Sluæba onima kojima je potrebna pomoÊ Jonathan …...U naπem palom stanju potrebna nam je “korekcija vida”. Takve duhovne “naoËale” omoguÊit Êe nam da vidimo sve ljude

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (3/2019) • 1

“Jednomu od ovih najmanjih”Sluæba onima kojima je potrebna pomoÊ

Jonathan Duffy

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Srpanj, kolovoz i rujan 2019.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (3/2019)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 3/2019.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan •Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Lji-

ljana –idara • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.com • www.adventisti.hr

Sadræaj

1. I stvori Bog...

2. Plan za bolji svijet

3. Subota: dan slobode

4. Milost i pravda u Psalmima i Izrekama

5. PlaË proroka

6. Klanjanje Stvoritelju

7. Isus i potrebiti

8. “Jednomu od ove moje najmanje braÊe”

9. Sluæba u novozavjetnoj Crkvi

10. Æivjeti u skladu s Evaneljem

11. Æivjeti prema adventnoj nadi

12. Ljubiti milost

13. Zajednica slugu


Pouka 1 29. lipnja—6. srpnja 2019.

I stvori Bog...OP∆I PREGLED

Divljenje i strahopoπtovanje vaæan su dio ispunjenog æivota. DokËitamo izvjeπtaj o stvaranju u 1. i 2. poglavlju Postanka, vidimo da BogrijeËju stvara svemir. Zatim vidimo kako svojim rukama stvara ljudskirod, muπkarca i æenu, na svoju sliku. Stojimo zadivljeni i puni straho-poπtovanja pred tajnom stvaranja. Poput psalmista izjavljujemo: “Gle-dam ti nebesa, djelo prstiju tvojih, mjesec i zvijezde πto ih uËvrsti! —pa πto je Ëovjek da ga se spominjeπ, sin ËovjeËji te ga pohodiπ?” (Psalam8,4.5)

U ovoj pouci divimo se Stvoriteljevom karakteru i cijenimo Njegovazavrπena djela stvaranja. Suprotno tome, plaËemo zbog posljedica naπegnaruπenog odnosa s Bogom i prirodom. Ova pouka stavlja nas predizazov da budemo upravitelji djela koja su iziπla iz Boæjih ruku dok naspoziva da pokaæemo ljubav, suosjeÊanje i upraviteljsku sluæbu u ovomgreπnom svijetu.

UËiteljev cilj: Dok pouËavate pouku za ovaj tjedan, istraæite kakoËuda Boæjeg stvaranja i poziv da se brinemo o Zemlji i svemu πto je nanjoj, utjeËu na naπe stavove i djela.

KOMENTAR

Ilustracija: Isaac Newton imao je prijatelja ateista. Prijatelj kojinije vjerovao u Boga, zastupao je miπljenje da je svemir nastao sam odsebe. Kada mu je jednog dana prijatelj doπao u posjet, Newton mu jepokazao model SunËevog sustava. Sunce, planeti i mjeseci bili su naodgovarajuÊem mjestu. Nebeska tijela, planeti i mjeseci koji su se okre-tali oko Sunca odreenom brzinom, bila su u odreenim razmjerima.Ateista se duboko dojmio ovaj model. “Zanimljivo,” rekao je, “tko je tonapravio?” “Nitko”, odgovorio mu je Newton, “nastalo je samo od sebe.”(http://ministry127.com/resources/illustration/sir-isaac-newton)

Sveto pismo: Albert Einstein je smatrao da je onaj “tko viπe neiskazuje divljenje, oËaranost i ushiÊenost, nalik mrtvom Ëovjeku Ëije su


oËi zatvorene”. (https://www.brainyquote.com/quotes/quotes/a/alberteins121255.html)

Ljepote djela stvaranja jasno upuÊuju na Stvoritelja: “I vidje Bogsve πto je uËinio, i bijaπe veoma dobro.” (Postanak 1,31)

Ljudski rod dio je Boæjeg savrπenog stvaranja (Postanak 1,31). Bogje rekao: “NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku.” (Postanak 1,26)

Za razgovor u razredu

1. ©to znaËi biti stvoren na Boæju sliku?“Kad je Adam iziπao iz Stvoriteljevih ruku, po svojoj tjelesnoj, umnoj

i duhovnoj naravi bio je sliËan svojemu Stvoritelju.” (Ellen G. White,Odgoj, str. 14; u izvorniku 15)

Boæja slika u Ëovjeku prikazana je i u Postanku 1,28: “I blagosloviih Bog i reËe im: ‘Plodite se i mnoæite i napunite zemlju.’” Bog moæestvarati; On je ovu sposobnost u odreenoj mjeri dao i ljudskom rodu.

2. Kako Bog koristi vas i vaπu crkvu da potpuno obnovi “Boæjusliku” u greπnim ljudima u mjestu u kojem se nalazi vaπa crkva?

3. Koliko je Boæje stvaranje “veoma dobro”? Navedite primjere.Slijedi primjer koji pokazuje πto znaËi “veoma dobro”: “Da Adam

prigodom stvaranja nije bio obdaren dvadeset puta veÊom æivotnomsnagom nego πto je snaga danaπnjeg Ëovjeka, ljudski rod bi sa sadaπ-njim æivotnim navikama u krπenju prirodnih zakona veÊ prestao po-stojati.” (Ellen, G. White, SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 3, str. 123; uizvorniku 138)

Mi ne znamo toËno πto je Ellen G. White mislila pod “æivotnomsnagom”. Pojedini znanstvenici napominju da bismo dio odgovora moglipronaÊi u organelama koje proizvode energiju, takozvanim “elektrana-ma”, koje se nalaze u strukturi stanica æivih biÊa. Ove “elektrane” nazi-vaju se mitohondriji. ©to viπe mitohondrija imate u svojem tijelu, imatÊete veÊu energiju.

Istraæivanje je pokazalo da izdræljivi sportaπi imaju preko dvaputviπe (200 posto) mitohondrija, “staniËnih elektrana”, od onih koji se nebave sportom. Kada je mjerena energija ovih sportaπa, utvreno je daimaju oko 25 posto viπe energije.

Adam je imao 20 puta veÊu (2.000 posto) æivotnu snagu nego πto jeljudi imaju danas. Ako je rast broja mitohondrija povezan s rastom“æivotne snage”, to bi moglo znaËiti da je Adam imao 20 puta viπe (2.000posto) mitohondrija od prosjeËne danaπnje osobe. Moæete li zamisliti dase nalazite u Adamovoj prisutnosti? Vjerojatno biste mogli osjetiti kakoenergija zraËi iz njega.


Adam i Eva nisu bili samo obdareni velikom æivotnom snagom, veÊtakoer saznajemo i sljedeÊe: “Kada je Adam iziπao iz ruku svojegaStvoritelja, bio je plemenitog rasta i prekrasnog izgleda. Bio je prekodvaput viπi od ljudi koji sada æive na Zemlji i skladnih oblika.” (EllenG. White, Spiritual Gifts, sv. 3, str. 34)

Kada Bog kaæe da su djela stvaranja “veoma dobra”, sigurno sutakva i bila!

4. Zamislite da se nalazite u Adamovoj prisutnosti — prisutnostionoga Ëija je æivotna snaga dvadeset puta veÊa od snage koju mi danasimamo. Kako bi izgledalo hodati s njim?

5. Usporedite “veoma dobra” Boæja djela i ljudski rod, stvoren naNjegovu sliku, s teorijom o evoluciji prema kojoj je ljudski rod rezultatvremena + materije + sluËajnosti.

6. Kako teorija o evoluciji utjeËe na naËin na koji promatramoljude?

U naπem palom stanju potrebna nam je “korekcija vida”. Takveduhovne “naoËale” omoguÊit Êe nam da vidimo sve ljude stvorene naBoæju sliku (Postanak 1,26.27), iako smo svi greπni i iako pojedinci neizgledaju i ne ponaπaju se onako kako biste æeljeli. Vaæno je da proma-tramo ljude oËima ljubavi i poπtovanja — ne nuæno kakvi su sada, veÊkakvi mogu biti kada Bog djeluje u njihovom æivotu u nastojanju da ihobnovi.

“Gospodin je razoËaran kad se Njegova djeca malo cijene. On æelida Njegovo izabrano nasljedstvo cijeni sebe prema cijeni kojom ih je Onprocijenio. Bog ih je æelio, inaËe ne bi poslao svoga Sina da ih iskupiu tako skupom pothvatu.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 554, izd.2001.; u izvorniku 668)

7. Zaπto svi ljudi imaju vrijednost? Kakva je razlika izmeu ponosai samovrednovanja u svjetlu stvaranja i otkupljenja? Kako visoka vrijed-nost svake osobe utjeËe na vaπu crkvenu sluæbu?

Sveto pismo: “I reËe Bog: ”NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku, sebisliËna, da bude gospodar ... svoj zemlji.’” (Postanak 1,26) “I blagosloviih Bog, i reËe im: ‘Vladajte ... svim æivim stvorovima … po zemlji!’”(Postanak 1,28) “Jahve, Bog, uzme Ëovjeka i postavi ga u edenski vrt, daga obrauje i Ëuva.” (Postanak 2,15)

U vlasti ili upravljanju Boæjim stvorenjima i Zemljom imamo udjelazato πto smo stvoreni na Boæju sliku. Bog posjeduje Zemlju (Psalam24,1) i vlada njome, a mi smo Njegovi upravitelji — Njegove Zemlje iNjegovih stvorenja. Nevjerojatno, Vladar je ljude uËinio svojim suvlada-rima!


Ne samo da je svaki Ëovjek povezan sa svakim Ëovjekom; cjelokup-no djelo stvaranja meusobno je povezano. Bog je osobno povezan sasvojim stvorenjima (vidi Djela 17,24-26). Razmotrite sliËnosti u Pismuizmeu ljudi i æivotinja, tijesno ih povezujuÊi. I ljude i æivotinje (ako nijedrugaËije naznaËeno, tekst se odnosi na sva æiva biÊa):

l Bog je stvorio od praha zemaljskoga (kopnene æivotinje — Posta-nak 1,24.25; 2,19; ljude — Postanak 2,7; ptice — Postanak 2,19). Iakoni u jednom biblijskom tekstu ne piπe da su æivotinje koje æive u vodistvorene od zemaljskog praha, vodene æivotinje i ptice stvorene su istogdana: “Stvori Bog morske grdosije i svakovrsne æive stvorove πto mile ivrve vodom i ptice krilate svake vrste. I vidje Bog da je dobro.” (Postanak1,21) Vodene æivotinje ili su stvorene ni iz Ëega (ex nihilo) ili od zemlje.Poπto se vodene æivotinje i ptice, poput svih æivih stvorenja, vraÊaju uzemlju kada uginu, moæemo pretpostaviti da su stvorene od zemlje, iakoje stvaranje ex nihilo moguÊe.

l Imaju æivotni duh (Postanak 2,7; 7,15)l Primaju Boæji blagoslov (stvorenja koja æive u vodi i ptice; ljudi

— Postanak 1,21.22.28) i boæansko odobravanje (sva æiva biÊa — Posta-nak 1,31)

l Prvobitno im je namijenjena vegetarijanska prehrana (ljudi —Postanak 1,29; kopnene æivotinje; ptice (Postanak 1,30)

l Mogu ubiti (ljudi — Postanak 4,8; divlje æivotinje — Postanak37,33; 2. o kraljevima 2,23.24; Daniel 6,24; domaÊe æivotinje — Izlazak21,28-32; gmazovi — Brojevi 21,6)

l UkljuËeni su u Boæji savez (Postanak 9,12)l Koriste subotnji odmor (ljudi; domaÊe æivotinje — Izlazak 20,10)l Odvajani su za Boga, ako su prvoroeni muπkog spola (ljudi;

domaÊe æivotinje — Izlazak 13,12; Brojevi 3,13)l ReËeno im je da se raaju i mnoæe (vodene æivotinje; ptice —

Postanak 1,22; ljudi — Postanak 1,28). Kako je vaπa teologija povezanas vaπom ekologijom? ©to je obuhvaÊeno naπom upraviteljskom sluæbom“cijele zemlje”? Kako vaπe briga o okoliπu i svim djelima stvaranja, kaoi Ëinjenica da ste “Ëuvar brata svojega” (Postanak 4,9), utjeËu na vaπnaËin æivota i sluæbu? Neka Ëlanovi razreda ispriËaju πto veÊ Ëine u vezis ovim vaænim istinama.

PRIMJENA U ÆIVOTU

Ne zaboravite da cilj subotnjoπkolskog razreda nije samo da seokupimo i vodimo koristan razgovor o vaænim povijesnim i teoloπkimpitanjima. U ovoj pouci zapazili smo da je grijeh naruπio odnose kakve


nam je Bog prvobitno namijenio. Meutim, mi i dalje imamo ulogu upra-vitelja dobrih djela stvaranja i Ëuvara svojih bliænjih. ImajuÊi to na umu:

1. Promatrajte i pokaæite da cijenite ono πto je u prirodi ostalo“veoma dobro”. Iziite ovaj tjedan u prirodu. Osvrnite se oko sebe ipokuπajte uoËiti sve ono πto je “dobro”. Donesite kuÊi lijep kamen iliπkoljku, pero ili list. SaËuvajte ga kao podsjetnik da trebamo viπe cije-niti Boæja djela stvaranja.

2. Kada se sljedeÊi put vi i vjernici vaπe crkve ukljuËite u sluæenjesiromaπnima, zapitajte se: “Dovodi li ono πto Ëinimo do toga da onipostaju robovi naπe velikoduπnosti?” Drugim rijeËima, nudite li uslugekoje pomaæu siromaπnima da nakon primanja pomoÊi doæive osobnirazvoj, pomaæete li im da sagledaju bolju buduÊnost dok ih njegujeteduhom upraviteljske sluæbe? Razgovarajte o tome u svjetlu sljedeÊegrazmiπljanja: ako ograniËimo svoj misionarski rad na dijeljenje kruha idruge hrane svake srijede i ako se isti ljudi vraÊaju iz mjeseca u mjesec,iz godine u godinu, i tako deset godina, mi kao crkva ne pomaæemosiromaπnima da preuzmu sveukupnu vlast nad svojim æivotom i okolin-om. Razmislite o vrsti pomoÊi koja pruæa vjeπtine kao πto je upravljanjenovËanim sredstvima, pismenost, uËenje jezika, poslovne vjeπtine i takodalje, koje Êe ljudima pruæiti mnoge moguÊnosti za bolji æivot.


Pouka 2 6.—13. srpnja 2019.

Plan za bolji svijetOP∆I PREGLED

U proπlotjednoj pouci veliËali smo Boæje stvaranje i uvidjeli æalosnustvarnost da je pojavom grijeha Njegov savrπeni svijet postao greπan.Bog je odmah pokrenuo plan obnove da pokaæe kakav je Njegov svijettrebao biti.

Mi æivimo u trenutku „sada, ali ne joπ“ ovog plana obnove, πto znaËida Boæje kraljevstvo neÊe biti potpuno obnovljeno dok Isus ne doekako bi okonËao grijeh. Meutim, mi moæemo prihvatiti i doæivjeti nekeod blagoslova Njegovog kraljevstva.

Tema o biblijskoj pravdi za ovo tromjeseËje prikazuje Boæji plan zabolji svijet u ovom trenutku “ne joπ”. Pravdu moæemo opisati kao prikazBoæje pravednosti putem pravednih djela. Pojmovi “pravednost” i “prav-da” Ëesto se mijeπaju dok se prevode s hebrejskog i grËkog. I “praved-nost” i “pravda” mogu znaËiti “praviËnost”.

UËiteljevi ciljevi

l U ovoj pouci prouËavajte sa svojim razredom o implikacijamaodnosa izmeu pravednosti i pravde.

l Radujte se zajedno jer Bog Ëuje i zna stanje greπnog ËovjeËan-stva.

l Potaknite razred da shvati dublje znaËenje Deset zapovijedi usvjetlu biblijske pravde.

l Istaknite Boæji savjet upuÊen Njegovom narodu da osim desetinedaje i darove za potporu Boæjeg djela.

l Dublje istraæite sustav jubilejske, oprosne godine koji je odredioBog, Ëija je svrha bila da izjednaËi druπtveni i ekonomski poloæaj ljudi.

KOMENTAR

Sveto pismo: “Pravda [tsedeq] i pravednost [mishpat] temelj suprijestolja tvoga, Ljubav i Istina koraËaju pred tobom.” (Psalam 89,15)“Pravednik [diakos] Êe æivjeti od vjere.” (Rimljanima 1,17)

Ovo su neki od mnogih primjera kako su “pravednost” i “pravda”tijesno povezani i u Starom i u Novom zavjetu i kako se mogu koristiti


jedan umjesto drugog. Ako imate Novi zavjet na grËkom jeziku, potra-æite i druge uputnice za rijeË “pravednost” i prevedite ih takoer rijeËju“pravda”. Zapazite kako ova vjeæba ukazuje na moguÊnost zamjene ovihdviju rijeËi. Razgovarajte u razredu o posljedicama bliskog odnosa izme-u “pravednosti” i “pravde” u svakidaπnjem æivotu. Kako ovaj odnosizmeu “pravednosti” i “pravde” primjenjujemo na ljude?

Sveto pismo: “Onda Jahve nastavi: ‘Velika je vika na Sodomu iGomoru da je njihov grijeh preteæak. Idem dolje da vidim rade li zaistakako veli tuæba πto je do mene stigla. Æelim razvidjeti.’” (Postanak18,20.21)

“Æelim razvidjeti” nagovjeπtava da je Bog “saznao; zapazio; primi-jetio”. U drugim tekstovima glagol “znati” ima sliËno znaËenje kao iglagol “spasiti” ili “pokazati saæaljenje” (vidi Psalam 1,6; Amos 3,2). UAmosu 3,2 zapisano je: “Meu svim plemenima zemaljskim samo vaspoznah.” Hebrejska rijeË y_da ovdje se koristi u zavjetnom smislu “pri-znati na poseban naËin”.

Zamolite Ëlanove razreda da ispriËaju iskustva kada su smatrali daje Bog na odreeni naËin, “saznao” za njihove vapaje. Kako im se Bogsaæalio i spasio ih? Zamolite Ëlanove razreda da navedu primjere ljudikoje “poznaju”, a koji uzdiπu (Izlazak 2,23.24) i viËu Bogu zbog ugnjeta-vanja. Na koje konkretne naËine mogu zajedno s crkvom suraivati sBogom, pokazati saæaljenje prema potlaËenima i olakπati njihovu pat-nju?

Ilustracija: Bog zna stvarne prilike svake osobe u svijetu. Nasuprottome, razmislite o iskustvu vlasnika firme koji je nauËio vrijednu poukuo mijeπanju u neπto πto nije “poznavao”. Ovaj vlasnik odluËio je obiÊifirmu da bi vidio kako se posao odvija i koliko efikasno rade njegovizaposlenici. Otiπao je do dokova za utovar robe i vidio mladiÊa naslo-njenog na zid, koji oËito niπta nije radio. Vlasnik je priπao mladiÊu iupitao ga: “Sinko, koliko zaraujeπ dnevno?”

MladiÊ je odgovorio: “Sto pedeset dolara.”Vlasnik je izvadio novËanik, dao mu sto pedeset dolara i rekao mu

da napusti posao i da se viπe ne vraÊa.»im je mladiÊ otiπao, sluæbenik zaduæen za prijevoz iziπao je na

dok, pogledao unaokolo i upitao vlasnika: “Jeste li vidjeli vozaËa kom-panije UPS za dostavku poπiljki? Zamolio sam ga da me ovdje priËeka!”

Trebamo se moliti da nam Bog pomogne da sagledamo prilike izNjegovog kuta. Posebno trebamo paziti da ne osuujemo ljude kojesreÊemo.


Za razgovor u razredu: ©to trebamo uËiniti da bismo bili sigurnida pouzdano i toËno shvaÊamo potrebe i teπke prilike oko nas? Kako Êenam Ëinjenica “da smo svjesni prilika” pomoÊi da imamo znaËajniju,efikasniju i uËinkovitiju ulogu u sluæenju bliænjima?

Sveto pismo: “Nemoj imati drugih bogova uz mene. ... Ne poæelikuÊe bliænjega svojega! Ne poæeli æene bliænjega svojega; ni sluge njegova,ni sluπkinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti iπta πtoje bliænjega tvojega!” (Izlazak 20,3.17) Prvu i posljednju zapovijed moæe-mo usporediti s podupiraËima za knjige na polici. ObuhvaÊaju ostalihosam (Izlazak 20,4-16) i temelj su Ëitavog Dekaloga. Na primjer, zapovi-jed da nemamo drugih bogova osim Jahve i zapovijed da ne poæelimoono πto pripada drugoj osobi, mogu nam pomoÊi da prepoznamo je linam neπto vaænije od Boga. Ove dvije zapovijedi ukazuju na sve ono πtoje usredotoËeno samo na sebe i πto Êe onemoguÊiti dræanje drugih osamzapovijedi.

Razgovarajte o primjerima koji pokazuju kako su druge zapovijedipovezane s “podupiraËima za knjige” — prvom i desetom zapovijeu.Kako se Isusov saæeti pregled Deset zapovijedi — takozvana “prva” i“druga” zapovijed (Matej 22,37-40) — moæe usporediti s “podupiraËimaza knjige”?

