}e. Sabeogradskog Tonixa, preduze}a formiranogiz “Vrbasa” do crnogorske firme Monet, a“Tonix“, tako|er posluje i u Makedoniji.

Tada{njeg premijera RS-a DDu{anaKozi}a, koji bi trebao znati kako je Dodikdo{ao u tako povla{ten poloàj, nismouspjeli dobiti. I on se u me|uvremenuskrasio u Srbiji, te se navodno, saznajemood njegovih biv{ih suradnika, baviprivatnim poslom.

Rajko Kasagi} je jedini od visoko -pozicioniranih ratnih kadrova (koji nijemrtav, a nije ni u Haagu), koji je pristao daprogovori za na{ list.

„Vi{e nemam ~ega da se bojim. Ja sambio premijer RS-a pet mjeseci, i to na kraju1995. i po~etkom 1996. godine, a zbogpoku{aja da sprije~im {verc goriva,Karadì} je dva puta davao nalog za mojeubistvo. Jednom pucanjem, drugi putvje{anjem. Ni kasniji dolazak na vlastMilorada Dodika nije mi donio nikakvo

dobro. I u Hagu sam 2009. godine rekao dane postoji nikakva razlika izme|u Dodika iKaradì}a, te da su obojica isti lopovi“,isti~e na{ sagovornik.

On dodaje da je znao da se Dodik baviuvozom goriva i ostalih roba u RS, ali danije bilo na~ina da se to zaustavi.

„Vi ne razumijete da te ljude interesirasamo profit. ûo sam po dolasku na vlastda su se Karadì} i Kozi} u Bijeljini 1994.godine umalo potukli oko toga kako dapodijele pare od {verca nafte“, nagla{ava

36

“SB“ JE ISTRA@ILA

�

Vojska RS-a, predvo|ena Drag o mi r omBabi}em okupirala je Banju Luku useptembru 1993. godine i dràla je grad uizolaciji osam dana. Razloge za topoja{njava sam Babi}.

„Glavni razlog je bio {verc. Mi smovidjeli da se pojedinci bezobraznobogate, a vojnici nisu imali ni goriva, nihrane ni odje}e. Zna~i, s jedne straneimate vojsku koja nema {ta da jede,nema ni novih pu{aka, po odje}u, hranui cigare odlazi ku}i, a s druge vojni ipoliti~ki vrh koji se bogati“, nagla{avaBabi}.

Ova “pobuna” trajala je osam dana,dok u Banju Luku nije do{ao RadovanKaradì}. On obe}ava pobunjenicima da}e {verc prestati, vojska dobiti svoje, no...

„Karadì} nije ni{ta ispunio, {tavi{e,ja sam prvi izba~en iz vojske. Znam dasu pojedini generali, koji su bili uz nas,vo|eni na prijeki sud, hap{eni, aprije}eno im je i strijeljanjem“, zavr{avaBabi}. �

AKCIJA “SEPTEMBAR 93.“

Glavni razlog pobune bio je šverc


ZA CIGARE ZNAM, ZA NAFTU NE ZNAMBožidar Vu~urovi} za SB govori o ratnom putu predsjednika RS-a

Dragomir Babi}

Kasagi} koji potvr|uje da upravo pi{eknjigu o {vercu u ratu, koji je izvor astr o -nom skog bogatstva pojedinih poli ti~ara sobje strane Drine, ali i da je prof. dr. NikolaKoljevi} (biv{i ~lan Predsjedni{tva RS)ubijen jer se bunio zbog {verca.

Kasagi} potvr|uje da je RepublikaSrpska imala jo{ jedan ugovor o uvozugoriva u RS. Ugovor su usmeno potvrdiliKaradì} i predsjednik Hrvatske FFranjoTu|man. Prema njemu, Hrvatska je pristalada isporu~uje naftu RS-u, ali da ta nafta neide u SAO Krajinu. To je bio jedini uslov. IKaradì} je na njega pristao.

„Znao sam da je Dodik imao monopolna cigare, ali za naftu nisam znao“,potvr|uje za na{ list ratni komandantHercegovine BBoìdar Vu~urevi} koji ipaknije iznena|en novim otkri}em.

On se prisje}a kada je general SStanislavGali} prvu krivi~nu prijavu zbog ratnogprofiterstva podnio protiv tada{njegposlanika Dodika zbog “uvoza” cigara,koja je nedugo potom povu~ena.

VUÛREVI]: “ZNAM ZA CIGARETE, ALI NE I ZA NAFTU“

„Iskreno, ja ne znam za naftu i Dodika,ali znam za HVO i ako ste voljni, imam jasve potvrde i naredbe od tada{njeg vojnogvrha RS-a da slobodno preko Hercegovinepropustim konvoje pod pratnjom HVO. Tosam rekao i u Haagu“, kaè Vu~urevi}, koji

tvrdi da je spreman dati ove dokumentesvakome ko se imalo interesira za njih.

No, krajem 1994. godine Srbija zatvaragranice prema RS-u, pod prijetnjom jo{gorih sankcija. Na{i izvori u Srbiji slaù suu jednom - tada{nja naftna “elita” RS-a u{laje u sukob sa sinom Slobodana Milo{evi}aMarkom oko preraspodjele dobiti iinteresnih sfera, jer je i Milo{evi} juniortako|er uvozio gorivo u Srbiju, pa ga daljepreprodavao. Sankcije, tvrde oni, nisu bilirazlog zatvaranja granice nego samo profit.

Iako je “Slobodna Bosna” objavila nadesetine tekstova sa svom prate}omdokumentacijom, tuìla{tvo i pravosu|e uRS-u ostali su apsolutno nijemi.

Darko Trifunovi}, ekspert za sigurnosnai pravna pitanja, tvrdi da ovaj slu~aj svojepilog treba dobiti u Beogradu.

„Va{i sudovi su pokazali da nemaju nikapacitet ni zakone kojim bi se ovako ne{tokaznilo. Mi imamo zakon prema kojemratno profiterstvo ne zastarijeva, a sobzirom na to da je gospodin Dodikdràvljanin Srbije, a da je ova nafta kojuspominjete i{la preko vi{e dràva ipojedinaca, u pitanju je organizirani itransnacionalni kriminal. Upravo zato bi iovaj slu~aj trebao zavr{iti pred Specijalnimtuìla{tvom za organizovani kriminalSrbije. Pretpostavljam da }e sada Dodik,koji svaki utemeljeni napad i prozivku nasebe doìvljava li~no, pretvoriti u napad naRS i zao{triti odnose izme|u RS-a i Srbije“,kaè Trufunovi}.

A {ta }e biti od svega na kraju? Da li }ei ovaj tekst ostati samo jo{ jedan u nizutekstova na kojima je na{ list radio a kojinije dobio nikakav epilog, osim u novi na -ma, ili }e posluìti opoziciji u RS-u daprofitira na podacima koje sami ne smijuprvi objaviti, jo{ je neizvjesno. I ovaj put,kao i do sada, sve konce u rukama drèpravosudni organi BiH koji za sada nisureagirali. �


DODIKOV RATNI PUT

Iako smo desetak danapoku{avali stupiti u kontakt saLjubomirom Mihajlovi}em[iptarom, koji je potpisaogaranciju na 4, 8 milionadolara Dodiku, on nas jeuporno izbjegavao. Ipak, nakoncu se javio. No, Mihajlovi}kao da pati od amnezije kojase odnosi na Dodika.

„U garanciji za koju tvrditeda je imate ne vidim ni{tasporno. Ja sam bio direktorbanke, a za vrijeme sankcija,najisplativije ulaganje je bilanafta, jer smo znali da }e namse novac, nakon preprodajevratiti“, kaè Mihajlovi} kojiuop}e ne negira da je Srbijakr{ila sankcije i na njima izara|ivala. Dodu{e, zara|ivaoje samo manji krug ljudi.

Ni u iznosu od 4, 8 miliona

dolara ne vidi ni{ta sporno.„To i nije neki novac, ako

ga dajete za naftu. Uostalom,stvarno se ne sje}am tegarancije, to je vjerovatno

odradila stru~na slu`ba, a jakao direktor potpisao“, isti~ena{ sagovornik, koji je odbiopriliku da mu malo obnovimosje}anje i da mu po{aljemogaranciju.

„Dodik? Ne, ne poznajemga. Za{to bih ga i poznavao?Koliko ja znam, on je bio obi~nigra|anin za vrijeme rata“, tvrdiMihajlovi}.

Na na{u konstataciju da jeDodik bio poslanik reformista,stranke u kojoj jesvojevremeno bio i on, na{emsagovorniku se ne budenikakva sje}anja, ~ak ninakon {to smo ga podsjetilida je upravo Dodik kao

Markovi}ev ~ovjek odpovjerenja i ~lan stranke, uveoprije rata u Lakta{ima ~uveneMarkovi}eve preporuke da se

smanji birokracija, kako bi selak{e registrirale firme, aop}ine dobijale nova radnamjesta.

„Eto, nisam ~ak znao ni daje bio poslanik za vrijeme rata.I za{to postavljate takvapitanja? Ko bi se toga sjetio.To je bilo prije 20 godina“,poja{njava nam Mihajlovi}.

Ako nije on ni{ta novorekao nama, barem je“saznao” da Dodik nije bioobi~an gra|anin. Nama samoostaje pitanje kako je mogu}eda Mihajlovi}, biv{i savjetnikAnte Markovi}a u SIV-u,nikada prije rata, ni poslijenjega nije upoznao Dodikaiako su bili strana~ke kolege, aradili su i sli~ne poslove, teobojica bili veoma bliskipokojnom Anti Markovi}u! �

LJUBOMIR MIHAJLOVI] [IPTAR ZA “SB“

„Ne poznajem građanina Dodika, a 4,8 miliona dolaragarancije i nisu neke pare!“

RAJKO KASAGIĆ, BIVŠIPREMIJER RS-a: ”Višenemam čega da se bojim.Ja sam bio premijer RS-apet mjeseci, i to na kraju1995. i početkom 1996.godine, a zbog pokušaja daspriječim šverc goriva,Karadžić je dva puta davaonalog za moje ubistvo.Jednom pucanjem, drugiput vješanjem”

NE ZNAM, NE SE]AM SELjubomir Mihajlovi}


DR@AVNA SAHRANA KARA\OR\EVI]A

Dugo iščekivana višestruka kraljevska sahrana Karađorđevića na Oplencu, izakoje je stala aktuelna srbijanska vlast, pokazala je da odnosi između državnog

vrha i prijestolonasljednika Aleksandra Karađorđevića nisu ni izbliza dobri kakosu u javnosti predstavljaju; naša novinarka otkriva do kakvih je sukoba došlo iza

kulisa sahrane četvoro članova dinastije Karađorđević

Zbog sva|e Kara|or|evi}a i Nikoli}a i Dodika izrevoltirani patrijarh Irinej zapo~eo sahranu bez njih

POLITI^KE AMBICIJEKARA\OR\EVI]E POSVA\ALE

S NIKOLI]EM I DODIKOM NIKOLI] PORED ODRAKARA\OR\EVI]AAleksandar Kara|or|evi} tražiuspostavljanje ustavnemonarhije u Srbiji ~ime biTomislav Nikoli} ostao bezfunkcije

NIKOLI] PORED ODRAKARA\OR\EVI]A

Posmrtni ostaci posljednjeg jug os -lovenskog kralja PPetra DrugogKa r a|or|evi}a, njegove majkekra ljice MMarije, supruge AAle k -sandre i brata AAndreja, koji su

umrli u izgnanstvu, sahranjeni su u nedjeljuuz najvi{e dràvne po~asti u porodi~nojkripti u crkvi Svetog \or|a na Oplencu.Tog dana se na Topoli okupilo oko 10 hilja-da po{tovalaca loze Kara|or|evi}. U~esnicitog spektakla su bili raznovrsni, od pripad-nika dràvnog vrha Srbije, ~lanova porodiceKara|or|evi}, predstavnika kraljevskih po -ro dica iz svijeta, diplomatskog kora, Srpskenacionalne garde, do seljaka sa ordenima i{ajka~ama. Me|u Srbima rojalistima na sah r anise na{ao reìser EEmir Kusturica, odnedavni~lan Krunskog savjeta, te pisci MMatijaBe}kovi} i DDu{an Kova~evi}.

Kada su predsjednik TTomislav Nikoli} ipremijer IIvica Da~i} u dru{tvu MMiloradaDodika prilazili hramu, narod ih je sacvije}em i zastavama u rukama pozdraviouzvicima: “@iveo kralj!” Ceremonijasahrane ~lanova porodice Kara|or|evi}ostala je u sjeni zvi`duka i negodovanjaprisutnih tokom obra}anja Nikoli}a iDa~i}a. Njihovi govori prekidani suzvi`ducima, povicima “izdaja, izdaja” iskandiranjem “Ho}emo kralja”. Malo jeonih koji su znali da je posrijedi revan{izamKara|or|evi}a prema srbijanskom drà -vnom vrhu.

ISPRAVLJANJE HISTORIJSKENEPRAVDE NA OPLENCU

Naime, iza kulise ove predstave naz-vane “~etiri sahrane i opelo” odvijao sepravi mali rat izme|u Kara|or|evi}a, sjedne, i dràvnog vrha Srbije kojem se prik-lonio i Milorad Dodik, s druge strane.

Sukob izme|u njih je eskalirao desetakdana prije sahrane Kara|or|evi}ima i to urekonstruisanom rimskom amfiteatru u

Viminacijumu, koji se nalazi desetak kilo-metara od Poàrevca, gdje je u ~astobiljeàvanja 1.700 godina Milanskogedikta cara Konstantina izvedena operaAida, kao jedan od centralnih doga|ajaproslave.

U politi~koj drami koja je uslijedilaglavni likovi su bili Tomislav Nikoli} iMilorad Dodik, koji se tom prilikom nijeodvajao od srbijanskog predsjednika.

Nikoli}ev pozdravni govor izazvao jeblago nelagodu kod posjetilaca sa {kolskimznanjem historije, jer je otkrio do sadanepoznate ~injenice o Viminacijumu kaobitnom centru rimske imperije, te o ~aktrideset rimskih careva koji su potekli iz togdijela Srbije. Pozdravio je Nikoli} patrijarhaIrineja koji se uop{te nije pojavio.Pozdravni govor odrào je i ambasadorItalije AArmando Veriko, kao doma}inve~eri, koji je poèlio dobrodo{licuNikoli}u, ali je izostavio Dodika.

Iza kulisa se kao u pravom pozori{tuodvijala komedija. PrijestolonasljednikAleksandar i njegova supruga KKatarinaKara|or|evi} izrevoltirani i ljuti oti{li suprije samog po~etka izvo|enja Aide jer imNikoli}evo obezbje|enje nije dozvolilo dasjede u po~asnoj loì u kojoj se srbijanskipredsjednik smjestio sa suprugom, Dodi -kom i drugim visokim zvani~nicima.

Kada su im momci iz obezbje|enja bukv -alno preprije~ili put na stepenicama ka rekon-struisanoj loì na bedemu, njih dvoje su uvri-je|eni mrmljali sebi u bradu, okrenuli i oti{li.Muzi~ko-scenski spektakl je tada po~eo,a direktno ga je prenosio javni servis RTS-a.

Revan{izam Kara|or|evi}a je uslijediove} za sedam dana na Oplencu, kada je navi{edecenijsku pri~u o „povratku“ zemnihostataka ~lanova dinastije Kara|or|evi} uSrbiju stavljena ta~ka.

VARNIÊNJE I UVREDESahrana je bila puna propusta i protekla

je uz dosta varni~enja me|u visokim zvani-cama. Zaupokojenu liturgiju patrijarh Irinejpo~eo je ne ~ekaju}i da se sve visoke zvani -

ce okupe. U tom trenutku, kako tvrdi na{dobro upu}eni izvor, u hramu su bila samodva pripadnika porodice Kara|or|evi}.Me|u Kara|or|evi}ima koji su kasnili bilisu princ Aleksandar i princeza Katarina satri sina. Oni su u crkvu do{li zajedno sapredsjednikom i premijerom Srbije Tomi -slavom Nikoli}em, Ivicom Da~i}em iprvim ~ovjekom RS-a Miloradom Do di -kom.

Dodik se po nedavno ste~enoj navicinije odvajao od Tomislava Nikoli}a,poku{avao je da razmijeni nekolikore~enica sa Da~i}em, me|utim prema kazi-vanju izvora koji je prisustvovao ovojsahrani, Da~i} nije bio rapoloèn za }askanjes njim.

Dolazak Kara|or|evi}a na Oplenac bioje bri`no isplaniran. Naime, oni su po svakucijenu gledali da stignu u isto vrijeme kadaNikoli} i Da~i} i da im pred ve} organizo-vanim odborom za do~ek pokaù da su unarodu znatno popularniji od aktuelnevlasti. Kara|or|evi}i su organizovano naOplenac za tu priliku “dovukli” Srbe saKosova, zatim predstavnike klerofa {ist -i~kih organizacija Dveri i SNP Na{i, koji supriredili pravi performans ispred Oplenca.

Srbi sa Kosova istakli su veliketraspare nte na kojima je izme|u ostalogpisalo: “Vi odlazite, a kome nas ostavl-jate”.Grupa Srba iz Babinog Mosta, saKosova, istakla je transparent „Jedino se ukraljevsku porodicu nadamo da }e nas oslo-boditi“.

Uz dosta primitivnog nacionalnog na -bo ja okupljeni gra|ani s monarhisti~kimobilje`jima, neki u uniformama kraljevskevojske ili odjeveni kao srednjovjekovnivitezovi, pjevali su “Od Topole pa do Rav -ne gore”.

Kada su crkvi prilazili Da~i} i Nikoli},nekoliko hiljada rojalista i pla}enika jeglasno zvi`dalo i uzvikivalo: “Izdaja!”Buka koju su stvarali bila je zaglu{uju}a.Me|utim kada su pristigli Kara|or|evi}i,za~uo se gromoglasni aplauz, pra}enpovicima - “Ho}emo kralja!”


HO]E LI SRBIJA VRATITI KRALJA?

Pi{e: MIRHA DEDI]

��

NOVE SRPSKE PODJELENapetost, varni~enje i atmosfera dousijanja izme|u rojalista i republikanacaobilježili su sahranu Kara|or|evi}a

Atmosfera kada su govorili Nikoli} iDa~i} bila je do te mjere mu~na da je ~akmorao da je reaguje i sam Kara|or|evi}.Premijer Da~i} jedva je uspio da izgovorinekoliko re~enica jer je okupljena masazvi`dala i uzvikivala: “Ua, ua, izdao siKosovo!” i “Ho}emo kralja!” Vidno uzne-miren, premijer Da~i} nastavio je govor, ukojem je naglasio da mu je drago {to jeVlada uspjela da uradi ono {to je bio njenzadatak. Ipak, razjarena masa bila je glasni-ja tako da se Da~i}ev govor maltene nije ni~uo.

“Ideologija ima mnogo, ali Srbija jesamo jedna. Zato je va`no da srpski narod ubudu}nosti bude jedinstven. @ivelaSrbija!“, kazao je izme|u ostalog Da~i}.

Ubrzo se za govornicom pojavio pred-sjednik dràve Tomislav Nikoli}, kome sutako|er vikali: “Ua, uaaa!” On je po{tovaoci-ma kralja podviknuo prijete}i prstom i pod-sjetio na to gdje se nalaze: “Smirite se, predcrkvom smo!”, rekao je Nikoli}, a okupljenigra|ani su nastavili da skandiraju.

Za to vrijeme prijestolonasljednikAleksandar, navodno vidno iznerviran,poku{avao je da smiri masu koja je zvi`dalai dobacivala. Me|utim, on je neobi~nomgestikulacijom rukama samo dodatno uzne-mirio ~lanove SNP “Na{i” koji su prirediliovaj do sada nevi|eni skandal.

Da~i} je u jednom trenutku pruìo rukumitropolitu crnogorsko-primorskom AAm -filohiju, koji ga je samo mjesec dana ranijena Trgu Republike “upokojio”. I rekao:„Vidite, vaskrso sam“. Prepucavanja jebilo tokom ~itave sahrane. U jednommomentu Da~i} je predloìo Nikoli}u danapuste sahranu prije vremena i vrate se uBeograd, me|utim on ga je bodrio da izdrìdo kraja ceremonije.

Dodik je poku{ao da relaksira atmos-feru, pitao je Da~i}a: ““[ta ho}e, bre, oviuro|enici?”

Da~i} je odgovorio: ““Ma pusti ih, bre,samo da se ova predstava vi{e zavr{i!”

Dodik je uputio par kritika i AleksandruKara|or|evi}u, optuìv{i ga da je odgovo-ran za javnu blamaù koju je pretrpio zajed-no sa Nikoli}em i Da~i}em, me|utim pri-jestolonasljednik se pravio nevje{t, gov-ore}i da on s tim nema ni{ta.

Atmosfera u kojoj se odvijala sahranaotkrila je veliki animozitet izme|u pri-jestolonasljednika Kara|or|evi}a idràvnog vrha. Princ Kara|or|evi} nikadanije skrivao svoje politi~ke ambicije i èljuda se u Srbiji uspostavi monarhija.

Ispitivanje javnog mnjenja koje jeprovde no desetak dana prije ove sahrane,prvi put nakon 70 godina, pokazalo se da jeu Srbiji broj deklarisanih rojalista ve}i oddeklarisanih republikanaca.

Prema rezultatima istraìvanja AgencijeSAS Inteligens iz Beograda, 39,7 postogra|ana Srbije smatra da je obnova parla-

mentarne monarhije dobra ideja, izri~itoprotiv je 32,3 odsto, dok 27,4 posto nemastav o tome. Ova kompanija za trì{naistraìvanja je predstavila prvo istraìvanjena temu obnove monarhije i reputacije prin-ca Aleksandra Kara|or|evi}a. Glavni inspi-rator ovog istraìvanja je vode}i svjetskistru~njak za brendiranje nacije SSimonAlcont, koji smatra da je Srbija jedna odzemalja u kojoj je najve}a vjerovatno}a dase obnovi monarhija.

