SLUŽBENI VJESNIK · 2013-07-15 · SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE SLUŽBENO GLASILO ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Godište IX Šibenik, 21. kolovoza 2002. Broj 12 SADRŽAJ

SLUŽBENI VJESNIKŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

SLUŽBENO GLASILO ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Godište IX Šibenik, 21. kolovoza 2002. Broj 12

SADRŽAJ

I.ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO

33. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o poslovanju

i financijsko izvješće zdravstvenih ustanova za 2001. godinu

........................................................................................ 3

34. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o ostvarenom

programu u 2001. godini Galerije sv. Krševana Šibenik ... 3


i financijsko izvješće Informativnog centra Šibenik ........3

II.GRAD DRNIŠ

1. GRADSKO VIJEĆE

6.ODLUKA o donošenju Urbanističkog plana uređenja

grada Drniša .................................................................... 4

7. ODLUKA o donošenju Detaljnog plana uređenja

groblja Sveti Ivan u Drnišu ........................................... 24

8.ODLUKA o komunalnim djelatnostima koje se mogu

obavljati na temelju koncesije u Gradu Drnišu .............. 34

9.ODLUKA o komunalnim djelatnostima koje se mogu

obavljati na temelju pisanog ugovora u Gradu Drnišu .. 35

2. GRADSKO POGLAVARSTVO

2. ODLUKA o visini slobodno ugovorene najamnine

za stanove u vlasništvu Grada Drniša ........................... 37

III.GRAD KNIN

GRADSKO POGLAVARSTVO

3. ODLUKA o izmjeni i dopuni Odluke o radnom vremenu

prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo ............. 38

IV.GRAD SKRADIN

GRADSKO VIJEĆE

14. IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA Grada Skradina

za 2002. godinu (I.) ........................................................ 38

15. ODLUKA o naknadama vijećnicima Gradskog vijeća

i članovima Gradskog poglavarstva .............................. 44

16. ZAKLJUČAK o Izvješću o obavljenoj reviziji

Proračuna Grada Skradina za 2001. godinu ................... 45

V.GRAD ŠIBENIK

1. GRADSKO VIJEĆE

40. ODLUKA o komunalnom redu ........................... 45

41. ODLUKA o mjerama za korištenje poljoprivrednog

zemljišta na području Grada Šibenika ............................ 62

42. ODLUKA o izmjenama i dopunama Odluke o

korištenju gradskih parkirališta ..................................... 64

43. ODLUKA o kriterijima za utvrđivanje sredstava za

djelatnost mjesne samouprave u 2002. godini ............... 65

Strana 2 - Broj 12 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Srijeda, 21. kolovoza 2002.

44. RJEŠENJE o izboru člana Gradskog poglavarstva .

...................................................................................... 65

45. RJEŠENJE o razrješenju člana Odbora za priznanja i

imenovanju novog ........................................................ 65

46. RJEŠENJE o razrješenju predsjednika Odbora za

nazive ulica i trgova i imenovanju novog ...................... 66

47. RJEŠENJE o imenovanju ravnatelja Gradskih vrtića

Šibenik .......................................................................... 66

48. ZAKLJUČAK o davanju mišljenja o Elaboratu o

osnivanju Općine Brodarica .......................................... 66

49. ZAKLJUČAK o zahtjevu za izdvajanje područja

Ražine Donje iz sastava naselja Šibenik ........................ 67

50. ZAKLJUČAK o zahtjevu za izdvajanje područja

Podsolarsko iz sastava naselja Šibenik ......................... 67

51. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o izvršenju

Proračuna za prvo polugodište 2002. godine ................ 67

52. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o korištenju

sredstava tekuće pričuve za travanj 2002. godine ......... 68

53. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o korištenju

sredstava tekuće pričuve za svibanj 2002. godine ........ 68

54. ZAKLJUČAK o Izvješću o obavljenoj reviziji

Proračuna za 2001. godinu ............................................ 68

55. ZAKLJUČAK o davanju suglasnosti na Prijedlog

statuta Javne ustanove “Športski objekti Šibenik” ....... 68


za 2001 godinu Zelenila d.o.o. Šibenik .......................... 68


za 2001. godinu Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik .... 69


za 2001. godinu Gradske čistoće d.o.o. Šibenik ............. 69

59. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o

poslovanju za 2001. godinu Čempresa d.o.o. Šibenik .... 69


za 2001. godinu Gradskog parkinga d.o.o. Šibenik ........ 69

61. IZVJEŠĆE o mirovanju mandata vijećnika Gojka

Lambaše i početku mandata zamjenika Marina Koudele ...

...................................................................................... 70


30. RJEŠENJE o osnivanju i imenovanju Komisije za

stanove bivšeg OOUR “Elektrode i mase” TEF-a ......... 70

VI.GRAD VODICE

GRADSKO VIJEĆE

34. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća o stanju u

prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru

........................................................................ 70

VII.OPĆINA CIVLJANEOPĆINSKO VIJEĆE

4. ODLUKA o izmjenama i dopunama Proračuna Općine

Civljane za 2002. godinu ................................................ 81

____________________

Srijeda, 21. kolovoza 2002. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 12 - Strana 3

I.ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJAŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO

33Na temelju članka 43. Statuta Šibensko-kninske županije

(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 11/01),Županijsko poglavarstvo Šibensko-kninske županije, na 11.sjednici, od 29. srpnja 2002. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o radu zdravstvenih ustanova

za 2001. godinu

1. Prihvaća se Izvješće o radu za 2001. godinu:a) Opće bolnice Šibenik,b) Doma zdravlja Knin,c) Ljekarne Drniš id) Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske

županije

2. Ovaj zaključak će se objaviti u “Službenom vjesnikuŠibensko-kninske županije”.

Klasa: 510-03/02-01/1Urbroj: 2182/1-02-02-1Šibenik, 29. srpnja 2002.

ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVOŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

PREDSJEDNIKDuje Stančić, v. r.

____________________



ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o ostvarenom programu u

2001. godini Galerije svetog Krševana Šibenik

1. Prihvaća se Izvješće o ostvarenom programu u 2001.godini Galeriji svetog Krševana Šibenik.





____________________



ZAKLJUČAKo Izvješću o radu Informativnogcentra Šibenik za 2001. godinu

1. Županijsko poglavarstvo je razmotrilo, te prihvatiloIzvješće o radu Informativnog centra Šibenik za 2001.godinu.





____________________


II.GRAD DRNIŠ

1. GRADSKO VIJEĆE

6Na temelju članka 27. Statuta Grada Drniša (“Službeni vjesnik Šibensko - kninske županije”, broj 16/01) i članka 26b.

Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 35/99 i 61/00), Gradsko vijeće Grada Drniša, na 9.sjednici, od 18. srpnja 2002. godine, donosi

ODLUKUo donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Drniša

Članak 1.Donosi se Urbanistički plan uređenja grada Drniša (u daljnjem tekstu UPU) koji je sadržan u elaboratu: “Urbanistički

plan uređenja grada Drniša” izrađene po “Urbing” d.o.o. iz Zagreba, iz srpnja 2002. godine, koji se sastoji se od:

A TEKSTUALNI DIOI. Obrazloženje

Uvod1. POLAZIŠTA1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja u prostoru grada1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru1.1.2. Prostorno razvojne značajke1.1.3. Infrastrukturna opremljenost1.1.4. Zaštićene prirodne, kultumo-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i

izgrađenosti)1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke,

te prostome pokazatelje2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja2.1.1. Demografski razvoj2.1.2. Odabir prostome i gospodarske strukture2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika,

gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA3.1. Program gradnje i uređenja prostora3.2. Osnovna namjena prostora3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina3.4. Prometna i ulična mreža3.5. Komunalna infrastrukturna mreža3.5.1. Pošta i telekomunikacije3.5.2. Elektroopskrba3.5.3. Vodoopskrba3.5.4. Odvodnja3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina3.7. Uvjeti i način gradnje3.8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno/povijesnih i ambijentalnih cjelina3.9. Mjere zaštite od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda3.10. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš


II. Odredbe za provođenje1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI3. UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKIH DJELATNOSTI4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI5. UVJETI l NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA6. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA

PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE SPRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže6.4. Uvjeti gradnje plinoopskrbe6.5. Uvjeti gradnje vodoopskrbe6.6. Uvjeti gradnje odvodnje7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I

GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI8.1. Prirodna baština8.2. Kulturna baština9. POSTUPANJE S OTPADOM10. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ11. MJERE PROVEDBE PLANA11.1. Oblici korištenja prostora11.2. Obveza izrade detaljnih planova uređenja11.3. Sanacija oštećenih dijelova krajolika-prenamjena11.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni12. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH RAZARANJA I ELEMENTARNIH NEPOGODA

B GRAFIČKI DIO mjerilo0. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA DRNIŠA,

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA -IZVADAK 1.25.0001.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE 1:5.0001.2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, PROMET I TELEKOMUNIKACIJE 1:5.0002.1. INFRASTRUKTURNE MREŽE, ELEKTROENERGETIKA 1:5.0002.2. INFRASTRUKTURNE MREŽE, VODOOPSKRBA 1:5.0002.3. INFRASTRUKTURNE MREŽE, ODVODNJA OBORINSKIH I OTPADNIH VODA 1:5.0003. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:5.0004. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE 1:5.000

Članak 2.Urbanističkim planom uređenja grada Drniša (u daljnjem tekstu Plan) obuhvaćeno je građevinsko područje naselja

Drniš utvrđeno u PPUG Drniš iz 1999. godine.Urbanistički plan uređenja Grada Drniša zasniva se na pretpostavci da će na području grada Drniša u planskom

razdoblju do 2015. godine prebivati do 5000 stanovnika.Planom se omogućuje provođenje ciljeva dugoročnog razvoja, osmišljeni prostorni razvitak uz očuvanje i unaprjeđenje

prostora:- očuvanje postojećih vrijednosti, stvorenih i prirodnih obilježja,- prostorni razvoj i uređenje prvenstveno usmjereno na obnovu razrušenih i devastiranih prostora, te dovršenje

nedovršenih gradskih prostora,- poboljšanje kvalitete života stanovnika odgovarajućim uređenjem i opremom prostora,- raznolikim oblikovanjem prostora u skladu s njegovim značajkama i ambijentalnim vrijednostima.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 3.Urbanističkim planom uređenja grada Drniša određene su slijedeće namjene površina:


1. S STAMBENA NAMJENA2. M MJEŠOVITA NAMJENA (M1 - pretežito stambena, M2 - pretežito poslovna)3. D JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (01-upravna, D3 - zdravstvena, D4 - predškolska,

D5 -školska, D7 - kultura i D8 - vjerska)4. I GOSPODARSKA PROIZVODNA NAMJENA (I1 -pretežito industrijska, I2-pretežito zanatska)5. K GOSPODARSKA POSLOVNA NAMJENA (K1 - pretežito uslužna, K2 - pretežito

trgovačka, K3 - komunalno servisna)6. T GOSPODARSKA UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA (T1 - hotel)7. R SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA (R1 - sport, R2 - rekreacija)8. Z1 JAVNE ZELENE POVRŠINE - javni park9. Z ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (ZP- prirodni krajolik, ZK-kulturni krajolik)10. ZPK ZAŠTIĆENI PRIRODNI KRAJOLIK11. G GROBLJE12. IS POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 4.Razmještaj i veličina, te razgraničenje površina javnih i

drugih namjena iz članka 3. prikazani su na kartografskomprikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu1:5.000.

Članak 5.Unutar zona iz članka 3. podrazumijeva se i izgradnja

linijskih i površinskih građevina prometne i komunalneinfrastrukture na zasebnim građevnim česticama (mrežaulica, pješačkih putova i površina, javnih parkirališta i garažai dr.),

Unutar površina iz članka 3. točaka 1. do 7. podrazumijevase i mogućnost uređenja zelenih površina iz točaka 8. i 9., teizgradnja linijskih i površinskih građevina prometne ikomunalne infrastrukture na zasebnim građevnim česticama(mreža ulica, biciklističkih staza, pješačkih putova i površina,javnih parkirališta i garaža i dr.).

STAMBENA NAMJENA

Članak 6.Pod površinama stambene namjene (oznaka S) planiran

je smještaj pretežito individualnih stambenih građevina.Individualne građevine stambene namjene mogu bitijednoobiteljske ili višeobiteljske stambene građevineizgrađene kao: slobodno stojeće, dvojne građevine igrađevine u nizu.

MJEŠOVITA NAMJENA

Članak 7.Površine predviđene za mješovitu namjenu podijeljene

su u dvije osnovne kategorije: mješovitu pretežito stambenunamjenu i mješovitu pretežito poslovnu namjenu.

Pod površinama mješovite pretežito stambene namjene(oznaka M1) podrazumijevaju se površine unutar kojih jena jednoj građevinskoj čestici omogućena izgradnjastambene građevine ili stambeno poslovne građevine zaone gospodarske (poslovne) djelatnosti koje po svojojnamjeni i utjecaju na okoliš nisu u koliziji s temeljnomnamjenom zone.

Unutar zona iz stavka 2. ovog članka moguće nagrađevnoj čestici osnovne namjene-stambene i smještajmanjih sportsko-rekreacijskih sadržaja, te poslovnih(uredskih, uslužnih i trgovačkih) i ugostiteljskih sadržaja udijelu stambene građevine ili kao posebne građevine kojasa stambenom građevinom čini arhitektonsku cjelinu.

Pod površinama mješovite pretežito poslovne namjene(oznaka M2) podrazumijevaju se površine unutar kojih jena građevnoj čestici omogućen smještaj različitih poslovnihi stambeno poslovnih građevina, te na zasebnimgrađevinskim česticama građevina javne i društvene,uslužne, ugostiteljsko-turističke i sportsko rekreacijskenamjene.

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA

Članak 8.Unutar površina javne i društvene namjene (oznaka D)

predviđena je izgradnja isključivo građevina javne idruštvene namjene i to: upravne (oznaka D1), zdravstvene(oznaka D3), predškolske (oznaka D4), školske (oznaka D5),kulturne (oznaka D7) i vjerske (oznaka D8).

GOSPODARSKA PROIZVODNA NAMJENA

Članak 9.Površine zona proizvodne namjene (oznaka I1 i I2)

predviđene su za smještaj pogona industrijske i zanatskeproizvodnje.

Uz (kao pomoćne građevine) ili unutar građevina iz stavka1. ovog članka, te na zasebnim građevnim česticama mogućje smještaj građevina i prostorija gospodarske poslovnenamjene.

U zoni proizvodne namjene smješteno je postojećeeksploatacijsko polje za iskorištavanje mineralnih sirovinakoje se zadržava do iscrpljenja zaliha.

GOSPODARSKA POSLOVNA NAMJENA

Članak 10.Površine predviđene za poslovnu namjenu (oznaka K)

podijeljene su u tri osnovne kategorije: pretežito uslužnu,pretežito trgovačku i komunalno-servisnu namjenu.


Pod površinama poslovne pretežito uslužne namjene(oznaka K1) podrazumijevaju se površine unutar kojih jemoguće na građevnoj čestici izgraditi uz osnovnu građevinuuslužne namjene i manje trgovačke sadržaje (najviše do 33%površine osnovne građevine).

Pod površinama poslovne pretežito trgovačke namjene(oznaka K2) podrazumijevaju se površine unutar kojih jemoguće na građevnoj čestici izgraditi uz osnovnu građevinutrgovačke namjene i manje uslužne sadržaje (najviše do 25%površine osnovne građevine).

Unutar površina poslovne komunalno-servisne namjene(oznaka K3) predviđena je izgradnja isključivo građevinaosnovne namjene. Unutar ovih površina omogućen jesmještaj i kamionskog terminala (parkiralište teretnih vozila).

Ukoliko nije točno određena detaljnija oznaka namjene,na površini označenoj oznakom “K” moguće je smjestitigrađevine namjena iz stavka 1.

GOSPODARSKA UGOSTITELJSKO TURISTIČKANAMJENA

Članak 11.Površine predviđene za ugostiteljsko turističku namjenu

(oznaka T) namijenjene su za smještaj osnovne kategorijeT1 - hotel, s time da kapacitet ne prelazi 100 ležaja/ha.

SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA

Članak 12.Površine predviđene za sportsko rekreacijsku namjenu

(oznaka R) podijeljene su u dvije osnovne kategorije: sporti rekreacija te rekreacija.

Pod površinama (oznaka R1) podrazumijevaju sepovršine namijenjene za smještaj sportskih igrališta svihtipova, veličina i kategorija.

Pod površinama (oznaka R2) podrazumijevaju seslobodne, pretežito neizgrađene i hortikulturno uređenepovršine namijenjene za rekreacijske aktivnosti.

Rekreacijske površine uz vodotoke, a naročito uz potokTrzibalićevac isključene su od svake gradnje koja nije ufunkciji uređenja vodotoka odnosno rekreacijskog korištenjaovih površina. Pod uređenjem vodotoka podrazumijeva seuređenje odnosno reguliranje korita pri čemu trebaizbjegavati pravocrtno ispravljanje tijeka vodotoka, te priuređivanju obala koristiti prirodne materijale (kamen) iizbjegavati izvođenje neprirodno visoke i strme obalevodotoka. U neposrednom okolišu vodotoka omogućujese uređivanje površina za rekreaciju uređivanjem staza,šetnica, odmorišta, mostića i slično te postavljanjeelemenata urbane opreme (rasvjeta, klupe, koševi i sl.).

Pri uređivanju rekreacijskih zelenih površina potrebnoje koristiti autohtone vrste. Svakako treba izraditi projektepejsažnog uređenja ovih prostora.

ZELENE POVRŠINE

Članak 13.Javne zelene površine (oznaka Z1) su hortikulturno

uređene parkove površine unutar kojih nije omogućenaizgradnja izuzev građevina za potrebe zaštite od ratnihopasnosti i elementarnih nepogoda (skloništa), te dječjihigrališta, šetnica, odmorišta i sl.

Zaštitne zelene površine (oznaka Z) su negradivepovršine koje tvore izvorni prirodni (oznaka ZP- prirodnavegetacija) ili kultivirani krajobraz (oznaka ZK - vegetacijanastala utjecajem čovjeka, poljoprivredni krajolik) unutarkojih je moguća sadnja autohtonog zelenila, te izgradnjalinijskih infrastrukturnih građevina. Namijenjene su kaozaštitne, tampon zone između dijelova naselja s pretežitostambenom izgradnjom i proizvodnih zona, te jačihprometnih pravaca- obilaznice.

Na zelenim i zaštitnim zelenim površinama moguće jeuređivanje putova, staza, manjih pomoćnih građevina štosu u funkciji korištenja određenih površina, manjihkomunalnih građevina i trafostanica, te izuzetno na šumskimpovršinama i zaštitnim površinama vodotoka manjihrekreacijskih sadržaja.

U zaštitnim površinama vodotoka dozvoljava se uzuređenje vodotoka u cilju zaštite vodotoka i okolnogprostora i pejsažno uređenje površina, te staza i putova.

Planom su određene površine zaštićenog prirodnogkrajolika (kanjon Čikole) u kojem nije dozvoljena gradnja(oznaka Z

PK).

GROBLJEČlanak 14.

Površina oznake G određena je za smještaj groblja.Postojeće groblje uz rijeku Čikolu zadržava se u postojećimgranicama. Groblje sv. Ivana u Badnju proširuje se (gotovou dvostrukoj veličini što je pretpostavka zadovoljenjapotreba do kraja planskog razdoblja. Potrebno je za potreberealizacije proširenja groblja izraditi detaljni urbanistički plankojim će se obuhvatiti svi elementi od oblikovanja, prometa(pristup, parkirališta), te sve ostale infrastrukture. Unutarove površine dozvoljena je izgradnja građevina isključivoosnovne namjene (grobovi, grobnice, kapelica, mrtvačnica,prateći sadržaji).

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 15.Pod površinama infrastrukturnih sustava (oznaka IS)

podrazumijevaju se površine koridora prometne i uličnemreže, vodotoci i kopneni dijelovi (obala), te površinekomunalnih infrastrukturnih građevina državnog ižupanijskog značaja (uređaj za pročišćavanje otpadnih voda,20/10 kV trafostanica).

Unutar površina infrastrukturnih koridora planiran jesmještaj građevina i površina postojeće željezničke staniceDrniš (oznaka ŽS), planiranog željezničkog kolodvora Drniš(oznaka ŽK), te veća površina unutar koje je planiransmještaj prometne građevine kojom se deniveliranorazrješava križanje prometnica Knin-Split, Knin-Šibenik(obilazak Drniša), postojeće veze Drniš-Knin i željezničkepruge.


Koridori dalekovoda ne čine posebnu namjenu, već režimuređenja površina, a unutar površina namijenjenih izgradnjipotrebno ih je kablirati.

Unutar koridora prometne mreže predviđen je uzosnovnu građevinu (prometnica sa kolničkim trakama,pješačkim i biciklističkim stazama i zelenim pojasom) ismještaj autobusnih stajališta, benzinskih postaja i uz njihmanjih ugostiteljskih sadržaja, servisa, javnih parkirališnihpovršina, te prometnih pomoćnih objekata i uređaja.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

PROIZVODNE GRAĐEVINE

Čanak 16.Proizvodnim građevinama smatraju se proizvodni

pogoni, proizvodni kompleksi i skladišne građevine spratećim sadržajima koje su smještene isključivo unutarpovršina gospodarske proizvodne namjene.

Vanjske uređene nenatkrivene površine u nivouuređenog terena koje služe za potrebe proizvodno-tehnološkog procesa ne smatraju se sastavnim dijelovimagrađevina iz stavka 1. ovog članka, te se ne uračunavaju ukoeficijent izgrađenosti.

Članak 17.U sklopu površina gospodarske proizvodne namjene

(oznaka I) izgradnja treba biti tako koncipirana da:- najmanja veličina građevne čestice iznosi 2.500 m2,

optimalna veličina građevne čestice iznosi 20.000 m2, anajveća veličina nije ograničena nego ovisi o tehnologijiproizvodnje i minimalnom koeficijentu izgrađenost,

- najmanja udaljenost građevine od susjednih česticamora biti veća ili jednaka njezinoj visini (V), ali ne manje od6,0 m,

- visina građevina (V) mjerena od kote zaravnatogterena do sljemena može iznositi najviše 10,0 m, a iznimno iviše za pojedine građevine ili dijelove građevine u kojimaproizvodno-tehnološki proces to zahtijeva,

- dozvoljena etažnost građevine (E) iznosi; prizemlje idvije katne etaže (E=Pr+2), uz mogućnost izvedbepodrumskih etaža,

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice(Kig) iznosi 0,4, a najmanji 0,1,

- najmanje 20% od ukupne površine građevne česticemora biti uređeno kao parkovno zelenilo,

- udaljenost građevinske čestice proizvodnegrađevine u zoni proizvodne namjene od građevinskečestice unutar površina mješovite, društvene i javnenamjene iznosi najmanje 30,0 m,

- građevna čestica mora imati osiguran pristup najavnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m,

- parkirališne potrebe moraju biti zadovoljene nagrađevnoj čestici građevine.

Izuzetno, u zonama zanatske proizvodnje za smještajprostorno manje zahtjevnih tehnologija, omogućeno je

formiranje i manjih građevinskih čestica, ali ne manjih od1.000 m2,

U slučaju kada se kod građevina u zonama proizvodnenamjene utvrđuju prostorni elementi za novu izgradnjuproizvodnih građevina ili izmjenu postojećeg tehnološkogprocesa u postojećim građevinama, a gdje se tijekomtehnološkog procesa upotrebljavaju ili razvijaju agresivni ištetni plinovi ili tekućine ili postoji opasnost od eksplozije,za navedene zahvate će biti potrebno izraditi procjenuutjecaja na okoliš kao sastavni dio uvjeta za gradnju.

POSLOVNE GRAĐEVINE

Članak 18.Poslovnim građevinama smatraju se:- unutar površina mješovite namjene (oznake M1 i

M2):- građevine i prostori u kojima se obavljaju

intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti kodkojih se prema kriterijima određenim posebnim zakonskim ipodzakonskim propisima ne javljaju posljedice štetne poljudsko zdravlje i okoliš (onečišćenje zraka, buka, neugodnimirisi, vibracije, radioaktivna emisija, opasnosti od eksplozijei sl.), a svojom veličinom, smještajem i osiguranjemosnovnih priključaka na prometnu i komunalnuinfrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranjegospodarskog sadržaja.

- unutar površina gospodarskih proizvodnih iposlovnih namjena (oznake I, K1, K2 i K3):

- građevine ili građevni kompleksi većih trgovačkihcentara, uslužnih i komunalno-servisnih djelatnosti.

- unutar površina športsko rekreacijskih namjena(oznake R1 i R3):

- građevine i sadržaji trgovačke namjene isključivovezane uz prodaju športskih artikala.

Uvjeti gradnje i uređenja poslovnih građevina, unutarpovršina mješovite pretežito poslovne i pretežito stambenenamjene određeni su uvjetima gradnje i uređenja koji supropisani za stambene građevine.

Članak 19.U sklopu površina gospodarskih proizvodnih i poslovnih

namjena izgradnja treba biti tako koncipirana da:- najmanja veličina građevne čestice unutar površina

s pretežito uslužnim djelatnostima iznosi 1.000 m2, a unutarpovršina s pretežito trgovačkim djelatnostima i komunalno-servisnih površina iznosi 2.500 m2,

- najmanja udaljenost građevine od susjednih česticamora biti veća ili jednaka njezinoj visini (V),

- visina građevina (V) mjerena od kote zaravnatogterena do sljemena može iznositi najviše 13,0 m,

- dozvoljena etažnost građevine (E) iznosi; prizemlje,dvije katne etaže i potkrovlje (E=Pr+2+Pk), uz mogućnostizvedbe podrumskih etaža,

- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice(Kig) iznosi 0,5, a najmanji 0,1 i to: poslovni, trgovački iproizvodni sadržaji - max 0,5, servisni i mali proizvodni


sadržaji - max 0,4, skladišni sadržaji -max 0,3,- najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice

mora biti uređeno kao parkovno zelenilo,- udaljenost građevinske čestice poslovne građevine

u zoni poslovne namjene od građevinske čestice unutarpovršina mješovite, društvene i javne namjene iznosinajmanje 30,0 m,


- parkirališne potrebe moraju biti zadovoljene nagrađevnoj čestici građevine.

Planom se omogućuje i zadržavanje postojećeparcelacije koja se može zadržati, ali parcela ne može bitimanja od 500 m2.

Članak 20.Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim

djelatnostima i gospodarske (poslovne i proizvodne)građevine s potencijalnim izvorima zagađenja mogu segraditi u zonama gospodarske namjene ukoliko tehnološkorješenje, veličina građevne čestice i njen položaj u naselju uodnosu na dominantne smjerove vjetra, prometno rješenje,mogućnosti komunalnog opremanja građevne čestice, načinpročišćavanja i dispozicija otpadnih voda to omogućavaju.

UGOSTITELJSKO TURISTIČKE GRAĐEVINE

Članak 21.Ugostiteljsko turističkim građevinama se smatraju

građevine određene posebnim propisima (Zakon ougostiteljskoj djelatnosti, Pravilnik o razvrstavanju,minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata,Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata), a njihovsmještaj zonama omogućen je u zonama ugostiteljskoturističke namjene, gospodarske poslovne namjene ili uzonama mješovite namjene.

Planom su određene i posebne površine za ugostiteljskoturističku namjenu i to za hotel (oznaka T1).

Ugostiteljsko turistički sadržaji iz stavka 1. ovog člankau zonama mješovite namjene smještaju se u zasebnimgrađevinama ili u dijelovima građevina.

Smještaj ostalih ugostiteljskih sadržaja iz skupinerestorana, barova i kantine i pripremnice obroka (catering),kod kojih se prema kriterijima određenim posebnimpropisima ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravije iokoliš (onečišćenje zraka, buka, neugodni mirisi) moguć jeosim u zonama iz stavka 1. ovog članka i u zonama stambene,sportsko- rekreacijske i gospodarske namjene.

Članak 22.Uvjeti gradnje i uređenja ugostiteljskih građevina iz

stavaka 3. i 4. članka 21. određeni su uvjetima gradnje iuređenja koji su propisani za građevine osnovne namjeneza zonu u kojoj se takva građevina smještava.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTSKOREKREACIJSKIH DJELATNOSTI

Članak 23.Pod građevinama sportsko rekreacijske namjene

podrazumijeva:- unutar zona mješovite namjene (oznake M1 i M2) na

zasebnoj građevinskoj čestici maksimalne veličine do 2000m2, manji sportski tereni sa pratećim građevinama,

- unutar površina mješovite pretežito stambenenamjene na zasebnoj građevnoj čestici: sportski teren do200 m2 površine, tenis teren, bazen za plivanje vodenepovršine do 320 m2,

- unutar površina ugostiteljsko turističke namjene nagrađevnoj čestici osnovne građevine: sportski teren do 200m2 površine, tenis teren, bazen za plivanje,

- unutar zona gospodarske namjene građevine ipovršine sportsko rekreacijske namjene za potrebe korisnikagospodarskih građevina, a ne kao javni sportsko rekreacijskisadržaji,

- unutar površina sportsko rekreacijske namjene: svevrste i kategorije sportskih građevina.

Članak 24.Izgradnja sportskih sadržaja u zonama sportsko

rekreacijske namjene (R1) treba biti tako koncipirana da:- najmanja površina građevne čestice iznosi 1.200 m2,- maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5,

s time da se uračunavaju samo površine pratećih građevinauz osnovni sportski teren ili bazen, a to su: garderobe,sanitarije, uredi, priručno skladište, trgovina sportskimartiklima, ugostiteljski sadržaji, pogonske prostorije bazena,

- maksimalna visina (V) osnovne građevine iznosi 7,0m osim ako tehnologija ne zahtijeva više, a pratećihgrađevina 3,0 m mjerena od zaravnatog terena do vijencakrova građevine,

- najmanja udaljenost građevina od susjednihgrađevnih čestica iznosi 3,0 m,

- parkirališne potrebe moraju biti zadovoljene nagrađevnoj čestici građevine, a najmanje 20% građevnečestice mora biti ozelenjeno.

Članak 25.Izgradnja u zonama sportsko rekreacijske namjene-

oznaka R2 odnosi se na izgradnju/uređenje šetnicaodmorišta, te manjih građevina ugostiteljsko turističkenamjene čija izgradnja treba biti tako koncipirana da:

- se sačuva vrijedno zelenilo,- najveća površina građevine iznosi 100 m2,- etažna visina građevina bude prizemna (E=Pr),- upotreba tradicijskih elemenata arhitektonskog

oblikovanja i materijala.

Članak 26.Uvjeti gradnje i uređenja građevina sportsko

rekreacijskih sadržaja u zonama mješovite, ugostiteljskoturističke i gospodarske namjene određeni su uvjetimagradnje i uređenja koji su propisani za građevine osnovnenamjene za zonu u kojoj se takva građevina smještava.


4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIHDJELATNOSTI

Članak 27.Pod građevinama društvenih djelatnosti smatraju se:- unutar površina javne i društvene namjene:- građevine odgojne i obrazovne djelatnosti (jaslice,

dječji vrtić, osnovna i srednja škola),- građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti (dom

zdravija, dom umirovljenika, dom za osobe s poteškoćamau razvoju i sl.),

- građevine kulturne djelatnosti (knjižnica, čitaonica,muzej, galerija, kazalište, kino dvorana),

- građevine javne i upravne djelatnosti (banka, pošta,vatrogasna postaja, gradska uprava, mjesni odbor, policija,sudstvo),

- građevine sakralne namjene.- unutar površina mješovite pretežito namjene:- sve navedene građevine u prethodnoj alineji osim

osnovne škole, doma zdravlja i vatrogasne postaje.

Članak 28.U sklopu površina javne i društvene namjene i površina

mješovite pretežito poslovne namjene izgradnja građevinajavne i društvene namjene treba biti koncipirana tako da:

- najmanja veličina građevne čestice iznosi 1.000 m2,a za osnovnu školu, dom zdravlja i vatrogasnu postaju15.000 m2,

- najmanja udaljenost građevine od susjednih česticamora biti veća ili jednaka njezinoj visini, ali ne manja od 3,0m,

- visina građevina (V) mjerena od kote zaravnatogterena do sljemena može iznositi najviše 7,0 m,

- etažna visina građevine (E) bude tri nadzemne etažei podrum, odnosno podrum, prizemlje i dva kata (Po+Pr+2),

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevnečestice za izgradnju građevina iz članka 27. osim građevinaodgojne i obrazovne djelatnosti, kod izgradnje naslobodnostojeći način iznosi 0,6, a na ugrađeni način iznosi0,8,

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevnečestice za izgradnju građevina odgojne i obrazovnedjelatnosti iznosi 0,4,

- najmanje 25% od ukupne površine građevne česticenamijenjene izgradnji građevina odgojne i obrazovnedjelatnosti mora biti uređeno kao parkovno zelenilo,


- parkirališne potrebe moraju biti zadovoljene nagrađevnoj čestici građevine ili na javnim parkirališnimpovršinama, ako se nalaze na udaljenosti do 100 m od ulazana građevnu česticu.

Članak 29.Iznimno, visine dijelova građevina (zvonik, dimnjak

kotlovnice, vatrogasni toranj i sl.) mogu biti veće od onihpropisanih u prethodnom članku.

Ako se građevine odgojne i obrazovne djelatnosti gradesjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od tegrađevine mora iznositi najmanje tri njezine visine (V),odnosno ako se ispred navedenih građevina gradi novagrađevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnihsadržaja ne može biti manja od tri visine (V).

5. UVJETI i NAČIN GRADNJE STAMBENIHGRAĐEVINA

Članak 30.Stambenim građevinama smatraju se: građevine

individualne stambene izgradnje, višestambene i stambeno-poslovne građevine.

Pod individualnom stambenom izgradnjompodrazumijeva se izgradnja jednoobiteljskih stambenihgrađevina

- građevine s najviše dvije odvojene stambenejedinice (stana), te višeobiteljskih s najviše četiri stambenejedinice (stana). Uz stambene jedinice u građevinamaindividualne stambene izgradnje mogu se graditi i različitiposlovni prostori tihe i slične djelatnosti bez opasnosti odpožara i eksplozije.

Građevine individualne stambene izgradnje s najvišečetiri odvojene stambene jedinice (stana) mogu seizgrađivati kao samostojeće (SS), dvojne (D) ili skupne (S).

Višestambenim građevinama smatraju se građevinestambeno poslovne ili stambene namjene s više od četiriodvojene stambene jedinice (stana) koje se izgrađujuisključivo kao samostojeće građevine (SS). Uz stambenejedinice u višestambenim građevinama mogu se graditi irazličiti poslovni prostori tihe i slične djelatnosti bezopasnosti od požara i eksplozije, te smještajne jediniceturističke izgradnje.

Stambeno-poslovnom građevinom se smatra građevinau kojoj su stambene jedinice smještene samo na katnimetažama.

Članak 31.Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna

stambena ili stambeno - poslovna građevina, te uz njihpomoćne građevine koje s osnovnom građevinom činecjelinu.

Pomoćnim građevinama se smatraju: garaže, drvarnice,spremišta, ljetne kuhinje, nadstrešnice, pušnice te sportskiteren do 100 m2 površine (boćalište, stolni tenis, visećakuglana i sl.), bazen za plivanje vodene površine do 100 m2

i sl.

5.1. Oblik i veličina građevne čestice

Članak 32.Određuju se slijedeće veličine građevnih čestica

individualne stambene izgradnje:a) Kod izgradnje na slobodnostojeći način- minimalna površina građevinske parcele iznosi 300

m2

- maksimalna površina građevinske parcele iznosi udovršenim dijelovima 750 m2, a na ostalom području 900 m2;


b) Kod izgradnje na poluotvoren (dvojni) način:- minimalna površina građevinske parcele iznosi 200

m2- maksimalna površina građevinske parcele iznosi u

dovršenim dijelovima 500 m2, a na ostalom područjima 600m2;

c) Kod izgradnje građevina u nizu (skupni) ilipoluatrijskih ili atrijskih građevina:

- minimalna površina građevinske parcele iznosi 150m2

- maksimalna površina građevinske parcele iznosi udovršenim dijelovima 350 m2, a na ostalom području 450 m2;

d) Kod izgradnje građevina u nizu ili slobodnoj grupacijikada se poklapaju građevinski pravac i regulacijska linija:

- minimalna površina građevinske parcele iznosi 100m2

- maksimalna površina građevinske parcele iznosi 300m2.

Izuzetno se, u zoni povijesne jezgre i njenim kontaktnimzonama s obzirom na već postojeću parcelaciju, možeodobriti gradnja i na parcelama manjim od propisanih, auvjetima gradnje i uređenja utvrdit će se adekvatan pristupdo parcele. Ostale uvjete izgradnje prilagoditi posebnimuvjetima nadležne uprave za zaštitu spomenika kulture.

Članak 33.Izgradnja građevine stambene namjene određuju se u

ovisnosti o veličini građevnih čestica, slijedeći najmanji inajveći koeficijent izgrađenosti:

veličina koeficijent izgrađenosti građevne čestice Kig

građevne čestice stambene građevine izuzev višestambenih stambene građevine izuzevza poluotvoreni i samostojeći način višestambenih izgradnje za skupni način izgradnje

m2 najmanji najveći najmanji najveći

100-200 - - 0,30 0,50

200-400 0,15 0,40 0,20 0,45

401 - 500 0,15 0,35 0,15 0,40

501 -600 0,15 0,30 - -

601-700 0.10 0,30 - -

701 -900 0,10 0,25 - -

Detaljnim planom uređenja mogu se propisati i drugačiji (stroži) urbanističko - tehnički uvjeti u pogledu veličinegrađevne čestice, koeficijenta izgrađenosti, interpolacije i rekonstrukcije građevina.

Članak 34.Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za izgradnju

višestambenih ili stambeno-poslovnih građevina s više od4 stambene jedinice građenih na:

- slobodnostojeći način ne može biti veći od 0,6;- poluugrađeni i ugrađeni način ne može biti veći od

0,8,s time da se njihova izgradnja definira detaljnim planom

uređenja.Članak 35.

Kada je sukladno odredbama posebnih propisapotrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebuvišestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispodgrađevine, površinu za održavanje građevine, površinu zaprivremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnihinstalacija, te pristup s javne prometne površine.

Članak 36.U postupku mogućeg objedinjavanja građevnih čestica

kojim se ne remeti tipologija izgradnje objedinjava se ipovršina gradivih dijelova čestica, tako da se zadržavaju

samo propisane udaljenosti prema susjednim česticama.Dužina uličnog pročelja na objedinjenoj građevnoj česticine smije biti veća od dvostruko uobičajene tipološkeizgradnje.

5.2. Smještaj građevine na građevnoj česticiUdaljenost građevina od ruba građevne čestice

Članak 37.Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći (SS)

način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m odsusjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore.

Udaljenost ostalih dijelova građevine koji se smatrajudijelom građevine (balkoni, terase i otvorena stubišta) odgranica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m.

Izuzetno udaljenost građevine od susjedne međe možebiti i manja u slučaju da smještaj građevine na susjednojgrađevnoj čestici omogućava postizanje propisanograzmaka između građevina od 4,0 m, ali ne manja od 1 metrai uz suglasnost susjeda.

Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju


ustakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm,dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najvećegpromjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacijaodvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvaritivizualni kontakt.

Članak 38.Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način

(dvojne građevine-D) jednom svojom stranom se prislanjajuna granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednugrađevinu.

Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi sena građevne čestice čija širina iznosi od 8,0-12,0 m ili graničes česticama čija širina iznosi od 8,0-12,0 m.

Na dijelu građevine koja se gradi na samoj granicigrađevne čestice ne smiju se izvoditi nikakvi otvori.

Zid između dvije građevine koje se izgrađuju kao dvojnegrađevine mora se izvesti kao protupožarni.

Članak 39.Građevine koje se izgrađuju u nizu (S), dvjema svojim

stranama se prislanjaju na granice susjednih građevnihčestica i uz susjedne građevine.

Članak 40.Udaljenost pratećih građevina koje su izrađene od drveta

mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m.

Članak 41.Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj građevnoj

međi graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da suizgrađene od vatrootpornog materijala i da su između njihizvedeni vatrootporni zidovi.