Proite kroz svaku od posljednjih πest zapovijedi i objasnite kakose svaka od njih odnosi na biblijsku pravdu. Na primjer, kako ljudi kojidoæivljavaju nepravdu gube nadu kad god im pokaæemo nepoπtovanje iliim uskratimo moguÊnosti koje im s pravom pripadaju? Razgovarajte oljudima koji se nalaze moæda upravo u naπoj sredini, koji svakoga danapomalo gube nadu jer im se ne ukazuje poπtovanje ili su im uskraÊeneodreene povoljne prilike. Na koje se naËine prve Ëetiri zapovijedi mogupovezati s biblijskom pravdom?

Ilustracija: Netko je rekao da postoje tri vrste davatelja: kremen,spuæva i saÊe. Da biste dobili neπto od kremena, morate ga udaritiËekiÊem. »ak i tada dobivate samo komadiÊe i iskre. Da biste iscijedilivodu iz spuæve, morate je pritisnuti. ©to vrπite veÊi pritisak, viπe Êetedobiti. Meutim, saÊe jednostavno prelijeva svoju slast. (Brian Kluth,Sermon Illustrations, ttp://www.kluth.org/church/illustrations.htm.)

Vjernici koji se mogu usporediti sa spuævom, osjeÊaju obvezu dadaju 10 posto od svojeg prihoda zbog naloga iz Malahije 3,10, ali oni ne“istiskuju” dodatne darove osim odreene desetine. Meutim, 8. redakopominje Boæji narod da On od njega oËekuje desetine i darove za po-dupiranje Njegovog djela. Davatelji koji su poput “saÊa” radosno daju


svoje darove osim desetine, kojima podupiru one kojima je potrebnapomoÊ (proËitajte Ponovljeni zakon 26,1-15). Posljedica je da su i davatelji primatelj blagoslovljeni.

Anthony Rossi bio je siromaπni doseljenik sa Sicilije koji je prihva-tio Isusa kao svojega osobnog Spasitelja. Dok je jedno jutro bio u crkvi,molio se: “Gospodine, ako mi daπ ideju Ëime bih se bavio, vjerno Êuuloæiti u Tvoje djelo dio od svega πto zaradim.” Tog jutra na um mu jedoπao svjeæe cijeeni sok od naranËe.

Rossi je postao istaknuti krπÊanski poslovni Ëovjek koji je osnovaokompaniju Tropicana. Odræao je svoje obeÊanje dano Bogu. Nije izdvajaosamo deseti dio svojih prihoda za Boæje djelo punih 60 godina, veÊpolovinu.

Ilustracija: Institut za meunarodne financije iznio je zabrinja-vajuÊi izvjeπtaj da je svjetski dug u prvom tromjeseËju 2018. dostigaorekordnu visinu od 247 milijardi ameriËkih dolara. To je porast od 32milijarde ameriËkih dolara u odnosu na prvo tromjeseËje 2017. Ovabrojka obuhvaÊa kuÊanstva, vlade, financijske i nefinancijske korpora-cije.

Pojedini ljudi vrtoglavo ulaze u velike dugove, dok se oslobaanjeod njih Ëini kao neostvarivi cilj. Mnoge zemlje imaju zakone o steËajukoji bi trebali zaπtititi graane koji ne mogu ispuniti svoje financijskeobveze. Ovi zakoni omoguÊavaju duænicima novi poËetak. Meutim, onekoji se odluËe za zaπtitu od steËaja obiËno Ëekaju teπke posljedice.

U 25. poglavlju Levitskog zakonika Bog otkriva alternativu u sluËajufinancijskog sloma — jubilejsku, oprosnu godinu. Oprosna godina trebalaje druπtvu omoguÊiti novi poËetak, kao paket gospodarskih poticaja. Toje naËin æivota koji nalaæe da se druπtvo pobrine za odbaËene i siromaπ-ne, spreËavajuÊi nejednaku raspodjelu bogatstva.

Kako izgleda ta tipka za resetiranje? Da biste pomogli razredu dastekne uvid πto je taj plan obuhvaÊao, napiπite na ploËi, ako ste umoguÊnosti, odlike jubilejske godine:

l vraÊanje imovine prvobitnom vlasnikul opraπtanje dugoval oslobaanje zatvorenika i robova

Razgovarajte: Kako danaπnji dug, vlasniπtvo i ugnjetavanje moæe-mo usporediti s prilikama prikazanim u 25. poglavlju Levitskog zakoni-ka? Kako Boæja crkva moæe u danaπnje vrijeme ostvariti naËela oprosnegodine? Pozovite Ëlanove razreda da iznesu iskustva o tome kako je BogomoguÊio novi poËetak u njihovom æivotu. Zatim ih zamolite da ispri-


Ëaju kako su suraivali s Bogom dok su pomagali drugim ljudima dakrenu ispoËetka.

PRIMJENA

Bog stavlja izazov pred vjernike da idu korak dalje od razmiπljanjao potrebi za pravdom i reformama iskljuËivo u pogledu situacije u kojojse nalaze. »esto se ove situacije tiËu rasnih odnosa, vjerske slobode ipitanja koja ih osobno muËe, kao πto je pravo na slobodnu subotu ilipravo prigovora savjesti u vojsci. Biblijska pravda za sve ljude, meutim,treba biti naËin æivota pri Ëemu Êemo gledati na druge ljude, a ne samona sebe.

Pomozite Ëlanovima razreda da primijene naËela iz ove pouke usvojem æivotu. Upotrijebite primjere iz osobnog æivota. Razmotrite slje-deÊe:

1. Pozovite Ëlanove razreda da kaæu kako primjenjuju sljedeÊi na-vod u svojem æivotu: “Doprinosi koji su se traæili od Izraelaca za vjerskei dobrotvorne svrhe iznosili su cijelu Ëetvrtinu njihove zarade. Zbogtako visokih doprinosa na izvore prihoda moglo se oËekivati da Êe onosiromaπiti narod, ali nasuprot tome, vjerno vrπenje ovih uredbi bio jejedan od uvjeta njihova napretka.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci,str. 441; u izvorniku 527) (Vidi Malahija 3,8-12)

2. Oprosna godina odnosi se na obnovu i nove poËetke: financijski,duhovni i druπtveni (vidi Levitski zakonik 25,8-17). Jubilejska godinatakoer je bila povezana s Danom pomirenja — vremenom duhovneobnove i otkupljenja (proËitajte Levitski zakonik 25,9). Pretpostavimoda vam je skrenuta pozornost na obitelj koja je upravo sve izgubila upoæaru, ukljuËujuÊi i jedno od njihove djece. Kako bi vaπa crkva ovojoæaloπÊenoj obitelji mogla pruæiti novi poËetak — iskustvo jubilejskegodine — u financijskom i u duhovnom smislu?


Pouka 3 13.—20. srpnja 2019.

Subota: dan slobodeOP∆I PREGLED

Sedmi dan tjedna stvaranja — Adamov i Evin prvi cijeli dan æivota— bio je dan odmora. “I sedmoga dana Bog dovrπi svoje djelo koje uËini.I poËinu u sedmi dan od svega djela koje uËini.” (Postanak 2,2)

Subota je spomenik koji proslavlja Boga kao naπeg uzviπenog Stvo-ritelja. Ponavljanje Ëetvrte zapovijedi u Ponovljenom zakonu 5,15 pove-zuje svetkovanje subote s Boæjim djelom otkupljenja. Prema tome, Bogje odredio subotu kao uspomenu na Njegovo djelo stvaranja i otkuplje-nja. Subota nije predviena kao nagrada za naπ rad i trud tijekom tje-dna.

UËiteljevi ciljevi

l Podsjetite uËenike da je Bog Ëetrdeset godina Ëinio Ëudo s ma-nom prije nego πto je Mojsije ponovio Boæji zakon na granici ObeÊaneZemlje (vidi Ponovljeni zakon 4,1; 5,6-21). Ovo Ëudo obuhvaÊalo je sva-kodnevnu opskrbu manom (od nedjelje do petka), kao i opskrbu zasubotu petkom.

l Zapazite da Ëetvrta zapovijed poziva Boæji narod da omoguÊijednaku prednost subotnjeg odmora svim ljudima, ukljuËujuÊi robove istrance. Boæji nalog o subotnjem odmoru odnosi se i na domaÊe æivoti-nje. Ovaj nalog da svi ljudi i domaÊe æivotinje trebaju uæivati istu pred-nost subotnjeg odmora, mora upravljati naπim mislima, stavovima pr-ema drugima i osobnim aktivnostima u preostalih πest dana tjedna.

l Podsjetite uËenike da se Ëak i zemlja koju su Izraelci obraivaliodmarala svake sedme godine.

l Usmjerite pozornost uËenika na Isusov stav prema lijeËenju su-botom. Podsjetite ih da Isusov stav prema lijeËenju mora upravljati nji-hovim stavovima i djelima u preostalih πest dana.

Ilustracija: “Pojedi veËeru! U drugim dijelovima svijeta djeca gladu-ju!” Ovakvu stereotipnu reËenicu izgovaraju roditelji u mnogim domovi-ma u æelji da sprijeËe bacanje hrane. Ima istine u ovom poznatom pri-jekoru. U Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama, na primjer, svake godine


baci se viπe od 35 milijuna tona hrane, πto Ëini 40 posto kupljene hranetijekom godine.

Izvjeπtaj o mani sluæi kao primjer naËela uzimanja samo nuænihzaliha hrane koje nam Bog daje da bismo zadovoljili svoje potrebe, priËemu trebamo izbjegavati rasipanje. Ovo naËelo treba upravljati ispunja-vanjem svih naπih potreba. Izraelci su u poËetku imali poteπkoÊa sprimjenom ovog naËela. Umjesto da vjeruju da Êe Bog ponoviti ËudosljedeÊeg dana, pojedinci su prikupljali dodatnu manu koja im nije bilapotrebna, mijenjajuÊi Boæje Ëudo za crve. Ova pouka o mani pojaπnjavabiblijski nalog koji se ponavlja u drugim okvirima u Pismu. Na primjer,zamolite sudionike da proËitaju sljedeÊe tekstove: Levitski zakonik19,9.10; Marko 6,34-44.

Pitanja za razgovor

1. Prema Levitskom zakoniku i Evanelju po Marku, πto Gospodintraæi od nas da ostavimo za siromaπne? Je li u pitanju hrana? Vrijeme?

2. Kako Bog gleda na gomilanje bogatstva? (Vidi Luka 12,16-21.)3. Koja su joπ naËela u vezi sa subotom prikazana u davanju mane

za subotu?4. Kakve nam pouke o 1) povjerenju u Boga i 2) vaænosti pripreme

za subotu pruæa Ëinjenica da subotom nije padala mana i da se dodatnamana koja se prikupljala prije subote nije ucrvala?

5. Kako Boæja zapovijed da se narod u subotu odmori od uobiËaje-nog rada, istiËe naËelo jednakosti?

6. Kojim nas joπ biblijskim naËelima uËi odsutnost mane i crva?

Sveto pismo: Stvaranje i otkupljenje ne mogu se razdvojiti. Biblijapovezuje Kristovo stvaralaËko djelovanje s djelom otkupljenja. Tekst uHebrejima 1,1-3 opisuje Krista kao Onoga koji je “stvorio svijet” (Heb-rejima 1,2). Ubrzo nakon ove tvrdnje Pavao spominje Krista kao Onogakoji “oËisti grijehe” (Hebrejima 1,3). Tekst u Koloπanima 1,16.20 iznosisliËnu misao prikazujuÊi Krista kao Stvoritelja i Otkupitelja. Na kraju jePavao nazvao krπÊanina “novim stvorom” (2. KorinÊanima 5,17). Otkup-ljenje je, dakle, stvaralaËki Ëin.

U Ponovljenom zakonu 5,15 oslobaanje iz ropstva navodi se kaorazlog svetkovanja subote. Za robove je to nevjerojatna vijest! Viπe nemoraju raditi za bivπe gospodare, a sloboda je zauvijek dio njihovogæivota. Robovi nijedan dan nisu poπteeni posla, ali slobodni ljudi jesu.Svetkovati subotu znaËi imati slobodu. Prema tome, ako je netko oslo-boen od posla subotom, znaËi da je osloboen ropstva.


Pitanja za razgovor

1. Kako koristite svoju slobodu subotom? Kojim se smjernicamarukovodite?

2. Koja je razlika izmeu naËela i pravila? Iznesite u razredu nekanaËela svetkovanja subote i neka pravila koja proizlaze iz tih naËela.Iznesite i ocijenite neka pravila koja nisu zasnovana na naËelima. Ko-liko su uvjerljiva ili dobra ova pravila?

Ilustracija: Da, subota je dan iscjeljenja. Sedam Isusovih ËudaizljeËenja dogodila su se u subotu. Pisci evanelja biljeæe ova Ëuda kaosvjedoËanstvo Boæje namjere da subota bude vrijeme za iscjeljenje (vidiMatej 12,9-15; Marko 1,21-28; Luka 4,38.39; 13,10-17; 14,1-6; Ivan 5,1-18; 9,1-41) Ovim Ëudima iscjeljenja Isus ponovno pouËava svoj narod osvetkovanju subote. Njegov sveti dan naruπavala su teπka nametnutapravila; dan je bio obiljeæen stavom onih koji su donijeli ta pravila.

Isus je lijeËio ljude i u druge dane. Subota, dakle, daje obiljeæjedjelima koja je Ëinio — i koja nas poziva da Ëinimo — u ostatku tjedna.Abraham Johua Heschel kaæe: “Subota je dan koji nadahnjuje; ostalidani su nadahnuti.” (Abraham Joshua Hechel, The Sabbath: Its Mean-ing for Modern Man, New York: Harper & Row, 1952., str. 22)

IscjeljujuÊi mir subote prelijeva se u novi tjedan proæimajuÊi naπestavove i naËin æivota.

Slijede ilustracije koje prikazuju kako izgleda odreeno svetko-vanje subote.

1. Æidovski obiËaj havdalah obiljeæava zavrπetak subote. Osimpaljenja svijeÊe havdalah s uvijenim viπestrukim stijenjem koji sim-bolizira obiteljsku zajednicu subotom, vjernici stavljaju Ëaπu na tanju-riÊ i u nju toËe vino ili sok od groæa dok se ne poËne prelijevati. Ovajpostupak oznaËava vjerovanje da subota obiluje radoπÊu i blagoslovimaza obitelj. Takoer simbolizira veliki utjecaj subote na novi tjedan.

2. Tada Ëlanovi obitelji dodaju ukrug posebnu subotnju kutiju ispu-njenu mjeπavinom zaËina koja se naziva besamim (moæe se napravititako πto se mala dekorativna kutija napuni cimetom i karanfilima). Be-samim simbolizira miris æivota koji obitelj doæivi u subotu. Dok Ëlanoviobitelji dodaju kutiju jedno drugom, govore: “Neka vas subotnji mirisprati u sljedeÊem tjednu.” (May-Ellen Colón, From Sundown to Sun-down: How to Keep the Sabbath… and Enjoy It!, Nampa, Idaho: PacificPress Publishing Association, 2008., str. 150,151)

3. Subota je poput koncentrata soka koji se razblaæuje vodom. Ka-da smo subotom usredotoËeni na Isusa, primamo snaænu dozu Njegovog


utjecaja. Kako se redaju dani u tjednu (koje prikazuje voda), mi mijeπamo“koncentrat subote” u svoj posao, aktivnosti, odnose s ljudima. Na ovajnaËin dani u tjednu poprimaju ukus subote. (Isto, str. 108)

Pitanje za razgovor: Kako miris, ili ukus, subotnjeg iscjeljenjautjeËe na naπ odnos prema ljudima? ProËitajte 2. KorinÊanima 2,15.

Sveto pismo — tri subote

1. Tjedna subota: u Levitskom zakoniku 23,3 ponavljaju se rijeËi izIzlaska 20,8-11. Dvadeset peto poglavlje Levitskog zakonika pokazujenam da se pitanje odmora πiri s tjednih na godine odmora: subotnju ijubilejsku ili oprosnu godinu.

2. Subotnja godina slijedi tjedni ciklus od πest dana nakon kojihnastupa subota, dan odmora, s tim da se taj ciklus ponavlja svake sed-me godine. Subotnjim odmorom bila je obuhvaÊena i zemlja, a ne samonjezini stanovnici. U subotnjoj godini “prednost ide od dna prema vrhu,a ne od vrha prema dnu, uvaæavajuÊi prvo najslabije i najranjivije Ëla-nove druπtva. Posebno su spomenuti oni kojima je odmor najpotrebniji— robovi, stranci i teretne æivotinje.” (Sigve K. Tonstad, The Lost Mean-ing of the Seventh Day, Berrien Springs, MI: Andrews University Press,2009., str. 126)

3. Jubilejska ili oprosna godina sjedinjuje se sa subotnjom godi-nom i omoguÊava brigu o zemlji i o onima koji su ugroæeni (o ovojsuboti govorili smo u drugoj pouci).

Pitanja za razgovor

1. Kao adventistiËki krπÊani, koliko danas uspjeπno primjenjujemonaËela “tri subote” u svojem æivotu?

2. Nagovjeπtava li ovo pitanje da moramo doslovno poπtovati sve trisubote? Zaπto?

PRIMJENA

Bog nam zapovijeda da se u subotu odmorimo od tjednog rada i datijekom tih svetih trenutaka odloæimo ostvarivanje osobnih interesa,financijskih ili nekih drugih. Ipak, nadahnuto pero kaæe da smo mi Ëaki subotom predmet Boæje stalne sile koja nas odræava:

“Bog ne moæe ni za trenutak zadræati svoju ruku, jer bi Ëovjekklonuo i umro. Tog dana i Ëovjek mora raditi. Æivotnim se potrebamamora odgovoriti, bolesni se moraju njegovati, oskudica se siromaπnih


mora ublaæiti. NeÊe ostati bez krivice onaj tko u subotu zanemari po-moÊi u nevolji. Boæji sveti odmor naËinjen je za Ëovjeka i djela milosrasu u savrπenom skladu s njezinim ciljem. Bog ne æeli da Njegova stvo-renja ijedan Ëas podnose bol koja se moæe otkloniti subotu ili u bilokoji drugi dan.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 155,156; u izvorniku207)

Kako “djela milosra” koja Ëinimo subotom moæemo uskladiti sIsusovim uËenjem da je subota naËinjena za ljudski rod (Marko 2,27)?Pozovite Ëlanove razreda da iznesu svoje svjedoËanstvo o tome kako suIsusov nauk proveli u djelo. Moæda su vaπi uËenici susreli ljude koji subili u potrebi ili nevolji — poput “vola u bunaru” (Luka 14,2-5). KakoËlanovi vaπeg razreda odræavaju svetost subote dok u ovaj najsvetiji danublaæuju patnje drugih?


Pouka 4 20.—27. srpnja 2019.

Milost i pravda u Psalmimai Izrekama

OP∆I PREGLED

Uz glazbu se uspjeπnije uËi. Abecedu najbolje uËimo putem pjesme.SliËno tome, jedan od najboljih naËina na koji moæemo nauËiti biblijsketekstove jest da ih pretoËimo u pjesmu. Psalmist je jasno razumio po-vezanost izmeu pamÊenja i glazbe, izmeu poruke koju Bog upuÊuje imelodije kao sredstva za πirenje te istine.

Stoga ne Ëudi πto su u Psalmima vapaji i molbe za Boæjom miloπÊui pravdom melodiËno izraæeni. U ovim boæanski nadahnutim stihovimasusreÊemo se s izrazima velike Ëeænje za Boæjom prisutnoπÊu. Prona-lazimo usrdne molitve i svete pjesme koje govore o radosti, gnjevu zbognepravde, pokajanju, povjerenju, Ëak i o vjernicima koji se bore s oËa-jem. Ove molitve i pjesme izraæene su na lijep i nadahnut naËin.

SliËno tome, u Izrekama nalazimo sliËne teme i savjete da se osla-njamo na Boæju pravdu i milost. PomoÊu slikovitih poslovica i aforizamasuoËavamo se s raskoπi Boæje beskrajne mudrosti. Bog prosvjetljujesvoj narod boæanskim uputama i poziva ga da izrazi suosjeÊanje premazanemarenima, potlaËenima i odbaËenima. U ovoj pouci istaknute supjesme nade za potlaËene i one koji Ëeznu za miloπÊu i pravdom.

UËiteljevi ciljevi

l Stavite izazov pred Ëlanove razreda da prepoznaju Boæje suosje-Êanje i Njegovo zalaganje za one koji pate.

l Zajedno proËitajte Psalam 82 u kojem su iznesene molbe onihkoji nemaju pravo glasa, koji pozivaju Boga da se zauzme za njih jerzemaljski sudovi nisu posluπali njihov vapaj.

l Razgovarajte o naËelima pravednog vodstva prema kojima se kraljDavid obvezao da Êe æivjeti.

l Potaknite svoje uËenike da primijene ova naËela u svojem uæem,prisnijem krugu utjecaja.

l Uvjerite Ëlanove razreda da Êe Bog poduprijeti i osloboditi potla-Ëene i ugroæene.


l Naglasite Ëinjenicu da nas Bog poziva da postanemo suradnici uNjegovim naporima.

l Nadahnite Ëlanove razreda da se ugledaju na Boga.l Na kraju, dok sve viπe shvaÊamo pojmove pravde i milosti, po-

kuπajte odgovoriti u razredu na sljedeÊe pitanje: Zaπto mi kao Crkvapostojimo?