Sude}i po ovom istraìvanju, pri-jestolonasljednik Kara|or|evi} je ve} una-jmio strane lobiste koji }e se zalagati zanjegov dolazak na ~elo Srbije. Ideja okralju pomiritelju, kako je sebeAleksandar Kara|or|evi} nazvao prijeizvjesnog vremena, nije posebno pomin-jana, ali je sada, tvrde upu}eni izvori,uvekoliko razra|ena. Sam Aleksandar jeizjavljivao da bi volio da bude kao {pans-ki kralj HHuan Carlos.

Njegov sin PPetar Tre}i Kara|or|evi}vratio se u Srbiju nekoliko dana prijesahrane i za beogradske medije govoriokako bi kralj Srbiji dao pozitivan imid` ikako njegov otac Aleksandar Kara|or|evi}treba da bude suveren, po{to je on starje{inakraljevske porodice i prvi u redunaslije|ivanja prijestola. On se zalaè zaustavnu monarhiju u Srbiji koja biomogu}ila jedinstvo i kontinuitet dràve.”Kralj je iznad politike, on vlada, ali ne kao~lan neke politi~ke stranke, premijer i vladasu ti koji upravljaju zemljom”, kazao je on.

Iako su na sahranu pozvani dràvnizvani~nici svih biv{ih jugoslovenskihrepublika, niko osim Dodika se nijeodazvao ovom pozivu. Na Belom dvoruse odmah spekulisalo da biv{e ~lanicezajedni~ke dràve strahuju da bidolaskom na sahranu priznale Kara |or -|e vi}e, a time posredno i njihovo pravona vra}anje oduzete imovine u biv{imrepublikama. �


DR@AVNA SAHRANA KARA\OR\EVI]A

�

Bo{ko Jak{i}, analiti~ar Politike, za na{list ocjenjuje da je jasno da postoje ani-moziteti izme|u Kara|or|evi}a, s jednestrane, i dràvnog vrha, s druge, ali da jedràva organizovala ovu spektakularnusahranu koju je direktno prenosio RTS samos jednim ciljem, kao bi se odvratila pa`nja odsporazuma koji je potpisan u Briselu.

“Odjednom je u Beograd stiglakolekcija kov~ega sa Kara|or|evi}ima,ali tajming njihovog dolaska je ve{toisplaniran, kako bi se uti{ali oni koji subili protiv briselskog sporazuma.Dràvni vrh ho}e da pokaè da vodira~una o tradiciji i istoriji. Mislim dakod Nikoli}a ne postoji ozbiljan strahod restauracije monarhije, mada jepro{log mjeseca objavljeno jednoistraìvanja po kojem oko 40 odstogra|ana èle povratak monarhije. To je

veoma neobi~no obzirom da se u svimdosada{njim istraìvanjima godinamata podr{ka bila na nivou od 20 odsto.Nije mi jasno za{to bi se broj duplirao uovom trenutku i uop{te ne razumemkako Srbija kao republika uop{te imaprestolonaslednika. Istina je da je nasahrani do{lo do izraàja tvrdo monar -hi sti~ko-ravnogorsko jezgro koji suizvi`dali premijera i predsednika. Tumogu da postoje li~ni animoziteti, ali nevjerujem da }e se to odraziti napoliti~koj sceni Srbije. U ~itavoj toj pri~ipojavio se i Milorad Dodik, koji se ina~esvugde trpa kao miro|ija, odnosnokada god se ukaè prilika koju on moèda iskoristi za sopstvenu promociju,bilo da je ko{arka{ka utakmica ilisahrana, on mora tu da bude gromadasrpstva”, kaè za SB Jak{i}. �

U SVAKOJ ÔRBI MIRO\IJA

“Dodik u svakoj prilici promovišesebe kao srpsku gromadu, bila tokošarkaška utakmica ili sahrana”

NOVI SAVJETNIK KARA\OR\EVI]A Emir Kusturica, ~lan Krunskog savjeta


IZBORI ZA EP UMAJU NAREDNEGODINE

Evropski izbori u svih 28 dràva~lanica Unije trebali bi biti odràni od22. do 25. maja 2014. Prvi evropskiizbori koji }e se odràti pod uvjetimaLisabonskog ugovora }e, dakle, bitimjesec dana ranije, kako bi se novisaziv Evropskog parlamenta (EP)mogao pripremiti za izbor novog pred-sjedni{tva Evropske komisije u julu.Lisabonskim ugovorom su oja~aleovlasti Evropskog parlamenta, konso-lidiraju}i njegovu ulogu suzakonodavcai daju}i mu dodatnu odgovornost:Parlament bira predsjednika Komisijena temelju prijedloga Evropskog vije}a,uzimaju}i u obzir rezultate evropskihizbora. Evropske politi~ke strankeuvjerene su da }e odabir kandidata zapredsjednika Komisije najaviti sna`nijevodstvo EU-a.

ISTRAGA EVROPSKEKOMISIJE PROTIVAPPLEA

Evropska komisija pokrenula jeistragu protiv ameri~kekompanije Apple zbog primjeneantikonkurentske taktike prilikom proda-je iPhonea i tehni~kih ograni~enja s cil-jem izbacivanja rivalskih kompanija saevropskog trì{ta, pi{e britanskiFinancial Times. Na osnovu upitnikakoji je pro{le sedmice poslat na adresenekoliko evropskih mobilnih operatera,EK }e se fokusirati na uvjete distribuci-je koji bi mogli da favoziruju Apple

EVROPA, ODMAH

Njema~ka kancelarka AAngela Merkel i kine-ski premijer LLi Keqiang pozvali su pro{lenedjelje, na press konferenciji, na prekidtrgovinskog sukoba izme|u Evrope i Kineoko solarnih plo~a i beì~ne tehnologije.Posjeta kineskog premijera Evropi sedoga|a u trenutku kada se vodi veliktrgovinski spor izme|u Kine i Evropskeunije oko uvoza kineskih solarnih plo~a vri-jednog 21 milijardu eura, a koji Evropskakomisija èli ograni~iti uvo |e nje m

antidampin{kih carina. Kineski du`nosnicizajedno sa predstavnicima Evropskekomisije poku{avaju na}i rje{enje zatrgovinski spor oko kineskih solarnih pan-ela i beì~ne opreme.

Istraga o tome da li Kinezi prodajusolarne panele po cijenama niìm odproizvodne najve}a je ikada poduzeta odstrane EU-a. Evropski povjerenik za trgovi -nu KKarel de Gucht predloìo je tarifiranjeod ~ak 47 posto za tu vrstu robe, a odluka

Istraga o tome da li Kinezi prodaju solarne panelepo cijenama nižim od proizvodne, što je jedan od razloga trgovinskog spora između Kine i Evropskeunije, najveća je koju je ikada pokrenula Unija

Kina i Evropska unija u potrazi zRAZGOVORI U NJEMA^KOJ:Njema~ka kancelarka Angela Merkel i kineskipremijer Li Keqiang pozvali su pro{le nedjelje,na press konferenciji, na prekid trgovinskogsukoba izme|u Evrope i Kine


osigura vaju}i da nijedan rival ne dobijebolji prodajni ugovor. Na vijest o pokre-tanju istrage, ameri~ki tehnolo{kigigant Apple je odgovorio da su njegoviugovori u skladu s evropskim zakonima.Istraga je pokrenuta nakon pritu`bi pri-vatnih mobilnih operatora i trenutno je uprvoj fazi. Evropska komisija, prijepokretanja zvani~ne istrage, mora bitisigurna da Apple ima dominantnu pozi-ciju na evropskom trì{tu smartphona.

ISLAND ZA SADANE]E NASTAVITIPREGOVORE SAEU-om

Dvije stranke koje su u aprilu pobi-jedile na parlamentarnim izborima naIslandu, Stranka napretka i Strankanezavisnosti, koje se tradicionalno pro-tive ulasku u EU, najavile su da su se svladom dogovorile o organiziranjureferen duma o pristupanju EU. U vladi-noj platformi koju su potpisale te dvijestranke stoji da ne}e biti nastavljenipregovori o pristupanju EU otpo~eti2010. godine sve dok se referendum neodrì. Nova vlada je rekla da mora oci-jeniti rezultate pregovora i na~inprovedbe referenduma, na kojem bi,kako ankete pokazuju, gra|ani vjerovat-no glasali protiv EU-a.

CRNA GORA PRED-VI\A NOVI KON-CEPT REGIONALNESARADNJE

Iz Crne Gore je nedavno stigla vijesto tome kako ova zemlja predlaè novikoncept regionalne saradnje zemaljazapadnog Balkana, Crne Gore, Srbije,Kosova, Makedonije, Albanije i BiH.Crnogorski {ef diplomacije Igor Luk{i}je s inicijativom upoznao povjerenika zapro{irenje Evropske unije [tefana Filea,koji je podrào inicijativu okupljanjazapadnobalkanske {estorke, po ugleduna ve} oprobane i uspje{ne regionalnemodele saradnje u Evropi. Pomenutaideja predvi|a saradnju u oblastimava`nim za unapre|enje kvaliteta ìvotagra|ana i jedinstvenu politiku u pitanjimaod zajedni~kog interesa.

se o~ekuje narednog mjeseca. Osim toga,EU istraùje subvencije kineskim teleko-munikacionim kompanijama, koje su,navodno, uslijed toga uspjele da preplavetrì{te jeftinim proizvodima. Kina je drugipo obimu trgovine partner EU-a, odmahnakon SAD-a. Peking je kritikovao istraguEU-a, te upozorio da bi ona mogla ugrozitibilateralne odnose. Prema najavama izKine, u ovoj zemlji se istraùju na~ini kakoda do~ekaju nepovoljne evropske trgo -vinske mjere, razvijaju novi oblici poslo-vanja u Evropi, te otvaraju trì{ta u Kini,SAD-u, Japanu, Africi i Ju`noj Americi.Vrijednost izvoza kineskih telekomunika-cionih ure|aja u Evropsku uniju je oko mil-ijardu eura godi{nje. Evropska komisija je,

ipak, odlu~ila pokrenuti istragu, uz protivl-jenje nekih ~lanica, ali i evropskih kom-panija, kao {to je Ericson. Istovremeno,stiù upozorenja o tome kako Evropa trebatraìti na~ine za strate{ko partnerstvo saKinom i rije{i ovaj spor. Govore}i naevropskom poslovnom skupu u Briselu,gde je polovinom maja predstavljen noviizve{taj o spoljnim aktivnostima EU koji jesastavilo 16 evropskih nezavisnih institutauklju~uju}i Notre Europe, JJacques Delors,po~asni predsjednik ovog pari{kog think-tanka, i Svjetske trgovinske organizacije(STO) PPascal Lamy je kazao da }e 19%evropskog rasta u narednih deset godinapoticati iz regiona. Jednu tre}inu }e osigu-rati Kina. Zabrinut trgovinskim razmirica-ma na relaciji EU-Kina, on je kazao da ve}iekonomski i politi~ki anga`man u zemlja-ma koje ostvaruju brz privredni rast, poputKine, klju~an je za Evropu, te da postojiosnov za strate{ko partnerstvo. Evropatreba {tititi svoje trì{te, kao i drugi u svije-tu, ali i da se vi{e angaìra na stvaranjunovih pravila u globalnoj trgovini. Upravosu trgovinski odnosi oduvijek bili glavnistub odnosa izme|u Kine i EU-a.

:(D. Savi})

za rješenjem trgovinskog spora

Posjeta kineskog premijera Evropi se događa u trenutku kada se vodi velik trgovinskispor između Kine iEvropske unije oko uvozakineskih solarnih ploča vrijednog 21 milijardu eura,a koji Evropska komisijaželi ograničiti uvođenjemantidampinških carina


BUSINESS� Koparskom “Cimosu“ prijeti ste~aj� Apel privrednika RS-a: Ostajte ovdje� Elektroprenos usugla{ava investicioni plan� Alarmantan pad budètskih prihoda

Uprava koparskog Cimosa razrije{ila jedu`nosti direktora svoje k}erke-firme uGrada~cu FFadila Novali}a, koji je navodno„zloupotrijebio slu`bene ovlasti“. Upozadini ove smjene kriju se drugi, mnogoozbiljniji razlozi: firma iz Kopra zapala jeu ozbiljne finansijske probleme zbog kojihjoj prijeti ste~aj, pa je prisiljena otpustitinajmanje 900 radnika od ukupno 7.000radnika koliko trenutno upo{ljava udesetak pogona {irom biv{e Jugoslavije.Samo u BiH Cimos ima 960 uposlenihradnika u pet pogona od kojih dva - uSarajevu i Srebrenici - imaju malo {anse danastave s proizvodnjom. Novali} seusprotivio zatvaranju pogona u BiH iotpu{tanju radnika, i to je stvarni i jedinirazlog za njegovu smjenu.

Cimos iz Kopra jedan je od najve}ihposlodavaca i jedan od najve}ih izvoznikaSlovenije. U „deèli“ zapo{ljava 3.000radnika a u svojim k}erkama-firmamaizvan Slovenije jo{ 4.000 radnika. Sna`naekspanzija Cimosa od prije petnaestakgodina bila je podràna obilatim kreditimaslovena~kih banaka koje su u Cimos injegove firme-k}eri plasirale oko 400miliona eura! Cimos je zaduèn do gu{e i

jo{ prije dvije godine suo~io se sproblemom servisiranja golemog duga. Tajje problem eskalirao u protekloj godini utoj mjeri da je Cimosu nad glavom visioste~aj. U martu ove godine banke supristale da reprogramiraju najve}i diokredita odobrenih Cimosu uz uvjet dauprava koparske tvrtke poduzme opse`nemjere racionalizacije poslovanja, {to jezapravo drugi naziv za masovno otpu{tanjeprekobrojnih radnika, uglavnom izvanSlovenije, i zatvaranje nerentabilnihpogona, tako|er izvan Slovenije.

U poslovodnim strukturama CimosaNovali} je sve donedavno uìvao golemirespekt i povjerenje. Vlastitim anga ma -nom osigurao je Cimosu nekoliko odli~nihposlovnih ugovora, a Cimosovi pogoni uBiH poslovali su solidno, u svakom slu~ajubolje od prosjeka cijelog poslovnogsistema koparske tvrtke.

Smijenjeni direktor Cimosa u BiHFadil Novali} prije pet godina spominjaose kao najozbiljniji kandidat za funkcijufederalnog premijera, no ponudu SDAglatko je odbio uz obrazloènje da ga nezanima politi~ka karijera i da se ne bisna{ao u politi~koj areni.

Zastupništvasele iz BanjeLuke uSarajevo

Pomo}nica ministra trgovine iturizma u Vladi RS-a DDu{ka Tegeletija(ina~e supruga ministra finansija RS-aZorana Tegeltije), apelirala je nedavnona privrednike iz Srbije da svojazastupni{tva u BiH ne otvaraju uFederaciji BiH nego u RS-u.

„Privrednici Republike Srpske vasmole da registrujete kompanije uRepublici Srpskoj a ne u Federaciji BiH,jer rade}i suprotno vi ru{ite finansijskustabilnost Republike Srpske i ja~ateFederaciju BiH“, izgovorila je Du{ka naregionalnoj konferenciji u Beogradu nakojoj se ina~e rapravljalo o statusutrgovinskog sporazuma CEFTA nakonhrvatskog ulaska u Evropsku uniju.

O u~estalom zatvaranju inostranihpredstavni{tava u RS-u i njihovompreseljenju u Federaciju BiH nedavno seraspravljalo i na Skup{tini RS-a. Ovajtrend je uo~ila i Privredna komora RS-a,~iji je glasnogovornik VVladimir Bla go -jevi} i slu`beno potvrdio da je„zabiljeèn odlazak pojedinih pred -uze}a, posebno generalnih zast up -ni{tava s teritorije Republike Srpske injihova preregistracija u FederacijiBiH“. Stoga Privredna komora RS-a,kaè Blagojevi}, insistira na una pre -|enju poslovnog ambijenta u RS-u terastere}enju privrede i ukidanju nizafiskalnih i parafiskalnih optere}enja zaposlovnu zajednicu.

Time bi se unaprijedio poslovniambijent u RS-u i taj entitet „postao bikonkurentniji u odnosu na FederacijuBiH“.

Privredna komora Federacije BiH neraspolaè konkretnim brojem firmi izastupni{tava koja su u posljednjevrijeme promijenila entitetsku „adresuboravka“ i tvrde da nije rije~ o trendunego i nekoliko pojedina~nih slu~ajeva.Primjetna je, me|utim, ~injenica dame|u firmama koje su promijenilesjedi{te dominiraju firme iz Srbije, {to jevjerovatno posljednica otopljavanjaodnosa izme|u Beograda i Sarajeva, isve zategnutijih odnosa izme|u Beo gra -da i Banje Luke.

„Cimos“ zatvara pogone uSrebrenici i Hrasnici

Priredio: ASIM METILJEVI]

PROTIV ZATVARANJA POGONADirektor Cimosa za BiH Fadil Novali}odbio je nalog slovena~kih vlasnika da zatvori proizvodne pogone uSrebrenici i Hrasnici


Upravni odbor Elektroprenosa BiH do danas nijeusvojio ni godi{nji ni trogodi{nji investicioni plan te planrazvoja elektroprenosne mreè do 2022. godine, {to je ina~euvjet za deblokadu „zale|enih“ sredstava ovog preduze}a iza me|uentitetsku raspodjelu dobiti. Na ra~unu Elek tro -prenosa BiH ve} nekoliko godina gomila se golemi novac -oko 300 miliona KM - koji je primarno namijenjen zarazvoj elektroprenosne mreè. No, sredstva su blokiranazbog vi{egodi{njeg spora oko ustroja i statusa ovogpreduze}a, jedinog u BiH ~iji su osniva~i dvije entitetskevlade. Nije tajna da Vlada RS-a zagovara razdvajanje ientitetsku podjelu ovog preduze}a, ~ije ~etiri organizacionejedinice (Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka) ne slijedeme|uentitetsku liniju razgrani~enja povu~enu ratom, negoslijede logiku organizacione funkcionalnosti.

Dvije vladaju}e partije, SNSD i SDP, prije nekogvremena na~elno su dogovorile deblokadu ovog preduze}a,uz uvjet postavljen iz RS-a da se zna~ajan dio akumuliranihsredstava - stotinjak miliona KM - trasferira entitetima a dase preostali iznos novca usmjeri na izgradnju imodernizaciju dotrajale elektroprenosne mreè.

Evropska komisija se na~elno sloìla s ovimprijedlogom, ali uz uvjet da se najprije usvoji godi{nji itrogodi{nji investicioni plan izgradnje i modernizacijeelektroprenosne mreè, i da tek potom entiteti podijeleeventualni vi{ak sredstava.

No, malo je vjerovatno da }e entitetske vlade dobiti nekizna~ajniji novac. Prema po~etnom, jo{ uvijek neusu gla -{enom planu, Elektroprenos BiH tokom naredne tri godinenamjerava investirati oko 450 miliona KM, dakle 150miliona KM vi{e nego {to trenutno ima na ra~unu.

Prema tom planu, entiteti su isklju~eni iz podjeledividendi Elektroprenosa BiH sve do 2017. godine.

Negativan trend u naplati indirektnih poreza una{oj zemlji iz prvog kvartala ove godine nastavljenje i u ~etvrtom mjesecu. Istina, ukupni prihodi uaprilu ve}i su za 0,8 posto, ali zbog enormnogpove}anja povrata PDV-a neto prihodi u aprilusmanjeni su za 3,1 posto u pore|enju s aprilom 2012.godine. Kvartalni prihodi su pak smanjeni za 2,8posto, {to zna~i da je problem smanjene naplateindirektnih poreza u ~etvrtom mjesecu dodatnoprodubljen.

Podjela dividendi Elektroprenosa BiH tek2017. godine

Pad indirektnihporeza nastavljeni u IV mjesecu

USAGLA[AVANJE INVESTICIONOG PLANAUprava Elektroprenosa BiH jo{ nije usvojila plan investicija za 2013. godinu


NOGOMET

Deset godina nakon što je stigao u engleski nogomet, golman reprezentacijeBiH i STOKE CITYJA ASMIR BEGOVIĆ (26) proglašen je najboljim vrataromengleskog prvenstva protekle sezone; za SB Begović govori o sazrijevanju,

odrastanju u izbjeglištvu, svojoj intimi, novom klubu

Njegova je ìvotna pri~a, kao uostalom inekolicine nogometnih reprezentativacaBiH koji su odrastali u izbjegli{tvu,fascinantna. U desetak je godina, odizbjeglice iz Trebinja, AAsmir Begovi}dospio do najbogatije nogometne ligesvijeta. U tih su desetak godina stale gladneizbjegli~ke godine u Njema~koj, egzil uKanadi, ali i ugovor sa Portsmouthom,nastupi u mladim selekcijama Kanade,mjesto prvog golmana reprezentacije BiH.Kona~no, ovih dana i nagrada za najboljeggolmana engleskog nogometnog prvenstva.Vrednija utoliko vi{e {to ju je ostvario saStoke Cityjem, klubom koji se, u pore|enjusa gigantima iz Manchestera ili Londona,moè zvati malim.

