KRATKA GRAMATIKA BIBLIJSKOG HEBREJSKOG JEZIKA (za privatnu upotrebu studenata) Tanja Laki Zagreb, 2009.Sadraj UVOD..................................................................................................................................................................... 1 I. RAZVOJ I POVIJEST JEZIKA...................................................................................................................... 2 1. RAZDOBLJE PRIJE SUANJSTVA........................................................................................................................ 3 2. RAZDOBLJE POSLIJE SUANJSTVA.................................................................................................................... 4 II. FONOLOGIJA................................................................................................................................................. 5 1. SUGLASNICI (KONSONANTI) ............................................................................................................................ 5 2. SAMOGLASNICI (VOKALI)................................................................................................................................ 6 3. VA................................................................................................................................................................. 7 4. DAGE............................................................................................................................................................. 7 III. MORFOLOGIJA........................................................................................................................................... 8 1. ODREENI LAN.............................................................................................................................................. 8 2. IMENICE .......................................................................................................................................................... 9 3. PRIJEDLOZI.................................................................................................................................................... 10 4. ZAMJENICE.................................................................................................................................................... 11 5. PRIDJEVI........................................................................................................................................................ 11 6. GLAGOLI ....................................................................................................................................................... 12 a) Perfekt ..................................................................................................................................................... 13 b) Imperfekt ................................................................................................................................................. 14 c) Wayyiqtol i Wqatal ................................................................................................................................. 14 d) Infinitiv.................................................................................................................................................... 15 Infinitiv apsolutni ..................................................................................................................................................... 15 Infinitiv konstruktni.................................................................................................................................................. 15 e) Particip.................................................................................................................................................... 16 Particip aktivni ......................................................................................................................................................... 16 Particip pasivni ......................................................................................................................................................... 16 f) Imperativ.................................................................................................................................................. 17 g) Jusiv ........................................................................................................................................................ 17 h) Kohortativ ............................................................................................................................................... 17 IV. PRIMJERI PREVOENJA........................................................................................................................ 18 1. PRVI PRIMJER POST 1,1............................................................................................................................... 18 2. DRUGI PRIMJER PS 22,2A............................................................................................................................ 19 TABLICA KONJUGACIJA (PRAVILNI GLAGOLI) ................................................................................... 20 RJENIK KORITENIH HEBREJSKIH RIJEI......................................................................................... 21 KORITENE KRATICE................................................................................................................................... 