KOMENTAR

Sveto pismo: Kralj David bio je jedina osoba koju je Bog opisaokao “Ëovjeka po mom srcu” (Djela 13,22); ipak, David nije bio bez grijeha.PoËinio je preljub s Bat-©ebom, teπko sagrijeπivπi, a zatim je uredio danjezin muæ Urija bude ubijen. Zato je prorok Natan pristupio kralju suvjerljivom priËom o bogataπu koji je od siromaha uzeo njegovo jedinojanje.

David je donio presudu na temelju Natanove priËe, zabiljeæene u 2.Samuelovoj 12,5.6, da bogataπ zasluæuje smrt i da Ëetverostruko trebavratiti ono πto je oduzeo ubivπi janje. Kada je David bio suoËen s Ëi-njenicom da je on taj iznuivaË, nije se pravdao. Njegov odgovor bio jejednostavan i jasan: “Sagrijeπio sam protiv Jahve!” (2. Samuelova 12,13)

David se duboko pokajao. Zato mu je Bog pokazao podjednakoduboku milost, jer David nije morao umrijeti zbog svojega grijeha i Bogmu je dopustio da i dalje vlada Izraelom. Meutim, milost koju je Bogizlio na Davida nije uklonila posljedice koje su obuhvaÊale smrt njegovaËetiri sina: 1) novoroenËe (2. Samuelova 12,13-19) je umrlo sedam dananakon roenja; 2) Amnon (2. Samelova 13,28.29) je ubijen prema naredbipolubrata Abπaloma; 3) Abπalom (2. Samuelova 18,9-15) je poginuo odJoabove ruke; 4) Adonija (1. o kraljevima 2,19-25) je pogubljen po Salo-monovom nalogu.

Nakon pada i pokajanja koje je uslijedilo, David je napisao Psalam51, jednu od najdirljivijih pjesama. On izraæava njegovo potpuno kajanjei pokajanje. David je molio Boga da mu oprosti i da izlije milost nanjega: “Smiluj mi se, Boæe, po milosru svome. ... Bezakonje svoje pri-znajem, grijeh je moj svagda preda mnom.” (Psalam 51,3-5)

Pitanja za razgovor

1. Zaπto je Bog pokazao toliku milost kralju Davidu, a ipak dopustioda doæivi straπne posljedice zbog svojega grijeha?

2. Kako su milost i pravda meusobno povezane?


Sveto pismo i ilustracija: “Izbavite potlaËenog i ubogog: istrgnitega iz ruku bezboæniËkih!” (Psalam 82,4.8)

Psalmi otkrivaju ljudsku zbunjenost zbog nepravde i nejednakostiu svijetu (vidi, na primjer, Psalam 73). Brojne i neobjaπnjive tragedijekoje se dogaaju πirom svijeta navode ljude da postavljaju pitanja: Zaπtonevini ljudi stradaju od ruke zlih? Zaπto Bog ne sprijeËi nasilje? KadaÊe tlaËenje i nasilje, koji kao da postaju sve uËestaliji i intenzivniji,prestati?

Samo u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama tri iznimno teπke masov-ne pucnjave uzdrmale su naciju u roku od sedamnaest mjeseci — odkasnog proljeÊa 2016. do jeseni 2017.:

l 5. studenoga 2017. — naoruæani muπkarac upao je na bogosluæjekoje se odræavalo u maloj crkvi u Sutherland Springsu u Teksasu, pucaoi ubio 26 ljudi, dok je 20 bilo teπko ranjeno.

l 1. listopada 2017. — u Las Vegasu u Nevadi naoruæani muπkaracotvorio je vatru iz svoje hotelske sobe na 32. katu. Pucao je u mnoπtvokoje se nalazilo na koncertu na otvorenom usmrtivπi 58 ljudi, dok jepreko 500 ranio. Ovaj zloËin najkobnija je masovna pucnjava koju jepojedinac poËinio u SAD-u.

l 12. lipnja 2016. — naoruæani napadaË usmrtio je 49 i ranio preko50 osoba u noÊnom klubu u Orlandu na Floridi.

Pozovite Ëlanove razreda da naglas proËitaju sljedeÊe tekstove: Psa-lam 73,2-16; 82. »emu nas ovi psalmi uËe o gruboj stvarnosti tlaËenjai nepravde u svijetu?

Zavrπite razgovor tako πto Êete proËitati ostatak Psalma 73. U 17.retku psalmist kaæe da ne razumije zaπto bezboænici napreduju “svedok ne naoh ulaz u Boæje svetinje pa prozreh kakav im je svrπetak”(Psalam 73,17). Kako nam doktrina o Svetiπtu, sa svojim naukom osudu na kojem se moramo suoËiti s izvjeπtajem o svojem æivotu, poma-æe da ovaj æivot, sa svojim nepravdama i nejednakostima, promatramoiz odgovarajuÊe perspektive? ProËitajte takoer: 1. KorinÊanima 4,5; 2.Solunjanima 1,3-10. Kako vam ovi redci, zajedno s Psalmom 73, pomaæuda odgovorite na pitanja o Boæjoj pravdi i nepravdi u svijetu? (Za daljnjeprouËavanje proËitajte Knjigu proroka Habakuka.)

Ilustracija: Psalam 146,7-9 opisuje Boæje djelovanje. Kao Boæji na-rod pozvani smo da Mu se pridruæimo u radu.

U svjetlu ovog Psalma, razmotrite sljedeÊe: Okruæni pastor odræa-vao je svake godine seminar za crkvene voe. Na posljednjem seminarutrebali su odgovoriti na dva pitanja:

1. Gdje Bog djeluje u naπoj zajednici?


2. Gdje i kako Bog æeli da Mu se pridruæim?Ako je vaπ razred dovoljno velik, podijelite se u manje skupine i

pokuπajte odgovoriti na ova dva pastorova pitanja. Kako se vaπ razredmoæe pridruæiti Bogu u onome πto On veÊ Ëini u vaπoj sredini prekodrugih ljudi i organizacija? Ako ste u moguÊnosti, navedite na ploËiprojekte koji se odvijaju u vaπoj crkvenoj zajednici. Pitajte Ëlanove raz-reda kako se vaπa crkva moæe pridruæiti i poduprijeti dobre projekte kojisu veÊ u tijeku. Iznesite prijedloge. Ako ne znate πto se dogaa u vaπojdruπtvenoj zajednici, zakaæite sastanke s predstavnicima zajednice. Pi-tajte ih kako im vaπa crkva moæe pomoÊi.

Ilustracija: Kada je vlak napustio æeljezniËku postaju, kondukterje poËeo provjeravati karte putnika. Pogledao je kartu prvog putnika irekao: “Prijatelju, mislim da ste u pogreπnom vlaku.” »ovjek je odgovorio:“Ali prodavaË karata uputio me je na ovaj vlak.” Kondukter je nazvaoprodavaËa karata i shvatio da se i on nalazi u pogreπnom vlaku! (SermonIllustrations, http://www.sermonillustrations.com/a-z/l/leadership.htm)

Pitanja za razgovor

1. Ako se voa izgubi, kako sljedbenici mogu ostati na pravomputu?

2. Nakon poËinjenog grijeha protiv Bat-©ebe, kako je kralj Davidostao na pravom putu, vladajuÊi pravedno i milostivo? Prisjetite se urazredu Psalma 101.

Sveto pismo: Ilustracija Johna Stotta, zagovornika pravde i milosr-a, prikazuje siromaπne onako kako su opisani u Izrekama. Prikaz si-romaπnih zasniva se na tri retka iz Izreka: 14,31; 29,7; 31,8. Ako jemoguÊe, nekoliko dana unaprijed dodijelite svaki od ova tri teksta pojednom Ëlanu razreda; zamolite ih da pripreme komentar o tome kakooni razumiju ovaj redak. Neka iznesu svoje miπljenje ostatku razreda.

1. Izreke 14,31 — “Tko tlaËi siromaha, huli na stvoritelja, a Ëasti gatko je milostiv ubogomu.”

Naπ stav prema siromaπnima odraæava se u naπem stavu premaBogu. Isto tako, naπ stav prema Bogu odraæava se u naπem stavu premasiromaπnima. Bog je siromaπnima podario dostojanstvo. Oni imaju ne-procjenjivu vrijednost. Uzmite pohabanu papirnatu novËanicu i pokaæiteje razredu. Pitajte ih: “Koliko vrijedi ova novËanica? Vrijedi li manjezato πto je izguævana i izblijedjela?”

2. Izreke 29,7 — “Pravednik razumije pravo malenih, a opaki neshvaÊa spoznaju.”


ProËitajte ovaj redak zajedno, naglaπavajuÊi prvo rijeË “pravednik”,zatim “razumije”, a onda rijeË “pravo”. Razgovarajte o tome πto znaËisvaka od istaknutih rijeËi. Na koji naËin ovaj redak pojaπnjava πto znaËibiti pravednik ili bezboænik?

ProËitajte u razredu 2. KorinÊanima 8,13.14. Zapazite: rijeË “jedna-kost” javlja se dvaput. GrËka rijeË isoteis, “jednakost”, moæe znaËiti i“pravednost” ili “pravda” — koja se mora primijeniti na sve ljude. Po-kaæite sliku vage koja prikazuje koncept: jednakost = pravda.

3. Izreke 31,8 — “Otvaraj usta svoja za nijemoga i za pravo svijunesretnika πto propadaju.”

Ovaj redak jasno prikazuje treÊu karakteristiku biblijske slike siro-maπnih. Siromaπni su nemoÊni i nijemi. Kako mi i naπa crkva moæemogovoriti u ime nemoÊnih i nijemih? Koje mjesto zalaganje za siromaπnei potlaËene zauzima u poslanju Crkve? Zapazite da Duh Sveti i Isusimaju ulogu Branitelja koji djeluju u korist bespomoÊnog ËovjeËanstva.Vidi Ivan 14,26; 1. Ivanova 2,1. GrËka rijeË parákletos u Ivanu 14,26prevodi se kao “Branitelj”, “Utjeπitelj” ili “PomoÊnik”. Tjeπenje je Boæjaosobina, a Njegova Crkva treba odraæavati Njegov karakter.

PRIMJENA

U ovom dijelu ispriËajte sljedeÊe dvije priËe i primijenite ih:1. Dietrich Bonhoffer bio je hrabri pobornik pravde i milosra, zbog

Ëega se naπao u zatvoru. U zatvoru je napisao: “Tu i tamo ljudi bjeæe odjavnih rasprava i sklanjaju se u svetiπte osobnih vrlina. Meutim, svatkotko ovo Ëini mora zatvoriti svoja usta i oËi pred nepravdom koja gaokruæuje.” (Dietrich Bonhoffer, Letters and Papers from Prison: The En-larged Edition, New York: Touchstone, 1997., str. 5)

Postavite u razredu sljedeÊa pitanja: ©to prethodna izjava Dietri-cha Bonhoffera znaËi za vas? Kako se vi kao adventistiËki krπÊanintrebate ponaπati tamo gdje vlada nepravda i gdje nema milosti?

2. Alan i nekoliko ljudi iz njegove crkve naizmjeniËno posjeÊujujedno skloniπte za beskuÊnike. Alan je tamo upoznao Gorana koji jeupravo puπten iz zatvora. Goran je izjavio: “Oprosti mi πto se ne smijem;izgubio sam jedan zub u tuËnjavi u zatvoru.” Duh Sveti potaknuo jeAlana da uËini neπto u vezi s Goranovim osmijehom. IspriËao je Gorano-vo iskustvo u subotnjoπkolskom razredu i jednom suosjeÊajnom sto-matologu iz crkve. ZahvaljujuÊi velikoduπnosti razreda i stomatologa,Goranov problem bio je rijeπen. Goran je suznih oËiju rekao: “Ne æelimpokvariti svoj novi izgled, stoga viπe neÊu puπiti!” Zatim je dodao obra-


tivπi se svojem prijatelju: “Gledaj, Alane. Vratio mi se osmijeh!” Alan jezakljuËio da postoji veza izmeu subotnje πkole i suosjeÊanja. Kako vaπrazred moæe uËiniti neπto sliËno?


Pouka 5 27. srpnja—3. kolovoza 2019.

PlaË prorokaOP∆I PREGLED

Starozavjetni proroci Ëesto su sebe smatrali straæarima zidova Si-ona. U nastojanju da ljubomorno saËuvaju blagostanje Boæjeg naroda,upozoravali su ih na opasnosti koje su prijetile izvana i iznutra. Bog ihje pozvao da vape za pravdom i objavljuju Boæje sudove. Bio je to ozbi-ljan zadatak za proroke poput Ezekiela, kome su dane jasne naredbe:“Sine ËovjeËji, postavih te za Ëuvara doma Izraelova. I ti Êeπ rijeËi izmojih usta sluπati i opominjat Êeπ ih u moje ime. Kad bezboænikureknem: ‘Umrijet Êeπ’, a ti ga ne opomeneπ i ne odvratiπ od zla putanjegova kako bi mu spasio æivot, on Êe umrijeti sa svojega bezakonja,ali Êu ja od tebe traæiti raËun za krv njegovu. A kad opomeneπ bezboænika,a on se ne odvrati od bezakonja i od zla puta svojega, on Êe umrijetizbog svoje krivice, a ti Êeπ spasiti svoj æivot.” (Ezekiel 3,17-19)

U ovoj pouci postajemo svjesni Boæje upornosti u pozivanju narodada teæi za pravdom. Pouka otvara naπe oËi za druπtvene i duhovne reformeza koje su se zalagali mnogi proroci, kao πto su: 1) pastir-prorok Amos,koji poziva svoj narod da teæi pravdi i pravednosti; 2) Mihej, Ëija jeporuka Ahazu upuÊena u vrijeme kada kraljevstvo dostiæe najniæi stupanjpravde svih vremena; 3) Ezekiel, koji se obraÊa izgnanicima u Babilonu;4) Izaija, koji poziva Boæji narod da odræi mesijansku nadu o narodu ukojem Êe vladati pravda. Gdje su danas glasovi koji pozivaju na pravdui milosre?

UËiteljevi ciljevi: Stavite izazov pred razred da se pridruæi glasovimakoji danas prema obiËaju starozavjetnih proroka joπ uvijek pozivaju napravdu.

KOMENTAR

Ilustracija: Rijetko kad je postojala takva potreba za pobornicimapravde kao u vrijeme ropstva u Americi i nakon Graanskog rata u tojzemlji. Adventisti su imali priliku pokazati hoÊe li odgovoriti na izazoveonoga vremena i sluæiti svojoj braÊi i sestrama crne boje koæe. DelbertBaker u svojoj seriji In Search of Roots: Adventist African Americans,


govori o prekretnici u adventistiËkoj povijesti kad je u pitanju ova tema:“OdluËujuÊa prekretnica u povijesti rada Crkve u vezi s crnaËkim pita-njem dogodila se 1892. godine kada je Ellen G. White uputila povijesnuporuku ‘Naπa duænost prema ljudima druge boje koæe’. Poruka je bilaupuÊena zastupnicima na 29. zasjedanju Generalne konferencije u Bat-tle Creeku u dræavi Michigan. Ellen G. White je tvrdila da Crkva, nakonmnogo godina nebrige, viπe ne moæe zanemarivati svoju duænost premapripadnicima crne rase a da pritom ne izazove Boæje negodovanje. Pot-puno svjesna nepopustljivog stava svoje poruke, priznala je: ‘Znam daÊe me ovo πto sada govorim dovesti u sukob. To ne priæeljkujem, jersukob traje veÊ godinama; ali ja ne æelim æivjeti kao kukavica niti umri-jeti kao kukavica ostavljajuÊi nedovrπen posao. Moram slijediti put svo-jega UËitelja.’”

Pitanje za razgovor: Zanimljivo je da Ellen G. White prepoznajekukaviπtvo i hrabrost kao pokretaËku silu biblijske pravde. Koja pitanjabiblijske pravde danas zahtijevaju “hrabrost” u vaπem kontekstu?

Sveto pismo: U Bibliji vlada naËelo okrenutosti prema drugima.Ovo naËelo moæemo uoËiti u radu biblijskih proroka. Proroci su bilibranitelji. Nisu bili zaokupljeni zalaganjem za sebe. Umjesto toga, onisu branili, uvjeravali, molili se i prigovarali u ime drugih. Govorili su uime onih koji nisu imali pravo glasa ili Ëiji su napori bili uguπeni kadasu se s pravom bunili. Cilj je zastupanja dobrobit i bolji æivot ljudskogroda.

Vjernici katkad izbjegavaju prosvjede ili zalaganje za druge zbogstraha da se ne bi mislilo kako se previπe bave politikom. ProËitajteJeremija 22,1-3.13-17. Jeremija, joπ jedan prorok branitelj, posredovaoje u korist potlaËenih pred narodnim voama u njegovo vrijeme. ProËi-tajte rijeËi Jana Paulsena i porazgovarajte o njihovom znaËenju.

“Postoji velika razlika izmeu podizanja glasa u javnosti i teænje zapolitiËkom moÊi. Kao Crkva — i kao pojedinci — ne samo da imamopravo, veÊ i obvezu da postanemo moralni glas u druπtvu; da govorimojasno i rjeËito o onome πto se odraæava na naπe vrijednosti. Ljudskaprava, vjerska sloboda, javno zdravlje, siromaπtvo i nepravda — ovo suneka podruËja u kojima imamo bogomdanu odgovornost da zastupamoone koji nemaju pravo glasa.” (Jan Paulsen, “Serving Our World, ServingOur Lord”, Adventist World, svibanj 2007., str. 9,10)

Sveto pismo: Zamolite Ëlanove razreda da naizmjeniËno ËitajusljedeÊe retke iz knjiga proroka Amosa, Miheja, Ezekiela i Izaije. Kako


su tekstovi povezani sa zastupanjem? Prijedlozi za uËiteljeve komentarepriloæeni su u zagradi.

1. Amos 5,21-24. (Iako je Bog odredio vjerske blagdane i obiËajekoji se spominju u Amosu, Boga joπ viπe zanima kako se ophodimoprema naπim bliænjima koje je stvorio na svoju sliku. Nasuprot njima,πto Bog voli i πto Mu je milo? Vidi Izaija 61,8; Jeremija 9,24)

2. Mihej 6,1-5. (U ovim redcima prorok vodi Gospodnji sluËaj, kaoNjegov branitelj, u prizoru suda pred bregovima i gorama, koje su poputsvjedoka [Mihej 6,1.2]. Kada je Bog dao svoj moralni Zakon [Izlazak 20],takoer su bili prisutni bregovi i gore. U Miheju 6,6.7 Ëitamo MihejevaretoriËka pitanja postavljena u ime naroda.

Pronaite odgovor na ova retoriËka pitanja u 1. Samuelovoj 15,22.ProËitajte zatim Mihej 6,8, gdje se govori o onome najvaænijem πto jeBoæji narod zanemario. Njihovo duhovno sljepilo navelo ih je da ponudeBogu sve osim jedne stvari koju je On æelio — iskrenu posveÊenost kojase oËituje u pravednom ponaπanju [vidi Ponovljeni zakon 10,12-19; Ma-tej 22,37-39]. O problemu plitke poboænosti koja se stavlja ispred istin-ske duhovne posveÊenosti vidi: Ellen G. White, Isusov æivot, str. 320; uizvorniku 396)

3. Ezekiel 16,49-52. (Gradovi Sodoma i Samarija Ëinili su se u us-poredbi s Judom pravednijima. ObiËno se viπe brinemo zbog grijehakoje smo uËinili. U Mateju 25,41-46 jasno stoji da grijeh neËinjenjajednostavnih djela ljubavi neÊe iziÊi na dobro na konaËnom sudu. “Jerkoji zna dobro Ëiniti i ne Ëini, grijeh mu je.” [Jakov 4,17])

4. Izaija 59,2-4.8.9.14-16. (Bog kaæe da su bezakonja i grijesi raz-dvojili Njegov narod od Njega. Njihov grijeh ogledao se u tome πto nijebilo pravde u zemlji, kao u sluËaju tlaËenja siromaπnih. Bog je biozaËuen πto nema posrednika i nekoga tko Êe izraziti nezadovoljstvo uvezi s tim grijehom [Izaija 59,16]. Grijeh je prijestup Boæjeg zakonaljubavi i pravde [1. Ivanova 3,4].)

Pitanje za razgovor: Na koje se posebne naËine moæemo pridruæitiprorocima i svesrdno i cjelovito pomoÊi Crkvi da ispuni svoje poslanje,koje dijelom obuhvaÊa zalaganje za siromaπne (Izaija 59,16)?