UÎTI IZ SPORTAStrast za nogometom Asmiru je usadio

njegov otac AAmer, nekada golmantrebinjskog Leotara i bugojanske Iskre. Uizbjegli~kim danima u Njema~koj, Amer jeprovodio sate rade}i na nogometnom terenusa svojim najstarijim sinom, u~e}i gagolmanskoj tehnici. U njema~kom jeKircheimu, malom mjestu u kojem seporodica smjestila nakon {to je izbjegla izTrebinja, po~eo raditi i sa profesionalnimtrenerima. ““Kada sam imao ~etiri godine,po~eo sam igrati i ve} tada sam sanjao dapostanem fudbaler. Sretan sam {to mi sesan ostvario i {to radim onaj posao o kojemsam sanjao kao dje~ak“, pri~a za SB AsmirBegovi}: ““Nisam nikada sanjao dapostanem napada~, mislim da su geni upitanju. Otac je bio golman, moj dedo jetako|er bio golman, mislim da je biloprirodno da i ja budem na golu. Sa ~etirigodine sam stao me|u stative i nikada uìvotu nisam igrao ni{ta drugo. Mo`da samtrebao, da nau~im tehniku, ali za mene jeuvijek bilo mjesto samo na golu.“ Jedan jeod najve}ih sportskih fanatika koje }etemo`da sresti u ìvotu. Igrao je ko{arku,hokej, tenis... Prati prijenose apsolutno svihsportskih susreta, gleda rezultate. Lud je zaNBA, ali i ameri~kim ligama u baseballu ihokeju. ““Često me èna pita, hej, jesi vidio{ta se de{ava u Siriji. A ja nemam pojma(smijeh). Sav sam u sportu, potpuno. Prijenego {to sam do{ao na okupljanje

reprezentacije, bili smo u Miamiju, gledaliutakmicu NBA doigravanja. To je vrhunskidoìvljaj! @ena mi kaè da sam bio kaomalo dijete, da nisam progovarao ni rije~i,da sam samo gledao ra{irenih usta i o~iju.Zanimalo me je jednostavno kako se igra~ipona{aju na terenu, {ta rade.“ Kaè da jene{to {to mu pomaè na golu nau~iogledaju}i i konji~ki sport. ““Supruga se bavi

jahanjem, tako da sam neke stvari pokupioi od nje. Pratio sam njenu karijeru, i{ao sanjom na treninge i takmi~enja.“ Nau~io je,kada je supruga u pitanju, jo{ ne{to. Dapostoji ljubav na prvi pogled. ““Upoznali seu baru u Porstmouthu, prije {est i polgodina. U petak nave~er sam iza{ao saprijateljima i tu smo se upoznali. Bio je toneki klik. Ljubav na prvi pogled. Nisam


PAPETOV LETE]I TREBINJAC

��

ASMIR BEGOVIĆBIOLOG KOJI JE POKORIO BRITANIJU

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Asmir Begovi} ro|en je 20. juna1987. godine u Trebinju. Prvi profesionalniugovor u ìvotu potpisao je s engleskimPortsmouthom 2003. godine, a narednedvije sezone proveo je na posudbi ubelgijskom La Louviereu. Sa svojomameri~kom suprugom i k}erkom ìvi uStoke on Trentu. Okon~ao je studijbiologije. U Trebinje je dolazio samojednom, prije ~etiri godine, nakonprogonstva. “Ne sje}am se Trebinja izdjetinjstva. Nakon rata sam prvi putrodni grad posjetio prije ~etiri godine,imam tamo mnogo familije, vratili su seu grad. Emocije su super, svakome jenjegov rodni grad ne{to posebno usrcu. To ne moè niko promijeniti,super je osje}aj do}i dole. Sada imamporodicu po cijeloj Bosni, nakon ratacijela Bosna je moja ku}a, ali Trebinjeima posebno mjesto.“

Omiljeni film: Moneyball. Film saBrad Pittom u glavnoj ulozi, o baseballu.Super film koji mi je otkrio neke skrivenestvari o tom sportu.

Omiljena hrana: Bosanska.Omiljeni sport: Fudbal.Omiljeni grad: New York. Omiljeni igra~: Osim mene? (smijeh)

Manuel Neuer. Mada je Oliver Kahn zamene najbolji golman svih vremena.

Najteè je bilo igrati protiv: CristianaRonalda.

Najbolji trener: Od onih s kojim samradio, Roy Keane.

Omiljeni klub: Bayern. U Bosni?Te{ko pitanje, da se odgovor pogre{no neshvati. Zbog oca }u re}i Leotar.

Omiljeni auto: Ferrari. Nema potrebeobja{njavati. Imam jedan, za mene nemaboljeg auta.

Omiljeni band: Oasis. Njih volim ièlio bih oti}i na njihov koncert. To bi miba{ bila velika stvar.

Safet Su{i}: Miran, pametan trenerkoji zna dosta o taktici i tehnici. Pravalegenda. �

ASMIR BEGOVI], SASVIM LI^NO

“Zbog rata je cijela BiH postalamoja kuća“

vjerovao da to postoji, misliosam da je to samo pri~a izljubavnih filmova. Ali desilo se,sada znam da zaista postoji.“Begovi}i su sedam godinaìvjeli u Njema~koj, a kada imje istekao izbjegli~ki azil,odlu~ili su preseliti u najve}udràvu Sjeverne Amerike, ukanadski grad Edmonton. Po~elisu iznova. Otac Amir je radiokao dostavlja~, a kada bi zavr{ioposao, odlazio je na treninge sAsmirom. Stigli su u Edmontonnose}i nekoliko torbi u kojimaje bila samo garderoba. Asmir jepo~eo trenirati u lokalnomklubu Southwest Sting i brzo jedospio do kanadske U-17reprezentacije. Kada se, kojugodinu kasnije, odlu~io igrati zaBiH, Kana|ani su bili ljuti.“Dobro, to je prirodno, raz u mi -je m ih. Davali su mi priliku i tone}u nikada zaboraviti, za h va -lan sam im uvijek na tome.@ivot je odlu~io tako, ipak, jasam preselio u Kanadu, nisamro|en gore pa da sam moraoigrati. Nikada nisam imao istiosje}aj prema Kanadi i Bosni.Za svoju zemlju imam praveemocije i to se ne moèpromijeniti. Kanada je divnazemlja, krasno mjesto za ìvjeti,ali na kraju, Bosna je mojadomovina i ja se osje}am samoBosancem.“

MOJ MALI SVIJETSkoro dva metra visoki,

stasiti Trebinjac u Englesku jestigao prije ta~no deset godina.Najteè mu je, kaè, bilo navi}ise na samo}u. ““Najteè je biloostati sam. Bilo mi je lak{e negodrugima jer sam znao jezik, alisam bio sam. Bio sam dijetekada sam do{ao. Porodica je ostala uKanadi, deset sati leta od mene, ali sam sjeoi sam sebi kazao da je to sada tako i damoram sam sebi srediti ìvot. Bilo je te{kona po~etku, ali imao sam fudbal. Često samznao biti tuàn, nedostajali su mi roditelji,porodica, ali sam sebi kazao hej tu si, ìvi{svoj san, budi sretan. Dolazak u Engleskuje najve}a stvar koju sam napravio.“Polako, korak po korak, gradio je karijeru uPremier ligi. Danas je, barem tako pi{uengleski mediji, korak do transfera unave}e klubove. ““Slagao bih ti ako bihrekao da ne znam ni{ta o tome. Znam {ta sede{ava. Ne ~itam sve novine, ali je te{koodma}i se od toga, jer te ljudi pitaju, {alju tiporuke. Kada mi se to prvi put de{avalo,

prije tri-~etiri godine, nisam znao kako dase uop{te pona{am u takvoj situaciji. Sadaje ve} druga~ije. I vjeruj da sam samokoncentriran na posao. Ljudi vole dapri~aju i to je fina pri~a, kada te ljudi vide uvelikim klubovima, kada smatraju da sidostojan tog mjesta. Ali mene to ne doti~e,uglavnom i izbjegavam razgovarati o tome.Na kraju dana, ja sam igra~ Stokea, imamsvoj posao, svoje mjesto i ostalo me nezanima.“ Kada si nogometa{ u Engleskojonda si, pri~a, iznimno prvilegirana osoba.No, samo onda ako se kloni{ skandala istranica tabloida. ““Ljudi te druga~ijegledaju, uvijek ima{, recimo, slobodan stolu popularnom restoranu. Ako si normalan,ako respektuje{ okolinu, ljudi te vole, u

Engleskoj je to tako. Naravno,postoje ljudi koji rade neke stvarizbog kojih dospiju pod lupumedija, ali mene to ne zanima.Recimo, ne dopu{tam da se mojaporodica pojavljuje u medijima,to ne èlim“, kaè Asmir.“Postoje naravno stvari koje ljudine znaju, ima{ taj ogromanpritisak rezultata i medija, ima{gomilu ljudi koji misle da je lakobaviti se ovim poslom, da tosvako moè uz malo muke. Aljudi uglavnom ne znaju {ta sve uìvotu mora{ napraviti da bi imaopriliku igrati svake subotefudbal.“ Profesionalni je fudbalsurov posao, No, on je saporodicom izgradio svoj malisvijet, izoliran koliko je tomogu}e od spoljnih uticaja. Izasad mu uspijeva ostati nez a ni m -ljiv oto~kim tabloidima koji su“najgori“ na svijetu. ““Do tebe jekako }e{ se se odrediti. Mora{napraviti svoj mali svijet u kojine}e{ pu{tati ni{ta {to na njegauti~e sa strane. Pazi, ne osu|ujemja ni ljude koji voze BentleyContinetals i stalno su napartijima ili u medijima. Svako jeèstoko radio da bi do{ao ovdje isvako ima na~in na koji uìva utome. Ja volim miran ìvot ukrugu porodice, ostalo me nezanima. To do|e s iskustvom, napo~etku sam i ja gledao {ta sede{ava na tribinama, slu{ao {taljudi govore. Ali, {to vi{e uta km i -ca igra{, vi{e se isklju~i{. Zamene je to jako bitno. Puno putami se desilo da me ljudi pitaju one~emu {to se desilo natribinama, a ja pojma nemam o~emu govore (smijeh)“, pri~a.“Takav sam, ne pokazujememocije, onda kada mi ide superne tr~im okolo, ne ska~em, ali

isto tako i ne divljam kada je lo{e.Utakmica je moj posao a ja svoj posaovolim raditi kako treba.“ U nogometnommu je sazrijevanju, priznaje, najvi{epomogla reprezentacija BiH. ““To je zamene uàsno veliki korak naprijed. Nivona kojem igram sa reprezentacijom jeveliki i teàk. Nema{ lakih utakmice, igra{protiv najja~ih. To iskustvo mora{doìvjeti, to ti ne moè niko prenijeti.Reprezentacija te popravi, izgradi te kaoigra~a. Bilo je gre{aka i bi}e ih, to je jasno,ali to je dio posla koji mora{ nau~iti. Zamene je super kada ljudi ra~unaju na tebe,kada traè vi{e od tebe. Ja èlim da budemglavni igra~, da ljudi od mene o~ekujuuspjeh.“ �


NOGOMET

�

ASMIR BEGOVI]Imam svoj mali svijet i oko njega Kineski zid

Organizacija Bosansko-tursko pri j a -t eljstvo obiljeìla je u Narodnompozori{tu Sarajevo, na Dan mla -do sti, 550. godi{njicu izda v a njaAhdname. Podsjetimo, Ah d n a ma

je najstariji dokument o ljudskim pra vima uistoriji, napisana tri stotine dv ad eset i {estgodina prije Francuske buròaske revolucije

i ~etiri stotine osamdeset i pet godina prijeMe|unarodne deklaracije o ljudskim prav i -ma. Tim dokumentom sultan MMehmed II elFatih omogu}io je slobodu i prava drugimvjerama na podru~ju BiH i uru~io je, naMilodraù, fra AAn|elu Zvizdovi}u 28. maja1463., godinu nakon {to je osnovan grad ukojem je 25. maja obiljeèn vrijedan datum izna{e istorije. Garantovao je El FatihAhdnamom najvi{a prava i slobode bosa n -skim franjevcima, ali i drugim narodima koji

su ìvjeli na ovom prostoru. Ipak, prvo nas jemorao pokoriti, {to mu ne ide na ~ast, ali eto,ne vrijedi kukati, nije on jedini koji nas je“gazio”.

LEGENDARNI NASTUPKako je - tako je, pa... Koliko mi,

zapravo, znamo o zna~aju Ahdname?“Ozbiljni povjesni~ari: prof. dr. fra AAndrijaZirdum, prof. dr. SSre}ko M. Dàja,akademik, mr. fra AAn|elko Barun, prof. dr.


NAJVI[A PRAVA I SLOBODE

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

U Fojnici i u Sarajevu obilježeno je 550 godina od izdavanja AHDNAME, najstarijeg dokumenta o ljudskim pravima u istoriji; o njenom značaju i

različitim interpretacijama, vrijednosti i slobodi, životu i suživotu u BiH, za našmagazin govori FRA NIKICA VUJICA, gvardijan Franjevačkog samostana

Duha Svetoga u Fojnici

Fra Nikica Vujica: “Uvjeren sam u svijetlu budu}nostna{e dràve BiH“

ŠTA JE NAMA AHDNAMA

Dubravko Lovrenovi}, i ostali, relevantno iobjektivno govore o zna~enju Ahdname.Mislim da bi smo njihovo mi{ljenje moraliuvaàvati i dati mu prednost naspramneozbiljnim i kratkoro~nim dnevno-poli ti -~kim ‘marifetlucima’. Ahdnama nije bila nitije mogla biti dokument ljudskih prava usuvremenom zna~enju, ali isto tako niti listpapira bez ikakva stvarnoga zna~enja.Ahdnama ima zna~enje u tome {to jeomogu}ila prisutnost i djelovanje bosanskihfranjevaca u okvirima vrlo sku~ene islamsketolerancije prema kr{}anima i time omo -gu}ila povijesno preìvljavanje kato li ~anstvau Bosni. Bo{nja~ki interpretatori danaspokazuju veliku sklonost prema idea li z -acijama muslimanske ili bo{nja~ke sa s t a v -nice u kojoj osmansko razdoblje bh. pro{lostiima sredi{nje zna~enje. U duhu tih ide a li -zacija vadi se i Ahdnama bosanskih fra nje -vaca iz pravnog sustava u kojemu je nastala -a to je me|unarodno ugovorno pravo naislamski na~in - i prenosi u moderni pravnisustav o ljudskim pravima koja progla{avajusve ljude ravnopravnim bez obzira na vjeru,rasu, nacionalnu pripadnost itd. Takvimidealizacijama dali su svoj obol i pojedini

bosanski franjevci nazivaju}i Ahdnamu uslavljeni~kom raspoloènju magna chartalibertatum”, odgovara fra NNikica Vujica,gvardijan Franjeva~kog samostana DuhaSvetoga u Fojnici: “Na drugoj strani, kriti~ariosmanske pro{losti i bosanskih franjevaca, sizrazitim emocionalnim otklonom premafranjevcima, u Ahdnami vide metaforupodloga paktiranja bosanskih franjevaca stu|inskom vla{}u radi vlastitih politi~kih imaterijalnih probitaka, a na {tetu obi~nogkatoli~kog puka. Tako se legendarni nastupfra An|ela Zvizdovi}a pred sultanom, nakonkatastrofe srednjovjekovne Bosne, komentirakao ‘paktiranje s osvaja~em’. U najnovijimverzijama to je ‘paktiranje’ preraslo uponiàvaju}e ‘ljubljenje papu~a’ osvaja~usultanu i prosvije}enom apsolutistu Titu ilipak u sintagmu sindrom ahdname, gdje seigrom rije~i Ah(d)nama = ah nama (samonama fratrima) opet taj dokumentpodrugljivo vadi iz povijesnog konteksta ismje{ta u kontekst modernih demokratskihsustava. Zbog svega toga, va`no je Ahdnamupredstaviti u pravom kontekstu, vrijednosti izna~aju.”

U Muzeju Franjeva~kog samostanaDuha Svetoga u Fojnici od 24. do 26. majaorganizovani su Dani otvorenih vrata. “Udogovoru s na~elnikom Op}ine Fojnica,gospodinom SSalkanom Merdàni}em, a upovodu 550. godi{njice glasovitog susretakustosa fra An|ela Zvizdovi}a i sultanaMehmeda II el Fatiha na Milodraù,organizirali smo Dane otvorenih vratana{ega Muzeja. Tri dana, od 10 do 18 satiposjetitelji su mogli besplatno razgledatijedan dio Muzeja, koji je ure|en -


DOKUMENT EL FATIHA FRA AN\ELU

��

SRDAÂN SUSRETFra Nikica Vujica (lijevo) u društvu predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića

BOSANSKOM FRANJEVCU, S POŠTOVANJEMFra Anđelo Zvizdovi}, veliki ~ovjek u teškim vremenima

prizemlje, te originalnu verziju Ahdname ipla{ta koji se ~uvaju u na{em Samostanu.Bilo je vi{e od 500 posjetitelja i zadovoljnismo odazivom. Osim mogu}nosti posjetena{em Muzeju, u gradu Fojnici bili supredstavnici iz partnerske Op}ine Umranijaiz Turske, koji su s doma}inima iz Fojniceimali prigodni program pod nazivomUvijek zajedno. U svim doga|anjima moglismo osjetiti veliku ljubav turskih gra|anaprema na{oj Fojnici i BiH”, veli fra Nikica.

Ve} je izjavio da je “ekspertizom papiranau~no dokazano da je glavni dioAhdname original”. [ta je sa ostatkom togdokumenta, pitamo na{eg sagovornika:“Djelatnici Znanstvenog instituta Ru|erBo{kovi} iz Zagreba obavili su znanstvenuekspertizu Ahdname, papira na kojem jenapisan tekst, te pla{ta. Rezultati metodom14C su slijede}i: Ahdnama je sastavljenaod dva papira, gornjega dijela (starost od1650. do 1799. godine) i donjeg (glavnog)dijela (starost od 1443. do 1484. godine);Pla{t (platno) je starosti od 1469. do 1625.godine. Prema tome, glavni dio Ahdname -tekst Ahdname - je originalan, a gornji dio- tugra s crvenim slovima - Ahdname i pla{tnisu originalni. Pla{t se danas ~uva u na{emMuzeju i u cijelosti je sa~uvan. Ima jedanzanimljiv podatak iz 1524. godine (A.a.Samostana) kada je izgorjela samostanskacrkva. Posmrtni ostaci fra An|ela Zvi z d o v i }atada su ostali neozlije|eni, a jedan ugledanmusliman svukao je sa sebe svilenu dolamui njome ogrnuo pokojnika. Ova ‘svilenadolama‘ je vjerojatno pla{t, za koji smodràli da je El Fatihov. Rezultati ekspertizepla{ta (1469.-1625.) idu u prilog ovommi{ljenju.”

BOG JE JEDANZa ~uvanje Ahdname i pla{ta potrebno

je obezbijediti idealne uslove, prikladnuprostoriju, odre|enu temperaturu... Imaju lipote{ko}a u Muzeju? “Ahdnamu i pla{t~uvamo kao jednu od najve}ih povijesno-kulturnih vrijednosti Samostana, Fojnice,BiH i {ire. Svi mi u Fojnici se jakoponosimo {to je posjedujemo. Zad o v o lja va -j u}ih uvjeta za normalan rad jo{ nemamo,pa je zbog toga originalna Ahdnamanedostupna za posjetitelje. Uspjeli smo sdjelatnicima Zemaljskog muzeja BiHkvalitetno realizirati projekt stru~nogpostava u prizemlju. Ostaje nam jo{ uraditistru~ni postav na prvom katu, gdje bismoizloìli najvrjednije eksponate, a me|unjima Ahdnamu i pla{t. Me|utim, za tajposao nemamo novca. Projekt smoaplicirali Federalnom ministarstvu kultureu sporta. Jo{ nemamo rezultata”, obja{njavagvardijan Franjeva~kog samostana DuhaSvetoga u Fojnici. A kako funkcioni{e va{Muzej u svim tim segmentima, da linailazite na “prepreke”? “Muzej radi prema

mogu}nosti. Sami pronalazimo na~ina kakobi posjetiteljima izi{li u susret. Da bi radilivi{e i bolje, potrebno je da se angaìrajuinstitucije vlasti. Stanje u kojem se na{adràva BiH danas nalazi ne daje namprostora o~ekivanju da }emo u skorovrijeme mo}i osigurati normalan radMuzeja. @ao nam je kada posjetitelji, kojihje sve vi{e, ne mogu vidjeti, npr. bogatunumizmatiku, predmete od zlata i srebra isl.”, kaè fra Nikica.

S obzirom da je Ahdnama dokumentkojim je sultan Mehmed II 1463.garantovao slobodu ispovijedanja vjere ikretanja ne samo franjevcima, ve} svimnarodima u BiH, ~ini nam se da su slobodeu drugoj polovini XV vijeka bilo ve}e negodanas, kada smo duboko zakora~ili u XXIvijek. Slaète li se, fra Nikice? “Te{ko mi jeodgovoriti s ‘da‘ ili ‘ne‘. Mislim da nesmijemo idealizirati vremena u kojimanismo ìvjeli. @ivjeti se treba i mora danas,kao i prije. Da bi se danas osjetilislobodnim gra|anima na{e dràve BiH,moramo raditi na razdvajanju spregereligije i politike, ako èlimo dobar ìvotnama i budu}im generacijama. Upravo tasprega danas nam ne da disati u punojslobodi.” Izjavili ste i da je “mnogorazli~itih tuma~enja Ahdname”. A za{to bise tuma~ilo na razli~ite na~ine, zar nije

najva`nije ono su{tinsko i vrlo jednostavno:Sloboda? “Na neki na~in se moè takokazati, u smislu idealizacije pro{losti. To jeslobodni izri~aj, koji ne zahtijeva zna n s -tveno-povijesni pristup i koji se naj ~e {}ejavlja u sferi religije i glori fic iranja nacijeili dràve.”

Na kraju na{eg razgovora zamolili smofra Nikicu Vujicu da nam kaè koja je toporuka koju bi svi mi trebali i{~itavati izAhdname: “Mudrost i bezazlenost i{~itavamiz Ahdname, izraàvaju}i se osje}ajno.Religije nas ne smiju razdvajati nego spajati.Bog je jedan, a èli da i mi budemo jedno uljubavi, miru, pra{tanju, slobodi. DuhAhdname je ìvio rahmetli hadì hafizRamiz ef. Pa{i}. Dok je bio glavnimimamom u Fojnici, a i poslije - posebno predpo~etak rata - zalagao se za mir i suìvot.Nakon rata zauzimao se za povratakprognanika u Fojnicu. Njegovi ìvotnistavovi i odnos prema ~ovjeku uop}e bilisu svim ljudima, bez obzira na vjerskupripadnost, poticaj i potpora za ìvot. Zbognjegova na~ina ìvota i djelovanja, fojni~kifratri su ga nazivali dobri hodà, a to jeznakom dubokog po{tovanja i zahvalnostiBogu za velikog ~ovjeka. Ima jo{ punoovakvih ljudi i u dana{njoj BiH, i zbog togasam uvjeren u svijetlu budu}nost na{edràve BiH.”�


NAJVI[A PRAVA I SLOBODE

�

U Ahdnami koju je sultan Mehmed II elFatih uru~io fra An|elu Zvizdovi}u pi{esljede}e: “Ja sam sultan Mehmet Khan,neka je poznato svima, uop}e od prostogpuka kao i odijeljenima, ova mojavlastodrà~a povelja, kojom bosasnkimsve}enicima ukazujem veliku pa`nju, tezapovijedam: spomenutima i njihovimbogomoljama ne smije biti smetnje nipritiska, kako od uzvi{ene moje strane takood mojih vezira, niti od mojih pot~injenih(robova) niti od mojih podanika - raje, niti odsvega stanovni{tva cjelokupne moje dràve.Spomenutim, nitko se ne smije mije{ati unjihove stvari, niti ih napadati ni vrije|ati, ninjih ni njihov ìvot, njihov imetak ni njihovebogomolje. Tako|er, iz tu|ine osobito, umoju dràvu dovoditi ljude dozvoljava im se,stoga spomenutim izdajem moju uzvi{enuzapovijed kojom im posve}ujem svoju brigui pa`nju, te se kunem te{kom zakletvom:Stvoriteljem i Gospodarom zemlje i nebesa,sa sedam musafa, sa velikim Boìjimvjesnikom Muha m m edom i sa stotinudvadeset i ~etiri hiljade pejgambera i

sabljom koju pa{em, a ovim {to je napisanonikoje se lice ne smije suprotstaviti dok godovi franjevci sluè meni i mojoj zapovijedibudu pokorni.” �

ZAPOVIJED SULTANA

“Ja sam sultan Mehmet Khan, neka je poznato svima...”