Članak 42.Uz stambene građevine, na građevnoj čestici se mogu

graditi pomoćne građevine što služe redovnoj upotrebistambene građevine s prostorima za rad, spremište ogrjevai druge svrhe, te garaže tako da su:

- prislonjene uz stambenu građevinu na istojgrađevnoj čestici na poluugrađeni način,

- odvojene od stambene građevine na istoj građevnojčestici,

- na međi, uz uvjet da je zid prema susjednoj česticiizveden od vatrootpornog materijala.

Površina građevne čestice pod pomoćnom građevinomuračunava se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

Udaljenost regulacijskog pravca

Članak 43.Udaljenost regulacijskog pravca od osi ceste mora

iznositi najmanje:- kod glavne gradske prometnice10,00 m- kod glavnih sabirnica 7,50 m- kod ostalih sabirnica 5,00 m- kod stambenih i ostalih ulica 4,25 mUdaljenost regulacijskog pravca od osi ostalih ulica (i

putova) koje nisu naznačene u kartografskom prikazu br.2.1. “Prometna mreža” ne može biti manja od polovice širinevatrogasnog puta.

Izuzetno udaljenost regulacijskog pravca od osi“slijepe” ulice čija dužina ne smije iznositi više od 100 m, nemože biti manja od 2,75 m i to na strani na kojoj se nećeizvoditi nogostup.

Međusobna udaljenost građevina

Članak 44.Međusobna udaljenost građevina građenih na

slobodnostojeći (SS) način na susjednim građevnimčesticama ne može biti manja od visine veće građevine, aline manje od 5,0 m, pri čemu se pod visinom razumijevavisina od zaravnatog terena do sljemena krova građevine.

Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevinenovom, može se zadržati i postojeća udaljenost izmeđugrađevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovetočke.

Članak 45.U slučaju izgradnje građevina na manjoj međusobnoj

udaljenosti (4m i manje) u svrhu sprječavanja širenja požarana susjedne građevine, potrebno je tehničkomdokumentacijom dokazati uzimajući u obzir požarnoopterećenje, požarne karakteristike materijala građevine,veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr, da sepožar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora bitiodvojena od susjednih građevina protupožarnim zidomvatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju dagrađevina ima kosi krov (ne odnosi se na ravni krovvatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krovgrađevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolomiste vatrootpornosti, dužine najmanje 1 m ispod pokrovakrovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje nadužini konzole.

Iznimno od stavka 1. ovog članka građevine u kojima seobavlja proizvodnja ili skladištenje ili promet zapaljivimtekućinama i plinovima, eksplozivom, pirotehničkimsredstvima i streljivom, moraju biti udaljene od susjednihgrađevina prema posebnom propisu.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine igašenja požara na građevini i otvorenom prostoru,građevina mora imati vatrogasni prilaz određen premaposebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcijevodovodnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjetivanjska hidrantska mreža.

Članak 46.U slučaju izgradnje građevina na manjoj međusobnoj

udaljenosti potrebno je tehničkom dokumentacijomdokazati:

- da konstrukcija građevine ima povećani stupanjotpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda;

- da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenjegrađevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, nitiizazvati oštećenje na susjednim građevinama.


Članak 47.Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim svojim

dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet:- da je na susjednoj građevinskoj čestici već izgrađena

pomoćna građevina na zajedničkom rubu čestice,- da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootpomi

zid,- da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori,- da se odvod krovne vode s pomoćne građevine riješi

na pripadajućoj joj čestici.

5.3. Visina i oblikovanje građevina

Članak 48.Visina građevine (V) određuje se visinom vijenca u

odnosu na kotu uređenog terena građevne čestice s onestrane građevine koja je orijentirana na javnu površinu.

Visina vijenca građevina mora biti usklađena stipologijom izgradnje i visinom vijenca susjednih građevinas iste strane ulice s kojima čini cjelinu. U situacijislobodnostojeće izgradnje širina uličnog pročelja građevinene smije biti manja od visine vijenca građevine.

Maksimalna visina (V) izgradnje stambenih građevinaodređuje se najvećom visinom vijenca od 10,0 m, odnosnonajvećim brojem etaža (E): podrum i tri nadzemne etaže(Po+Pr+2), gdje se pod broj etaža podrazumijeva i stambenopotkrovlje.

Iznimno od stavka 3. ove točke, može se detaljnim planomuređenja planirati izgradnja višestambenih i poslovnihgrađevina najveće visine vijenca od 14,0 m, odnosnonajvećim brojem etaža (E): podrum, prizemlje i 3 kata(Po+Pr+3), gdje se pod broj etaža podrazumijeva i stambenopotkrovlje.

U povijesnoj jezgri naselja do visine P+3 ovisno opostojećoj izgradnji, ali obvezatno prema uvjetima nadležneUprave za zaštitu spomenika kulture.

Članak 49.Visina vijenca pomoćnih građevina može iznositi najviše

3,0 m.

Članak 50.Potkrovljem (Pk) se smatra dio građevine ispod krovne

konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine.Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Najveći gabaritpotkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozidaod 120 cm za jednokatne, odnosno 160 cm za prizemnegrađevine i tada se ubraja u broj etaža.

Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova,krovnim kućicama ili na zabatnom zidu ovisno oambijentalnim uvjetima sredine.

Članak 51.Postojeći tavanski prostori mogu se prenamjeniti u

stambene ili poslovne prostore (potkrovlje) i u slučajevimakada ukupna izgrađena površina prelazi najveću brutorazvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita.

Članak 52.Podrumom (Po) se smatra najniža etaža ako:- na kosom terenu kota donjeg ruba stropne

konstrukcije te etaže nije viša od 60 cm od kote konačnozaravnatog terena na višem dijelu, i ako kota definitivnozaravnatog terena nije niža od 30 cm od kote gornjeg rubatemelja na najnižem dijelu.

- na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropnekonstrukcije te etaže nije viša od 1,0 m od kote konačnogzaravnatog terena.

Članak 53.Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje

pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijalimoraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine.

Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili unizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činitiarhitektonsku cjelinu.

Krovišta se u pravilu izvode kao kosa krovišta nagibado 30°, uz upotrebu pokrova od kupe kanalice ili mediterancrijepa. Isključuje se uporaba pokrova od salonita i lima.

Izuzetno se može dozvoliti i izvedba ravnog krova nagrađevinama.

Članak 54.S obzirom na zatečene vrijednosti graditeljske baštine u

širem okruženju, nova izgradnja mora zadovoljiti svojomkvalitetom i mora se u svom arhitektonskom oblikovanjuprilagoditi postojećem ambijentu. Stoga se uvjetuje uporabatradicijskih materijala, načina izgradnje, mjerila zgrade, otvorai sl.

Elementi za arhitektonsko oblikovanje u tradicijskom stilusu:

- pročelja kamena ili žbukana obojena svijetlimpastelnim bojama,

- otvori na pročeljima mogu biti uspravno pravokutniili izuzetno kvadratični usklađeni s ritmom ostalih(eventualno postojećih ili susjednih) otvora,

- izlozi u prizemlju trebaju biti ostakljeni i u ritmu ostalihotvora na pročelju,

- zaštita na vanjskim otvorima: drveni kapci (škure) iližaluzine (grilje) i iznimno rolete,

- krov dvostrešan, iznimno jednostrešan ilivišestrešan, a na pomoćnim građevinama i jednostrešan,

- pokrov kosog krova kupa kanalica ili «mediteran»crijep,

5.4. Ograde i parterno uređenje

Članak 55.Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u

odnosu na javnu prometnu površinu.Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema

susjednim česticama najveće visine 1,5 m, s time da kamenoili betonsko (obloženo kamenom) podnožje ulične ogradene može biti više od 100 cm. Dio ulične ograde iznad punogpodnožja mora biti providan, izveden od drveta, pocinčane


žice i drugih materijala sličnih karakteristika. Ogradu jemoguće izvesti i kao zeleni nasad (živica) do visine od 100cm.

Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati sunutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju prometna javnoj površini.

Postojeće suhozide na međama građevinskih česticatreba zadržati i urediti kao ogradu propisanu prema ovimodredbama.

Članak 56.Nije dozvoljeno postavljanje žičanih, zidanih, kamenih,

živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi sesprječavao slobodan prolaz uz bujične vodotoke, te koji bismanjili njihovu propusnu moć ili na drugi način ugrozilibujicu i područje uz nju.

Nije dozvoljeno postavljanje na ogradu oštrihzavršetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugrozitiljudski život.

Zabrana iz stavka 2. ove točke ne odnosi se naograđivanje čestica i građevina posebne namjene (vojska,policija) ili drugih (trafostanica, uređaj za pročišćavanjeotpadnih voda, industrijski pogon), ako je to određenoposebnim propisima.

Članak 57.Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl, treba

izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da seonemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta,odnosno susjednih građevina.

Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine,tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnomudaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake teraseozeleniti.

Članak 58.Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm

iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi iizvan površine gradivog dijela čestice, ali na način da se najednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz nanjezin stražnji dio najmanje širine 3,0 m.

5.5. Priključak na prometnu infrastrukturu

Članak 59.Građevna čestica u pravilu mora imati neposredan

pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3,0 m.Izuzetno se pristup do građevinske parcele, odnosno

građevine koja se interpolira u postojeću zgusnutu izgradnju(zona povijesne jezgre i kontaktno područje) može odobritii na drugi način uz prethodnu suglasnost susjeda.

U slučaju prilaza na javnu cestu u postupku izdavanjauvjeta za gradnju potrebno je ishoditi posebne uvjetepriključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja.

U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulicarazličitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinutreba u pravilu ostvariti preko ulice nižeg značaja.

Vatrogasni pristup, odnosno pristup za interventnavozila treba osigurati za sve građevine najmanje s jednestrane ako građevina ima otvore na toj strani. Kao interventniput smatra se bilo koja uređena površina ili put najmanješirine 3 m, pod uvjetima da je ta površina slobodna odparkiranih vozila, da tlo ima nosivost potrebnu za prijemvatrogasnih vozila i da unutarnji radijus krivine iznosi 10 m.Visina vatrogasnog prolaza mora biti 4,20 m.

5.6. Komunalno opremanje građevina

Članak 60.Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju

zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste iveličine prostorija, komunalno opremanje, a naročito uvjeteu pogledu sanitarnog čvora te moraju imati suglasnostnadležnih komunalnih službi.

Članak 61.Ako u ulici postoji vodovodna mreža i ako za to postoje

tehnički uvjeti, građevina se obvezatno mora priključiti navodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodomse rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama.

Otpadne vode iz domaćinstva moraju se upuštati ukanalizacijski sustav ili privremeno u septičke jame dok sene izgradi kanalizacijski sustav.

Priključivanje građevina na sustav komunalneinfrastrukture obavlja se na način propisan od nadležnihslužbi.

Unutar područja određenog Odlukom o komunalnomredu (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj18/97) nije dozvoljena izgradnja manjih gospodarskihgrađevina: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci,šupe, kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva iproizvoda, staklenici i plastenici, pušnice i sl.

Reklamni panoi površine veće od 6,0 m2 i kioscipostavljaju se na građevnim česticama tako da ne izlazevan već određenog građevnog pravca.

6. UVJETI UREĐENJA ODNOSNOGRADNJE, REKONSTRUKCIJE IOPREMANJA PROMETNE,TELEKOMUNIKACIJSKE IKOMUNALNE MREŽE SPRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA IPOVRŠINAMA

Članak 62.Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i

površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog,energetskog i vodnogospodarskog sustava.

Vrste i tipovi infrastrukturnih građevina određeni suposebnim propisima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina iuređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavatiposebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih


infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnostiostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 63.Unutar područja obuhvata ovoga Plana određen je

sustav i hijerarhija gradske prometne mreže prikazane nakartografskom prikazu br. 1.2.: Korištenje i namjena površina,Promet, pošta i telekomunikacije, te u skladu s time i širinakoridora prometnica koji se trebaju očuvati od drugeizgradnje osim prometnih i infrastrukturnih objekata kakoslijedi:

- Glavna gradska ulica 20-30m- Gradska ulica 15-25m- Stambena ulica 10-20m- ostale (stambene) ulice - dvosmjerne 8,5 m- jednosmjerne 7,0 m- Ulica u gospodarskoj/radnoj zoni 15-20mPostojeće ulice koje imaju kategoriju sa širinom koju

nije moguće ostvariti zadržavaju sadašnji koridor uz gradnjunovih objekata na već utvrđenom građevinskom pravcu.

Planirane obilaznice grada su kategorizirane kao državneceste.

Osim prometnica koje su utvrđene u grafičkim prikazimai koje čine osnovnu prometnu mrežu Planom je omogućenaizgradnja prometnica/ulica niže kategorije za pristup dosvake građevinske čestice.

Planom se omogućuju manje korekcije trasa prometnicakoje proizlaze iz detaljnijeg trasiranja s razine idejnog iliizvedbenog projekta, zbog rješavanja vlasničkih odnosa,konfiguracije terena i sl.

Članak 64.Unutar koridora prometnica dozvoljena je izgradnja

prometnih i komunalnih infrastrukturnih građevina.Prometnim građevinama smatraju se unutar koridora

prometnica; prometnice, benzinske postaje s pratećimugostiteljskim i servisnim sadržajima, javna parkirališta,autobusne postaje, biciklističke i pješačke staze.

Članak 65.U postupku izdavanje uvjeta za gradnju za zahvate u

prostoru unutar zaštitnog pojasa javne ceste koji je određenposebnim propisom (Zakon o javnim cestama) obvezatnose moraju zatražiti uvjeti nadležne Uprave za ceste.

Javnim cestama smatraju se one koje su određeneposebnim propisom (Odluka o razvrstavanju javnih cesta udržavne ceste, županijske ceste i lokalne ceste).

Članak 66.Gradska prometna mreža povezana je na dva mjesta s

obilaznicom (državnom cestom br. 33), čiji koridor iznosi100,0 m. Spojeve glavne gradske prometnice na obilaznicumoguće je izvesti u nivou ili denivelirane.

Članak 67.Sve javne prometne površine na koje postoji

neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet zaformiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi iuređivati na način da se omogućuje vođenje komunalneinfrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnihprometnica.

Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinutreba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Članak 68.Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put uz kojega se

izgrađuju ili postoje stambene ili druge građevine, te na kojite građevine imaju izravan pristup.

Ulica iz stavka 1. ove točke mora imati najmanjukolovoznu širinu od 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno3,5 m (za jednu voznu fraku - jednosmjerna ulica).

Jedna vozna traka može se izgrađivati iznimno napreglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100,0m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužinane prelazi 100 m na preglednom ili 50,0 m na nepreglednomdijelu.

Sve postojeće stambene ulice ukoliko ne zadovoljavajukriterije iz prethodnog stavka moraju se rekonstruirati takoda barem zadovolje uvjetima vatrogasnog puta određenimposebnim propisima.

Članak 69.Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba

kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnogjarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može bitimanja od one određene posebnim propisima.

Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnjanogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini.

Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda,te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskihulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozačai time ometaju promet.

Članak 70.Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez

arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka zakretanje niti jedne kategorije stanovništva.

6.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 71.Uvjetima za gradnju i uređenje građevina javne i

društvene, proizvodne, poslovne, ugostiteljsko turističkeili sportsko rekreativne namjene potrebno je utvrditi potrebuosiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila ito prema slijedećim normativima:


Namjena građevine broj parkirališnih ili garažnih mjesta na:

1. proizvodna, zanatska i sl. 0,5 /1 zaposlenika

2. uredski prostori 20 /1000 m2 bruto površine građevine

3. uslužna, trgovačka, ugostiteljstvo 15-30 /1000 m2 bruto površine građevine

4. javne djelatnosti (pošta, banka), 12-18 /1000 m2 bruto površine građevine

5. zdravstvena djelatnost 0,25 /1 zaposlenika

6. višenamjenske dvorane i

sakralne građevine 0,1/1 posjetitelja

7. sportsko rekreacijska 0,20 /1 gledatelja, odnosno korisnika

8. stambena 1/1 stan

Ukoliko nije ovim odredbama drugačije naznačeno,smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta jepotrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine.

Unutar javnih parkirališnih površina i parkirališta nagrađevnim česticama javne i društvene, sportskorekreativne i ugostiteljsko turističke namjene potrebno jeosigurati 5% parkirališnih površina za invalidne osobepropisane dimenzije prema posebnim propisima.

Članak 72.Planom se predviđa korištenje mjesnih i međumjesnih

ulica, te željezničkih pruga za javni gradski prijevoz. Naodgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti proširenjaza stajališta s nadstrešnicama za putnike.

Članak 73.Uz kategorizirane ceste moguća je gradnja i uređivanje

biciklističkih staza i traka unutar koridora prometnica, takoda im širina bude najmanje 1,5 m za jedan smjer, a uzdužninagib, u pravilu ne veći od 4%.

Gradnju i uređivanje biciklističkih traka moguće je izvesti:1. odvojeno od kolnika u drugoj razini,2. kao fizički odvojeni dio od kolnika i3. prometnim znakom odvojeni dio kolnika.

Članak 74.Pri utvrđivanju uvjeta za izgradnju za zahvate u prostoru

unutar zaštitnog pružnog pojasa željezničke pruge Split(Šibenik)- Zagreb obvezatno uzeti u obzir potrebe dogradnjedrugog kolosijeka kako bi se dobila pruga s velikompropusnom moći za velike brzine (do 160 km/sat).

Posebne uvjete u smislu stavka 1. ovoga članka odreditće javno poduzeće nadležno za održavanje pruge i pružnihpostrojenja i sigurnosti prometa na pruzi.

6.2. Telekomunikacije

Članak 75.Ovim Planom predviđeno je povećanje kapaciteta

telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj

telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao inajveći mogući broj spojnih veza. Razmještaj građevina iobjekata telekomunikacijske mreže prikazan je nakartografskom prikazu br. 1.2.: Korištenje i namjena površina,Promet, pošta i telekomunikacije.

Za potrebe zadovoljavanja poštanskih usluga potrebnoje planirati adaptaciju i moguću nadogradnju postojećegpoštanskog ureda u Drnišu, te njegovo telekomunikacijskopovezivanje u funkcionalnu telekomunikacijsku mrežu.

Postojeća ATfC Drniš zadovoljava potrebe za bliskoplansko razdoblje. Za duže plansko razdoblje potrebno jeizgraditi novu, odnosno proširiti mjesnu telefonsku mrežu,prema planiranim zonama izgradnje. Etapnost izgradnjemreže treba uskladiti s etapnošću izgradnje prostora.

Obzirom na pretpostavku da će u gradu obitavati 5.000stanovnika te uz predviđenih 40 telefonskih priključaka na100 stanovnika, potrebno je planirati mjesnutelekomunikacijsku mrežu za 2.000 telefonskih priključaka,koja će zadovoljiti potrebe i stanovništva i gospodarstvana području grada.

Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze(mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu setrebaju polagati u koridorima postojećih, odnosnoplaniranih prometnica.

Za izgradnju građevina potrebnih za antenske uređajemobilne telefonije (tornjevi) predvidjeti zasebnu građevnučesticu ukoliko se ne postavljaju na već izgrađenu građevinuili na već formiranu građevnu česticu. Treba ih takopozicionirati da ne remete sklad urbane ili ruralne strukturenaselja ili krajobraza, te po mogućnosti na jednom mjestuobjedinili više operatera (na jednom stupu).

6.3. Elektroopskrba

Članak 76.U budućnosti će Drniš imati 5000 stanovnika, a predviđa

se i značajnije jačanje gospodarstva što će rezultirati idaljnjim povećanjem potreba za električnom energijom:


2000. godine 2015. godine

Broj Vršno Potrebna Broj TS Broj Vršno Potrebna Broj TSstano- opterećenje snaga stano- opterećenje snagavnika (kW) (kVA) vnika* (kW) (kVA)

5.000 4.245 7.331 25 7.000 14500 24,85 43

* Ukupno planirana potrošnja iskazana je kao ekvivalent povećanja broja stanovnika

Članak 77.Razmještaj građevina i objekata elektroenergetske mreže

prikazan je na kartografskom prikazu bar 2.1.: Infrastrukturnemreže, Elektroenergetika.

Napajanje električne mreže predviđa se iz TS 110/35 kVDrniš čija je lokacija na sjeverozapadu uz cestu za Oklaj ikoja je povezana s TS Bilice 110 kV dalekovodom.

Planira se prelazak s 10 kV na 20 kV mrežu, rekonstrukcijai izgradnja novih gradskih TS, te izgradnja prstenaste mrežeposebno za kućanstva, a posebno za proizvodne pogone.

Također je potrebno dio zračnih vodova kablirati napotezima na kojima se planira nova izgradnja. Novo planirana10(20) kV kabelska mreža izvodit će se kabelima tipa XHP81A3 x (1 x 150 mm2), 20 kV s priključkom transformatorskihstanica na principu ulaz-izlaz.

Za sve transformatorske stanice treba u principuosigurati dvostrano napajanje formiranjem zamkaste mreže.Također treba formirati posebnu elektroenergetsku mrežuza domaćinstva, a posebnu za industrijsku zonu.

Članak 78.Uvažavajući proširenje gradske zone potrebno je

provesti prijelaz nekih postojećih zračnih mreža u kabelske.Predlaže se kabliranje:

od TS Kalun do GTS Krateks (dio voda)od GTS Plastika do TS Kamenolomod GTS INA do TS Kalun (dio voda)od TS Badanj 1 do TS Remontod TS Badanj 1 do TS Badanj 2od TS Kalun do TS Remont (dio voda)od TS Kalun do TS GTS Pazar

6.3.1. Javna rasvjeta

Članak 79.Sadašnje rješenje javne rasvjete ne zadovoljava

kvalitativno ni kvantitativno. Instalacija javne rasvjete jeizvedena kao i niskonaponska mreža, znači uglavnom nastupovima, a djelomično kabelima u zemlji, a rasvjetna tijelasu adekvatne svjetiljke sa živinim VTFE žaruljama.

Kabliranjem niskonaponske mreže i za instalaciju javnerasvjete bi se izgradila kabelska mreža s kabelimaodgovarajućeg presjeka. Svjetiljke bi se postavile naodgovarajuće stupove.

Rasvjeta magistralnih pravaca i prometnica gradskihnaselja predviđa se u klasi gradskih prometnica B2 i klasi

rasvjete B2. Potrebno je svako rasvjetno tijelo unificiratikako u glavnim prometnicama, tako i u sporednim, te upješačkim zonama i šetalištima, radi lakšeg održavanja.Vanjska rasvjeta priključit će se na nove transformatorskestanice.

Članak 80.Trafostanice i telefonske centrale kada se ne grade u

sklopu druge građevine potrebno je kao i plinske redukcijskestanice uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnojgrađevnoj čestici, ali tako da ne smanjuju preglednostraskrižja i ne remete sklad javnih zelenih površina.

6.4.Plinoopskrba

Članak 81.Programom prostornog uređenja republike Hrvatske

planirana je izgradnja magistralnog plinovoda kojim bi bilomoguće opskrbiti i područje grada Drniša plinom. Kako nepostoje konkretna rješenja, ovim Planom se daje samonačelni princip polaganja mjesne plinske mreže.

Mjesne plinske mreže treba polagati u koridorimapostojećih odnosno planiranih prometnica.

6.5. Vodoopskrba

Članak 82.Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju

kvalitetnije i sigurnije vodoopskrbe cijelog područjatemeljeno je na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe i to usvim područjima i za dijelove naselja koji do sada nisuobuhvaćeni vodoopskrbom.

Razmještaj građevina i objekata vodoopskrbe prikazanje na kartografskom prikazu broj 2.2.: Infrastrukturne mreže,Vodoopskrba.

Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema,način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnimzakonskim i podzakonskim propisima.

Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodnemreže i naselja je predviđena cijevima koje trebaju podnijetiradni tlak od NP 10 bara.

Članak 83.Planom je za plansko razdoblje do 2015. godine

predviđeno da na području obuhvata boravi:-stanovnika do 5.000


-domaćinstva do 1.700Temeljem ovih podataka može se izračunati potrebna

količina vode za potrebe stanovnika uz slijedeću normupotrošnje:

q = 150 I/stan/dan za početno razdobljeq = 250 I/stan/dan za konačno razdobljeodnosno ukupna dnevna količina vode za potrebe

stanovnika iznosi:Q

p= 450 m3/dan Qpmax= 450 m3/dan

Qk= 1.250 m3/dan Qkmax= 1.250 m3/dan,

odnosno u max. satu: q maxsat = 52 I/s.

6.6. Odvodnja

Članak 84.Razmještaj građevina i objekata odvodnje prikazan je

na kartografskom prikazu br. 2.3.: Infrastrukturne mreže,Odvodnja oborinskih i otpadnih voda.

Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u recipijent takotretirati kako bi se uklonile sve štetne posljedice za okolinu,prirodu i recipijent.

Privremena rješenja odvodnje otpadnih voda vide se udobro izvedenim septičkim jamama i njihovom urednomodržavanju. Konačno rješenje treba predvidjeti u skladu sodrednicama koje će se definirati Studijom zaštite vodaŠibensko-kninske županije. Po izgradnji kanalizacijskogsustava potrebno je izvesti priključak svake građevine najavnu kanalizaciju, a zatečene septičke jame isključiti izkanalizacijskog sustava.

Na području grada Drniša izgrađen je sustav odvodnjemješovitog tipa s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.Pri daljnjoj izgradnji sustava odvodnje treba težiti odvajanjufekalnih od oborinskih voda, dakle izgradnji razdjelnog ilidjelomično razdjelnog sustav odvodnje.

Sustav odvodnje treba predvidjeti takav kojim će seprema kategorizaciji, vodotok rijeke Čikole zadržati na raziniI kategorije od izvora do ušća (trenutno na razini I kategorijeod izvora do Drniša, a nizvodno II kategorije), a to se odnosii na sve potoke koji se koriste za odvodnju.

Članak 85.Ukupna količina oborinske vode na promatranom

području iznosi: cca 2.850 l/s i zavisna je o rasteretnimgrađevinama.

Sustav odvojene oborinske kanalizacije za periferijunaselja vodi se u konačnoj fazi uređenja naselja zacjevljenimkolektorima s time da se prilagođuju zahtijevanim padovimai padovima terena. U prijelaznom razdoblju do izradeoborinske kanalizacije treba očuvati postojeće cestovnejarke za efikasnu odvodnju.

Oborinski kolektori prihvaćaju oborinsku vodu saprometnih površina, parkirališta i krovova.

Svi industrijski pogoni, pogoni male privrede kao igospodarske građevine trebaju imati svoje predtretmaneotpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što seodnosi i na separaciju ulja i masti.

7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 86.Javne zelene površine (Z1) su hortikulturno uređene

parkovne površine unutar kojih nije omogućena nikakvaizgradnja izuzev građevina za potrebe zaštite od ratnihopasnosti i elementarnih nepogoda (skloništa), te dječjihigrališta, šetnica, odmorišta i sl.

Gradski park dio je prostora grada s kojim činijedinstvenu cjelinu. Arhitektonsko urbanistički projekt srazradom hortikulturnog uređenja treba biti temelj zacjelovitu obnovu parka (uređivanje pješačkih staza, urbaneopreme, rasvjete i slično).

Članak 87.Zaštitne zelene površine (Z) su negradive površine koje

tvore izvorni prirodni (ZP- prirodni krajolik) ili kulturnikrajolik (ZK - vegetacija nastala utjecajem čovjeka,poljoprivredni krajolik). Unutar zona zaštitnog zelenilamoguća je izgradnja linijskih infrastrukturnih građevina teonih sadržaja koji su u funkciji korištenja ovih površina.

Prirodni krajolik odnosi se na područje padina Kalunaobraslih šumom i zaštićenih bez mogućnosti prenamjeneprostora. Zaštita i održavanje treba dovesti na višu razinu,a primjerenim uređenjem staza, vidikovaca i odmorišta učinitiovaj prostor pristupačniji i dostupniji potencijalnimkorisnicima kao rekreacijsko područje.

Kulturni krajolik zauzima prostor uz zaštićeni krajolikČikole, padine Promine, ispod naselja Badanj te rubnedijelove Petrova polja. Ovi prostori formirani su djelovanjemčovjeka te se i dalje zadržavaju za poljoprivrednuproizvodnju.

Na zelenim i zaštitnim zelenim površinama moguće jeuređivanje putova, staza, manjih pomoćnih građevina štosu u funkciji korištenja određenih površina, manjihkomunalnih građevina i trafostanica, te izuzetno na šumskimpovršinama i zaštitnim površinama vodotoka manjihrekreacijskih sadržaja.

U zaštitnim površinama vodotoka dozvoljava se uzuređenje vodotoka u cilju zaštite vodotoka i okolnogprostora i pejsažno uređenje površina, te staza i putova.

Članak 88.Planom su određene površine zaštićenog prirodnog

krajolika (kanjon Čikole) u kojem nije dozvoljena gradnja(Zpk). Područje kanjonskog dijela rijeke Čikole odlikuje seposebnom ljepotom te je i zbog svojih prirodnih posebnostizaštićeno kao objekt prirode. U ovom području nisuplanirane nikakve intervencije u prirodnom pejzažu osimonih kojima se prostor dovodi u prirodno stanje kakvo jebilo prije neprimjerenog djelovanja čovjeka, te uređenje stazai čišćenje prostora kanjona kako bi ovo izuzetno vrijednopodručje, koje nije za podobno za masovno korištenje,postalo ipak dostupno stanovnicima.

8. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIHVRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA


U područjima navedenim u članku 89. za zahvate uprostoru ne primjenjuju se odredbe o izgradnji građevinaizvan građevinskih područja.

8.2. Kulturna baština

Članak 94.Planom je određen način zaštite, uređivanja i korištenja

spomenika kulture i graditeljske baštine upisanih u registaršto se vodi kod nadležne Državne uprave za zaštituspomenika kulture. Zaštićene su zone i pojedinačnispomenici kulture:

- Arheološke zone i lokaliteti- Povijesna jezgra grada Drniša- Povijesne građevine pojedinačni spomenici

graditeljskog nasljeđa.

Članak 95.Na području obuhvata Plana određena je zaštita

arheološke zone starohrvatske nekropole na lokalitetuFenčevina (880). Detaljne granice obuhvata odredit ćenadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine.

Članak 96.Osobito vrijednim područjem utvrđuje povijesna jezgra

grada zbog povijesnih, arhitektonskih i urbanih obilježja.Prostor je definiran u nekoliko zona čije su granice vidljiveiz grafičkog prikaza 3, te iz tekstualnog dijela Plana.

Zona 1Uz glavnu gradsku ulicu, na terenu koji se u neprestanom

nagibu uzdiže, nalazi se niz stambenih stambeno poslovnihzgrada koje svojim gabaritima, izgledom i arhitektonskimznačajkama odražavaju tipično gradsku arhitekturu sa stilskopovijesnim obilježjima arhitekture 19. i početka 20. stoljeća,uglavnom neostilovi.

Zona 2 (dvije prostorne cjeline) Zona 2AProteže se uz glavnu ulicu u njenom nižem dijelu, također

u neprestanom blagom nagibu terena. Obuhvaća uglavnomstambene i stambeno poslovne objekte koji su položeni uzulicu, s pripadajućim pomoćnim objektima i dvorištima udrugom planu (objekti značajnijih gabarita). Samo ponekiod tih objekata imaju arhitektonske vrijednosti i to uglavnomoni koji su već pod preventivnom zaštitom (spomeničkavrijednost), dok je većina objekata neutralna izgleda.

Zona 2BObuhvaća područje nekoliko registriranih spomenika

kulture: ostaci tvrđave na “Gradini”, minaret, te crkvu svRoka, a također i dio područja “Gradine” s nekoliko vrijednihkompleksa ambijentalne izgradnje i pripadajućim područjemvrtova na padini terena.

Članak 97.Na području obuhvata Plana zaštićene su povijesne

građevine kao pojedinačni spomenici graditeljskog nasljeđa

Članak 89.U planu su radi zaštite i unapređenja okoliša utvrđena

osobito vrijedna područja pod posebnom zaštitom:- objekti prirode,- vode i njihove obale,- šume,- povijesna područja,- mjesta najintenzivnijih okupljanja stanovnika, centralni

gradski prostori,te su određene mjere njihove zaštite.

8.1. Prirodna baština

Članak 90.Na području obuhvata Plana prema Zakonu o zaštiti

prirode nalaze se slijedeći zaštićeni i evidentirani dijeloviprirodne baštine:

- dio kanjonskog toka rijeke Čikole u kategoriji zaštićenikrajolik.

Članak 91.Korištenje prostora zaštićenog krajolika iz članka 87.

alineje 1. ograničeno je samo na one radnje čija je svrhanjezino održavanje ili uređenje, a da se njima ne oštećuju ine mijenjaju svojstva zbog kojih je proglašen zaštićenimkrajolikom. U skladu s time osnovna namjena ovog prostoraje rekreacija i odmor. Unutar ovog područja ne planira seizgradnja građevina namijenjenih rekreaciji, odmoru iliturizmu.

Na spomeniku prirode iz članka 87. i u njegovojneposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje bi ugrožavalenjegova obilježja i vrijednosti.

Članak 92.Osim zaštićenih i evidentiranih dijelova prirodne baštine

iz članka 87., ovim su prostornim planom određena ipodručja osobito vrijednih predjela prirodnog i kulturnogkrajobraza koji su naznačeni u kartografskom prikazu br. 3.:

- obale i vodotok rijeke Čikole i potoka Trzibalićevca,- šuma Kalun,- park i središnje zelene površine u centru grada,- poljoprivredne površine Petrova polja i na obroncima

Promine u Badnju.Pod dijelovima prirodnog krajobraza iz stavka 1. ovoga

članka podrazumijevaju se prirodne šume, šumarci i gajevi,prirodni vodotoci i raslinje uz njih.

Sve hidrotehničke zahvate potrebno je rješavati i izvestitako da ne remete eko sustav i krajobrazne vrijednosti.

Područja iz stavka 1. ovoga članka su područja sposebnim ograničenjima u korištenju i treba ih tretirati kaoprostor koji pripada prirodnoj baštini.

Članak 93.Pri utvrđivanju uvjeta za izgradnju za zahvate u prostoru

na područjima navedenim u člancima 87. i 89. obvezatno jeishođenje posebnih uvjeta državnog, odnosno županijskogtijela nadležnog za zaštitu prirodne baštine.


koji su upisani u Registar nepokretnih spomenika kulture:Obrambene građevine:• tvrđava na Gradini (147),Civilne građevine:• barokni portal u ulici Nakić-Vojnović (1072),• zgrada đačkog doma (1325)• zgrada Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje

(1326),

Urbanistički: plan uređenja grada Drniša• kuća Viličić (1327),• zgrada hotela Danica (1328),• kuća Kulušić (1329),

zgrada Muzičke škole (1401),Sakralne građevine:• crkva sv. Ante, đamija (146)• turski minaret (145).

Članak 98.Osim navedenih spomenika kulture koji su upisani u

Registar nepokretnih spomenika kulture još je niz spomenikazaštićen rješenjem o preventivnoj zaštiti:

Civilne građevine:- kuća Skelin,- kuća Štrkalj,- kuća Mijović,- kuća Viličić,- kuća Grubišić i- zgrada Muzeja Drniške Krajine.

Sakralne građevine:• crkva sv Ivana (Badanj).

Članak 99.Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje,

sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama u zonama ipodručjima lokaliteta iz članka 86. potrebno je od nadležnihdržavnih institucija ishoditi zakonom propisane suglasnosti:posebne uvjete gradnje i prethodnu dozvolu za izdavanjegrađevne dozvole (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnihdobara, Zakon o prostornom uređenju).

Članak 100.Osnovni oblik zaštitite spomenika kulturne baštine

provesti njihovom identifikacijom i dokumentacijom;stručnim i znanstvenim procesom utvrđivanja spomeničkihvrijednosti pojedinačnih građevina i cjelina u određenompovijesnom prostoru i organiziranim bilježenjem njihovihosobina na najprimjereniji način. Identifikacija rezultiraizradom inventara graditeljske baštine, a dokumentacijaarhivom podataka o toj baštini.

Treba provesti intenzivnu inventarizaciju, ponovnovrednovanje i kategorizaciju dobara graditeljske baštine kaoi suvremene arhitekture.

U područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvojuinfrastrukture ili određenih djelatnosti treba poticatiistraživanja graditeljske baštine, a osobito mogućiharheoloških zona ili lokaliteta.

Članak 101.Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na

predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja,potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tomenadležnu upravu za zaštitu kulturne baštine.

9. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 102.Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u

tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere spoklopcem.

Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati uposebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene baterije isl.).

Kontejnere za papir i staklo potrebno je postaviti takoda se osigura nesmetani kolni i pješački promet.

Za postavljanje posuda i kontejnera iz stavaka 1., 2. i 3.ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostorkojime se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će bitiograđen tamponom zelenila, ogradom ili si. i kojima se nećenegativno utjecati na okoliš, a naročito ne umanjiti kvalitetuživota.

Treba uspostaviti mrežu oporabišta (reciklažnihdvorišta) s jednim na području Drniša, gdje je lociran najvećibroj stanovništva i najveća gustoća stanovanja. Oporabilišta(reciklažna dvorišta) mogu se locirati u zonama gospodarskenamjene.

10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNAUTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 103.Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih

ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećimzakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovuproblematiku.

Članak 104.Unutar područja obuhvata Plana, odnosno u njegovoj

neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje bisvojim postojanjem ili uporabom, neposredno ilipotencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosnovrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnimpropisima zaštite čovjekova okoliša u naselju.

Članak 105.Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i

gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice saštetnom emisijom u pogledu onečišćenja zraka, vode iprodukcije otpada u skladu s najmanjim dozvoljenimstandardima.

Proizvodni pogoni kao i vanjski prostori na kojima će seodvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih građevinanajmanje za potrebnu udaljenost kako bi se povremenoopterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom,mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru.


Članak 106.Posebnu pažnju u zaštiti okoliša potrebno je provoditi

u gospodarskim zonama i to naročito u:Zaštiti zraka:- razmještajem građevina osigurati što manje

zagađivanje zraka,- uskladiti tehnologiju i rad s mjerama i propisima

zaštite zraka od zagađivanja,- kod izbora tehnologije voditi računa o dozvoljenim

granicama emisija i imisija,- uređivati zelene površine u cilju stvaranja povoljnih

uvjeta za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneracijuzraka u zoni,

- ne deponirati otpatke i druge otpadne materije unutarparcela i na drugim prostorima koji bi zagađivali zrak u užoji široj radnoj okolini,

- provoditi kontrolu kvalitete zraka.

Zaštiti tla:- izvoditi nepropusnu kanalizaciju,- dok se ne izgradi cjeloviti sustav kanalizacije i

uređaja za odvodnju otpadnih voda na području zone,izgrađuju se nepropusne septičke jame s mogućnošćučišćenja,

- unutar parcele skuplja se smeće i drugi otpadci iosigurava njihovo odvoženje,

- svi korisnici nafte i naftnih derivata kao i drugihopasnih materija moraju osigurati unutar svoje parceleposebne nepropusne prostore za njihov smještaj,

- ne smiju se bacati industrijske i druge otpadnematerije na prometne i zelene površine,

- ne smiju se na prostorima na kojima nema instalacijeotpadnih voda prati vozila i ispuštati voda s deterđentima,motorna i druga ulja.

Zaštiti od buke:- korištenje pogona i postrojenja uskladiti s propisima

o zaštiti od buke,- primjenjivati zvučnu izolaciju u građevinama koje

proizvode prekomjernu buku u cilju eliminacije ili sniženjarazine prekomjerne buke,

- provoditi mjerenja i primjenjivati mjere za otklanjanjeprekomjerne buke gdje je potrebno.

Zaštiti voda:- korisnici parcela ne smiju koristit/zagađivati

otvorene kanale za evakuaciju površinskih i oborinskihvoda,

- korisnici parcela ne smiju unositi u tlo štetne iopasne materije koje mogu ugroziti kvalitetu prirodnevrijednosti podzemnih voda.

Članak 107.Potrebno je sanirati razne deponije otpadaka iz

domaćinstva i industrije, neuređena gnojišta upoljoprivrednim gospodarstvima, groblje i sl.

Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama

kojima treba smanjiti pogoršanje kvalitete vode uvodotocima i planiranim akumulacijama. To znači da se uvodotoke ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode izdomaćinstava, a pogotovo iz radionica i industrije.

Članak 108.U vodotoke se ne smiju ispuštati štetne tvari, posebno

iz gospodarskih i proizvodnih objekata.Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu

i kvaliteti vode, prije upuštanja u javni odvodni sustavmoraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da nebudu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje seupuštaju.

Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba seizvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima.

Članak 109.Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti

takovi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze ljudi,vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža.

Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svojunamjenu.

Izuzetno od stavka 2. ovog članka, šuma se može krčitisamo za potrebe infrastrukturnih linijskih građevinapredviđenih ovim planom i planovima višeg reda.

Nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivozemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti upoljoprivredne svrhe može se pošumiti.

Članak 110.Unutar područja obuhvata Plana na zaštitnim zelenim

površinama i kulturnim krajolicima koji se koriste kaopoljoprivredne površine potrebno je provoditi kontroluupotrebe zaštitnih sredstava i umjetnih gnojiva obzirom nazaštitu tla i kvalitetu voda.

11. MJERE PROVEDBE PLANA11.1. Oblici korištenja prostora

Obzirom na izgrađenost prostora, te uvjete i načinuređenja pojedinih površina predviđena je primjena oblikakorištenja, odnosno intervencija u prostoru i to:

1. Pretežito dovršeni dijelovi naselja- zaštita, održavanje, uređivanje i revitalizacija gradske

jezgre:• zaštita povijesnih i ambijentalnih vrijednosti urbanog

prostora naročito u odnosu na izrazita razaranja i devastacijenastalih u ratnom razdoblju,

• svaka intervencija u tkivu treba biti u cilju čuvanja,zaštite i uređivanja vrijednosti graditeljske cjeline i posebnovrijednih nepokretnih kulturnih dobara i u suglasnosti snadležnom Upravom za zaštitu spomenika kulture bez obziraradi li se o posebno zaštićenoj građevini ili ne.

• rekonstrukcija, sanacija i adaptacija prema detaljnoutvrđenim uvjetima kako bi se unaprijedili uvjeti životastanovnika, te prostor oplemenio pratećim sadržajima,

• prostor povijesne jezgre namijenjen je prvenstveno


za stanovanje, a u potezima uz glavnu gradsku ulicu i trg,prostore najviše razine urbaniteta kao i dosada moguć jesmještaj različitih javnih namjena prvenstveno središnjihgradskih funkcija, te različitih poslovnih sadržaja,mješovitom pretežito poslovnom namjenom uz mogućnostprenamijene postojećih građevina ili njihovih dijelova, gdjebi prizemni dijelovi građevina bili pretežito poslovne,ugostiteljske, te javne i društvene namjene,

• isključivati nove sadržaje koji nisu u skladu spostojećim mogućnostima i vrijednostima prostora,posebno onih što traže intenzivniji promet vozilima,

• veće gustoće stanovanja i zgusnuti način izgradnjegrađevina sukladno primjerima iz prošlosti, manje čestice,

Održavanje, uređivanje, dogradnja i rekonstrukcijagraditeljskih cjelina:

• mješovita pretežito poslovna namjena uz mogućnostprenamijene postojećih građevina ili njihovih dijelova, gdjebi prizemni dijelovi građevina bili pretežito poslovne,ugostiteljske, te javna i društvena namjena,

• dogradnja postojećih građevina i izgradnja novih uskladu s okolnom postojećom izgrađenom strukturom(tipologija izgradnje),

• isključivanje sadržaja koji nisu u skladu s postojećimmogućnostima prostora, posebno onih što traže intenzivnipromet vozilima,

• uređivanje dijelova cjeline pretežno za pješake, kaopješačke, odnosno kolno-pješačke površine.

2. Pretežito nedovršeni dijelovi naselja: izgradnja/interpolacija, dogradnja i rekonstrukcija:• mješovita pretežito poslovna namjena (zone M2) uz

mogućnost prenamijene postojećih građevina dijelova uposlovne, ugostiteljske, te javne i društvene namjene radipoboljšanja funkcionalnosti dijelova naselja,

• mješovita pretežito stambena izgradnja (zone M1)uz mogućnost prenamijene postojećih građevina ili njihovihdijelova, gdje bi prizemni dijelovi građevina bili pretežitoposlovne, ugostiteljske, te javne i društvene namjene radipoboljšanja funkcionalnosti dijelova naselja,

• izgradnja i interpolacija novih građevina,dogradnja postojećih građevina (stambenih, poslovnih,ugostiteljskih, te javnih i društvenih građevina) uzobvezatno prethodnu izgradnju prometne i komunalneinfrastrukture,

• održavanje, rekonstruiranje i dogradnja mrežekomunalne infrastrukture.

- Rekonstrukcija, dogradnja - prenamjena:• uklanjanjem ili rekonstrukcijom postojećih građevina

uz zamjenu s novom izgradnjom ili uz prenamjenu, a u skladus planiranom namjenom površina,

• rekonstrukcija gospodarskih zona u smislukvalitativnog prestrukturiranja uz eventualnu dogradnjunovim sadržajima radi postizanja boljih gospodarskihefekata,

• promjena korištenja radi poboljšanjafunkcionalnosti.

3. Pretežito nedovršeni dijelovi naselja, neizgrađeni

dijelovi naselja,- dogradnja, rekonstrukcija i nova izgradnja:• popunjavanje prostora novom izgradnjom uz

rekonstrukciju postojećih i formiranje novih ulica i trgova spješačkim i biciklističkim stazama, te zaštitnim zelenilom,

- nova izgradnja:• gradnjom građevina (pretežito obiteljskih kuća i

stambeno-poslovnih građevina) kojima će se formirati noveulice i trgovi s pješačkim i biciklističkim stazama, te zaštitnimzelenilom,

• izgradnjom ugostiteljsko turističkih, športskih,rekreativnih, proizvodnih i poslovnih građevina unutar zonaodređenih namjena,

• prethodna izgradnja prometne infrastrukture,• izgradnjom prateće komunalne infrastrukturne mreže,

- nova izgradnja na rubnim dijelovima naselja:• gradnjom građevina u mješovitim zonama na građevnim

česticama većim od 700m2 , tako da formiraju zone s manjomgustoćom stanovanja, a većim zelenim površinama načesticama,

• formiranjem novih ulica i trgova s pješačkim ibiciklističkim stazama, te zaštitnim zelenilom,

• izgradnja prateće komunalne infrastrukturne mreže.

11.2. Obveza izrade prostornih planova

Članak 111.Planom se obvezuje izrada detaljnih planova uređenja

za neizgrađene dijelove građevinskog područja i to:- šire područje planiranog novog željezničkog

kolodvora u Drnišu - Drniš zapad,- područje Pazara,- veće neizgrađeno područje sjeverno od postojeće

državne ceste D33 i «mini obilaznice« - Drniš sjever,- područje proširenja groblja sv. Ivan,- neizgrađena područja koja su veća od 2,0 ha,- neizgrađena područja koja sadrže katastarske čestice

veće od 1,0 ha, te- ona neizgrađena područja u kojima ne postoji

potrebna infrastruktura za formiranje građevinskog zemljišta.Iznimno od prethodnog stavka, obveza donošenja

detaljnog plana uređenja ne odnosi se na neizgrađenagrađevinska područja naselja, površina kojih je veća od 2,0ha, u slučaju kad je unutar takvih područja mogućeosnivanje građevnih čestica uz postojeću komunalnuinfrastrukturu, sukladno provedbenim odredbama ovogPlana i to na način da se osigura logični slijed osnivanjagrađevnih čestica i izgradnje u odnosu na kontaktno, većizgrađeno građevinsko područje.

Članak 112.Izrada detaljnog plana uređenja obvezatna je za

sportsko-rekreacijske i gospodarske komplekse veće od 5,0ha.


Članak 113.Područja obuhvata detaljnih planova uređenja iz članka

110. određena su grafički u kartografskom prikazu br. 3.

Članak 114.Prioritet izrade dokumenata prostornog uređenja, te

komunalnog opremanja i uređivanja prostora na područjuobuhvata ovog prostornog plana određuje se “Programommjera za unapređenje stanja u prostoru”. U cilju zaštite iracionalnog korištenja prostora obvezuje se jedinica lokalnesamouprave da osigura sredstva za izradu tih dokumenataprostornog uređenja.

Članak 115.Prostorni planovi užeg područja (detaljni planovi

uređenja) i uvjeti gradnje i uređenja moraju biti izrađeni uskladu s ovim urbanističkim planom uređenja.

Prostornim planovima i uvjetima za gradnju i uređenje izstavka 1. ovog članka mogu se propisati detaljniji uvjeti zaizgradnju i uređenje prostora.

U slučaju da se donesu posebni propisi, stroži ododrednica iz ovih odredbi za provođenje, kod utvrđivanjauvjeta za gradnju primjenjivat će se strože odrednice.

11.3. Sanacija oštećenih dijelova krajobraza-prenamjena

Članak 116.Planom je određena sanacija područja današnje

eksploatacije kamena u zapadnom dijelu obuhvata plana uzcestu za Benkovac. Planom se omogućuje eksploatacijakamena te izgradnja i rekonstrukcija građevina potrebnih zaeksploataciju do iscrpljenja zaliha, a po završetkueksploatacije i provedene sanacije prostora, izgradnjasukladna planiranoj namjeni.

11.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivnaplaniranoj namjeni

Članak 117.Na površinama što su ovim prostornim planom

predviđene za drugu namjenu, uz uvjet da “Programom mjeraza unapređenje stanja u prostoru* nisu predviđeni zarušenje, ili su po namjeni u skladu s njima, a nalaze se napodručju za koje je “Programom mjera za unapređenje stanjau prostoru” predviđena izrada detaljnog plana uređenja,može se, radi osiguravanja neophodnih uvjeta života i rada,odobriti rekonstrukcija postojećih građevina i to za:

I. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih

konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta upostojećim gabaritima;

2. priključak na građevine i uređaje komunalneinfrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;

3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uzpostojeće stambene građevine koje nemaju iste izgrađeneu svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to unajvećoj površini od 12 m2;

4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili

pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno75 m2 bruto građevinske površine svih etaža, s time da sene poveća broj stanova;

5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutarpostojećeg gabarita u stambeni prostor;

6. postava novog krovišta, bez nadozida kod objekatas dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi opovećanju stambenog prostora iz točke I. broj 4. ovogastavka;

7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radisanacije terena (klizišta).

II. Građevine druge namjene (građevine za rad, javne,komunalne, prometne građevine);

1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalihkonstruktivnih dijelova građevina i krovišta;

2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta isl. do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2

bruto izgrađene površine, odnosno do 16 m2+5% ukupnebruto izgrađene površine za veće građevine;

3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevinavezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okolinei svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnimstambenim prostorima;

4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;5. priključak na građevine i uređaje komunalne

infrastrukture;6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne

infrastrukture i rekonstrukcija javnih prometnih površina;7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi

sanacije terena (klizišta).

12. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH RAZARANJA IELEMENTARNIH NEPOGODA

Članak 118.Mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih

nepogoda provodit će se u skladu s važećim zakonskim ipodzakonskim propisima koji su relevantni za ovuproblematiku.

Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite odelementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno jeprimjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnihnepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju iuređivanju prostora (NN, br. 29/83, 36/85 i 42/86), te osobitouvažavati činjenicu da je pretežiti dio Šibensko-kninskežupanije u VIl°, odnosno VIII° seizmičnosti, te dio u IX°MCS.

Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će sedetaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi imaterijalnih dobara potrebno je primijeniti slijedeće mjere:

a) Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno jeosigurati skloništa po opsegu zaštite:

- dopunske zaštite otpornosti kPa,- osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa.


b) Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za skloništa:- skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže,- osigurati potreban opseg zaštite (50 do 300 kPa),- osigurati rezervne izlaze iz skloništa,- osigurati lokacije za javna skloništa,- odrediti seizmičnost.

Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti sMinistarstvom unutarnjih poslova i u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Broj sklonišnih mjesta u skloništima odrediti prema:- porodična skloništa za najmanje tri osobe,- za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini zgrade odnosno skupine zgrada, računajući da se na

50 m2 razvijene građevinske (bruto) površine zgrade osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,- za skloništa pravnih osoba za dvije trećine ukupnog broja djelatnika, a pri radu u više smjena za dvije trećine broja

djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada,- za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika

za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u polumjeru gravitacije tog skloništa (250 m).

Članak 129.Urbanistički plan uređenja grada Drniša stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom vjesniku Šibensko-

kninske županije”.Danom stupanja na snagu Urbanističkog plana uređenja grada Drniša prestaje važiti Generalni plan uređenja grada

Drniša (“Službeni vjesnik Šibensko - kninske županije”, broj 6/97).

KLASA: 350-02/02-01/4URBROJ:2182/06-02-01Drniš,18. srpnja 2002.

GRADSKO VIJEĆEGRADA DRNIŠA

PREDSJEDNIKMiro Odak, v. r.

____________________

7Na temelju članka 27. Statuta Grada Drniša (“Službeni vjesnik Šibensko - kninske županije”, broj 16/01) i članka 28.

Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 35/99 i 61/00), Gradsko vijeće Grada Drniša, na 9.sjednici, od 18. srpnja 2002. godine, donosi

ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja groblja Sv. Ivan u Drnišu

Članak 1.Detaljni plan uređenja groblja Sv. Ivan u Drnišu (u daljnjem tekstu Plan) izrađen je temeljem Programa za unaprjeđenje

stanja u prostoru (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 6/97), te UPU-a Drniša kojeg je izradio Urbingd.o.o., a sastoji se od tekstualnog dijela i grafičkih prikaza:

A TEKSTUALNI DIOI. OBRAZLOŽENJE1. POLAZIŠTA1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost1.1.3. Obveze iz planova šireg područja1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta2.2. Detaljna namjena površina


2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina2.4.1. Uvjeti i način gradnje2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti2.4.3. Mogućnost etapnog ostvarenja plana2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okolišII. Odredbe za provođenje1. Uvjeti određivanja namjene površina2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina2.1 . Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža2.3. Namjena građevina2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici2.5. Oblikovanje građevina2.6. Uređenje građevnih čestica3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i

telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže3.1.1. Glavne prometnice (elementi trase i mjesta priključka prometnica manjeg značaja)3.1.2. Gradske i pristupne prometnice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkim

elementima)3.1.3. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)3.1.5. Trgovi i druge veće pješačke površine3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i

vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom,odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, elektroopskrba i javna rasvjeta)

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina5. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti6. Mjere provedbe plana7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okolišB GRAFIČKI DIO mjerilo1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1: 5002. PROMET, TELEKOMUNIKACIJE, ELEKTROOPSKRBA 1 : 5002.1. VODOOPSKRBA I ODVODNJA 1 : 5003. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1 : 5004. UVJETI GRADNJE 1 : 5004.1. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA GRAĐEVINSKU PARCELU 1 : 500

Granica obuhvata Plana prikazana je na svim grafičkim prikazima

1. Uvjeti određivanja namjene površinaČlanak 2.

Planom su određene slijedeće osnovne namjene površina s iskazanim orijentacijskim površinama, a prave površine ioblik građevinskih zona trebaju biti definirane kroz izradu parcelacijskih elaborata:

NAMJENA ha

grobna polja 0,70

grobna polja - javni ukop 0,02

grobna polja - urne 0,02

mrtvačnica 0,06

povremena prigodna prodaja 0,02

zelene površine 0,20

pješačke površine 0,30

kolne površine i parkirališta 0,10

UKUPNA POVRŠINA OBUHVATA PLANA 1,42


Članak 3.Razmještaj i oblik površina iz članka 2. prikazani su na

grafičkom prikazu broj 1. (“Korištenje i namjena površina”)u mjerilu 1:500. Namjena površina na prostoru obuhvataPlana mora biti u skladu s odredbama iz članka 2. i sa svimpostavkama koje iz njega proizlaze.

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnjegrađevnih čestica i građevina

Članak 4Osnova za utvrđivanje uvjeta korištenja, uređenja i

gradnje građevnih čestica dana je na grafičkim prikazimabroj 3. (“Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina”) te4.1. i 4.2. (“Uvjeti gradnje”) u mjerilu 1:500.

Članak 5Korištenje zemljišta za ukop predviđeno je isključivo u

prostoru definiranom grobnim poljima.Grobna polja sadrže grobna mjesta (grobne parcele) koje

se po namjeni razlikuju kao grobne parcele privatnogkaraktera ili mjesta za javni ukop, a po tipologiji se razlikujukao grobovi s jednim grobnim mjestom, grobnice s dvagrobna mjesta i grobovi za urne za smještaj šest urni. Grobnomjesto (grobna parcela) se sastoji od gradivog dijela zasmještaj groba/grobnice i rubnog manipulativnog prostora.Na gradivom dijelu grobne parcele Planom je zadan položajnadgrobnog spomenika.

Članak 6Na području obuhvata Plana definirano je više različitih

zona sukladno osnovnoj namjeni odnosno etapamarealizacije predloženih cjelina.

Predviđaju se tri etape realizacije prema grafičkom prikazubroj 4.1. (“Uvjeti gradnje”). U prvoj etapi planira se izgradnjašest grobnih polja s 241 grobnicom uz 18 postojećih grobnihparcela, te izgradnju pratećih sadržaja mrtvačnice i popratnihsadržaja, te infrastrukturnih građevina. Druga etapapodrazumijeva izgradnju šest grobnih polja s ukupno 143groba, 178 grobnica, te 55 obiteljskih grobnica predviđenihza urne. Treća etapa obuhvaća tri grobna polja s 319 grobaod čega je 39 namijenjeno za javni ukop, te 74 za grobnicesa po dva ukopna mjesta.

Članak 7Unutar obuhvata Plana zemljište se može parcelirati samo

u skladu s rješenjem parcelacije prema grafičkom prikazu br.4.1. i br. 4.2. (“Uvjeti gradnje”) u mjerilu 1:500.

Članak 8.Planiranu granicu građevne čestice groblja i planirani

regulacijski pravac iz grafičkog prikaza br. 4.1. te granicegradivog dijela čestice, obvezni građevni pravac kao i osiglavnih pješačkih prometnica iz grafičkog prikaza br. 4.2.treba koristiti kao osnovne orijentire pri postavki grobnihmjesta.

2. l. Veličina i oblik građevnih čestica(izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 9.Prostor groblja predstavlja ograđena novoplanirana

građevinska čestica groblja unutar koje su definirana grobnapolja, grobne parcele i prateći sadržaji prema Zakonu ogrobljima (N.N., broj 19/98), te komunalna infrastruktura.

Članak 10.Za potrebe proširenja gradskog groblja formirat će se

nove katastarske čestice (oblik i veličina definirani su ugrafičkom prikazu br. 0. “Postojeće stanje” i br. 4.1. i 4.2.“Uvjeti gradnje”) i to:

- čestica groblja od katastarskih čestica 27/1 - dio, tekatastarske čestice 27/2, 28, 796/3 i 796/4 - dio, sve k.o.Badanj, te

- za javne prometne površine (pristupna prometnica,parkirališta, pješačke prometnice i površine i zelenepovršine) formirat će se nova čestica iz dijelova k. č. 29, 31/1, 796/4 sve k.o. Badanj.

Članak 11.Oblik i veličina grobnih polja, grobnih mjesta (parcela) i

ostalih građevina detaljno su prikazani u grafičkim prikazimabroj 4.1. i 4.2. Sve novo planirane čestice u grobnim poljimakao i grobna polja su numerirane (urbanistička oznakaparcela).

GROBNO MJESTO (GROBNA PARCELA)

Članak 12.Na grafičkom prikazu broj 4.2. definirana su grobna polja

i unutar njih grobne parcele s granicama gradivog dijelačestice (grobova, odnosno grobnica), te označenimpoložajem nadgrobnog spomenika.

Predviđa se izvedba grobova na grobnoj parceli veličine3,0 x 1,6 m. Koeficijent izgrađenost (kig) odnosno koeficijentiskorištenosti (kis) parcele (grobne parcele) iznosi 0,45.

Predviđa se izvedba grobnica na grobnoj parceli veličine3,0 x 2,25 m (jednoredne grobnice). Koeficijent izgrađenost(kig) odnosno koeficijent iskorištenosti (kis) parcele iznosi0,64.

Smještaj urni predviđa se u specijalne grobnice za urnena grobnoj parceli veličine 1,5 x 0,8 m. Koeficijent izgrađenost(kig) odnosno koeficijent iskorištenosti (kis) parcele iznosi0,2. Moguć je smještaj urmi i u postojeće obiteljske grobovei grobnice.

PRATEĆI SADRŽAJI

Članak 13.Na grafičkom prikazu 4.1. i 4.2. definirane su namjene

građevina pratećih sadržaja s granicama gradivih dijelovačestica i definiranim obaveznim građevnim pravcem. PremaZakonu o grobljima pratećim sadržajima podrazumijevajuse mrtvačnica i pomoćne građevine (kiosci i štandovi).


MrtvačnicaKoeficijent izgrađenost (kig) odnosno koeficijent

iskorištenosti (kis) parcele mrtvačnice iznosi kig=0,4.

Pomoćne građevinePomoćne građevine planirane su u neposrednoj blizini

kolnog pristupa groblju i parkiralištu. Za pomoćne građevine(kiosci i štandovi) nije određena posebna parcela. Ovegrađevine su smještene na javnu prometnu površinu(pješačke površine) i u planirano rješenje ucrtana je zona zasmještaj ovih građevina.

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna brutoizgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

Članak 14.Veličina grobnih parcela određena je obzirom na

odabrani tip i može se mijenjati samo ukoliko pri izradiparcelacijskog elaborata (ili iskolčenja) dođe do većihodstupanja radi nepreciznosti geodetskih i katastarskihpodloga, ali ne na uštrb planiranih među razmaka koji setrebaju zadržati.

Članak 15.Unutar pojedinih grobnih polja gdje je potrebno

denivelirati grobne parcele radi kosine terena, uzdužneredove grobnih parcela treba međusobno izmaknuti u istimvertikalnim pomacima. Ukupna visinska razlika koja se morasavladati unutar pojedinog polja određena je zadanimorijentacijskim kotama komunikacijskih površina.

Članak 16.Maksimalna visina građevina (groba, grobnice) na

grobnoj parceli iznosi 0,6 metara. Ova visina ne odnosi sena visinu nadgrobnog spomenika kao i na skulptorskioblikovane grobnice.

Grobovi- bruto površina po grobnoj parceli je cca 2,2 m2

(2,2x1,0 metara).

Grobnice- bruto površina po grobnoj parceli je cca 4,3 m2

(2,2x1,95 metara).

Grobne kazete/grobnice za urne- bruto površina po grobnoj parceli iznosi cca 0,375

m2 (0,5 x0,75 metara).

Skulptorski oblikovane grobnice- bruto površina po grobnoj parceli iznosi cca 4,3-

7,15 m2. Prostorna postava i veličina odgovaraju planiranojvrsti grobne parcele (grobovi ili grobnice). Moguće jeobjedinjavanje dviju parcela. Ukoliko se izvrši spajanje dvijuparcela udaljenosti od vanjskih rubova parcele moraju sepoštivati kao i kod pojedinačnih parcela.

Veće skulptorski oblikovane grobnice-Kapele- uz glavne aleje moguć je smještaj većih skulptorski

oblikovanih grobnica - kapela na najmanje četiri objedinjenegrobne parcele. Prostorna postava odgovara odgovarajućojplaniranoj grobnoj parceli s tim da se minimalne udaljenostiod vanjskih rubova parcele udvostručuju.

Maksimalni broj etaža građevine je 1 (jedan) odnosnoprizemlje, a visina građevine od kote te grobne parcele dovijenca je 3 metra.

PRATEĆI SADRŽAJI

Članak 17.MrtvačnicaMaksimalna ukupna bruto izgrađena površina

mrtvačnice iznosi 300 m2.Maksimalni broj etaža je 1 (jedan) - prizemlje.Maksimalna visina građevine od kote poda mrtvačnice

do vijenca iznosi 5,0 metara.

Članak 18.Pomoćne građevine (građevine za povremenu prigodnu

prodaju):

KiosciMaksimalna površina pojedinačnog kioska ne smije

prijeći 12 m2.Maksimalna visina kioska iznosi 2,5 metra.

ŠtandoviMaksimalna površina štanda ne smije prijeći 3 m2.Maksimalna visina štanda iznosi 2,3 metra.

KenotafProstoru predviđenom za uređenje kenotafa potrebno

je posvetiti naročitu pažnju i definirati ga kroz izraduposebnog hortikulturno-skulptorskog projekta. Nagrafičkom prikazu broj 3. određen je samo položaj (težište)građevine.

2.3. Namjena građevina

Članak 19.GROBNO MJESTO (GROBNA PARCELA) je površina

Planom definirana kao dio grobnog polja, odnosno kao diočestice groblja namijenjen isključivo za ukop. Na grobnimparcelama planira se izgradnja slijedećih građevina:

- Groba -jedno ukopno grobno mjesto- Grobnica - dva ukopna grobna mjesta- Grobna kazeta za urne - građevina kojom se

omogućava ukop šest urni- Skulptorski oblikovana grobnica - više ukopnih

grobnih mjesta


Članak 20.PRATEĆI SADRŽAJI su građevine Planom definirane

kao sve one koje svojom namjenom ili oblikom ili značenjemprate osnovnu namjenu groblja. Pod pratećim sadržajimapodrazumijevaju se mrtvačnica, kenotaf, pomoćne građevinei prateća urbana oprema.

MRTVAČNICAUnutar građevine potrebno je smjestiti slijedeće

sadržaje:- obrednu salu,- mrtvačnicu,- prostoriju za smještaj rekvizita,- prostoriju za osoblje sa sanitarijama,- sanitarni čvor i- natkriveni trijem.Na parceli mrtvačnice potrebno je osigurati prostor za

kolni pristup do građevine kao i prostor za parkiranjekomunalnog vozila.

-KENOTAFSkulptorski oblikovano mjesto odavanja počasti umrlima

koji nisu pokopani na ovom groblju. Predviđa se postavajednostavnog simbola (križa ili apstraktnog simbola) napostamentu.

- POMOĆNE GRAĐEVINE (GRAĐEVINE ZAPOVREMENU PRIGODNU PRODAJU)

Pomoćne građevine su građevine namijenjene za prodajucvijeća, vijenaca, svijeća, te ostalih potrepština. Predviđajuse jednostavne građevine (kiosci, štandovi), koji se mogusezonski postavljati, a svojim će oblikom i funkcijompridonositi kvaliteti prostora.

URBANA OPREMA:Urbana oprema podrazumijeva:- zdence (česme) s tekućom vodom,- kontejnere za smeće,- klupe,- koševe za smeće i- rasvjetna tijela.Oprema je smještena na parceli groblja prema prikazu br.

3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina”, a oblikovnoje nenametljivo i u skladu s tradicionalnim obilježjima togkraja.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 21.Unutar građevne čestice groblja prema grafičkom prikazu

4.1. određuju se grobna polja unutar kojih se smještajugrobna mjesta (grobne parcele) te su na prikazu 4.2.definirane granice gradivog dijela (grobnica i grobova) nagrobnim mjestima. Prateći sadržaji smještaju se unutargradivog dijela građevne čestice groblja određenom za tesadržaje kojim se podrazumijevaju mrtvačnica s krematorijem,prostorijama za ispraćaj umrlih obrednom salom, prostorijom

za smještaj rekvizita i ostalim navedenim sadržajima iz članka20., kao i pomoćne građevine (kiosci).

Članak 22.Detaljni smještaj građevina prikazan je na grafičkom

prikazu broj 4.2. gdje su unutar građevne čestice prikazanekotirane osi glavnih pješačkih staza, koje su osnovni orijentiripostave grobnih polja. Koridori pješačkih staza razvijaju seod osi u punom profilu prema prikazu definirajući oblikgrobnih polja. Ispred dijela čestice predviđenom za izgradnjumrtvačnice i ceremonijalnog trga grobna polja se rješavajustepenastim denivelacijama grobnih redova prije uređenjagrobnih mjesta.

Članak 23.Grobna mjesta (grobne parcele) su formirana tako da je

udaljenost groba odnosno grobnice od bočnog ruba grobneparcele minimalno 30 cm, odnosno poprečno prostor odminimum 40 cm, te da je pristup u širini do 1,0 m osiguran sjedne strane grupe parcela.

Članak 24.Grobna mjesta (grobne parcele) u pravilu su orijentirana

u smjeru istok - zapad (nadgrobni spomenik je na zapadnojstrani) osim uz glavne aleje kad su grobna mjesta orijentiranatako da je nadgrobni spomenik na strani udaljenijoj od aleje.

PRATEĆI SADRŽAJIMrtvačnica

Članak 25.Glavno pročelje mrtvačnice na koju je orijentirana

obredna dvorana mora se smjestiti na zadani građevinskipravac. Okvirna kota poda građevine izdignuta je u odnosuna kotu trga 0,5 metara (kota 109,5 m).

Članak 26.Pristup građevini mora se osigurati s dvije strane: s

glavnog pješačkog trga i iz manipulativnog - gospodarskogdvorišta koje ima direktan pristup s pristupne prometnice.

Članak 27.Denivelacija dvorišta u odnosu na prometnicu rješava

se pristupnom rampom maksimalnog nagiba 10%.

KenotafČlanak 28.

Kenotaf se smješta u osi pješačke staze. Približna kotana kojoj se postavlja kenotaf je 101,5 metara. Orijentacijagrađevine je istok-zapad.

Pomoćne građevine

Članak 29.Pomoćne građevine smještene su uz glavni ulaz u groblje

i moraju dijelom na kojem se vrši prodaja biti smješteni uzrub pješačke površine.


Urbana oprema

Članak 30.Okvirni smještaj urbane opreme vidljiv je iz grafičkog

prikaza broj 3. (“Uvjeti korištenja, uređenja i zaštitepovršina”). Detaljniji smještaj bit će određen projektomkolnih i pješačkih površina.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 31.

GROBNA MJESTA (GROBNE PARCELE)Oblikovanje grobnih mjesta (grobnih parcela) treba biti

u skladu s lokalnim tradicijskim obilježjima i obilježjimapostojećeg groblja. Preporuča se upotreba nadgrobnihploča skromnih i jednostavnih linija oblikovanja.

Članak 32.GROBNE PARCELE S URNAMAGrobna mjesta s urnama oblikuju se bez vertikalnih

nadgrobnih ploča.

Članak 33.SKULPTORSKI OBLIKOVANE GROBNICE I KAPELEZa ove grobnice potrebno je izraditi idejno rješenje kako

bi se isključila mogućnost nekontroliranog i nestručnogdjelovanja.

Članak 34.MRTVAČNICAPreporuča se izgradnja jednostavne građevine

oblikovno nenametljivo, lokalnih tradicionalnih obilježja iusklađene s izgradnjom postojećeg groblja.

Pri vanjskom oblikovanju preporuča se upotrebaautohtonih materijala, kamen, kupa kanalica, drvenidovratnici i doprozornici.

U unutarnjem oblikovanju preporuča se upotreba trajnihi kvalitetnijih materijala (obrađeni kamen- mramor).

Prostor ispred mrtvačnice, kao i prilazne površinepotrebno je rješavati kao jednu arhitektonsko-urbanističkucjelinu u skladu s ovim Planom.

2.6. Uređenje građevne čestice groblja

Članak 35.U skladu s propisanim sanitarno-tehničkim i higijenskim

uvjetima planira se ograđivanje građevne čestice groblja.Ograda mora biti u skladu s postojećom ogradom na staromdijelu groblja, te u skladu s tradicijskim obilježjima prostora.

Članak 36.Zapadna strana proširenja groblja naslanja se na ogradu

postojećeg groblja. Sjeverna i istočna ograda izvest će se upunom kamenom zidu (suhozidu) visine do 2,0 metra, dokse južna ograda treba izvesti transparentna kako bi visokavegetacija koja je planirana na tom području tvorila zelenuogradu.

Članak 37.Ulazi u groblje (glavni i dva sporedna) potrebno je

oblikovati u skladu s novo planiranom ogradom.

Članak 38.Ozelenjivanje građevinske čestice groblja vidljivo iz

prikaza broj 3. (“Uvjeti korištenja, uređenja i zaštitepovršina”). Planira se kombinacijom visokog i niskograslinja s isticanjem glavnih pješačkih aleja.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom,komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnommrežom

3. 1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovnemreže

3.1.1. Glavne prometnice(elementi trase i mjesta priključka)

Članak 39.Glavni kolni pristup proširenju groblja Sv. Ivan planiran

je na sjevernoj strani parcele s planirane prometnice,produžene iz smjera zapada, na koju se pristupa s lokalneceste za Badanj neposredno uz sjevernu granicu postojećeggroblja.

Kolni pristup omogućen je do parkirališta, te dogospodarskog ulaza u manipulativno dvorište mrtvačnice.Omogućen je prilaz i kamionu za odvoz smeća koji imadirektan pristup do lokacije za smještaj kontejnera.

Očekivani intenzitet prometa na pristupu groblju jemalen.

Članak 40.Prometna, telekomunikacijska i komunalna

infrastrukturna mreža planira se prema kartografskomprikazu broj 2. („Prometna, telekomunikacijska i komunalnainfrastruktura”).

3.1.2. Pristupne i interne prometnice (situacijski i visinskielementi trasa i križanja i poprečni profili s tehničkimelementima)

Članak 41.Na grafičkom prikazu broj 4.2. definirane su osi svih

prometnica (kolnih i pješačkih) te su utvrđene okvirnevisinske kote na svim križanjima. U realizaciji su mogućaodstupanja od zadanih točnih položaja koja mogu nastupitisamo ukoliko pri izradi parcelacijskog elaborata (iliiskolčenja) dođe do većih odstupanja radi nepreciznostigeodetskih i katastarskih podloga, ali ne na uštrb planiranihmeđu razmaka grobnih mjesta ili dimenzija prometnica kojise moraju zadržati, već je moguća korekcija grobnih polja.

Članak 42.Na istom grafičkom prikazu (broj 4.2.) dani su i poprečni

profili prometnica. Uzdužni profili prometnica kao ipristupnih rampi (kolnih i pješačkih) moraju zadovoljavatizakonom propisane veličine o maksimalno dozvoljenimnagibima.


3.1.3. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)

Članak 43.Uz pristupnu prometnicu predviđena je izgradnja

parkirališta kapaciteta 22 PM. Planirana je izgradnjaparkirališnih mjesta veličine 5,0 x 2,5 metra koja su okomitopostavljena u odnosu na prometnicu i odvojena potezomzelenila od pješačke površine.

3.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 44.Razlikujemo pristupne pješačke prometnice (izvan

ograde groblja) - vanjske pješačke komunikacije i pješačkeprometnice unutar granice groblja - unutarnje pješačkekomunikacije.

VANJSKE PJEŠAČKE KOMUNIKACIJE

Članak 45.Pristupne pješačke prometnice su:-sjeverna pješačka prometnica uz pristupnu cestu i

izvodi se u širini od 2,5 metra, a u odnosu na prometnicu,odnosno parkiralište denivelirana je za visinu rubnika.

- južna pješačka prometnica nastavlja se na postojećupješačku prometnicu i slijedi južnu granicu groblja od ulazau postojeće groblje do sekundarnog ulaza u planiranoproširenje groblja i izvodi se u širini od 2,5 metra.

Članak 46.Za savladavanje visinske razlike na mjestu ulaza

predviđene su stepenice i pješačka rampa riješene tako daje projektiranim nagibima omogućen pristup grobljuizbjegavajući arhitektonske barijere.

Članak 47.Na mjestu glavnog ulaza pješačka se površina proširuje

i formira prostor za smještaj privremenih građevina zapovremenu prigodnu prodaju svijeća, cvijeća i ostalogpotrebnog pribora.

Članak 48.Površinska obrada vanjskih pješačkih komunikacija je

asfalt-beton.

UNUTARNJE PJEŠAČKE KOMUNIKACIJE

Članak 49.Pješačke prometnice unutar granice groblja su:- trg ispred mrtvačnice,- glavne pješačke staze (aleje) i- ostale pješačke staze.

Članak 50.Glavne pješačke staze zajedno s trgom ispred mrtvačnice

čine osnovnu komunikacijsku mrežu koja omogućujeodržavanje obreda ispraćaja i pristup do svakog groba/grobnice.

Članak 51.Zbog terena koji je u padu poprečne aleje slijede pad

terena te su na početku (ulaz) i na križanjima s uzdužnimalejama dane orijentacijske visinske kote križanja. Visinekoje definiraju nagibe pješačkih staza projektirane su takoda se izbjegnu sve arhitektonske barijere na cijeloj površinigroblja.

Članak 52.Sve glavne pješačke staze kao i trg ispred mrtvačnice

izvode se kamenim opločenjem koje se polaže na betonskupodlogu a rubno su predviđene uređene zelene aleje(drvoredi). Širina ovih aleja je 2,5 metara.

Ostale pješačke staze izvode se u širini od 1,0 metra, azavršna obrada je sipina (ukrasni šljunak) uz obaveznupostavu parkovnog rubnjaka.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanjatelekomunikacijske mreže

Članak 53.Za potrebe groblja treba izgraditi telefonsku

distribucijsku kanalizaciju koja slijedi planiranu prometnicui povezati je na postojeću mrežu te osigurati telefonskipriključak u mrtvačnici.

Članak 54.U poprečnom presjeku prometnice distribucijsku

telefonsku kanalizaciju treba polagati u skladu s prijedlogomucrtanim u poprečnom presjeku i načelnim rasporedom.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalneinfrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugihjavnih površina

Članak 55.Mjesto i način priključivanja grobnih polja na komunalne

instalacije i putove uvjetuje se orijentacijski, a definitivnoće se utvrditi prema posebnim uvjetima komunalnihorganizacija i projektima za izvođenje komunalnih instalacijai putova, kao i tehničkoj dokumentaciji za organizacijugrobnih polja.

OPSKRBA PITKOM VODOM

Članak 56.Priključak gradskog vodovoda potrebno je osigurati do

mrtvačnice, te pomoćnih građevina (zdenci za vodu, kiosci)od postojeće gradske mreže i to u skladu s posebnimuvjetima gradske komunalne organizacije kako bi sezadovoljili potrebni kapaciteti.

Članak 57.Novi vodoopskrbni priključak za potrebe groblja

povezuje se na postojeću vodovodnu mrežu naselja Badanj.Priključak treba osigurati vodu za potrebe izljevnih mjestana grobnim poljima, potrebe u sanitarnom prostorumrtvačnice i protupožarnu zaštitu građevine.


Članak 58.Veličina dovodnog priključka treba iznositi min O 100

mm, jer se na vodovodnom cjevovodu trebaju postavitidva nadzemna hidranta za zaštitu od požara mrtvačnice.Minimalni pritisak u cjevovodu na mjestu hidranta trebaiznositi 2,5 bara kod protoka od 5,0 I/s za svaki hidrant, a zaslučaj upotrebe vatrogasnih kola za gašenje požara.

Članak 59.Na grobnim poljima su predviđena izljevna mjesta

(zdenci) za potrebe održavanja grobnih mjesta. Izljevnamjesta čine slavinu O 1/2" postavljenu na prikladnooblikovanom stupu. Uz izljevno mjesto potrebno je izvesti iodvodni sustav s prikladnom rešetkom te podzemnozasunsko okno s ventilom za zatvaranje dovoda vode imogućnosti ispuštanja vode iz nadzemnog dijelavodovodne instalacije. Ovo je potrebno iz razloga zaštiteinstalacije kod niskih zimskih temperatura.

Za vodoopskrbu izljevnih mjesta predviđa se izvestipodzemna dovodna instalacija od PEHD cijevi profila O 32mm (3/4") - O 75 mm (2").

Članak 60.Unutarnja vodovodna mreža groblja povezuje se s

vanjskom vodovodnom mrežom preko betonskog okna ukoji se smješta vodomjerna garnitura za mjerenje utroškavode na groblju. Okno se smješta s unutarnje strane uzgranicu katastarske čestice koja pripada groblju.

Na grobnim poljima predviđeno je ukupno 15 izljevnihmjesta. Jedno izljevno mjesto predviđeno je u prostorumrtvačnice.

Članak 61.Uz standardnu procjenu potrošnje vode uz primjenu

koeficijenta istovremenosti ukupna potrebna količina vodeza groblje iznosi 16 J.O. odnosno q = 1,20 I/s.

ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Članak 62.Odvodnjom je potrebno obuhvatiti odvodnju izljevnih

mjesta i zasunskih okana uz izljevna mjesta te izljevno mjestou mrtvačnici. Odvodnjom oborinskih voda potrebno jeodvodniti krovne površine mrtvačnice i čvrste površineoko građevine.