Sveto pismo: NaËela iznesena u Miheju 6,8 vode nas dalje od samihbogosluænih obreda (ærtve paljenice itd.) i upuÊuju na tri naËela kojaËine sræ onoga πto je dobro: 1) “Ëiniti pravicu”, 2) “milosre ljubiti” i 3)“smjerno sa svojim Bogom hoditi”. Prva dva naËela odnose se na hori-zontalne, meuljudske odnose, a treÊe se odnosi na vertikalni odnosizmeu Ëovjeka i Boga. Smjerno hodanje s naπim Bogom poboljπat Êe


naπe horizontalne, meuljudske odnose, jer Êe nam On pomoÊi da odra-æavamo Njegov pravedan i milosrdan karakter pred ljudima.

Ilustracija: Britanski propovjednik William E. Sangster postavljapitanje: “Moæe li netko biti dobar a da nije poboæan, ili biti poboæan ada nije dobar?” Pojedinci tvrde da su dobri i poπteni bez vjere. Naprimjer, podsjeÊaju nas na sva njihova nesebiËna i pravedna djela kojaËine i tvrde da su svu tu dobrotu pokazali ne prisustvujuÊi bogosluæjimai propovijedima. Mogu li se vjera i moralnost razdvojiti?

Sangster u jednoj od svojih propovijedi pod nazivom “Dobar bezBoga”, zasnovanoj na Miheju 6,8, pokazuje da su ljudi koji kaæu da su“dobri bez Boga” Ëesto, u posebnom smislu, proizvod vjere koju preziru.Sam temelj njihovog karaktera izgraen je pod neposrednim krπÊan-skim utjecajem. Jedan od mnogih primjera jest æivot Samuela Romillyja,koji je odbacio krπÊansku vjeru, ali je uËinio iznimno djelo time πto jepravilnik u engleskim dræavnim zatvorima uËinio humanijim. On je biodobar Ëovjek, ali nije bio poboæan. Meutim, njegov biograf jasno istiËeda je bio unuk izbjeglica hugenota, koji su radije pobjegli u stranuzemlju nego da se odreknu svoje vjere u Boga. Odrastao je u domu ukojem je Krist bio na prvom mjestu i njegov visoko moralni karakterkoji se zalagao za pravdu u milosre potjecao je iz tih ranih godina.

PRIMJENA

ProroËki glas Ellen G. White jasno progovara o pravdi. ProËitajte urazredu sljedeÊi navod: “Mnogi osuuju zla djela koja znaju da postoje,ali smatraju da nemaju nikakvu odgovornost o tom pitanju. Nije tako.Svaki pojedinac vrπi utjecaj u druπtvu.” (The Advent Review and Sab-bath Herald, 15. listopada 1914.)

Razgovarajte o tome koje korake svaki Ëlan razreda moæe uËiniti dabi ispunio Boæji poziv da bude aktivan i da “vrπi utjecaj u druπtvu”.

Crkva adventista sedmoga dana u proπlosti je naglaπavala eshato-loπku ulogu proroka. Istodobno, Pismo prikazuje joπ jednu vaænu di-menziju sluæbe proroka i u πirem smislu Crkve. Bog poziva svoj narodda se vrati druπtveno-ekonomskim i etiËkim naËelima. Isus dalje razra-uje ova naËela u Mateju 5,13-48, koja su takoer ukratko izloæena uMateju 22,35-40 i Luki 10,27.

Pitanja za razgovor: Kako moæemo napraviti ravnoteæu izmeuvaæne uloge objavljivanja dogaaja koji Êe prethoditi drugom Isusovomdolasku i pozivanja ljudi da se vrate naËelima koja je Bog dao u vezi s


pomaganjem nevoljnima, utemeljenima na Zakonu i Prorocima, i obliko-vanim po uzoru na æivot i sluæbu najveÊeg od svih Proroka — IsusaKrista? I ne samo to: kako moæemo utjeloviti ova naËela u naπem posto-janju kao Crkve? Pozovite Ëlanove razreda da ispriËaju kako oni osobnoobjavljuju i primjenjuju ovu vaænu stranu, katkad nedovoljno nagla-πenu, “neprolazne Radosne vijesti”, zajedno s radosnom vijeπÊu o Isu-sovom drugom dolasku.


Pouka 6 3.—10. kolovoza 2019.

Klanjanje StvoriteljuOP∆I PREGLED

Bilo bi logiËno zakljuËiti da oni koji se klanjaju Bogu pravde, pra-vednosti i milosra pokazuju iste vrline; ali nije uvijek tako kad je Boæjinarod u pitanju. Meutim, pravo oboæavanje Boga ne smije biti neus-klaeno s karakterom Onoga kome se klanjamo.

U ovoj pouci zapaæamo da se briga o drugima izgubila kada se Boæjinarod okrenuo idolopoklonstvu. Pozvani smo da ozbiljno razmotrimoËinjenicu da oboæavanje Jahve obuhvaÊa zavjetni odnos u kojem Ondjeluje preko svojih sljedbenika da bi pokazao svoje vrijednosti, meukojima su milosre i nesebiËna sluæba potlaËenima. Ova pouka nasupozorava da prinoπenje ærtava i vjerski obiËaji, kao i nemarni i besmi-sleni prilozi, nisu zamjena za milosre i pravdu koje treba pokazatiprema manje sretnima. ProuËavajuÊi poruku iz 58. poglavlja Knjige pro-roka Izaije, saznajemo da Bog opisuje pravi post kao nesebiËnu sluæbui poziva da razvezujemo “spone jarmene” (redak 6), nahranimo gladne,pruæimo utoËiπte beskuÊnicima i obuËemo gole. On neÊe Ëuti molitvekoje se uzdiæu s bogosluæja u Ëijem je srediπtu vlastito “ja”. On neÊepohvaliti svoj narod ako takvu sluæbu Bogu vrπi subotom. UgledajuÊi sena Njegov primjer, postajemo svjesni Isusove krajnje teænje da se bo-gosluæje Njegovih sljedbenika sastoji u revnom ispunjavanju potrebadrugih.

UËiteljevi ciljevi: Istraæite sa svojim razredom znaËenje istinskogbogosluæja, pri Ëemu naπ æivot treba biti u skladu s onim πto znamo dabismo bili iskreni prema Bogu. Prema tome, moramo se klanjati Boguu duhu i istini.

KOMENTAR

Ilustracija: Koncem kolovoza 2011. Karibe i istoËnu obalu Sjedi-njenih AmeriËkih Dræava snaæno je pogodio uragan Irena. Nakon πto jeuragan za sobom ostavio pustoπ u dræavi New Jersey, vjernici iz obliænjeadventistiËke crkve dijelili su dva dana pomoÊ stradalima u susjedstvu.Kome je u susjedstvu potrebna vaπa pomoÊ? Kako Isus u usporedbi o


milosrdnom Samarijancu odgovara na pitanje: “Tko je moj bliænji?” (Luka10,25-37) ReËeno je da je naπ bliænji svatko u naπem okruæenju komeje potrebna naπa pomoÊ. Kako vaπa mjesna crkva moæe ispuniti potrebeljudi u vaπem okruæenju? Kako vam sluæenje potrebama drugih pomaæeda produbite svoje iskustvo sa Stvoriteljem?

Sveto pismo: Dwight Nelson u svojoj knjizi Pursuing the Passionof Jesus objaπnjava da 58. poglavlje Knjige proroka Izaije ima dvijekrajnje toËke: Dan ËiπÊenja Svetiπta na poËetku poglavlja (Izaija 58,1) isubotu na kraju poglavlja (Izaija 58,13.14).

Blagdan truba obiljeæavao je poËetak deset dana posveÊenja ipokajanja prije Dana oËiπÊenja. U trube se trubilo prvog dana sedmogmjeseca u okviru pripreme za Dan oËiπÊenja koji je padao desetog danasedmog mjeseca (vidi Levitski zakonik 23,23-27).

“Moj narod” (Boæji narod), u starozavjetno i u danaπnje vrijeme,prihvaÊa nauk o sudu i ËiπÊenju Svetiπta.

Druga krajnja toËka u 58. poglavlju Knjige proroka Izaije, subota,joπ je jedno vjerovanje koje Boæji narod prihvaÊa. Bog se ne æali daNjegov narod zanemaruje ova vaæna vjerovanja — subotu ili Dan oËiπÊenja— veÊ snaæno prigovara zanemarivanju onoga πto se javlja izmeu ta dvavjerovanja — pravog “posta” ili pokazivanja milosra siromaπnima ipotlaËenima.

IznoseÊi karakteristike pravog posta, Izaija u dvije rijeËi saæimapitanja o kojima govori u 58. poglavlju: ortodoksija i ortopraksija. Ovetermine moæemo definirati na sljedeÊi naËin:

l ortodoksija (grË. orthos — ispravan, i doxa — miπljenje), “ispravnorazmiπljanje” ili “ispravno vjerovanje”.

l ortopraksija (grË. orthos — ispravan, i praxis — ponaπanje), “is-pravno djelovanje” ili “ispravno ponaπanje”.

Ortodoksiju moæemo definirati i kao poznavanje istine, a ortoprak-siju kao prikazivanje istine u æivotu. Razgovarajte o sljedeÊoj izjavi:“Æar ortodoksije mora biti povezan sa suosjeÊanjem ortopraksije.” Za-tim pitajte: Gdje su u 58. poglavlju Knjige proroka Izaije ortodoksija iortopraksija prikazane, a gdje nisu?

Sada proËitajte izlaganje o posljednjem vremenu u 25. poglavljuEvanelja po Mateju, kao i tumaËenje ovog izlaganja u knjizi Ellen G.White Isusov æivot:

“Ovako je Krist na Maslinskoj gori svojim uËenicima opisao prizorvelikog sudnjeg dana. Istaknuo je da Êe se odluka ovog suda donijeti naosnovi jedne pojedinosti. Kad se narodi budu okupili pred Njim, posto-


jat Êe samo dvije skupine ljudi, a njihova vjeËna sudbina bit Êe odreenaonim πto su uËinili ili zanemarili uËiniti za Njega u osobi siromaπnih inapaÊenih.” (str. 528; u izvorniku 637)

Kako je vjerovanje u ispravan nauk i njegova primjena povezana skonaËnim sudom u 25. poglavlju Evanelja po Mateju?

Sveto pismo i ilustracija: ProËitajte sljedeÊe tekstove: Ivan 2,12-16; Matej 21,12-17; Izaija 56,7. U Isusovo vrijeme srediπnje mjesto bogo-sluæja Boæjeg naroda postalo je mjesto nepravde.

Crkvene zgrade i subotnja bogosluæja u naπim crkvama moæemokoristiti za njegovanje ozraËja nade i pomoÊi za sve ljude.

Razgovarajte u razredu kako vaπe bogosluæje moæe πiriti nadu isuosjeÊanje. Tijekom posljednjih petnaestak minuta prouËavanja pouke,pozovite Ëlanove razreda da isplaniraju bogosluæje na kojem Êe senjegovati biblijsko milosre i pomoÊ za siromaπne i potlaËene. Slijedeideje s kojima moæete zapoËeti:

l Sjetite se potlaËenih u molitvama.l ProËitajte biblijske tekstove koji govore o milosti i pravdi. Moæete

birati izmeu viπe od 2.000 redaka.l Isplanirajte bogosluæje Ëije Êe teme biti milost i pravda; iznesite

πto vaπa crkva Ëini u ispunjavanju potreba druπtvene zajednice.l »ak i vrijeme prikupljanja darova moæe biti usredotoËeno na

milost i pomoÊ. Prikupite posebne darove za posebnu druπtvenu potre-bu koju Êete naglasiti u nekom trenutku bogosluæja.

l Analizirajte bogosluænu praksu u vaπoj crkvi. Je li ispravna?Uzima li u obzir siromaπne? Najmanje? Sve rase? Djecu i starije? Po-sjetitelje? Jesu li ukljuËene druge kulture i jezici? Koristi li se znakov-ni jezik za gluhonijeme? Imate li rampu i dizalo za invalidska kolica?Kako propovijed zvuËi beskuÊnicima, zlostavljanima, slabima i bolesni-ma, djeci ili nekome tko boluje od HIV-a?

l Poslije sa svojim crkvenim voama razgovarajte o tome na kojibiste naËin biblijsku milost mogli ukljuËiti u sva vaπa bogosluæja.

Izvrπite uvid u stanje crkve. Je li ona mjesto iscjeljenja ili tlaËenja?Zaπto je tako? ©to moæete uËiniti?

Ilustracija: Fred Prat Green napisao je himnu “When the Churchof Jesus” u vrijeme kada je Crkva bila kritizirana da je previπe zaoku-pljena svojim æivotom i da se ne ukljuËuje u svijet koji je okruæuje.

Razgovarajte o tome kako vaπa mjesna crkva odgovara na ove izazo-ve.


PRIMJENA

Vjernici jedne crkve postavili su znak na izlasku s crkvenog par-kiraliπta. Kada iz crkvenog dvoriπta kreÊu u obliænje naselje, prolazepokraj znaka na kojem piπe: “Ulazak u polje sluæbe”.

Ako se naπe subotnje bogosluæje odvija “u duhu i istini” (Ivan4,23.24), kad iziemo, bit Êemo spremni sluæiti Bogu onako kako OnoËekuje od nas. Pravo bogosluæje dolazi iz srca i ne sastoji se iskljuËivood bogosluænih obiËaja koji se vrπe na odreenom mjestu.

“U duhu i istini” znaËi iskreno, s najviπim sposobnostima uma iemocija primjenjujuÊi naËela istine u srcu. Ako istinski sluæimo Bogu,neÊemo biti samo bliæi naπem Bogu, veÊ i predmetu Njegove njeæneskrbi — siromaπnima, nevoljnima i napaÊenima. “Pribliæite se velikomSrcu njeæne ljubavi i pustite neka rijeka boæanskog milosra poteËe uvaπe srce i iz njega u srca drugih. Neka njeænost i milost koju je Isuspokazao u svom dragocjenom æivotu bude naπ primjer kako da postupa-mo sa svojim bliænjima, a posebno s onima koji su naπa braÊa u Kristu.”(Ellen G. White, Iz riznice svjedoËanstava, sv. 2, str. 207; u izvorniku255)

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Amos 5,21-24; 8,4-6; Jeremija 7,4-7.Ovi tekstovi pokazuju da odlaæenje u crkvu nije dovoljno.

Postavite sljedeÊa pitanja: Gdje je vaπ um za vrijeme i nakon bo-gosluæja svake subote? Na πto je usmjerena pozornost i naklonost vaπeguma i srca u ostatku subotnjeg dana? Razgovarajte o tome na koje bistenaËine subotnje bogosluæje mogli preliti i na ostatak tjedna.



Isus i potrebitiOP∆I PREGLED

U Mateju 11,1-15 Ëitamo da je Isus, nakon πto je zavrπio pouËavanjesvoje dvanaestorice uËenika, otiπao pouËavati i propovijedati u galilej-ske gradove. Dok se Ivan Krstitelj nalazio u tamnici, posjetili su ganjegovi uËenici. Donijeli su mu vijesti o “Isusovim djelima” (Ellen G.White, Isusov æivot, str. 163; u izvorniku 214; vidi takoer Matej 11,2)i o tome kako se narod slijevao k Njemu. Meutim, Ivanovi uËenici“postavljali su pitanje zaπto ovaj novi uËitelj, ako je Mesija, ne Ëini niπtaπto bi utjecalo na Ivanovo osloboenje. ... Ova pitanja nisu bila bezna-Ëajna. Navodila su Ivana na sumnje, koje se inaËe nikada ne bi pojavile.”(Ellen G. White, Isusov æivot, str. 163,164; u izvorniku 214,215)

Ivan Krstitelj je oËekivao da Êe Isus suditi i osloboditi Boæji narod.Meutim, kada Isus nije uËinio ono πto je Ivan oËekivao, “postao jezbunjen i uznemiren” (Isto, str. 164; u izvorniku 215). Poslao je svojadva uËenika k Isusu da im objasni svoje poslanje. Ivanovi uËenici upitalisu Isusa: “Jesi li ti onaj koji ima doÊi, ili da drugoga Ëekamo?” (Matej11,3) “Isus im odgovori: Idite i javite Ivanu πto Ëujete i vidite! Slijepiprogledaju, hromi hodaju, gubavi se Ëiste, gluhi Ëuju, mrtvi ustaju, siro-masima se propovijeda Radosna vijest.” (Matej 11,4.5)

Iako je veÊina ljudi pogreπno shvatila pravu narav Isusove sluæbe,ova pouka nas podsjeÊa da je hebrejsko Pismo to pretkazalo. ©toviπe,Isus je svoje poslanje u odnosu na siromaπne i potlaËene prikazao kaoispunjenje proroËanstva iz 61. poglavlja Knjige proroka Izaije.

UËiteljevi ciljevi

l ProuËite u svojem razredu i usporedite Marijinu radosnu pjesmuiz Luke 1,46-55 i Aninu pjesmu iz 1. Samuelove 2,1-10.

l Zatim istraæite kako svrha i cilj Isusovog poslanja utjeËu nasvrhu i cilj poslanja vaπe crkve.

l Postavite pitanje: ©to je “duh viktimizacije”, ili samosaæalijevanja?l Razgovarajte o ulozi Kristovog kriæa u djelu koje vrπimo za Njega.l Istraæite s razredom na koji je naËin kriæ krajnje oËitovanje

boæanske ljubavi prema ljudskom rodu.


KOMENTAR

Sveto pismo: Nakon πto je aneo priopÊio Mariji vijest o Isusovomroenju, ona odlazi u posjet roakinji Elizabeti koja je u drugom stanju.Tijekom tog posjeta, Marija, Elizabeta i njezino neroeno dijete doæiv-ljavaju radost.

ProËitajte Luka 1,41-44. Marija u tom trenutku iskazuje svoju ra-dost pjesmom (Luka 1,46-55). Ova pjesma puna je starozavjetnih mislii izraza. Ona otkriva Marijinu potpunu predaju Boæjoj volji, njezinorazumijevanje Pisma i zahvalnost koju osjeÊa zbog Spasitelja. PoputAnine pjesme (1. Samuelova 2,1-10), Marijina pjesma otkriva Boga kojibrani potlaËene i sluæi gladnima. Ona takoer pokazuje Marijinu poniz-nost i svijest o njezinoj uzviπenoj ulozi kao Boæje izabranice.

ProËitajte Aninu pjesmu u 1. Samuelovoj 2,1-10. Koje sliËnosti uvi-ate izmeu Marijine i Anine pjesme?

Sveto pismo: U Luki 4,14-30 Ëitamo o Isusovom povratku u Njegovrodni grad u kojem objavljuje svrhu i cilj svojeg poslanja, πto je za-biljeæeno u 18. i 19. retku. Isus ovdje navodi rijeËi iz Izaije 61,1.2, alipri Ëitanju izostavlja drugu polovinu 2. retka: “… i dan odmazde Boganaπega; da razveselim oæaloπÊene na Sionu.” Isus æeli naglasiti da joπnije doπlo vrijeme za sud osvete (vidi Ivan 3,17). Umjesto toga, Isus jebio usredotoËen na uspostavljanje oprosne godine. Iskrena posveÊenostuspostavljanju oprosne godine na kraju bi dovela do preobraæenjazajednice. Zapazite kakvo je obeÊanje daje Bog u Izaiji 61,3.4: “… darazveselim oæaloπÊene na Sionu i da im dadem vijenac mjesto pepela,ulje radosti mjesto ruha æalosti, pjesmu zahvalnicu mjesto duha oËajna.… Oni Êe nanovo diÊi drevne razvaline, sazdati opet mjesta poharana,ruπevine proπlih pokoljenja.”

Nema mnogo dokaza da su se Izraelci u potpunosti pridræavali nalo-ga oprosne godine, ali do Isusovog vremena voe Velikog vijeÊa pronaπlisu naËin da zakonski zaobiu ove naloge, πto Isusovu izjavu u Luki 4,19o godini milosti Gospodnje (oprosnoj godini) Ëini joπ znaËajnijom.

Pitanja za razgovor: Kako se svrha i cilj Isusovog poslanja moæeusporediti sa svrhom i ciljem poslanja vaπe crkve? Prisjetite se crkvenihdogaaja i projekata iz proπle godine i zapazite smjer u kojem vaπacrkva ide.

Ilustracija: Sundar Singh (1889.—1929.) bio je krπÊanski misionariz Indije koji je πirio Boæju rijeË meu Tibetancima u podruËju Himalaja.


Jednog poslijepodneva, dok su on i njegov suputnik pjeπaËili pobrdovitoj stazi na Tibetu, zahvatila ih je snaæna snjeæna oluja. U trenutkukada se oluja malo smirila, Sundar je sluËajno pogledao preko rubastrmine i ugledao kako u snijegu u podnoæju litice, oko devet metaraispod staze, leæi tijelo nekog putnika. OËito je pao sa staze i hitno muje bila potrebna pomoÊ. Dok se Sundar spuπtao niz liticu kako bi spasioovog Ëovjeka, njegov suputnik ga je odgovarao. Upozorio je Sundara daÊe se, ako izgube vrijeme u nastojanju da spase ovog stranca, sva trojicasmrznuti u snjeænoj oluji prije nego πto dou do skloniπta.

Sundar je ipak bio odluËan u namjeri da spasi bespomoÊnog Ëovje-ka i zamolio je svojeg suputnika da mu pomogne. Ali ovaj je to odbio.Otiπao je da bi spasio svoj æivot.