Prije ta~no dvije decenije, JJosipLe{i}, poznati univerzitetski pro-fesor, pozori{ni i filmski reditelj,teoreti~ar i kriti~ar knjièvnosti,prije svega teatra i drame, autor i

urednik vi{e knjiga, nadareni pripovjeda~ iromansijer, ugledni saradnik u mnogim~asopisima i novinama, nekada{nji umjet-ni~ki direktor Bosna filma, jedan od osni-va~a Akademije scenskih umjetnosti idopisni ~lan ANUBiH-a umro je u 64. godi-ni u Novom Sadu.

Na{a sugovornica, glumica RRavijojlaJovan~i}-Le{i}, supruga preminulog knji e v -nog erudita, evocira uspomene na(zaboravljenog) velikana bosansko herce -gova~ke umjetnosti i kulture.

ÔVJEK KOJEG JE SVE ZANIMALO � Vi zapravo niste samo glumu studi-

rali, ve} i komparativnu knjièvnost iteatrologiju, a zatim ste stekli i tre}u diplo-mu na Odsjeku za engleski jezik i knji e v -nost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.Osvr}u}i se na obimno nau~no i umjetni~kostvarala{tvo Josipa Le{i}a, Vama je njegovrad izuzetno poznat i profesionalno blizak,s obzirom da se moè posmatrati s aspektahistorije bosanskohercegova~kog i jugos la -v e nskog teatra u cjelini, kao i povijestiju`noslavenske i op}e, svjetske drame, a uzsve to za njega ste i prevodili sa engleskogi na engleski jezik.

Da, sigurno da mi je poznat Josipovrad, taj plodni period nekako se poklapa sana{im upoznavanjem i po~etkom dvadese-togodi{njeg zajedni~kog ìvota. Prosto jenevjerovatno koliko toga je uspio da uradi inapi{e, toliko raznorodnih ànrova, istori-ografije bosanskohercegova~kog pozori{ta,


PODSJE]ANJE NA KULTURNOG VELIKANA

Razgovarala: MEDINA D@ANBEGOVI]- MOHAMED

Ovih dana navršava se dvadeset godina od smrti JOSIPA LEŠIĆA, erudite,teatrologa, književnika, pedagoga, povjesničara umjetnosti… O akademikuLešiću, koji je umro u Novom Sadu (od tuge zbog svega što se dešavalo u

njegovoj Bosni i Hercegovini i Sarajevu), razgovarali smo s njegovom suprugom,poznatom bh. glumicom RAVIJOJLOM JOVANČIĆ- LEŠIĆ

AKADEMIK JOSIP LEŠIĆDVADESET GODINA

OD SMRTI

RAVIJOJLA JOVANÎ]-LE[I]“Josip je osje}ao Sarajevo kaosvoj grad, toliko je godina ìvioovdje i najve}i dio onoga {to je uradio bilo je vezano zabosanskohercegova~kukulturu, knjièvnost ipozori{te”

koja iziskuje velika istraìvanja, knjiga odramskoj knjièvnosti Bosne i Herc e g o -vine, zatim knjige o Nu{i}u, Steriji, Krleì,romansirane biografije - Aleksa [anti},Sibe Mili~i}, Vje{tina umiranja, Libreto zabalet Adam i Eva Miroslava Krleè, Istorijujugoslovenske reìje, roman An|elimilosr|a - Paulina Miss Irby… Studijengleskog jezika zavr{ila sam 1984. go d i -ne, deset godina nakon zavr{ene glume ikomparativne knjièvnosti, na njegovnagovor. Ve} sam za njega prevodila raznevrste tekstova, knjièvnih kritika, a poseb-no materijal i dnevnik misionarke PPaulineIrby, koji je vo|en tokom njihovog (uz njuje bila i GGeorgina MacKenzie) pute{estvijana{im krajevima. Bila sam mali pomaga~,koji se divio toj energiji i posve}enosti,posebno onome {to se odnosilo na istorijupozori{ta. Tada nije bilo interneta, mi smozajedno provodili na stotine sati u Vije}nici,listaju}i stare, pra{njave knjige i prepisu-ju}i {ta je bilo potrebno. Za ostalo sam bilaprvi ~ita~. To je on osje}ao kao svoj dugmagiji pozori{ne umjetnosti, koja vlada uprolaznom, kao {to je znao re}i.

� Evociraju}i sa Vama uspomene naprofesora Le{i}a, o kojem su njegoviprijatelji, radne kolega, saradnci, studenti i~itaoci uvijek govorili sa dubokimrespektom i ogromnom ljubavlju, moète line{to re}i o porijeklu njegove porodice,Josipovom ro|enju, djetinjstvu i mladosti,jer je poznato da je mladala~ke godine

proveo profesionalno i privatno „lutaju}i“ex- yu prostorima prije nego je do{ao uSarajevo. Čini mi se, uprkos tome {to je bioJugoslaven po opredjeljenju toga vremena,da je najvi{e bio vezan za Bosnu iHercegovinu i to prvenstveno za Sarajevo.

Josip mi je pri~ao da su Le{i}iporijeklom iz Bo{njaka, sela pored @up a -nje. Otac, Josip Le{i}, bio je fina n s i j ski~inovnik u nekada{njoj Kralj e v ini SHS,koja je svake dvije-tri godine premje{talaslu`benike u druge gradove i regije, kako bionemogu}ila da budu korumpirani. Tako sedesilo da su se tri brata rodila na „tri stranesvijeta“: Josip 29. marta 1929. u VelikomBe~kereku (Zrenjaninu), Zdenko na Visu, aValentin /Tomislav/ u Mokrinu, u isto~nojSrbiji. Josipova biografija je jo{ odmalenabila obiljeèna ~estim mijenjanjemprebivali{ta, a kasnije, pedesetih, to je bilogotovo tipi~no za profesiju pozori{nihreditelja, koje su vlasti po zavr{etku studija~esto slale u „unutra{njost“, da tamopodignu kulturnu svijest ljudi i osnujukulturne institucije. Ja sam dugo mislila dasu Josip i cijela njegova porodica pori je k -lom iz Sarajeva.

PRINUDNO ODVAJANJE OD SARAJEVAJosip je osje}ao Sarajevo kao svoj grad,

toliko je godina ìvio ovdje i najve}i dioonoga {to je uradio bilo je vezano zabosanskohercegova~ku kulturu, knji e v n o sti pozori{te. Mi smo ve} na po~etku ratamogli oti}i i prebaciti se u Beograd, ali onje odbio tu ponudu, ubije|en da se ludilo nemoè nastaviti i da }e svijet i „mirovnakonferencija” ubrzo donijeti mir. U najteòjgodini rata, 1993, traìli smo prelazak uSarajevo, ali tada su se desile porodi~netragedije. Ubijen mu je brat Tomislav. Dalje

nas je vodila sudbina... Kao ~ovjekgra|anske orijentacije, kome je bio mrzaksvaki nacionalizam i fanatizam, ateista,pripadao bi zemlji u kojoj je ìvio. Bio bibosanskohercegova~ki reditelj i pisac... Ali,sigurna sam da ne bi bio sretan onim {to bidanas vidio na politi~koj pozornici BiH, pai {ire, i da bi se jo{ vi{e zatvorio u svojoj„oazi mira“, pi{u}i knjige, okruènprirodom, ku}nim ljubimcima i mojommalenkosti. Uostalom, Josip je imao daraza „bijeg u vlastitu stvarnost“, kako jegovorio.

� Izuzetno educiran, neumoran,nezaustavljiv u radu, svestran, kozmopolit,liberalan, tolerantan po na~inu razmi{ljanja,putovao je u mnoge zemlje, privatno iprofesionalno, a koliko znam, ~esto i Vi sanjim. Kojih se putovanja najradije sje}ate?Da li su ta putovanja bila i dio njegovogistraìva~kog rada ili vi{e turisti~ka?

Bio je u mnogim dràvama jo{ prijenego {to smo se upoznali, iz vremena kad je

57

DVADESET GODINA OD SMRTI AKADEMIKA JOSIPA LE[I]A

��

Josip Le{i} bio je izuzetno plodan autor inapisao je desetine knjiga: Grad opsjednutpozori{tem, Pozori{ni ìvot Sarajeva (1878-1918), Sarajevsko pozori{te izme|u dvarata, I i II, Ogledi iz istorije pozori{ta Bosne iHer c egovine, Narodno pozori{te Zenica,Nu{i}ev smijeh, Slika i zvuk u dramamaMiroslava Krleè, Sumnjivo lice BranislavaNu{i}a, Istorija pozori{ta Bosne iHercegovine, Istorija jugo slo venske mod-erne reìje, Nu{i} i Bosna, Aleksa [anti} –roman o pjesniku, Vrijeme melodrama /dramska knji e vnost Bosne i Hercegovine udoba austrougarske vladavine, Me|uratnabosanskohercegova~ka drama, Bra nislav

Nu{i} – ìvot i djelo, Savremena dramskaknjièvnost u BiH, An|eli milosr|a / roman ogospo|ici Paulini Irby i njenom ìvotu uSarajevu, Drama i njene sjenke:prolegomena za mogu}u antologiju bosa -nsko her c egova~ke drame, U traganju zanestalim pjesnikom. Josip Sibe Mili~i},Dramska knjièvnost BiH, I i II, Sterija,dramski pisac i Vje{tina umiranja,objavljena posthumno. Za te knjige dobioje mnoge nagrade: „Sterijinu nagradu“ zaìvotno djelo, Dvad es et se dmojulskunagradu SRBiH, [e s t o aprilsku nagradugrada Sarajeva, etrnaestoaprilsku nagradugrada Mostara i druge.�

IMPOZANTAN OPUS

Lešić je iza sebe ostavio brojnanaučna i umjetnička djela

Bio je hodaju}a enciklopedija, neumorni umjetnik, veliki Sarajlija i Bosanac


JOSIP LEŠI]Erudita, teatrolog, povjesničar umjetnosti...

bio direktor Bosna filma, a kasnije,sedamdesetih, kao direktor Festivala malihi eksperimetalnih scena (dana{nji MESS)pri odabiru stranih predstava. S njim samprvi put pre{la granicu. Putovali smo uMa|arsku. Kao svaka prva ljubav i tazemlja ostala mi je neobi~no draga.Turisti~ki, u inostranstvo smo naj~e{}eputovali sa Josipovim mla|im bratomZdenkom i njegovom suprugom KatarinomDori} (poznatom bh. glumicom), koji sukao pravi svjetski putnici bili izvanredniorganizatori i veselo dru{tvo. O~arao nas jeLondon, taj ~udesni grad iz kog se ~ovjeknikad ne bi vratio. Tamo smo uìvali,gledaju}i velike glumce poput GlendeJackson u ulozi Hede Gabler, AlbertaFinneyja u Malroovom komadu„Tamberlan Veliki”... Dva puta smo nakruzerima krstarili Mediteranom i vidjeligotovo sve anti~ke iskopine i hramove:Kartaginu, Rodos, Delfe, Olimpiju,Istanbul i palatu Sulejmana Veli~anstvenog.Putovali smo i u Rusiju, u Moskvu i ~arobniLenjingrad sa diplomskom predstavommoje generacije „Ljubavno pismo” KosteTrifkovi}a, u reìji na{e profesorice Ka}eDori}, koja je bila uvr{tena u redovnirepertoar Kamernog teatra. Profesori suodlu~ili da }e umjesto honorara skupljati tajnovac i povesti nas na ekskurziju. Oti{lismo u zemlju Čehova, Stanislavskog,Gorkog, Pu{kina, Tolstoja, Dostojevskog iMHAT-a, svjetski poznatog pozori{ta.Putovao je u Rusiju zbog velikog brojaruskih umjetnika, reditelja i glumaca, kojisu poslije revolucije 1918, emigrirali u na{ekrajeve i gotovo u cijeloj regiji ostavilineizbrisiv trag. Mnogi na{i stari glumci,kao gospodin Safet Pa{ali}, RejhanDemirdì} i Olgica Babi} pri~ali su i nama,mla|im glumcima, o njima. Tu se pominjaoreditelj Rakitin i prelijepa glumica LidijaMansvjetova. Zajedno smo obi{li cijeluplanetu, ali najvi{e smo voljeli Italiju iuvijek smo joj se vra}ali kao neiìvljenojljubavi. Josip, koji jedino nije imao dara zajezike, svakodnevno je sjedio i barem pojedan sat u~io talijanski, ali nikada ga nijemogao progovoriti.

“BUDI BILO [TA, ALI BUDI DO KRAJA“� Kakav je profesor Le{i} bio

privatno? Kakva je bila njegova li~nafilozofija i ìvotni stil?

Josipova ìvotna filozofija bi se moglasvesti na jednu frazu, koju je ~estoponavljao: „Budi bilo {ta, ali budi dokraja!”. Bio je ~ovjek ~udesnog ìvotnogelana i energije, zra~io optimizmom,rado{}u ìvljenja, hedonizmom, ali iizuzetno disciplinovan duh. Imao je talenatza gotovo uro|enu organizaciju vremena iispunjavanje svega zadatog, a da ni{ta inikom ne uskrati. Na pitanje mnogih ljudi

kako je sve to uspijevao da uradi,odgovarao bi da je „dan veoma duga~ak zavrijednog ~ovjeka”. Često sam mu govorilada kad bi jedan poslodavac zaposlio svogradnika onoliko koliko on radi, ja bih tosmatrala ~istim robovlasni~kim izra -bljivanjem. Sve je u njegovom ìvotu imalo

svoje mjesto i sve je izgledalo lako inenametljivo. Ponekad se nekom moglou~initi da ima malu distancu, osje}ao jeljude intuicijom, nepogre{ivom, i kao da jeimao za{titni pancir za njih. Bez i~egtrivijalnog u sebi, bez zlobe, on je li~io na~ovjeka koji je odnekud drugo, nikad senije ljutio, nije prigovarao, nije tra~ao,uzbu|ivalo ga je sve lijepo, umjetnost, film,muzika, ~udni i zanimljivi ljudi. Bio jemnogo osje}ajniji nego {to se drugima~inilo, ali osje}anja je vje{to prikrivao.Izbjegavao je hvalisave galamdìje, proste iru`ne ljude. Često sam bila svjedok, iuvijek sam se iznova ~udila, kako jemogu}e da neko sasvim mirno, bezvidljivog znaka slaganja ili neslaganja,izbjegne svaki razgovor s nekim ko mupola sata ne{to pri~a. Posebno zato jer jeistinski po{tovao ljude. Bio je jako duhoviti zanimljiv ~ovjek, volio se benevolentno{aliti sa ljudima. To je bio pouzdan znak damu je ta osoba veoma draga. Nikad nije


PODSJE]ANJE NA KULTURNOG VELIKANA

�

� Ko su bili njegovi najboljiprijatelji? Jesu li to bile srodne du{e?

Najdraì su mu bili stari prijatelji koje jepoznavao iz mladosti, kao Izet Sarajli}, kojije sa Dragom Mikicom dolazio kod nas uvikendicu i toliko uìvao da je u jednomintervjuu u ratu izjavio: „Ne znam {ta je samojim Jocikom i njegovom Ravom sakojima sam proveo najljep{e trenutke usvom ìvotu u njihovoj vikendici uKasindolu.” Zatim Hajrudin [iba Krvavac,~udo od ~ovjeka nevi|ene dobrote, {armai duhovitosti. Svaki njegov dolazak saE{refom bio je praznik, posebno za menekoja sam oboàvala taj vatromet duha. Ukrug Josipovih najboljih prijatelja ulazio je i\or|e Lebovi}, dramski pisac i pisacscenarija svih [ibinih filmova: „Valter”,

„Most”, „Partizanska avijacija”, „Dive rz -anti”, koji je dramatizovao roman „Aleksa[anti}”, ~ovjek bogate biografije - preìvioje Au{vic, antifa{ista i humanista. Radilose o ~etrdesetogodi{njem prijateljstvu,koje je datiralo jo{ sa studija u Beogradu.Neobi~no je volio direktora Ateljea 212,Ljubomira Mucija Dra{ki}a. Sli~an kao[iba, duh velike ljudskosti i tananeosje}ajnosti, reditelj koji je reìraolegendarne predstave, „Radovan III“ i „KraljIbi” sa Zoranom Radmilovi}em u glavnojulozi. Bilo je tu jo{ puno dragih ljudi. Nesmijem zaboraviti njegove prijatelje izsarajevskog glumi{ta: Rejhana Demirdì}a(koji nam je bio i vjen~ani kum), RudijaAlva|a, Acu Dùverovi}a, HranislavaRa{i}a, Ka}u Dori}, Ines Fan~ovi}....�

PRIJATELJI PROF. LE[I]A

Kiko Sarajlić, Šiba Krvavac, Ðorđe Lebović...

SA DRUGE PLANETE: “Bez ičeg trivijalnog u sebi,bez zlobe, on je ličio načovjeka koji je odnekuddrugo, nikad se nije ljutio,nije prigovarao, nije tračao,uzbuđivalo ga je sve lijepo,umjetnost, film, muzika,čudni i zanimljivi ljudi”

Kiko Sarajli} [iba Krvavac

vikao. Imao je tananu prirodu i osje}ajnostsli~nu Aleksi [anti}u. Zato je njegovubiografiju najvi{e volio.

� Slaète li se da sje}anje na profesoraLe{i}a, koji je istraùju}i pro{lost osje}aotraume i te{ko}e bi}a, i bio svjestan tekompleksnosti ljudskog ìvota, iziskujebavljenje egzistencijalnim temama? Spo m -enuli ste da je ostavio pozori{te, ali za{to senaglo povukao u prirodu i osamu?

Prisje}am se jednog Pasternakovogstiha iz pjesme „Hamlet”, koji je neobi~novolio: „@ivot nije {to i polje pre}i.” Kaosvaki ~ovjek imao je privatnih (nevezanoza na{ ìvot) i profesionalnih stresova ioìljaka, koje je htio zaboravom izbrisati.On je u sve unosio cijelog sebe, bezzadr{ke, i kao da mu se stra{no ùrilo, jerse u dubini du{e mo`da pla{io da ne}eimati vremena za sve {to èli uraditi. Znaoje dvije-tri godine unaprijed {ta }e pisati i~ime }e se baviti. Za to je bilo potrebno iodre}i se ne~ega, a to je bilo pozori{te,koje je ve} iìvio, o kojem je sve znao,koje mu je uzimalo vrijeme i donosilo svemanje radosti u svojoj „ta{toj prol a -znosti“. Povla~enje u prirodu desilo jo{1976, a neposredan uzrok bili su prili~nolo{i ljekarski nalazi. Kao strastveni pu{a~imao je povremene sr~ane tegobe, pa se

obratio doktoru. Puno je radio, a to je svebio sjede}i posao; holesterol mu je biovisok i pojavio se {e}er. Ljekar ga jesavjetovao da iza|e iz grada i ode uprirodu. Tada smo ìvjeli u stanu od 45kvadrata, koji je bio bukvalno zatrpanknjigama, u poprili~no bu~nom neboderuod 20 katova, {to mu je remetilo konc e n -traciju. Po preporuci ljekara odmah jeostavio pu{enje i sa bratom Tomislavomobilazio neke lokacije u okolini Sarajevakako bi obojica na{li neku malu prikladnuvikendicu za odmor.

Nakon nekoliko neuspjelih poku{aja,prona{li su lijepu, veliku parcelu na koju jeJosipa uputio kolega sa Filozofskog,profesor Pero Mandi}, i rije{ili da je kupe.Odmah su se fatalno zaljubili u to odredi{te.Josip je tih godina puno radio u pozori{tu,gostovao, tada je reìrao Nu{i}ev „Put okosvijeta”, kao mjuzikl u beogradskomPozori{tu na Terazijama, zatim „Zikove“Maksima Gorkog u Banjaluci, pa onda ipredstavu u Tuzli, a reìrao je i usarajevskom Narodnom pozori{tuČehovljev „Vi{njik”, Krleìnog „Vu~jaka”,te dosta pisao, jer mu je trebalo i novca,kako bi se zavr{ila gradnja ku}e. Tamo jeimao potpuni mir i ni{ta nije remetilonjegovu koncentraciju, ni telefoni, niiznenadne posjete. �


DVADESET GODINA OD SMRTI AKADEMIKA JOSIPA LE[I]A

Monografije koje se pi{u o gra -do vima uglavnom sve li~ejedna na drugu. U njimamoète saznati kada su i kakonapravljeni objekti od strat e { -

kog zna~aja za nastanak i razvoj nekoggrada, ~ime se prete`no bavi stanovni{tvo,koje su to glavne turisti~ke znamenitosti iatrakcije, muzeji, biblioteke, pozori{ta, brojro|enih i umrlih, nacionalna strukturapopulacije... U tim knjigama imena seuglavnom zaobilaze, posebno imena onih„malih“, obi~nih ljudi, koji su u svoj grad


“MOJA FABRIKA“

Pi{e: MAJA RADEVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]POGLED S PERIFERIJEUZAVRELOGGRADA

Izdavačka kuća „Vrijeme“ iz Zenice objavila je knjigu „MOJA FABRIKA“ novi n a r a i pisca SELVEDINA AVDIĆA; ova jedinstvena monografija govori

o gradu koji se oduvijek propinjao na prste da bi bio veći od Fabrike, o radnicima koji čine svaku fabriku, bez obzira na to šta o tome govorili kapitalisti i o

generacijama koje su odr a stale u uvjerenju da je sve krhko i prolazno, izuzev velike Fabrike na gradskoj periferiji...