23 LITERATURA.................................................................................................................................................... 24 1Uvod BiblijskimhebrejskimjezikomnapisanajeveinaSvetogpismaStarogzavjeta. Upravozbogteinjenicenazivasejoisvetimjezikompajepoznavanjetogjezika svojevrsnamilosti ast.Iznjegapotjeu i neke rijei koje se i danas svakodnevno koriste u liturgiji kao to su "amen", "aleluja" i dr. Naalost, i kod najbriljivijeg prijevoda s jednog jezika na drugi gubi se "snaga" rijei (toposvjedouje i Sirah u prologu svoje knjige) a to je sluaj i u prevoenju s ovog jezika. Notonijeobeshrabrujuainjenicazaprevoditeljenegopoticajnasamousavravanje,jo veu revnost i meusobnu suradnju. Nakon uvoda, rad poinje s razvojem i povijesti jezika, gdje je prikazan njegov razvoj kroz povijest. Nakon toga dolaze osnove fonologije, prikaz suglasnika i samoglasnikate va i dage. U dijelu o morfologiji nalaze se odreeni lan, imenice, prijedlozi, zamjenice, pridjevi iglagoli,asvenavedenojepotkrijepljenoprimjerimanahebrejskomkojisutransliteriranii prevedeni. Na kraju rada su i dvije prevedene reenice iz Svetog pisma (Post 1,1 i Ps 22,2a), tablicakonjugacijapravilnihglagola,rjenikkoritenihrijei(uznekolikododataka),popis koritenih kratica te koritena i preporuena literatura. Radjenastao2007.godinepodmentorstvomprof.dr.sc.MladenaHorvatateje prijavljennanatjeajzaRektorovunagradu.Originalannaslovglasioje"Prikazbiblijskog hebrejskog jezika. Pregled povijesnog razvoja, fonologije i morfologije biblijskog hebrejskog jezika uz primjere". Za potrebe studenata je malo preraen i dopunjen a i ispravljene su neke naknadnouoenepogreke.Ipakseizsamognaslovavidinaravrada.Ovojekratkiprikaz jezikaimojanamjeranijebilaulazitiucijeludubinunjegovegramatike.UzBojupomo, moda jednog dana iz ovoga "djelca" nastane opirniji prirunik za studente. Do onda, nadam sedaeovajpregledtogdivnogsvetogjezikaitateljudovoljnorazjasnitijednostavnu hebrejsku jezinu strukturu i moda ga potaknuti na daljnji rad i studiranje hebrejskog jezika. AMDG! U Zagrebu, listopad 2009. autorica2I. Razvoj i povijest jezika Semitskagrupa1jezikadijelisenanekolikopodgrupa:sjeverno-istona,sjeverno-zapadna i juna grupa. Hebrejski jezik2 smjeta se u sjeverno-zapadnu grupu semitskih jezika, zajedno s aramejskim, ugaritskim i fenikim jezikom3. Obiljeja4 hebrejskog jezika kao dijela te grupe jezika Starog istoka su:1) to je jezik koji originalno poznaje samo suglasnike (konsonante) i ima guturale, 2) rijei se uglavnom slau od korijena koji ima tri suglasnika,5 3) od vremena poznaje samo dva vremena u pravom smislu: perfekt i imperfekt, 4) imenice postoje u samo dva roda: muki i enski, 5) zamjenice se upotrebljavaju odvojeno od rijei ili kao sufiks (nastavak), 6) upotreba sloenica6 je minimalna, 7)izraavanjeje jednostavno - broj rijei nije velik ali jedna rije ima vie znaenja7 toseposebnoodraavausemitskommitskomislikovitomnainurazmiljanjai izraavanja8. KadasuseAbrahaminjegovipotomcinastaniliuKanaanu,prihvatilisukanaanski jezikkojijeujednobiovrlosliannjihovomvlastitom.Izraelcisuvjerojatnoprihvatilitaj jezik nakon Jouina osvajanja Obeane zemlje, pratei opi zakon da vojni osvaja podlijee viojkulturi.Kanaanskijezikostaojesauvankaougaritskijezikunekimspisima pronaenimauRaamri(stariUgaritnaobalamaSredozemnogmora).Tajjezik,kojimse govorilo u Kanaanu oko 1600.-1400. g. pr. Kr. moe se smatrati ocem hebrejskog jezika.9 Samjeziknenazivaseodpoetkahebrejskim.ProrokIzaija(VIII.st.)govorio kanaanskomjeziku:"Uonajesedanuzemljiegipatskojpetgradovatogovore kanaanskimjezikom[r::-ec/SptKn`n(sefatkenaan)]zakletiGospodinunad Vojskama"(Iz19,18a).Nehemija,(V.st.pr.Kr.)govoreioidovimakojisuseenili strankinjama govori o idovskom (moe se prevesti i judejskom) jeziku: "Onih sam dana vidio 1 Ova grupa jezika naziva se semitskom od 1781. g. Usp. P. JOON T. MURAOKA, A Grammar of biblical hebrew,EditricePontificioIstitutoBiblico,Roma,1993,str.2-8.;T.O.LAMBDIN,Introductiontobiblical hebrew, Darton, Longman and Todd Ltd, New York, 121996., str. XIII. 2 - : r::/ ln `ibrt (laon ivrit), ,.cca .i 'Eat.i, .atct , "hebrejski jezik", usp. W. GESENIUS, Hebrew grammar, elektroniko izdanje. 3 Usp. P. JOON T. MURAOKA, nav. dj., str.4. 4 Usp. P. JOON T. MURAOKA, nav. dj., str.7-8. 5 Iz istog korijena se mogu izvesti imenica, glagol i pridjev. Na primjer, od korijena :-: / ktb (ktv, korijen znai "pisati")seizvodiglagol:-: /ktb(katav)"napisaoje",imenica:-: KTbh(katava)"spis"iglagolski pridjev:-:/Ktb(katuv)"napisan",usp.R.AMERL,Hebrejsko-hrvatskirjenik,Kranskasadanjost, Zagreb, 1997., str. 122. Sve tri vrste rijei obraene su u treem dijelu ovog rada koji govori o morfologiji. 6SloeniceseipakuBiblijiestokoristekodhebrejskihosobnihimena,takonpr.:s::/Dniyyl(danijel) doslovno znai "Moj sudac je Bog", R. AMERL, nav. dj., str. 372. 7Naprimjer,rije : :/Dbr(davar)moeznaiti"rije,govor,vijest,kazivanje,zapovijed,obeanje,stvar, sluaj,dogaaj,zgoda,prilika,povijest,pitanje,briga,skrb,sluaj,tuba,sudskipostupak",kakodonosiR. AMERL, nav. dj., str. 45. 8 Npr. mitski izriaji su prvi i drugi izvjetaj o stvaranju, Post 1-2. Kao primjer slike v. r. Am 4,6a: "Zato dadoh davamzubiistiostanuusvimgradovimavaim,ostavihvasbezkruhausvimselimavaim"."Zubiisti" mogu praviti probleme dananjem itatelju ako ne razumije semitski nain razmiljanja. Za semita, onaj koji je gladan ima iste zube jer nema hrane da bi je stavio u usta i zubima grizao. Ovom slikom upozorava naslovnike dajegladposljedicaotpadanarodaodGospodina (vidikontekstAm4).VidiA.REBI,"Znaajke biblijskog hebrejskog jezika u odnosu na spoznaju i interpretaciju", u: Bogoslovska smotra, 73 (2003) 4, str. 631-648. 