Sundar se oprezno spustio niz strminu i doπao do bespomoÊnogËovjeka. Bio je teπko ozlijeen jer je prigodom pada slomio nogu. Sundarje ponio stranca na svojim ramenima. Pokrio ga je dekom dok se penjaouz sklizavu i strmu stazu pod teπkim teretom. Nakon nekoliko satinapornog puta, noseÊi teæak teret po straπnoj snjeænoj oluji, Sundar jeupravo prije mraka stigao u najbliæe selo. Bio je mokar od znoja.

Iznenada se sapleo o neko ljudsko tijelo, polupokriveno, na putuokovanom ledom. Bilo je to smrznuto tijelo njegovog suputnika koji gaje napustio i nastavio put sâm da bi spasio svoj æivot.

Sundar je odnio nesretnika u toplo i sigurno skloniπte u selu ipruæio mu svu potrebnu pomoÊ. Shvatio je da je spaπavajuÊi æivot ovomstrancu zapravo spasio sebe. Naprezanje od noπenja teπkog tereta idodir njihovih tijela ugrijalo ih je i spasilo im æivote. Sjetio se IsusovihrijeËi: “Jer tko hoÊe spasiti æivot svoj, izgubit Êe ga, a tko izgubi æivotsvoj radi mene, spasit Êe ga.” (Luka 9,24)

Jedan od uËenika Sundara Singha jednom ga je upitao: “Koji jenajteæi æivotni zadatak?” Sunder je odgovorio: “Nemati teret za noπenje!”Dar nesebiËne sluæbe pomaæe i onome koji sluæi. (http://christian.moral-stories.com/2012/08/selfless-service.html)

Sveto pismo: ProËitajte Ivan 5,1-15. Isus je jedne subote prolaziokraj OvËjih vrata u blizini kupaliπta Bethesde (kuÊe milosti) sjeverno odHrama u Jeruzalemu. Ugledao je Ëovjeka koji je bio nepokretan tridesetosam godina. Isus mu postavlja pitanje: “Æeliπ li ozdraviti?” Odgovorovog nepokretnog Ëovjeka jednostavno je trebao glasiti: “Da, æelim bitizdrav.” Umjesto toga, Ëovjek se usredotoËio na prepreke: “Gospodine …nemam nikoga da me spusti u ribnjak kad se pokrene voda, a dok jadoem, drugi sie prije mene.” (Ivan 5,7)


Kada se suoËite s preprekom, mislite li na nju umjesto na milostkoja vam se nudi da biste je prevladali? Ako je tako, poËet Êete sumnjatida Êete ostati u poloæaju u kojem se nalazite. UsredotoËivanje na pre-preke navodi vas na pomisao kako nemate snage da neπto poduzmete uvezi sa svojim stanjem. Takoer Êete misliti da svatko æeli biti ispredvas. Mislit Êete da ne moæete ostvariti svoj cilj zato πto vas majka nijedovoljno poticala kada ste bili dijete, ili zato πto vas je otac napustio,ili zato πto vaπa obitelj nije blizu da vam pomogne. Moæda neÊete moÊiupravljati okolnostima. Moæda Êete Ëak postati ærtva odreenih prilika.Meutim, moæete odluËiti kako Êete odgovoriti na te prilike. Ne dopu-stite da duh viktimizacije upravlja vaπim æivotom ili vaπim odlukama.Viktimizacija sputava naπu osobnost, pretvarajuÊi ranjene u invalide.Trebamo skrenuti svoj pogled s problema i usmjeriti ga na rjeπenje. Isusje aktivan kada Ëovjeku nudi brzo rjeπenje: “‘Ustani, uzmi svoju poste-lju i hodaj!’ reËe mu Isus. Odmah ozdravi taj Ëovjek, uze svoju posteljui poËe hodati.” (Ivan 5,8.9)

Pitanja za razgovor

1. Tko je, zbog negativnog odgovora na nesretne okolnosti, postao“invalid” u vaπoj zajednici?

2. Jesmo li i mi postali invalidi, i ako jesmo, na koje naËine?3. Jesu li neki od onih kojima sluæimo zahvaÊeni duhom viktimi-

zacije? Kako im moæemo pomoÊi da se uzdignu iznad odreene situ-acije?

Sveto pismo: Apostol Pavao izjavljuje: “A ja sam daleko od toga dase iËim ponosim, osim kriæem Gospodina naπega Isusa Krista, po komeje meni razapet svijet i ja svijetu!” (GalaÊanima 6,14) U ovom se tekstunavode tri aspekta kriæa: 1) kriæ Gospodina naπega Isusa Krista koji nasnavodi da Mu odamo hvalu; 2) razapinjanje svijeta u srcu vjernika; i 3)razapinjanje sebe svijetu. ©to ova tri aspekta kriæa mogu znaËiti u na-πem svakidaπnjem hodu s Bogom? Kako ovi aspekti umiranja vlastitog“ja” i svijeta utjeËu na sve πto Ëinimo?

PRIMJENA

“Svijetu danas treba ono πto mu je trebalo i prije devetnaest stolje-Êa — Kristovo otkrivenje. Treba izvrπiti veliko djelo reforme, a samo seKristovom miloπÊu moæe dovrπiti djelo tjelesne, umne i duhovne obno-ve.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 79; u izvorniku 143)


“Uvijek dræimo na umu da je predmet zdravstveno-misionarskogdjelovanja uputiti grijehom oboljele muπkarce i æene k »ovjeku s Gol-gote koji uzima na se grijehe svijeta.” (Isto, str. 80; u izvorniku 144)

Potaknite Ëlanove razreda da koriste prilike i ukazuju ljudima koji-ma sluæe na “»ovjeka s Golgote”. Zamolite ih da ispriËaju na koje naËineto mogu uËiniti. Budite u kontaktu s njima u iduÊim tjednima i zamoliteih da u razredu iznesu svoja iskustva o uspjehu koji su postigli. ZapoËetak predlaæemo neke ideje koje su drugi primijenili:

1. Pozovite neku osobu na prouËavanje u malu skupinu. Pitanja iteme koje se tamo iznose mogu biti poticaj za nastavak prouËavanjaBiblije sa zainteresiranim Ëlanovima.

2. Iznesite svoje osobno iskustvo obraÊenja nekome kome vas jeBog poslao. U Djelima 26,11-27 moæete vidjeti kako je to uËinio Pavao.SlijedeÊi Pavlov pristup kralju Agripi, u svoje svjedoËanstvo ukljuËite: 1)svoj æivot prije nego πto ste upoznali Krista, 2) kako ste upoznali Kristai 3) rezultat susreta s Kristom. Pitajte sugovornika kakav je dojamiskustvo ostavilo na njega. Pozovite Ëlanove razreda da vjeæbaju iznoπe-nje osobnog svjedoËanstva u parovima.

3. Kako vas Duh vodi, iznesite Evanelje nekome tko æeli slijeditiIsusa. UkljuËite sljedeÊa tri elementa: problem grijeha (Rimljanima 3,23;Izaija 59,2); rjeπenje grijeha (Rimljanima 6,23); osobno prihvaÊanjerjeπenja (Efeæanima 2,8.9). Zatim pozovite tu osobu da prihvati Kristakao svojega osobnog Spasitelja. Poite na molitvu pozivajuÊi osobu dasvaku reËenicu ponavlja s vama: “ShvaÊam da sam greπnik i da zaslu-æujem smrt. PrihvaÊam Tvoj dar vjeËnog æivota. Æelim da budeπ mojGospodin i Spasitelj. Hvala Ti za dar koji si mi dao.”



“Jednomu od ove mojenajmanje braÊe”

OP∆I PREGLED

Kada se osvrnemo na Isusovu sluæbu na Zemlji, ganuti smo ne-sebiËnoπÊu koju je pokazao u svojem svakidaπnjem pristupu ljudima.Nastojao je produbiti odnose s drugima utvrujuÊi i otkrivajuÊi prvonjihove osnovne potrebe, a zatim ih navodeÊi da prepoznaju svoje veÊepotrebe. “Naπ je Gospodin Isus Krist doπao na ovaj svijet kao neumornisluga ljudskim potrebama. ... Doπao je ... ljudima donijeti cjelokupnuobnovu. Doπao je dati ljudima zdravlje, mir i savrπenstvo karaktera.”(Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 7; u izvorniku 17)

UËiteljevi ciljevi

l ProuËite u razredu osnovna naËela koja nalazimo u Govoru naGori (Matej 5—7), ukljuËujuÊi blagoslove i blaæenstva koja je Isus poja-snio svojim sljedbenicima.

l Ohrabrite Ëlanove razreda da se suoËe s nepravdom.l Stavite pred njih izazov da u novom svjetlu sagledaju nepravde

koje su im uËinjene.l Podsjetite svoje uËenike da moraju viπe misliti na druge nego na

sebe kada se suoËe s odreenom potrebom “bliænjeg”.l SliËno tome, podsjetite uËenike da Êe nam, iako smo spaπeni

miloπÊu po vjeri u Isusa, biti sueno po tome kako ta vjera djeluje usluæenju “jednomu od ove moje najmanje braÊe”.

l ProuËite u razredu kako Êe ostvarivanje Isusovog nauka i sluæbepripremiti naπu Crkvu i nas za Njegov drugi dolazak.

KOMENTAR

Sveto pismo: Krist je u Govoru na Gori iznio vrijednosti nebeskogkraljevstva koje Njegov narod treba njegovati na Zemlji. Gospodnjamolitva, koju je izgovorio u Govoru na Gori, glasi: “Doi kraljevstvotvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji!” (Matej 6,10) Za


blaæenstva se kaæe da su javni proglas Kristovog kraljevstva. Ova naËelabit Êe pokazana u naπim djelima.

Blaæenstva se mogu odnositi i na pravdu. Na primjer, grËka rijeË za“pravednost” u poznatom blaæenstvu u Mateju 5,6 prevodi se i kao“pravda”.

Kao πto smo zapazili u prethodnoj pouci, rijeËi “pravednost” i“pravda” katkad se i u Starom i u Novom zavjetu mogu koristiti jednaumjesto druge. Uglavnom se jedna hebrejska (tsedeq) i jedna grËka (di-kaiosune) rijeË koriste za oba izraza.

Tekst u Mateju 5,6 metafora je za moralnu Ëestitost. Ova stilskafigura moæe biti aluzija na Psalam 37,12-17, koji govori o vremenu kadaÊe se sila tlaËitelja “slomiti” (Psalam 37,17). Zamolite Ëlanove razredada proËitaju ovaj tekst koji izraæava æelju za osobnom pravednoπÊu kaoi pravednoπÊu cijelog svijeta koja je prikazana Boæjom pravednoπÊu (ilipravdom), i da porazgovaraju o njemu. Porazgovarajte i o sljedeÊem: Kojisu joπ dijelovi blaæenstava povezani s pravdom i miloπÊu?

Isus odmah nakon izgovaranja blaæenstava utvruje identitet krπ-Êana: “Vi ste sol zemlji”, “Vi ste svjetlo svijetu” (Matej 5,13.14). Mi smosol i svjetlo kada æivimo prema naËelima blaæenstava. Netko je jednomrekao da je teæe biti sol nego svjetlo. Razgovarajte u razredu o toj izjaviu kontekstu aktivnog ukljuËivanja u druπtvenu zajednicu. Kakvu vaænuulogu vrπi i sol i svjetlo u sluæbi druπtvu? (Na primjer svjetlo obiËnosvijetli iz odreene udaljenosti, razgoni tamu i pomaæe nam da pronae-mo ono πto je izgubljeno. Meutim, biti “sol” zahtijeva dodatnu posve-Êenost jer se mora mijeπati s potpuno razliËitim sastojcima da bi nje-zina povoljna svojstva imala utjecaja.)

Ilustracija: Prije nekoliko godina skupina psihologa provela jeistraæivanje nadahnuta usporedbom o milosrdnom Samarijancu. Okupilisu skupinu studenata teologije i zamolili ih da pripreme kratko izlaga-nje o ovoj temi. Studenti su zatim trebali proÊi jednom stazom do obliæ-nje zgrade i tamo odræati govor. Na putu do tog mjesta svaki student jenaiπao na Ëovjeka, glumca, koji je leæao na zemlji stenjuÊi i kaπljuÊi.

Nekoliko studenata zaustavilo se da pomogne Ëovjeku ili da ga pitaje li dobro. Neki su se Ëak sapleli o napaÊenog Ëovjeka æureÊi se nazakazano izlaganje u susjednoj zgradi. Psiholozi su zakljuËili da suosje-Êanje i ljubav prema ljudima preËesto djeluje u teoriji, ali ne i u praksi.(Bryan Patterson, “Being a Good Samaritan is More Than Just ShowingCompassion”, Herald Sun, 25. kolovoza 2012.)

C. S. Lewis je rekao: “Lakπe je njegovati oduπevljenje za Ljudskirod, s velikim slovom Lj, nego voljeti pojedine muπkarce i æene, pogoto-


vo one koji su nezanimljivi, ogorËeni, iskvareni ili na neki drugi naËinodbojni. Voljeti sve moæe biti izgovor da nikoga ne volimo posebno.”

Porazgovarajte u razredu o poruci prethodne priËe i navoda C. S.Lewisa na osobnoj i crkvenoj razini. Navedite na ploËi (ako ste u mo-guÊnosti) prijedloge Ëlanova razreda o tome kako s teorije prijeÊi nasluæenje odreenim ljudima ili druπtvenim skupinama.

Sveto pismo: Zamolite Ëlanove razreda da naglas proËitaju Luka10,25-37 tako πto Êete svakom uËeniku dati po jedan redak. Zatim, akoje moguÊe, otpjevajte zajedno pjesmu “Nemoj me sad mimoiÊi” (pjesmabroj 226 u KrπÊanskim himnama). Postavite pitanje: “Katkad pjevam imolim se ‘nemoj me sad mimoiÊi’, a ne prolazim li ja samo i ne gledamli na drugu stranu kada vidim da je nekome potrebna pomoÊ?”

Razgovarajte

1. Razgovarajte o trenucima kada vam je netko priπao i pomogao.2. IspriËajte kako ste vi priπli nekome u nevolji i pomogli mu.3. Kako sam ja, ili moja crkva, skrenuo pogled s patnje i potreba

drugih?4. ©to se dogaa nama, i drugima, kada okrenemo glavu na drugu

stranu?IspriËajte usporedbu o milosrdnom Samarijancu svojim rijeËima

usporeujuÊi stavove glavnih likova u usporedbi. Zatim zamolite uËeni-ke da odgovore na pitanja koja su mogli postaviti opisani likovi:

NaËin razmiπljanja sveÊenika i levita: ©to Êe mi se dogoditi akozastanem kako bih pomogao ovom Ëovjeku?

NaËin razmiπljanja milosrdnog Samarijanca: ©to Êe mi se dogo-diti ako ne stanem i ne pomognem ovom Ëovjeku?

Sveto pismo: ProËitajte Marko 14,7. Pojedini ljudi koriste ovaj redakkao izgovor da zanemare jednu skupinu “od ove moje najmanje braÊe”— siromaπne. Oni navode sljedeÊi razlog: “Siromaha Êe uvijek biti, tajse problem neÊe rijeπiti. Pa i Isus je izjavio: ‘Jer siromaha Êete uvijekimati sa sobom.’ (Marko 14,7) Zaπto bismo onda pokuπavali rijeπiti ovajproblem?”

Zapazite da je Isus u Marku 14,7 naveo rijeËi iz 15. poglavlja Po-novljenog zakona. Kada se osvrnemo na Ponovljeni zakon, moæemo boljeshvatiti kontekst Njegovog komentara u Marku 14,7. U 15. poglavljuPonovljenog zakona dva vaæna teksta upuÊuju na siromaπne. Jedan se


nalazi u 11. retku: “Kako siromaha nikad neÊe nestati iz zemlje, zapo-vijedam ti: πirom otvaraj svoju ruku svome bratu, svome siromahu ipotrebitu u zemlji svojoj.” Sedam redaka prije, u 4. retku, meutim,Ëitamo: “Da ne bude siromaha kod tebe.” Kako moæemo uskladiti 4. i11. redak, “da ne bude siromaha”, sa “siromaha nikad neÊe nestati izzemlje”?

Siromaπnih Êe i dalje biti zbog nepravde drugih ljudi. Meutim,Boæja je volja da nema siromaha (Ponovljeni zakon 15,4) jer je Bogosigurao sredstva za brigu o gladnima i siromaπnima. Naæalost, neprav-da ljudskih biÊa razlog je πto Êe uvijek biti siromaπnih (Ponovljeni za-kon 15,11). Postojanje siromaπtva u svijetu nije izgovor za nedjelovanje,veÊ nalog za velikoduπnost.

Razgovarajte o sljedeÊem navodu

“Krist je rekao da Êe siromasi uvijek biti s nama i On svoje intereseudruæuje s interesima svojeg napaÊenog naroda. Srce naπeg OtkupiteljasuosjeÊa s najsiromaπnijim i najponiæenijim meu svojom zemaljskomdjecom. On nam kaæe da su oni njegovi predstavnici na Zemlji. On ih jestavio meu nas da u naπim srcima probudi ljubav koju On osjeÊaprema napaÊenima i potlaËenima.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci,str. 449; u izvorniku 535)

PRIMJENA

U razredu razgovarajte o sljedeÊem: Dok Ëekate Kristov drugi dola-zak, preispitajte koliko ste vi i vaπa crkva uspjeπni u Kristovim metoda-ma sluæbe i uËenja koje nam je ostavio kao primjer dok je bio na Zemlji.Na primjer:

1. Ocijenite sebe od 1 do 4 u vezi sa svakim blaæenstvom.2. U svjetlu teksta u Mateju 5,14, svijetli li svjetlo u vaπem osob-

nom æivotu i æivotu vaπe crkve poput æarulje od 10 ili 300 W? Zaπto?3. ProËitajte sljedeÊi navod o usporedbi o bogataπu i Lazaru: “Boga-

taπ nije spadao meu ljude prikazane nepravednim sucem, koji otvorenoizraæavaju svoje nepoπtovanje i Boga i ljudi. On je sebe smatrao sinomAbrahamovim. Prema siromahu nije nasilno postupao, niti je traæio odnjega da se udalji zato πto bi mu i pogled na njega bio neugodan. Akoje siromahu, jadnom pripadniku ljudskog roda, pruæalo utjehu da gagleda dok on prolazi na svoja vrata, bogataπ se nije protivio da ostanena tom mjestu. Ali njegova sebiËnost uËinila ga je ravnoduπnim premapotrebama svojeg napaÊenog brata.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe,str. 172,173; u izvorniku 261) Ovaj navod mogao bi se odnositi na ugledne


vjernike. On govori o tome πto “bogataπ” nije Ëinio. ©to vaπa crkva moæeuËiniti za “Lazare” u vaπoj druπtvenoj zajednici? Kako moæete pobijeditiravnoduπnost?

Ako ste u moguÊnosti, navedite na ploËi neka vaæna pitanja vezanaza “ovu moju najmanju braÊu” u vaπoj druπtvenoj zajednici: na primjerza ljude s posebnim potrebama i trgovinu ljudima (izuzetno ozbiljan irasprostranjen problem). Poπto je zapravo nemoguÊe da se vaπa crkvabavi svakim pitanjem, izaberite jedno s kojim Êete zapoËeti i isplanirajteprvi korak.



Sluæba u novozavjetnoj Crkvi

OP∆I PREGLED

Isus zapoËinje Veliki nalog (Matej 28,19.20) rijeËju “dakle”. Kad godnaiemo na ovu rijeË, trebamo pogledati πto joj prethodi da bismorazumjeli izjavu koja slijedi. U ovom sluËaju Veliki nalog je dan naosnovi Isusove izjave: “Dana mi je sva vlast, nebeska i zemaljska.” (Matej28,18)

Isusova zapovijed u vezi sa stvaranjem uËenika, krπtavanjem, pou-Ëavanjem i prebivanjem u Njemu temelji se na Njegovoj vlasti. PreËestoovaj Veliki nalog jednostavno vidimo kao zapovijed “idite”. Meutim, upitanju je poziv da se oslonimo na Njegovu silu i vlast dok prikazujemoNjegov karakter i nauk drugima. Njegov poziv na sluæbu obuhvaÊa Njegovusamilost prema siromaπnima i bespomoÊnima kao πto je otkriveno uevaneljima.

U pouci za ovaj tjedan vidjet Êemo kako je novozavjetna Crkvaprihvatila Kristovu suÊut prema siromaπnima. Vidjet Êemo kako je prvaCrkva nakon Pedesetnice ustrojila sluæbe u kojima je pokazala suÊut ikako su uËenici i voe sve veÊe krπÊanske Crkve takve sluæbe postaviliu srediπte svoje misije.

UËiteljevi ciljevi

l Istraæite sa svojim razredom model uravnoteæene i sveobuhvatnesluæbe prikazane u Djelima 2,41-47.

l Istraæite ulogu duhovnih darova danih da olakπaju crkvenu sluæ-bu, i poziv upuÊen svakom vjerniku da sluæi potrebama drugih ljudi.

l Kao razred ocijenite uspjeh svoje crkve dok uz pomoÊ DuhaSvetoga nastavljate sveobuhvatnu sluæbu novozavjetne Crkve.