Članak 63.Unutar groblja potrebno je izvesti odvodnju popločenih

staza izvođenjem kanalica s obje strane staza. Nepopločenestaze se ne predviđa odvodniti već se oborinska voda upuštau vodopropusno podzemlje. Posebnim sustavom odvodnjepotrebno je izvesti odvodnju parkirališta s prikupljanjemvode rigolima i odvođenjem u postojeće cestovne jarke.

ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA

Članak 64.U neposrednoj blizini groblja Sv. Ivan u Drnišu nalazi se

trafostanica TS 10/0,4 kV i zračna niskonaponska mreža imreža javne rasvjete, putem koje je električnom opskrbljenoi postojeće groblje.

Realizacijom proširenja groblja potrebno je vezati setipiziranim podzemnim kabelima niskog napona na tu TS,tako da se i time osigura mogućnost priključka budućihpotrošača (mrtvačnica, kiosci za prodaju i javna rasvjeta).

Članak 65.Potrebno je buduću prometnicu s parkiralištem, te

pješački pristupni put s južne strane groblja osvijetlitiprilagodnim rasvjetnim armaturama na stupovima visine 3,5m. Međusobna udaljenost stupnih mjesta javne rasvjetetreba iznositi 20 m, a kabelske vodove treba položiti ukabelske kanale dubine 80 cm. Uz kabele u kabelske kanalepotrebno je položiti “Cu” (bakreno) uže presjeka 50 mm2 ina njega spojiti sve metalne dijelove mreže niskog naponai javne rasvjete.

Članak 66.Također je potrebno osvijetliti javnom rasvjetom trg

ispred mrtvačnice, kenotaf kao i glavne aleje na groblju.

Članak 67.Sve radove na niskonaponskoj mreži i mreži javne

rasvjete potrebno je izvesti u skladu s tipizacijom Hrvatskeelektroprivrede DP.

Članak 68.Za potrebe javne rasvjete potrebno je osigurati

adekvatnu niskonaponsku mrežu s rasvjetnim tijelima dužkolno-pješačke aleje. Priključak električne energije potrebnoje predvidjeti za pomoćne građevine (kioske), te zamrtvačnicu.

Članak 69.Za potrebe energetskog priključka biti će potrebno

rekonstruirati postojeće vodove i planiranu prometnicu kakobi se zadovoljili planirani kapaciteti i to u skladu s posebnimuvjetima “Hep”-a.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 70.Na području obuhvata Plana razlikujemo:- tamponsku zonu prema planiranoj prometnici,- zelene pojaseve (drvored + živica) koji oivičuju

glavne pješačke aleje.

Članak 71.Planirana tamponska zona prema gradskoj prometnici

ima namjenu osiguranja potrebne izolacije i pijeteta kojeprostor groblja nužno uključuje. Sastoji se od visokog iniskog zelenila koje omogućava potpunu zvučnu i vizualnubarijeru tijekom cijele godine prema grafičkom prikazu broj3. (“Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina”).


Članak 72.Unutar ograde groblja planirano rješenje zelenila

pretpostavlja izvedbu zelenih poteza (drvored + živica) kojioivičuju pješačke aleje i rubne prostore groblja:

1. VISOKOSTABLAŠICE SREDIŠNJEG ALEJNOGSUSTAVA

-crnogorica (alejni uzgoj) - cupressus sempervirenspyramidalis, cupressus sempervirens horizontalis, pinushalepensis brutia.

2. VISOKOSTABLAŠICE SLOBODNOSTOJEĆE- celtis tournefortii, quercus ilex, corylus colurna,

chamaecyparis lawsoniana.3. VISOKOSTABLAŠICE (uzgoj) - celtis australis4. MALOSTABLAŠICE-svojstvenog habitusa (alejni uzgoj) - robinia

pseudoaccacia umbraculifera, acer platanoides globosum,pyrus communis chanticleer, hybiscus syriacus, ligustrumjaponicum.

5. ŽIVICA ZIMZELENA FORMIRANA- prunus laurocerasus, ligustrum ovalifolium,6. ŽIVICA DEKORATIVNA SLOBODNA- hybiscus rosasinensis, spirea bumalda a, w.,

potentila arbuscula.7. POKRIVAČI TLA- cotoneaster salicifolia parkteppich, hypericum

calycinum, ruscus aculeatus.8. TRAJNICE-zamjena za travu - vinca minor, hedera helix, sedum

hybridum, thimus serpyllum, sagina subulata.9. PENJAČICE- zimzelene - hedera helix, lonicera henryi.10. GRMOVI-slobodno stojeći, dekorativni - cotinus coggygria royal

purple, juniperus communis hybernica.

Članak 73.Pješačka šetnica predviđa lokacije za organizaciju grupa

za sjedenje i odmorišta. Planiran je smještaj slijedeće opreme:- Klupa s naslonom,- Klupa bez naslona,- Koš za otpad,- Zdenac,- Odlaganje smeća i- Rasvjetno tijelo (zidno i slobodno stojeće visine

240-250 cm).Lokacija navedene urbane opreme prikazana je u

grafičkom prikazu broj 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštitepovršina”. Poželjno je da je oprema u skladu s lokalnimtradicionalnim obilježjima oblikovanja.

3. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelinai građevina i ambijentalnih vrijednosti

ZAŠTITA POSTOJEĆEG GROBLJA

Članak 74.Ovim Planom očuvano je postojeće groblje u cijelosti

uz neznatne korekcije u zoni međusobne komunikacije.Jedna od osnovnih postavki kod koncipiranja Plana jeočuvanje i poboljšanje ambijentalnih vrijednosti.

Članak 75.Pojam zaštite ovog prostora proteže se prvenstveno na

zaštitu ostvarenog i prirodnih kvaliteta, graditeljskih tvorbii zelenog okruženja. Premda samo groblje nije kategoriziranokao spomenik kulture, a crkva Sv. Ivana je tek zaštićenarješenjem o preventivnoj zaštiti može se ustvrditi da cjelinačini izuzetnu arhitektonsku vrijednost. Pejzažne kvaliteteprostora sačuvat će se kroz kvalitetno oblikovanje grobljau cjelini i pažnju pri izboru materijala i vegetacije.

Članak 76.Zaštiti postojećeg zelenila treba (naročito prilikom

izvođenja građevinskih radova) posvetiti odgovarajućupažnju, a prilikom sadnje novog koristiti pretežno autohtonebiljke, kao i parkovne vrste koje s postojećim zelenilom čineskladnu cjelinu. Briga o zelenilu i ozelenjavanju - uređenjuslobodnih površina - mora postati jedan od imperativnihzadataka u realizaciji proširenja groblja.

Članak 77.Svako građenje u zoni zahvata Plana, kao i obavljanje

drugih radova na površini, odnosno ispod ili iznad površinezemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru mora biti u skladus Planom.

Članak 78.Elementi oblikovanja građevina i okoliša definirani su

ovim Planom. Kod oblikovanja pojedinih građevina (zidovai ulaza groblja, grobnica i kapela) treba voditi računa onjihovom odnosu prema cjelini i krajoliku. Kvalitetuoblikovanja u zoni izgradnje postići će se kroz upotrebutradicijskih elemenata i materijala, te oblikovanju zelenih ipješačkih površina i urbane opreme.

6. Mjere provedbe Plana

Članak 79.Planom predviđena rješenja omogućuju etapnu

izgradnju u zadanom prostoru. Izgradnju treba pratitiizgradnja infrastrukture i odgovarajućih pratećih i javnihsadržaja. Uvjet za pristupanje izgradnji je izgradnjainfrastrukture (prometnica, vodovod, odvodnog sustava,elektroopskrbe). Ovim su Planom predviđene etapeomogućuju da svaka realizirana etapa uvijek možefunkcionirati kao cjelina.

Članak 80.Da bi se moglo pristupiti izgradnji potrebno je prethodno

ispuniti slijedeće uvjete:a) Pripremni radovi:- da nadležni ured za katastar i geodetske poslove


izradi parcelacijski elaborat na osnovu DPU-a,- da se na osnovu parcelacijskog elaborata riješe svi

imovinsko-pravni odnosi,-da se izvrše geološka, hidrološka, geomehanička i druga

ispitivanja zemljišta i izrada odgovarajućih analiza i izvještaja,- da se izrade projekti za izvođenje komunalne

infrastrukture (ceste, kanalizacije, vodovod, elektrika),- da se izvrši uklanjanje postojećih građevina i uređaja

na pojedinim parcelama ukoliko isti predstavljaju zaprekuza izgradnju građevina i infrastrukture,

- da se izvrši odvoz suvišnog materijala s pojedinihparcela kako bi se prostor za građenje oslobodio togmaterijala,

-da se izvrši premještanje postojećih nadzemnih ipodzemnih instalacija ukoliko iste predstavljaju zapreku zaizgradnju,

-da se izvrše sanacijski radovi na pojedinim zemljištimana kojima predstoji izgradnja (niveliranje terena, nasipavanjedepresija i iskopa, stabilizacija nasutih terena,odvodnjavanje površinskih voda, uklanjanjepoljoprivrednih kultura i dr.).

b) Izgradnja komunalnih građevina i uređajaOva izgradnja obuhvaća slijedeće radove koji se trebaju

izvršiti:- izgrađivati etapno ceste, pješačke nogostupe prema

dinamici izgradnje građevina,- izrađivati etapno građevine javne rasvjete duž cesta,

pješačkih nogostupa,- etapno realizirati zelene površine, pješačke staze i

trgove,- izgrađivati etapno uređaje i kanale za odvodnju

oborinskih i površinskih voda,-izgrađivati etapno uređaje i zatvorenu kanalizaciju

za odvodnju otpadnih voda (mrtvačnice),- izgrađivati etapno vodovodnu mrežu,- izgrađivati etapno elektromrežu.

c) Uvjeti za uređenje zelenih površina u svrhuostvarivanja uvjeta za uređivanje građevinskog zemljišta

- za uređenje zelenih površina i pješačkih staza izraditiprojektnu dokumentaciju,

- prilikom izrade projektne dokumentacije primjenjivatiprvenstveno autohtone biljne vrste kao i druge kojimaodgovaraju lokalni prirodni uvjeti (tlo, klima i sl.),

- projektnu dokumentaciju za uređenje svih površinaizrađivati na osnovu i u skladu s DPU- om.

Članak 81.Izvedba groblja temelji se na realizaciji kolno-pješačkih

i pješačkih površina u polju koje se otvara za ukop s pratećimsadržajima. Paralelno s realizacijom grobnih parcelapotrebno je podizati i uređivati zelene površine što ćedoprinijeti ambijentalnom obogaćenju prostora.

Članak 82.U prvoj etapi izradit će se zid oko groblja i osposobit će

se površine za ukop, a druge etape obuhvatit će kontinuiranouređenje polja prema istoku.

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 83.Odvodnja oborina s prometnih površina parkirališta i

ceste predviđena je kao posebna instalacija. Ukoliko naoborinskim kolektorima koji se ispuštaju u recipijent nijeizveden uređaj za taloženje i odvajanje lakih ulja potrebnoje sukladno Zakonu o vodama i Županijskom Planu o zaštitivoda propisati uvjete ispuštanja oborinske vode u recipijent.

Članak 84.Otpadne vode sanitarija u mrtvačnici prikupljaju se u

nepropusnu septičku jamu.

Članak 85.Oborinske vode s grobnih polja prikupljaju se samo s

glavnih pješačkih staza i površina (kameno popločenje) ikao takve upuštaju se u najbliži vodotok. Ove vode nisuopasne po okoliš.

Članak 86.U cilju zaštite od požara, obvezno je poduzeti mjere

zaštite i ispunjavati slijedeće posebne uvjete:-da se kod izgradnje građevina odabiru građevni

materijali, uređaji, instalacije i konstrukcije na način da sesvede na najmanju moguću mjeru mogućnost izbijanja iširenja požara,

- da se izgrade prilazi do svih područja groblja dovoljneširine s dispozicijom koja omogućava vatrogasnim kolimabrz i nesmetan pristup,

- da u okviru tehničke dokumentacije za izvođenjegrađevina riješe i osiguraju dovoljne količine vode zagašenje požara,

- da nakon izrade tehničke dokumentacije za izvođenjegrađevina pribave suglasnost tijela nadležnog za poslovezaštite od požara iz koje se vidi da navedenadokumentacija udovoljava naprijed navedenim uvjetima.

Članak 87.Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana nakon objave u

“Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa:350-02/02-01/5Ur.br. :2182/06-02-01Drniš, 18. srpnja 2002.



____________________


8Na temelju stavka 2. članka 10. Zakona o komunalnom

gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 i 51/01) i članka 27. Statuta Grada Drniša(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 16/01), Gradsko vijeće Grada Drniša, na 9. sjednici, od 18.srpnja 2002. godine, donosi

ODLUKUo komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na

temelju koncesije u Gradu Drnišu

I. OPĆE ODREDBE

Članak l.Ovom odlukom određuju se komunalne djelatnosti koje

se mogu obavljati na temelju koncesije, te uvjeti i mjerila zaprovedbu prikupljanja ponuda ili javnog natječaja zapovjeravanja tih djelatnosti na temelju koncesije u GraduDrnišu.

II. ODREĐENJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI

Članak 2.Komunalne djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju

koncesije u Gradu Drnišu jesu:- crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih,

sabirnih i crnih jama,- prijevoz putnika u javnom prometu,- skupljanje i odvoz komunalnog otpada,- odlaganje komunalnog otpada,- tržnica na malo,- obavljanje pogrebnih poslova i- obavljanje dimnjačarskih poslova.

III. UVJETI ZA PROVEDBU POSTUPKA

Članak 3.Postupak podnošenja ponuda za obavljanje komunalnih

poslova komunalnih djelatnosti iz članka 2. ove odlukeprovodi se:

- prikupljanjem ponuda,- javnim natječajem.Prikupljanjem ponuda pristupit će se kada vrijednost

poslova komunalne djelatnosti u godišnjem iznosu ne prelazivrijednost od 10.000,00 kn.

Javnom natječaju pristupit će se kada vrijednost poslovakomunalne djelatnosti u godišnjem iznosu prelazi vrijednostod 10.000,00 kn.

Članak 4.Postupak prikupljanja ponuda i javnog natječaja iz članka

3. ove odluke provodi Povjerenstvo za provedbuprikupljanja pismenih ponuda odnosno javnog natječajakoje imenuje Poglavarstvo Grada Drniša, posebno za svakipostupak za pojedine komunalne djelatnosti iz članka 2.ove odluke koji se daju koncesijom.

Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i dva člana injihovih zamjenika.

1. Prikupljanje ponuda

Članak 5.Prikupljanje ponuda provodi se pozivom na dostavu

ponude za najmanje tri ponuditelja.Poziv za dostavu ponude ponuditeljima upućuje

Poglavarstvo Grada Drniša.Poziv za dostavu ponude mora sadržavati sve elemente

potrebne ponuditeljima za pravovaljano podnošenjeponude koji su navedeni u članku 6. ove odluke.

Postupak odabira ponude provodi Povjerenstvo izčlanka 4. ove odluke na način i u postupku određenom učlanku 9. ove odluke.

2. Javni natječaj

Članak 6.Javni natječaj mora sadržavati:- djelatnost za koju se daje koncesija,- vrijeme na koje se daje koncesija,- vrstu i opseg poslova,- način određivanja cijene za obavljanje poslova, te

način i rok plaćanja,- potrebno jamstvo izvršitelja za ispunjenje ugovora

o koncesiji,- način, mjesto i rok za podnošenje ponuda,- rok važenja ponude,- isprave koje su potrebne kao prilog ponudi,- mjesto i vrijeme održavanja sjednice povjerenstva

za provedbu natječaja,- uvjete za odabir najpovoljnije ponude.Javni natječaj iz stavka l. ovog članka objavljuje se u

dnevnom tisku i na oglasnoj ploči Gradskog poglavarstvaGrada Drniša.

Članak 7.Ponude se podnose u dvostruko zapečaćenom omotu

prijamnoj službi Grada Drniša neposredno ili putem poštepreporučeno sa naznakom “NE OTVARAJ - ZA NATJEČAJ”u roku od najmanje 15 dana od dana objave natječaja.

Članak 8.Uz ponudu ponuditelji su dužni priložiti slijedeće isprave:- dokaz o registraciji za obavljanje komunalne

djelatnosti (obrtnica ili izvod iz registra trgovačkog suda),- potvrde BON l i BON 2,- potvrde o plaćenim porezima i doprinosima za zadnji

mjesec prije objave natječaja (Porezna uprave, RFMIO,RZZO),

- ovjerenu izjavu da direktor tvrtke nije kažnjavan zakaznena djela iz oblasti gospodarstva,

- potvrdu da se protiv direktora ne vodi istražni,odnosno kazneni postupak,

- reference tvrtke za obavljanje komunalne djelatnosti


koja je predmet natječaja (oprema, poslovni prostor, broj istruktura djelatnika, dosadašnji poslovi).

Članak 9.Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja provesti će

otvaranje pristiglih ponuda na sjednici koja se mora održatinajranije tri dana od isteka roka za podnošenje ponuda, radiutvrđivanja prispjelosti ponuda podnesenih putem pošte.

Radu povjerenstva mogu prisustvovati ponuditelji. Otijeku postupka otvaranja prispjelih ponuda na javni natječajvodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik i članoviPovjerenstva te jedan od prisutnih ponuditelja kaoovjerovitelj zapisnika, kojega ponuditelji zajednički odrede.

Ponude koje ne sadržavaju isprave navedene u javnomnatječaju smatrat će se nepravovaljanim.

Na osnovi pristiglih ponuda Povjerenstvo će donijetizaključak o prijedlogu za odabir ponude, te isti uputiti VijećuGrada Drniša, zajedno sa svim pristiglim ponudama iispravama koje uz njih priloži, radi donošenja odluke o izboruosobe kojoj će se povjeriti obavljanje komunalnih djelatnostina temelju ugovora.

Vijeće Grada Drniša može donijeti odluku da se ne izaberenijedna od ponuda pristiglih na natječaj.

IV. MJERILA ZA ODABIR PONUDE

Članak 10.Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ponuda s

najvećim brojem bodova utvrđenim prema slijedećimkriterijima:

- reference ponuditelja za obavljanje komunalnihposlova

- oprema 20 bodova- poslovni prostor 15 bodova- broj i struktura djelatnika 15 bodova- ponuđena cijena 30 bodova- uvjeti plaćanja (odgoda plaćanja,krediti i dr. pogodnosti) 20 bodova

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave

u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 363-02/02-01/7Ur.br.: 2182/06-02-1Drniš, 18. srpnja 2002.



____________________

9Na temelju stavka 2. članka 10. Zakona o komunalnom

gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 i 51/61) i članka 27. Statuta Grada Drniša(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 16/01), Gradsko vijeće Grada Drniša, na 9. sjednici, od 18. srpnja2002. godine, donosi

ODLUKUo komunalnim djelatnostima koje se mogu

obavljati na temelju pisanog ugovorau Gradu Drnišu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Ovom odlukom određuju se komunalne djelatnosti koje

se mogu obavljati na temelju pisanog ugovora opovjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti fizičkoj ilipravnoj osobi, te uvjeti i mjerila za provedbu prikupljanjaponuda ili javnog natječaja za povjeravanje tih djelatnostina temelju ugovora u Gradu Drnišu.

II. ODREĐENJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI

Članak 2.Komunalne djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju

pisanog ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnedjelatnosti fizičkoj ili pravnoj osobi jesu:

- održavanje javnih površina,- održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje

javnih površina,- odvodnja atmosferskih voda,- održavanje nerazvrstanih cesta,- javna rasvjeta.Komunalna djelatnost održavanja javnih površina

obuhvaća komunalne poslove održavanja javnih zelenihpovršina, pješčanih staza, pješačkih zona, otvorenihodvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta tedijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se tidijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnomzakonu, a naročito održavanje prometnica okomite ivertikalne signalizacije, održavanje natpisnih oznaka ulica itrgova te kućnih brojeva, radove na hortikulturnom uređenjuparkova i nasada, održavanje zelenila, nabavu sadnogmaterijala, košnju trave, prekope javnih površina i stručninadzor nad tim radovima.

Komunalna djelatnost održavanja čistoće javnihpovršina obuhvaća komunalne poslove održavanja čistoćejavnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona,otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjihigrališta i javnih prometnih površina, te dijelovi javnih cestakoje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kaojavne ceste prema posebnom zakonu a naročito skupljanjebiološkog otpada sa zelenih površina, uklanjanje otpadakoji stvaraju prolaznici, održavanje košarica za otpatke,


interventno čišćenje u slučaju akcidenta i stručni nadzornad tim radovima.

Komunalna djelatnost odvodnje atmosferskih vodaobuhvaća komunalne poslove čišćenja slivnika zaatmosferske vode i dijelom slivnika mješovitog sustavaodvodnje i stručni nadzor nad tim radovima.

Komunalna djelatnost javna rasvijeta obuhvaćakomunalne poslove upravljanja, održavanja objekata iuređaja javne rasvijete za rasvjetljavanje javnih površina,javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cestaa naročito tekuće održavanje objekta i uređaja javnerasvijete, zamjena dotrajalih stupova, rasvijetnih armatura,bojanje rasvijetnih stupova, prigodne blagdanske dekoracijei drugo, te stručni nadzor radova i utroška električne energije.

Komunalne djelatnost iz ovog članka financiraju seisključivo iz sredstava proračuna Grada Drniša iz sredstavakomunalne naknade.

Članak 3.Cijena za obavljanje komunalnih poslova određuje se

prema troškovima održavanja objekata i uređaja, sadržanimu Programu održavanja komunalne infrastrukture, iz članka19. Zakona o komunalnom gospodarstvu za 2002. godinuza komunalnu djelatnost iz članka l. ove odluke a na osnoviprosiječnih troškova.

Cijena usluge izvršenja komunalnih poslova isplaćujese za svaku godinu do konca kalendarske godine, zaključnos 31. prosinca tekuće godine prema dostavljenim računimao izvršenim poslovima u tijeku godine i to u roku 15 dana oddana dostave računa o izvršenom poslu naručitelju.

III. UVJETI ZA PROVEDBU POSTUPKA

Članak 4.Postupak podnošenja ponuda za obavljanje komunalnih

poslova komunalnih djelatnosti iz članka 2. ove odlukeprovodi se:

- prikupljanjem ponuda,- javnim natječajem.Prikupljanjem ponuda pristupit će se kada vrijednost

poslova komunalne djelatnosti u godišnjem iznosu ne prelazivrijednost od 200.000,00 kn.

Javnom natječaju pristupit će se kada vrijednost poslovakomunalne djelatnosti u godišnjem iznosu prelazi vrijednostod 200.000,00 kn.

Članak 5.Postupak prikupljanja ponuda i javnog natječaja iz članka

4. ove odluke provodi Povjerenstvo za provedbuprikupljanja pismenih ponuda odnosno javnog natječajakoje imenuje Poglavarstvo Grada Drniša, posebno za svakipostupak za pojedine komunalne djelatnosti iz članka 2.ove odluke.

Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i dva člana injihovih zamjenika.

1. Prikupljanje ponuda

Članak 6.Prikupljanje ponuda provodi se pozivom na dostavu

ponude za najmanje pet ponuditelja.Poziv za dostavu ponude ponuditeljima upućuje

Poglavarstvo Grada Drniša.Poziv za dostavu ponude mora sadržavati sve elemente

potrebne ponuditeljima za pravovaljano podnošenjeponude koji su navedeni u članku 7. ove odluke.

Postupak odabira ponude provodi Povjerenstvo izčlanka 5. ove odluke na način i u postupku određenom učlanku 11. ove odluke.

2. Javni natječaj

Članak 7.Javni natječaj mora sadržavati:- djelatnost za koju se sklapa ugovor,- vrijeme na koje se sklapa ugovor,- vrstu i opseg poslova,- način određivanja cijene za obavljanje poslova, te

način i rok plaćanja,- potrebno jamstvo izvršitelja za ispunjenje ugovora,- način, mjesto i rok za podnošenje ponuda,- rok važenja ponude,- isprave koje su potrebne kao prilog ponudi,- mjesto i vrijeme održavanja sjednice Povjerenstva

za provedbu natječaja,- uvjete za odabir najpovoljnije ponude.Javni natječaj iz stavka l. ovog članka objavljuje se u

dnevnom tisku i na oglasnoj ploči Gradskog poglavarstvaGrada Drniša.

Članak 8.Ponude se podnose u dvostruko zapečaćenom omotu

prijamnoj službi Grada Drniša neposredno ili putem poštepreporučeno sa naznakom “NE OTVARAJ - ZA NATJEČAJ”u roku od najmanje 15 dana od dana objave natječaja.

Članak 9.Uz ponudu ponuditelji su dužni priložiti slijedeće isprave:- dokaz o registraciji za obavljanje komunalne

djelatnosti (obrtnica ili izvod iz registra trgovačkog suda),- potvrde BON l i BON 2,- potvrde o plaćenim porezima i doprinosima za zadnji

mjesec prije objave natječaja (Porezna uprave, RFMIO,RZZO),

- ovjerenu izjavu da direktor tvrtke nije kažnjavan zakaznena djela iz oblasti gospodarstva,

- potvrdu da se protiv direktora ne vodi istražni,odnosno kazneni postupak,

- reference tvrtke za obavljanje komunalne djelatnostikoja je predmet natječaja (oprema, poslovni prostor, broj istruktura djelatnika, dosadašnji poslovi).

Članak 10.Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja provest

će otvaranje pristiglih ponuda na sjednici koja se mora


održati najranije tri dana od isteka roka za podnošenjeponuda, radi utvrđivanja prispjelosti ponuda podnesenihputem pošte.

Radu povjerenstva mogu prisustvovati ponuditelji. Otijeku postupka otvaranja prispjelih ponuda na javni natječajvodi se zapisnik koji potpisduju predsjednik i članoviPovjerenstva te jedan od prisutnih ponuditelja kaoovjerovitelj zapisnika, kojega ponuditelji zajednički odrede.

Ponude koje ne sadržavaju isprave navedene u javnomnatječaju smatrat će se nepravovaljanim.

Na osnovi pristiglih ponuda Povjerenstvo će donijetizaključak o prijedlogu za odabir ponude, te isti uputiti VijećuGrada Drniša, zajedno sa svim pristiglim ponudama iispravama koje uz njih priloži, radi donošenja odluke o izboruosobe kojoj će se povjeriti obavljanje komunalnih poslovana temelju ugovora.

Vijeće Grada Drniša može donijeti odluklu da se ne izaberenijedna od ponuda pristiglih na natječaj.

IV. MJERILA ZA ODABIR PONUDE

Članak 11.Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ponuda s

najvećim brojem bodova utvrđenim prema slijedećimkriterijima:

- reference ponuditelja za obavljanje komunalnihposlova:

- oprema 20 bodova,- poslovni prostor 15 bodova,- broj i struktura djelatnika 15 bodova,

- ponuđena cijena 30 bodova i- uvjeti plaćanja (odgoda plaćanja, krediti i dr. pogodnosti) 20 bodova.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE



Klasa:363-02/02-01/8Ur.br.: 2182/06-02-01Drniš, 18. srpnja 2002.


PREDSJEDNIKMiro Odak, v.r.

____________________

2. GRADSKO POGLAVARSTVO2Na temelju članka 9. i članka 51. Zakona o najmu stanova

(“Narodne novine”, broj 91/96) i članka 41. Statuta GradaDrniša (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj16/01), Gradsko poglavarstvo Grada Drniša, na 12. sjednici,od 12. srpnja 2002. godine, donosi

ODLUKUo visini slobodno ugovorene najamnine za stanove u

vlasništvu Grada Drniša

Članak 1.Ovom se odlukom uređuju visina i postupak za

utvrđivanje mjesečne slobodno ugovorene najamnine kojuplaćaju najmoprimci stanova u vlasništvu Grada Drniša / udaljnjem tekstu: najmodavac/.

Članak 2.Visina mjesečne slobodno ugovorene najamnine

utvrđuje se ovisno o površini stana, opremljenosti stana,lokaciji stana, veličini naselja u kojem se stan nalazi,iskoristivost stana, troškova održavanja zajedničkih dijelovai uređaja stambene zgrade kao i o platnim mogućnostimaobiteljskog domaćinstva.

Članak 3.Visina mjesečne slobodno ugovorene najamnine za svaki

pojedini stan četverostruko je veća od iznosa dobivenogizračunom visine mjesečne zaštićene najamnine prema izrazuiz članka 3. Uredbe o uvjetima i mjerilima za utvrđivanjezaštićene najamnine (NN, br. 40/97).

Članak 4.Visina mjesečne slobodno ugovorene najamnine za svaki

pojedini stan ne može biti manja od dvostrukog iznosamjesečne najamnine dobivenog izračunom prema izrazu izčlanka 10. Uredbe o uvjetima i mjerilima za utvrđivanjezaštićene najamnine (NN, 40/97).

Članak 5.Visina mjesečne ugovorene najamnine za svaki pojedini

stan iz članka 3. ove odluke može se umanjiti ovisno o platnimmogućnostima obiteljskog najmoprimca temeljem članka 9.Uredbe o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićenenajamnine (NN, 40/97).

Ako najmoprimac zatraži ostvarivanje prava iz stavka l.ovog članka, dužan je podatke o prihodima članovaobiteljskog domaćinstva u prethodnoj kalendarskoj godinidostaviti najmodavcu najkasnije do kraja mjeseca veljačetekuće godine.

Najmodavac može zahtijevati od najmoprimca potvrduo imovnom stanju koju izdaje ispostava porezne uprave,radi provjere podatka o neto prihodima članova obiteljskogdomaćinstva u roku mjesec dana nakon što mu jenajmoprimac te podatke dostavio.


Članak 6.Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u

“Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 371-01/02-01/21Ur.br.:2182/06-02-01Drniš, 12. srpnja 2002.

GRADSKO POGLAVARSTVO GRADA DRNIŠA

PREDSJEDNIKAnte Dželalija, v. r.

________________

III.GRAD KNIN

GRADSKO POGLAVARSTVO

3Na temelju članka 19. Zakona o trgovini (“Narodne

novine”, broj 111/96, 75/99, 76/99 i 61/01) i članka 3. stavka1., članka 4. stavka 1. i 3. i članka 7. Pravilnika o radnomvremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo(“Narodne novine”, broj 80/01), Gradsko poglavarstvoGrada Knina, na 16. sjednici, od 12. srpnja 2002. godine,donosi

ODLUKUo izmjeni i dopuni Odluke o radnom vremenuprodavaonica i drugih oblika trgovine na malo

Članak.1Članak 3. Odluke o radnom vremenu prodavaonica i

drugih oblika trgovine na malo (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 21/01), mijenja se i glasi:

“U dane državnih blagdana i neradnih danaprodavaonice ne rade, izuzev prodavaonica kruha, peciva iostalih pekarskih proizvoda, u ulici Tomislavova 36,Katičićev prolaz 3., Sinjska 27., i 4. gardijske brigade bb,koje mogu raditi kao nedjeljom, izuzev prvog dana Božića,za Uskrs i Novu Godinu.

Ukoliko državni blagdan traje dva dana, tadaprodavaonice drugog dana blagdana i na Uskrsniponedjeljak, mogu raditi kao nedjeljom.”

Članak 2.Ova odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom

vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 011-01/01-01/02Urbroj: 2182-10-02-02-23Knin, 16. srpnja 2002.

GRADSKO POGLAVARSTVOGRADA KNINA

PREDSJEDNIKVinko Marić, dipl. ing., v. r.

____________________

IV.GRAD SKRADIN

GRADSKO VIJEĆE

14Na temelju članka 4. Zakona o proračunu (“Narodne

novine”, broj 92/94), članka 55. Zakona o financiranjujedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave(“Narodne novine”, broj 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00i 59/01) i članka 26. Statuta Grada Skradina (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, broj 12/01), Gradsko vijećeGrada Skradina, na 9. sjednici, od 9. srpnja 2002. godine,donosi

IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNAGrada Skradina za 2002. godinu (I.)

I. OPĆI DIO

Članak 1.Proračun Grada Skradina za 2002. godinu (u daljnjem

tekstu “Proračun”) sastoji se od:

UKUPNI PRIHODI 5.370.000,00 6.186.000,00UKUPNI IZDACI 5.370.000.00 6.186.000,00

Članak 2.U Stalnu pričuvu Proračuna izdvaja se 5.000 kn.U Tekuću pričuvu Proračuna izdvaja se 30.000 kn

Članak 3.Prihodi, rashodi i izdaci prema razredima i skupinama

utvrđuju se u Bilanci prihoda, rashoda i izdataka za 2002.godinu:


PLAN IZDATAKA GRADA SKRADINA ZA 2002. GODINUA. PRIHODI

Red. Skup- Pod- Odjeljak Osnovni račun OPIS PLAN IZMJENAbr. ina skupina1 2 3 4 5 6 7 8

6 UKUPNI PRIHODI 5.370.000,00 6.186.000,0061 PRIHODI OD POREZA 1.213.000,00 1.268.500,00611 POREZ l PRIREZ NA DOHODAK 903.000,00 915.000,006111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 850.000,00 850.000,006112 Porez i prirez na dohodak od samostalne djelatnosti 138.000,00 150.000,006113 Porez i prirez na dohodak od imovine i imovinu. prava 40.000,00 40.000,006115 Porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi 35.000,00 35.000,006117 Povrat poreza i prireza po godišnjoj prijavi 160.000,00 160.000,00612 POREZ NA DOBIT 113.000,00 114.000,006121 Porez na dobit poduzetnika 105.000,00 105.000,006124 Porez na dobit po godišnjoj prijavi 10.000,00 10.000,006125 Povrat poreza na dobit po godišnjoj prijavi 2.000,00 1.000,00

613 POREZ NA IMOVINU 97.000,00 112.000,006131 STALNI POREZ NA NEPOKRETNU IMOVINU - -61312 Porez na neizgrađeno građevinsko zemljište - 5.000,0061313 Porez na neiskorištene poduzetničke aktivnosti 70.000,00 70.000,0061314 Porez na kuće za odmor 7.000,00 7.000,0061315 Porez na korištenje javnih površina 5.000,00 10.000,0061319 Ostali stalni porezi na nepokretnu imovinu 5.000,00 5.000,006134 Povremeni porezi na imovinu61341 Porez na promet nekretnina 10.000,00 15.000,00

614 POREZI NA ROBU I USLUGU 100.000,00 127.500,006142 Porez na promet61421 Porez na promet proizvoda i usluga 5.000,00 5.000,0061424 Porez na potrošnju 35.000,00 35.000,006145 Porez na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti61453 Porez na tvrtku odnosno naziv 60.000,00 80.000,0061454 Porez na reklame - 7.500,00

II63 POMOĆI 2.185.000,00 2.215.000,00633 Pomoći iz proračuna 1.945.000,00 2.215.000,006331 Tekuće pomoći iz proračuna63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna 1.495.000,00 1.495.000,00

- ostale pomoći iz državnog proračuna 150.000,00 110.000,0063312 Tekuće pomoći iz županijskog proračuna 50.000,00 80.000,006332 Kapitalne pomoći iz proračuna 250.000,00 530.000,00

634 OSTALE POTPORE UNUTAR OPĆE DRŽAVE 240.000,00 -6341 Ostale tekuće potpore unutar opće države 40.000,00 -6342 Kapitalne potpore63423 Ostale kapitalne potpore 200.000,00 -

III NEPOREZNI PRIHODI 1.642.000,00 1.522.500,0064 PRIHODI OD IMOVINE641 Prihodi od financijske imovine 11.000,00 11.000,006413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 1.000,00 1.000,006414 Prihodi od zateznih kamata 10.000,00 10.000,00


642 PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE 211.000,00 180.500,006422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine64229 Prihodi od najma javnih površina-štekati - 130.000,006423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 105.500,0064231 Naknada za korištenje i eksploataciju mineralnih sirovina 500,00 500.0064233 Naknada za korištenje prostora elektrane 45.000,00 50.000,0064237 Naknada za korištenje javnih površina 60.000,00 -

65 PRIHODI OD PRODAJE ROBA l USLUGA 1.260.500,00 1.321.000,00651 Administrativne (upravne) pristojbe 80.000,00 80.500,0065139 Prihodi od prodaje državnih biljega 10.000,00 10.500,006514 Ostale pristojbe65141 Boravišne pristojbe 70.000,00 70.000,00

652 PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 1.180.500,00 1.240.500,006523 Komunalni doprinosi i dr. naknade utvrđene posebnim zakonom6523 Komunalni doprinos 50.000,00 50.000,006523 Komunalne naknadne i druge naknade 450.000,00 540.000,006524 Doprinos za šume 500,00 500,0065269 Ostali nespomenuti prihodi 680.000,00 650.000,00

- Prihod od uplate građana - priključak vode 600.000,00 600.000,00-Prihod od župan, programa vodoopskrbe 80.000,00 -- Ostali prihodi - 50.000,00

66 OSTALI PRIHODI661 PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI 265.000,00 10.000,00661 PRIHOD OD VLASTITE DJELATNOSTI6611 Prihod od obavljanja osnovnih poslova vlastite

djelatnosti - komunalna usluga 260.000,00 -66131 Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun

lokalne i regionalne samouprave - komunalna usluga 260.000,00 -- Ostali prihodi vlastite djelat. 5.000,00 10.000,00

663 DONACIJE OD PRAVNIH l FIZIČKIH OSOBA - 280.000,006631 Tekuće donacije - 80.000,006632 Kapitalne donacije - 200.000,00

IV KAPITALNI PRIHODI 330.000,00 900.000,00

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE711 KAPITALNI PRIHODI7111 Prihodi od prodaje zemljišta 290.000,00 250.000,0071112 Prihodi od prodaje građevinskog zemljišta 250.000,00 250.000,0071119 Prihod od prodaje ostalog zemljišta - za grobnice 40.000,0072 PRIHODI OD PRODAJE PROIZVEDENE IMOVINE 40.000,00 650.000,00721 PRIHODI OD PRODAJE GRAĐEVINSKIH OBJEKATA 40.000,00 650.000,0072119 Ostali stambeni objekti 40.000,00 250.000,007214 Prihodi od prodaje ostalih građevinskih objekata72149 Prihod od prodaje - grobnica - 400.000,00

Raz Skup- Pod- Odjeljak Osnovni račun OPIS PLAN IZMJENAred ina skupina1 2 3 4 5 6 7 8

B. IZDACI 5.370.000,00 6.186.000,00UKUPNI IZDACI

3 RASHODI31 Rashodi za zaposlene 795.000,00 750.000,00


311 Plaće 630.000,00 630.000,00312 Ostali rashodi za zaposlene 60.000,00 15.000,00313 Doprinosi na plaće 105.000,00 105.000,00

32 MATERIJALNI RASHODI 1.182.500,00 1.382.500,00321 Naknada troškova zaposlenima 35.000,00 70.000,00322 Rashodi za materijal, opremu i energiju 410.000,00 317.000,00323 Rashodi za usluge 567.500,00 695.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 170,000,00 300.500,00

34 FINANCIJSKI RASHODI 133.500,00 13.500,00342 Kamate za primljene zajmove 10.500,00 5.500,00343 Ostali financijski rashodi 123.000,00 8.000,0036 POTPORE 524.000,00 -363 Potpore unutar opće države 524.000,00 -

37 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA IZ PRORAČUNA 50.000,00 50.000,00372 Naknada građanima i kućanstvima iz proračuna 50.000,00 50.000,00

38 DONACIJE l OSTALI RASHODI 365.000,00 1.105.000,00381 Tekuće donacije 250.000,00 710.000,00382 Kapitalne donacije 80.000,00 300.000,00383 Kazne penali i naknada štete - 5.000,00384 Rashodi iz proteklih godina - 55.000,00385 IZVANREDNI RASHODI (REZERVA) 35.000,00 35.000,004 RASHODI (za nabavu nefinancijske imovine) 2.285.000,00 2.850.000,0041 RASHODI ZA NABAVU412 NEMATERIJALNA IMOVINA 15.000,00 15.000,0042 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE

DUGOTRAJNE IMOVINE 2.270.000,00 2.835.000,00421 Građevinski objekti 2.205.000,00 2.760.000,00422 Postrojenja i oprema 10.000,00 20.000,00423 Prijevozna sredstva 50.000,00 40.000,00425 Nematerijalna proizvedena imovina 5.000,00 15.000,005 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU

l OTPLATE ZAJMOVA 35.000,00 35.000,0054 IZDACI ZA OTPLATU GLAVNICE PRIMLJENIH ZAJMOVA542 Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka i ostalih

financijskih institucija 35.000,00 35.000,00

II. POSEBNI DIO Članak 5.

Izdaci proračuna za 2002. godinu u iznosu od 6.186.000,00 kn raspoređuju se po nositeljima, korisnicima i posebnimnamjenama u Posebnom dijelu proračuna kako slijedi:

B RASHODIRed. Skup- Pod- Odjeljak Osnovni račun OPIS PLAN IZMJENAbr. ina skupina1 2 3 4 5 6 7 8

UKUPNI RASHODI 5.370.000,00 6.186.000,0031 RASHODI ZA ZAPOSLENE311 PLAĆE 795.000,00 750.000,0031111 Plaće za zaposlene 630.000,00 630.000,00312 Ostali rashodi za zaposlene3121 Ostali rashodi za zaposlene 60.000,00 15.000,00 313 Doprinosi na plaću 105.000,00 105.000,00


32 MATERIJALNI RASHODI 1.182.500,00 1.382.500,00321 Naknada troškova zaposlenima 35.000,00 70.000,003211 Službena putovanja 25.000,00 25.000,003212 Naknada prijevoza zaposlenih - 35.000,003213 Stručno usavršavanje zaposlenih 10.000,00 10.000,00322 RASHODI ZA MATERIJAL, OPREMU l ENERGIJU 410.000,00 317.000,003221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 70.000,00 60.500,0032211 Uredski materijal 25.000,00 25.000,00 32212 Literatura (publikacije, časopisi, glasila i si.) 10.000,00 10.000,0032214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 10.000,00 10.000,0032215 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 5.000,00 500,0032216 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 5.000,00 5.000,0032219 Ostali materijal 15.000,00 10.000,003223 ENERGIJA 250.000,00 250.000,0032231 Električna energija32231 1 Električna energija za javnu rasvjetu 200.000,00 200.000,0032231 2 Električna energija - zgrada 25.000,00 25.000,0032234 Motornibenzin i dizel gorivo 25.000,00 25.000,003224 MATERIJAL I DIJELOVI ZA TEKUĆE I INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE75.000,00 6.000,0032243 Tekuće i investicijsko održavanje transportnih sredstava 35.000,00 1.000,0032244 Tekuće održavanje zgrade 40.000,00 -32244 Ostali materijal i dijelovi za tekuće i invest. održavanje - 5.000,003225 Sitni inventar i gume 15.000,00 5.000,0032251 Sitni inventar 10.000,00 5.000,0032252 Auto gume 5.000,00 -323 RASHODI ZA USLUGE 567.500,00 695.000,003231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 55.000,00 56.000,003232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 230.000,00323211 Usluge tekuće i investi. održavanje cesta 70.000,00 120.000,00323212 Usluge tek. i investi. održavanje zgrade - 40.000,0032322 Usluge tekućeg i investi. održavanja postrojenja i opreme

- javna rasvjeta 100.000,00 100.000,0032323 Usluge tekućeg investicijskog održavanja prijevoz, sredstava - 35.000,0032324 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja uredske opreme - 10.000,0032329 Ostale usluge tekućeg investicijskog održavanja323291 Usluge tekućeg investicijskog održavanja javnih površina 60.000,00 40.000,00323292 Usluge tekućeg investicijskog održavanja komunalnih usluga - 20.000,003233 Usluge promidžbe i informiranja 25.000,00 15.000,003234 Komunalne usluge32341 Opskrba vodom 3.500,00 3.500,0032342 Iznošenje i odvoz smeća 34.000,00 10.000,0032344 Sanacija deponija 40.000,00 -32349 Ostale komunalne usluge 25.000,00 5.000,003237 Intelektualne i osobne usluge 40.000,00 120.000,003238 Računalne usluge 10.000,00 10.000,003239 Ostale usluge 105.000,0032391 Grafičke i tiskarske usluge, kopiranje, uvezivanje 70.000,00 70.000,0032392 Film i izrada fotografija 3.000,00 3.000,0032394 Usluge pri registraciji prijevoznih sredstava 2.000,00 2.500,0032395 Usluge za natječaj i oglase 25.000,00 30.000,0032399 Ostale nespomenute usluge 5.000,00 5.000,00329 OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 170.000,00 300.500,003291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela 115.000,00 120.000,00329191 Naknade porezne uprave - 5.000,003292 Premije osiguranja32921 Premija osiguranja prijevoznih sredstava 10.000,00 5.500,0032922 Premija osiguranja - zgrade - 10.000,003293 Reprezentacija 35.000,00 35.000,0032999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 10.000,00 125.000,00


1. rashodi za dječju igraonicu - 20.000,002. rashodi za arheološka istraživanja i muzej - 40.000,003. rashodi za kino - 5.000,004. rashodi za knjižnicu - 5.000,005. rashodi za proslavu, dekoraciju i komemoraciju - 25.000,006. rashodi za kulturne manifestacije - 30.000,00

34 FINANCIJSKI IZDACI 133.500,00 13.500,00342 Kamate za primljene zajmove3422 Kamate za primljene zajmove od tuzemnih banaka 10.500,00 5.500,00343 Ostali financijski rashodi3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 8.000,00 8.000,003434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 115.000,00 -

- izdaci za predškolski odgoj 20.000,00 -- izdaci za zdravstvo 20.000,00 -- izdaci za muzej 40.000,00 -- izdaci za kino 5.000,00 -- izdaci za knjižnicu 5.000,00 -- izdaci za proslavu i dekoraciju 25.000,00 -

36 POTPORE 524.000,00 -363 Potpore unutar opće države36311 Tekuće potpore proračunskim korisnicima DVD 180.000,00 -36312 Tekuće potpore komunalnom poduzeću 230.000,00 -363321 Kapitalne potpore komunalnom poduzeću 114.000,00 -37 NAKNADE GRAĐANIMA l KUĆANSTVIMA IZ ZAVODA

I IZ PRORAČUNA 50.000,00 50.000,00372 Naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 50.000,00 50.000,0038 DONACIJE l OSTALI RASHODI 365.000,00 1.105.000,00381 TEKUĆE DONACIJE 710.000,003811 Tekuće donacije neprofitnim organizacijama-zdravstvo38111 Tekuće donacije zdravstvenim organizacijama - 20.000,0038114 Tekuće donacije političnim strankama 10.000,00 10.000,0038115 Tekuće donacije sportskim društvima 120.000,00 120.000,0038119 Ostale tekuće donacije38119 Tekuće donacije ostalim neprofitnim organizacijama-kultura 120.000,00 120.000,0038119 Tekuće donacije komunalnom poduzeću - 230.000,0038119 Tekuće donacije DVD-a - 180.000,0038119 Radio Šibenik 30.000382 KAPITALNE DONACIJE 80.000,00 300.000,003822 Kapitalne donacije za restauraciju crkvenih orgulja i si. 80.000,00 250.000,003823 Kapitalne donacije bankama i ostalim financ. institucijamai

trgovačkim društvima38232 Kapitalne donacije komunalnom poduzeću - 50.000,00383 Kazneni penali i naknade štete - 5.000,003831 Naknada štete pravnim i fizičkim osobama - 5.000,00384 RASHODI IZ PROTEKLIH GODINA - 55.000,00385 Izvanredni rashodi 35.000,00 35.000,003851 Nepredviđeni rashodi do visine proračunske pričuve38511 Izdvajanje u stalnu pričuvu - 5.000,003859 Ostali izvanredni rashodi3859 Izdvajanje u tekuću pričuvu 30.000,00 30.000,003859 Izdvajanje u stalnu pričuvu 5.000,00 -4 RASHODI (ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE) 2.285.000,00 2.850.000,0041 RASHODI ZA NABAVU NEPROIZVEDENE IMOVINE 15.000,00 15.000,00412 NEMATERIJALNA IMOVINA 15.000,00 15.000,0042 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 2.270.000,00 2.835.000,00421 IZDACI ZA GRAĐEVINSKE OBJEKTE 2.205.000,00 2.760.000,0042119 Gradnja vatrogasnog doma Dubravice 50.000,00 50.000,004213 Ceste, željeznice i sl. grad. objekti42131 Izgradnja cesta 300.000,00 250.000,00


4214 OSTALI GRAĐEVINSKI OBJEKTI 1.855.000,00 2.460.000,0042141 Plinovod, vodovod, kanalizacija

- vodovod Sonković 80.000,00 80.000,00- vodovod Plastovo 455.000,00 --vodovod Krković 520.000,00 --zajedno vodovod Krković-Plastovo - 1.180.000,00-Ostali vodoopskrbni projekti 80.000,00 80.000,00

42144 Javna rasvjeta 100.000,00 150.000,0042145 Sportski i rekreacijski tereni 100.000,00 100.000,0042149 Ostali nespomenuti građevinski objekti

-riva Skradin 300.000,00 250.000,00-čekaonica-autobusna 20.000,00 20.000,00-gradnja groblja - 400.000,00-ostala infrastruktura (malo poduzetništvo) 200.000,00 200.000,00

422 IZDACI ZA POSTROJENJA I OPREMU 10.000,00 20.000,004221 Uredska oprema i namještaj 10.000,00 20.000,00423 Prijevozna sredstva 50.000,00 40.000,0042331 Osobni automobili 50.000,00 40.000,00425 NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA 5.000,00 15.000,004251 Ulaganje u računovodstveni program 5.000,00 15.000,005 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 35.000,00 35.000,0054 IZDACI ZA OTPLATU GLAVNICE PRIMLJENIH ZAJMOVA542 Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka i ostalih 35.000,00 35.000,00

financijskih institucija

Klasa:400-08/01-01/04Ur.br: 2182/03-02-01Skradin, 9. srpnja 2002.

GRADSKO VIJEĆE GRADA SKRADINAPREDSJEDNIKIvica Klarić, v. r.

___________________

15Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”,broj 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje), članka 25.stavka 2. i članka 26. Statuta Grada Skradina (“Službenivjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 12/01), Gradskovijeće Grada Skradina, na 9. sjednici, od 9. srpnja 2002.godine, donosi

ODLUKUo naknadama vijećnicima Gradskog vijeća i

članovima Gradskog poglavarstva

Članak l.Ovom odlukom utvrđuje se naknada vijećnicima

Gradskog vijeća i članovima Gradskog poglavarstva.

Članak 2.Visina naknade osobama iz članka l. ove odluke iznosi:a) predsjednik Gradskog vijeća Grada Skradina prima

mjesečnu naknadu u iznosu od 700,00 kn,b) vijećnici Gradskog vijeća Grada Skradina primaju

mjesečnu naknadu u iznosu od 500,00 kn,

c) članovi Gradskog poglavarstva primaju mjesečnunaknadu u iznosu od 600,00 kn.

Članak 3.Naknade iz članka 2. ove odluke utvrđuju se u netto

iznosu.Sredstva za provedbu ove odluke osigurana su u

proračunu Grada Skradina, a isplatu obavlja Odjelračunovodstva i financija.

Članak 4.Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka

o naknadama vijećnicima Gradskog vijeća i članovimaGradskog poglavarstva (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 9/00).


vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 402-08/02-01/19Ur.br: 2182/03-02-01Skradin, 9. srpnja 2002.


GRADSKO VIJEĆEGRADA SKRADINA

PREDSJEDNIKIvica Klarić, v. r.

____________________

16Na temelju članka 26. Statuta Grada Skradina (“Službeni

vjesnik Šibensko- kninske županije’’, broj 12/01), Gradskovijeće Grada Skradina, na 9. sjednici, od 9. srpnja 2002.godine, donosi

ZAKLJUČAKo Izvješću o obavljenoj revizijiProračuna Grada Skradina za

2001. godinu

Gradsko vijeće Grada Skradina prima na znanje Izvješće- nalaz Državnog ureda za reviziju, Područni ured Šibenik oobavljenoj reviziji Proračuna Grada Skradina za 2001. godinu,klasa: 041-01/02-01/13, ur.br: 613-17-02-03, od 11. travnja2002. godine.

Klasa: 041-01/02-01/01Ur.br: 2182/03-02-02Skradin, 9. srpnja 2002.

GRADSKO VIJEĆEGRADA SKRADINA

PREDSJEDNIKIvica Klarić, v. r.

____________________

V.GRAD ŠIBENIK

1. GRADSKO VIJEĆE

40Na temelju članka 14. stavak 1. Zakona o komunalnom

gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 i 59/01), članka 7. stavak 5. Zakona oprekršajima (“Narodne novine”, broj 2/73, 5/73, 21/74, 9/80,25/84, 52/87, 43/89, 59/80, 91/92 i 33/95), članka 17.stavka.8.Zakona o veterinarstvu (“Narodne novine”, broj 70/97) ičlanka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradskovijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja 2002.godine, donosi

ODLUKUo komunalnom redu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.U cilju djelotvornog uređenja Grada Šibenika, posebno

održavanju čistoće i čuvanja javnih površina, te zaštiti,uređenja i korištenja javnih površina, a u skladu sgospodarskim, društvenim i kulturnim razvitkom, vodećiračuna o kulturnom, povijesnom i graditeljskom nasljeđu,te zahtjevima suvremenog života, ovom odlukom propisujese komunalni red i utvrđuju mjere za njegovo provođenje, anaročito:

I. uređenje naselja,II. održavanje čistoće i čuvanje javnih površinaIII. korištenje javnih površina,IV. skupljanje, odvoz i postupanje sa skupljenim

komunalnim otpadom,V. uklanjanje protupravno postavljenih predmeta,VI. držanje domaćih životinja, peradi i pčelaVII. uklanjanje snijega i leda,VIII. mjere za provođenje komunalnog reda,IX. uređenje i mjere za provođenje komunalnog reda u

Staroj gradskoj jezgri iX. kaznene odredbe.

Članak 2.Zbog specifičnosti, različitosti i širine obuhvata ove

odluke, teritorijalni pojmovi u smislu ove odluke obuhvaćajuslijedeća područja:

1. Grad Šibenik obuhvaća sva naselja navedena ustavku 2. Statuta Grada Šibenika,

2. Stara gradska jezgra grada Šibenika obuhvaća dionaselja Šibenika omeđena na istoku Ulicom VladimiraNazora, na sjeveru Ulicom kralja Zvonimira i Zagrađem, ana zapadu vanjskim starini gradskim zidom do Obaleprvoboraca.

Članak 3.Javne površine u smislu ove odluke smatraju se javne

zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreniodvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javneprometne površine, te dijelovi javnih cesta koje prolaze kroznaselje kada se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste premaposebnom zakonu.

Javnim prometnim površinama u smislu ove odlukesmatraju se: ceste, ulice, trgovi, uređene obale, stubišta,prolazi, pješačke staze, pothodnici, autobusna stajalištajavnog gradskog prometa, parkirališta, brodska i trajektnapristaništa, taksi stajališta, te ostale površine na kojima seobavlja kolni i pješački promet, kao i druge površine koje suu vlasništvu Grada, a u naravi su okućnice, dvorišta i tomeslično.

Javnim zelenim površinama u smislu ove odluke smatrajuse: perivoji, drvoredi, park-šuma Šubićevac, spomenpodručja, šume, živice, travnjaci, cvjetnjaci, zelene površineuz ceste i oko objekata, pojedinačna stabla s pripadajućimzemljištem, posude s ukrasnim zelenilom, groblja, dječjaigrališta i sl.


II. UREĐENJE NASELJA1. Označavanje ulica, trgova i zgrada

Članak 4.Ulice i trgovi i zgrade u Gradu Šibeniku moraju biti

označene natpisnim pločama a svaka zgrada mora bitiobilježena kućnim brojem.

Upravni odjel za stambeno-komunalnu djelatnostpribavlja ploče s imenima naselja, ulica i trgova te pločice sbrojevima zgrada.

Vlasnik, odnosno korisnik zgrade dužan je pločicu sbrojem zgrade o svom trošku postaviti najkasnije do početkakorištenja zgrade.

2. Uređenje i održavanje vanjskih dijelova zgrada

Članak 5.Vanjski dijelovi zgrada (pročelja, balkoni, terase, ulazna

i garažna vrata, prozori, podrumski otvori, krovni i drugioluci, krovovi, dimnjaci i sl.) moraju biti ispravni i uredni, asva oštećenja usred dotrajalosti, loma, neispravnosti i sl.moraju vlasnici zgrada ukloniti i popraviti.

Do popravka oštećenja moraju se primjereno zaštititi, ata zaštita mora se održavati u urednom stanju. Zgrade kojesvojim izgledom (zbog oštećenja ili dotrajalosti vanjskihdijelova) nagrđuju opći izgled ulice ili trga moraju vlasnicizgrada urediti, održavati, popravljati i obojiti.

Radovima iz prethodnog stavka ne smiju se mijenjatiuvjeti po kojima je objekt izgrađen, osim uz pribavljenudozvolu.

Članak 6.Zabranjeno je na vanjskim dijelovima zgrada šarati,

crtati, lijepiti plakate ili na bilo koji drugi način oštećivati ilionečišćivati vanjski izgled zgrade.

Iznimno, uz odobrenje Upravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost dozvoljava se oslikavanje pojedinihvanjskih dijelova zgrade ili drugih objekata.

3. Uređenje i održavanje zelenih površina, dvorišta iograda oko zgrada

Članak 7.Zelene površine, vrtovi, voćnjaci, samonikla stabla,

dvorišta i slične površine oko zgrada moraju biti čisti, urednoodržavani i primjereno ograđeni.

Ograde uz javne površine moraju biti izvedene tako dase uklapaju u okolni izgled, da ne smetaju prolaznicima iprometu, te da se uredno održavaju.

4. Javno oglašavanje

Članak 8.Javnim oglašavanjem se smatra postavljanje plakata,

oglasa, transparenata, obavijesti, proglasa i osmrtnica nanačin da se lijepe, pričvršćuju ili vješaju na za to postavljeneoglasne ploče, oglasna mjesta, reklamne panoe, oglasnestupove i ormariće, odnosno druga za tu svrhu određenamjesta (u daljnjem tekstu: oglasna mjesta).

Javno oglašavanje uređuje se putem koncesije.

Članak 9.Nepokretne i trajno postavljene reklamne panoe, oglasne

ploče, oglasne stupove i ormariće za opće potrebe mogupostavljati samo fizičke i pravne osobe koje odredi Gradskopoglavarstvo na temelju ugovora o koncesiji.

Članak 10.Objekti iz članka 8. i 9. ove odluke postavljaju se na

temelju odobrenja Upravnog odjela za prostorno planiranjei zaštitu okoliša kojim se određuje lokacija i izgledoglašavačkog mjesta.

Članak 11.Iznimno od odredbe članka 8. i 9. ove odluke samostalno

smiju javno oglašavati kulturne i obrazovne ustanove,vjerske institucije, športska društva, javna trgovačkadruštva te druge pravne osobe koje posjeduju oglasnamjesta za vlastite potrebe.

5. Isticanje zastava i ukrasnih obilježja

Članak 12.Zastava Republike Hrvatske ističe se prema Zakonu o

grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske (“Narodne novine”,broj 55/90 i 26/93).

Zastava Republike Hrvatske ističe se na javnimpovršinama u dane državnih blagdana Republike Hrvatske,na Dan Grada Šibenika, u danima žalosti u RepubliciHrvatskoj, u drugim prilikama utvrđenim zakonom, a možese isticati pri javnim skupovima (političkim, znanstvenim,kulturno umjetničkim, športskim i drugim) i to:

- u perivoju Luje Maruna,- na Obali Hrvatske mornarice,- na tvrđavi Sv. Mihovila,- na zvoniku crkve Sv. Ivana- na Obali dr. Franje Tuđmana i- u naseljima koja teritorijalno pripadaju Gradu

Šibeniku po odluci vijeća mjesnih odbora.Zastave na tvrđavi Sv. Mihovila, na zvoniku crkve Sv.

Ivana i na Obali dr. Franje Tuđmana (ispred zgrade Gradskeuprave) ističu se tijekom cijele godine.

U vrijeme Međunarodnog dječjeg festivala zastave seističu prema odluci Gradskog poglavarstva.

Pokraj zastave Republike Hrvatske mogu se isticatizastave Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije.

Članak 13.Zastave postavljaju i brinu se o njihovom izgledu

vlasnici i korisnici poslovnih zgrada. Na mjestima iz čl. 12.ove odluke zastave postavlja pravna ili fizička osoba kojuodredi Gradsko poglavarstvo.

Zastave, koplja i postolja za zastave moraju bitijednoobrazni.

Zastave se ističu dan prije, a skidaju se slijedeći dan


nakon državnog praznika, blagdana, političke ili drugeprigode.

Članak 14.Ukrasne, reklamne i druge zastave postavljaju se po

odobrenju Upravnog odjela za stambeno-komunalnudjelatnost.

6. Izlozi, izložbeni ormarići, zaštitne tende, suncobrani islično

Članak 15.Izlozi, izložbeni ormarići te slični objekti za izlaganje robe

vidljivi s javno prometne površine moraju biti izgrađeni odkvalitetnog materijala i u skladu s izgledom zgrade.

Zaštitne tende moraju biti čiste i neoštećene tepostavljene tako da ne smetaju prolaznicima ni prometu.

Članak 16.Stakla i okviri na izlozima moraju se redovito čistiti i

održavati.Oglašavanja ili obavijesti moraju se isticati u izlozima

samo na način da su uklopljeni s izloženom robom, a nesmiju se lijepiti na stakla.

Članak 17.Izlozi poslovne prostorije u prizemlju zgrade vidljivi s

javne prometne površine moraju biti rasvijetljeni čitavu noć.Predmeti u izlozima moraju biti izloženi ukusno i stručno,

a izlozi moraju biti atraktivni i češće se preuređivati.Posebno se moraju urediti i dekorirati za dane državnih

blagdana.

Članak 18.Zabranjeno je vješanje robe i ostalih predmeta, koji su

predmet prodaje u poslovnoj prostoriji, na vrata, prozore ilina okvire i na pročelje zgrade gdje se poslovna prostorijanalazi.

Zabranjeno je izloge upotrebljavati za skladištenje roberadi prodaje i za držanje ambalaže.

Ispred ugostiteljskih i drugih objekata mogu sepostavljati i suncobrani samo na način da ne smetajuprolaznicima (najmanja visina od postolja suncobrana donjegovog oboda mora biti 2,00 m).

Otvori poslovnih prostorija koji se privremeno ne koristezbog preuređenja, preseljenja i sličnog, moraju biti prekriveniprikladnim materijalom.

7. Orijentacijski planovi, javni satovi, telefonskegovornice, objekti javne rasvjete i slični objekti

Članak 19.Orijentacijski planovi, javni satovi, telefonske

govornice, poštanske kutije, javni vodoskoci, javni zahodi,klupe za odmor i objekti komunalne opreme koji služe općojuporabi, smiju se izgrađivati ili postavljati samo na osnoviodobrenja Upravnog odjela za stambeno-komunalneposlove.

Članak 20.Radi izvješćivanja turista i građana, pravna ili fizička

osoba kojoj se ugovorom o koncesiji povjeri javnooglašavanje, dužna je postaviti i održavati orijentacijskeplanove na mjesta koja odredi Upravni odjel za stambeno-komunalnu djelatnost u suradnji s Turističkom zajednicomGrada Šibenika.

Orijentacijski planovi mogu se postavljati na područjuGrada Šibenika prema planu i programu korištenja javnihpovršina.

U orijentacijskim planovima moraju biti ucrtane glavneulice, trgovi, najznačajniji kulturno povijesni objekti te važneupravne, uslužne i druge institucije Grada Šibenika.

Članak 21.Na važnijim križanjima i trgovima kao i drugim prikladnim

mjestima postavljaju se javni satovi.Pravne i fizičke osobe mogu postavljati satove na

zgradama koje koriste ili na drugim mjestima uz odobrenjeUpravnog odjela za stambenu-komunalnu djelatnost.

Satovi iz stavka 1. i 2. ovog članka moraju se držati uispravnom stanju.

Članak 22.Javne telefonske govornice i poštanske sandučiće

postavlja pravna osoba koja obavlja djelatnost poštanskihusluga i telekomunikacija.

Navedene pravne osobe dužne su svoje napraveodržavati u ispravnom stanju i uredne, te kvarove uklanjati.

Članak 23.Javne vodoskoke, javne fontane i slično održava i brine

se o njima pravna ili fizička osoba kojoj to povjeri Gradskopoglavarstvo.

Članak 24.Klupe za odmor prolaznika i šetača postavljaju se prema

rasporedu koji donosi Upravni odjel za stambeno-komunalnu djelatnost, a za njihovo održavanje brine sepravna ili fizička osoba kojoj to povjeri Gradskopoglavarstvo.

Članak 25.Gradsko poglavarstvo donosi plan izgradnje javnih

zahoda u skladu s detaljnim urbanističkim planovima.

Članak 26.Javni zahodi moraju biti uredni i ispravni, suvremeno

opremljeni, te vidljivo obilježeni s istaknutim radnimvremenom.

Članak 27.Javne prometne površine, ulice, pothodnici i pješački

prijelazi trebaju imati javnu rasvjetu.Javna rasvjeta mora biti suvremeno, funkcionalno i

estetski izvedena uzimajući u obzir značaj pojedinih dijelovanaselja, posebno Stare gradske jezgre grada Šibenika,


trgova, spomenika, pojedinih zgrada, obale i tome slično.Javna rasvjeta mora se redovito održavati u stanju

funkcionalne sposobnosti, što znači dotrajale žaruljemijenjati, rasvjetne stupove i rasvjetna tijela popravljati,bojati i slično, a koje poslove obavlja pravna ili fizička osobakojoj su poslovi povjereni.

Članak 28.Zabranjeno je oštećivanje, uništavanje i onečišćavanje

rasvjetnih stupova i rasvjetnih tijela, kao i na iste lijepljenjeili postavljanje oglasa, obavijesti, reklama i sl.

Izuzetno od stavka 1. ovog članka mogu se uz odobrenjeUpravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnostpostavljati prigodne zastavice i drugi ukrasi, ako to ne smetanamjeni rasvjetnog tijela.

Članak 29.Posebno osvjetljenje u dane blagdana i u ostalim

prigodama obavlja se prema Programu o prigodnomblagdanskom ukrašavanju kojeg donosi Povjerenstvoimenovano od Gradskog poglavarstva.

8. Uređenje i održavanje zelenih površina

Članak 30.Zelene površine podižu se i oblikuju prema projektu o

izgradnji i uređenju zelenih površina u skladu s detaljnimurbanističkim planovima.

Kod izgradnje novih stambenih, gospodarskih i ostalihobjekata investitor je dužan urediti pripadajući okolišneovisno o uporabnoj dozvoli objekta.

Članak 31.Javne zelene površine moraju se održavati tako da služe

svrsi kojoj su namijenjene i svojim izgledom uljepšavajunaselje.

Na javnim zelenim površinama ne smiju se bez odobrenjaUpravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnostobavljati bilo kakvi radovi, osim održavanja tih površina.

Članak 32.Pod održavanjem javnih zelenih površina smatra se

posebno:- obnova biljnog materijala,- rezanje i oblikovanje stabala i grmlja,- okopavanje bilja,- košenje trave,- uklanjanje otpalog granja, lišća i ostalog materijala,- održavanje posuda s ukrasnim biljem,- preventivno djelovanje na sprječavanju biljnih

bolesti,- uništavanje biljnih štetnika,- održavanje pješačkih putova i naprava na javnim

zelenim površinama (popravak klupa, košara za otpatke,bojanje i sl.),

- postavljanje zaštitnih ograda,- postavljanje natpisa i upozorenja za zaštitu javno

zelene površine,- obnavljanje i rekonstrukcija zapuštene javno zelene

površine,- uređenje i privođenje namjeni neuređene javno

zelene površine,- skidanje snijega sa stabala.Održavanje javnih zelenih površina obavlja pravna ili

fizička osoba kojoj je povjereno obavljanje tih poslova.

Članak 33. Javna zelena površina smije se koristiti samo u svrhu

za koju je namijenjena.

Članak 34.Pravna ili fizička osoba kojoj je povjereno uređenje i

održavanje javnih zelenih površina dužno je redovitouklanjati suhe i bolesne grane ili stabla, uz obvezu da seuklonjena stabla zamijene novima.

Članak 35.Prilikom radova na površinama na kojima postoje

pojedinačna stabla, ista se moraju zaštiti od oštećenja.Stabla i grane koji zaklanjaju prometne znakove, smetaju

prometu i zračnim vodovima, sjeći ili uklanjati može samoovlaštena pravna ili fizička osoba.

Članak 36.Stabla, ukrasne živice i drugo zelenilo uz javne prometne

površine mora se uredno održavati tako da ne ometapreglednost i sigurnost prometa.

Članak 37.Unutar javnih zelenih površina dopušteno je

postavljanje podzemnih energetskih vodova uz odobrenjeUpravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost iobvezu izvođača da uspostavi stanje javne zelene površinekako je bilo prije početka radova.

Članak 38.Radi zaštite javnih zelenih površina zabranjuje se:- oštećenje stabala (guljenje kore, zarezivanje, kidanje,

lomljenje i penjanje),- uništavanje travnjaka i cvijetnjaka,- iskopavanje i odnošenje zemlje i bilja,- bacanje papira i otpadaka,- dovođenje i puštanje životinja,- ispuštanje motornih ulja, otpadnih voda, kiselina i

sličnih zagađivanja,- loženje vatre i potpaljivanje stabala,- pranje vozila,- odlaganje građevinskog i drugog materijala,- vožnja biciklom, automobilom, motorom ili sličnim

vozilima,- parkiranje i ostavljanje vozila,- oštećivanje opreme (ograde, ogradnih stupića, javne

rasvjete, klupa i sl.),- obavljanje bilo koje druge radnje kojima se


devastiraju javne zelene površine.

Članak 39.Posebno se zabranjuje sječa, rezanje i uklanjanje rijetkog

ili za ovo područje karakterističnog i hortikulturno vrijednogdrveća.

Članak 40.Pravna ili fizička osoba koja učini štetu na javnim zelenim

površinama svojim štetnim radnjama ili upotrebom vozila,dužna je nadoknaditi počinjenu štetu.

U slučaju da se kod štete prouzrokovane upotrebomvozila, ne može utvrditi identitet osobe koja je počinila štetu,teretit će se vlasnik vozila kojim je šteta počinjena.

Članak 41.Upravni odjel za stambeno-komunalnu djelatnost naložit

će vlasniku, odnosno korisniku zelene površine uklanjanjeosušenog ili bolesnog stabla odnosno granja koje smetaprometu, zaklanja rasvjetu javnih površina, naslanja se naelektrične ili telefonske vodove, ili bi svojim padom moglougroziti sigurnost ljudi, prometa, objekata i slično.

Šteta koja nastane padom stabla ili granja iz stavka 1.ovog članka dužan je nadoknaditi vlasnik, odnosno korisnikpovršine gdje se stablo nalazilo.

Članak 42.Vlasnik, ili korisnik neobrađene zelene površine mora

redovito s te površine uklanjati korov i otpatke.Raslinje, voćke, ograde od ukrasne živice, posude s

ukrasnim zelenilom i sl. moraju se uredno održavati, uređivatite orezivati tako da ne prelaze zamišljenu graničnu linijujavne površine odnosno ne smetaju pješačkom ni kolnomprometu.

Vlasnici ili korisnici zidova oko stambenih objekata ilizelenih površina moraju sa zidova jednom godišnje skidatikorov.

Ako vlasnici ili korisnici ne obavljaju potrebne radovena održavanju zelenih površina i zelenila na njima, te radoveće izvršiti pravna ili fizička osoba po nalogu Upravnog odjelaza stambeno-komunalnu djelatnost, a na teret vlasnika ilikorisnika.

Članak 43.Ograđene zelene površine gospodarskih objekata moraju

se hortikulturno trajno održavati.Dvorišta stambenih i poslovnih zgrada moraju se

održavati čisto i uredno. Ako to ne smeta funkcionalnomkorištenju prostora, moraju biti hortikulturno uređena.

Vlasnici kamenih ogradnih zidova zidanih u suho iliograđenih bodljikavom žicom moraju urediti svojevlasništvo o vlastitom trošku prema primjerenim urbanimstandardima.

9. Površine za šport, dječja igrališta, izletišta i sličniprostori

Članak 44.Rekreacijske površine, športska i dječja igrališta i ostali

športski objekti kao i uređaji na njima, te i oni objekti i uređajina njima koji su namijenjeni javnim priredbama moraju seodržavati u urednom i ispravnom stanju.

Na ulazima i prilazima terenima i objektima iz prethodnogstavka na pogodan način mora biti istaknuto obavještenjeo korisniku, plan terena ili objekta i odredbe o održavanjureda, čistoće, zaštite zelenila i sl.

Za urednost tih površina i ispravnost objekata i uređajabrinu se pravne i fizičke osobe koje tim površinama iobjektima upravljaju, odnosno koje ih koriste.

10. Kolodvori, luke, stajališta i parkirališta

Članak 45.Kolodvorske zgrade, otvorene čekaonice, sanitarni

uređaji i predprostori pred kolodvorom i čekaonicamaželjezničkog, autobusnog, pomorskog prometa moraju bitiuredno održavani i u ispravnom stanju.

Klupe i ostali predmeti kao i nasadi koji se nalaze naperonima i pred zgradama kolodvorima, odnosno otvorenihčekaonica moraju biti čisti, uredni, ispravni, a dotrajale ioštećene predmete i nasade vlasnici odnosno ovlaštenikorisnici kolodvora trebaju odmah ukloniti.

Stajalište gradskog prometa moraju biti natkrivena iopremljena klupama.

Stajališta gradskog prometa moraju se održavati uurednom i ispravnom stanju, a svako oštećenje tih prostoramora se popraviti.

Članak 46.Autobusna stajališta linijskog prijevoza putnika u

lokalnom cestovnom prometu na području Grada Šibenikaodređuju se posebnom odlukom.

Na autobusnim stajalištima i brodskim pristaništima morabiti istaknut izvod iz važećeg reda vožnje.

Članak 47.Uređenje, održavanje i korištenje javnih gradskih

parkirališta određuje se posebnom odlukom.

11. Tržnice na malo

Članak 48.Lokacije tržnica na malo u gradu određuje Gradsko

poglavarstvo.Prostor tržnica na malo na kojima se obavlja promet

poljoprivrednim i drugim proizvodima, moraju biti čiste iuredne, o čemu se brine trgovačko društvo koje obavljakomunalnu djelatnost tržnica na malo.

Tržni red donosi trgovačko društvo, a mora biti istaknutna svakom ulazu na tržnicu, te na drugim prikladnimmjestima.

Tržnim redom određuje se naročito:- radno vrijeme,- vrijeme dostave proizvoda na tržnici,


- raspored štandova, kioska i drugih naprava,- čišćenje i održavanje.Odredbe stavka 2. i 3. i 4. ovog članka odnose se i na rad

ribarnice.

Članak 49.Zabranjena je prodaja i izlaganje poljoprivrednih i drugih

roba, a posebno ribe izvan tržnog prostora bez odobrenjaUpravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost.

Nalog o zabrani iz stavka 1. ovog članka s rokomuklanjanja roba donosi komunalni redar.

Ako prodavatelj ne postupi po nalogu komunalnogredara roba će se oduzeti i predati javnoj kuhinji Caritasa, ilidrugoj humanitarnoj ustanovi ili uništiti.

12. Red kod gradnje, istovara i utovara roba i materijala

Članak 50.Za istovar, smještaj i utovar građevinskog materijala i

opreme kao i drugih radova koje služi građevinskoj svrsi,mora se prvenstveno upotrebljavati vlastito zemljište.

Za potrebe navedene u prethodnom stavku privremenose mogu koristiti i dijelovi javne prometne površine ineizgrađeni i neiskorišteni dijelovi gradskog zemljišta, očemu se zaključuje posebni ugovor. Ako se građevnimaterijal iskrcava u drvoredima i parkovima, tada se stablamoraju zaštititi na način da se deblo oplatom obloži dopočetka krošnje.

Članak 51.Kod izvođenja radova navedenih u prethodnom članku

mora se osigurati prolaz za pješake i prohodnost kolnika.Zauzeti dio javne površine mora se ograditi urednomogradom, a noću se mora propisno označiti i osvijetliti sviše dobro učvršćenih svjetiljki narančaste boje.

Građevinski materijal mora biti stalno uredno složen i totako da ne sprečava oticanje oborinske vode.

Članak 52.Izvođač građevinskih radova dužan je osigurati da se

zemlja ne rasipa, a ostali rastresiti materijal treba držati uogradama ako radovi na istom mjestu traju duže od 24 sata.

Javno prometna površina ispod skela može se izuzeti izprometa samo za vrijeme dok gradnja ne dođe do visinestropa nad prizemljem. Prolaz ispod skele mora se zaštititiprotiv sipanja i propadanja materijala zaštitnim krovom uvisini od 3 metra iznad hodnika, a skelu treba izvesti tako dase ispod nje može odvijati normalan pješački promet.

Uz vodoravnu treba osigurati i okomitu zaštitu pročelja.Zaštitni krov mora prema ulici sezati izvan pravca skele.Ako zaštitno krovište prelazi na kolnik, mora se ispodkrovišta ostaviti slobodan prostor u visini od najmanje 4,5m i to tako da ne ometa odvijanje kolnog prometa.

Ako se gradnja iz bilo kojeg razloga obustavi za vrijemeduža od 15 dana, komunalni redar može naložiti uklanjanjeskele i ostalog materijala s javne površine.

Članak 53.Ako se javna površina koristi za istovar ili utovar

rastresitog građevinskog materijala (šut i sl.), tada se na njusmije odložiti samo toliko materijala koliko se može odvestiu jednom danu.

Otpadni građevni materijal mora se odvesti u roku od 24sata.

Zabranjeno je materijal iz prethodnog stavka odlagatiuz drveće, ili na odlagalištima za smeće.

Članak 54.Ugovorni korisnik zauzete javne površine dužan je

najkasnije u roku 24 sata po završetku radova gradnje,obavijestiti Upravni odjel za stambeno-komunalnudjelatnost da mu zauzeta površina više nije potrebna, a prijetoga će zemljište dovesti u prvobitno stanje.

Komunalni redar će izvršiti pregled korištene javnepovršine i ako ustanovi da postoji kakvo oštećenje ili sličneposljedice njezinog korištenja, naložit će korisniku da uodređenom roku o svom trošku dovede korišteni prostor uprvobitno stanje.

Članak 55.Utovar, istovar robe i materijala mora se obavljati u prvom

redu u zgradama i na zemljištu izvan javnih površina. Uopravdanim slučajevima, zbog nedostatka prostora ilikolnog ulaza, može se istovar ili utovar privremeno izvršitina javnim površinama.

Utovar i istovar robe mora se odvijati brzo i bez zastojatako da se promet ne zaustavlja i ne ugrožava sigurnostprolaznika.

Ako se roba mora istovariti na javnu površinu, onda jetreba složiti tako da ne smeta prometu i mora se odmahuklanjati.

Članak 56.Vrijeme, način i uvjete zabrane izvođenja građevinskih

radova u turističkoj sezoni u turističkim mjestima utvrđujeGradsko poglavarstvo.

III. ODRŽAVANJE ČISTOĆE I ČUVANJE JAVNIHPOVRŠINA

Članak 57.Pod održavanjem čistoće javnih površina u smislu ove

odluke smatra se:1. održavanje čistoće javnih površina,2. održavanje javnih zahoda,

1. Održavanje čistoće javnih površina

Članak 58.Pod održavanjem čistoće javnih površina u smislu ove

odluke podrazumijeva se:- ručno i strojno pometanje,- strojno i ručno pranje,- čišćenje odvodnih jaraka i slivnika,


- postavljanje, pražnjenje, čišćenje i održavanjekošarica za otpad,

- uklanjanje s javnih površina svih vrsta glomaznogotpada (bijele tehnike, plastičnih predmeta, auto gume i sl.),

- odvoz skupljenog otpada s javnih površina naodlagalište.

Otpadni građevni materijal, zemlja, granje odpodrezivanja s javnih površina i sl. ne smatra se redovnimglomaznim otpadom u smislu ove odluke.

Članak 59.Izvođač građevinskih i drugih radova obvezan je o svom

trošku:- prilikom čišćenja i orezivanja drveća i grmlja i

uređivanja javnog zelenila mora sav materijal i otpatke odmahukloniti o svom trošku,

- brinuti se za čišćenje javne površine pred gradilištemdokle god stiže širenje prašine ili ostale prljavštine sagradilišta,

- brinuti se za sprečavanje širenja prašine(polijevanjem ili sličnim preventivnim mjerama),

- čistiti vozila prije polaska s gradilišta tako da s njihne pada blato ili drugi otpaci na javnu površinu,

- u roku od l dana nakon završetka radova i očistitigradilište.