9 Usp. P. JOON T. MURAOKA, nav. dj., str.5. Takoer vidi W. GESENIUS, nav. dj. 3iidovekojisebijahuoeniliAdoankama,AmonkamaiMoapkama.Polovicanjihovih sinovagovorilajeadodskiilijezikomovogailionoganaroda:vienisuznaligovoriti idovski [-/ yhdt (jehudit)]" (Neh 13,23-24).Hebrejskijeziknazivase(iakoindirektno)hebrejskimtekudrugomstoljeuprije Krista:"Zato,molim,itajteblagohotnoipozornoovomojedjeloioprostite akonismo uspjelinaiprimjerenoblikovomilionomizrazu,jervaljaznatidahebrejski('Eatct ) izriaji, prevedeni na drugi jezik, gube od svoje snage" (Sir 1,20).10 Openito razvoj hebrejskog moe se podijeliti u dva razdoblja: 1.razdoblje prije suanjstva doba klasinog, biblijskog hebrejskog, 2.razdobljeposlijesuanjstvajeziksemijenjapodutjecajemaramejskog jezika. 1. razdoblje prije suanjstva U Kanaanu su prije Izraelovog dolaska postojala aramejska plemena. Iako nikada nisu postiglapolitikojedinstvo,njihovjejezikpostepenonadvladaosveostalejezikeBliskog istoka. Hebreji su ga prihvatili kao diplomatski jezik. Obini ljudi su govorili samo hebrejski, kako kae citat: "Elijakim, ebna i Joah rekoe velikom peharniku: 'Molimo te, govori svojim slugamaaramejski[-:s /rmt(aramit)],jermirazumijemo;negovorisnama judejski [-/ yhdt (jehudit)] da uje narod koji je na zidinama!'" (2 Kr 18,26.). Plemstvo je govorilo i hebrejski i aramejski jezik. Ugovornomjezikusupostojalainarjeja,iakoseonjimaneznanetoviejersu pisciuglavnomnjegovaliklasinijezik.TakosejezikSjevernogkraljevstva11razlikovaood jezika Junog kraljevstva.12

Hebrejski tekstovi Svetog pisma nastajali su kroz due vrijeme. Jezik kojim su pisani ostaojeuveojmjeribezvelikihpromjenaiakoseipakuoavajunekerazlikeurjeniku, stilu i gramatikim oblicima. Tome je naravno uzrok mnotvo pisaca kroz ije su ruke proli tekstovi.MnogipisciBiblijenasljedovalisuklasinioblikjezika,pajezatotekopratiti razvitak govornog hebrejskog. RazlogvelikemorfolokeouvanostijezikajeutometosuHebrejipisalisamo suglasniketj.konsonante,aizostavljalisamoglasniketj.vokale(trisuglasnikakojiine korijenoznaavajuopumisao,avokalidefinirajuznaenjerijei),doksesintaksaod vremenaprijesuanjstvaznarazlikovatiodoneposlijesuanjstva.Tekstsupunktirali Masoreti13daouvajuodzaboravapravilno itanjeteobnoveiustaletekst.Znakovikojima su punktirali tekst nazivaju se masoretski znakovi, a tekst masoretski tekst Biblije ili lat. textus masoreticus (skraeno TM). Uz tekst su pisali i biljeke, nazvane masora.14 10 Izraz 'Eat ct nalazi se po LXX u r. Sir 1,22. 11GlavnigradSamarija,kraljevstvonestaje721.g.pr.Kr.podnaletomAsiracazavrijemeasirskogkralja Sargona II. Usp. W. HARRINGTON, nav. dj., str. 25. 12 Glavni grad Jeruzalem, s Hramom kao sreditem jahvistikog kulta. Usp. W. HARRINGTON, nav. dj., str. 27. 13 Masoreti = hebrejski uenjaci u Tiberijadi koji su punktirali tekst (oznaivali samoglasnike) u vremenu od 9-10st.po.Kr.,usp.T.O.LAMBDIN,nav.dj.,str.XIV.P.JOONpredlaerazlikovanjeizmeumasoretskih uenjaka i Naqdanim uenjaka koji su izumili ili bili povezani s nastankom sustava punktacije, usp. P. JOON T. MURAOKA, nav. dj., str. 1. 14 Masora = od hebr. rijei - : : / msrt (masoret) "obaveza, obeanje, dunost, ugovor, jamstvo, garancija, veza, spoj, tradicija, predaja", R. AMERL, nav. dj., str. 152. Rabin Kotel Da-Don tumai za masoru (masoret) da je:"tradicija;nazivzausmenuTorukojaseprenosilasnaratajananarataj",K.DA-DON,idovstvo.ivot, teologija i filozofija, Profil, Zagreb, 2004., str. 750. 42. razdoblje poslije suanjstva U babilonskom suanjstvu (587.-538. g. pr. Kr.) situacija se potpuno okree. Od toga dajehebrejskibioglavnijezikaaramejskidiplomatskidolazidotogadahebrejskipadau zaborav, a aramejski prevladava. To zorno pokazuju Ezrini napori u korist hebrejskog u V. st. pr.Kr.(KnjigaEzrina).Nohebrejskinijenikadauistinunestaoizupotrebe.Biojeslubeni jezikliturgijeimolitveteposebicerabinaumeusobnomgovoru.PisciMine15iMidraa16 isto piu hebrejskim, koji se ipak razlikuje od klasinog te aramejskim. Tri stoljea kasnije, u II. st. pr. Kr., Pismo se moralo prevoditi na aramejski jezik da bi ganarodrazumio(Targumi17),iakojeistovremenocvalaapokaliptikaliteraturana hebrejskom jeziku. OsimuBibliji,hebrejskijesauvaniudrugimdokumentima.Kumranskispisi18 pokazuju da je jezik oivljen neto prije kranske ere, ali vjerojatno samo kao pisani. KadasuseidovinakonrazorenjadrugogHrama(70.g.po.Kr.)razbjealikroz svijet,idaljesuuvalisvojjezik,posebiceubogosluju,usinagogamaikaojezikmolitve. Rabini srednjeg vijeka su ga dalje razvijali, a na njega je jako utjecao i arapski jezik. Krozvrijemesuseidoviprostornojakoudaljilipasusepodutjecajemjezika prostora gdje su se nastanili poele javljati razlike u jeziku. Tako se javljaju razna narjeja ili lokalni oblici jezika: sefardski, jidi, judeo-arapski i drugi. RazdobljeXVIII.st.po.Kr.jevrijemeprosvjetiteljskogdobazaidove.Takojeu XIX. stoljeu nastao novohebrejski jezik kao sinteza klasinog, rabinskog i srednjovjekovnog hebrejskog. Temelj je bio biblijski hebrejski jezik.Osnivanjem izraelske drave 1948. g., novohebrejski jezik je moderniziran, rjenik je prilagoen svakodnevnom ivotu (dodane su nove ili prilagoene neke rijei) te je prihvaen kao slubeni jezik Izraela. Hebrejski jezik se stoga moe podijeliti na: 1)biblijski (klasini) hebrejski, 2)rabinski hebrejski (od II. st. po. Kr. do srednjeg vijeka), 3)novohebrejski, moderni hebrejski (dananji jezik Izraela). 15Minadolaziodhebr.:::/minh(mina)="repetition,verbalteacingbyrepeatedrecitation,traditional law",M.JASTROW,AdictionaryoftheTargumim,theTalmudBavliandYerushlamiandtheMidrashic literature,London,1903.,str.857.PodtimsesmatrailitemeljnaliteraturaidovskogpravausmeneTore (tradicija, usmeni zakoni i tumaenja Tore) ili svaka odredba u sustavu Mine. Usp. K. DA-DON,nav. dj., str. 752. W. HARRINGTON donosi jo da je zbirka prikupljena oko 200. g. po. Kr., usp. W. HARRINGTON, nav. dj., str. 134. 