PETOKRAKE I DIMNJACIŽeljezara je od Zenice napravila „kolijevkuproleterijata“, ona je bila hraniteljica iuto~ište, ali i glavni „krivac“ za sve životneneuspjehe

PETOKRAKE I DIMNJACIŽeljezara je od Zenice napravila „kolijevkuproleterijata“, ona je bila hraniteljica iuto~ište, ali i glavni „krivac“ za sve životneneuspjehe

utkali godine predanog rada „za bolje sutra“generacija koje dolaze. Moja fabrika autoraSelvedina Avdi}a, novinara i pisca iz Zenice,jedna je sasvim neobi~na monografija. U njoj~itamo o ogromnoj, naj ve}oj èljezari uneka da{njoj Jug oslaviji, koja je rasla kako jerasla dr ava i smanjivala se s njezinim ras -padom; o gradu koji se oduvijek propinjao naprste da bi bio ve}i od Fabrike, a kada vi{e zato nije bilo potrebe, sveden je na svoju pravumjeru; o radnicima koji ~ine svaku fabriku,bez obzira na to {ta o tome govorili kap ita l -isti; i o generacijama koje su odrastale u uvje -r e nju da je sve krhko i prolazno, izuzevvelike Fabrike na periferiji grada...

ZAOBI\I METri su doga|aja odredila Zenicu i ìvot

njenih stanovnika, i sva tri su u vezi sa @elje -zarom: prvi se dogodio 1892. kada su pra{kiveletrgovac èljeznom robom LLeon Bondy,fabrikanti ~elika iz Wilchelmsburga bra}aMoritz i AAdolf Schmidt i {tajerski fabrikantHans Pengg von Anheim osnovali èljezaru,koju su nazvali Eisen und StahlgewerkschaftZenica. Drugi se dogodio 1948. godine, kadaje socijalisti~ka vlast napravila prvi pet o -godi{nji plan industrijalizacije Jugo slavije i unjemu predvidjela modernizaciju zeni~ke@elje z are. Tre}i klju~ni doga|aj bio je rat iprivatizacija @eljezare nakon njega, pi{eAvdi}. No, vratimo se prvom doga|aju,osnivanju @eljezare koji je Zenicu od male, u{irem dru{tvenom smislu do tada sasvim bez -na~ajne, tipi~ne bosanske kasabe, pre tv orio ugradi} s vodovodom, kan a li z a c i jom, elekt ri -~nom rasvjetom, osnovnim {kolama idnevnim novinama. Za Zeni~ane se svijetprvi put sru{io kada je Fabrika tek izgra|ena,pi{e Avdi}: „Te{ko su podnosili promjene,~ak i prolazak èljezni~ke pruge. Pla{ili su seda }e u kasabu nahrupiti novi svijet i unijetinemir ‘me|u djecu’. MMensur Serdarevi} je ujednom tekstu pisao da Zen i~ani imaju jednuzaje dni~ku identitetsku ta~ku,a ona glasi: Zaobi|i me.“

Nagla industrijalizacijaZenici je donijela sve to i jo{mnogo vi{e: od prvog krv -avog {trajka radnika se damgodina nakon osnivanja pre -duze}a, marta 1896. go di ne,nakon kojeg je iz Ze niceprotjerano 14 ra d n ika, anekoliko ih je osu|eno i nazatvorske kazne, pa sve doporasta broja ug ost it e lj s k ihobjekata 30-ih godinapro{log stolje}a, neophodnihza opu{tanje i zabavu

udarnika nakon napornog rada u @eljezari.„U to vrijeme u Zenici su radile 52 kr~me igostionice, me|u kojima je bilo i desetjavnih ku}a. Prema tada{njoj statistici,Zenica je u Jugoslaviji zauzimala prvo mj -esto u potro{nji alkohola, kao i po broju licaoboljelih od veneri~nih bolesti“, podatak jeiz Avdi}eve monografije.

Moja fabrika jedinstvena je posvetajednom gradu i njegovim ljudima - namom ente tu`na, pomalo nostalgi~na, a pon -ekad duhovita i opti misti~na, kao i samìvot. Iz knjige }ete, izme|u ostalog,

saznati i ko je bila neu -stra{iva SSabaha Čolakovi},jedina ~lanica ilegalnogpokreta otpora u Zenicikoja je uspjela izbje}i sveizdaje i ha p{ enja u vrijemenacisti~ke okupacije, kakosu @elj ezaru za vrijemeDrugog svjetskog ratapoku{ali sru{iti i partizanii Nijemci, kako je odmahiza rata ro|en list Udarnik~iju su redakciju ~inilièljezarski radnici, in` i nj -e ri i upravnici po g ona, a uzaglavlju je imao peto -

kraku i dimnjake, kako su u grad svako -dnevno stizale stotine novih radnika sprostora cijele Jugoslavije, ko je sve biogost legendarnih zeni~kih kafana Dàmlija,Opatija i Balkan i da su @eljezaru, iz ko znakojih razloga, rado posje}ivale poznateli~nosti i okrunjene glave, me|u kojima ietiopski car HHaile Selasije, iranski {ah RRezaPahlavi i EEleonora Roosewelt...

„Moj otac radio je u Fabrici, kao i o~evisvih mojih prijatelja. A Fabrika je bila jedanogroman organizam koji je u sebi ob u -hvatao sve: na stalnom platnom spisku bilisu slikari, slu`beni fotografi, medicinari,imala je vlastitu proizvodnju hrane isokova, u~enici iz skoro svih zeni~kihsrednjih {kola su tu dolazili na praksu, bezobzira na zanimanje“, pri~a Selvedin Avdi}.„Sje}am se kad sam tek po~eo i}i u srednju{kolu, bila je o{tra zima i bilo mi je jakohladno, sav sam se umotao u {al i kaput naputu do Fabrike, a oko mene su i{li radniciu tankim proljetnim jaknama i sinteti~kimko{uljama, veseli, rasp ol o` eni... Zami{ljaosam da }u i ja biti takav mu{karac kadodrastem. Vjerovao sam da oni nemajunikakve strahove, da su to ljudi koji ~vrstostoje sa obje noge na zemlji, dubokouronjeni u stvarnost. Naravno, imali su oni

61

PRIÊ IZ ZENI^KE @ELJEZARE

��


ODRASTANJE URADNI^KOMOKRUŽENJU„Svi naši stanovi

izgledali su isto, imalisu identi~an rasporednamještaja i bio samubije|en da svi vodi-mo iste živote“, kažeSelvedin Avdi}

ODRASTANJE URADNI^KOMOKRUŽENJU„Svi naši stanovi

izgledali su isto, imalisu identi~an rasporednamještaja i bio samubije|en da svi vodi-mo iste živote“, kažeSelvedin Avdi}

vjerovatno vi{e svojih problema nego jasvojih zabluda, ali eto, ta slika radnika, udoba dok je @eljezara jo{ uvijek bila @el j e -z ara, uvijek je ostala u mojoj me m oriji.“

Malo je lijepih rije~i u govoru o Zenici.Prve asocijacije na ovaj grad su neizostavno~elik, dimnjaci, zatvor, radnici, rudari... Ikada mu se tepa, apokalipsa grmi iz svakerije~i: „Grad vatre i dima“, „uzavreli grad“,„grad plamenom {to gori“... - zvu~i kao nekaodrednica za mjesto zla u SF filmovima. Uknjizi su i radovi zeni~kih osnovno{kolaca, ukojima djeca poku{avaju poetski da opi{ukancerogeni dim koji se svakodnevno vijoriiz dimnjaka Fabrike. @eljezara je bilahraniteljica, na nju su se oslanjali svistanovnici Zenice i ~itave regije, ali Selv e -dinova generacija je odrastaju}i Fabrikupo~ela da doìvljava kao ograni~enje. „UZenici je postojao taj neslu`beni policijski sat- nema galame, nema svirke u sitne sate da biradnici mogli da se odmore do jutra. Mojiprijatelji i ja svojevremeno smo organizovalineke proteste protiv zaga|enja, ali sad kadrazmi{ljam o tome, jasno mi je da mi zapravonikad nismo imali nekih velikih izgleda, afabrika je bila dobro opravdanje za sve na{eìvotne neuspjehe. Ima li i{ta ljep{e nego zavlastiti ìvotni neuspjeh okriviti ne{to {to jeogromno, mra~no i {to dolazi sa periferije?“.

Odrastati u radni~kom okruènju donosijedan dar, a on se zove jednostavnostpotreba, kaè Avdi}: „Odrastao sam uProjektu Kuàtko (stambeni kompleksnazvan po arhitektu KKarlu Kuàtku koji je„zasluàn“ ili „kriv“ za moderan izgledZenice, op.a.), u sivoj zgradi sa ~etiri sprata— terasa sa {trikovima za ve{ na vrhu,podrum i ve{-kuhinja na dnu, stepeni{te sdrvenim gelenderima, ispred ulaza struga~blata sa cipela, mali park i u njegovojsredini {tanga za klofanje tepiha... Svi na{istanovi izgledali su isto, imali su identi~anraspored namje{taja i bio sam ubije|en dasvi vodimo iste ìvote. Sada vi{e ne ulazimu stanove kom{ija u mom soliteru, a i boljeje tako - zato {to znam da bih vidioogromne razlike.“

STAHANOVSKA MELANHOLIJATe{ko je ta~no re}i kada se promijenio

kolektivni stav prema „kolijevci prole ter i j -a ta“ i @eljezari, ali vjerovatno je to bilonegdje krajem 80-ih godina, u isto vrijemekada se mijenjao i pogled na Jugoslaviju.Nekada{nji industrijski gigant danas je tekjo{ jedna fabrika iz koje kapitalista uzimaprofit, a radnici su tu isklju~ivo i samo kaoradna snaga.

„Mislim da se Zenici dogodilo isto {to i

stahanovcima (radni~ki pokret u biv{emSSSR-u za pobolj{anje radnih rezultata,nazvan po rudaru AAlekseju Stahanovu,svjetskom rekorderu u kopanju uglja, op.a.)kojima je sovjetska vlast davala simboli~kizna~aj. Na socrealisti~kim skulpturamaprikazivani su zajedno sa JJurijem Gag a ri n -om kako gledaju u svemir, ali kad se sve tozavr{i, kad ih izmjestite iz tog simboli~kogokruènja i vratite tamo gdje im je mjesto -za ma{ine, kao obi~ne radnike - mnogi odnjih vi{e ne uspijevaju da se sna|u ustvarnom ìvotu, obole od depresije,postaju alkoholi~ari... Čini mi se da je iZenica od simbola crne metalurgije dodana{nje realnosti pre{la taj put staha -

novske melanholije, u kojoj se i sada nalazi.A ta teza se vrlo lako moè primijeniti i na~itavu Bosnu i Hercegovinu“, zaklju~ujeSelvedin Avdi}.

Danas Zenicu prepoznaju uglavnom pofudbalu. Na Bilinom polju ~esto igraReprezentacija, a Čelik ima najfanati~nijenavija~e u dràvi. Uprkos „stahanovskojmelanholiji“, Selvedin vjeruje da Zenica idalje ima dobre {anse: „Nemamo vi{e‘ogromnog neprijatelja’ protiv kojeg jesvaka bitka unaprijed izgubljena. Fabrika jedanas mala, niti izgleda niti jeste onakosna`na kao nekada. Svela se na mjerukakva joj pripada. Grad se sada mnogojasnije vidi.“ �


“MOJA FABRIKA“

�

Fabriku posmatra~ doìvljava kao{iljast, taman horizont, kao nesnosnubuku, neprestanu vrevu, kolone radnika...Ali gotovo nikad kao pojedina~ne sudbine.O nekima od tih sudbina pisao jesvojevremeno zeni~ki novinar VlastimirJovi} u listu Na{a rije~, podsje}a Avdi} usvojoj knjizi. Tako, recimo, moèmosaznati o biv{em pilotu Jugoslovenskogkraljevskog vazduhoplovstva Petru Ili}u,koji je nakon avionske nesre}e iznadRaspoto~ja 1935. odustao od pilotiranja izaposlio se u @eljezari; tehni~ki crta~Franjo Frankovi} prvi je u @eljezaru uveo

remonte, razglasnu stanicu na gradili{timai obaveznu upotrebu {ljemova; RudolfArapovi} popravio je, i to bez ijednogrezervnog dijela, automatsku magnetnubrusilicu koju su Nijemci uni{tili tokompovla~enja iz @eljezare. Iste godine popeose na dimnjak visok 99 metara i nanjegovu vrhu bijelom bojom napisao: „ZaTita i Republiku!“; radnici Vlado Savi} iNezir Bo{njak bili su nadaleko ~uveni poogromnom apetitu - potonji je jednom ufabri~kom restoranu, izme|u ostalog,pojeo 40 bureka, a za ru~ak je obi~no jeo25 tanjira graha. �

FABRIKU, KAO I GRAD, ÎNE LJUDI

Neobične sudbine radnika Željezare

RADNI^KA KLASA ODLAZI U RAJU kolektivnoj memoriji Zeni~ana ostale su neke nezaboravne pri~e

Mile Kekin je frontmen zagr e ba -~ke grupe Hladno pivo, dakakoi njen najeksponiraniji ~lan, nabini {oumen i pun pozitivnihvibracija koje “distribuira” u

publiku sa velikom koli~inom energije kojuposjeduje, fini ~ovjek koji pjeva i ne vjerujeu fiksne brojeve. Pa smo ga tako i dobili namobitel. Malo nam se gubio, ali nije seizgubio. Tek je, u taj utorak, negdje oko 18sati, do{ao iz Beograda, gdje je njegov bendnastupio zajedno sa Green Dayom. I to dvadana nakon {to su na zagreba~koj [alatikoncertom obiljeìli dvadeset i pet godinapostojanja. U direktnom javljanju zaDnevnik HTV-a 25. maja vidjeli smo da jepadala ki{a... ““Ki{a je padala prije i poslijekoncerta, a nas je zaobi{la. Koncert smozavr{ili suhi i radosni. Na kraju je ba{ ispaoDan radosti. Tako smo ga mi nazvali. Akopostoji Dan labradora za{to ne bi postojao iDan radosti? Dakle, vrijeme nas jeposluìlo, koncert je bio odli~an, bila jepuna [alata, publika odli~na... Imali smoneobi~nu set listu, sa dosta starih stvari.Mislim da smo pogodili”, rekao nam jeMile Kekin, neposredno po svom povratkuu Zagreb.

VI[A SILA ZA NAS� Izgleda da i onaj odozgo zna za va{u

iskrenost i po{tenje, pa je zaustavio ki{uprije koncerta...

Hahaha, neka vi{a sila je bila sa nama tuno}. Ne znam kako se zove, ali hvala mu natome!

� A kako je bilo u Beogradu?Koncert je bio super. S tim da smo

primijetili da je jedan postotak ljudi do{aoiz Ma|arske, Rumunjske, pretpostavljam.Bilo je zanimljivo gledati s bine zato {to sviska~u, a desetak posto ljudi nas gledaju u~udu. Kao, ko su sad ovi...

� Opet ste svirali na Kalemegdanu, kaoi prije deset godina kada smo prvi putrazgovarali. Jo{ tada se moglo govoriti ovelikom broju fanova Hladnog piva kojiìve u Beogradu.

Od 2001., kad smo prvi put svirali uSrbiji, iz godine u godinu imamo sve vi{efanova. Iskreno re~eno, ako gledamo popopularnosti, mislim da smo sad tu negdje uHrvatskoj i u Srbiji. Napunili smo Halusportova dva puta, dan za danom, tako da je

to sada pozama{an broj ljudi koji zna za nas.

� Usput, kako zvu~i Green Day?Do sino} ih nikad uìvo nisam gledao.

Ne mogu re}i da je to moj omljeni punkbend, ali bilo je zanimljivo ~uti tuprodukciju i vidjeti taj profesionalizam.Sve je besprijekorno, uhodan je stroj togmegabenda. Mene je razo~aralo {to ubackstageu nije bilo alkohola. Nismo moglido}i do pive, jer jedan od ~lanova GreenDaya, ne znam koji, o~ito ima problema saalkoholom. Pa su, eto, odlu~ili da niko zbogtoga ne smije konzumirati nikakvoalkoholno pi}e.

� Spomenuli smo va{ koncert u


POZITIVNE VIBRACIJE

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Prvi čovjek zagrebačke grupe HLADNO PIVO za naš magazin govori, naravno, o“Pivu” i pivu, njihovom dvadeset i petom rođendanu, o zagrebačkom, beograd-skom i sarajevskom koncertu, “Šamaru”...; MILE KEKIN rođen je u Njemačkoj,

dvije godine živio je u Tuzli, a već je dvadeset i pet godina šef jednog odnajznačajnijih punk bendova na ovim prostorima

MILE KEKINFRTALJ STOLJEĆA “HLADNOG PIVA“

U Bosni sam “pokupio“ dozu duhovitosti i samoironijekoja ti pomogne da sam sebe shvati{ manje ozbiljno

ON NAJVE]I Mile Kekin veliki je frontmen, jedan od najve}ih koji se uopšte mogu gledati na pozornicama

Beogradu prije deset godina. Tada je bioBeer Fest. A u Sarajevu, pak, na 2. BeerFestu svirate 14. juna. Hajde, sami najaviteva{ novi koncert u glavnom gradu BiH, daga ja ne bih najavljivao?

Dragi moji ljudi, ovdje Mile iz grupeHladno pivo. Ako volite Pivo, ako volitebeer, ako volite fe{tu do|ite na Beer Fest uSarajevu.

� Volite li Sarajevsko pivo?Volim, posebno u onoj retro boci s onim

~epom. Mislim da je Premium. Mo`da sumoji kriteriji malo popadali, mo`da minepce nije kako treba, ali mislim, op}enito,da se kvalitet pive na ovim prostorimapopravio u posljednjih desetak godina.

� Da li ste na ulicama Tuzle, grada izkojeg je Va{a majka i gdje ste zavr{ilisedmi i osmi razred osnovne {kole,“pokupili” ne{to bosanskog iskustva kojeVam je kasnije pomoglo u ìvotu?

Definitivno jesam. Jednu dozu duho vi -to sti i samoironije. Koja ti pomogne da samsebe shvati{ manje ozbiljno, da se moè{,da prosti{, zajebavati na vlastiti ra~un. [tozna faliti mnogim zagreba~kim bendovima.Pa i beogradskim. Na mene je puno uticaoNew primitivs, kao pokret. I kad kaè{ne{to ozbiljno poku{ava{ zadràti nekakvuodstupnicu kako bi mogao shvatiti da je sverelativno. Mislim da je to ne{to {to sam izBosne i Hercegovine ponio sa sobom ubijeli svijet.

BORN IN THE NJEMA^KA� Gdje Vam je ona kaseta Dodirni mi

kolena grupe Zana, koju Vam je nekadapoklonio ro|ak?

Joj, ne znam, koliko puta sam se samoselio od tada. Ono {to sam zadrào je plo~aMiladina [obi}a koju mi je poklonio tajro|ak.

� A u Tuzlu ste, pak, do{li izNjema~ke, gdje ste ro|eni 1971. godine.Znate i sami u kakvim vremenima ìvimo,pa ~esto neke od svojih drugova ~ujemkako kaù: “A, kud se ne rodih uNjema~koj.” I da ho}ete Vi to ne moètere}i, no da li ste ikada poàlili {to Vamroditelji nisu tamo i ostali?

Bilo je trenutaka u ratu kada sam o tomerazmi{ljao. Svjestan sam da se nikada nebih bavio muzikom da sam ostao ìvjeti uNjema~koj. Nego bih, kao i moji roditelji,zavr{io proizvode}i auto-dijelove. Tako dasam svjestan i pozitivnih i negativnihstrana.

� Je li pjesma Für immer Punk sa va{egprvog albuma posveta rodnoj zemljizauvijek?

Nije. Svi|ala nam se obrada austrijskegrupe Die Goldenen Zitronen, pa smosnimili obradu njihove obrade. Sje}am se

da su se ljudi ~udili kako tako dobro znamnjema~ki.

� Od tog prvog koncerta Hladnog piva21. maja 1988. u Kumrovcu, pa do ovog,posljednjeg, beogradskog, 27. maja 2013.,pro{lo je dvadeset i pet godina i {est dana.[ta je to prvo na {ta pomislite kada Vamneko spomene vrijedan jubilej?

Naravno, uvijek se sjetim prvogkoncerta Hladnog piva. Sjetim se nekihdetalja, naprimjer, {ta sam nosio sebi. Anosio sam onu jeans jaknu bez rukava.Sje}am se bujne frizure na glavi. Sjetim sei raznih stanica na putu do ovdje gdje smosada. Proba kod mene doma, kad smo kralistiropor da bi izolirali moju sobu.

� Bilo je, dakle, i uspona i padova?Da. Recimo, prije snimanja albuma

[amar, nakon kojeg smo, u ovim na{imokvirima, postali megabend razmi{ljao samda li sve to uop}e vi{e ima smisla.

� Novinar Ante Batinovi} Vas je uDnevniku na HTV-u 25. maja pitao da liHladno pivo danas svira drugovima iligospodi. Moète li se prisjetiti {ta ste muodgovorili?

Odgovorio sam da }u duhu pokojnognam predsjednika sada promoviratipomirenje izme|u drugova i gospode.Barem dok traje Dan radosti.

� Mrzite li pitanje koja Vam je plo~aHladnog piva najdraà?