KOMENTAR

Sveto pismo: Zamolite Ëlanove razreda da proËitaju Djela 2,41-47.Navedite pet elemenata sluæbe koje nalazimo u æivotu prve Crkve kaoπto je prikazano u ovom tekstu. Koliko ovih elemenata sluæbe primjenjujevaπa crkva?


l Bogosluæje (Djela 2,42.46.47)l Zajedniπtvo (Djela 2,42)l Sluæenje zajednici (Djela 2,45)l Sabiranje (Djela 2,41.47)l UËeniπtvo (Djela 2,42)

Sveto pismo: ProËitajte Djela 9,36-42. Koπuta, ili Tabita, KristovauËenica, æivjela je u gradu Jopi na obali Sredozemnog mora. Tabita jearamejski prijevod grËkog imena Dorka i znaËi “Koπuta”. Tabita je bilavelikoduπna osoba koja je pravila odreene stvari, posebno odjeÊu, ne-voljnima u Jopi. Bila je voljena u tamoπnjoj zajednici. Kada se razboljelai umrla, vjernici koji su je poznavali odmah su pozvali Petra.

Kada je Petar stigao u dom u kojem je leæalo Tabitino tijelo, bilo jemnogo uplakanih udovica. Sve su pokazale Petru odjeÊu koju im jeTabita saπila. Zamolivπi ih da iziu iz sobe, Petar se pomolio i rekaoæeni koja je preminula: “Tabita, ustani!” (Djela 9,40) I ona je ustala izmrtvih. Mnogi stanovnici Jope povjerovali su u Gospodina.

Tabita nije bila vraÊena iz mrtvih samo radi nje same. Petar jejednim dijelom vratio Tabitu u æivot zbog udovica i drugih ljudi u Jopikojima je bila potrebna pomoÊ koju im je mogla pruæiti. Ona je lijepprimjer kako trebamo sluæiti ljudima oko sebe kojima je potrebna po-moÊ. Postoji li Tabitin duh u vaπoj crkvi? Kakvu sluæbu vaπa crkvaobavlja koja Êe u velikoj mjeri nedostajati zajednici ako se iznenadaprekine?

Ilustracija: Odlike prve Crkve, kao πto su prikazane u Djelima2,41-47 i u Tabitinom æivotu, i danas postoje. Slijedi primjer: U posljed-njih osamnaest godina skupina suosjeÊajnih vjernika okrenutih zajed-nici, pripadnika Crkve adventista sedmoga dana u Spencervilleu u dræaviMaryland, ukljuËeni su u sluæbu koju nazivaju “Keep in Stitches”. Sastajuse ujutro jednom tjedno, prouËavaju i mole se, njeguju zajedniπtvo iispunjavaju potrebe druπtvene zajednice koja ih okruæuje. U podne “lomekruh” i zajedno ruËaju. Sastali su se s voama u svojem susjedstvu ishvatili da ima mnogo potreba. Ova skupina ispunila je iskazane potre-be πijuÊi pokrivaËe za djecu majki koje su æivjele u prihvatiliπtima,izraujuÊi jastuËnice, sastavljajuÊi komplete za osobnu njegu za bes-kuÊnike i odgovarajuÊi na zahtjeve misijskih projekata iz inozemstva nataj naËin πto su πili pokrivaËe, kape i odjeÊu. ©to je vaπa crkva uËinilada utvrdi potrebe vaπe zajednice? ©to bi bilo potrebno uËiniti kada sevidi o kojim je potrebama rijeË?


Sveto pismo: ProËitajte sljedeÊa tri biblijska teksta o duhovnimdarovima u prvoj Crkvi: Rimljanima 12,4-6; 1. KorinÊanima 12,4.5; 1.Petrova 4,10.

Zapazite da ovi duhovni darovi nisu samo talenti s kojima ljudimogu Ëiniti πto æele. Ovi darovi dani su Crkvi za sluæbu. Apostol Pavaonavodi dojmljivu listu duhovnih darova koje je Bog podario svojoj Crkvipreko vjernika. Prisjetite se u razredu ovih lista: Rimljanima 12,6-8; 1.KorinÊanima 12,7-11.27-31; Efeæanima 4,11-13. Napravite listu duhov-nih darova koje ima vaπ razred. Zamolite ih da kaæu kako koriste svojeduhovne darove za sluæbu u svojoj crkvi i izvan nje.

Ilustracija: Razmotrite sljedeÊe: “Novozavjetne crkve bile su zajed-nice ljudi koje sluæe, orua koja sluæe u druπtvu. Nikakve razlike upoloæaju ili statusu nisu dijelile Boæji narod. Crkveni voe prvenstvenosu bili odgovorni za pripremanje vjernika za produktivnu sluæbu isvjedoËenje ljudima. Crkva nije smatrana glazbenim druπtvom koje jeunajmilo izvoaËe, i sjedi i uæiva u izvoenju. Crkva je bila orkestar ukojem je svakom vjerniku dodijeljena odreena dionica skladbe.” (RexEdwards, A New Frontier: Every Believer a Minister, Mountain View, CA:Pacific Press Publishing Association, 1979., str. 6,7)

Razgovarajte o porukama prethodnog navoda. Postavite Ëlanovimarazreda pitanje: Kako je svatko od vas pozvan da sluæi drugima u Isuso-vo ime? Potaknite Ëlanove razreda da razgovaraju o ideji “svaki vjernikmisionar”.

Ilustracija: U novozavjetnoj Crkvi, a i danas, dinamiËnu krπÊanskuzajednicu Ëinili su vjernici koji sluæe drugima i ukljuËeni su u sveobu-hvatnu, holistiËku sluæbu. HolistiËke zajednice mogu biti razliËite, aliimaju odreene zajedniËke osobine: 1) sveobuhvatno razumijevanje cr-kvene misije; 2) duhovnost u Ëijem je srediπtu Krist; 3) zdravu pokretaË-ku silu zajednice i 4) sveobuhvatno sluæenje.

Slijede aktivnosti u koje je ukljuËena holistiËka crkva:

TeæeÊi holistiËkom razumijevanju crkvene misije, holistiËkacrkva:

l PotiËe dobro uravnoteæenu sluæbu koja obuhvaÊa uËeniπtvo, evan-gelizam i druπtveni rad.

l Podupire dobroËinstvo, samilost, razvoj druπtvene zajednice izalaæe se za pravdu. Gdje god ljudi pate, Crkvi se pruæa prilika da svijetlikao Kristovo tijelo.


l Smatra da se sluæba u osnovi temelji na odnosima, razvija du-goroËne odnose s onima koji primaju pomoÊ i nastoji ih privuÊi u crkvenuzajednicu.

l Smatra da misija ima lokalni i globalni karakter.

TeæeÊi posveÊenju i bogosluæju u Ëijem je srediπtu Krist,holistiËka crkva:

l Usmjerava æivot crkvene zajednice prema istinskom bogosluæjunaglaπavajuÊi duboku zahvalnost za spasenje koje primamo miloπÊuvjerom u Krista.

l Oslanja se na silu Boæjeg Duha u plodonosnoj sluæbi.l Voena je nadahnutom Boæjom rijeËju, pouËava doktrine koje su

Ëvrsto utemeljene na naËelu sola Scriptura — samo Pismo — kao ap-solutno moralnom naËelu u odreivanju πto je ispravno, a πto pogreπno.

l PotiËe poboæan æivot u sluæbi Bogu, molitvu i prouËavanje radirasta i uËeniπtva.

l ©iri Boæju samopoærtvovnu ljubav prema izgubljenima, usamlje-nima i slabima i njeguje posveÊenost prema misionarskom radu kaoprirodnom izdanku oboæavanja Boga.

TeæeÊi zdravoj pokretaËkoj sili zajednice, holistiËka crkva:l ShvaÊa da odnosi u crkvi trebaju biti zdravi i ispunjeni ljubavlju.

Nitko ne æeli dolaziti u crkvu u kojoj se osjeÊa napetost zato πto sevjernici meusobno ne slaæu.

l Moli se i podupire pastore i voe, njeguje empatiju zbog teretakoji je Gospodin stavio na njihova pleÊa, strpljiva je i spremna im jeoprostiti ako pogrijeπe.

TeæeÊi sveobuhvatnoj sluæbi, holistiËka crkva:l Poziva, pouËava, osposobljava i organizira vjernike za sluæbu

izgraujuÊi πiroku lepezu duhovnih darova.l Podupire sluæbu radeÊi skladno s drugima na organiziran naËin,

ne smatrajuÊi sebe posebnom, sveznajuÊom ili muËenicom koja nijeodgovorna za druge i ne ovisi o braÊi i sestrama.

l Ne zaboravlja da je njezina sluæba usmjerena na dva podruËja: naljude u crkvi i izvan nje. Jednostrana usredotoËenost naruπava ravnote-æu.

Kao razred ocijenite svoju crkvu u odnosu na prethodno navedenekategorije.

Molite se zajedno da holistiËki pristup sluæbi novozavjetne Crkvepostane stvarnost u vaπoj mjesnoj crkvi.


PRIMJENA

U Novom je zavjetu prikazano sluæenje Bogu i zajednici u Njegovoime. Isus je bio uzor krπÊanske sluæbe. On nije doπao da Mu sluæe, negoda sluæi (vidi Matej 20,28; Ivan 13,1-17).

Pitajte Ëlanove razreda πto oËekuju da crkva uËini za njih.Objasnite im da uspjeh crkvene sluæbe ovisi doprinosu svakog

vjernika sluæbi.Navedite na koje naËine vaπa crkvena zajednica sluæi u crkvi i u

susjedstvu.Pozovite Ëlanove razreda da prepoznaju u koje su od navedenih

sluæbi i aktivnosti ukljuËeni, i napiπite njihova imena na listi ispododreene sluæbe.

Zahvalite se onima koji su ukljuËeni u rad i uputite poziv ostalimada sluæe u ovim podruËjima.

U sluæbi se stavlja naglasak na πirenje Evanelja Isusa Krista kakobi Ga upoznali svi ljudi i prihvatili kao Spasitelja i Gospodina u svojemæivotu. »lanove treba potaknuti da idu dalje, da joπ viπe upoznaju Kristakao bît svojeg postojanja i æivotne sluæbe. KrπÊani su, osim toga, pozva-ni da sluæe Kristovo ime ispunjavajuÊi potrebe ljudi s ljubavlju i poniz-noπÊu. NaizmjeniËno Ëitajte sljedeÊe tekstove: Matej 20,26; Ivan 2,5.9;Djela 6,1-3; Rimljanima 1,1; GalaÊanima 1,10; Koloπanima 4,12. Akobiste pregledali zapisnik vaπeg crkvenog odbora, u kojoj bi se mjeridonesene odluke odnosile na neposrednu sluæbu u zajednici u kojoj secrkva nalazi? Kako se vaπ odbor moæe u veÊoj mjeri okrenuti evane-oskom radu?


Pouka 10 31. kolovoza—7. rujna 2019.

Æivjeti u skladu s EvaneljemOP∆I PREGLED

Bog je aktivan u svojoj æelji da ljude privuËe k sebi. On nastojistvoriti uËenike koji Êe postati Njegovi suradnici i tako prikazati Nje-govu milost svijetu. Ova namjera je jasno izreËena u Titu 2,11-14: “Baπse tim oËitova milost Boæja u svoj spasiteljskoj snazi za sve ljude, danas odgaja da se odreËemo bezboænosti i svjetskih poæuda te æivimoumjereno, pravedno i poboæno u ovom svijetu. Kao ljudi koji iπËekujublaæeno ispunjenje nade, naime, pojavu sjaja velikoga Boga, naπega Spa-sitelja, Isusa Krista. On je dao samog sebe mjesto nas da nas otkupi odbezakonja i oËisti nas da budemo njegov izabrani narod, revan u djelimaljubavi.”

U ovoj Êemo pouci razmiπljati o Boæjoj ljubavi na kojoj poËiva cje-lokupni plan otkupljenja. Osjetit Êemo Isusovu suÊut prema slomlje-nom ljudskom rodu. Svatko od nas je dio tog slomljenog svijeta. MishvaÊamo da Êemo iskusiti Boæju milost kada priznamo da smo slom-ljeni i kada se kajemo. Tada Êe se promijeniti naπ æivot. OdgovarajuÊi naBoæju milost, bit Êemo pokrenuti i osnaæeni, osposobljeni da pokaæemobez osude Njegovu samopoærtvovnu ljubav i milost drugim slabim lju-dima. Ova Êe se ljubav pokazati kada neprolaznu Radosnu vijest budemoæivjeli rijeËju i djelom u meusobnim odnosima sa svim ljudima bezobzira na nacionalnost, rasu ili podrijetlo.

UËiteljev cilj: ProuËite u svojem razredu ove poznate, snaæne istinekoje mijenjaju æivot.

KOMENTAR

Sveto pismo: Donesite u razred sliku ili model ljudskog tijela.Postavite pitanje: ©to znaËi biti Ëovjek?

ProËitajte Postanak 1,26. Prisjetite se πto znaËi biti stvoren naBoæju sliku (vidi 1. pouku).

“Kada je Adam iziπao iz Stvoriteljevih ruku, po svojoj tjelesnoj,umnoj i duhovnoj naravi bio je sliËan svojemu Stvoritelju.” (Ellen G.White, Odgoj, str. 14; u izvorniku 15)


Grijeh je naruπio Boæju sliku u Ëovjeku. Prema tome, cilj otkuplje-nja je obnova Boæje slike u Ëovjeku.

Otkako se pojavio grijeh, Boæji narod se poziva da otkrije Krista iEvanelje suraujuÊi s Njim u obnovi ljudskog roda u tjelesnom, du-πevnom i duhovnom smislu. Kako se ova suradnja izmeu Boga i Ëovje-ka u obnavljanju oËituje u Crkvi adventista sedmoga dana? Slijedi jedanprimjer: Crkva ima skoro 500 bolnica, sanatorija, klinika i domova zdra-vlja ne ukljuËujuÊi staraËke domove, sirotiπta itd. Preko 8.539 adventis-tiËkih πkola, od osnovnih πkola do sveuËiliπta, djeluje u druπtvenimzajednicama πirom svijeta. (StatistiËki podaci preuzeti su iz Odjela zaobrazovanje pri Generalnoj konferenciji 2017.)

Osim toga, crkve takoer doprinose obnovi cjelokupnog biÊa. Me-utim, “Crkva je Ëesto πirila nebiblijske ideje povezujuÊi fiziËku obnovuljudi samo sa zdravstvenim pozivom, umno podruËje s obrazovnim rad-nicima, dok se od pastora i evaneoskih radnika oËekivalo da se baveobnovom duhovne strane. Takva je podjela prikladna, ali nebiblijska, jerse osoba ne moæe podijeliti na tri dijela. Osoba je cjelovito ljudskobiÊe.” (Rudi Maier, Working With the Poor: Selected Passages from EllenG. White on Social Responsibility, Berrien Springs, Michigan: Depart-ment of World Mission, Andrews University, 2007., str. 2)

Ako naπe crkve u potpunosti ne objavljuju “Evanelje Kristovo”(Rimljanima 15,19) na cjelovit naËin — ukljuËujuÊi tjelesnu, duπevnu iduhovnu dimenziju ljudskog roda — naπe predstavljanje Evanelja bitÊe nepotpuno. Naπa misija ne odnosi se samo na spaπavanje duπaobjavljivanjem Evanelja, veÊ i na sluæenje ljudima na sveobuhvatan,cjelovit naËin.

Ako ste u moguÊnosti, na ploËi nacrtajte tri stupca i na vrhu svakognapiπite: tjelesna, duπevna, duhovna dimenzija. Zamolite razred da raz-misli o tome kako vaπa crkva sluæi druπtvenoj zajednici na svakom odova tri podruËja. Nabrojite ideje i zabiljeæite ih u odgovarajuÊi stupac.Razgovarajte o tome na kojem podruËju crkva moæe poboljπati svoj rad.

Ilustracija: Jedan grafit u njujorπkom metrou glasi: “Bog je æiv —samo se ne æeli mijeπati.” Usred bolnih iskustava katkad se moæemonaÊi u kuπnji da se zapitamo zanima li Boga uopÊe naπ oËaj i bol.Postavite pitanje u razredu: BuduÊi da se Bog æeli ukljuËiti u æivotsvakog od nas pojedinaËno i buduÊi da podjednako voli svaku osobu nasvijetu (Ivan 3,16), po Ëemu zapaæate da vas voli i da se brine o vaπimpotrebama? Kako preko vas pokazuje svoju ljubav i brigu prema drugi-ma?


Razmislite o sljedeÊem pozivu upuÊenom Boæjem narodu da seukljuËi u rad: “Ako ne postoji stvarno samopoærtvovanje za dobro dru-gih u obiteljskom krugu, u susjedstvu, u crkvi i gdje god se nalazimo,tada bez obzira na to πto tvrdili o sebi, nismo krπÊani.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 413; u izvorniku 504)

Sveto pismo: UËenici su vjerovali da Êe Isus kao Mesija osloboditiIzrael od rimskog tlaËenja i donijeti sud i osudu njihovim neprijateljima.Meutim, u Ivanu 3,16 Isus ispravlja ovo pogreπno shvaÊanje. On otkrivaBoæju ljubav prema ovom palom svijetu. Bog je dao svojega jedinoroe-nog Sina da nitko tko povjeruje u Njega ne pogine, nego da baπtinivjeËnost. Zatim, Isus u 17. retku jasno kaæe da cilj Njegovog prvogdolaska nije da osudi, veÊ da spasi. Isus je prvo morao doÊi kao Otkupi-telj da bi poslije doπao kao Sudac.

Svojim æivotom, smrÊu i uskrsnuÊem Isus je platio kaznu za naπegrijehe kako bi cijelo ËovjeËanstvo moglo birati izmeu smrti i vjeËnogæivota. S obzirom na tu odluku, cijeli ljudski rod suoËit Êe se s Isusomo Njegovom drugom dolasku. ProËitajte 2. Solunjanima 1,6-8.

Kako Kristovo djelo koje je izvrπio tijekom svojega prvog dolaskapomaæe da se svijet pripremi za Njegov drugi dolazak? Kako mi rijeËimai djelima moæemo objavljivati, na uravnoteæen naËin, istine povezane sprvim i drugim Kristovim dolaskom?

Sveto pismo: U Efeæanima 2,1-11 Boæjem narodu je reËeno da subili mrtvi u prijestupima i grijesima, ali da ih je Bog, zahvaljujuÊi velikojljubavi i milosti, oæivio s Kristom i pomirio sa sobom (vidi takoer 2.KorinÊanima 5,17,18).

Istu poruku nalazimo u Ezekielu 37,1-10. Bog suhim kostima svojegapalog naroda kaæe da Êe ih oæiviti. U 6. retku vidimo da Bog namjeravaizvrπiti ovo djelo tako πto Êe staviti æile, meso i koæu na kosti i metnutiduh u njih koji Êe ih oæiviti. Koje duhovne pouke u vezi s buenjemmoæete izvuÊi iz ovog procesa oæivljavanja?

Boæja milost, koja donosi novi æivot slomljenom narodu, daje se izdva razloga, kao πto je opisano u Efeæanima 2,7 i 2,10.

Samo oæivljavanje i spasenje nije dovoljno. Mi smo spaπeni da Ëini-mo dobra djela. Iako se ne spaπavamo tim dobrim djelima (Efeæanima2,9), spaπeni smo za dobra djela (Efeæanima 2,10). Ne treba odbacitiËinjenje dobrih djela da ne bismo bili legalisti. ToËnije, duboko razu-mijevanje milosti potiËe nas na dobra djela u suradnji s Bogom. Sve πtoËinimo mora se promatrati kroz Kristov kriæ. Mi ne radimo da bismozaradili spasenje, veÊ zato πto smo spaπeni.


Za razgovor: Kako Ëinjenica da ste spaπeni utjeËe na vaπu druπtve-nu zajednicu?

Ilustracija: Evanelje nije samo “Radosna vijest” (Otkrivenje 14,6)za sva vremena: ono obuhvaÊa Ëitavo ËovjeËanstvo (Ivan 3,16). Svi onikoji prihvaÊaju Isusa spaπeni su (vidi Ivan 1,12), a Bog ljubi i sve onekoji Ga ne prihvaÊaju. Postavite pitanje u razredu: Koje joπ retke moæetepronaÊi u kojima se javlja rijeË “sve”?

Sjetite se pjesme uz koju su mnogi od nas odrasli u subotnjojπkoli: “Znam da Isus voli me.” U svjetlu naπeg πireg razumijevanjaEvanelja, moæda stih treba glasiti: “Znam da Isus voli njih.” Kada vidimoda se Boæja ljubav izlijeva na druge, Ëak i na one za koje smatramo daih je teπko voljeti, stjeËemo πiri uvid u veliËinu Boæje ljubavi. Ljubavkoju Isus ima prema cijelom ËovjeËanstvu poziva nas da ispravimo stihna sljedeÊi naËin: “Znam da Isus voli nas.”