16 Midra = rabinska tumaenja, komentari Tore, skupljeni u zbirke, usp. K. DA-DON, nav. dj., str. 752. Hebr. :: / midr (midra) = "oslonac, stajalite, uporite, potpora, istraga, istraivanje, ispitivanje, propitkivanje, ispit, pregled, tumaenje, komentar", R. AMERL, nav. dj., str. 136-137. 17 Targum = hebr. :.- / Trgm (targum) "prijevod", R. AMERL, nav. dj., str. 327. To su prijevodi Starog zavjetashebrejskogna(targumski)aramejskijeziknastalinakonbabilonskogsuanjstvazavrijemeEzre,oko 360. pr. Kr. Usp. K. DA-DON, nav. dj., str. 767. 18UKumranuse,naobalamaMrtvogmora,nastanilaesenskazajednicaidovakojajeivjelaunekojvrsti samostanskezajednice.Tamosuivjeliunavratimaod150.g.pr.Kr.do68.g.po.Kr.Tekje1947.g.ito sluajnopronaenanjihovavelikabibliotekakojajeizmeuostalogukljuivalaibiblijsketekstove.Usp.W. HARRINGTON, nav. dj., str. 126-132. 5II. Fonologija 1. Suglasnici (konsonanti) Hebrejsko pismo je kvadratno i pie se s desna. Sastoji se od 22 konsonanta. To su: Tabela 1 Hebrejski suglasnici HEBREJSKI KONSONANTI Slovo Zvuna vrijednost Internacionalnatransliteracija19 BeGaDKeFaT20KaMeNPeC21Brojana vrijednost Naziv s- (nema)1alef : : : v, : b : b, : B:2bet . ..meko g, . g. g, . G.3gimel : meko d, : d d, : D :4dalet hh5he v ili -w (v)6vav zz7zajin ~tvrdo hH8het :t9tet j ili -y (j)10jod : : : meko k, : k: k, : K: (k)20kaf :ll30lamed :mm:40mem :nn50nun :ss60samek r- (nema)`70`ajin e e e f, e pe p,e Pe (p)80pe sc (tz)c90cade q (k)q100qof rr200re csS300sin :300in - - - meko t, - t- t, - T-400tau 19 Pod internacionalnom transliteracijom smatra se nain kako bi se latinicom napisala hebrejska slova s ujedno oznaenim duinama slova (pogotovo samoglasnika). Nadalje skraeno "Transl." ili "Transliteracija". Vano je napomenuti da postoji vie naina transliteracije. 20BeGaDKeFaT=6slovakojasedrugaijeizgovarajuakousebiimajutokicu(vidiDage).Stokicomse itaju bez aspiracije, tvrdo, dinamino, a bez tokice s aspiracijom, mekano, njeno. 21 KaMeNPeC = 5 slova koja se drugaije piu u sredini i na kraju rijei, ali imaju istu zvunu vrijednost kao i u normalnom obliku. Nazivaju se i litterae finales. 6Konsonantis,,~irnazivajuseguturali(grleni).Guturalisukonsonantikoji odstupajuunekimpravilima,konkretnokodupotrebelanaidageajersenemogu reduplicirati(podvostruiti)inikadanepotpisujuvasimplexnegosamovacompositum (vidi va, str. 7). I , iako nije gutural, ima jednu istu nepravilnost - ne prihvaa dage. Zanimljivo je i da ime svakog suglasnika ima neko znaenje, obino po stvari kojoj je poizgledunajsliniji.Takoalefznaivol(asocijacijanarogove),bet-kuaitd.Suglasnici ujedno zamjenjuju i brojeve (Brojana vrijednost). Sin i in se uzimaju kao jedno slovo. 2. Samoglasnici (vokali) Osim22konsonantatj.suglasnika,hebrejskipoznajei12znakovazasuglasniketj. vokale(josetrivokalakombinirajusva).Samoglasnicinepostojekaosamostojei znakovi,negosuovisniosuglasnicima.Zovuseimasoretskiznakovi.TekstBiblijejeu originalunapisansamosuglasnicima.22itaseipiesdesnanalijevo,suglasnikprije samoglasnika. Naglasak je obino na zadnjem slogu, osim ako nije drugaije oznaeno. Postoje tri grupe: dugi, srednji i kratki vokali: Tabela 2 Hebrejski samoglasnici HEBREJSKI VOKALI Primjer Slovo Zvuna vrijednost Transl. Naziv vokalaRijeTransliteracijaPrijevod Dugi vokali23 .dugo ecere24 jods kkako .dugo ihireq jod:s ovjek .dugo oHolem vav: ymdan .dugo uureq vavs hon Srednji vokali .dugo aqamec:: mtamo .dugo ecere: Knda .dugo oHolems: lne Kratki vokali .kratko apataH. Gnvrt .kratko esegolr `rczemlja .kratko iihireq: minod .kratko uuqibbuc: Bukzbuniti .kratko oqamec-hatuf25:: hkmh26mudrost 22 Do nas je biblijski tekst doao u prijepisima. Prepisivai su imali posebne metode verifikacije teksta (brojanje rijei i slova) to je ouvalo tekst. Sredinom 20. st. otkrie kumranskih spisa dodatno je verificiralo tekst. 23N.B:jodi vav ovdje nemaju ulogusuglasnika, nego se prikljuuju vokalu uz kojeg stoje i s njimine jedno slovo. U ovom sluaju jod i vav se nazivaju matres lectionis = majke itanja. 24 itaj "cere". 25 Qamec-hatuf je zapravo qamec koji se u zatvorenom slogu ita kao kratko "o". 26 Kada se he nalazi na kraju rijei, ne ita se, osim u iznimnim sluajevima (na primjer kada je s mappiqom). 73. va vajepoluvokal,zategnuti,kratkiglas,slianglasu"e".Izgovarasekao"e"uengl. lanu"the".Zadaamujeoznaitidajedotinisuglasnikbezvokala.Piesekaodvije okomite tokice ispod suglasnika. Transliterira se povieno (superscript): b. Ako senalaziizakratkogsamoglasnika ili ispred drugog va onda se ne transliterira, npr. :: ubit e, osim ako je drugaije oznaeno metegom, . npr. :: - slavite. Postoje dvije vrste: va simplex i va compositum. va simplex(Jednostavan va) dolazi ispod svih konsonanata osim guturala i re-a. :: Brkhblagoslov vacompositum(Sastavljeniva)-kombinacijavasimplexivokala.Ukombinaciji sa va ti oblici se zovu Hatef pataH, .Hatef segol .i Hatef qamec .. Dolaze ispod guturala i re-a. Na primjer: :s dmhzemlja 4. Dage Dage oznaava kako se izgovara pojedini konsonant. Oznaava se kao tokica koja se stavlja unutar slova.Guturali i re ne primaju dage. Postoji dage lene (meki) i dage forte (tvrdi, jaki). Dage lene (Meki dage) primaju ga samo 6 begadkefat slova. S dageom se itaju bez aspiracije, tvrdo, (b, g, d, k, p, t) a bez njega s aspiracijom, mekano, njeno. -: Byitkua Dageforte(Tvrdidage)oznaavadasesuglasnikpodvostruuje,tosedogaa kododreenoglanaiunekimkonjugacijama.Akosepodvostruujesuglasnikiz begadkefata onda se podvostruuje tvrdi glas. ::: hmyimnebo 8III. Morfologija Redoslijedureenicijenajee:predikat,subjekt,objekt.itaseipiesdesnana lijevo. Prvo se ita konsonant a onda vokal ili va (iznimka su alef i `ajin jer nemaju zvunu vrijednost). 