- čistiti ulične slivnike u neposrednoj blizini gradilišta,- deponirati građevinski i drugi materijal tako da ne

ometa promet, slobodno oticanje oborinskih voda i da sematerijal ne raznosi po javnoj površini.

Članak 60.Pravna ili fizička osoba koja se bavi transportnim,

trgovačkim, građevinskim i drugim djelatnostima, te cestovniprijevoznici obvezni su prilikom prijevoza spriječitirasipavanje materijala i širenje prašine ili neugodnog zadahapo javnim površinama.

Pravne ili fizičke osobe koje obavljaju komunalnudjelatnost održavanja čistoće i odlaganja komunalnogotpada dužna su održavati svoja vozila i ostalu opremu(posude za otpad i ostalo) te odlagališta kućnog i glomaznogotpada u čistom i urednom stanju.

Prilikom prijevoza materijala u kojem ima tekućine,obvezni su brinuti se da se tekućina ne cijedi ili na druginačin ne rasipa.

U slučaju onečišćenja javne površine u tijeku prijevozaprijevoznik je obvezan odmah poduzeti mjere da se stvorenanečistoća odstrani. Prilikom zaustavljanja vozila na javnojpovršini zbog utovara ili istovara, vozač je obvezan ugasitimotor vozila, osim vozila čiji uređaji za utovar i istovar radeizravno preko motora.

Članak 61.Pravne ili fizičke osobe koje obavljaju komunalnu

djelatnost održavanja čistoće i odlaganja komunalnogotpada obvezne su poslije prometne nezgode u naseljuodstraniti s javne površine sve tragove.

Članak 62.Korisnici javnih površina koje su im privremeno dane

na korištenje po odredbama posebne odluke, kao i korisnicidrugih javnih površina moraju se brinuti o održavanjučistoće na tim površinama, te o odvozu kućnog i glomaznogotpada s tih površina.

Članak 63.Površine ispred poslovnih i stambenih zgrada, koje se

koriste za potrebe poslovnog prostora ili potrebe stanova,obvezni su čistiti korisnici poslovnog prostora odnosnostanari.

Svi korisnici javnih površina dužni su o svom trošku nesamo očistiti, nego i istu dovesti u prvobitno stanje.

Članak 64.Na javnim površinama ne smije se ostavljati niti bacati

bilo kakav otpad ili ih na drugi način onečišćavati, a posebicese zabranjuje:

- odlaganje građevinskog ili drugog otpada bezodobrenja,

- ostavljanje predmeta, naprava i strojeva koje moguozlijediti ili uprljati prolaznike,

- bacanje papira, ostatke jela, opušaka, praznih kutijacigareta, šibica i drugih otpadaka po javnim površinama,

- uništavanje ili oštećivanje sabirnih košarica za otpadpostavljenih na javnim mjestima te bacanje kućnog otpadau te košarice,

- istovar ili smještaj otpada izvan utvrđenihodlagališta ili posuda za otpad,

- oštećivanje ili premještanje posude za otpad tebacanje u posude otpadnog građevinskog materijala, zemljei nesagorjelog žara,

- spaljivanje otpada,- popravak vozila i brodica,- pranje i čišćenje vozila i brodica na javnim

površinama,- prilikom pranja stambenih i poslovnih prostorija

otpadne vode ispuštati na javno prometne površine,- bacanje otpada u more,- uništavanje i oštećivanje ili premještanje oznaka za

odlagališta,- bacanja letaka bez odobrenja Upravnog odjela za

stambeno-komunalnu djelatnost Grada Šibenika,- korištenje javne površine za smještaj robe, ambalaže

i drugih stvari osim kada za to postoji posebno odobrenjeUpravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost,

- obavljanje bilo kakvih radnji kojima se onečišćujujavne površine.

Članak 65.Održavanje čistoće obavlja se na temelju plana pravne

ili fizičke osobe kojoj su povjereni poslovi održavanjačistoće.

2. Održavanje javnih zahoda


Članak 66.Održavanje zahoda na području Grada Šibenika obavlja

pravna ili fizička osoba kojoj su povjereni poslovi održavanjačistoće.

Članak 67.Radno vrijeme u javnim zahodima propisuje Upravni

odjel za stambeno-komunalnu djelatnost.

3. Čuvanje javnih površina

Članak. 68.Radi očuvanja javnih površina zabranjeno je:- bilo kakvo oštećenje javnih površina ili objekata i

uređaja koji su njihov sastavni dio,- izvođenje radova bez odobrenja Upravnog odjela

za stambeno-komunalnu djelatnost,- ne dovođenje javnih površina u ispravno stanje.

Članak 69.Pravne ili fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u

objektima uz javnu površinu dužne su svakodnevnodovesti tu površinu u čisto i uredno stanje, ako zbog njihoveposlovne i druge djelatnosti dolazi do onečišćenja prostoraoko njihovih objekata.

Korisnik športskih, dječjih i rekreacijskih objekata,zabavnih parkova i igrališta, organizator javnih skupova izakupnik javnih površina dužni su čistiti ili osiguravatičišćenje prostora koji služe tim objektima, tako da ti prostoribudu očišćeni u roku 8 sati po završetku priredbe, odnosnoradnog vremena tih objekata.

Članak 70.Na javnim površinama pravna ili fizička osoba kojoj je

povjereno obavljanje djelatnosti obavljanja čistoće,postavlja košarice i druge naprave za otpad, koje morajubiti izrađene od prikladnog materijala, estetski oblikovane,održavane i čišćene, te postavljene na prikladnim mjestimai dostatnog kapaciteta.

Članak 71.Pravna ili fizička osoba kojoj su povjereni poslovi

obavljanja djelatnosti odvodnje, dužno je redovito održavatii čistiti sustav odvodnje radi osiguranja od plavnjenja javnihpovršina u skladu s godišnjim programom.

Članak 72.Radi sigurnosti prolaznika i prometa svi otvori na

ulicama, pločnicima, trgovima, parkovima, dvorištima isličnim prolazima moraju biti u ispravnom stanju.

Pod otvorima iz prethodnog stavka smatraju se otvoriza vodovod i odvodnju, el. i telefonske instalacije.

O održavanju otvora iz stavka 1. ovog članka brinu setrgovačka društva koja te otvore koriste.

IV. KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA

Članak 73.Javne površine prvenstveno se koriste sukladno

njihovoj namjeni.Na javnim površinama moguće je postavljati objekte i

uređaje na način da takvo korištenje javnih površina nedovodi u pitanje njihovu namjenu.

Članak 74.Način, uvjeti i naknade za korištenje javnih površina

odredit će se posebnim aktom.

V. SKUPLJANJE, ODVOZ I POSTUPANJE SASKUPLJENIM KOMUNALNIM OTPADOM

1. Vrste otpada

Članak 75.U smislu ove odluke otpadom se smatraju slijedeće vrste

otpada i to:- otpad na javnim površinama,- kućni otpad,- glomazni otpad i- tehnološki otpad.

Članak 76.Otpadom na javnim površinama smatra se onaj otpad

koji nastaje na tim površinama kao posljedica dnevnog životai rada.

Članak 77.Kućnim otpadom smatraju se kruti otpaci koji nastaju u

stanovima, zajedničkim prostorima stambenih zgrada,garažama, dvorištima i okućnicama, u poslovnim prostorimai drugim objektima, koji se po svojoj veličini mogu odlagatiu vreće za kućni otpad.

Članak 78.Glomazni otpad smatra se otpad koji po veličini, sastavu,

količini ili postanku ne spada u kućni otpad, a naročito:kućanski aparati, pokućstvo, sanitarni uređaji, vozila ilidijelovi vozila, građevinski materijal, te staklena, kartonska,plastična ili druga ambalaža i sl.

Članak 79.Tehnološki otpad je otpad koji nastaje kao posljedica

tehnološkog postupka proizvodnje, prerade i pružanjausluga.

Članak 80.Na područjima na kojima se obavlja organizirano

skupljanje kućnog i glomaznog otpada, fizičke i pravne osobedužne su koristiti se tom službom i posebno voditi računa ovremenu skupljanja glomaznog otpada, postavljajući ga uzkontejnere kućnog otpada.

Odvoz glomaznog otpada iz stambenih i poslovnihprostora izvan utvrđenog vremena posebno se ugovora ili


naručuje uz posebnu naknadu. Trgovačko društvo kojepruža navedenu uslugu, dužno je takav otpad odvesti urokovima utvrđenim ugovorom ili prihvaćenom narudžbom.

Ako je glomazni otpad nastao na područjima gdje se neobavlja organizirano skupljanje kućnog i glomaznog otpada,stvaratelji takvog otpada dužni su sami odvesti isto donajbližeg mjesta za odlaganje, ili ga ukloniti u dogovoru strgovačkim društvom koje obavlja tu komunalnu djelatnost.

2. Otpad na javnim površinama

Članak 81.Javne površine čisti pravna ili fizička osoba kojoj je

povjereno obavljanje komunalne djelatnosti održavanjačistoće.

Na javnim površinama pravna ili fizička osoba iz stavka1. ovog članka postavit će dovoljan broj košarica za otpadi iste održavati u svrhu urednog izgleda javnih površina.

Članak 82.Zabranjeno je odlaganje ili bacanje bilo kakvog otpada

izvan mjesta koja su u tu svrhu predviđena, a posebnozabranjuje se odlaganje na ili uz javne prometne površine.

3. Kućni otpadČlanak 83.

Na onim područjima gdje postoje kontejneri za različitevrste kućnog otpada kao što je staklo, plastika, papir i sl.kućni otpad se razvrstava i postavlja u namjenskekontejnere.

U ostalim područjima kućni otpad odlaže se unepropusnim i vezanim vrećama u kontejnere i ostalenaprave za skupljanje kućnog otpada.

Zabranjeno je odlaganje kućnog otpada u oštećenimvrećama, vrećama koje nisu vezane, rasipanje otpada izvankontejnera, oštećivanje i uništavanje kontejnera, odlaganjeu kontejner glomaznog otpada, ambalaže, građevinskogmaterijala, uginulih životinja, tekućine i tome slično, kao ionemogućavanje pristupa vozilima do mjesta gdje sekontejneri nalaze radi sakupljanja otpada.

Prilikom odlaganja kućnog otpada korisnik usluge dužanje ambalažni otpad (kartonske kutije) posebno upakirati,odvojiti od kućnog otpada i pripremiti za odvoz tako dazaprima najmanji mogući volumen.

Bolnice, dispanzeri, ambulante i druge zdravstveneustanove, te veterinarske ustanove dužne su odlagati otpadkoji nastaje kao predmet pružanja medicinske usluge iveterinarske pomoći na način i pod uvjetima određenimposebnim propisima.

Članak 84.Mjesto za smještaj kontejnera i drugih naprava na

javnim površinama određuje pravna ili fizička osoba kojojje povjereno obavljanje komunalne djelatnosti održavanjačistoće uz suglasnost Upravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost, vodeći računa da se odredi takvomjesto koje zadovoljava potrebe šireg ili užeg područja

naselja, da to mjesto mora biti ograđeno i čišćeno, te da pokapacitetu kontejnera zadovoljava potrebe stanovništva.

Kontejnere i ostale naprave održava, nabavlja,zamjenjuje i pere trgovačko društvo koje obavlja tukomunalnu djelatnost, te uređuje i mjesto na kojem jesmješten kontejner na siguran i uredan način.

Za novo sagrađene stambene i poslovne objekte inovootvorene poslovne prostore iznimno posude za otpad,odnosno kontejnere nabavlja investitor, odnosno korisnikposlovnog prostora.

Članak 85.Na mjesto označeno za pristup i smještaj posuda za

komunalni otpad zabranjeno je parkiranje vozila.Komunalni redar ovlašten je izdati nalog službi za dizanje

i premještanje onih vozila koja onemogućavaju pristupposudama za komunalni otpad.

Posude za komunalni otpad ne smiju se pomicati s mjestaoznačenih za njihov smještaj.

Članak 86.Kućni otpad odvozi se prema dnevnom rasporedu

odvoza kućnog otpada pravne ili fizičke osobe kojoj jepovjereno obavljanje djelatnosti održavanja čistoće,odgovarajućim sabirnim kolima na način koji zadovoljavazdravstveno higijenske uvjete i uvjete sigurnosti u prometu.

Članak 87.Radnici koji skupljaju i odvoze kućni otpad dužni su

rukovati s otpadom na način da se isti ne rasipa, a kontejnerii druge naprave ne oštećuju.

Članak 88.Zabranjeno je prebiranje i prekapanje po otpadu u

kontejnerima, kao i odnošenje i rasipanje otpada.

4. Glomazni otpad

Članak 89.Glomazni otpad iz kućanstva ostavlja se isključivo uz

postojeće kontejnere, a odvozi prema rasporedu odvozaglomaznog otpada pravne ili fizičke osobe kojoj su povjereniposlovi održavanja čistoće, o kojem odvozu građani morajubiti obaviješteni na prikladan način.

Članak 90.Skupljanje i odvoz glomaznog otpada i ambalaže iz

poslovnog prostora, naročito ako se radi o svakodnevnimili povremeno većim količinama takvog otpada i ambalaže,vlasnici i korisnici takvog prostora reguliraju odvoz spravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju komunalnudjelatnost odlaganja komunalnog odvoza.

Članak 91.Zabranjeno je glomazni otpad odlagati na mjesta koja za

to nisu određena.

5. Tehnološki otpad


Članak 92.Pravne i fizičke osobe dužne su sakupljati i odlagati

tehnološki otpad, prema vrsti, u posebne naprave, naprikladnim mjestima na svom zemljištu u skladu sa zakonomi drugim propisima.

Ukoliko tehnološki otpad pravne i fizičke osobe ne uništena prikladan način koji ispunjava sanitarne, tehničke i drugeuvjete ili ga same ne odvoze, regulirat će njegov odvoz spravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju komunalnudjelatnost odlaganja otpada, na mjesto određeno za njegovoodlaganje, odnosno njegovo uništenje.

Članak 93.Cijenu komunalne usluge skupljanja, odvoza i odlaganja

komunalnog otpada dužni su plaćati svi korisnici komunalneusluge koji se nalaze na području na kojem je organiziranoskupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada,isporučitelju usluge.

Korisnik usluge dužan je pravnim ili fizičkim osobamakoje obavljaju uslugu odvoza i odlaganja otpada na vrijemepismeno izvijestiti o početku potrebe pružanja navedeneusluge, o prestanku korištenja usluge (ako se objekt nećekoristiti duže od tri mjeseca), te o svim promjenama do kojihdolazi kod korisnika na površini prostora s kojeg se odvozii odlaže otpad.

6. Postupanje sa skupljenim otpadom

Članak 94.Cjelokupni skupljeni otpad odvozi se na gradski deponij

Bikarac.Deponij uređuje i održava pravna ili fizička osoba koja

obavlja komunalnu djelatnost odlaganja komunalnogotpada.

Na deponiju moraju se postaviti uređaji za mjerenje(vaganje) otpada kao i objekti i uređaji za osobnu higijenu izaštitu radnika zaposlenih na deponiju.

Članak 95.Deponij se mora prikladno zaštiti i ograditi.Na deponiju nikome nije dozvoljeno zadržavanje bez

odobrenja službene osobe.Zabranjeno je prebiranje i prekopavanje po otpadu, kao

i odvoženje otpada s deponija. Na deponij se ne smijudovoditi niti puštati životinje.

7. Čišćenje septičkih jama

Članak 96.Čišćenje septičkih jama obavlja ovlaštena pravna ili

fizička osoba na zahtjev vlasnika ili korisnika objekta kojemupripada septička jama.

Zahtjev za čišćenje septičke jame, kao i samo čišćenjemora se izvršiti na vrijeme, kako ne bi došlo do njenogprelijevanja.

Troškove čišćenja septičke jame snosi vlasnik odnosnokorisnik objekta kojemu pripada septička jama.

VI. UKLANJANJE PROTUPRAVNO POSTAVLJENIHPREDMETA

Članak 97.Svi protupravno postavljeni predmeti na javnim

površinama (kiosci, pokretne naprave, razglasni uređaji,štandovi, štekati, prikolice, brodovi, bez obzira na veličinu,reklame, ploče, table, natpisi, putokazi, stupici, skele, dizalica,građevinska ili druga kolica i tome slično), moraju se ukloniti.

Članak 98.Rješenje o uklanjanju protupravno postavljenih

predmeta na javnim površinama donosi komunalnoredarstvo u zakonom određenom postupku.

Ako vlasnik, korisnik i osoba koja je postavila predmetu ostavljenom roku ne ukloni protupravno postavljenpredmet, ukloniti će ga komunalno redarstvo o troškunavedene osobe.

U troškove uklanjanja uračunavaju se i troškovipremještanja, čuvanja, a po potrebi i uništavanja.

Članak 99.Uklonjene predmete vlasnici, korisnici ili osoba koja je

postavila predmet moraju preuzeti u roku od 30 dana uzprethodno podmirenje svih troškova.

U protivnom se predmeti prodaju javnom licitacijom radipodmirenja troškova.

Članak 100.Na javnim površinama zabranjeno je ostavljati

neispravna, oštećena, neregistrirana i napuštena voziladuže od 15 dana.

Neregistrirana, neispravna ili napuštena vozila morajuse ukloniti s javne površine.

Uklanjanje vozila iz stavka 2. ovog članka naredit ćevlasniku vozila komunalni redar.

Ako vlasnik ne ukloni vozilo u ostavljenom roku, uklonitće se na trošak vlasnika.

Vlasnik vozila dužan je preuzeti svoje vozilo u roku od30 dana od dana uklanjanja uz podmirenje nastalih troškova.

Ako se vozilo ne preuzme u naprijed navedenom roku,prodat će se javnom licitacijom radi podmirenja troškovaodvoza, čuvanja i prodaje, a može se i uništiti.

VII. DRŽANJE ŽIVOTINJA, PČELA, PERADI, PASA IMAČAKA

Članak 101.U smislu ove odluke držanjem domaćih životinja smatra

se:1. držanje životinja, pčela i peradi,2. držanje pasa i mačaka.

1. Držanje životinja, pčela i peradi

Članak 102.Pod životinjama se smatraju konj, magarac, mazga, mula,

govedo, svinja, koza, ovca, kunić, i slično.Pod peradi se smatraju: kokoš, patka, guska, puran i

druga perad.


Pod držanjem pčela smatra se bavljenje pčelarstvom uzposebno odobrenje nadležnog tijela Grada.

Članak 103.Zabranjeno je držanje životinja, pčela i peradi osim pasa

i mačaka na području naselja Šibenik.Na predjelu Ražina i Ražina Donjih dozvoljava se držanje

peradi za potrebe obiteljskog domaćinstva.

Članak 104.Na područjima koja nisu obuhvaćena odredbom članka

103. mogu se držati životinje i perad ako njihovo držanjeispunjava sanitarno-higijenske uvjete, a u broju kako je touobičajeno u naseljima i na udaljenosti koja na bilo kojinačin ne smeta najbližim susjedima.

Zabranjeno je na područjima iz stavka 1. ovog člankapuštanje životinja po javnim površinama.

Članak 105.Komunalno redarstvo zabranit će držanje životinja i

peradi na područjima gdje je to i dozvoljeno, ako držanježivotinja i peradi bilo brojem, zagađivanjem ili mirisomnanosi smetnje okolnim stanovnicima ili narušava izgledokoline.

Zabranit će pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka držanježivotinja i peradi ako su smješteni bliže od 50 m od najbližegstambenog objekta, okupljališta stanovnika ili poslovnog idrugog javnog objekta.

Zabrana se donosi samo na zahtjev fizičke ili pravneosobe.

2. Držanje pasa i mačaka

Članak 106.Ovom odlukom se za područje Grada Šibenika propisuju

uvjeti i način držanje pasa, način postupanja sneregistriranim psima te način postupanja s psima i mačkamalutalicama.

Članak 107.Držatelj psa dužan je u propisanom roku prijaviti

nabavljenog psa veterinarskoj stanici Šibenik, radi uvođenjau registar i dokumentaciju o cijepljenju protiv bjesnoće, uskladu s posebnim propisima.

Članak 108.Držatelj psa dužan je psa njegovati i dobro s njime

postupati, osigurati mu odgovarajući prostor i druge uvjeteza život, te liječenje za slučaj bolesti.

Članak 109.Držatelj psa dužan je spriječiti da pas lajanjem, zavijanjem

i na drugi način ometa mir građana.Pas se mora držati tako da ni na koji način ne ugrožava

osobnu sigurnost građana.

Članak 110.Držatelj je dužan psa držati u dobro ograđenom dvorištu

ili vrtu, odnosno u kući ili stanu.U zajedničkom dvorištu ili vrtu psa se može držati u

odgovarajućem ograđenom prostoru, uz prethodnu pisanusuglasnost svih suvlasnika, odnosno sukorisnika dvorištaili vrta.

Ako se pas ne drži u odgovarajuće ograđenom prostoru,mora biti vezan odgovarajućim lancem, na način da nepredstavlja opasnost za sigurnost građana.

Članak 111.U slučaju držanja psa u dvorištu ili vrtu prema članku

110. ove odluke, na vidnom mjestu mora se postavitiodgovarajuća oznaka, koja upozorava na prisutnost psa ito tablica s likom psa, a uz to i oznaka “ČUVAJ SE PSA”,“PAZI - OPASAN PAS” i sl.

Članak 112.Pas se ne smije ostavljati ili držati u zajedničkim

prostorima stambene zgrade.

Članak 113.Držatelj psa kada ga izvodi na javnu površinu dužan je

sa sobom nositi pribor (lopatica, metlica i pvc vrećica) iodmah očistiti javnu i drugu površinu koju pas zagadi.

Članak 114.Po ulicama i drugim javnim prometnim površinama

držatelj je psa dužan voditi na uzici.

Članak 115.Zabranjeno je voditi psa po uređenim, javnim površinama

(perivojima, parkovima, cvjetnjacima, dječjim igralištima isl.).

Naročito je zabranjeno uvođenje pasa u prostorePerivoja Roberta Visianija i Perivoja Luje Maruna, te zelenepovršine Obale dr. Franje Tuđmana, Obale palih omladinacai ispred zgrade Županijskog i Općinskog suda u Šibeniku.

Zabranjeno je kupanje pasa na plažama i drugim mjestimagdje se kupaju ljudi.

Članak 116.S neregistriranim psima postupa se na način propisan

posebnim propisima za pse na kojima nisu provedenepropisane ili naređene mjere, tj. isti podliježu eutanaziji natrošak držatelja.

Članak 117.Pse i mačke lutalice hvata Veterinarska stanica Šibenik,

odnosno druge odgovarajuće institucije s kojima GradŠibenik zaključi ugovor o obavljanju tih poslova i osigurajoj odgovarajuća sredstva (u daljnjem tekstu: Veterinarskastanica).

Članak 118.Uhvaćene pse i mačke lutalice Veterinarska stanica je

dužna držati 5 dana, a po isteku toga roka na njima obavljaeutanaziju.


Ako se u roku iz stavka 1. ovog članka javi vlasnikživotinja, ista će mu se vratiti uz uvjet prethodnog plaćanjatroškova držanja te poduzimanja mjera radi registracije iodgovarajućeg držanja.

Članak 119.Držatelj psa koji psa više ne želi držati, ako nema druge

osobe koja ga je voljna preuzeti od držatelja i držati napropisani način dužna je psa predati Veterinarskoj staniciradi eutanazije.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka troškove eutanazijesnosi Grad Šibenik.

Članak 120.Ova odluka ne primjenjuje se na pse koje drže

odgovarajuća državna tijela Republike Hrvatske.

VIII. UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA

Članak 121.Vlasnici i korisnici stanova, zgrada, poslovnih prostorija

i drugih objekata dužni su, čim vremenske prilike omogućeočistiti javne površine ispred zgrada, poslovnih prostora iobjekata od snijega i leda na način da se osigura siguran inesmetan prolaz pješaka.

Članak 122.O uklanjanju snijega i leda s javnih parkirališta, taksi

stajališta, tržnica na malo, kolodvora, športskih objekata isličnih prostora vodi brigu pravna ili fizička osoba koja timpovršinama upravlja odnosno obavlja poslovnu djelatnost.

Javne površine od snijega i leda čisti trgovačko društvokoje obavlja komunalnu djelatnost održavanja čistoće.

Snijeg i led treba očistiti čim vremenske prilike todopuste.

Članak 123.Radi sprječavanja nastanka leda i sprječavanja klizanja,

javnih prometnih površina moraju se posipatiodgovarajućim materijalom.

Fizičke i pravne osobe koje uklanjaju snijeg i led s javnihprometnih površina dužne su osigurati da se materijal kojimje posipana javno prometna površina ukloni u roku odnajduže 2 dana nakon otapanja snijega i leda.

Za vrijeme drugih vremenskih nepogoda, posebnoobilnih kiša, odmah, čim to mogućnosti dozvoljavaju, morajuse popraviti te očistiti i dovesti u ispravno stanje šahtovi,slivnici, kao i druge naprave na javnim prometnimpovršinama kao i odvesti nataložen materijal, polomljenegrane i slično.

IX. MJERE ZA PROVOĐENJE KOMUNALNOG REDA

Članak 124.Nadzor nad provođenjem ove odluke vrši komunalno

redarstvo.Poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni

redari koji se biraju putem natječaja.

Komunalni redari moraju imati posebne iskaznice iposebnu odoru s oznakom na odori.

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu izdavanja iskaznicete Pravilnik o vrsti, kroju i boji službene odore te oznake naslužbenoj odori kao i vrijeme nošenja i rokovi trajanja donosiGradsko poglavarstvo.

Članak 125.U obavljanju nadzora komunalni redar je ovlašten:1. rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje

u svrhu održavanja komunalnog reda,2. izricati mandatne kazne,3. predložiti pokretanje prekršajnog postupka.Protiv rješenja komunalnog redara iz stavka 1. točke 1.

ovog članka može se izjaviti žalba nadležnom upravnomtijelu Šibensko-kninske županije u roku od 8 dana od danaprimitka rješenja.

Žalba protiv rješenja iz stavka 1. točke 1. ovog člankane odgađa izvršenje rješenja.

Članak 126.U obavljanju nadzora komunalni redari su dužni

surađivati s predstavnicima vijeća gradskih četvrti i mjesnihodbora na području Grada Šibenika.

Članak 127.Kada u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti

komunalni redar utvrdi povredu propisa ili mjera nad čijimizvršenjem vrši nadzor druga inspekcija ili tijelo, izvijestit ćeo tome nadležnu inspekciju odnosno tijelo.

Članak 128.Fizičke i pravne osobe dužne su komunalnom redaru

omogućiti nesmetano obavljanje nadzora, a naročito pristupdo prostorija, objekata, naprava i uređaja, dati osobnepodatke, kao i pružiti druga potrebna obavještenja opredmetima uredovanja.

Članak 129.Ako komunalni redar u svom radu naiđe na otpor može

zatražiti pomoć nadležne policijske uprave.

Članak 130.Komunalni redari u obavljanju poslova nadzora dužni

su se pridržavati Zakona, ove odluke i drugih propisadonesenih na temelju Zakona.

Članak 131.O pregledu i nađenom stanju komunalni redar sastavlja

zapisnik i određuje mjere koje treba izvršiti i rok za izvršenjetih mjera.

X. UREĐENJE I MJERE ZA PROVOĐENJEKOMUNALNOG REDA U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI

Članak 132.Stara gradska jezgra je pješačka zona u kojoj bez

posebnog odobrenja nije dopušteno prometovanjevozilima.


Promet vozilima dozvoljen je samo temeljem odobrenjaUpravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost iiznimno od odredaba ovog članka dozvoljen je promet uhitnim intervencijama vozila hitne pomoći, vatrogasnihvozila i vozila MUP-a.

Članak 133.Promet unutar pješačke zone odredit će se za slijedeće

potrebe:- odvoz smeća,- dopreme robe za opskrbu prodavaonica,- dopreme plina,- prijevoza pokućstva i ogrjeva,- dovoza i odvoza građevinskog materijala.

Članak 134.Odobrenje za prometovanje pješačkim zonama izdaje se

putem koncesije.Koncesionar je dužan ove poslove iz prethodnog članka

obavljati isključivo s vozilima na električni pogon. Zaobavljanje ovih poslova zabranjuje se upotreba vozilapogonjenih motorom s unutrašnjim sagorijevanjem.

Izuzetno od odredbe iz stavka 2. ovog članka dozvoljavase prijevoz ogrjevnog drva uz prethodnu suglasnostUpravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost igrađevinskog materijala uz prethodnu dozvolu istog odjelai naplatu od 100,00 kn po ulasku.

Određuje se maksimalna širina ovih vozila koja ne smijeprijeći l m, a dužina 2 m.

Članak 135.Za izvođenje radnji iz prethodnog članka određuju se

vremenski intervali dovoza i odvoza roba na pretovarnamjesta ulaska u Staru gradsku jezgru.

Za pretovarna mjesta se određuju tri lokacije i to iz pravcaPoljane, sa križanja ulica Kralja Zvonimira i Fausta Vrančićate na Obali dr. Franje Tuđmana. Detaljno uređenje tih lokacijabit će uređeno ugovorom o koncesiji.

Utvrđuje se orar pretovara za:- za razdoblje od 1. lipnja do 15. rujna u razmacima od

6,30 do 8,00 sati i od 13,00 do 16,00 sati i u večernjim satimaod 21,00 do 23,00,

- za razdoblje od 16. rujna do 31. svibnja u razmacimaod 6,30 do 8,00 i od 12,30 do 15,30 i u večernjim satima od20,00 do 22,00.

Članak 136.Unutar Stare gradske jezgre zabranjeno je parkiranje i

garažiranje vozila.Mogućnost parkiranja i garažiranja riješit će se detaljnim

urbanističkim planom Stare gradske jezgre.Postojeći prostori za parkiranje i garažiranje mogu se

još koristiti 12 mjeseci računajući od dana objave ove odlukeu «Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije».

Članak 137.U Staroj gradskoj jezgri zabranjuje se prometovanje

biciklima i romobilima osim po ulicama i javnim površinamakoje su za to posebno označene.

Članak 138.U Staroj gradskoj jezgri se natpisne ploče s imenom

ulice i trga izrađuju od kamena i postavljaju prema odredbamačlanka 4. ove odluke.

Članak 139.Pročelja zgrada, prozorski zasloni na zgradama (škure ili

grilje) i prozorski okviri bez zaslona, ulazna kućna vrata iostali otvori unutar Stare gradske jezgre moraju biti oličenibojom koju će odrediti smjernicama uređenja Konzervatorskiodjel.

Članak 140.Dozvolu ili nadzor kod postavljanja rashladnih ili drugih

uređaja na pročeljima zgrada u Staroj gradskoj jezgri i naostalim spomenicima kulture ili zaštićenim objektima dajesmjernicama uređenja Konzervatorski odjel u Šibenikusukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara(“Narodne novine”, broj 69/99).

Članak 141.Posebno se izražava interes za očuvanje povijesnih

detalja zgrada i okoliša: kamenih poklopaca, vodovodnih iodvodnih kanala (oluka), kamenih rešetki odvodnih kanala,prozora -žburtova nad uličnih gajfuna, prizidnih dimnjaka -kominata, prozorskih rešetki - ferobatuta, metalnih ukrasa ulunetama nad portalima, okova vratiju, kucala, zasuna -kračuna, kovinskih balkonskih ograda i nosača ako suumjetnički obrađeni ili imaju karakteristike određenogumjetničkog stila, tradicionalne tipologije, obrade svihdrvenih zatvora na otvorima kuća kao i svih drugihelemenata spomeničke vrijednosti.

Temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobaraneposrednu brigu i nadzor za očuvanje svih povijesnihdetalja zgrada i javnih površina provodi Konzervatorskiodjel u Šibeniku.

Članak 142.Vlasnici zgrada, zidova oko zgrada i drugih ograda dužni

su jednom godišnje s istih skidati korov.Skidanje korova sa sakralnih objekata dužan je ukloniti

vlasnik o svom trošku.Skidanje korova s gradskih bedema, tvrđava i ostalih

nepokretnih spomenika kulture dužni su skidati vlasnici ilikorisnici a poslove će obavljati pravna ili fizička osoba kojuodredi Gradsko poglavarstvo Grada Šibenika.

Članak 143.Javno oglašavanje iz članka 8. i 9. ove odluke u Staroj

gradskoj jezgri imaju pravo pravne ili fizičke osobe na temeljuugovora o koncesiji, odobrenju Upravnog odjela zaprostorno planiranje i zaštitu okoliša i smjernicama uređenjaKonzervatorskog odjela.


Članak 144.Izlozi, izložbeni ormarići, zaštitne tende, suncobrani i sl.

uređuju se i postavljaju u Staroj gradskoj jezgri na temeljuprethodne dozvole Upravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost i smjernicama uređenjaKonzervatorskog odjela sukladno Zakonu o zaštiti iočuvanju kulturnih dobara.

Članak 145.U Staroj gradskoj jezgri dozvoljava se postavljanje

zatvorenih štekata.Otvoreni štekati za zaštitu od sunca mogu koristiti

pomične tende ili suncobrane za čije postavljanje, boju,natpis i oblik treba ishodovati odobrenje Upravnog odjelaza stambeno-komunalnu djelatnost.

Zatvoreni štekati mogu se uređivati na način dapredstavljaju montažnu građevinu koja će se uklanjati zavrijeme trajanja turističke sezone propisane ovom odlukomi postavljati u ostalom dijelu godine.

Lokacijsku dozvolu za postavljanje štekata investitorisu dužni ishodovati od nadležnog tijela državne uprave.

U prilogu zahtjeva treba priložiti idejno rješenjeprojektanta i smjernice Konzervatorskog odjela.

Članak 146.Objekti, uređaji, predmeti i stvari iz članka 19. ove odluke

u Staroj gradskoj jezgri postavljaju se temeljem smjerniceuređenja Konzervatorskog odjela u Šibeniku.

Zabranjeno je u Staroj gradskoj jezgri postavljatiprostirke - tepihe na javno prometnoj površini ispredposlovnih prostorija i stambenih zgrada.

Isticanje reklamnih natpisa na tendama, suncobranima islično plaćat će se i regulirati ugovorom između GradaŠibenika i reklamne tvrtke ili između vlasnika lokala i GradaŠibenika, prema cjeniku koji utvrđuje Gradsko poglavarstvo.

Članak 147.Tijela javne rasvjete u Staroj gradskoj jezgri moraju biti

tipizirana prema određenju Konzervatorskog odjela.Za postavljanje i održavanje tijela javne rasvjete

odgovorna je pravna ili fizička osoba kojoj je povjerenoobavljanje tih poslova.

Članak 148.Vlasnici zgrada i objekata u Staroj gradskoj jezgri ne

smiju izvoditi građevinske radove na vanjskim dijelovimaod 1. lipnja do 15. rujna, bez obzira na izdanu lokacijsku iligrađevnu dozvolu.

U ostalom dijelu godine, od 15. rujna do 31. svibnjavlasnici zgrada mogu izvoditi radove uz prethodnusuglasnost Upravnog odjela za stambeno-komunalnudjelatnost.

Suglasnost obvezno sadrži skicu gradilišta (skela,prostor za odlaganje materijala), oznaku izvođača iinvestitora radova, rok početka i završetka radova, uvjeteodvoza i dovoza materijala na gradilište i naknadu zakorištenje javne površine.

Članak 149.Za postavljanje novih nadzemnih telekomunikacijskih i

elektroenergetskih priključaka, koji se imaju smatratiprivremenim u smislu postavljanja, mora se ishoditisuglasnost Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštituokoliša.

Vlasnici javne, ulične, telekomunikacijske ielektroenergetske mreže dužni su izraditi projektnudokumentaciju za podzemno polaganje svojih instalacija ivremenski program realizacije tih projekata najkasnije u rokuod 2 godine do dana objave ove odluke u «Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije«.

U istom roku vlasnici navedenih instalacija morajuizraditi katastar postojećih podzemnih instalacija.

Članak 150.Građani stanovnici koji žive u Staroj gradskoj jezgri dužni

su iznositi kućni otpad na za to određena mjesta svaki danod 21,30 do 22,00 sata.

Građani i tvrtke koji posluju u Staroj gradskoj jezgri dužnisu iznositi otpad iz svojih poslovnih prostora na za toodređena mjesta nakon završetka radnog vremena.

Otpad kartonske ambalaže kod odlaganja mora bitisložen na način da zauzima najmanji volumen, a kućni otpadmora biti odložen u crne PVC vreće i uredno spakiran.

Članak 151.Vođenje psa u području Stare gradske jezgre osim

primjene odredbe članka 113. i članka 114. obveznopodrazumijeva i držanje brnjice na glavi psa.

Članak 152.Osim odredbi članaka iz ove glave, na Staru gradsku

jezgru se primjenjuju i sve ostale odredbe članaka oveodluke.