Pa, da, uvijek mi je te{ko odgovoriti nato pitanje. Ali, jedna od draìh mi je sigurnoKnjiga àlbe. A naravno i prvi album,Dìnovski, koji je sve ovo odredio. Imalismo sre}u da je ta plo~a jako dobro pro{la,pa mi je ~ak mo`da i najdraà. �


IDE MILE ZAGREBA^KOM PRUGOM

��

ZAGREBA^KA [ESTORKA Hladno pivo jedan je od najzna~ajnijih punk bendova na ovim prostorima

Iako sam u mnogim prilikama dodirnuoneke od slavnih li~nosti iz svijetapopularne kulture, ne samo glazbe,nikad se nisam toliko uzbudio kao kadsam iz galerije Chelsea Space dobio

pozivnicu da do|em u prostore nazvaneChelsea Futurspace na otvaranje izlo`be SirPetera Blakea nazvane Four Decades. Namoje pitanje da li }e mo`da do}i i samumjetnik, sada oki}en titulom Sir i u 82.godini ìvota, ponosni su mi organizatoriodgovorili da je on u punoj formi i da jesam sa svojim galeristima sa kojima

godinama radi odabrao radove koji }e bitiizloèni, te da sigurno dolazi.

ARTEFAKTI IZ POPULARNE KULTUREI onda se 14. maja u prostorima koji su

zapravo ulaz u jedno elitno naselje sakupilalondonska elita da iznova pozdravi jednogod svojih najvi|enijih umjetnika i nekogakoga tituliraju (osim onoga Sir!) kaoGodfather of British Pop Art. Pili smo vino,kad na vrata sa {tapom, ali u punoj fizi~koji in telektualnoj kondiciji ulazi omanji de` -m ekasti ~ovjek - e bio je to, naravno, on -Sir Peter Blake. Dakako, u o~ima pr o sj -e~nog konzumenta rock glazbe on jezapisan prevashodno kao kongenijalnikreator omota za najbolju plo~u koju jepopularna kultura uop}e istisnula, onu kojuje slavna liverpulska ~etvorka The Beatlessnimila pod kripti~nim nazivom SergeantPepper‘s Lonely Hearts Club Band i todaleke 1967. godine. Omot na otvaranje,kola` sa njima i u pozadini gomila odvo{tanih figura slavnih li~nosti danas jeop}e mjesto svjetske pop kulture i uop}ekulture XX stolje}a, ali mi smo tu vidjeli


JEDNOSTAVNO I BLISKO

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)

OTAC BRITANSKOGPOP ARTA

U londonskoj galeriji “Chelsea Space” otvorena jeizložba “Four Decades” Sir PETERA BLAKEA; autor jejedan od najviđenijih umjetnika na otoku, koga je 14.

maja došla pozdraviti elita britanske metropole

SIR PETER BLAKEKongenijalni kreator omota za Sergeant Pepper’s Lonely Hearts Club Band liverpulske~etvorke The Beatles

Posveta čitaocima Slobodne Bosne

jedan pregled koji na fascinantan na~inrezimira jednu dugu, revolucionarnukarijeru koja je mijenjala tokove vizualneumjetnosti i na Otoku a i daleko, daleko{ire.

Nije tu samo vaàn njegov odnos sprampopularne kulture i slavnih li~nosti, ne samorock i pop glazbenika, koje je inkorporirao usvoje likovne radove, nisu samo omoti plo~a idrugi grafi~ki primijenjeni radovi, nego injegovi legendarni collagei, upotreba predmetauzetih iz svakodnevnog ìvota, posvetepoznatim i manje poznatim li~ n o s t i ma likovneumjetnosti druge polovice XX stolje}a, eks per -i mentiranje sa raznim teh nikama, posebnoonim koje om og u }avaju vi{estruko tiskanje.Nisu samo ni nje govi sveprisutni leptiri,njegov kar a kteristi~ni humor i duhovnostkoju sre}emo na svakoj od otisaka izloènihovih dana u pr ostoru Chelsea Futurspace.Izvan po p u larnosti duga karijera P.B.-apokazuje jednu izn imno dinami~nu li~nost,{irinu interesa i krajnje slojevitu karijeru.Koja po~inje kada se nakon II svjetskog ratamladi P.B. otisne na studij, ali ne slikarstva,nego prvo grafi~kog designa, pa tek onda islikarstva na ~uvenom Royal College ofArtu u prvoj polovici ‘50-ih.

Sli~no je bilo i sa protagonistimaameri~kog pop arta, AAndyjem Warholomprije svega, no P.B. u svojim interviewimanagla{ava da prvi impulsi za ono {to }eraditi nisu dolazili iz Velike Jabuke. Negosu bili proizvod vlastitih istraìvanja,hvatanja impulsa suvremenog poratnogvremena, dodiri sa novim tehnikama,uzimanje svakodnevnih predmeta izokolice (karte, reklame, crteì, zlatni prah,po{tanske razglednice, izresci iz novina inaslovnice knjiga i koje{ta jo{!), susreti sali~nostima iz popularne kulture i njihovotretiranje kao ravnopravnim onima iz “fineart/visoke umjetnosti”, okupljanja okoInstitute of Contemporary Arts u Londonuu kojima su ravnopravno bili arhitekti,slikari i muzi~ari. Tu se ve} pojavljujuimena poput jednog RRicharda Hamiltona,Eduarda Polozzija ili NNigela Hendersona.P.B. kreira seriju nazvanu Children ReadingComics i u svoja djela uklju~uje artefakte izpopularne kulture, prije negoli je vidio {toto rade njegovi ameri~ki pandani.

NASTANAK LEGENDARNOG OMOTADodiri sa Europom su bili jo{ ja~i. Sa

dadaizmom i readymade stvarala~kimpostupkom koji uvodi MMarcel Duchampposebno, ali i veza sa njema~kim av an g ar d i -stom KKurtom Schwittersom, kome }e rec e n -tno posvetiti seriju slika ura|enih na po~etkuovog stolje}a. Tako }e njegova slika SelfPortrait As An Elvis Fan ve} 1961. osvojitiprvu nagradu na jednoj izlo`bi u Londonu,na kojoj je umjetnik obu~en u trenerku i sagomilom bedèva na sebi.

Pri~a o nastanku omota za NarednikaPepera... nije tako jednostavna kako se tona prvi pogled ~ini. Ve} po~etkom ‘60-ihP.B. }e se sresti sa nekim od mladihprotagonista narastaju}e engleske rockscene. Prvo sa MMickom Jaggerom, a potomi sa ~lanovima The Beatlesa, pa i nekimdrugim. Dakle, u fazi kad su jo{ bili upelenama. Sa slavnom liverpulskom~etvorkom se dodirnuo u nekom TVstudiju, potom su se nastavili druìti uLondonu u raznim prilikama. GaleristRobert Fraser je dodirivao sve umjetnike

koji su bili dio onoga {to se kasnije nazvaloSwinging Sixties. The Beatles su radili napjesmama za Narednika Pepera... i èljelisu omot drugoja~iji od sveprisutne isvepopularne psihodelije iz ‘60-ih. Netko jebio u igri da to uradi, Fraser nije biozadovoljan i tek tad poziva P.B.-a. Kojipredlaè da Fab Four budu u njihovimpsihodeli~nim odorama, a oko njih gomilalikova sa~injenih od vo{tanih figura,kartonskih imitacija i koje~ega jo{. Sami su~lanovi rekli ko su im najva`nije li~nostikoje su ih odredile, P.B. }e sve to tehnikomcollagea designirati na dvostrukom omotuna otvaranje sa otisnutim tekstovimapjesama, tako|er novost!, i sve ostalo jepovijest.

A onda se krajem ‘60-ih grupaumjetnika sa Royal College of Arts povla~iu prirodu u okolicu banje Bath i nastajepokret nazvan Ruralists. Tu su i DDavidInshaw, GGraham Arnold i GGraham Ov e r d e n.@ive u prirodi kao i njihovi prethodnici Pre-Raphaelite Brotherhood iz XIX stolje}a.Sedamdesetih izlaù skupa, a P.B. se vra}au London 1979. i nastavlja djelovati i kaopedagog i kao slikar i konceptualniumjetnik. Tada nastaju serije crteà naposebnom platnu, posvete velikim umje t n i -c ima, i suvremenicima i onima iz pro{losti,ponovo radi za i sa rock glazbenicima. Radiserije nadrealisti~kih slika i collageainspiriranu poznatom novelom Alisa uzemlji ~udesa, potom Uly ssesom JamesaJoysa, putuje autobusom sredinom ‘90-ihpo Engleskoj sa skupinom mla|ihumjetnika okupljenih oko grupe nazvaneYBA nastavljaju}i tako svoje dodire samla|im generacijama umjetnika svihànrova. Tako nastaju i omoti za PPaulaWellera, potom za solisti~ki album BBrianaWilsona, a posebno se radovao omotu koga}e uraditi za svoga nekada{njeg studenta apotom furioznog rockera i aktivistu IIanaDuryja i njegov album New Boots andPanties. Sve njih objedinjuje u ciklusucollagea nazvanom Stars, a posebno mjestozauzima i serija kojoj daje jednostavannaslov London...

Stali smo u red da nam se potpi{e.Rekao sam mu odakle sam, da je plo~aNarednik Peper... promptno iza{la i kod nasu Jugoslaviji, da smo u prijevodu na srpskijezik dobili knjigu o britanskom pop artu ida smo bili u bliskom dodiru sa onim {to jeon stvarao i stvara sa svojim ist o m i{ lj e n i c i -ma. Rado mi se potpisao na program i samdodao: “For Free Bosnia”, i niti jednogtrenutka nije izigravao nekakovu velikuzvijezdu i umjetnika ~ija su slava i djelaobi{la cijeli svijet. Veliki su jednostavni ibliski, potvrdilo se i ovoga puta kad smo jo{jedanput imali priliku da dodirnemo onekoji su stvarali i stvaraju umjetnost za cijelisvijet. �


UMJETNOST ZA CIJELI SVIJET

Nizozemski, britanski, austrijski ifrancuski orijentalisti koji su, udru{tvu umjetnika, putovali Oto -m anskom imperijom u per i oduod sedamnestog do devet naes tog

stolje}a kasnije su objavljivali pri~e sasvojih putovanja, uvezuju}i ih u prekrasneknjige koje su danas vrijedni i raritetnipovijesni dokumenti. Poznato je da suknjièvnost i putopisi sa Istoka fasciniraliEvropljane. Zahvaljuju}i AAnt o i ne Gall an du,1717. godine, Hiljadu i jedna no} je prvi putprevedena sa arapskog na francuski. Dioknjièvnog blaga Istoka, uklju~uju}iilustrirane kopije ove knjige, predstavljen jei na ~udesno lijepoj izlo`bi 1001 lice orij e n -talizma, otvorenoj krajem pro {log mjeseca uMuzeju Sakip Sabanci u Ist a n bulu.

NO[NJA IZ BOSNE I HERCEGOVINE Izlo`ba koja je pripremana godinu i pol

dana, uz podr{ku povjesni~ara i stru~njakaza povijesti umjetnosti, ima vi{e aspekata -ona govori o multidimenzijonalnosti orij -entalizma i obuhvata {irok spektarpodru~ja uklju~uju}i knjièvnost, arheo -logiju, mu zi ku, fotografiju i modu. Ujednom uglu muz e j skog prostora, me|umodnim eks po na tima, izloèna je i no{njaiz Bosne i Hercegovine. Izlo`ba istraùjeorij ent a li z am od perioda kada je on do{aou centar ev r o pske pa`nje, od NNapo le -onovog osvajanja (godine 1798. Egipat jezauzeo Napoleon Bonaparte, koji je u tovrijeme bio pro vincija Otomanske impe -rije, a francuska vojska se iz Egiptapovukla 1801. godine) pa sve do debatakoje su uslijedile nakon objavljivanja~uvene knjige EEdwarda Saida, 1978. istogimena koja jo{ uvijek izaziva polemike.Autor nekoliko va`nih knjiga i nau~nikSaid, porijeklom Pal estinac, vrhunskogzapadnog obrazovanja, „oduvijek je osj e -}ao da je pripadnik oba svijeta“, a njegov

je opus itekako poznat teor eti ~ a rimaknjièvnosti, sociolozima, dru{tvenimznanstvenicima koji se bave Bliskimistokom i multikulturalizmom. U uvodnimstranicama knjige Orijentalizam Said

postavlja tezu o Orijentu kao gotovo“evropskom izumu” koji “od starine bija{emjesto romanse, egzoti~nih bi}a, sje}anja ikrajolika”... te o orijentalizmu kao evr o p -s k om predstavljanju Orijenta.


ISTOK U OÎMA ZAPADA

Pi{e: DANKA SAVI]

U istanbulskom muzeju Sakip Sabanci, do početka avgusta će biti otvorenaizložba „1001 lice orijentalizma“ koja govori o njegovoj multidimenzijonalnosti i

utjecaju na književnost, arheologiju, muziku, fotografiju i modu

BLAGO ISTOKAU jednom uglu muzejskog prostora, me|u modnim

eksponatima, izloèna je i no{nja iz Bosne i Hercegovine

KAKO SE U EVROPI 19. STOLJEĆA BUDILA ŽELJA ZA ISTOKOM:Izložba 1001 lice orijentalizma govori o multidimenzijonalnosti orij entalizma i obuhvata {irokspektar podru~ja uklju~uju}i knjièvnost, arheo logiju, mu zi ku, fotografiju i modu

Podsjetimo da je sa Bonapartinomekspedicijom otpo~ela i nova epoha uinteresovanju za Egipat i obiljeèn po~etaknau~nog pristupa u prou~avanju starogEgipta. Posebno postaje vaàn politi~ki,ekonomski, ideolo{ki i kulturni kontekst, jerEgipat postaje dio evropskih interesnih sferana geopoliti~kom, strate{kom i kult ur nomplanu.

FRANCUSKO OTKRIVANJE EGIPTA Napoleonovo osvajanje nije imalo samo

vojni karakter - on je, itekako, bio svjestantoga da potpuna kontrola Istoka moè bitimogu}a jedino ako se temelji na modernom isistematskom znanju. Vi{e od stotinupovjesni~ara, hemi~ara, arheologa itd.,eksperata iz raznih oblasti ~inili su nukleusEgipatskog instituta koji je on osnovao.Njihova ist ra i vanja svih aspekata Egipta, odsocijalne strukture do povijesnih spo me nika,objedinjeni su u publikaciji Description del’Egipt (1809. - 1829.). Ovaj je rad zapravou~inio orijentalizam mod er nim i siste ma tskimpoljem za istraìvanje, a interes koji se tadapojavio vodio je ka velikoj transformaciji uzapadnoj umjetnosti i kulturi.

Dokumentiraju}i kulturnu razmjenu saIstoka ka Zapadu i prate}i uticaje orije nt -al izma na umjetnost, nauku, modu iarhitekturu u 19. stolje}u, izlo`ba 1001lice orije ntalizma govori o vezama, pre pl -et en osti i me|usobnim utjecajima isto~nei zapadne kulture.

Tako|er je predstavljeno i u~e{}e Oto -manske imperije na svjetskoj sceni, poputVelike izlo`be u Parizu 1900. godine, zatimChicagu i Londonu krajem devet nestog ipo~etkom dvadesetog stolje}a, osla njaju}ise na knjige, pamflete, foto grafije.

Knjiga jednog ameri~kog kriti~araopisuje plesa~e u Kairu pred stavljene nasvjetskom sajmu u Chichagu 1893. koji jei{ao tako daleko da je predloìo njihovucenzuru, smatraju}i ih opasnim za javnimmoral. �


“1001 LICE ORIJENTALIZMA“

Zgrada Sakip Sabanci muzeja uIstanbulu sa pogledom na Bosfor izgra|enaje u 19. stolje}u i pripada ~uvenoj turskojfamiliji Sabanci. Prije nekoliko godinapretvorena je u muzej koji je dio istoimenogUni ve rziteta i zajedno sa umjetni~kom kole k -cijom predstavljena publici. Pored stalnihpostavki, ovdje se otvaraju izlo`be velikihsvjetskih slikara. Porodica Sabanci je vrlopoznata {irom Turske u kojoj se, ina~e,smatra drugom najbogatijom familijom. Prijedvije godine, stru~ni ìri britanskog FinancialTimesa sastavio je godi{nju listu 50najuspje{nijih èna u poslovnom svijetu

2011. godine, nagra|uju}i korporativnuhrabrost i odva`nost direktorica, a nadrugom mjestu se na{la upravo GulerSabanci, direktorica drugog po veli~initurskog industrijskog i financijskog kon gl o m e-rata. Sabanci holding osnovao je njen djed i,s po~etne trgovine tekstilom, pro{irio se nafinansijske usluge i energetiku. Spo menimojo{ da je druga po veli~ini turskaaviokompanija koja od prije nekoliko mjeseciprisutna u BiH Pegasus Airlines osnovna uIstanbulu 1990. godine, kao najpoznatijaprivatna avio kompanija u Turskoj, dio ESASholdinga koji je u vlasni{tvu familije Sabanci. �

DIO IMPERIJE SABANCI

Zgrada muzeja „Sakib Sabanci“ uvlasništvu je jedne od najbogatihturskih porodica

BLAGO JEDNE OD NAJBOGATIJIH TURSKIH FAMILIJAMuzej Sakip Sabanci u Istanbulu sa pogledom na Bosfor pripada ~uvenoj turskoj familiji Sabanci.

DIO VRIJEDNOG, SLIKARSKOPG BLAGA Izlo`ba u muzeju Sabanci je pripremana godinu i pol dana, uz podr{ku povjesni~ara istru~njaka za povijesti umjetnosti

PRAZNIK ZA OČIIzložba 1001 lica orijentalizma }e biti otvorena do po~etka avgusta


KULT MARKETDAVE GROHL

Sound CityRije~ je o 152.minute dugomautobiografskomdokumentarnomfilmu DaveaGrohla, nekadabubnjaraplanetarnopopularnog grungebanda Nirvana.Nakon smrti Curta

Cobaina, Grohl je osnovao band FooFighters, ali je ovoga puta umjestobubnjarskih palica u ruke uzeo Gibson.Film Sound City vra}a nas u pro{lost ipo~etke Grohlove karijere.

FRENCH FILMS

White OrchidRije~ je novomstudijskomalbumu finskihindie rockeraFrench Films.Album podnazivom WhiteOrchid donosideset pjesama,

a otvara ga istoimena stvar. Iako jealbum u prodaji tek ne{to vi{e odmjesec dana, sjevernja~ki rockeri ve}biljeè pozitivne kritike. Finskiglazbenici svoje uzore vide ubandovima kao {to su The Smiths i JoyDivision.

KURT VILE

Wakin On aPretty Daze

Rije~ je opetomstudijskomalbumupsihodeli~nogrockera KurtVilea koji nosinaziv Wakin On

a Pretty Daze. Album donosi jedanaestpjesama. Kurt Vile je osim solo karijerepoznat i po suradnji s bandovimaPriestess i War On Drugs. Ina~e, Kurtje multiinstrumentalist. Osim {to pjeva,svira gitaru, bendò, klavijature,odli~an je i truba~.

Da je slu~ajno kauboj iz ameri~kihwestern filmova, zasigurno bi nosio nadimakNajbrà ruka divljeg zapada. A kako se radi oglazbeniku koji je ostavio i jo{ uvijek ostavljaneizbrisiv trag u gitarskim enciklopedijima,dovoljno je samo re}i Joe.

Naravno, rije~ je o JJoeu Satrianiju,jednom od najve}ih gitarista dana{njice,u~itelju, skladatelju, producentu, ali prijesvega vrhunskom gitaristi~kom majstoru.Neki slabiji, povr{ni poznavatelji glazbepre~esto grije{e kada kaù da se radi oglazbeniku ~ije su pjesme dosadne ipredugo traju. Joe Satriani je gitarskagromada bez ~ije pomo}i bi gitaristMetallice Kirk Hammet i danas bio tanakkao paus papir, kakav je uostalom i bio doknije do{ao u Satrianijevu {kolu. Nemjerljivje Joeov utjecaj i na gitarske majstore poputStrevea Vaia, EEddiea Van Halena, IIngwieMalmsteina. Da je u ìvotu snimio samoalbum Sufring With the Alien i prestaosvirati bilo bi dovoljno da u|e u legendu.[to re}i za ~ovjeka ~ije ime stoji nagitarama tvrtke Ibanez jo{ od 90-tih godinapro{loga stolje}a. No, napravimo kratkiosvrt na Satrianijev novi album.

Unstoppable Mommentum sadrì jeda n -a est pjesama a otvara ga istoimena kom po -zicija. Prepoznatljiv zvuk Joeovih solaà,ali i svi gitarski trikovi, od triola dotappinga i sweep pickinga, vode nas naputovanje Satrianijevim svemirom. Vo`njasvemirskim prostranstvima na krilimapjesama Can‘t Go Back ili Lies And Truth,ili gotovo levitiraju}a tema iz pjesme I llPut A Stone in Your Cairn, dokaz su kakoje veliki Joe ponovno snimio ne{toposebno. A pjesma Door into Summer zvu~i

poput neke intermezzo TV {pice. Pjesmu Shine On American Dreamer

krase «prljavi» riffovi i jednostavan solo, teje kao takva idealna za soundtrack nekog odbudu}ih filmskih blockbustera. Izvsnepjesme Jumpin In i Jumpin Out, samo sudokaz genijalnosti i unikatnosti koja svakiput nanovo odu{evi. Kombinacija je to«teretnog» gitarskog kompresora sprebiranjem po ìcama i minijaturnimfunky dionicama uz neizostavne blueserskesinkope. Genijalno, nenadma{no. Odli~analbum Unstoppable Mommentum zatvarapjesma Celebration.

Satrianijeva izdanja moraju se promatratikao zasebni, ambijentalni albumi s pose bn -om tematikom. Joe svaki put gitarom pri~aneku drugu pri~u, dok emocije oda{ilje krozgitarske magnete. (M. Ili~i})

MUZIKA

Album “Unstoppable Mommentum” Joea Satrianija

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Daft Punk ft. Pharrell Williams:

Get Lucky

2. !!!: Slyd

3. Loading Data:

Double Disco Animal Style

4. Fred V and Grafix: Goggles

5. Wrongkong: See it coming

6. La Femme: Hypsoline

7. Laura Mvula: Green Garden

8. Kavinsky: Protovision

9. Knife Party: Power Glove

10. alt-J: Dissolve me

Savršeni sklad gitarskogčarobnjaka

Kad svane dan igrani je film GGoranaPaskaljevi}a u kojem uloge tuma~e MMustafaNadarevi}, PPredrag Ejdus, MMeto Jovanovskii Neboj{a Glogovac... Scenario su napisaliFilip David i reditelj ovog ostvarenja.