1. Odreeni lan Kako u mnogim drugim jezicima, tako i u hebrejskom postoji odreeni lan. Dodaje se uzimenice,pridjeveizamjenice,priemudolazidonekihpromjenaunutarrijeikojojje pridodan. Konkretno, to se oituje u prvom suglasniku, koji se podvostruuje. Openito se lan koristi da se oznai neto odreeno, ope, svima poznato, ili uz neto to je u tekstu ve prije bilo navedeno. Istu ulogu ima "the" u engleskom jeziku. Ako kaemo "theman"ondapretpostavljamodasviznajuokojemseovjekuradiinavoenjeosobnog imena nije potrebno, to je "odreeni" ovjek. Isto tako funkcionira lan u hebrejskom jeziku. Akokaemo"aman"ondagovorimoo"neodreenom"ovjeku.Takoseiuhebrejskom ponaa imenica bez lana.lan se ne stavlja uz osobno ime i ne oznaava u prijevodu (bar ne u hrvatskom). Jako je vaan u odnosima imenica pridjev, imenica imenica i uz zamjenice. Glavniobliklanaje ,aovisiosuglasnikuisamoglasnikukojisejavljaizanjega. Akorijezapoinjesguturalom,lanmijenjasvojsamoglasnik(jerseguturaline redupliciraju), ali he uvijek ostaje. Ovo su pravila: Tabela 3 Odreeni lan i njegovi oblici lan ispredima oblikRijeTransl.Prijevod : ymdan (neodreeni) imenice koje ne zapoinju s guturalom ili re-om : hyymDan, danas, (odreeni dan) :: hklhram (neodreeni) ili ~ :: hhklHram (odreeni hram) :s ovjek (neodreeni) , , r ili s :s hovjek (odreeni ovjek) :~ Hbrprijatelj (neodreeni) , rili ~ :~ hHbrPrijatelj (odreeni prijatelj) Posebno treba obratiti panju na upotrebu lana u konstruktnom obliku te na njegovu upotrebu kod zamjenica i pridjeva. 92. Imenice Gotovo sve imenice se izvode iz korijena od tri suglasnika (korijen je isti i za glagole i za imenice). Postoje jednostavne i konstruirane imenice. Potrebno je jo promotriti rod i broj te deklinaciju imenica. a)jednostavneimeniceimenicekojesetvoreodtrisuglasnika(korijen)uz dodavanje samoglasnika: s rczemlja b)konstruiraneimeniceimenicekojesetvoredodavanjemsuglasnikaidodatnih samoglasnika na korijen :-: KTbhspis (:-: znai opu misao pisanja) Rod i broj postoje dva roda: muki i enski. Ne postoji srednji rod. Kodbrojapostojejednina,mnoina(vieoddva)idual(zadvojeneega,npr.dvije ruke, dvije noge i druge dijelove tijela to dolaze u paru. Koristi se i za jedinice vremena i za simetrijski sastavljene predmete). Mukirodnemaposebnenastavkezajedninu,dokzamnoinuimanastavak-m. enskirodimapunonastavakazajedninu,anajeije-h.Zamnoinuenskogroda nastavak je -t. Dual ima nastavak -yim. Tabela 4 Imenice - rod i broj BrojRodNajei nastavciRijeTransliteracijaPrijevod Muki rodnema za muki rod:: Dbrrije Jednina enski rod najee.:: Brkhblagoslov Muki rod:. ::: Dbrmrijei Mnoina enski rod --:: Brktblagoslovi Dual-:.: ydyimdvije ruke Deklinacijaimenica27Skorosvipadeisetvoredodavanjemprijedloga,osim genitiva. Za tvorbu genitiva slui status constructus, koji nastaje spajanjem dvije imenice. Kratka pravila za tvorbu genitiva: 1)u prvoj se imenici ako je mogue samoglasnici skrauju, 2)ako je imenica enskog roda s zavrnim nastavkom h onda on prelazi u t (npr. ec => -e c , 3)drugaimenicaobaveznodobije lan, osim ako se radi o imenu ili ope poznatom nazivu. 27 U hebr. ne postoje ni deklinacija ni padei u punom smislu rijei. Ovdje se u studijsku svrhu koriste ti nazivi. 10Tabela 5 Deklinacija imenica PadePrijedlogPrimjerTransliteracijaPrijevod Nominativ-:: Dbrrije Genitiv (status constructus) :::: Dbr-mhrije Mojsija Dativ: ::: lDbrrijei (jd.!) -s :: -s t Dbr(ova) rije Akuzativ -s ::-s t-Dbr(ova) rije : ::: BDbru rijei ::s::: miDDbriz rijeiAblativ : ::: min-hDDbriz rijei 3. Prijedlozi Prijedlozi su u hebrejskom esto jednoslone rijei. Mogu stajati zasebno, povezati se uzdrugerijeimakefom29ilisespojitidirektnosrijeju.Ovosunajei: Tabela 6 Najei prijedlozi PrijedlogZnaenjePrimjerTransliteracijaPrijevod : u, s-:: BByitu kui : kao, poput-:: KByitkao kua : za, k, prema-:: lByitprema kui :s na, iznad-::s l-Byitna kui :s k, ka, prema-::s l-Byitprema kui : od-:: miBByitod (iz) kue -~- ispod-: -~- tHt Byitispod kue Kadase: , :ili :spajasodreenimlanom,ondaprijedlogumjestovapotpisuje samoglasnik koji je imao lan, a he od lana nestaje: -: + + : daju -:: (BBByit, "u kui") a ne-:: :: + + :daju ::: (KDbr, "kao rije") a ne ::: 28:jeskraenioblikod: .Svojgubitaknun-akompenzirareduplikacijomsljedeegkonsonata,aakoje sljedee begadkefat slovo ono se podvostruuje kao tvrdi glas, npr. ::: miDDbr. 29 Makef= poveznica koja spaja prijedlog s drugom rijeju. Moe se nalaziti i izmeu ostalih rijei. 114. Zamjenice Hebrejskijezikpoznajeetirivrstezamjenica:pokazne,odnosne,upitneiosobne. Zbog uestalosti ovdje e biti prikazane samo osobne zamjenice. Osobne zamjenice se mogu pojaviti u etiri oblika: a)mogu stajati samostalno u reenici koriste se kao subjekt u reenicama, i to predikativno, npr. OblikPrimjerTransliteracija Prijevod :s :: :s n bJa sam dobar. b)mogu biti spojene s imenicom - prevode se kao posvojna zamjenica, npr. imenica + . :s lmoj Bog c)mogu se spojiti s prijedlogom, npr. prijedlog + . : Bu meni d)mogusespojitisglagolom(prevodesedativomiliakuzativom,odreuje kontekst), npr. glagol + : :-:r `zbTnostavio si me 5. Pridjevi Pridjeviseuzimeniceipokaznezamjeniceslauuroduibroju.Obinodolazeiza imenice, ali se mogu nai i ispred.Ako je imenica po znaenju u jednini mukog roda, onda i pridjev mora biti u jednini mukog roda (to je zapravo pridjev u svom obinom obliku). Ako je imenica po znaenju u jednini enskog roda i pridjev je mora pratiti. Isto vrijedi i za mnoinu: :: ::Brkh bh, dobar blagoslov, a ne:: :: Brkh b Kod pridjeva se mora paziti jer postoje i imenice koje su po obliku u jednini a zapravo su zbrojne imenice ili imaju oblik enskog a zapravo su mukog roda. No to su iznimke, kao: :: :: lylh bdobra no Pridjevi se mogu upotrebljavati na dva naina, atributivno i predikativno: Atributivna upotreba pridjeva - ako i imenica i pridjev imaju odreeni lan (ili ako ga oboje nemaju). Predikativna upotreba - ako imenica ima lan a pridjev ne, onda se pridjev koristi kao predikat. 