XI. KAZNENE ODREDBE

Članak 153.Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kn do 2.000,00 kn

kaznit će se za prekršaj pravna osoba:1. ako vanjske dijelove zgrade ne drži u ispravnom i

urednom stanju, popravlja ih, te ako ih do popravkaprimjereno ne zaštiti (čl. 5. st. 1. i 2. ove odluke),

2. ako na vanjskim dijelovima zgrada šara, crta i lijepiplakate (čl. 6. st. 1. ove odluke),

3. ako oslikava pojedine vanjske dijelove zgrade bezodobrenja (čl. 6. st. 2. ove odluke),

4. ako ne održava zelene površine (čl. 7. ove odluke),5. ako postavlja nepokretne i trajne reklamne panoe,

oglase, oglasne ploče i ormariće za opće potrebe bezodobrenja Gradskog poglavarstva (čl. 9. ove odluke),

6. ako postavlja oglasna mjesta na lokacijama bezodobrenja Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštituokoliša Grada Šibenika (čl. 10. ove odluke),

7. ako ukrasne, reklamne i druge zastave postavlja bezodobrenja Upravnog odjela za stambeno-komunalnu


djelatnost (čl. 14. ove odluke),8. ako postavljeni izložbeni ormarići i izlozi nisu

izgrađeni od kvalitetnog materijala i u skladu i s izgledomzgrade (čl. 15. ove odluke),

9. ako se stakla i okviri na izlozima redovito neodržavaju (čl. 16. st. 1. ove odluke),

10. ako se oglašavanje i obavijesti u izlozima lijepe nastakla (čl. 16. st. 2. ove odluke),

11. ako izlozi uz javne prometne površine nisurasvijetljeni čitavu noć (čl. 17. st. 1. ove odluke),

12. ako se roba vješa na vrata, prozore, pročelja poslovnezgrade (čl. 18. st. 1. ove odluke),

13. ako se roba i ambalaža skladišti u izlogu poslovneprostorije (čl. 18. st. 2. ove odluke),

14. ako se postavljaju suncobrani na način da smetajuprolaznicima (čl. 18. st. 3. ove odluke)

15. ako se otvori na poslovnim prostorijama koji seprivremeno ne koriste ne prekriju prikladnim materijalom(čl.18. st. 4. ove odluke),

16. ako se orijentacijski planovi, javni satovi, telefonskegovornice, poštanske kutije, javni vodoskoci, javni zahodi,klupe za odmor i objekti komunalne opreme u općoj upotrebipostavljaju bez odobrenja (čl. 19. st. l. ove odluke),

17. ako postavlja i ne održava orijentacijske planoveprema planu i programu korištenja javnih površina (čl. 20.st. 1. i 2. ove odluke),

18. ako postavlja javne satove bez odobrenja Upravnogodjela za stambeno-komunalnu djelatnost (čl. 21. oveodluke),

19. ako javne telefonske govornice i poštanskesandučiće ne održava u ispravnom stanju i uredno, teotklanja kvarove na njima (čl. 22. ove odluke),

20. ako ne održava javne vodoskoke, fontane i česme(čl. 23. ove odluke),

21. ako se klupe za odmor postavljaju i ne održavajuprema rasporedu Upravnog odjela za stambeno-komunalnudjelatnost (čl. 24. ove odluke),

22. ako se javna rasvjeta redovito ne održava (čl. 27.ove odluke),

23. ako se oštećuju, uništavaju i onečišćavaju rasvjetnistupovi i tijela, te na njima postavljaju stvari i naprave bezodobrenja (čl. 28. ove odluke),

24. ako ne održava javne zelene površine u skladu snjihovom namjenom (čl. 31. st. l. ove odluke),

25. ako vrši radove bez odobrenja i ne uspostavi stanjena zelenim površinama kakvo je bilo prije početka radova(čl. 31. st. 2. ove odluke),

26. ako javne zelene površine koristi suprotno njihovojnamjeni (čl. 33. ove odluke),

27. ako ne održava stabla urednima i ako uklonjena nezamjenjuje (čl. 34. ove odluke),

28. ako prilikom izvođenja radova na površinama nakojima postoje pojedinačna stabla ne zaštiti iste od oštećenja(čl. 35. st. 1. ove odluke),

29. ako ne ukloni stabla ili granje koje zaklanja prometneznakove, smetaju prometu i zračnim vodovima (čl. 35. st. 2.ove odluke),

30. ako ne održava urednima stabla, živice i drugozelenilo uz javne prometne površine (čl. 36. ove odluke),

31. ako unutar javnih zelenih površina postavljapodzemne energetske vodove bez odobrenja i ne dovedeistu u prvobitno stanje (čl. 37. ove odluke),

32. ako oštećuje stabla, uništava travnjake, odnosizemlju i bilje, baca otpad, dovodi životinje, ispušta motornoulje, otpadne vode, kiseline i sl., loži vatru, pere vozila, odlažegrađevinski i drugi materijal, oštećuje opremu i obavlja bilokoje druge radnje kojima se devastiraju zelene površine (čl.38. ove odluke),

33. ako siječe ili oštećuje rijetko i za ovo područjekarakteristično hortikulturo vrijedno drveće (čl. 39. oveodluke),

34. ako učini štetu na javim zelenim površinama štetnimradnjama ili upotrebom vozila (čl. 40. ove odluke),

35. ako po nalogu Upravnog odjela za stambeno-komunalnu djelatnost ne ukloni sa zelene površine sasušenoili bolesno stablo, odnosno granje koje smeta prometu,javnoj rasvjeti, el. i telefonskim vodovima ili bi moglo ugrozitisigurnost ljudi i prometa (čl. 41. st. 1. ove odluke),

36. ako s neobrađene zelene površine redovito neotklanja korov i otpatke (čl. 42. st. l. ove odluke),

37. ako ne održava uredno raslinje, voćke, ograde odukrasne živice, posude s ukrasnim zelenilom i sl. tako da neprelaze zemljišnu graničnu liniju javne površine, odnosnoda ne smetaju pješačkom i kolnom prometu (čl. 42. st. 2. oveodluke),

38. ako ograđene zelene površine hortikulturno, trajnone održavaju (čl. 43. ove odluke),

39. ako se rekreacijske površine, športska i dječjaigrališta i ostali športski objekti i uređaji ne održavaju (čl. 44.ove odluke),

40. ako se ne održavaju ispravnim i urednim kolodvorskezgrade, stajališta gradskog prometa i otvorene čekaonice ipredprostori oko tih objekata (čl. 45. ove odluke),

41. ako na autobusnim stajalištima i brodskimpristaništima ne istaknu izvod iz važećeg reda vožnje (čl. 46.ove odluke),

42. ako otvorene tržnice i ribarnice nisu čiste i uredne, teako nemaju istaknutog tržnog reda (čl. 48. ove odluke),

43. ako se poljoprivredni proizvodi i druga roba, te ribaprodaje izvan tržnog prostora bez odobrenja (čl. 49. oveodluke),

44. ako za istovar, smještaj i utovar građevinskogmaterijala i opreme kao i drugih radova koji služe građevinskojsvrsi koristi dijelove javne površine i neiskorištenoggrađevinskog zemljišta, koristi bez ugovora (čl. 50. oveodluke),

45. ako kod izvođenja građevinskih radova ne osiguraprolaz za pješake i prohodnost kolnika, te propisno označi iosvijetli (čl. 51. st. 1. ove odluke),

46. ako građevinski materijal ne drži stalno uredno složen(čl. 51. st. 2. ove odluke)

47. ako ne osigura da se rastresiti građevinski materijalrasipa po javnim površinama (čl. 52. st. l. ove odluke),

48. ako ne osigura normalno odvijanje pješačkog


prometa ispod skele (čl. 52. st. 2. ove odluke),49. ako ne osigura okomitu zaštitu pročelja (čl. 52. st. 3.

ove odluke),50. ako ne odveze građevni materijal u roku od 24 sata

(čl. 53. st. 2. ove odluke),51. ako građevinski materijal odloži uz drveće i

odlagalište za smeće (čl. 53. st. 3. ove odluke),52. ako upotrebljenu javnu površinu ne dovede u

prvobitno stanje (čl. 54. ove odluke),53. ako prilikom utovara i istovara roba zaustavlja i

ugrožava sigurnost prolaznika (čl. 55. ove odluke),54. ako u vrijeme turističke sezone ne poštiva odluku o

zabrani izvođenja građevinskih radova (čl. 56. ove odluke),55. ako prilikom izvođenja radova sa zelenih površina

ne ukloni sav otpadni materijal, očisti javnu površinu okogradilišta, ne spriječi širenje prašine oko gradilišta, ne očistivozila pri izlasku sa gradilišta, ne očisti gradilište dan nakonzavršetka radova, ne očisti slivnike i ne deponira građevinskii drugi materijal (čl. 57. ove odluke),

56. ako ne osigura kao sudionik u prijevozu roba iputnika sprječavanje rasipanje materijala, prašine,neugodnih zadaha, ulja i tome slično (čl. 60. ove odluke),

57. ako nakon prometne nezgode ne odstrani svetragove (čl. 61. ove odluke),

58. ako nakon privremenog korištenja javne površineistu ne očisti od otpada (čl. 62. ove odluke),

59. ako o svom trošku ne očisti i dovede u prvobitnostanje javnu površinu ispred poslovnih i stambenih zgrada(čl. 63. ove odluke),

60. ako na javnim površinama odlaže građevinski i drugiotpad bez odobrenja, ako ostavlja predmete ili naprave kojemogu ozlijediti prolaznike, istovara ili smješta otpad izvanuređenih odlagališta, prilikom pranja poslovnih prostorijaispušta otpadne vode, baca otpad u more, baca letke bezodobrenja, ako smješta robu, ambalažu i druge stvari najavnu površinu bez odobrenja (čl. 64. ove odluke),

61. ako ne održava javne zahode urednima (čl. 66. oveodluke),

62. ako oštećuje javne površine i uređaje koji su njihovsastavni dio, izvodi radove na javnim površinama bezodobrenja i ne dovede ih u ispravno stanje nakon završetkaradova (čl. 68. ove odluke),

63. ako u svezi s obavljanjem djelatnosti ne očisti javnupovršinu (čl. 69. st. 1. ove odluke),

64. ako ne očisti javnu površinu nakon završetkapriredbe u roku 8 sati (čl. 69. st. 2. ove odluke),

65. ako na javnim površinama ne postavlja dovoljan brojkošarica za otpad i iste ne čisti i održava (čl. 70. ove odluke),

66. ako redovno ne čisti sustav odvodnje (čl. 71. oveodluke),

67. ako otvore na javnim prometnim površinama ne držiu ispravnom stanju (čl. 72. ove odluke),

68. ako koristi javnu površinu suprotno njezinomnamjenom (čl. 73. ove odluke),

69. ako ne ostavlja glomazni otpad uz kontejnere za toodređeno vrijeme (čl. 80. ove odluke),

70. ako ne čisti javne površine i ne postavlja košarice za

otpad (čl. 81. ove odluke),71. ako odlaže otpad uz prometnice, te izvan mjesta koja

su u tu svrhu predviđena (čl. 82. ove odluke),72. ako odlaže korisni otpad u kontejnere koji nisu

namijenjeni toj vrsti korisnog otpada (čl. 83. st. ove odluke),73. ako odlaže kućni otpad u oštećenim vrećama, rasipa

otpad, oštećuje i uništava kontejnere, u kontejnere odlažeglomazni otpad, ambalažu, uginule životinje i tekućine, teako onemogućava pristup kontejnerima radi skupljanjaotpada (čl. 83. st.3. ove odluke),

74. ako odlaže otpad koji nastaje kao predmet pružanjamedicinske usluge i veterinarske pomoći na način protivnouvjetima određenim posebnim propisima (čl. 83. st. 5. oveodluke),

75. ako nije osigurao siguran smještaj kontejnera, te istene održava ispravnim i urednim (čl. 84. ove odluke),

76. ako parkira vozilo na mjesto označeno za smještajposude za komunalni otpad (čl. 85. st. l. ove odluke),

77. ako pomiče posude za komunalni otpad s mjestaoznačenog za njihov smještaj (čl. 85. st. 3. ove odluke),

78. ako ne odvozi kućni otpad na propisan način (čl. 86.ove odluke),

79. ako se ne rukuje otpadom na način da se isti nerasipa (čl. 88. ove odluke),

80. ako glomazni otpad ne odvozi prema rasporedu (čl.89. ove odluke),

81. ako ne ugovore odvoz glomaznog otpada i ambalaže(čl. 90. ove odluke),

82. ako odlaže glomazni otpad na mjesta koja za to nisuodređena (čl. 91. ove odluke),

83. ako uredno ne odlaže i odvozi tehnološki otpad (čl.92. ove odluke),

84. ako ne izvijesti trgovačko društvo koje obavljauslugu odvoza i odlaganja otpada o promjeni adrese,odnosno korištenja poslovnog prostora s kojeg se odvoziotpad (čl. 93. ove odluke),

85. ako ne uređuje i ne održava deponij (čl. 94. st. 2. oveodluke),

86. ako na deponiju nije postavljen uređaj za mjerenje(vaga), kao ni uređaj za osobnu higijenu, te provedene mjerezaštite na radu zaposlenih radnika (čl. 94. st. 3. ove odluke),

87. ako deponij nije zaštićen i ograđen, te se s deponijavrši odvoženje otpada (čl. 95. st. l. i 3. ove odluke),

88. ako se zadržava na deponiju bez odobrenja službeneosobe (čl. 95. st. 2. ove odluke),

89. ako se na deponij dovode i puštaju životinje (čl. 95.st. 4. ove odluke),

90. ako je došlo do prelijevanja septičkih jama radinečišćenja istih na vrijeme (čl. 96. ove odluke),

91. ako ne ukloni protupravno postavljene predmete sjavnih površina (čl. 97. ove odluke),

92. ako na javnim površinama ostavlja neispravna,oštećena, neregistrirana, oštećena i napuštena vozila (čl.100. st. 1. ove odluke),

93. ako se drže životinje, perad i pčele na područjunaselja Šibenika, osim na predjelu Ražina (čl. 103. oveodluke),


94. ako drži životinje i perad na području gdje je todozvoljeno, ali na način da to ne ispunjava sanitarno-higijenske uvjete i pušta životinje na javne površine (čl.104. ove odluke),

95. ako držanje životinja i peradi bilo brojem, zagađenjemili mirisom nanosi smetnje okolnim stanovnicima ili narušavaizgled okoline (čl. 105. st. 1. ove odluke),

96. ako drži životinje bliže od 50 m od najbližegstambenog objekta, okupljališta stanovnika ili poslovnog idrugog javnog objekta (čl. 105. st. 2. ove odluke),

97. ako se na vrijeme ne očisti snijeg i led ispred zgradei poslovnog prostora (čl. 121. ove odluke),

98. ako ne očisti snijeg i led s javnih površina (čl. 122.ove odluke),

99. ako se javne prometne površine ne posipaju radisprječavanja nastanka leda i posuti materijal na vrijeme iuredno ukloni nakon otapanja snijega i leda (čl. 123. st. 2.ove odluke),

100. ako se neposredno nakon vremenskih nepogodane očiste šahtovi i slivnici na javnim prometnim površinamai nataloženi materijal ne odveze (čl. 123. st. 3. ove odluke),

101. ako prometuje vozilima Starom gradskom jezgrombez odobrenja (čl. 132. ove odluke),

122. ako prometuje pješačkim zonama s dozvolom aukupna masa vozila prelazi 3,5 t . (čl. 133. ove odluke),

103. ako koncesionar prometuje Starom gradskomjezgrom vozilom pogonjenim motorom s unutrašnjimsagorijevanjem (čl. 134. st. 2. ove odluke),

122. ako prevozi ogrjevno drvo i građevinski materijalbez potrebne suglasnosti (čl. 134. st. 3. ove odluke),

123. ako koncesionar prometuje u Staroj gradskoj jezgrivozilom čija širina prelazi l m, a dužina 2 m (čl. 134. st. 4. oveodluke),

106. ako vrši pretovar robe na pretovarnim mjestimaulaska u Staru gradsku jezgru izvan dozvoljenih vremenskihintervala (čl. 135. ove odluke),

107. ako parkira i garažira vozila u Staroj gradskoj jezgri(čl. 136. ove odluke),

108. ako prometuje biciklima i romobilima u Starojgradskoj jezgri po ulicama i javnim površinama koja za tonisu namijenjena (čl. 137. ove odluke),

109. ako pročelja poslovnih zgrada, prozorskih zaslonana zgradama, prozorske okvire bez zaslona, ulazna vrata iostale otvore u Staroj gradskoj jezgri oliči bojom suprotnosmjernicama uređenja Konzervatorskog odjela (čl. 139. oveodluke),

110. ako jednom godišnje ne skida korov sa zidovazgrada, zidova oko zgrada i drugih ograda, te s gradskihbedema, tvrđava i ostalih nepokretnih spomenika kulture(čl. 142. ove odluke),

111.ako vrši javno oglašavanje u Staroj gradskoj jezgribez ugovora o koncesiji, a ako ima koncesiju suprotnosmjernicama uređenja Stare gradske jezgre Konzervatorskogodjela (čl. 143. ove odluke),

112. ako izloge, izložbene ormariće, zaštitne tende,suncobrane i slične uređaje postavljaju u staroj gradskojjezgri suprotno prethodnoj dozvoli Konzervatorskog odjela(čl. 144. ove odluke),

113. ako postavlja na otvorene štekate pomične tendeili suncobrane bez ishodovanja suglasnostiKonzervatorskog odjela (čl. 145. st. 3. ove odluke),

114. ako orijentacijske planove, javne satove, telefonskegovornice, poštanske kutije, javne vodoskoke, javnezahode, klupe za odmor i objekte komunalne opreme za općuuporabu postavlja bez odobrenja i suprotno smjernicamauređenja Stare gradske jezgre (čl. 146. st. 1. ove odluke),

115. ako u Staroj gradskoj jezgri postavlja prostirke -tepihe na javnoj prometnoj površini ispred poslovnihprostorija i stambenih zgrada (čl. 146. st. 2. ove odluke),

116. ako postavlja rasvjetna tijela neovlašteno i suprotnoodređenju Konzervatorskog odjela (čl. 147. ove odluke),

117. ako izvode građevinske radove na vanjskimdijelovima objekata izvan dozvoljenog vremenskog intervala(čl. 148. st. 1. ove odluke),

118. ako izvode građevinske radove na vanjskimdijelovima objekata bez prethodne suglasnosti (čl. 148. st.2. ove odluke),

119. ako postavlja privremene, nove nadzemnetelekomunikacijske i elektroenergetske priključke bezishodovane suglasnosti (čl. 149. st. 1. ove odluke),

120. ako u roku od 2 godine u Staroj gradskoj jezgrijavne, ulične, telekomunikacijske i elektroenergetske mrežene položi podzemno (čl. 149. st. 2. ove odluke),

121. ako iznose otpad u Staroj gradskoj jezgri na za toodređeno mjesto izvan utvrđenog vremena (čl. 150. st. 1.ove odluke),

122. ako u Staroj gradskoj jezgri odlažu nesloženu nanajmanji volumen kartonsku ambalažu (čl. 150. st. 3. oveodluke).

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će seodgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba novčanomkaznom od 300,00 kn do 500,00 kn.

Članak 154.Novčanom kaznom u iznosu od 50,00 kn do 100,00 kn

kaznit će se na mjestu učinjenog prekršaja odgovorna osobau pravnoj osobi i fizička osoba za prekršaj:

1. ako šara, crta i lijepi plakate po zgradi ili je na druginačin oštećuje i onečišćava (čl. 6. st. l. ove odluke),

2. ako oštećuje, uništava i onečišćava stupove javnerasvjete i rasvjetna tijela, i ako lijepi ili postavlja oglase,obavijesti, reklame i sl. (čl. 28. st. 1. ove odluke),

3. ako javne zelene površine koristi u svrhu koja seprotivi njihovoj namjeni (čl. 33. ove odluke),

4. ako na javnim zelenim površinama oštećuje stabla,uništava travnjake i cvjetnjake, iskopava i odnosi zemlju ibilje, baca papire i otpatke, dovodi i pušta životinje, ispuštamotorna ulja, kiseline i slična zagađenja, loži vatru i potpaljujestabla, pere vozila, odlaže građevinski i drugi materijal, vozibicikl, automobil, motor ili slično vozilo, parkira i ostavljavozilo, oštećuje opremu ili obavlja bilo koju drugu radnjukojom se devastiraju javne zelene površine (čl. 38. oveodluke),

5. ako sječe, reže i uklanja rijetko ili za ovo područjekarakteristično i hortikulturno vrijedno drveće (čl. 39. oveodluke),


6. ako ne izvrši nalog da sa zelene površine ukloniosušeno ili bolesno stablo, odnosno granje koje smetaprometu, zaklanja rasvjetu javnih površina, naslanja se naelektrične ili telefonske vodove, ili bi svojim padom moglougroziti sigurnost ljudi, prometa, objekata i slično (čl. 41.ove odluke),

7. ako s neobrađene zelene površine redovito neuklanja korov i otpatke (čl. 42. st. 1. ove odluke),

8. ako raslinje, voćke, ograde od ukrasne živice, posudesa ukrasnim zelenilom i sl. ne održava uredno i orezuje ihtako da ne smetaju pješačkom ni kolničkom prometu (čl. 42.st. 2. ove odluke),

9. ako sa zidova oko stambenih objekata ili zelenihpovršina ne uklanjaju korov jednom godišnje (čl. 42. st. 3.ove odluke),

10. ako oštećuje rekreacijske staze i naprave na dječjimigralištima (čl.44. ove odluke), ako onečišćuje ili uništavaklupe i nasade oko kolodvorskih zgrada te čekaoniceautobusnog i javnog prometa (čl. 45. ove odluke),

11. ako prodaje i izlaže poljoprivredne i druge robe, aposebno ribu izvan tržnog prostora bez odobrenja (čl. 49.ove odluke),

12. ako se istovara, smješta ili utovara građevinskimaterijal i opremu bez zaključenog ugovora (čl. 50. oveodluke),

13. ako se građevinski materijal na javnoj površiniuredno ne složi, ne ogradi i označi (čl. 51. ove odluke),

14. ako otpadni građevinski materijal ne odveze u rokuod 24 sata (čl. 53. st. 2. ove odluke), ako na javnoj površinibaca papir, ostatke jela, opuške, prazne kutije cigareta, šibice,uništava ili oštećuje sabirne košarice za otpad, oštećuje ilipremješta posude za otpad, istovara i smješta otpad izvanuređenih odlagališta, spaljuje otpad, popravlja vozila ibrodice, pere i čisti vozila i brodice, ispušta otpadne vode,uništava ili oštećuje ili premješta oznake za odlagališta ,obavlja bilo kakve radnje kojima se onečišćava javnapovršina (čl. 64. ove odluke),

15. ako koristi javnu površinu suprotno njihovoj namjeni(čl. 73. ove odluke),

16. ako odlaže ili baca otpad izvan mjesta koja su u tusvrhu predviđena (čl. 82. ove odluke),

17. ako prebire, prekopava i rasipa otpad iz kontejnera(čl. 88. ove odluke),

18. ako odlaže glomazni otpad na mjesta koja za to nisuodređena (čl. 91. ove odluke),

19. ako se na deponiju zateknu osobe bez odobrenja(čl. 95. ove odluke),

20. ako ne ukloni protupravno postavljene predmete najavnim površinama (čl. 97. ove odluke),

21. ako na javnim površinama ostavlja neispravna,neregistrirana, oštećena i napuštena vozila (čl. 100. oveodluke),

22. ako drži životinje, pčele i perad osim pasa i mačakana području grada Šibenika (čl. 103. ove odluke),

23. ako drži životinje i perad čije držanje ne ispunjavasanitarno-higijenske uvjete (čl. 104. ove odluke),

24. ako držatelj psa izvodi na javnu površinu bez pribora

(čl. 113. ove odluke),25. ako vodi psa po uređenim javnim površinama (čl.

115. ove odluke),26. ako u Staroj gradskoj jezgri parkira i garažira vozila

(čl. 136. ove odluke),27. ako izvodi građevinske radove u Staroj gradskoj

jezgri na vanjskim dijelovima zgrada i objekata uzabranjenom vremenskom intervalu (čl. 148. st. 1. oveodluke).

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 155.Na dan stupanja na snagu ove odluke prestaje važiti

Odluka o komunalnom redu (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 12/97 i 9/98) i Odluka o držanja pasai postupanja sa neregistriranim psima, te psima i mačkamalutalicama (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 10/96 i 4/98).

Članak 156.Ova odluke stupa na snagu osmog dana nakon objave

u ”Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

KLASA: 363-04/02-01/9URBROJ: 2182/01-03/01-02-3Šibenik, 23. srpnja 2002.

GRADSKO VIJEĆEGRADA ŠIBENIKA

PREDSJEDNIKVlatko Mrša, dipl. prav., v. v.

____________________

41Na temelju članka 11. i 13. Zakona o poljoprivrednom

zemljištu (“Narodne novine”, broj 66/01) i članka 31. StatutaGrada Šibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko vijeće GradaŠibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja 2002. godine, donosi

ODLUKUo mjerama za korištenje poljoprivrednog zemljišta

na području Grada Šibenika

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Ovom odlukom propisuju se agrotehničke mjere

poljoprivrednog i drugog zemljišta koje se koristi kaopoljoprivredno zemljište na području Grada Šibenika uslučajevima kad bi propuštanje mjera nanijelo štetu,onemogućilo ili umanjilo poljoprivrednu proizvodnju i mjereza uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina.


II. AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 2.Agrotehničke mjere iz članka 1. ove odluke jesu:1. mjere za spriječavanje erozije,2. mjere za spriječavanje zakorovljenosti,3. čišćenje kanala,4. zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta

biljaka na određenom području,5. suzbijanje biljnih bolesti i štetnika i6. korištenje i uništavanje biljnih otpadaka.

Članak 3.Za područje Grada Šibenika provode se agrotehničke

mjere zaštite od erozije iz članka l. ove odluke:1. potpuna zabrana ili ograničenje siječe višegodišnjih

nasada, osim siječe iz agrotehničkih razloga,2. ograničenje iskorištavanja pašnjaka na području

prigradskih naselja Grada Šibenika, na način da ih koristinajviše 25 grla stoke sitnog zuba u vremenskom razdoblju 6mjeseci,

3. zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenihpovršina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje uoranice s jednogodišnjim kulturama na području GradaŠibenika,

4. obvezno zatravnjivanje strmog zemljišta na područjucijelog Grada Šibenika,

5. zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnogsloja poljoprivrednog zemljišta na području Grada Šibenika,

6. zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura, tj.obvezna sadnja dugogodišnjih nasada i višegodišnjihkultura na zemljištu u širini od 10 m uz rijeku Krku.

Članak 4.Agrotehnička mjera čišćenja prirodnih i umjetnih

vodenih kanala provodi se radi spriječavanja odrona zemljei zarastanja korova tako da se omogući prirodni tokoborinskih voda.

Članak 5.Agrotehničke mjere korištenja i uništavanja biljnih

otpadaka obuhvaćaju:1. obvezno uklanjanje biljnih ostataka na

poljoprivrednom zemljištu nakon žetve u roku od 15 danaod žetve,

2. obveza uklanjanja suhih biljnih ostataka nakonprovedenih agrotehničkih mjera u trajnim nasadima od 1.lipnja tekuće godine,

3. obvezno odstranjivanje biljnih ostataka nakon siječei čišćenja šuma, puteva i međa na šumskom zemljištu, kojegraniče s poljoprivrednim zemljištima.

III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJEPOLJOPRIVREDNIH RUDINA

Članak 6.Mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina

su:1. održavanje živica i međa,2. održavanje poljskih puteva,3. uređivanje i održavanje kanala, sprječavanje

zasjenjivanja susjednih čestica,4. sadnja i održavanje vjetrobranih pojasa.

Članak 7.Za područje Grada Šibenika provode se mjere za

uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, kojeobuhvaćaju:

l. zabranu sadnje višegodišnjih nasada visokorastućihkultura koje zasjenjuju susjedne zemljišne čestice, na načinda onemogućuju ili otežavaju poljoprivrednu proizvodnjuna tim česticama,

2. održavanje zelenih ograda na način da se spriječinjihovo širenje na susjedno obradivo zemljište i puteve izasjenjenje susjednih površina prerastanjem zelene ograde,

3. održavanje zemljišnih međa, zelenih ograda i poljskihputeva tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera,

4. održavanje i uređenje poljoprivrednih površina ipoljskih puteva tako da budu jasno označeni, očišćeni odkorova i višegodišnjeg raslinja, radi neometanog prolazavatrogasnih vozila,

5. održavanje i uređenje zemljišnih međa i zelenih ogradada budu vidljivo označene i očišćene od korova i raslinja.

Članak 8.Za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina

provodi se mjera čišćenja prirodnih i umjetnih vodenihkanala radi spriječavanja odrona zemlje i zarastanja korovatako da se omogući prirodni tok oborinskih voda.

Za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudinaobvezna je mjera sadnje i održavanja vjetrobranih pojaseva.

Članak 9.Ovlašteni i vlasnici poljoprivrednog i drugog zemljišta

koje se koristi kao poljoprivredno, dužni su poduzimati mjereiz članka 3. do 8. ove odluke radi zaštite tog zemljišta.

Ovlaštenici i vlasnici poljoprivrednog i drugog zemljištakoje se koristi kao poljoprivredno, koji ne provedu mjere izčlanka 3. do 8. ove odluke, dužni su omogućiti ovlaštenimpravnim osobama poduzimanje mjera radi provođenjaagrotehničkih mjera na zemljištu u njihovom vlasništvu.

IV. NADZOR

Članak 10.Nadzor nad provedbom odredbi ove odluke provode

poljoprivredna, šumarska i vodoprivredna inspekcija, teinspekcija zaštite od požara.

U provedbi nadzora nad odredbama ove odlukenadležne inspekcije iz stavka 1. ovog članka mogu odreditivlasnicima i posjednicima zemljišta poduzimanje određenihmjera iz članka 2. do 4. ove odluke.


V. KAZNENE ODREDBE

Članak 11.Novčanom kaznom od 500,00 do 2000,00 kn kaznit će se

pravna osoba za prekršaj, a fizička osoba novčanom kaznom50,00 do 200,00 kn, za prekršaj ako:

1. izvrši sječu višegodišnjih nasada, osim sječe izagrotehničkih razloga (članak 3. stavak l. točka l. Odluke),

2. iskorištava pašnjake protiv određenoj vrsti i brojustoke, te vremenu i načinu ispaše (članak 3. stavak 1. točka2. Odluke),

3. preore livadu, pašnjak i neobrađene površine nastrmim zemljištima i poduzme radnje radi njihovogpretvaranja u oranice s jednogodišnjim kulturama (članak3.stavak 1. točka 3. Odluke),

4. ne izvrši obavezu zatravnjivanja strmog zemljišta(članak 3. stavak 1. točka 4. Odluke),

5. skida humusni odnosno oranični slojpoljoprivrednog zemljišta (članak 3. stavak 1. točka 5.Odluke),

6. proizvodi jednogodišnje kulture, odnosno neprovede obveznu sadnju dugogodišnjih nasada ivišegodišnjih kultura na strmim zemljištima (članak 3. stavakl. točka 6. Odluke),

7. ne provodi mjeru čišćenja prirodnih i umjetnihvodenih kanala radi spriječavanja odrona zemlje i zarastanjakorova tako da se omogući prirodni tok oborinskih voda(članak 4. i stavak 1. članka 8. Odluke),

8. ne ukloni suhe biljne ostatke nakon provedenihagrotehničkih mjera u trajnim nasadima do 1. lipnja tekućegodine (članak 5. stavak 1. točke 1. Odluke),

9. ne ukloni biljne ostatke na poljoprivrednom zemljištunakon žetve u roku 15 dana od žetve (članak 5. stavak 1.točke 2. Odluke),

10. ne odstrani biljne ostatke nakon siječe i čišćenjašume, puteva i međa na šumskom zemljištu koje graniče spoljoprivrednim zemljištem (članak 5. stavak l. točka 3.Odluke),

11. protivno zabrani sadi višegodišnje nasade visokorastućih kultura koje zasjenjuju susjedne zemljišne česticetako da onemogućavaju ili otežavaju poljoprivrednuproizvodnju na tim česticama (članak 7. stavak 1. točka 1.Odluke),

12. ne održava zelene ograde na način da se spriječinjihovo širenje na susjedno obradivo zemljište i puteve izasjenjenje susjednih površina prerastanjem zelene ograde(članak 7. stavak 1. točka 2. Odluke),

13. ne održava i ne uređuje zemljišne međe, zelene ogradei poljske puteve tako da ne ometaju provođenjeagrotehničkih mjera (članak 7. stavak 1. točka 3. Odluke),

14. ne održava i ne uređuje poljoprivredne površine ipoljske puteve tako da budu vidljivo označeni, očišćeni odkorova i višegodišnjeg raslinja, radi neometanog prolazavatrogasnih vozila (članak 7. stavak 1. točka 4. Odluke),

15. ne održava i ne uređuje zemljišne međe i zeleneograde tako da budu vidljivo označene i očišćene od korovai raslinja (članak 7. stavak 1. točka 5. Odluke),

16. ne provodi mjeru sadnje i održavanja pojaseva(članak 8. Odluke).

Novčanom kaznom od 50,00 do 200,00 kn kaznit će seodgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1.ovog članka.

Članak 12.Novčanom kaznom od 500,00 do 2000,00 kn kaznit će se

za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 50,00 do200,00 kn za prekršaj fizička osoba-ovlaštenik, odnosnovlasnik poljoprivrednog zemljišta ako onemogući ovlaštenimpravnim osobama poduzimanje agrotehničkih mjera nazemljištu kojega je ovlaštenik, odnosno vlasnik u slučaju izstavka 2. članka 7. ove odluke.

Novčanom kaznom od 50,00 do 200,00 kn kaznit će seodgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka l.ovog članka.

VI. ZAVRŠNA ODREDBA



KLASA:320-02/02-01/2URBROJ: 2182/0/-07/1-02-2Šibenik, 23. srpnja 2002.


PREDSJEDNIKVlatko Mrša, dipl. iur., v.r.

____________________

42Na temelju članka l. stavak 2. točka 6. Zakona o sigurnosti

prometa na cestama (“Narodne novine”, broj 59/96 -pročišćeni tekst), članka 32. stavak 2. Statuta Grada Šibenika(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01 i9/02) i točke I. Odluke o prijenosu ovlaštenja za uređenjeprometa (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj3/97), suglasno prethodnoj suglasnosti Policijske upraveŠibensko-kninske, broj 511-13-03-16-1726/02, od 26. ožujka2002. godine, Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici,od 23. srpnja 2002. godine, donosi

ODLUKUo izmjenama i dopunama Odluke o korištenju

gradskih parkirališta

Članak l.U Odluci o korištenju gradskih parkirališta (“Službeni

vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 9/02), u članku 4.stavak 3. iza podstavka 7. dodaje se novi podstavak i to:


“ - Obala prvoboraca (Dolac) - 45 mjesta”.U istom članku u stavku 4. podstavak l. se briše, a iza

podstavka 3. dodaju se dva nova podstavka i to:“ - Zagrađe - 30 mjesta- Težačka ulica - 50 mjesta “.

Članak 2.Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u

“Službenom vjesniku Šibensko -kninske županije”.




____________________

43Na temelju članka 31. i 51. Statuta Grada Šibenika

(“Službeni vjesnik Šibensko -kninske županije”, broj 18/01,7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici,od 23. srpnja 2002. godine, donosi

ODLUKUo kriterijima za utvrđivanje sredstava za djelatnost

mjesne samouprave u 2002. godini

Članak 1.Ovom se odluka određuju kriteriji za utvrđivanje

sredstava za djelatnost mjesne samouprave - gradskihčetvrti i mjesnih odbora na području Grada Šibenika.

Sredstva u smislu stavka 1. ovog članka su sredstvaisključivo namijenjena za osiguranje prostornih, materijalnihi administrativnih uvjeta za djelatnost mjesne samouprave.

Članak 2.Za djelatnost iz članka 1. ove odluke sredstva se

osiguravaju u proračunu Grada Šibenika za 2002. godinu.

Članak 3.Sredstva iz članka 2. ove odluke dijele se na gradske

četvrti i mjesne odbore na način kako slijedi:a) 1/3 planiranih sredstava za gradske četvrti i mjesne

odbore koje koriste poslovne prostore,b) 2/3 planiranih sredstava ostalima za osiguranje

prostornih uvjeta rada.

Članak 4.Akt o raspodjeli sredstava u smislu članka 3. ove

odluka donosi Gradsko poglavarstvo, u roku od 30 danaod donošenja ove odluka.


vjesniku Šibensko -kninske županije”.




____________________

44Na temelju članka 31. točka 6. Statuta Grada Šibenika

(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01,7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici,od 23. srpnja 2002. godine, donosi

RJEŠENJEo izboru člana Gradskog poglavarstva

1. Roko Gracin, dipl.oec., izabire se za člana Gradskogpoglavarstva Grada Šibenika (za oblast financija, proračuni ekonomska pitanja).

2. Draško Lambaša, dipl.iur., izabran za člana Gradskogpoglavarstva rješenjem o izboru članova Gradskogpoglavarstva Grada Šibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 9/01), zadužen za pomorstvo,zadužuje se i za gospodarenje imovinom Grada Šibenika.




____________________



RJEŠENJEo razrješenju člana Odbora za priznanja i

imenovanju novog


1. Gojko Lambaša razrješuje se dužnosti člana Odboraza priznanja Gradskog vijeća Grada Šibenika.

2. Marin Koudela imenuje se za člana Odbora zapriznanja Gradskog vijeća Grada Šibenika.




____________________



RJEŠENJEo razrješenju predsjednika Odbora za nazive ulica i

trgova i imenovanju novog

1. Gojko Lambaša razrješuje se dužnosti predsjednikaOdbora za nazive ulica i trgova Gradskog vijeća GradaŠibenika.

2. Marin Koudela imenuje se za predsjednika Odboraza nazive ulica i trgova Gradskog vijeća Grada Šibenika.




____________________

47Na temelju članka 37. stavak 3. Zakona o predškolskom

odgoju i naobrazbi (“Narodne novine”, broj 10/97) i članka31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/96, 5/97, 15/97 i 2/01), na prijedlogUpravnog vijeća Gradskih vrtića Šibenik, od 24. lipnja 2002.godine, Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od23. srpnja 2002. godine, donosi

RJEŠENJEo imenovanju ravnatelja Gradskih vrtića Šibenik

Nevenka Zoričić, nastavnik predškolskog odgoja,imenuje se za ravnatelja Gradskih vrtića Šibenik.

KLASA: 119-02/02-01/8URBROJ: 2182/01-02/1-02-2 Šibenik, 23. srpnja 2002.



____________________

48Na temelju članka 30. stavak 2. Zakona o područjima

županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodnenovine”, broj 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02 i 83/02), Gradsko vijeće GradaŠibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja 2002. godine, donosi

ZAKLJUČAKo davanju mišljenja o Elaboratu o osnivanju Općine

Brodarica

Gradsko vijeće Grada Šibenika daje negativno mišljenjeo Elaboratu o osnivanju Općine Brodarica i to iz sljedećihrazloga:

- tendencija (nakana) cijepanja područja GradaŠibenika osnivanjem novih jedinica lokalne samoupravedovest će do prekida cjelovitosti geografskog prostoraGrada Šibenika, tako će naselje Grebaštica kao sastavni dioGrada Šibenika ostati u međuprostoru dva dijela predloženenove općine (naime, sjeverna strana Jelinjaka i rt Oštricapripadali bi tako novoj općini);

- ukazuje se sporna granica između naselja Brodaricai naselja Šibenik, koju je utvrdila Županijska skupštinaŠibensko-kninske županije Odlukom o izdvajanju dijelanaselja Krapanj u zasebno naselje Brodarica (“Službenivjesnik Šibensko- kninske županije”, broj 12/99), jer jepregledom spisa klasa: 015-06/99-01-2 od 16. prosinca 1999.godine utvrđeno da Grad Šibenik nije bio upoznat sčinjenicom da se mijenja granica između naselja Krapanj inaselja Šibenik, što je na petlji za Podsolarsko i učinjeno, teje promijenjena granica utvrđena Odlukom o granicamapodručja naselja u Općini Šibenik (“Službeni vjesnik općinaDrniš, Knin i Šibenik”, broj 1/92); u svezi navedenog GradŠibenik će poduzeti zakonom predviđene mjere;

- Gradskom poglavarstvu Grada Šibenika uručena jepeticija građana nastanjenih i vlasnika objekata naseljaŽaborić, koja ukazuje da se oni ne slažu s prijedlogom dabudu sastavni dio buduće Općine Brodarica; dakle voljagrađana prikazana peticijom za naselje Žaborić koja jepriložena ovom Elaboratu je dvojbena, što upućuje i nadvojbenost cijelog Elaborata, jer se on zasniva na


pretpostavci da se područje Žaborića uključuje u OpćinuBrodarica.




____________________

49Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni

vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02),Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja2002. godine, donosi

ZAKLJUČAKo zahtjevu za izdvajanje područja

Ražine Donje iz sastava naselja Šibenik

1. Gradsko vijeće Grada Šibenika protiv je izdvajanjapodručja Ražina Donjih iz sastava naselja Šibenik i to izsljedećih razloga:

- po svemu prostor Ražina Donjih sastavni je diogradske cjeline Šibenika, što je i utvrđeno GUP-om GradaŠibenika i očitim kontinuitetom izgrađenosti prostora;

- područje Ražine Donje integrirano je u tehničkucjelinu gradskih komunalnih instalacija;

- osim stanovanja nikakvih drugih funkcija višeg redapodručje Ražina Donjih nema, sve se potrebe toga karakterazadovoljavaju u gradu (naselju) Šibeniku.

2. Pored naprijed navedenih razloga, posebno se ističeda ne postoji niti jedan objektivni razlog za teritorijalnopriključenje područja Tvornice lakih metala stambenompodručju Ražine Donje, posebno iz razloga što u vrijemenastajanja Tvornice nije postojalo urbanizirano područjeRažina Donjih.




____________________



ZAKLJUČAKo zahtjevu za izdvajanje područja Podsolarsko iz

sastava naselja Šibenik

Gradsko vijeće Grada Šibenika protiv je izdvajanjapodručja Podsolarsko iz sastava naselja Šibenik i to izsljedećih razloga:

- po svemu prostor Podsolarskog sastavni je diogradske cjeline Šibenika, što je i utvrđeno GUP-om GradaŠibenika i očitim kontinuitetom izgrađenosti prostora;

- područje Podsolarskog integrirano je u tehničkucjelinu gradskih komunalnih instalacija;

- osim stanovanja nikakvih drugih funkcija višeg redapodručje Podsolarska nema, sve se potrebe toga karakterazadovoljavaju u gradu (naselju) Šibeniku.




____________________51 Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni

vjesnik Šibensko -kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23.srpnja 2002. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o izvršenju Proračuna za prvo

polugodište 2002. godine

Prihvaća se Izvješće Proračuna Grada Šibenika za prvopolugodište 2002. godine.




____________________



vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23.srpnja 2002. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o korištenju sredstava tekuće

pričuve za travanj 2002. godine

Prihvaća se Izvješće gradonačelniku o korištenjusredstava tekuće pričuve za travanj 2002. godine.




____________________


vjesnik Šibensko -kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02), Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23.srpnja 2002. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o korištenju sredstava tekuće

pričuve za svibanj 2002. godine

Prihvaća se Izvješće gradonačelniku o korištenjusredstava tekuće pričuve za svibanj 2002. godine.