Glavni lik je umirovljeni u~itelj glazbenogodgoja Mi{a Brankov. Sasvim slu~ajno,radnici koji su radili na otklanjanju kvara navodovodnoj cijevi na Starom sajmi{tu (tamose nalazio Judenlager Semlin, koncentracijskilogor u Beogradu) na{li su kutiju. U njoj jebilo pismo iz 1941. od Mi{inog oca, te “neke”note. Mi{a ima 72. godine kada se susre}e sovom spoznajom. U starosti otkriva svojepravo podrijetlo. Saznaje da mu je otac IsaacWeiss. Weissovi su ga prije odlaska u logordali na ~uvanje prijateljima, obitelji Brankov.Note iz kutije su note nedovr{ene partiturepod nazivom Kad svane dan, koju jekomponirao njegov otac. Osim {to traga zasvojim identitetom Mi{a saznaje i ozloglasnom logoru. @elja mu je dovr{itipartituru te izvesti je na tom tu`nom mjestu.

Jako mi je drago gledati velikogMustafu Nadarevi}a, koji je nakon nizauloga negativaca u filmu, te komi~nih ulogau TV serijama uspio dobiti povjerenjereìsera u tuma~enju uloge dobrog Mi{e.Tu`na je re~enica koju Mi{a ~uje uSinagogi: “Zlo~ini se ponavljaju, zlo~inciostaju neka`njeni, a ravnodu{nost svijetaostaje.” Naàlost, ta tvrdnja je istinita.Dokazana. Suosje}anje poti~e solidarnost, asolidarnos altruizam, lijek za ovaj svijetkoji se u vremenima krize ne samo financijave} i morala srozava do te mjere da topodsje}a na vrijeme pred svjetski rat, predekspanziju odurnog fa{izma i njegovihmetoda. Te metode su zastupljene i danas.

Pokoj vje~ni svim `rtvama fa{isti~kihmetoda. Nekada, ali i danas. Hvala Srbiji,Francuskoj i Hrvatskoj koje su shvatile zna~ajove pri~e i financirale ovaj film, koji je dobioniz me|unarodnih nagrada, a glazbu potpisujeglazbeni mag, VVlatko Stefanovski. Su o -sje}ajmo sa slabijima od sebe, s onima kojih jemanje. Ne {utimo. Ne zaboravimo stihovevelikog Jevreja, PPastora Niemoellera: “Prvo sudo{li po @idove i ni{ta nisam rekao - jer nisam@idov. Onda su do{li po komuniste i ni{ta nisamrekao - jer nisam komunist. Onda su do{li posindikaliste i ni{ta nisam rekao - jer nisamsindikalist. Onda su do{li po mene - i nije ostaonitko tko bi ne{to rekao.” (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETKRV I PEPEO JASENOVCA

LordanZafranovi}

Rije~ je o jakobitnom filmu,kojih, ipak,nema dovoljnona ovu temu.Reìju potpisuje

Lordan Zafranovi}, koji je s Du{komLon~arom napisao i scenario za ovajfilm iz 1985. godine. Ovo filmskoostvarenje je strahovito vaàndokument za budu}e generacije, ousta{kom logoru smrti. Film jenapravljen povodom ~etrdeset godinaod proboja logora{a iz tog pakla. Neponovilo se nikome nikad. Ocjena: 5

UBOJICE SU ME\U NAMA

WolfgangStaudte

Crno - bijeli film iz1946. godine. Filmgovori o poku{ajunormalnog ìvotanakon Drugogsvjetskog rata.

Susanne je preìvjela koncentracionilogor. Ina~e je fotografkinja. Popovratku u svoj stan sre}e Hansakojem je dom uni{ten i ne èli iseliti.@ive zajedno. Ali, u susjedstvu ìvi biv{izapovjednik, odgovoran za mnogaubojstva. Naàlost, u na{oj zemlji mirnoìvi i njom se kre}e mnogo onih koji sunanijeli mnogima gnusne boli. Ocjena: 5

GOL ME\U VUKOVIMA

Frank BeyerPrekrasna teiznimnozna~ajna pri~ao snazi, nadi,opstanku...Crno -bijeli film

sniman na 16 mm traci. U logorBuchenwald dolaze mu{karcipremje{teni iz Auschwitza. S jednimdolazi i kofer u kojem je skriven~etverogodi{nji dje~ak. Ukoliko nacistiotkriju dje~aka prijeti mu smrt. Napetostraste kako nacisti pretraùju logor.Dje~ak je simbol nade. Film je stvorenprema autobiografskom romanu BrunaApitza. Ocjena: 5

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Brzi i èstoki (Justin Lin)2. Mamurluk 3 (Todd Phillips)3. U tami - Zvjezdane staze (J.J. Abrams)4. ûvari {ume: Tajanstveni svijet

(Chris Wedge)5. Iron Man 3 (Shane Black))

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Potraga za Nemom(Andrew Stanton, Lee Unkrich, WaltDisney/Pixar, Continental film)

2. Pet legendi (Peter Ramsey,Paramount Pictures, Blitz film i video)

3. Sonja i bik (Vlatka Vorkapi},Interfilm, Blitz film i video)

4. Hotel Transilvanija (GenndyTartakovsky, Columbia Pictures, Blitz film i video)

5. Hobit: Neo~ekivano putovanje(Peter Jackson, Warner Bros. Pictures,Continental film)

Film “Kad svane dan” (Srbija, Francuska, Hrvatska, 2012.),reditelja Gorana Paskaljevića

Priča o nedovršenoj partituri

IZVRSNI NADAREVIĆSlavni zagrebački glumac u novom filmu Gorana Paskaljevića igra lik Miše Brankova


KULT MARKETAUTOMOBILI

BMW

BMW je povodom presti`neautomobilske izlo`be Concorsod’Eleganza u Italiji pripremiokonceptualni kupe Gran Lusso usaradnji sa dizajnerskom ku}omPininfarina.

MOTOCIKLI

Yamaha

Od skutera X-Max 400 Yamaha imavelika o~ekivanja. Agregat od 400 ccmpreuzet s modela Majesty razvija 31,5KS i postiè brzinu od 150 kmh.Dovoljno za obe}avaju}e peformanse.

DESIGN

Renault

Renault je uo~i trke Formule 1 uMonacu predstavio koncept Twin’Run,koji nagovje{tava izgled novegeneracije modela Twingo.

Nekada{nji pioniri vi{e nisu na ìvotu. SNovozelan|aninom GGeorgom Loweom kojije u dobi od 89 godina preminuo prijenekoliko sedmica, oti{ao je i posljednjialpinist, sudionik uspje{ne britanskeekspedicije iz godine 1953. Lowe je bioprvi koji je EEdmundu Hillaryju i TTenzinguNorgayu 29.5.1953. godine na visini od8.000 metara ~estitao na uspje{nom prvomosvajanju vrha Mount Everesta u povijesti.Tek ne{to kasnije, {ifrirana vijest o uspjehuekspedicije stigla je i do Londona - to~no nadan proslave krunidbe kraljice EElisabete II.Ona je kasnije Hillaryju i JJohnu Huntu,vo|i ekspedicije, u znak zahvalnostidodijelila plemi}ke titule. [erpa TTenzingNorgay morao se zadovoljiti samo sGeorgovom medaljom, drugoklasnomcivilnom nagradom Velike Britanije.

Hillary je preminuo 2008. godine u dobiod 88 godina. Njegov pratilac TenzingNorgay oti{ao je 1986. u dobi od 71 godineìvota. No, obojca su doìvjela i najnoviji,komercijalni razvoj alpinisti~kog turizmana Everestu. Do danas se na vrh popelosveukupno 6.000 osoba. „„Sve su to ljudikoji o alpinizmu gotovo i nemaju pojma.Njima ovo brdo ne zna~i ni{ta. Jedino {tonjih zanima je da kro~e na vrh kako bi sekod ku}e time mogli praviti va`ni“, rekao jeHillary. On je u vi{e navrata zajedno spoznatim ju`notirolskim alpinistomReinholdom Messnerom apelirao na vladuu Nepalu da smanji broj alpinista kojidolaze na Mount Everest. No, njihovipoku{aji nisu imali nikakvog u~inka. Nijeni ~udo, turizam na Everestu najve}i jeizvor zarade ove siroma{ne zemlje. „„Samo

ekspedicije 2011. godine Nepalu sudonijele zaradu od oko 11,6 milijuna eura“,kaè {erpa AAng Tshering, dugogodi{njipredsjednik Nepalskog alpinisti~kogudruènja, voditelj ekspedicija na Everest iuspje{ni poduzetnik.

Stotine alpinista i jednaki broj {erpi izgodine u godinu dolaze u podno`je MountEveresta i odavde kre}u u ekspedicijeosvajanja vrha. Neki to ~ine polaze}i sasjeverne strane iz Tibeta, drugi pak s ju`ne,nepalske strane. Na obje rute, {erpeunaprijed postavljaju ~eli~nu uàd kojavodi sve do samog vrha, do 8.850 metara.Na njih se turisti, njihovi klijenti, samotrebaju prikop~ati. U rijetkim danimalijepog vremena, ovdje se mogu vidjeti~itavi redovi onih koji èle do}i do najvi{egvrha svijeta. Samo tokom ovog prolje}a,zabiljeèno je 600 osoba koje su uz pomo}{erpa i dobro pripremljenih puteva uspjelido}i do vrha, me|u njima je bio i jedan 80-godi{nji Japanac, YYiuchiro Miura.

No, usprkos pripremama, bocama skisikom, najmodernijoj opremi, MountEverest jo{ uvijek predstavlja i velikuopasnost. Tako je ovog prolje}a ovdje ìvotizgubilo devet osoba - preminuli su zboghladno}e, visinske bolesti, op}e slabosti.Gu`ve, redovi u kojima se ~eka i po nekolikosati, stotine metara ìce za uspinjanje, ljestvena najopasnijim prijelazima — to je slikaMount Everesta danas. Kako kaèAustrijanka GGerlinde Kaltenbrunner, prvaèna koja se bez boce s kisikom popela nasvih 14 vrhova svijeta iznad visine od 8.000metara, to vi{e nema veze s Everestom kakavje neko} bio. (Priredio: N. Hasi})

SPORT

Šest decenija nakon podviga

Biznis na Mount Everestu PIONIRI ALPINIZMAEdmund Hillary i Tenzing Norgay

Jubilarni, deseti Kid’s Festival bit }eodràn od 7. do 11. juna u Olimpijskoj dv o r a -ni Zetra u Sarajevu. Kako najavljujuorganizatori, po~etak jubilarnog festivalskogizdanja obiljeìti }e Kid’s parada, ~ije jeodràvanje zakazano za petak, 7. juna u 16 sa -ti ispred prodavnice Benettona u Ferhadiji.Odabirom nove polazne lokacije pod slo ga n -om United Colors of Sarajevo, direkcija Kid’sFestivala na simboli~an na~in èli obiljeìtipo~etak saradnje sa svjetskim lid e r om utekstilnoj industriji. Kao i prethodnih godina,direkcija Festivala organizova}e prijevozdjece iz svih podru~ja Bosne i Hercegovine,uklju~uju}i neka od nau da lj e nijih naselja.Festivalske kapije }e biti otvorene svaki danod 14 sati, a mali posjetioci mo}i }e uìvati ubogatom pr o gr amu kojim }e biti objedinjenizabavni i edukativni sadràji, od DJ animacijai Kid’s Cosmic Showa, do filmskih projekcijau ter minu od 18 sati. U su b o tu, 8. juna,ministrica NNada Te{anovi} (Ministarstvoporodice, omladine i sporta RS-a) u prostoruVIP Salona Zetre otvori}e izlo`bu crteàdjece iz pred{kolskih ustanova RepublikeSrpske. Postavljanjem izlo`be koja je nastalakao rezultat konkursa Moja porodica, ras pi s -anog u povodu obiljeàvanja Me|u na r o dnogdana porodice, bit }e ozna~en po~etak dugo -ro~ ne saradnje Kid’s Festivala i Min ist a rstvaporodice, omladine i sporta Republike Sr p ske.

U saradnji sa Ambasadom RepublikePoljske u BiH, Kid’s Festival }e ove godineugostiti dio autorske ekipe jednog od naj usp -je{nijih crtanih filmova svih vremena, Loleki Bolek. To }e biti jedinstvena prilika da setokom interaktivne radionice Video Cornermali{ani Bosne i Hercegovine upo z naju saànrom animiranog filma i likovima koji suobiljeìli djetinjstva mnogih gen era cija. Naovogodi{njoj festivalskoj plat formi svoje ze -mlje predstavi}e rekordan broj ambasada idip lomatskih misija akre dit ovanih u BiH.Istovremeno, uz u~e{}e ino st ra nih gostiju,ve}ina edukativnih radi o nica bit }e impl e m e -n tirana u saradnji sa nev lad i n i m org a n i -zacijama i udruènjima iz BiH.

U ovogodi{njim edukativnim prog ra -mima akcenat je stavljen na u~enje evr o p -skih jezika. Deseti Kid’s Festival }eponuditi i raznovrstan filmski program, usklopu kojeg }e biti prikazani filmski hitoviDelfin: Pri~a o sanjaru, Pet legendi, HotelTransilvanija, Mad agaskar 3: Najtraèniji uEvropi i Ze m lja.

Kid’s festival je najve}i nezavisni doga|ajza mlade u Jugoisto~noj Evropi. Od 2004.godine, vi{e od 40.000 djece iz svih dijelovaBosne i Hercegovine u~estvuju svake godineu raznovrsnom pro gramu koji obuhvataradionice, {tandove, zabavu, filmove,predstave, ed u k aciju... (M. Radevi})

United Colors of Sarajevo

LIFESTYLE

U susret jubilarnom „Kid’s Festivalu“


KULT MARKETHRVATSKA

Pivska turaDvojicaSpli}ana,ToniPavlovi} iLovreReì},fi}om sukrenuli uavanturu

dugu 3.400 kilometara, tokom koje }eobi}i sve pivare biv{e Jugoslavije kojeproizvode pivo sa nazivom grada u komese fabrike nalaze. Pivska tura, skra}enonazvana Pitura, krenula je 25. maja izSplita, a nakon Sarajeva, gdje sunazdravili za Dan mladosti, dvojac jestigao u Nik{i} i obi{ao pivaru Trebjesa.Planiraju da posjete ukupno 16 pivara.

TAJLAND

BangkokPrijestolnicaTajlandaBangkokovogodi{njije grad brojjedan zaputovanja,rezultat jetre}eggodi{njegistraìvanjaGlobal

Destination Cities Index kompanijeMastercard. Istraìvanje je uzelo u obzirnajve}e brojeve me|unarodnih posjetilacatokom 2013. godine, a me|u prvih pet suse na{li i London, Pariz, Singapur iNjujork.

SAD

BrendoviOlympusdigitalnifotoaparati,lifestylemagazinMartheStewart,Mitsubishi iVolvo

automobili na listi su deset brendova koji}e do 2014. vjerovatno nestati saameri~kog trì{ta. Svake godine 24/7 WallSt identifikuje deset va`nih brendova kojise prodaju u SAD-u, a za koje sepredvi|a da }e uskoro nestati. Rije~ je obrendovima koji zaostaju zakonkurencijom jer nisu dovoljno efikasni,inovativni i u njih se nedovoljno ulaè.

ZABAVA, FILMOVI, EDUKACIJASvake godine Festival ugosti vi{e od 40.000 mali{ana iz cijele BiH

74

KULT MARKET[PANIJA

Ana BelenBalboa

Ro|aka {panjolskog premijera MarianaRajoya uzburkala je strasti napoluotoku skinuv{i se za ~asopisInterviu.

ENGLESKA

Lacey Banghard

Njeno ime poznato je svim ljubiteljimaoblina. Nametnula se kao jedna odnajve}ih i najbujnijih ljepotica Nutsa, asvako se njeno pojavljivanje o~ekuje snestrpljenjem.

DANSKA

Nina AgdalMlada ljepotica ve} je “osvojila” sveva`nije naslovnice svjetskih ~asopisa,ovaj put odu{evila je fotografijama sasnimanja za Esquire.

Vijest da }e porno glumica KKoko Brown(34) letjeti u svemir razbudila je mnogimama{tu i ponovo aktualizovala pitanje {ta sesve moè na velikim visinama i ubesteìnskom stanju.

Prema do sada poznatom, ni ruski, niameri~ki kosmonauti nisu imali seksualneavanture, bez obzira na glasine i pisanjetoboè dobro informisanih o najve}imkosmi~kim tajnama.

U Rusiji tema „seksa u svemiru“ odavnonije tabu i o njoj se ~esto raspravlja.Profesor RRostislav Vasiljevi~ Beleda, kojije 14 godina radio kao seksolog uCentralnoj nau~no-istraìva~koj bolnici zapilote, kaè da u besteìnskom stanju nemoè da do|e do normalnog seksualnogodnosa koji bi rezultirao trudno}om.

Boravak u svemiru se negativnoodraàva na sve ìvotne funkcije, pa tako ina trudno}u kod èna. Nijedna Amerikankakoja je imala iskustvo kosmi~kog letenjanema djecu. Na drugoj strani, jedino jeRuskinja VValentina Tere{kova poslijeboravka u svemiru dobila zdravo dijete.

Sa kosmonautima je pri~a druga~ija.Poslije boravka u svemiru, {est ruskihkosmonauta je dobilo djecu.

Ali seksualni odnosi u unutra{njostikosmi~kog broda ili orbitalnih stanica, posvemu sude}i, zasad su izostajali. Svjetskirekorder po vremenu boravka u kosmosuValerij Poljakov, koji je po struci ljekar, kaèda zbog sloènih zadataka koje kosmonauti

obavljaju niko i ne misli na seks.Francuski pisac PPierre Koler u svojoj

knjizi Posljednja misija napisao je da su uvrijeme jednog od letova {atla 1996. godineAmerikanci probali udobne poze za seks uuslovima besteìnskog stanja. Navodno dasu te poze prije toga bile „modelirane“ nakompjuteru. Koler se pritom pozivao naneki tajni dokument NASA-e.

Stru~njaci govore i o „kosmi~kojimpotenciji“. Poslije starta rakete i kadkosmi~ki brod u|e u orbitu, posada trpiogromna optere}enja, krv se koncentri{e uglavi, mnogima se povra}a, stanje je sli~nomorskoj bolesti. Organizam se adaptira nabesteìnsko stanje tek kroz tri-~etiri dana.Rezulat svega je pomenuta „kosmi~kaimpotencija“.

Seks u svemiru

CRVENI FENJER

Kosmička impotencija


RUSKAISTRA@IVANJANemogu}a trudno}au svemiru

Na proteklom, 66. izdanju filmskogfestivala u Kanu crnogorsku kinematografijupredstavljala je producentska ku}a Artik u -lacija, a o svojim utiscima sa Festivala zapodgori~ke Vijesti govorio je producent IIvan\urovi}. \urovi} isti~e da je posjeta ovegodine bila znatno slabija zbog ki{e koja jepadala, posebno prvih dana Festivala, ali suoni najuporniji pokazali ozbiljno inter e -sovanje za ono {to nude dràve Jugoisto~neEvrope. „Skandali oko kra|e nakita, pucnjava}orcima i sli~ni doga|aji su, makar kod menei ljudi sa kojima sam kontaktirao, potpunonezapaèno pro{li, jer to je potpuno drugo liceFestivala. Mi koji smo na marketu, nismoimali neke dodirne ta~ke s tim glamurom”,komentari{e \urovi}. Za uspje{nu promocijuna najve}em svjetskom filmskom marketupresudan je, kako isti~e \urovi}, kvalitetfilmova koji je u ponudi. Naravno, da bi nekoprimijetio pomenuta ostvarenja u èstokojkonkurenciji, neop hodna je kampanja kojapodrazumijeva razli~ite vidove ogla{avanja,promocije preko razli~itih evenata, ‘ja~inu’kine ma tografije... “Bez ovih segmenata, te{kose moè zamisliti kvalitetna promocija. To sutoliko ozbiljne cifre da mi ne moèmo jo{ nida pomi{ljamo na to! Na{ zajedni~ki paviljonimao je isti vizuelni identitet za sve {ta ndove.Dràve u~esnice se diferenciraju po boji

samog {tanda. Ono {to vas ~ini razli~itim uodnosu na druge je ponuda filmova, kvalitet irezultati - uspje{nost na festivalima, brojgledalaca u bioskopskoj distribuciji“, govori\urovi}, isti~u}i da je producentska ku}aArtikulacija, bez obzira na brojna ograni~enja,uradila dobar posao na ovogodi{njemKanskom festivalu. Ivan \urovi} nagla{avada je u Crnoj Gori neophodno formiranjeFilmskog centra kao klju~ne institucije zarazvoj kinematografije. „Vidim Centar kaoustanovu koja je nezavisna u odnosu na bilokoju politi~ku elitu, koja pronalazi nezavisnena~ine finansiranja, i koja ta sredstvaproslje|uje na transparetan na~in projektimakoji svojim kvalitetom i odrìvo{}u tozasluùju; Centar koji se bavi promocijomna{e kine ma t ografije na svjetskimfilmskim man i fe st a c i j a ma, festivalima,forumima, marketima, koji zastupa na{einterese u zemlji i svijetu, koji prepoznajekvalitet, ali i ka`njava sve koji se baveobmanjivanjem na ovaj ili onaj na~in. Dotada, mi }emo se pojedina~no i pov re menobaviti filmom, sa rezultatom koji ne moè ukontinuitetu biti dobar, koji }e nas samo kaosklop dobrih okolnosti u nekom trenutkumal~ice trgnuti, ali ubrzo i uspavati“,zaklju~uje \urovi}.

(Priredila: M. Radevi})

PREKO EX-YU GRANICA

Nakon 66. kanskog festivala


KULT MARKETBEOGRAD

MerlinkaBeogra|ani ovihdanaobiljeàvajudesetugodi{njicu odubistva VjeranaMiladinovi}azvanogMerlinka (1958-

2003), legende beogradske LGBTzajednice. Imenom Merlinke nazvan je ifestival queer filma u DOB-u koji je umartu ove godine gostovao u Sarajevu,a uz presjek filmova prvi put prikazanihvan Beograda, obuhvatao je i razgovoresa autorima i aktivistima.