12Tabela 7 Primjeri atributivne upotrebe pridjeva BrojRodPrimjerTransliteracijaPrijevod Muki rod:: :: b Dbrdobra rije Jednina enski rod: :: : bh Brkhdobar blagoslov Muki rod::: ::: bm Dbrmdobre rijei Mnoina enski rod-:: -:: bt Brktdobri blagoslovi ali: Tabela 8 Primjeri predikativne upotrebe pridjeva BrojRodPrimjerTransliteracijaPrijevod Muki rod :: :: b hDDbrrije je dobra Jednina enski rod- :: bh hTtrhzakon je dobar Muki rod::: ::: bm hDDbrmrijei su dobre Mnoina enski rod-- -:: bt hTTrTzakoni su dobri 6. Glagoli Glagoli obuhvaaju veliki dio gramatike hebrejskog jezika i zato imaju veliku vanost. Oni su nositelji radnje u reenici.Kadaseglagolnavodiurjeniku,navodiseQalperfekt,treelicejedninemukog roda. Glagoli se tvore od korijena koji se sastoji od tri konsonanta (radikala) i to: a)dodavanjem prefiksa (dodaci ispred korijena) ili sufiksa (iza korijena), b)podvostruenjem jednog od konsonanta u korijenu30, c)mijenjanjem samoglasnika pod korijenom. Postojisedamkonjugacija(Qaljeosnovnaaostaleizvedene).Evonjihovogkratkog pregleda na primjeru pravilnog glagola "ubiti" (korijen :: u transliteraciji podebljano): Tabela 9 Pregled konjugacija pravilnih glagola NazivOpisOblikPrimjerTransl.Prijevod Qal:normalna radnja.. . :: qlubio je Nifal:pasiv Qal-a.. . : ::: niqlbio je ubijen Piel:intezivirana radnja.- . :: qilpogubio je Pual:pasiv Piel-a.-. :: qulbio je pogubljen Hifil:uzrona radnja.. . :: hiqluinio je ubiti Hofal:pasiv Hifil-a.. . :: hqlbio je uinjen ubiti Hitpael: refleksivno.-.- ::- hitqlubio se 30 Osim ako se radi o nepravilnim glagolima. Nepravilni glagoli u korijenu sadravaju ili guturale, jod, vav pa i re ili imaju zadnja dva suglasnika ista. Potreba podvostruenja kompenzira se promjenama u suglasnicima. 13Svakakonjugacijaimadvavremenaupravomsmislurijei,perfektiimperfekt. Imperfektimavieznaenja:1)budunost,2)ponavljanailitrajnaradnja3)obvezaili mogunost.Najeeseprevodikaofutur.Perfektiimperfektsuujednoinajee upotrebljavani za izraavanje predikata. Perfekt se koristi za ono to se dogodilo, a imperfekt za ono to e se dogoditi. Tu se oituje stalna napetost izmeu prolosti i budunosti. Uz vremena u konjugacijama postoje i naini (neke konjugacije nemaju sve), a to su: imperativ (zapovjedni nain prema 2. licu) infinitiv (apsolutni i konstruktni) particip prezenta (aktivni i pasivni) Kao oblici imperfekta tu su jo: jusiv (zapovjedni nain prema 3. licu) kohortativ (samopoticajan nain, zapovjedni oblik prema 1. licu) a) Perfekt Svaki glagol se sastoji od osnove (korijen od tri konsonanta) na koju se dodaju prefiksi isufiksi.Qalperfektnedodajeprefikse,alisufiksimaisamoglasnicimapodkorijenom definiraznaenjeglagola.Sufiksizapojedinalica(-h,-T,-T,-T,-,-Tm,-Tn,-n)za perfekt su u svim konjugacijama jednaki. Naglasakkaoiuveinisluajeva"bjei"premakraju(naglasakjenazadnjemili predzadnjem slogu), osim ako je drugaije oznaeno (u perfektu se naglasak pomie u 2. licu. jedninemukogrodateu1.licujednineimnoine,kojaimajuzajednikimukiienski oblik). Dabimoglistvoritipravuslikukonjugacija,31evopregledanajkoritenijegdjela osnovne konjugacije, perfekta Qal-a na glagolu :: , ije je glavno znaenje "ubiti": Tabela 10 Qal perfekt pravilnog glagola Lice, rod i brojPredloak32PrimjerTransliteracijaPrijevod 3. l. jd. m.r... . :: qlubio je 3. l. jd. . r.... :: qlhubila je 2. l. jd. m. r.-... -:: qlTubio si 2. l. jd. . r.-... -:: qlTubila si 1. l. jd. zajedniko33-... -:: qlTubio sam 3. l. mn. zajedniko... :: qlubili su 2. l. mn. m. r.:-... :-:: qlTmubili ste 2. l. mn. . r.-... -:: qlTnubile ste 1. l. mn. zajedniko:... ::: qlnubili smo 31 Cijela tablica konjugacija nalazi se na kraju rada. 32Predloakpokazujeuniverzalnioblikglagola.Umjestokvadratiapotrebnojestavititrisamoglasnikakoji predstavljaju korijen iz kojeg se eli dobiti neki oblik. 33 Zajedniko = isti je oblik i za muki i za enski rod. 14b) Imperfekt Njegovoprimarnoznaenjejebuduevrijeme,tj.futur,aliistotakomoeimati modalnoznaenjeiliznaenjeuobiajene,svakodnevneradnje.Prijevodeovisitio kontekstu. Osim sufiksa na osnovu dodaje i prefikse: Tabela 11 Primjer Qal imperfekta pravilnog glagola Lice, rod i brojPredloakPrimjerTransliteracijaPrijevod 3 l. jd. m. r.... :: yiqlubit e (m. r.) 3 l. jd. . r....- ::- Tiqlubit e (. r.) 2 l. jd. m. r....- ::- Tiqlubit e (m. r.) 2 l. jd. . r....- ::- Tiqlubit e (. r.) 1 l. jd. zajed....s ::s qlubit u 3 l. mn. m. r.... :: yiqlubit e (m. r.) 3 l. mn. . r.:...- :::- Tiqlnhubit e (. r.) 2 l. mn. m. r....- ::- Tiqlubit ete (m. r.) 2 l. mn. . r.:...- :::- Tiqlnhubit ete (. r.) 1 l. mn. zajed....: ::: niqlubit emo c) Wayyiqtol i Wqatal Za hebrejski jezik je karakteristino okretanje vremena: 1)Wayyiqtol Akoureenicitrebabitivieodjednogperfektaondajesamoprviglagolu perfektu a ostali glagoli su u obliku imperfekta s ispred dodanim vav-om. To se naziva vav conversivum ili consecutivum, ovisno o upotrebi. Npr. :::: "zarobio je i ubio". Imperfekt s vav conversivuv-om se naziva wayyiqtol. Prvi suglasnik se reduplicira. 2)Wqatal Akoseeliizrazitiimperfekt,prviglagoljeuimperfektuaostaliuperfektus predmetkom vav :: :: "zarobit e i ubiti". Perfekt s vav conversivuv-om (consecutivuv-om) se naziva wqatal. 15d) Infinitiv Infinitiv zahtjeva posebnu pozornost. Postoje dva oblika koja se nazivaju infinitivom a to su infinitiv apsolutni i infinitiv konstruktni. Infinitiv apsolutni Ubiblijskimtekstovimasejavljajakorijetko.Obinoimafunkcijunaglaavanja glavnogglagolaureenici.Uzimaistikorijenkaoiglavniglagolporedkojegsenalazite potpisujesvojesamoglasnike.estoseprevodis"Uistinu"ili"Zaista".Neprihvaa nikakve prefikse ili sufikse nego ima vrstu osnovu. Tabela 12 Infinitiv apsolutni pravilnih glagola u Qal-u PredloakPrimjerTransliteracija ... :: ql