Sveto pismo: ProËitajte u razredu Pavlove rijeËi o pomirenju u 2.KorinÊanima 5,14-21.

“Ljubav Kristova potpuno nama ovladava pri ovoj pomisli: Jedan jeumro mjesto sviju, dakle, oni su svi umrli. A on je umro mjesto sviju,da æivi ne æive viπe za same sebe, nego za onoga koji je umro i uskrsnuoza njih. Zato mi od sada ne poznajemo nikoga po tijelu. Ako smo dosadpoznavali Krista po tijelu, sad ga viπe tako ne poznajemo. Dakle, ako jetko u Kristu, on je novi stvor; staro je nestalo, novo je, evo, nastalo. Aovo sve dolazi od Boga koji nas je po Kristu pomirio sa sobom i povjerionam sluæbu pomirenja, kao πto je sigurno da Bog bijaπe onaj koji je uKristu pomirio svijet sa sobom, koji nije uraËunao ljudima njihovihprekrπaja i koji je stavio u nas rijeË pomirenja. Prema tome, mi vrπimoposlaniËku sluæbu u ime Krista — kao da Bog opominje po nama. U imeKrista molimo: Pomirite se s Bogom! Njega koji je bio bez ikakva grijehaBog uËini mjesto nas grijehom, da mi u njemu postanemo pravednoπÊuBoæjom.”

Evanelje djeluje tako πto ruπi zidove druπtvenih podjela. Ono gradipomirenje ne samo izmeu Boga i ljudi, veÊ i u meuljudskim odnosi-ma. Kako se ovaj nauk odnosi na nas? ©to Pavao misli kad kaæe da “onikoji æive ne æive viπe sebi”? ©to znaËi biti Kristov “poslanik”? Zaπtoprvo moramo postati novi stvor?


PRIMJENA

Sveobuhvatna biblijska pravda sastavni je dio Evanelja i njegovogobjavljivanja. Objavljivanje Evanelja znaËi provoditi ga u djelo. To semoæe najuspjeπnije postiÊi Kristovom holistiËkom metodom sluæbe kojadonosi “pravi uspjeh” (vidi Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 79; uizvorniku 143).

Koju god Kristovu metodu preuzeli, moæemo je smatrati uspjeπ-nom. Najslabija karika u lancu isto je tako vaæna kao i sve ostale.

Pitanja za razgovor: Dok nastojimo pomoÊi drugima, zaπto jevaæno da im pruæimo priliku da slijede Isusa? Ili je sluæba druπtvudovoljna? Zaπto? Dok razmiπljate o odgovorima, razmotrite sljedeÊumisao: Kada ljudi prihvate Isusa, On Êe im podariti silu da uËine i odræepozitivne promjene u svojem æivotu. Evanelje daje snaæan poticaj uobraÊenom srcu da sluæi ljudima. Meutim, taj poticaj mora biti rezultatosobnog odnosa s Isusom Kristom, odnosa u kojem Njegova ljubav pre-biva u nama i mi u Njemu. Sjedinjeni na ovaj naËin, kao πto je lozapovezana s trsom (Ivan 15,5-7), naπi napori dok sluæimo drugima inastojimo ih dovesti Kristu donijet Êe mnogo roda. “Najsnaæniji je dokazu korist Evanelja krπÊanin koji voli i koji zasluæuje da bude voljen.”(Ellen G. White, Counsels on Sabbath School Work, str. 100)

Zamolite Ëlanove razreda da iznesu svoja iskustva kada su ljudekojima su pomagali neposredno upoznali s Isusom. Kako se trebamoophoditi prema ljudima koji joπ nisu prihvatili Isusa? Zaπto je vaæno dau svakom sluËaju sluæimo ljudima zato πto im je potrebna pomoÊ?


Pouka 11 7.—14. rujna 2019.

Æivjeti prema adventnoj nadiOP∆I PREGLED

RazmatrajuÊi izniman rast krπÊanstva u prva tri stoljeÊa, povjesni-Ëar Rodney Stark zakljuËuje: “Snaga krπÊanstva ne poËiva na obeÊanjuo nagradi koja Ëeka ljude na drugom svijetu zbog patnji koje su doæivjeliu ovom æivotu, kao πto se Ëesto govorilo. Ne, kljuËna promjena koja sedogodila u treÊem stoljeÊu bila je brzo πirenje svijesti o vjeri koja pruæasnaæan lijek za æivotne nevolje ovdje i sada. Istinski revolucionarniaspekt krπÊanstva leæi u moralnom imperativu: ‘Ljubi bliænjega svojegakao samoga sebe’; ‘Kako hoÊete da Ëine vama ljudi, onako Ëinite i vinjima’; ‘Mnogo je blaæenije davati negoli uzimati’; ‘Kad uËiniste jednomeod ove moje najmanje braÊe, meni uËiniste.’” (Rodney Stark, Cities ofGod: The Real Story of How Christianity Became an Urban Movementand Conquered Rome, New York, NY: HarperCollins, 2006., str. 30)

Dok prouËavamo pouku za ovaj tjedan, pred nas se stavlja izazov dasvakoga dana æivimo sa æarkom nadom da Êe doÊi Boæje kraljevstvo, Ëijevrijednosti primjenjujemo u svojem æivotu i æivotu onih kojima sluæimo.Mi suosjeÊamo s vapajem proroka za brzim Kristovim povratkom iNjegovim kraljevstvom. Dok Ëekamo kraljevstvo slave, iskoristimo prilikeza sluæbu koju moæemo obavljati upravo sada, dok dopuπtamo Kristu daæivi u nama.

UËiteljevi ciljevi:l Zamolite uËenike da razmotre sljedeÊa pitanja i razgovaraju o

njima: ©to motivira vas i vaπu crkvu u ovom nepravednom svijetu dokËekate drugi Kristov dolazak?

l Kako koristite vrijeme dok se Kristov dolazak bliæi iz dana udan?

KOMENTAR

Sveto pismo: ProËitajte zajedno u razredu Titu 2,11-14. Ovaj tekstistiËe dva kraljevstva: kraljevstvo milosti i kraljevstvo slave. Prvo zamoliterazred da uËini sljedeÊe:

1. Objasnite πto podrazumijevamo pod rijeËju “kraljevstvo”.


Odgovor: Dræava ili teritorij na Ëijem je Ëelu kralj.2. ©to je Boæje ili nebesko kraljevstvo?Odgovor: To je podruËje nad kojim se prostire Boæja ili Kristova

vlast, bilo na Nebu ili na Zemlji, kao πto je prikazano rijeËima: “Doikraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji!” (Matej6,10) To je milostiva vladavina Krista Kralja u vaπem srcu/æivotu.

3. ©to je kraljevstvo milosti?Odgovor: Kraljevstvo milosti je faza Boæje vladavine u kojoj nas

Njegova naklonost prema nama (milost) osposobljava da postanemo Nje-gova djeca i graani kraljevstva. Naπ pristup ovom kraljevstvu omoguÊenje vjerom u Isusa kao Spasitelja, Gospodina i Kralja. Kraljevstvo milostipostojalo je “prije postanka svijeta” (1. Petrova 1,20). Ovo kraljevstvopostoji i sada i vodi u kraljevstvo slave.

4. ©to je kraljevstvo slave?Odgovor: “A kad Sin »ovjeËji doe sa svojim sjajem ... sjest Êe na

prijestolje svoje slave.” (Matej 25,31) Kraljevstvo slave predstavlja Isu-sov drugi dolazak i konaËni sud — “ne joπ”.

5. ProËitajte tekstove u Mateju 3,1-12; 11,2-6. ©to je Ivan KrstiteljoËekivao tijekom Isusovog prvog dolaska? Zaπto je bio zbunjen Isuso-vim pristupom i poslanjem?

Odgovor: “Kao i Spasiteljevi uËenici, Ivan Krstitelj nije shvatio na-rav Kristovog kraljevstva. OËekivao je da Êe Isus zauzeti Davidovo prije-stolje i kako je vrijeme prolazilo, a Spasitelj nije zahtijevao nikakvukraljevsku vlast, Ivan je postao zbunjen i uznemiren. ... Kao i prorokIlija, u Ëijem je duhu i sili doπao Izraelu, oËekivao je da se Gospodinotkrije kao Bog koji odgovara vatrom. ... I sada je iz svoje tamniceoËekivao da Lav iz Judinog plemena zbaci oholost ugnjetaËa, oslobodisiromaπne i njega koji je vapio. Isus se, Ëini se, ograniËavao na okuplja-nje uËenika, lijeËenje i pouËavanje naroda. Jeo je za stolovima carinika.Dok je svakim danom rimski jaram sve teæe pritiskivao Izraela, kraljHerod i njegova zla ljubavnica provodili su svoju volju, a vika siromaπ-nih i ojaenih uzdizala se do neba.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str.164; u izvorniku 215) Ivan je zbog toga bio zbunjen.

6. Kakvo je kraljevstvo Isus doπao uspostaviti u vrijeme svojegaprvog dolaska?

Odgovor: Kraljevstvo milosti, koje je obuhvaÊalo sveobuhvatnu, ho-listiËku obnovu ËovjeËanstva. Sud je vezan za Njegov drugi dolazak —poËetak Njegovog kraljevstva slave. ProËitajte i razgovarajte o nekimprimjerima kraljevstva milosti: Marko 5,21-42; Luka 19,1-10; itd. Tako-er proËitajte: Ellen G. White, Velika borba, str. 298—300; u izvorniku346—348.


7. Kristova crkva mora njegovati Nebo na Zemlji. Zaπto Crkva tomora Ëiniti sada dok Ëekamo Njegov dolazak?

Odgovor: Isus je u svojoj molitvi rekao: “Doi kraljevstvo tvoje!Budi volja tvoja kako na nebu, tako i na zemlji!” (Matej 6,10) ProËitajteponovno Matej 25,31-46.

8. Kako je rad za druπtveno dobro æivo svjedoËanstvo o Gospodinukoji Êe ubrzo doÊi?

Odgovor: Kada se zauzimamo za pravdu, milosre i izljeËenje, miprikazujemo vrijednosti Boæjeg kraljevstva. (General Conference Sab-bath School & Personal Ministries Department, Keys to Adventist Com-munity Services, 2008., str. 6)

Ilustracija dvaju kraljevstava

1. Patricija iz Juæne Afrike prikazuje vrijednosti kraljevstva slavekoje Êe doÊi, i kraljevstva milosti koje sada vlada, dok se s ljubavljubrine o skoro dvadesetero djece oboljele od HIV-a ili Ëiji su roditeljiumrli od ove bolesti. Ona to Ëini u svojem domu. Kada je pitaju zaπtoto Ëini, ona odgovara: “Æelim da veÊ sada djelomiËno doæive Isusov drugidolazak.” Kako ovaj primjer kraljevstva milosti na lijep naËin pokazujekakvo Êe biti kraljevstvo slave?

2. SljedeÊa tvrdnja bila je postavljena kao reklama na kombiju firmekoja nudi vodoinstalaterske usluge u Juænoj Africi: “Ne postoji mjestopreviπe duboko, previπe mraËno, previπe prljavo koje ne moæemo urediti.”(http://www.centerchristianchurch.org/single-post/2017/09/27/No-Life-is-Too-Messy-for-Jesus-to-Handle)

Kako ovaj slogan izraæava prilike i djelovanje kraljevstva milosti?

Ilustracija: Pojedini ljudi smatraju da je svako zanimanje za eko-logiju i zadovoljavanje druπtvenih potreba gubljenje vremena, jer Êe svi-jet ionako biti uniπten na svrπetku.

Pojedini krπÊani smatraju da je ovaj svijet brod koji tone. Ne samoda ne vide smisao usmjeravanja broda koji je u tako loπem stanju, veÊne vide ni smisao u izbacivanju vode i zatvaranju rupa da bi brod mogaoploviti. Umjesto toga, oni provode vrijeme na splavima za spaπavanje nasigurnoj udaljenosti, upozoravajuÊi putnike na brodu da Êe brod uskoropotonuti. Ovi zloslutnici smatraju svaki pokuπaj popravljanja broda (po-boljπanje druπtvenih uvjeta u svijetu) besmislenim, jer Êe Krist uniπtitisadaπnji poredak u svijetu kada doe po drugi put.

Objasnite pojam “posveÊenog eskapizma”, ili izbjegavanja duænosti,prikazan u prethodnom tekstu. Je li takvo filozofsko glediπte biblijskiopravdano? Zaπto?


Sveto pismo: Maja Arnold napisala je Ëlanak u Ëasopisu The Michi-gan Quarterly Review (br. 1, zima 2011.) pod naslovom “Ti me posje-dujeπ”. U njemu se opisuje potpuno besmislena i nepravedna patnjanevine djece koja umiru u Onkoloπkom centru Anderson u Teksasu.Arnoldova piπe: “Kao i svi drugi, ja sam pokuπavala pronaÊi smisao uonome πto je besmisleno.” (Adventist Review, 18. travnja 2013., str. 16)

Razgovarajte o znaËenju izjave Clifforda Goldsteina u vezi s tra-gedijama u svijetu — besmislu zla: “Koliko god loπe bile ove tragedije,bilo bi gore da imaju smisla.” (Isto) Postavite pitanje u razredu: Zaπtoje tako?

ProËitajte navod iz knjige Velika borba i razgovarajte o njemu:“NemoguÊe je objasniti podrijetlo grijeha kako bi se naπao razlog

za njegovo postojanje. ... Grijeh je uljez za Ëije se postojanje ne moæenavesti razlog. On je tajanstven, neobjaπnjiv i opravdati ga znaËilo bibraniti ga. Kada bi ga se moglo opravdati ili pokazati razlog za njegovopostojanje, on bi prestao biti grijehom.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 422,423; u izvorniku 492,493)

ProËitajte i porazgovarajte o sljedeÊim tekstovima: 1. KorinÊanima4,5; 2. Solunjanima 1,5-10; Otkrivenje 21,4; proËitajte i druge tekstovekojih se moæete sjetiti, a koji ukazuju da Êe Bog u odreeno vrijemesigurno donijeti pravdu i okonËati grijeh.

TrenutaËno je ovaj greπni svijet pun nepravde, patnje i tuge. DokËekamo odreeno vrijeme Isusovog drugog dolaska, raskrinkavajmoSotonino djelovanje, kao πto je Isus Ëinio (1. Ivanova 3,8). Njegovo tijelo,Crkva, poslana je u svijet da “radosnu vijest donesem ubogima, daiscijelim srca slomljena; da zarobljenima navijestim slobodu i oslobo-enje suænjevima. … Oni Êe nanovo diÊi drevne razvaline. … A vas Êezvati SveÊenici Jahvini, nazivat Êe vas Sluæbenici Boga naπega.” (Izaija61,1-4.6)

PRIMJENA

Biti adventistiËki krπÊanin koji svakodnevno æivi u svjetlu adventnenade znaËi izbjegavati dvije krajnosti: 1) preveliko uzbuenje zbog oËe-kivanja Kristovog drugog dolaska, zbog Ëega se sadaπnji svijet prikazujekao propali i protivi se ulaganju bilo kakvih napora u Ëinjenju dobradruπtvu u kojem æivimo; 2) ravnoduπnost prema Kristovom dolasku priËemu sadaπnji svijet postaje glavni predmet naπeg æivota i rada. Zaravnoduπne sadaπnji svijet nije Ëekaonica u kojoj Ëekaju svijet koji Êenastupiti, veÊ dnevna soba u kojoj su se udobno smjestili i opustili.


Zamolite uËenike u razredu da porazgovaraju o sljedeÊem

1. U kojoj se “sobi” vi nalazite? Kako vaπa crkva napreduje u stva-ranju “kraljevstva milosti” u “Ëekaonici” (u crkvi ili izvan nje), kojeukazuje na “kraljevstvo slave”?

2. U “kraljevstvu slave” nalazit Êe se “stablo æivota” Ëije Êe se liπÊekoristiti za “lijek poganima” (Otkrivenje 22,2; takoer Ezekiel 47,12).Zaπto Êe se narodi morati lijeËiti ako je grijeh uniπten? Kao πto iscjelju-juÊa rijeka vrπi utjecaj u Ezekielu 47,9, tako voda æivota donosi iscjelje-nje kuda god teËe — Ëak i na Nebu! Potaknite Ëlanove razreda da iznesuiskustva o tome na koji su naËin vaπa crkva ili druge crkve u svojojsredini i izvan nje mjesto zdravlja.


Pouka 12 14.—21. rujna 2019.

Ljubiti milostOP∆I PREGLED

Boæja milost ne izvire iz nas — mi je odraæavamo. Milost je dioBoæjeg odgovora na ljudsku slabost. Bog pokazuje milost preko svojihslugu. Hebrejska rijeË hesed znaËi “odana ljubav” ili “dobrota ispunjenaljubavlju”. GrËka rijeË eleos znaËi “njegovati duboko zanimanje za dobrodrugih”. To je Boæja osobina koju zapaæamo i u Starom i u Novomzavjetu. ZnaËajno je πto u uputama za gradnju starozavjetnog Svetiπtau Izlasku 25, Bog kaæe Mojsiju da napravi “Pomiriliπte” od Ëistoga zlatakao poklopac KovËega saveza u Svetinji nad svetinjama (Izlazak25,17-21), iako “Pomiriliπte” nije ista rijeË kao i hesed.

U ovoj Êemo pouci na osnovi Biblije steÊi sigurnost da oni kojisluæe Bogu mogu biti osloboeni briga dok se usredotoËuju na priori-tete kraljevstva. Istraæit Êemo stavove i strategije koje pomaæu milo-srdnima i velikoduπnima da se uspjeπno suoËe s izazovima i prilikamau sluæbi. Zapazit Êemo poziv i ulogu milosrdnih ljudi u ostvarivanjupomirenja i izgradnji mira, kao i zastupanju onih Ëiji se glas ne Ëuje.Ako imate Pravilnik KrπÊanske adventistiËke crkve, proËitajte savjet opostupanju kad je u pitanju pravda i pravo u graanskim pitanjima.

Istraæite u razredu koliko je vaπa crkva napredovala u pokazivanjumilosra. Pokuπajte ocijeniti koliko uspjeπno vaπa crkva ljubi milost ikoliko je uspjeπno pokazuje.

KOMENTAR

Sveto pismo: Naπa sluæba svijetu ne treba se oËitovati samo napodruËju doktrina i ideja. Ona mora biti pokazana u djelima milosra,poπtenja, suÊuti i pravde. “Konkretni rad imat Êe daleko viπe utjecaja oddræanja propovijedi. Mi moramo davati hranu gladnima, odijevati neo-djevene, pruæati zaklon beskuÊnicima. Pozvani smo da Ëinimo i viπe odtoga. Potrebe duπe moæe zadovoljiti jedino Kristova ljubav.” (Ellen G.White, Isusove usporedbe, str. 287; u izvorniku 417)

Isusova ljubav i davanje prednosti pokazivanju milosti jasno jeprikazana u Njegovim usporedbama i lijeËenju tijela i duha. Na primjer,u usporedbi o ovcama i jarcima koja govori o posljednjem vremenu(Matej 25,31-40), Isus povezuje spasenje s pokazivanjem milosra. Ova


povezanost ponovno dolazi u prvi plan u izvjeπtaju o Zakejevom duhov-nom iscjeljenju. Kristova milost i milosre osvojili su Zakejevo srce.Zakej je odgovorio obeÊavπi da Êe biti milostiv tako πto Êe dati polovinusvojih dobara siromaπnima i Ëetverostruko vratiti onima koje je preva-rio. Isus mu je tada rekao: “Danas je doπlo spasenje ovoj kuÊi.” (Luka19,9) Ponovimo, Isus povezuje spasenje s druπtvenom etikom — priorite-tom kraljevstva.

»ini se da je Isus u svojoj sluæbi viπe vremena posveÊivao iscje-ljenjima nego pouËavanju. Redovno je pokazivao milost lijeËeÊi opsjed-nute zlodusima, bogalje, slijepe, gluhe i ranjene u duhu. “Religije usvim vremenima viπe su se brinule o vjeri nego o ljudima; Krist se viπebrinuo o ljudima nego o vjeri — briga za ljudski rod bila je glavni izrazNjegove vjere.” (Henry Drummond, The Programme of Christianity, NewYork: Thomas Y. Crowell & Company, 1891., str. 9)

Potaknite Ëlanove razreda na razgovor o znaËenju prethodnog na-voda. Zamolite ih da naglas proËitaju Jakov 1,26.27; 2,15-18. kao uvodu razgovor.

Ilustracija: »initi pravdu i ljubiti milost (Mihej 6,8) moæe izgledatikao nemoguÊ zadatak u svjetlu velikih i straπnih problema u druπtvu.

Pitanje za razgovor: Kako vaπa crkva moæe nadvladati zamor upokazivanju suosjeÊanja i oduprijeti se kuπnji da niπta ne Ëini jer nemoæe pomoÊi svima?

PriËa se da je neki djeËak hodajuÊi po morskoj obali, naiπao nastotine morskih zvijezda izbaËenih na obalu. DjeËak ih je poËeo vraÊatiu ocean. Netko ga je ugledao i rekao mu da ne moæe pomoÊi svim timzvijezdama. Dok je bacao joπ jednu morsku zvijezdu u ocean, odgovorioje da moæe pomoÊi makar toj jednoj zvijezdi.