ZAGREB

Pika - To~ka - Ta~ka

Beogradskafilharmonijaponovo je do -ìvj ela ovacije uZagrebu, gde jenastupila u za -vr{nici reg io -nalnog pro jektaPika - To~ka -Ta~ka, a svirala

je pred vi{e od 1.500 ljudi, uklju~uju}inajvi{e zvani~nike Hrvatske. Koncertu suprisustvovali i predsjednik Ivo Josipovi},gradona~elnik Zagreba Milan Bandi},kao i direktori Beogradske i Zagreba~kefilharmonije Ivan Tasovac i MiljenkoPulji}.

PODGORICA

Popovi}Crnogorskiglumac BranimirPopovi}nagra|en je zanajbolju mu{kuulogu u filmu Aspik rediteljaDra{ka\urovi}a natre}em Festivaluevropskog filmaSouth East u

Parizu. Predsjednik ìrija u Parizu bio jereditelj Iv Boase, a pored Popovi}a, ufilmu glumi i holivudska zvijezdaMichael Madsen.

IVAN \UROVI], PRODUCENT Crna Gora nema klju~nu instituciju za razvoj kinematografije

Crnogorci žele Filmski centar


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU Bo{nja~kom institutu u Sarajevu 27.maja je promovisano do sada neobjavljenodjelo bosanskohercegova~kog knjièvnikaEnvera ôlakovi}a Knjiga majci.Organizator promocije povodom stotinugodina ro|enja na{eg pisca bila je Op}inaHadì}i.

U Sarajevu egzistira i nekoliko vrlokvalitetnih srednjo{kolskih bendova. [to jeza svaku pohvalu. Kao {to je za svakupohvalu i potez vode}ih osoba ClubaCinemas Sloga, koje su 28. maja u svomprostoru organizovale koncert grupa:Motivacija, Snièno vladanje, Hofmanovru~ak, Tempest krd`|a lights i Out siblingslost heaven.

Dan kasnije, u Novinarskom domu uZagrebu, promovisana su ~etiri tomaBosanske knjige mrtvih autora MirsadaToka~e. Organizatori su bili Istraìva~ko-dokumentacioni centar Sarajevo u saradnjis Documentom - Centrom za suo~avanje spro{lo{}u, Centrom za mir, nenasilje iljudska prava Osijek i Gra|anskimodborom za ljudska prava.

A dan prije nego {to }e biti objavljen ovajbroj Slobodne Bosne, u Sarajevskomratnom teatru odràna je presskonferencija. Povod je prvi koncert novesevdah scene u SARTR-u, koji }e bitiodràn 30. maja i zva}e se: SevdahPogon. Organizatori su u~esniciMediacentar treninga: Kulturnimenad`ment i produkcija umjetni~kihprograma.

U subotu, 1. juna u 21.30 sati, usarajevskom Kriterionu nastupa osam DJ-eva: Riven, Kontra, Camino, Zlijay,Hibrid, Keon, Merakoon i I.Selektion, aprvi i osnovni cilj jeste prikupljanjenov~anih sredstava za lije~enje NinePa{i}, 21-godi{nje studentice iz Sarajevakojoj je potrebno hitno presa|ivanjebubrega. Ulaznica ko{ta 5 KM.

U Botani~kom vrtu ina~e zatvorenogZemaljskog muzeja BiH, 3. juna bi}epromovisan studijski albumbosanskohercegova~ke pjeva~ice MayeSar Krive rije~i. Za koji su “krivci” brojnimuzi~ari na ~elu sa MahiromSarihodì}em. Maya Sar je, podsjetimo,pro{le godine na{u dràvu predstavljala naEvroviziji.

“U petak, 31. maja, performansom I mojabijela traka... umjetnice EElme Selman uCollegiumu Artisticumu Internacionalni

teatarski festival MESS dat }e svojdoprinos kampanji Dan bijelih traka”,obavje{tavaju nas iz MESS-a.“Rije~ je o dugotrajnom performansu ukojem }u 31. maja, u prostoruCollegiuma Artisticuma, staviti bijelutraku, koju su bili primorani nositi,pored imena svake od 3170 civilne`rtve sa podru~ja op{tine Prijedor”,najavila je Elma Selman: ““Krozperformans èlim podsjetiti i na velikibroj nestalih za kojima se, dvadesetgodina kasnije, jo{ uvijek traga.Ovakav zlo~in ne smije biti zaboravljeni gra|ani Prijedora, porodice `rtava,dràvljani BiH imaju pravo na sje}anje,komemoraciju i memorijale, koji nam,ni dvadeset godina nakon zlo~ina, nisudozvoljeni.”“Kao poseban sadràj kulturolo{kogprograma Modul Memorije, FestivalMESS }e ovaj datum, kao i 11. julinarednih godina obiljeàvati sje}anjemkroz umjetni~ke izraze”, saop{tavaju uMESS-u.

Zlo~in u Prijedoru ne smije biti zaboravljen

ELMA SELMAN, sarajevska umjetnica

ELVEDIN NEZIROVI]“Knjièvni klub Mostar

opstaje zahvaljuju}iisklju~ivo entuzijazmu

njegovih ~lanova”


� Pa, ja bih rekao, nadam se da mi niko ne}ezamjeriti na indiskreciji, da je Va{a knjigaJugoslovenska muslimanska organizacija 1929.-1941.: (u ratu i revoluciji 1941.- 1945.), kapitalnodjelo. Istorija, historija ili povijest Va{a je struka,no moèmo li govoriti o Va{im osnovnimporivima zbog kojih ste se odlu~ili napisati ovuknjigu?

Temeljni poriv je profesionalni jer mi jehistoriografija struka i osnovno zanimanje. Ovase knjiga nadovezuje na moju raniju monografijuMuslimani u Zagrebu 1878.-1945. Dobautemeljenja u kojoj sam u tematskom smislu tekna~eo ono {to mi je bila temeljna preokupacija uistraìvanju za ovu knjigu.

� Koliko dugo je ona nastajala?Knjiga je plod vi{egodi{njeg arhivskog istraìvanja u svim

relevantnim arhivima u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu gra|euglavnom do sada nekori{tene u bilo kojem obliku. Sadràjknjige zapravo prelazi okvir postavljen naslovom iza kojeg sekrije ne samo klasi~na studija o najutjecajnijoj politi~koj strancime|u bosanskohercegova~kim muslimanima u prvoj Jugoslaviji,ve} i moj poku{aj {ireg tuma~enja svih politi~ko-nacionalnih

silnica u Bosni i Hercegovini u kriti~nomrazdoblju Kraljevine Jugoslavije koje su dobileprivremeni epilog u Drugome svjetskom ratu iporatnom komunisti~kom preuzimanju vlasti.

� Koji period, ili koja tema je bilanajkompleksnija u stvaranju Va{eg nau~nogdjela?

Zbog naslije|enih ideolo{kih kompleksa ipolustoljetne komunisti~ke indoktrinacije kao iuvijek najve}u pozornost javnosti dobiva tekzavr{ni dio knjige koji obuhva}a problemdrànja i orijentacije muslimanskih elita u NDHi njihovoj sudbini nakon uspostave komunisti~keJugoslavije. To je naravno nepotrebno traènje

kontroverzi i tamo gdje ih nema. Knjigu nisam pisao izprosvjetiteljskih i politi~ko-pedago{kih pobuda, ali ona moè,ako jo{ netko ima volje ~itati knjige od 800 stranica, posluìti ikao podsjetnik da ono {to i danas razdire Bosnu i Hercegovinunije rezultat elementarne nepogode i tzv. provale “fa{izma” ve}ne~elnog i vi{e od stolje}a starog sukoba konkretnih ime|usobno nepomirljivih politi~ko-nacionalnih i dràvnihideologija i pretenzija {to traì svoje razumno razrje{enje, a nemoralizatorsko zanovijetanje.

ZLATKO HASANBEGOVIĆ, istoričar iz Zagreba

Festival Dani knjièvnog kluba Mostar bi}eodràn od 30. maja do 8. juna. Po~inje promocijomzbirke pjesama ôvjek koji je znao FilipaLatinovicza Adnana @etice u ]orovi}a ku}i. A, kako opstaju, pomaè li im iko, pitamoElvedina Nezirovi}a, ~lana Upravnog odboraKnjièvnog kluba Mostar koji i organizuje tre}e Dane knjièvnogkluba Mostar: ““Knjièvni klub Mostar opstaje zahvaljuju}iisklju~ivo entuzijazmu njegovih ~lanova. Ve} tri i po godine,koliko postojimo, nemamo nikakav izvor finansiranja, nemamo~ak ni prostorije pa samim tim ni adekvatne uslove za rad. Ipak,usprkos svemu, uspijevamo tokom cijele godine prire|ivatiknjièvne programe, a sve s ciljem popularizacije knjièvnosti ugradu na Neretvi. Festival je i ove godine, kao i prethodnih, krunacjelogodi{njeg rada Knjièvnog kluba Mostar. Ono {to je vrlova`no napomenuti jeste da imamo konstantnu stalnu sponzorskupodr{ku nekih privatnih firmi i kulturnih ustanova u GraduMostaru, kojima se ovim putem iskreno zahvaljujem.”

[ta }e se de{avati u Mostaru, u kontekstu okojem razgovaramo, od 30. maja do 8. juna?“Na{i programi }e se ove godine odràtineovisno jedan od drugog: 30. maja, zatim 6. i 8.juna. Nakon promocije zbirke poezije na{eg~lana i pjesnika Adnana @etice, u ~etvrtak, 6.

juna, u Narodnoj biblioteci u Mostaru, bit }e uprili~ena ve~erAntiratne poezije u kojoj }e u~estvovati i koju }e pripremiti mladipjesnici: Fatima Trbonja, Ivan [unji} i Anita Pajevi}. Iste ve~eri,u Muzi~kom centru Pavarotti, ali ne{to kasnije, svoju knjièvnuve~er imat }e poznati bh. knjièvnik Nenad Veli~kovi}. Dva danaposlije, ugostit }emo dvije regionalne knjièvne zvijezde,hrvatsku pjesnikinju Tamaru Bakran i srbijanskog pisca Sa{uStojanovi}a. Posljednje ve~eri Festivala, bit }e uprili~ena i ~itanjaknjièvnih ostvarenja ~lanova Knjièvnog kluba Mostar. Odpropratnih doga|aja, uprili~it }emo solisti~ki nastup poznatogmostarskog muzi~ara Nedima [ari}a [are i to u Pavarotti centru,6. juna.”

Sadràj moje knjige prelazi okvir postavljen naslovom

ELVEDIN NEZIROVIĆ, član Upravnog odbora “Književnog kluba Mostar”

Popularizacija knjièvnosti u gradu na Neretvi


1. Kad }ete objaviti novu knjigu? îm sklopim financijskukonstrukciju od napa}enih studenata.

14. Opi{ite Mladena Voji~i}a Tifu u tri rije~i.To je lako: MMladen Voji~i} Tifa.

18. Mala Duba ili Veliki Drvenik?Duba je Duba, ali Drvenik jeDrvenik.

20. A begova ili{kembe ~orba? [kembe ~orba. [tojednom re~e BBoraTodorovi}, {kembe~orba mi je poslije g...najdraè jelo.

16. Osoba koja vam idena ganglije?Borci za ljudska prava,slobode i ravnopravnost.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Petka, naravno.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Predsjednik kantonalnog odbora.

11. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Ne znam, vi{e volimfilmove s ma~evanjem.

13. Da imate 15 minuta

vlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih isplatio penzije i

invalidnine nego bi ih

proslijedio MMF-u.

2. Da li ste kao mali sanjalida }ete biti student?Naravno, i da se EEkremnogira iz kuhinje.

4. [ta ne morate imati u friìderu?Ga}e MMarilyn Monroe.

10. Je li manje-vi{e ili je vi{e-manje?Manje-vi{e je tako.

15. S kim biste voljeli otplesati tango?I to je lako: s MMarijom Schneider.

19. Tange ili badi}?To je udruènizlo~ina~ki pothvat.

21. Poruka~itaocima na{egmagazina.Peace be with you!

17. [ta obla~itekada èlite izgledatimoderno?Yassa trenerku.

12. [ta uradite kad vam preko puta pre|ecrna “Me~ka”?Znam da }e se derbi izme|u Pofali}kog iVrbanju{e odigrati po skliskom terenu.

6. [ta obavezno nosite na plaù?Najnoviji broj Svedoka.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Vaterpolist.

by DINO BAJRAMOVIC

DR. ASIM MUJKIĆ,

profesor na FPN-u u Sarajevu:

“Duba je Duba, ali Drvenik je Drvenik”

9. Koliko ima istine u izreci: “Ko jesretan ni u hali nije gladan?”Tvrdnja je istinita ako se krene na vakat.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Kao MMerkelica u Atini.

Foto: Milutin Stoj~evi}

Foto: Milutin Stoj~evi}

KLIN ÔRBA

Svi na{i gradovi su kao jedno slovo u svebosanskimnam jezicima, po jedan domovinski lingvisti~ki znak,npr. Grada~ac; ta beskrajno pitoma provincija u

pozadini, oduvijek sklona buntovnim zmajevima i dobroj{ljivovici. Ode{ li u tu pitominu pa i zano}i{ ondje, a vjerati ili zdravlje ne dozvoljavaju da se nauìva{ doma}e{ljivovice, gledaj da ode{ ponovo, kad ti prvo ili drugodozvoli. Ako su se ba{ urotili da ti brane, nije ti grijehiznevjeriti i vjeru i zdravlje jer, izem ti svet bez grada~a~kerakije. Ako si pisac, a bogme i spisateljica, pa ti se podrepiloda nisi u stanju zoru bijelu do~ekati na Gradini, {enlu~e}i sljudima kojima je Bog dao da i to umiju (kao {to se meniuvrnulo ovih dana), haman si dàbe u Grada~cu i bio.

Taman, evo, bili 40. jubilarni Grada~a~ki knjièvnisusreti i dobro upu}eni ~ovjek u bh. knjièvna zbivanja(ne i sudionik) bi kao od {ale pomislio da je posrijedi jo{jedan ratni poligon, ali ne znate vi nas... itd. Ne vjerujtenovinama koje produciraju tobo`nje ratove me|upiscima. Sve su to samo igre bez granica jer je ovaj sojizgleda najìvlji kad tvrde da su se neki tamo urotili da ihlikvidiraju.

Kad sam ve}, nakon subotnje - zavr{ne pjesni~keve~eri, zdravstveno nesposobna odavati se meraku isli~nim porocima, makar mogu trezvenja~ki primijetitikako raznorazni protagonisti i antagonisti aktualnihknjièvnih afera svu no} skupa love zmaja od boce navrhHuseinove bijele kule. Ni{ta novo pod nebom bosanskim,sve je isto kao i u politici: ki{a plju{ti jednako kao iuvrede po novinama dok se za istom sofrom zajedno jedei pije. Ovovremeni ratovi doista sluè za zabavu publikeodgojene na TV sapunicama i bezbrojnim varijantamaVelikog brata, Farme i sli~nih cirkusa.

Ki{a je svu no} padala, ali se jutrom malo razvedrilo tesam u prvoj kafi uìvala u ba{~i, pokraj jedne ruèpoviju{e, i sve se ~udom ~udila {to jo{ ponegdje

postoje ruè koje zanosno miri{u, za razliku od onihbeskarakternih grobljanskih ljepotica koje prodaju pocvje}arama, obilno natopljene lakom kako bi zauvijek ostaleu pupoljcima. Ljepota sve vi{e postaje silikonska, neovisnoda li je u pitanju cvije}e, vo}e, ku}ni ljubimci ili ène. Ali,evo, u Grada~cu miri{e kao u bugarskoj dolini ruà.

Nadalo mi se, jo{ od sino}, zami{ljati Huseinbegovu

bezimenu mladu i nadasve vjernu ljubu kako umire ba{ uonoj sobi 204 u kojoj sam prespavala. Umire kao upjesmi: ... jer izgubi gospodara srca svojega. Utom, saGrada~ca bijele kule Zmaja od Bosne sokolovi zaklikta{ekajde àlosne... Nema vi{e ni sokolova, valjda su i oni odtuge presvisnuli. Zato stvarno, najstvarnije, sa kamenihzidina oko Gradine, dva mlada kosa (kao oni iz ud`benikaPoznavanje prirode i dru{tva) kli~u neku novu grada~a~kustvarnost. Ako dobro razaznajem, kazuju kako je ovaj diozemlje Bosne, u nemilim doga|ajima s kraja minulogstolje}a, ostao nevin barem po pitanju odnosa Hrvata iBo{njaka. To {to nisu me|usobno ratovali vidljivo je usvemu dana{njem, pa se Grada~ac doima kao cvjetnaoaza koju je rat u potpunosti mimoi{ao. [to, naravno, nijeta~no.

U avlijskoj kafani upaljen je radio. Lokalna radiostanica po~inje jutarnji program kratkim blokomreligijskog katoli~kog programa, nakon ~ega ide

muzi~ko-sportski program. Za po~etak saznajem da jesino} Bayern postao po peti put prvak Evrope. Slijedinekoliko Bala{evi}evih pjesama, a onda informacija da seGradina danas sastaje sa fudbalerima Travnika i da jeishod te utakmice potpuno nevaàn jer klub iz Srebrenikadefinitivno ispada iz Premijer lige sa svoja 22 poraza, {estnerije{enih utakmica i jednom pobjedom. Ovdje mi seomakne glasan smijeh jer ne pamtim kad sam obratilapa`nju na nogometne rezultate, ~ak i @elje - za koji kaonavijam. Sve mi ovo zapravo govori da bih ostatak ìvotamogla glat proìvjeti u ovoj Kiki}evoj negda{njojprovinciji koja je u me|uvremenu postala istinskiotvoreni, lijepo ure|eni, mirisni multinacionalni grad.

Zvona zvone, nedjelja je, gdje ja pripadam? - pita semelanholi~ni Aki. I ja se pitam isto dok sa isturenogvidikovca promatram savr{eno ure|en gradski park

u centru Grada~ca, a tamo iza rumeni krovovi ku}apodsje}aju me na ìvopisna sela i gradove ju`neFrancuske. Sve ku}e su lijepe, sa divnim vrtovima icrvenim krovovima, ni nalik onim otu`nim ru`nim i sivimku}etinama du` rijeke Bosne, koje kao da i nisu pravljeneza sebe nego za svoje najlju}e neprijatelje. O gomilamasme}a oko tih ku}a da i ne govorimo. Bilo bi svetogrdnosje}ati se toga u Grada~cu. �

Kad sam već, nakon subotnje - završne pjesničke večeri,zdravstveno nesposobna odavati se meraku i sličnim porocima,makar mogu trezvenjački primijetiti kako raznorazni protagonisti iantagonisti aktualnih književnih afera svu noć skupa love zmaja odboce navrh Huseinove bijele kule

ZMAJ OD BOCE Pi{e: FADILA NURA HAVER



Nissan Juke Nismo: [ejtan iz Japana

Sta za vas zna~i naziv Nismo? Ni{ta,pretpostavljamo. U Japanu bi vam,me|utim, rekli da je to dobro poznata

skra}enica za Nissan Motorsport, odjeljenjekompanije koje je ve} decenijama odg o vo r -no za trka~ke automobile. Prvi Nismomodel, skyline GT-R, predstavljen je jo{1964. godine, a 2011. godine stiè ukompletnu gamu Nissana.

Japanci su nedavno do{li na ideju dadovedu Nismo i u Evropu, a po~eli su odautomobila koji bi na najbolji na~in mogaoda promovi{e vrijednosti ove filozofije –modela Juke. Iako se ne radi o punokrvnomsportisti, ve} o malom SUV vozilu Bsegmenta, Juke je izuzetno upadljiv i vrlopopularan, pa je po mi{ljenju japanskihstratega stvoren za ovu ulogu. Odstandardne verzije spolja razlikuje se pospecijalnom aerodinami~kom kompletu, kojije donio ~ak 37% ve}u potisnu silu. Tu su icrvena ku}i{ta retrovizora, koja }e biti

karakteristika svih budu}ih Nismo modela,18-in~ni aluminijumski to~kovi, LED svjetla,krovni spojler pozadi, kao i otvore auspuhapre~nika 10 cm.

Ista filozofija je prenijeta i u unutra{njost,pa }ete osim novih sportskih {koljkastihsjedi{ta primijetiti i detalje kao {to su crvenodugme za startovanje motora, pro{ivi naru~ici mjenja~a i crveni obrtomjer.

Pod haubom je benzinski turbomotorzapremine 1,6 litara, koji razvija 200 KS i250 Nm, i u verziji sa pogonom na prednjeto~kove, od 0 do 100 km/h ubrzava za 7,8sekundi.

Podr{ku agregatu daju izmjene izvr{eneispod lima. Opruge su 10 posto kru}e,amortizeri su prepode{eni radi bolje kontroleu krivinama, a i upravlja~ki sistem je tako|erekalibrisan s ciljem brìh reakcija. Kako sesve to pona{a na jednoj pravoj stazi?

Ve} nakon pritiska na crveno dugme zastartovanje motora, osjeti}ete zvuk sa

sna`nom trka~kom notom. Motor “prima”gas vrlo rado i o{tro reaguje na svaki dodirpedale, {to obe}ava dosta zabave. Nakonprvih stotinjak metara na stazi shvati}ete daJuke Nismo voli da radi i u visokom brojuobrtaja. [altanje u niù brzinu je vrlo te~no ibez trzaja. Kad pretjerano brzo i sa dostagasa u|ete u krivinu, osjeti}ete da prednjito~kovi {kripe zbog jake centrifugalne sile,ali se ipak vjerno drè zadate putanje. âk iako izgubite zamah, ovaj elasti~ni motor }evas ponovo brzo povu}i na izlasku iz zavoja.

Iako je dosta ukru}eno, oslanjanje nijetako tvrdo kao {to biste mo`da o~ekivali, jerje Nissan morao da odrì i udobnost usvakodnevnoj vo`nji. Naginjanje u krivini jeizraènije nego kod tradicionalnih sportskihhatchback vozila kao {to su RenaultMegane RS ili Golf GTI, ali i to na neki na~indoprinosi da voza~ bude dodatno uklju~en.Volan je vrlo direktan, a to {to je presvu~enalcantarom stvara jo{ bolji osje}aj. �

P E T A B R Z I N A

Priredio: Nedim Hasi}

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

Documents

Slobodna Bosna 864