Infinitiv konstruktni Odgovara funkciji infinitiva u hrvatskom. Naziva se konstruktni jer: a)nanjegasedodajusufiksi(zbogtogadolazidomanjihpromjenavokalaod standardnog konstruktnog oblika infinitiva) - onda najee ima funkciju imenice, b)na sebe moe primiti i prijedloge:, : ili :pa njegova funkcija ovisi o pripisanom prijedlogu i kontekstu. Ovo je ujedno i najea upotreba ovog infinitiva. Tabela 13 Infinitiv konstruktni pravilnog glagola u Qal-u PredloakPrimjerTransliteracijaPrijevod Standardan oblik infinitiva konstruktnog ... :: qlubijanje a) oblik uz sufikse (primjer 1. l. zajed.) ... :: qlmoje ubijanje b) oblik s prijedlogom: primjer s prijedlogom :+ ... (.-.: )::: 35 :: lqd ... liql zarobio je da bi ubio(doslovno: "zarobio je za ubiti") Najee se koristi s prijedlogom : te ima znaenje namjere ili rezultata. 34Infinitivkonstruktnisprijedlogom: primadageleneudrugisuglasnikukorijenudokostaliprijedlozine uzrokuju takvu promjenu. 35 Kada se dva va nalaze jedan iza drugog prvi postaje hireq. 16e) Particip U hebrejskom postoje dva participa: aktivni i pasivni. Particip aktivni Izraava trajnu radnju. enski rod ima dva oblika. Tabela 14 Primjer Qal participa aktivnog pravilnog glagola Lice, rod i brojPredloakPrimjerTransliteracijaPrijevod Jd. m. r.... :: ql (koji je) ubijajui, ubojica -...-:: qlt Jd. . r. ... :: qlh (koja je) ubijajua, ubojica (.) Mn. m. r.:... ::: qlm (koji su) ubijajui, ubojice Mn. . r.-... -:: qlt (koje su) ubijajue, ubojice (.) Nekadsekoristiikaoimenica,npr.:e:znai"sudac"(uupotrebikaoparticip aktivni znai "sudei", misli se na nekog tko sudi).Ako bihtjeliizraziti prezent, to bi napravili uz pomo osobne zamjenice (ili imenice pa i osobnog imena) i participa aktivnog. Prezent kao vrijeme samo za sebe ne postoji. Evo primjera upotrebe kao prezenta: zamjenica + .. . :: :s n qlja sam ubijajui, ubijam (m. r.) Particip pasivni Particip pasivni je glagolski pridjev. Tabela 15 Primjer Qal participa pasivnog pravilnog glagola Lice, rod i brojPredloakPrimjerTransliteracijaPrijevod 3. l. jd. m. r.... :: qlubijen 3. l. jd. . r.... :: qlhubijena 3. l. mn. m. r.:... ::: qlmubijeni 3. l. mn. . r.-... -:: qltubijene Za njega vrijede pravila koja se koriste za upotrebu pridjeva i lana. Evo primjera: :: :s h hqqlUbijen ovjek. :: :s h qlovjek je (bio) ubijen. 17f) Imperativ Imperativ se koristi za drugo lice jednine i mnoine kao zapovjedni nain. Zapravo se radi o malo modificiranom obliku imperfektu: Tabela 16 Imperativ pravilnih glagola u Qal-u Lice, rod i brojPredloakPrimjerTransliteracijaPrijevod 2. l. jd. m. r.... :: qlUbij! (m. r.) 2. l. jd. . r.... :: qilUbij! (. r.) 2. l. mn. m. r.... :: qilUbijte! (m. r.) 2. l. mn. . r.:... ::: qlnhUbijte! (. r.) g) Jusiv Treelicejednineimnoineimperfektamoesekoristitikaoneizravnizapovjedni nain. Hoe li se prevesti imperfektom ili jusivom ovisiti e o kontekstu. Evo primjera: Tabela 17 Jusiv pravilnih glagola u Qal-u Lice, rod i brojPredloakPrimjerTransliteracijaPrijevod 3. l. jd. m. r.... :: yiqlon e ubiti 3. l. jd. . r....- ::- Tiqlona e ubiti 3. l. mn. m. r.... :: yiqloni e ubiti 3. l. mn. . r.:...- :::- Tiqlnhone e ubiti h) Kohortativ Kohortativsekoristikaozapovjedninainzaprvolicejednineimnoineilikao samopoticajan nain (subjekt sam sebe potie na neto). Prijevod e ovisiti o kontekstu. Tvori sedodavanjemsufiksanaimperfektnavedenihlicauzminimalnupromjenuprijepotpisanih vokala: Tabela 18 Kohortativ pravilnih glagola u Qal-u Lice, rod i brojPredloakPrimjerTransliteracijaPrijevod 1. l. jd. zajed....s ::s qlhHajde da ubijem! 1. l. mn. zajed....: ::: niqlh Ubijmo! Hajde da ubijemo! 18 IV. Primjeri prevoenja 1. Prvi primjer Post 1,1 .s -s ::: -s ::s s: -:s: Transliteracija: Brit Br lhm t hmyim wt hrc. Rijei iz prvog primjera: :prijedlog, "u" + -:simenica, enski rod jednine, "poetak" -:s:= "u poetku" s:glagol, Qal perfekt, 3. lice jednine mukog roda od korijena s: = "stvoriti" (u smislu stvaranja iz niega, "ex nihilo"), "on je stvorio" ::s naziv za Boga, Boje ime "Bog" -s oznaka akuzativaili direktnog objekta (oznaava koga ili to) odreeni lan +::: ::: imenica, m. r. dual, "nebo", "nebesa", apsolutni oblik sastavni veznik, "i" +-s-soznaka akuzativa odreeni lan, oblik pred `ajin-om +s rimenica, . r. jd. "zemlja", apsolutni oblik Tabela 19 Rijei iz prvog primjera prijevoda Prijevod: "U poetku stvorio je Bog nebo i zemlju." (Post 1,1) 192. Drugi primjer Ps 22,2a .:-:r :: :s :s Transliteracija: l, l, lmh `zwbTn? Rijei iz drugog primjera: :s:s "Bog" + osobna zamjenica kao sufiks, 1. l. jd. zajedniko, konstruktni oblik = "moj Bog" :s (vidi gore) :: "zato" (prijedlog : + "to" :) :-:r glagol, Qal perfekt, 2. l. jd. m. r. od korijena :r = "ostaviti" + osobna zamjenica kao sufiks kod glagola, 1. jd. zajedniko => "ostavio si mene" Tabela 19 Rijei iz drugog primjera prijevoda Prijevod: "Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio?" (Ps 22,2a) 20Tablica konjugacija (pravilni glagoli) Tabela 20 Konjugacije pravilnih glagola Br.LiceRod QalNifalPielPualHifilHofalHitpael 3m.... ...: .-. .-. ... ... .-.-3.... ...: .-. .-. ... ... .-.-2m.-... -...: -.