Iako Êete biti umorni i obeshrabreni pokuπavajuÊi pruæiti pomoÊsvakoj nevoljnoj osobi u svakoj situaciji s kojom se suoËite, vi ipakpoËnite. Moæete izvrπiti utjecaj na one kojima pomaæete.

Sveto pismo: Pokazivanje milosra zahtijeva edukaciju jer su mno-ge situacije sloæene i zbunjujuÊe. U odreenom trenutku milost Êe sesukobiti s protivniËkom silom: nepravdom. Nasuprot ovoj snaænoj sili,djela milosra mogu se Ëiniti u velikoj mjeri nedovoljnima. »emu koristetanjur variva i sendviË kada Ëovjekovim æivotom vlada straπna ovisnost?

Nuænost da se neizbjeæno nadmeÊemo sa snaænom silom nepravdemoæe biti razlog zaπto Biblija podjednako naglaπava milost i pravdu.Boæja temeljna namjera za pokazivanje milosti saæeta je u Miheju 6,8,


gdje Bog poziva svoj narod “samo da Ëiniπ πto je pravo, da vrπiπ ljubav”(©ariÊ). »initi πto je pravo znaËi ophoditi se prema drugima poπteno irazumno. Ljubiti milost znaËi biti suosjeÊajan, ljubazan, spreman opro-stiti onome nad kime imaπ moÊ. Spajanje ove dvije vrline, u skladu sazapovijeu iz Knjige proroka Miheja, dovodi nas do cjelovitog, snaænogodnosa s onima kojima sluæimo. Na primjer ovisniku je potrebna i hranai lijeËenje. Djeci s ulice potrebno je i prijateljstvo i posao.

Kako gore navedene ideje moæete utkati u strategiju vaπe crkve?Koja Isusova Ëuda iscjeljenja pokazuju kako pojedinci surauju s VelikimlijeËnikom u svojem izljeËenju? Vidi na primjer: Luka 17,11-14; Ivan5,1-9; 8,2-11; 9,1-7.

Ilustracija: Da biste prikazali vaænost kretanja od pruæanja pomoÊi(davanja ribe) do osobnog razvoja (uËenja nekoga da lovi ribu), razgo-varajte o sljedeÊem dogaaju. Koje smjernice u vezi s velikoduπnoπÊuzapaæate?

Jedan zagovornik druπtvenih reformi koordinirao je program podnazivom “Posvoji obitelj” namijenjen gradskim obiteljima koje nisu mo-gle priuπtiti boæiÊne darove svojoj djeci. Na sâm BoæiÊ dareæljivi pojedin-ci uruËili bi darove svojim posvojenim gradskim obiteljima. Jednog Bo-æiÊa ovaj je Ëovjek boravio u domu obitelji u potrebi kada su stigli onikoji su u okviru programa “Posvoji obitelj” donijeli darove. Djeca su bilavrlo uzbuena i sretna zbog prelijepo zapakiranih darova, ali su majke,iako zahvalne, bile suzdræane. Ako bi se u domu naπao otac, iziπao bina straænja vrata kada bi ih vidio da dolaze. Ovi su roditelji bili nesretnijer su smatrali da su izgubili dostojanstvo i ponos zato πto svojoj djecinisu uspjeli osigurati darove.

Nakon ovog iskustva, ova organizacija otvorila je trgovinu za takveobitelji. Umjesto da dostavljaju zapakirane darove svojim posvojenimgradskim obiteljima, suosjeÊajni darovatelji zamoljeni su da donesu ne-zapakirane darove u trgovinu, koja je bila preureena u boæiÊnu proda-vaonicu igraËaka. Svi artikli imali su nisku cijenu. Roditeljima iz zajed-nice upuÊen je poziv da dou u ovu prodavaonicu. Oni koji nisu imalinovËanih sredstava, mogli su raditi u trgovini i zaraditi koliko im jepotrebno za kupnju darova za svoju obitelj jer je novac osiguran proda-jom darova koji su dobiveni donacijom. Na BoæiÊ roditelji su mogli do-æivjeti radost promatrajuÊi svoju djecu kako otvaraju darove koje su imoni osigurali svojim radom. Naziv programa promijenjen je iz “Posvojiobitelj” u “Ponos roditelja”. I siromaπni su imali priliku darivati!


Sveto pismo: Graenje mira Ëin je milosti. Isus u svojoj milostinudi mir uplaπenom srcu (Ivan 14,27). Bog nas je pomirio sa sobompreko Krista. On je svojem narodu dao “sluæbu pomirenja” (2. Korin-Êanima 5,18) kako bi posredovao u uspostavljanju mira izmeu ljudiispunjavajuÊi na taj naËin Njegov nalog “teæite za mirom sa svima” (Heb-rejima 12,14 — ©ariÊ).

Bog je i Izraelcima dao nalog: “Iπtite mir zemlji u koju vas izgnah,molite se za nju Jahvi, jer na njezinu miru poËiva i vaπ mir!” (Jeremija29,7)

Mirotvorstvo je povezano s pripadanjem Boæjoj obitelji (Matej 5,9).Oni koji njeguju Boæji mesijanski mir, primit Êe nagradu postajuÊi Nje-govi sinovi i kÊeri jer odraæavaju Njegov karakter. Ovaj mir temelji se nahebrejskoj rijeËi πalom, koja oznaËava cjelokupno dobro, osobno izajedniËko. Bog æeli da Njegov narod donese ovaj πalom zajednicama ukojima sluæe.

Zamolite Ëlanove razreda da podijele iskustvo kako njihova crkvagradi mir — u svojoj sredini i izvan nje.

PRIMJENA

Dobronamjerni i milosrdni ljudi svoje pokuπaje da pokaæu milostmogu pretvoriti u “toksiËnu dareæljivost”. Milost nije cilj, veÊ samovrata, poËetak da se neπto uËini. Milost koja se ne kreÊe prema pravdi— koja obuhvaÊa razvoj primatelja naπe milosti — nanijet Êe viπe πtetenego dobra i onima koji primaju i onima koji daju. Raditi umjesto onihkoji su u potrebi umjesto da radimo s njima, Ëesto stvara toksiËnudareæljivost. Moramo duboko vjerovati da svaka osoba, svaka zajednica,koliko god bila slaba, moæe pruæiti neπto vrijedno. »initi za zajednicuono πto ona sama moæe nanosi πtetu i zajednici i pojedincu. Rjeπenje:Milosrdno djelovanje mora biti potaknuto od strane zajednice a ne vo-lontera, i voeno od strane zajednice a ne volontera.

Ako je vaπ razred dovoljno velik, podijelite se u parove i razmotritekako prethodno spomenute ideje moæete primijeniti u æivotu. Neka uËe-nici preuzmu glavnu ulogu. Neka osmisle plan kako Êe ispuniti potrebukoju su zapazili u svojoj zajednici; ili neka ocijene postojeÊi rad uzajednici. Zamolite ih takoer da odgovore na sljedeÊa pitanja:

1. Na koje naËine sposobno lokalno vodstvo moæe stajati iza uloæe-nih napora?

..................................................................................................................................


2. Na koji naËin program pokazuje da je njegov prvenstveni ciljsamostalnost bliænjih?

..................................................................................................................................3. Na koje naËine mjesna crkva moæe inicirati suradnju s pojedin-

cima u druπtvenoj zajednici?

..................................................................................................................................4. Kako dobar plan predvia privremenu, a ne trajnu ovisnost?

..................................................................................................................................


Pouka 13 21.—28. rujna 2019.

Zajednica slugu

OP∆I PREGLED

“UoËi blagdana Pashe Isus, znajuÊi da mu je doπao Ëas kad Êe otiÊis ovoga svijeta, iskaza im do vrhunca ljubav.” (Ivan 13,1) “Isus, svjestanda mu je Otac predao sve u ruke ... poËne uËenicima prati noge.” (Ivan13,3.5) Nakon toga Isus je rekao: “Dao sam vam primjer, da i vi Ëinitekako ja uËinih vama.” (Ivan 13,15) OsnivaË krπÊanske Crkve od samogpoËetka uspostavlja sluæbu sluge, modus operandi Kristovog tijela.

U pouci za ovaj tjedan osvrnut Êemo se ponovno na zajednicu sluguu prvoj Crkvi i na slike koje opisuju njihov rad. Takoer Êemo zapazitida Êe Boæji ostatak pokazati srce sluge spremno za zalaganje, ærtvova-nje i milosre; uoËit Êemo da je sluæenje nevoljnima i propovijedanjeEvanelja uzajamno povezano; pred nama Êe biti izazov da ispitamopravdu, milost i ljubav kao temelj “Boæjeg kuÊanstva”; bit Êemo pozvanida njegujemo duh suradnje i potpore u sluæbi u koju Bog poziva svojuCrkvu.

UËiteljevi ciljevi

l Istraæite sa svojim razredom πto znaËi postati zajednica slugu zaljude izvan crkve.

l Istraæite zaπto vaπa crkva postoji i u Ëemu je vaænost vodstva icrkvenih odjela.

l Kako ovi odjeli surauju u zalaganju za pozitivne promjene ucrkvi i izvan nje?

KOMENTAR

Ilustracija — Zajednica slugu: Pripadnost zajednici vjernih za sveljude je dobra u duhovnom, duπevnom, emocionalnom, druπtvenom ifiziËkom smislu. Istraæivanje pokazuje da odreeni ljudi koji pripadajuzajednici vjernih i odlaze na bogosluæja æive duæe.

Za razmiπljanje: Kako moæete pomoÊi vaπoj crkvi da postane istinskizdrava sredina koja lijeËi i pruæa æivot izobilja (Ivan 10,10), Ëak i poten-


cijalno duæi æivot, onima koji su trenutaËno dio vaπe zajednice vjernihili Êe to postati?

Pripadati zajednici slugu znaËi primiti πire blagoslove u odnosu napripadnost crkvenoj zajednici. Opseg rada sluge jasno je objaπnjen uGalaÊanima 6,9.10. ProËitajte ovaj tekst u razredu.

Kada vi i Ëlanovi vaπeg razreda pripadate zajednici ispunjenojljubavlju koja uvijek Ëini “dobro svim ljudima”, u crkvi i izvan nje,sveobuhvatne blagoslove primaju i oni koji daju i oni koji primaju. Uistraæivanju u kojem je sudjelovalo 3296 dragovoljaca koji su Ëinili djelaljubaznosti, zapaæen je jasan uzroËno-posljediËni odnos izmeu po-maganja i dobrog zdravlja. Tjelesno i duπevno zdravlje dragovoljacaznaËajno se popravilo. Na primjer, nakon uËinjenog djela ljubaznosti,dragovoljci su se dobro osjeÊali. Ovo dobro raspoloæenje onih koji po-maæu bilo je popraÊeno naglim smanjenjem stresa i oslobaanjemendorfina, prirodnog sredstva protiv bolova u tijelu. PoËetni nalet do-brog raspoloæenja praÊen je dugotrajnim razdobljem emocionalnog bla-gostanja. Prema tome, vi Ëinite na taj naËin dobro i sebi! Kada uz toradosno obavljate svoju sluæbu (Psalam 100,2), pozitivan utjecaj na ono-ga koji daje i onoga koji prima joπ je veÊi. ProËitajte Izaija 58,10.11.

Pozovite Ëlanove razreda da iznesu svoja iskustva o tome kako jeradosno pomaganje drugima smanjilo “umor od suosjeÊanja”. Potakniteih da podijele iskustva kako je njihova cjelovita sluæba pomogla i lju-dima izvan crkve.

Sveto pismo: Zamolite nekoga da proËita Izaija 42,1-4, a zatimispunjenje ovog teksta u Isusovoj sluæbi u Mateju 12,18-21. Ovo IzaijinoproroËanstvo jasno govori o Isusovoj ulozi sluge i Njegovom poslanju.U Izaiji 42,1-4 zapisana je prva Izaijina pjesma o Sluzi koja opisujesluæbu Krista, Sluge koji ostvaruje Boæje namjere za svoj narod i svijet.Druga pjesma o Sluzi odnosi se na Mesiju i nalazimo je u tekstovima:Izaija 49,1-13; 50,4-11; 52,13-53,12.

©to tekst u Izaiji 42,1-4 govori o Kristovim prioritetima? O Njegovomposlanju? O vaπim prioritetima kao Kristovim uËenicima? Vaπemposlanju? Poslanju vaπe mjesne crkve? Ako imate vremena, razgovarajteo drugim pjesmama koje govore o Sluzi.

U Novom zavjetu, u Filipljanima 2,5-11, nalazi se pjesma o sluzipoznata kao kenosis. Kenosis je grËka rijeË i znaËi “niπta”. ProËitajteovu pjesmu kenosis, nazvanu tako jer je Krist “sebe oplijenio” (Filip-ljanima 2,7) i postao “sliËan ljudima” (Filipljanima 2,7). Zapazite kakose Isus se nije dræao boæanske vlasti koja Mu je s pravom pripadala, veÊje uzeo obliËje sluge (vidi Matej 20,26-28).


Prema kulturoloπkim mjerilima Isusovog vremena, On je potpunopreokrenuo æivotne prioritete. »ini se da je Isus uvijek okretao stvarinaopaËke. Kao prvo, uzviπeni Boæji Sin postao je sluga. ProËitajte Matej20,26; Matej 23,11.12. Isusovi uËenici bili su optuæeni da su “uzbunilisav svijet” (Djela 17,6). Oni su sluæili umjesto da vladaju. Robert Banksopisao je njihovo neuobiËajeno uËenje sljedeÊim rijeËima: “Nama danasnije potreban, kako se Ëesto tvrdi, veÊi broj voa koji sluæe, veÊ, pravilnoshvaÊeno, veÊi broj slugu koji vode.” (Robert Banks, naveo Siang YongTan u Full Service: Morning from Self-serve Christianity to Total Ser-vanthood, Grand Rapids, MI: Baker Bodis, 2016, 55)

Razgovarajte o razlici izmeu “voa koji sluæe” i “slugu koji vode”.Takoer razmotrite ovo pitanje iz drugog kuta: Nije dovoljno reÊi da

smo Kristovi sluge, jer ima i zlih slugu koji tvrde da su Kristovi sluge.Neki sluge ne razumiju Kristov nauk okrenut “naopaËke”. U svojoj æeljida postanu Kristovi sluge, pokuπavaju vladati i dominirati u Kristovoime. U osnovi, oni Krista prikazuju naopako.

Za razgovor

1. Koji vam primjeri iz povijesti dolaze na um o slugama koji suvladali u Kristovo ime? Jesu li vam poznati neki noviji primjeri?

2. ©to moæemo uËiniti da ne postanemo zli sluge koje zapravoupravljaju/gospodare onima kojima sluæe?

Sveto pismo: Neposredno uoËi svojeg raspeÊa, Krist je proveo vri-jeme sa svojim uËenicima upuÊujuÊi im rijeËi utjehe i ohrabrenja.ProËitajte Ivan 15,15.

Za razgovor: Govori li ovaj redak da su Isusovi uËenici trebaliprestati biti zajednica slugu i postati zajednica prijatelja? ©to to znaËi?Nagovjeπtaj odgovora na ovo pitanje moæemo pronaÊi u grËkoj rijeËidouloi, sluga, u Ivanu 15,15, koja ukazuje na slugu s ograniËenimstatusom. Poπto je Isus ukazao uËenicima povjerenje i otkrio im mnogepojedinosti, oni Ga neÊe slijepo sluπati kao obiËni robovi. Prema tome,Ëini se da Isus poziva svoje uËenike da Ga smatraju sada viπe Prijate-ljem, a ne samo osobom od autoriteta. (The Seventh-day Adventist BibleCommentary, sv. 5., str. 1043,1044)

Isus je znao da se sluge mogu pretvoriti u gospodare, dok prijateljine mogu. Profesionalni sluge mogu govoriti: “Bit Êe vam bolje zato πtoja znam bolje”, ali prijatelji su suradnici i vjeruju: “Bit Êe nam bolje zatoπto sudjelujemo u æivotu jedni drugih.” Kako Êe ovakvo razmiπljanjeutjecati na naπ pristup u sluæenju zajednici?


Ilustracija: Prema definiciji, sinergija oznaËava neko zajedniËkodjelovanje ili suradnju u ostvarivanju zajedniËkih ciljeva. Crkva ostva-ruje sinergiju kada njezini Ëlanovi i odjeli zajedno rade i sluæe zajednici.Ova sinergija ostavit Êe snaæniji cjelokupni dojam nego da svaki crkvenielement radi posebno.

Slijedi kratka ilustracija:Obitelj je planirala odmor πest mjeseci unaprijed. Otac je u planiranje

odluËio ukljuËiti Ëlanove svoje obitelji. On je imao zaduæenje da izaberemjesto i naruËi avionske karte. Kupio je karte za grad Orlando u dræaviFlorida. Njegova æena imala je zadatak da pronae hotel, i ona je rezer-virala hotel u Los Angelesu u dræavi Kalifornija. Njegov sin bio je zadu-æen za hranu, i on je rezervirao restoran u Chicagu u dræavi Ilinois.Njegova kÊi bila je zaduæena za aktivnosti. Ona je isplanirala obilazakodreenih mjesta u New Yorku. Gdje Êe oni zavrπiti? Oni su suraivali,ali nisu meusobno komunicirali dok su pravili planove.

Nije dovoljno samo planirati nepovezane dogaaje za druπtvenu za-jednicu u kojoj se crkva nalazi. Crkveni odjeli moraju suraivati kakobi izvrπili veÊi utjecaj na zajednicu. Osmislite u razredu kako svi odjeliu vaπoj mjesnoj crkvi mogu zajedno planirati da biste bili uspjeπniji uunoπenju promjena u druπtvenu zajednicu izvan crkvene zgrade.

PRIMJENA

LijeËnik misionar vratio se u svoju domovinu i odluËio potraæitiadventistiËku crkvu koja je, kako mu je reËeno, bila u blizini kuÊe ukojoj je odrastao. Otiπao je na mjesto na kojem mu je bilo reËeno da secrkva nalazi, ali nije pronaπao crkvenu zgradu. Vidio je Ëovjeka prekoputa mjesta na kojem se crkva trebala nalaziti. LijeËnik je upitao nalazili se tu adventistiËka crkva. »ovjek je odgovorio: “Subotom se pojaviskupina ljudi u onoj kuÊi preko puta. Ne znam mnogo o njima jer onisamo dou, otpjevaju pjesme i odu.”

Usporedite ovu crkvu, koja je bila samo “duhovni zdravstveni klub”za vjernike, s crkvom u dræavi Esvatini u Africi. Najhitnija potreba bilaje osiguravanje hrane za brojnu siroËad oboljelu od HIV-a u njihovojzajednici. Gospoa Busi Vilakazi, vjernica u mirovini, i drugi vjernicipoËeli su hraniti ovu siroËad πest dana tjedno. PoËeli su s pomaganjem50 djece, da bi deset godina poslije hranili 300 djece dnevno. Takoersu osnovali i vrtiÊ. Aktivnost su proπirili na dijeljenje odjeÊe, dijeljenjepovrÊa iz crkvenog vrta, brigu o bolesnima, provoenje programa zarazvoj vjeπtina za æene i muπkarce. Ovakvo pokazivanje Isusove ljubavirezultiralo je osnivanjem nove crkve.


“Spasitelj je dao svoj dragocjeni æivot da bi osnovao Crkvu koja Êebiti sposobna voditi brigu o æalosnim duπama koje su u kuπnji.” (EllenG. White, Isusov æivot, str. 531; u izvorniku 640)

Pitanja za razgovor

1. Zaπto postoji vaπa crkva?2. Kojoj od prethodno opisanih crkava nalikuje vaπa crkva? Napiπite

listu prijedloga kako vaπa crkva moæe postati djelatna zajednica slugu.


www.adventisti.hrwww.znaci-vremena.com

AdventistiËki krπÊani pozvani su da objavljuju “ne-

prolaznu radosnu vijest” (“vjeËno evanelje”, Otkrivenje

14,6) cijelom svijetu.

Na taj naËin izvrπavamo Isusove rijeËi o stvaranju uËe-

nika, krsteÊi ih i uËeÊi “da vrπe sve πto sam vam zapo-

vjedio” (Matej 28,20).

Isus je, nakon ispriËane usporedbe o milosrdnom Sa-

marijancu (Luka 10,30-36), zapovjedio svojim sluπatelji-

ma: “Idi pa i ti Ëini tako.”

Osim objavljivanja uzviπenih istina o spasenju, Sveti-

πtu, stanju mrtvih, trajnosti Zakona, mi trebamo sluæiti

potrebama drugih ljudi. Ima li boljeg naËina da se pri-

bliæimo ljudima nego raditi za njihovo dobro?

Isus je sluæio nevoljnima, a onda im uputio poziv: “Po-

ite za mnom.” I upravo je to razlog zaπto i mi trebamo

sluæiti nevoljnima i upuÊivati im poziv: “Poite za Njim.”

Documents

Sluæba onima kojima je potrebna pomoÊ Jonathan …...U naπem palom stanju potrebna nam je “korekcija vida”. Takve duhovne “naoËale” omoguÊit Êe nam da vidimo sve ljude