-. -.-. -... -... -.-.-2.-... -...: -.-. -.-. -... -... -.-.-Jednina 1zaj.-... -...: -.-. -.-. -... -... -.-.-3z.... ...: .-. .-. ... ... .-.-2m.:-... :-...: :-.-. :-.-. :-... :-... :-.-.-2.-... -...: -.-. -.-. -... -... -.-.-Perf. Mnoina 1zaj.:... :...: :.-. :.-. :... :... :.-.-3m.... ..- .-. .-. ... ... .-.-3....- ..-- .-.- .-.- ...- ...- .-.--2m....- ..-- .-.- .-.- ...- ...- .-.--2....- ..-- .-.- .-.- ...- ...- .-.--Jednina 1zaj....s ..-s .-.s .-.s ...s ...s .-.-s3m.... ..- .-. .-. ... ... .-.-3.:...- :..-- :.-.- :.-.- :...- :...- :.-.--2m....- ..-- .-.- .-.- ...- ...- .-.--2.:...- :..-- :.-.- :.-.- :...- :...- :.-.--Imperf. Mnoina 1zaj....: ..-: .-.: .-.: ...: ...: .-.-:2m.... ..- .-. ... .-.-Jd. 2.... ..- .-. ... .-.-2m.... ..- .-. ... .-.-Imptv. Mn. 2.:... :..- :.-. :... :.-.-... ..- .-. .-. ... ... .-.-Apsolutni ...: .-.Inf. Konstruktni... ..- .-. ... ... .-.-Aktivni... .-.: ...: .-.-:Ptcp. Pasivni... ...: .-.: ...:Imperf. vavconversivum ... ..- .-. .-. ... ... .-.-Perf. vavconversivum -... -...: -.-. -...Jusiv... ..- .-. .-. ... ... .-.-Kohrt....s ..-s .-.s ...s .-.-s21Rjenik koritenih hebrejskih rijei36 RijePrijevod :s zemlja (vidi i r) s kako, gdje :s ovjek :s k, ka, prema :s Bog ::s Bog :s zaista, uistinu, sigurno, amen :s ja -:s aramejski jezik s zemlja (vidi i :s ) :s ena (dosl. "ovjeica" tj. "ovjekica") -s oznaka akuzativa ili direktnog objekta -s oznaka akuzativa ili direktnog objekta : u, s -: kua : zbuniti, zapleti, smesti s: stvoriti (iz niega, "ex nihilo") :: blagoslov, estitka, dobitak -:: blagoslovi, estitke . vrt :: rije, stvar, posao, zapovijed, obeanje :: rije, stvar, posao (konstruktni oblik) ::: rijei, stvari, zapovijedi David ("ljubljeni", pie se i :) :s:: Danijel / Daniel ("moj sudac je Bog") odreeni lan odreeni lan (oblik pred alef-om) s on s ona :: hram, palaa :: mudrost :: "Slavite Gospodina", aleluja i (veznik) 36 Rijei u rjeniku sortirane su po suglasnicima. Za glagole je naveden samo osnovni oblik Qal-a. 22:~ prijatelj, pratitelj, pomonik, suradnik :: dobar ruka : dvije ruke - judejski (idovski), tj. hebrejski jezik : dan : kao, poput : da r:: Kanaan, kananski :-: pisati :-: dopis, spis, lanak : za, k, prema (prijedlog uz dativ ili genitiv) s: ne :: zarobiti, uhvatiti :: zato :: jezik, govor : iz, od (prijedlog uz ablativ, vidi : ) :: oslonac, stajalite, tumaenje, komentar : to :: pjesma, melodija : od, iz (prijedlog uz ablativ, usp. :) -:: tradicija, predaja :: Mojsije ::: ponavljanje, uenje ponavljanjem, Mina -:r hebrejski :r ostaviti :: ubio je -:s poetak ec jezik, govor -e c jezik, govor, konstruktni oblik od ec ::: cjelovitost, blagostanje, mir, zdravlje ::tamo :::nebo, nebesa, visina, uzvisina :e: sudac - Zakon, Mojsijev zakon, poduka, uputa -~- ispod :.- prijevod 23Koritene kratice 1. l. = prvo lice 2 Kr = Druga knjiga o Kraljevima, biblijska knjiga 2 l. = drugo lice 1 Mak = Prva knjiga o Makabejcima, biblijska knjiga 2 Mak = Druga knjiga o Makabejcima, biblijska knjiga 3 l. = tree lice Am = Amos, biblijska knjiga Bar = Baruh, biblijska knjiga br. = broj Dn = Daniel, biblijska knjiga, spada meu velike proroke Est = Estera, biblijska knjiga Ezr = Ezra, biblijska knjiga hebr. = hebrejski imperf. = imperfekt Iz = Izaija, biblijska knjiga, spada meu velike proroke jd. = jednina Jdt = Judita, biblijska knjiga Jr = Jeremija, biblijska knjiga, spada meu velike proroke Kohrt. = kohortativ LXX = Septuaginta, grki prijevod Starog zavjeta m. = muki rod m. r. = muki rod mn. = mnoina Mudr = Knjiga Mudrosti, biblijska knjiga Neh = Nehemija, biblijska knjiga, spada meu male proroke TM = Textus masoreticus (masoretski tekst) Tob = Tobija, biblijska knjiga Transl. = transliteracija perf. = perfekt Post = Knjiga Postanka, biblijska knjiga, prva knjiga Petoknjija tj. Tore Ps = Psalmi, biblijska knjiga Sir = Sirah, biblijska knjiga zajed. = zajedniki (zajedniki oblik za muki i enski rod) . = enski rod . r. = enski rod24Literatura Izvori Biblia Hebraica Stuttgartensia, (BHS), Deutsche Bibelgesellschaft, Stuttgart, 4. izdanje. Biblija. Stari i Novi zavjet, Kranska sadanjost, Zagreb, 2002. Rjenici AMERL, Rudolf, Hebrejsko-hrvatski rjenik, Kranska sadanjost, Zagreb, 1997. JASTROW, Marcus, A dictionary of the Targumim, the Talmud Bavli and Yerushlami and the Midrashic literature, London, 1903. KOEHLER,Ludwig-BAUMGARTNER,Walter,TheHebrewandAramaicLexiconofthe Old Testament, (HALOT), elektroniko izdanje. Gramatike GESENIUS, Wilhelm, Hebrew grammar, elektroniko izdanje. HORVAT, Mladen, Skripte uz predavanja iz hebrejskog jezika, Zagreb, 2003. JOON,PaulMURAOKA,Takamitsu(prev.),AGrammarofbiblicalhebrew,Editrice Pontificio Istituto Biblico, Roma, 1993. LAMBDIN,ThomasO.,Introductiontobiblicalhebrew,Darton,LongmanandToddLtd., New York, 121996. LUJI,Boo(prir.),Osnovehebrejskogjezika(skriptezaprivatnuupotrebustudenata), Zagreb, 1996. REBI,Adalbert,Slovnicahebrejskogjezikasitankom,Kranskasadanjost,Zagreb, 31997. Ostala djela DA-DON, Kotel, idovstvo. ivot, teologija i filozofija, Profil, Zagreb, 2004. HARRINGTON,WilfridJ.,UvoduBibliju.SpomenObjave,Kranskasadanjost,Zagreb, 41995. Naslov originala: Record of Revelation: The Bible, The Priory Press, Chicago, 1965. lanci REBI,Adalbert,"Znaajkebiblijskoghebrejskogjezikauodnosunaspoznajui interpretaciju", u: Bogoslovska smotra, 73 (2003) 4, str. 631-648. Software Bibleworks 7, Bibleworks LLC., 2006. Biblija 4.0, Zagreb, Kranska sadanjost, 2006. Preporuena literatura JENNI, Ernst, Lehrbuch der Hebrischen Sprache des Alten Testaments, Neubearbeitung des HebrischenSchulbuchsvonHollenberg-Budde,Helbing&Lichtenhahn,Baselund Frankfurt am Main, 1981.