____________________



ZAKLJUČAKo Izvješću o obavljenoj reviziji Proračuna

za 2001. godinu

Gradsko vijeće Grada Šibenika prima na znanje i nemaprimjedbi na Izvješće Državnog ureda za reviziju - Područnogureda Šibenik o obavljenoj reviziji Proračuna Grada Šibenikaza 2001. godinu.




____________________55Na temelju točke 11. alineja 1. Odluke o osnivanju Javne

ustanove “Športski objekti Šibenik” Šibenik (“Službenivjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 5/02), Gradskovijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici, od 23. srpnja 2002.godine, donosi

ZAKLJUČAKo davanju suglasnosti na Prijedlog statuta Javne

ustanove “Športski objekti Šibenik”

Daje se suglasnost na Prijedlog statuta Javne ustanove“Športski objekti Šibenik”, kojeg je utvrdilo Upravno vijećeJavne ustanove “Športski objekti Šibenik” Šibenik, na 1.sjednici, od 27. lipnja 2002. godine.




____________________



ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o poslovanju za 2001. godinu

Zelenila d.o.o. Šibenik


Prihvaća se Izvješće o poslovanju za 2001. godinuZelenila d.o.o. Šibenik.




____________________


vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01, 7/02 i 9/02),Gradsko vijeće Grada Šibenika, na 11. sjednici ,od 23. srpnja2002. godine, donosi


Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik

Prihvaća se Izvješće o poslovanju za 2001. godinuVodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik.




____________________




Gradske čistoće d.o.o. Šibenik

Prihvaća se Izvješće o poslovanju za 2001. godinuGradske čistoće d.o.o. Šibenik.




____________________



ZAKLJUČAKo prihvaćanju Godišnjeg izvješća o poslovanju za

2001. godinu Čempresa d.o.o. Šibenik

Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju za 2001.godinu Čempresa d.o.o. Šibenik.




____________________60Na temelju članka 31. Statuta Grada Šibenika (“Službeni



Gradskog parkinga d.o.o. Šibenik

Prihvaća se Izvješće o poslovanju za 2001. godinuGradskog parkinga d.o.o. Šibenik.




____________________


61 Na temelju članka 4. Poslovnika Gradskog vijeća Grada

Šibenika (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj18/01), Mandatna komisija Gradskog vijeća Grada Šibenika,na 11. sjednici Gradskog vijeća od 23. srpnja 2002. godine,podnosi sljedeće

IZVJEŠĆEo mirovanju mandata vijećnika Gojka Lambaše ipočetku mandata zamjenika Marina Koudele

1. Gojko Lambaša uputio je podnesak Gradskom vijeću,izvještavajući ga da je nakon promjene statusa Županijskogmuzeja Šibenik u Muzej Grada Šibenika - ustanovu uvlasništvu Grada Šibenika, nastavio obavljati dužnostravnatelja navedene ustanove, a koja dužnost je nespojivas dužnošću vijećnika, te je zatražio da mu se mandat vijećnikastavi u mirovanje.

2. Gradski odbor HDZ-a Šibenik obavijestio je Gradskovijeće Grada Šibenika da će za vrijeme mirovanja mandata usmislu točke 1. ovog Izvješća, navedenog vijećnikazamjenjivati Marin Koudela.

3. Polazeći od navedenog, a sukladno članku 6.Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinicalokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodnenovine”, broj 33/01), Mandatna komisija je konstatirala daje mandat vijećnika Gojka Lambaše stavljen u mirovanje, ada ga zamjenjuje Marin Koudela.

KLASA: 013-04/02-01/2URBROJ: 2182/01-02/1-02-4 Šibenik, 23. srpnja 2002.

PREDSJEDNIKMANDATNE KOMISIJE

dr. Vinko Batinica

____________________



(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 18/01,7/02 i 9/02), Gradsko poglavarstvo Grada Šibenika, na 36.sjednici, od 2. srpnja 2002. godine, donosi

RJEŠENJEo osnivanju i imenovanju Komisije za stanove bivšeg

OOUR “Elektrode i mase” TEF-a

1. Osniva se Komisija za stanove bivšeg OOUR“Elektrode i mase” TEF-a (u daljem tekstu: Komisija).

2. Zadatak Komisije je da utvrdi listu reda prvenstvaza dodjelu na korištenje stanova bivšeg OOUR “Elektrodei mase” TEF-a Šibenik.

3. Komisija ima predsjednika i četiri člana.4. Stručno-administrativne poslove za Komisiju

obavlja Upravni odjel za stambeno-komunalnu djelatnostGrada Šibenika.

5. U Komisiju se imenuju:- mr.sc. Draško Lambaša,dipl.iur., za predsjednika,- Živko Bujas,dipl.iur., za člana,- Meri Tošić,dipl.iur., za člana,- Zdravka Vrcić,dipl.iur., za člana i- Zvonimir Zaninović,dipl.ing., za člana.

KLASA: 119-02/02-01/9URBROJ: 2182/01-01/1-02/1Šibenik, 2. srpnja 2002.

GRADSKO POGLAVARSTVOGRADA ŠIBENIKA

PREDSJEDNIKMilan Arnautović, dipl. inž., v.r.

____________________

VI.GRAD VODICE

GRADSKO VIJEĆE

34Na temelju članka 22. Statuta Grada Vodica (“Službeni

vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 14/01), Gradskovijeće Grada Vodica, na 7. sjednici, od 14. lipnja 2002. godine,donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru i

Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru

1. Prihvaća se Izvješće o stanju u prostoru i Programmjera za unapređenje stanja u prostoru. Izvješće i Programsu sastavni dio ovog zaključka.


Klasa: 350-01/02-01/3Urbroj: 2182/04-02-1Vodice, 14. lipnja 2002.

GRADSKO VIJEĆEGRADA VODICA

PREDSJEDNIKJosip Juričev-Martinčev, v. r.


IZVJEŠĆEo stanju u prostoru za razdoblje

2002 – 2003. godina

UVODZakonom o prostornom uređenju (“Narodne novine”,

broj 30/94, 68/98, 61/00) predviđen je ustroj sustavaprostornog uređenja kako na području države i županije,tako i na području jedinica lokalne samouprave na način danjegovu učinkovitost osiguravaju njihova predstavnička iizvršna tijela donošenjem dokumenata prostornog uređenjai dokumenata praćenja stanja u prostoru.

Praćenje stanja u prostoru i provedbe dokumenataprostornog uređenja provodi se kroz obvezu izradedvogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru (u daljnjemtekstu: Izvješće) i dvogodišnjeg Programa mjera zaunapređenje stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: Programmjera).

Izvješćem se definira stanje u prostoru u odnosu naprovođenje postojećih dokumenata prostornog uređenja,primjerenost i aktualnost planskih mjera koje su njima bilepredviđene.

Izvješće sadrži analizu provođenja dokumenataprostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenuprovedenih mjera i njihovu učinkovitost na svrhovitogospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora iokoliša, te druge elemente od važnosti za prostor GradaVodica. Temeljem Izvješća donosi se Program mjera.

Programom mjera se definira cilj osnovnih zadataka(izrada dokumenata prostornog uređenja, gradnja i

uređivanje prostora, opremanje i uređivanje građevinskogzemljišta) i sve aktivnosti u dvogodišnjem razdoblju kojeGrad Vodice ocijeni potrebnim poduzeti s ciljem zaštite isanacije prostora, te unapređenja kvalitete života.

Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih,odnosno izrade izmjene i dopune postojećih dokumenataprostornog uređenja, potrebu pribavljanja podataka istručnih podloga za njihovu izradu i druge mjere od značajaza izradu i donošenje tih dokumenata.

Do sada su za područje općine, odnosno Grada Vodicebili izrađeni i doneseni; Izvješće i Program mjera zadvogodišnje razdoblje 1996.-1997. (Službeni vjesnikŠibenske županije, br. 8/96), odnosno 1999.-2000. (Službenivjesnik Šibensko-kninske županije, br. 17/98). Ovo Izvješćei Program mjera donose se za dvogodišnje razdoblje 2002.-2003. godina.

1. ANALIZA PROVOĐENJA PROSTORNIH PLANOVAl DRUGIH DOKUMENATA

Analiza provođenja dokumenata prostornog uređenja idrugih dokumenata odnosi se na pokrivenost područja GradaVodica prostornim planovima i dokumentima od važnosti zaprostorni razvoj tog područja, te na koncepcijska obilježjaprostornog razvitka na temelju postojećih prostornihplanova u odnosu na stanovanje, stanovništvo,gospodarske i društvene djelatnosti, promet iinfrastrukturu, te zaštitu prostora i okoliša. Također jeanalizirana primjenjivost planskih mjera predviđenihprostornim planovima kao i provodivost prostorno planskihdokumenata.

1.1. POKRIVENOST PROSTORNIM PLANOVIMA I DRUGIM DOKUMENTIMA OD ZNAČAJA ZA PROSTORNIRAZVOJ


11


1.2. KONCEPCIJSKA OBILJEŽJA PROSTORNOG RAZVITKA NA TEMELJU POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

OSNOVNI PODACI O PROSTORU

Površina Grada Vodica: 112,24 km2

Ukupni broj stalnih stanovnika 2001.god.: 9136Broj stanovnika Gradskog središta-Vodica : 5907 (65%)

Broj prisutnih stanovnika 2001. god.: 8254Prosječna gustoća naseljenosti 2001.: 81,4 st/km2

Broj kućanstava 2001. god.: 3.132Ukupni broj stambenih jedinica 2001.god.: 7.270

(od toga za stalno stanovanje: 3906 ili 54%)Broj samostalnih naselja : 9 naselja

Budući razvitak gospodarstvaBudući razvitak gospodarstva Vodica vidi se u razvitku

određenih vidova industrije, turizmu i poljodjelstvu koje suu dosadašnjem razdoblju imale značajan udjel ugospodarskoj strukturi ovog područja.

Paralelno s razvitkom temeljnih gospodarskih djelatnosti,realno je očekivati i intenzivniji razvitak pratećih djelatnosti(obrtništvo, graditeljstvo, trgovina, komunalne djelatnostii sl.).

S obzirom na sirovinsku osnovu područja realno jeočekivati razvitak prerađivačkih kapaciteta - preraduaromatskog i ljekovitog bilja, proizvodnju eteričnih ulja,preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, preradu ikonzerviranje ribe i ostalih morskih proizvoda (marikultura),ali privatno poduzetništvo, interes kapitala i tržišnaorijentacija nužno će oblikovati nove proizvodne programe,dosad nezastupljene u proizvodnoj strukturi gospodarstvaovog područja.

Jačati (gradsko) središte Vodice i naselja Tribunj i Srima,ostvariti koncentraciju stanovništva i aktivnosti, teomogućiti privlačenje novog stanovništva kako bi topodručje bilo pokretač cjelokupne dinamike gospodarskograsta.

Poreznom politikom, donacijama, besplatnomedukacijom i stručnim nadzorom stimulirati stanovništvosela kao i ostale zainteresirane, naročito mlade bračne parove,te radno sposobno stanovništvo za život i rad u selima.

Obnovom sela u građevinskom infrastrukturnom smislu(što je već u tijeku), a naročito prometnom povezanošću sasusjednim središtima: Šibenik, Zadar, te kvalitetnomobnovom osposobiti sela za moderan standard i visokukvalitetu življenja kako u naseljima kao cjelini tako i u svakompojedinom domaćinstvu.

Realizirati radne zone (male privrede) u postojećimnaseljima, gdje je to gospodarski opravdano i ekološkimoguće.

Obradive poljoprivredne površine neće se bitnomijenjati, ali se moraju znatno intenzivnije koristiti i izmjenitistruktura u korist površina pod voćem, povrćem,vinogradima, maslinama i drugim mediteranskim kulturama.

Razvitak poljodjelstva usko je povezan s rješavanjemproblema vodoopskrbe (uz uvjet da će cijena vodeomogućavati normalno natapanje poljodjelskih površina) iostale infrastrukture koja će postupno smanjivati razlike ukvaliteti življenja na gradskom i vangradskom području.

U svrhu poticanja gospodarske obnove obiteljskihgospodarstava neophodno je, uz sve navedeno, provestikomasaciju i arondaciju, uz razrješenje imovinsko-pravnihodnosa, kako bi se optimizirala veličina pojedinogobiteljskog gospodarstva.

Stanovnicima sela omogućiti bavljenje dodatnomdjelatnošću (nepoljoprivrednom) koja će osigurati“mješovitost” prihoda domaćinstvu.

Ruralni prostor, s njegovim prirodnim etnografskimznačajkama treba koristiti kao sekundarni turistički prostorGrada. To je prilika za povratak dijela stanovništva u teprostore.

Uz boravišno kupališni, izletnički i nautički turizam iprihvatljive oblike masovnog turizma koji će u budućnostiimati značajnu ulogu u gospodarskoj strukturi razvijat će seu većoj mjeri različiti oblici turizma: vjerski, ruralni, športsko- rekreacijski, ekološki, te razni oblici kulturnog turizma.

Razvitak gospodarstva na ovom području nužno jepovezan s kvalitetnim rješenjima i izgradnjominfrastrukturnih objekata i instalacija. S tim u svezi potrebnoje predvidjeti izgradnju moderne cestovne prometnice kojaće kvalitetno povezati ovo područje i jug zemlje sa ostalimdijelovima.

U šumarstvu nastaviti s pošumljavanjem goleti,opožarenih područja, te čišćenjem, održavanjem i zaštitomod požara postojećih šuma.

Prilikom obnove oštećenih i porušenih stambenihgrađevina stimulirati vlasnike na izgradnju poslovnihprostora unutar istih.

Zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvitku, teneke problematične spontane tendencije u prostornomrazvitku Grada Vodica, još više zabrinjavaju zbogneujednačenog demografskog stanja i nepovoljnihdemografskih procesa koji postaju limitirajući čimbenik


budućeg razvitka. Zato je potrebna usmjerena aktivnostsvih razina društva prema ostvarenju slijedećih prioritetnihciljeva demografskog, gospodarskog, društvenog iprostornog razvitka Grada Vodica :

- ublažavati i ispravljati negativne demografsketendencije, što pretpostavlja osigurati optimalno općekretanje stanovništva, uključujući povoljnije prirodnokretanje i migracijske tokove,

- optimalno koristiti kredite za razvoj i obnovu uaktiviranju komparativnih prednosti ovog prostora zaubrzani razvitak gospodarstva u zaleđu (obnovitipoljodjelsku proizvodnju, razvijati turizam, osposobiti malepogone, radionice i druge sadržaje),

- osigurati ravnomjerniji razmještaj stanovništva,gospodarskih i društvenih sadržaja unutar Grada Vodica,

- stalno poboljšavati strukturna i ostala obilježjastanovništva i gospodarstva,

- usporavati rast stanovništva županijskog središtaŠibenika, a poticati brži rast stanovništva u manjimgradovima i lokalnim središtima u Šibensko-kninskojžupaniji, uključujući i današnje gradsko središte Vodice saširim prostorom (Tribunj i Srima), podržavajući takopolicentrični razvitak,

- osigurati uvjete za pozitivne učinke širenja procesaurbanizacije, prvenstveno oko gradskog središta,

- revitalizirati i demografski obnavljati ruralna naselja,demografski najugroženije i strateški značajne dijelove,gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, osiguratirad - zaposlenje, te skrb prema starom stanovništvu,oživljavati gospodarski razvitak i osiguravati djelovanjepotrebnih javnih društvenih sadržaja, kako bi stvarno došlodo poboljšanja standarda i kvalitete življenja stanovništva,

- smanjiti interes, osobito kod mlađeg i zrelogstanovništva, za odlaskom na rad i trajno iseljenje uinozemstvo i u druga područja države, te poticati povratakstanovništva iz drugih zemalja i drugih krajeva u domoviniu ovaj kraj.

- potrebno je sprovesti korjenitu preobrazbudruštva, izvršiti kvalitetne strukturne promjene kako bise i ovaj kraj mogao integrirati u hrvatske, mediteranske ieuropske sustave,

- program razvitka ovog područja mora biti utemeljenna Strategiji i Programu prostornog uređenja RepublikeHrvatske, ali i na dugoročnom razvitku Hrvatske, morautvrditi posebne interese zemlje i definirati područja odposebnog strateškog interesa države, županije i grada temora predložiti kako treba racionalno i funkcionalnogospodariti prostorom da se uspostavi ekološka i razvojnaravnoteža u prostoru ovog Grada,

- Grad Vodice, mora ne samo podržavati, nego se iuklopiti u aktivnu populacijsku politiku i posebnu skrb uovom području koju provodi država, kako bi političkim,socijalnim, gospodarskim i drugim mjerama usporila ilizaustavila negativne demografske, gospodarske idruštvene procese na svom području, odnosne u skloputoga ovaj Grad mora osigurati zadovoljavajući razvitakstanovništva, gospodarstva i društvenih djelatnosti u

pojedinim osobito ugroženim područjima, te tako zaustavitinegativno prirodno kretanje stanovništva, stimuliratinatalitet (provoditi pronatalitetne mjere), zaustavitipražnjenje i izumiranje pojedinih naselja u Gradu, osiguratipunu zaposlenost stanovništva, poticati mlade na sklapanjebrakova, podupirati obitelji s više djece i drugo,

- u okviru prostornog razvitka i uređenja prostoraGrada Vodica, pored već navedenog, mora se posebnapažnja posvetiti izgradnji državne, županijske (regionalne) ilokalne infrastrukture, kako bi se osigurali uvjeti za razvitakgospodarstva i podigli kvaliteta i standard životastanovništva (izgraditi potrebne i kvalitetnije prometnice,dovesti pitku vodu u svako naselje, osigurati odvodnjuotpadnih voda u najugroženijem priobalnom području,osigurati kvalitetnu opskrbu električnom energijom, dobretelekomunikacijske veze i drugo).

Budući razvoj i transformacija funkcijaTransformacija prostorno gospodarske strukture Grada

Vodice treba polaziti s gledišta novog geopolitičkog,geostrateškog i prometno-geografskog položaja vodećiračuna o državnim, županijskim i lokalnim interesima iaspiracijama stanovništva, oslanjajući se na prirodne istvorene resurse te na postojeće gospodarske i društvenedjelatnosti, nastavljajući proces pretvorbe i privatizacijegospodarskih subjekata u tom prostoru.

Prirodni resursi predstavljaju skromnu osnovu zagospodarski razvitak Grada Vodica. Na raspolaganju jeveoma malo obradivog zemljišta (manje od 10% površineGrada), više od polovice površine ovog područja zauzimajupašnjaci, dok je znatno zastupljeno neplodno zemljište. GradVodice još raspolaže s pričuvama kamena, čistim morem zauzgoj školjaka i razvoj marikulture, te na obali dobrimuvjetima za razvitak turizma, posebno nautičkog. Unutrašnjidio ovog područja je slabije prometno povezan.

Treba optimalno valorizirati skromne komparativneprednosti ovog područja i uskladiti razvitak ovog područjasa susjednim područjima. Temeljno usmjerenje ovog Grada,njegovih naselja i stanovništva je prema turizmu, koji trebapostati glavna djelatnost u ovom području. Pod tim sepodrazumijeva izgradnja hotelskih i drugih receptivnihsmještajnih kapaciteta u obalnom području, ali i razvijanjesvih ostalih usluga potrebnih turistima i putnicima u tranzitu,pa i lokalnom stanovništvu, kao što su ugostiteljstvo,trgovina, obrt, promet i brojne druge usluge, te drugipotrebni sadržaji za rekreaciju, zabavu i odmor turista i tounutar turističko-poslovnih i trgovačko-turističko-rekreativnih zona.

Ostale komparativne prednosti Grada Vodica koje supogodne za gospodarski razvitak su:

- njegovo tranzitno prometno značenje pogodujerazvitku cestovnog i pomorskog prometa, a njegovpovoljan geografski položaj unutar važnog turističkogpodručja, pogoduje razvitku pogona za izradu proizvodakoji su u funkciji turizma, kao što su suveniri, oprema, drugeusluge i drugo, rezervirane servisne i industrijske zone zaekološki čistu industriju,


- postojanje slobodnih nenaseljenih površina(pogodni za sadržaje koji traže slobodan prostor),

- ustrojavanje Grada Vodica kao jedinice lokalnesamouprave zahtjeva osnivanje i djelovanje potrebnihjavnih funkcija i ostalih uslužnih djelatnosti potrebnihlokalnom stanovništvu, turistima-posjetiteljima i putnicima-prolaznicima.

Budući demografski razvitak i prognoze demografskihpromjena

Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnogdruštveno-gospodarskog razvitka i korištenja prostora. Onoi u normalnim prilikama postupno mijenja svoje vitalneznačajke, pa odatle određena sporost u odvijanjudemografskih procesa. Na obilježja stanovništva idemografske tokove djeluju biološki, društveno-gospodarski, kulturno-obrazovni, zdravstveno-socijalni,psihološki, politički i drugi čimbenici. Samo njihovimpozitivnim mijenjanjem i djelovanjem moguće je zaustavitinegativne demografske tokove i ostvariti pozitivne promjenei rezultate u razvitku stanovništva na nekom prostoru.Međutim, bitno su ograničene mogućnosti biološkerevitalizacije stanovništva u uvjetima njegovog sve većegstarenja i pored zajedničkog djelovanja svih relevantnihčimbenika.

Zbog specifičnih prilika u kojima se nalazi Grad Vodice,nije jednostavno predvidjeti moguće demografske promjeneza dulje vremensko razdoblje.

Da li treba doći do potpune preraspodjele stanovništva,do unutarnjeg preseljavanja iz zaleđa prema priobalnompodručju? To ne bi trebalo poticati i podržavati obzirom navažnu ulogu zaleđa unutar Grada, ali i za županiju, pa idržavu. Posljedica toga bi bilo zapuštanje obrade zemlje ipoljodjelske proizvodnje u zaleđu, teže korištenje ostalihprirodnih komparativnih prednosti i vrijednosti tog kraja.

Zaštita okoliša

Dosadašnji problemi u zaštiti prostora najviše seogledaju u neriješenim planskim postavkama u domeni:

- zbrinjavanja krutog otpada (neriješeno pitanjeodlagališta “LEĆ” u skladu s propisima),

- odvodnji otpadnih voda, nedovoljno riješenisustavi, bez odgovarajućeg pročišćavanja,

- neriješeno pitanje vodozaštite (zaštita mora), kao ineriješeno pitanje zaštite zraka (kamenolom) i zaštite odbuke (prometnice), te sanacija posljedica ratnih razaranja.

1.3. ANALIZA STANJA PROSTORNIH PLANOVA1.3.1. ODLUKA O GRAĐEVINSKOM PODRUČJU ZA

PRIOBALNA NASELJA OPĆINE ŠIBENIK I1.3.2. ODLUKA O GRAĐEVINSKOM PODRUČJU

ZAGORSKOG DIJELA OPĆINE ŠIBENIK

Područje Grada Vodica do 1992. godine bilo je u sastavuopćine Šibenik. Premda je i tada, prema zakonskim propisimapostojala obveza izrade prostornih planova za područja

općina, ipak za područje nekadašnje općine Šibenik prostorniplan nikada nije bio donesen. Umjesto njega donesene suOdluke, o građevinskim područjima.

Odlukom o građevinskom području za priobalna naseljaopćine Šibenik obuhvaćena su i građevinska područjaotočkih naselja na prostoru Grada Vodica i to naselja; PrviLuka i Prvi Šepurine na otoku Priviću. Građevinska područjaostalih priobalnih naselja na području Grada Vodica; Tribunj,Vodice i Surima nisu obuhvaćena Odlukom iz razloga što subila obuhvaćena Generalnim urbanističkim planom Tribunj-Vodice-Surima s čijim su se granicama obuhvata poistovjetilegranice građevinskih područja za ta naselja. Odlukom supropisani uvjeti uređenja prostora kako u građevinskompodručju navedenih naselja, tako i izvan građevinskogpodručja na prostoru koji se nalazi u zaštitnom obalnompojasu.

Odlukom o građevinskom području zagorskog dijelaopćine Šibenik obuhvaćena su i građevinska područjanaselja na prostoru Grada Vodica i to naselja; Čista Mala,Čista Velika, Gaćelezi i Grabovci. Odlukom su propisani uvjetiuređenja prostora kako u građevinskom području navedenihnaselja, tako i izvan građevinskog područja.

Sukladno odredbama članka 49. Izmjena i dopunaZakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj68/98), odluke o građevinskim područjima smatraju seprostornim planovima, te su do donošenja županijskog planajedini planovi šireg područja s kojima prostorni planovi užegpodručja na prostoru Grada Vodica moraju biti usuglašeni.Sukladno odredbama članka 2. i 3. Zakona o izmjenama idopunama Zakona o prostornom uređenju (“Narodnenovine”, br. 61/00), ove odluke ostaju na snazi do donošenjaodgovarajućeg prostornog plana, odnosno najkasnije do30. ožujka 2002. godine, ukoliko se novim zakonskimpropisom ovaj rok ne produži.

Obzirom da su odluke i njihove izmjene i dopune biledonesene 80-ih godina prošlog stoljeća ne odgovarajuteritorijalnoj podjeli, društvenim i gospodarskim odnosimaod trenutka ponovne uspostave Hrvatske države u zadnjemdesetljeću prošlog stoljeća, premda su uvjeti uređenjaprostora određeni njima općenito i danas prihvatljivi. Stogaje bila iskazana potreba za izradom odgovarajućegprostornog plana nove generacije za područje Grada Vodicakoji bi zamijenio postojeće odluke. To je učinjeno izradom idonošenjem Prostornog plana uređenja Grada Vodica 1998.godine.

1.3.3. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADAVODICA

Prilikom donošenja Prostornog plana uređenja GradaVodica nije poštivana procedura u pogledu usklađenosti sprostornim planovima šireg područja, a to su u ovom slučajukako je već navedeno odluke o građevinskim područjima.Naime, prije donošenja Prostornog plana uređenja GradaVodica bilo je potrebno provesti postupak izrade izmjena idopuna tih odluka, o čemu je data uputa od straneMinistarstva prostornog uređenja, dopisom kl: 350-02/96-04/56, urb.: 531-02/1-97-3, od 10. lipnja 1997. godine.


Obzirom da to nije učinjeno i da u samom postupku nisuishođene suglasnosti na konačni prijedlog prostornog planaodređene Zakonskim propisom, Prostorni plan uređenjaGrada Vodica ostao je neusklađen s odlukama, a što senajviše ogleda u utvrđenim granicama građevinskihpodručja naselja. Naime, PPUG-om Vodica znatno suproširena građevinska područja obzirom na ona utvrđenaodlukama. Za dijelove plana užeg područja (PPUG) koji nisuusuglašeni s planom šireg područja (odluke) primjenjuje seplan šireg područja, pa prema tome i građevinska područjanaselja utvrđena odlukama.

Obzirom na navedene propuste u procesu donošenjaPPUG-a Vodica, izvršen je inspekcijski nadzor nad timprostornim planom, te dat nalaz urbanističke inspekcije kl.:362-02/00-01/0469, urbr.: 531-07-00-15 DD, od 22. studenoga2001. godine s prijedlogom da se otklone utvrđenenepravilnosti i pri tom uskladi PPUG Vodica s odredbamaZakona i konačnim prijedlogom, odnosno Prostornimplanom Šibensko-kninske županije najkasnije do 30. ožujka2002. godine, do kada je sukladno Zakonu potrebno donijetiPPUG.

1.3.4. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN TRIBUNJ-VODICE-SRIMA

Postojeća koncepcija razvoja Vodica i susjednih naseljaTribunja i Srime, temeljena na GUP-u, teško je ostvariva iznekoliko razloga:

- predviđanje kolektivne stambene izgradnje upojedinim dijelovima naselja,

- nepoštivanje postojeće parcelacije,- programske postavke u nesuglasju s realnim

mogućnostima,- nedovoljna pozornost posvećena je realizaciji i

gospodarskim mogućnostima,- problem primjene planskih normativa (npr. broj

parkirališno-garažnih mjesta za pojedinu namjenu na parceli).Problem se očituje i u glavnim karakteristikama nove

izgradnje koja je zanemarila naslijeđene matrice naselja imorfološke karakteristike, te predstavlja niz građevinaneprimjerenih mjerilu naselja. Iz prizemnog i jednokatnognaselja prešlo se na povišenje katnosti, što je u osnoviprihvatljivo, ali se u tome potpuno izgubio karakter ulice.Razgradnji naselja pogodovalo je i nasilno provođenjeparcelacije, koja je bila uvjetovana načelima tadašnjegdruštvenog sustava.

Iz prethodno navedenih razloga, te pogotovu što jeZakonskim odredbama određen rok od 30. ožujka 2002. dokada ovaj plan ostaje na snazi, proizašla je stvarna potrebautvrđivanja novog koncepta razvoja izradom plana novegeneracije, Urbanističkog plana uređenja.

1.3.5. URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJAVODICE, TRIBUNJ l SRIMA

Na 18. sjednici gradskog vijeća Grada Vodica održanoj3. prosinca 1999. donesena je Odluka o izradi i postupku za

donošenje Urbanističkog plana uređenja naselja Vodice,Tribunj i Srima.

Ugovor o izradi navedenog prostornog plana bio jepotpisan s tvrtkom Urbing iz Zagreba krajem ljeta 2000.godine. Radovi na predmetnom ugovoru započeli supočetkom jeseni 2000. godine. Rad na planu tekao je bezvećih problema, te u skladu s Detaljnim programom izrade(rujan 2000. godine) koji je dostavljen Poglavarstvu GradaVodice na usvajanje 04. listopada 2001. godine.

Tijekom niza susreta odgovornih osoba od strane GradaVodica kao naručitelja i tvrtke Urbing kao izvršiteljadogovorene su međusobne obveze prikupljanja potrebnihpodataka za izradu plana i aktivnosti koje je bilo potrebnopoduzeti kako bi se plan izradio, te provela proceduradonošenja i usvajanja bez većih teškoća i u skladu s važećimzakonskim propisima. To se posebno odnosi na obvezuizrade Konzervatorske podloge. Naime, na područjuobuhvata plana zaštićena je povijesna graditeljska cjelinanaselja Tribunj, te evidentirana povijesna graditeljska cjelinasredišnjeg dijela naselja Vodica.

Nakon prikupljanja potrebnih podataka i analizadokumenata prostornog uređenja, kao i sve relevantnedokumentacije, sačinjen je elaborat Koncepcija prostornoguređenja koji je sadržavao sve elemente sadržaja - Polazištai ciljevi prostornog uređenja, koji su predviđeni Pravilnikomo sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznimprostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornihplanova (“Narodne novine”, br. 101/98), kao i svikartografski prikazi koji su imali propisane prostornepokazatelje, a koji su bili oblikovani na razini prednacrtaplana, dakle u višoj fazi gotovosti.

Navedeni elaborat je prezentiran Gradskom poglavarstvuu proširenom sastavu 11. prosinca 2000. godine. Tijekomprezentacije nazočni su davali primjedbe i prijedloge na kojesu predstavnici Izvršitelja davali detaljna objašnjenja ipotrebne odgovore. Zaključak sjednice bio je, da nakonuvida u dostavljeni elaborat, zainteresirani predstavnicimjesnih odbora, te stručnjaci koji su nazočili sjednicidostave svoje primjedbe i prijedloge u pisanom obliku.

Tijekom siječnja i veljače 2001. godine nisu bilezaprimljene pisane primjedbe i prijedlozi, te je Izrađivač plananastavio s izradom slijedeće faze plana, Nacrt prijedlogaplana. 12. ožujka 2001. godine izvršena je elaboracija Nacrtaprijedloga plana bez sustava komunalne infrastrukture imjera zaštite kulturnih dobara, uz napomenu Izvršitelja zapotrebom očitovanja tijela Grada Vodica na taj elaborat kakobi se nastavilo s dinamikom izrade i usvajanja Plana izDetaljnog programa izrade.

05. travnja 2001. godine prezentiran je elaborat Nacrtaprijedloga plana na Gradskom poglavarstvu. Na toj sjednicidogovoreno je da se brojne i vrlo značajne primjedbe(smještaj nove marine/izmještanje marine i drugih sadržajau vodičkoj luci) koje bi imale utjecaj na razmještaj i kapacitetekomunalne infrastrukture dostave u pisanom oblikuIzvršitelju, kako bi se mogao završiti elaborat Nacrtaprijedloga plana u cijelosti, te krenuti u proceduru usvajanjaNacrta prijedloga plana (prethodna stručna rasprava) na


Poglavarstvu i upućivanja u proceduru javne rasprave.

1.3.6. URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJAŠEPURINE l PRVIĆ LUKE (OTOK PRVIĆ)

Na 26. sjednici gradskog vijeća Grada Vodica održanoj20. prosinca 2000. donesena je Odluka o izradi i postupkuza donošenje Urbanističkog plana uređenja naselja Šepurinei Prvić Luke (otok Prvić).

Ugovor za predmetni plan potpisan je krajem 2000.godine, s tvrtkom Urbing kao Izvršiteljem radova na izraditoga plana. Izrada plana započeta je početkom 2001. godine,te su sačinjeni slijedeći prethodni radovi:

• obilazak terena (detaljni snimak stanja u prostoru),• prikupljene aero foto snimke otoka u približnom

mjerilu 1 : 5.000,• prikupljene kartografske podloge - sekcije Hrvatske

osnovne karte u mjerilu 1 : 5.000.

Tijekom jeseni iste godine nastavljen je rad napredmetnom planu te je izrađen elaborat koji obuhvaćaanalitički dio - polazišta (obveze iz planova šireg područja,osnovni podaci o stanju u prostoru i stanju infrastrukturneopremljenosti, analiza i ocjena stanja, mogućnosti iograničenja prostornog razvoja u pogledu demografskih igospodarskih podataka, te prostornih pokazatelja) skartografskim prikazom “Stanje u prostoru i obveze izplanova šireg područja”.

1.3.7. DETALJNI PLANOVI UREĐENJA NAPODRUČJU TRIBUNJ-VODICE-SRIMA

Sukladno odredbama članka 54. Izmjena i dopunaZakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, br. 68/98) provedbeni urbanistički planovi koji su izrađeni prijestupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju(“Narodne novine”, br. 30/94) i na snazi su, smatraju sedetaljnim planovima uređenja, a sukladno odredbama članka2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornomuređenju (“Narodne novine”, br. 61/00) planovi koji sudoneseni nakon 30. travnja 1986. i koji imaju odredbe zaprovođenje objavljene u glasilu jedinice lokalne samoupravei uprave ostaju na snazi do 30. ožujka 2001. godine ukolikose novim zakonskim propisom taj rok ne produži. Ostaliprovedbeni urbanistički planovi koji su u suprotnosti s ovimzakonskim odredbama, automatski su stavljeni van snage.PUP-ovi nisu stavljani van snage, iako nisu bili u potpunostiusklađeni s odredbama Zakona o prostornom planiranju iuređivanju prostora (“Narodne novine”, br. 54/80, 16/86,18/89, 34/91, 61/91 i 59/93), te Zakonom o prostornomuređenju i njegovim Izmjenama i dopunama (“Narodnenovine”, br. 30/94, 68/98 i 61/00).

Unutar obuhvata svih PUP-ova treba realno sagledatimogućnosti planirane nove izgradnje, jer su teško provedivi,zbog postojećih vlasničko-pravnih odnosa u prostoru.Posebno je potrebno novo sagledavanje pojedinih prostora- karakter individualne izgradnje, utvrđeni vlasnički odnosi,

te potreba za iznalaženjem modela korištenja postojećihgrađevina, preobrazba i izgradnja poslovnih i stambenihsadržaja. Kritičkom analizom stanja u prostoru, nužno jeprovjeriti prometna rješenja i način korištenja prostorapredviđen PUP-ovima, te ih, ukoliko je moguće ukomponiratiu generalno rješenje dato nacrtom prijedloga Urbanističkogplana uređenja naselja Vodica, Tribunja i Srime.

2. OCJENA PROVEDENIH MJERA l NJIHOVEUČINKOVITOSTI NA SVRHOVITOGOSPODARENJE PROSTOROM, NA ZAŠTITUVRIJEDNOSTI PROSTORA l OKOLIŠ

Obzirom da je proteklih nekoliko godina od donošenjaZakona o prostornom uređenju (NN, 30/94) ukupanpotencijal ovih prostora bio usmjeren na poslove obnoveratom stradalog područja, cjelokupno planiranje, uzpostupno ustrojavanje službi koje djeluju u ovoj oblasti,svodilo se prvenstveno na obnovu prometne i komunalneinfrastrukture, a zatim uništenog stambenog fonda u svrhunormalizacije života na ovom području, u što kraćem roku.

Proces urbanističkog planiranja nije adekvatno prationastala zbivanja, što je dovelo do rezultata proizvoljneprimjene postojećih planova i nedovoljne discipline ugrađenju i korištenju prostora, uz veliku opasnost trajnedevastacije pojedinih područja. Pojedine koncepcijskepostavke postojećih planova i danas su aktualne i zadržatće se uz određene promjene, neki planski elementi suprecijenjeni (potencijal prostora, demografski razvitak ishodno tome gospodarski razvitak itd.) ili potcijenjeni(vrijednost šuma, poljoprivrednog zemljišta, morske obale),što se odražava na svrhovito gospodarenje prostorom injegovu zaštitu.

Najveći nedostatak bilo kojeg dokumenta prostornoguređenja osjeća se u nemogućnosti njegove primjene ili unemoći da se, unatoč njegovom postojanju, definira bilokakav zahvat u prostoru. Za razliku od planom predviđenestambene izgradnje, realizacija tzv. građevina društvenogstandarda, uređenja prometnica i zelenih površina unutarnaselja, pokazala bi drugačiju sliku.

Analizirajući vrijeme izrade prostornih planova užegpodručja (GUP, PUP) prije stupanja na snagu važećegZakona o prostornom uređenju, uočava se veliki vremenskiraspon od gotovo 15-20 godina, te već samim tim postojinužnost njihova obnavljanja.

U pogledu toga, do sada su provedene mjere određenedosadašnjim programom mjera za unapređenje stanja uprostoru područja Grada Vodica, temeljem kojih se pokrenulaizrada prostornih planova nove generacije i to prije svegaUrbanističkog plana uređenja naselja Vodice, Tribunj i Srima.Naime, najveća potreba za novom prostorno-planskomdokumentacijom iskazana je upravo za područje tih naselja,iz razloga što se u njima očekuje najsnažniji razvoj, pa timei nova izgradnja pretežito stambenih građevina kako zastalno, tako i za povremeno stanovanje. Također je pokrenutai izrada Urbanističkog plana uređenja naselja Prvić Šepurinei Prvić Luke na otoku Prviću, kako bi se regulirala


uznapredovala bespravna izgradnja, te pojačana aktivnostna daljnjoj izgradnji građevinskog područja tih naselja.

S druge strane, dio mjera određenih dosadašnjimprogramom mjera za unapređenje stanja u prostoru područjaGrada Vodica nisu provedene u razdoblju od 1999. do 2002.,a to se prvenstveno odnosi na predviđenu izradu Detaljnihplanova uređenja; “Povijesna jezgra Vodica i Trbunja”,“Središnji dio naselja Čista Velika”, “Turistička zona PrvićŠepurine”, te na izradu i nabavu potrebnih kartografskihpodloga; ažuriranih topografskih karata u mjerilu 1 : 25.000,po mogućnosti u digitalnom obliku, ažurirane sekcijeHrvatske osnovne karte u mjerilu 1 : 5.000, ažurnetopografsko-katastarske podloge u mjerili 1 : 1.000 pomogućnosti u digitalnom obliku.

Za Gradsko investiranje danas je tipično s jedne straneulaganje u postojeće javne prostore grada (Vodice) u oblikurekonstrukcija postojećih ulica, trgova, komunalnihinstalacija - ili gradnju nove komunalne infrastrukture. Tajje proces koristan i povećava vrijednost naselja. S drugestrane tipična je gradnja privatnih poduzetnika i maksimalnokapacitiranje vlasničkih parcela novom stambenom iposlovnom gradnjom, ali bez aktivnosti barem na proširenjui probijanju planski zacrtanih ulica, parkova i trgova.

Za unapređivanje stanja u prostoru u pogledusvrhovitog gospodarenja prostorom, te zaštite i vrijednostiprostora i okoliša ozbiljan problem predstavlja bespravnaizgradnja. Građevinska područja naselja dimenzionirana sutako da je moguće zadovoljiti većinu zahtjeva za izgradnjom,a odredbe za provođenje pokazale su se u praksizadovoljavajućima. Usprkos tome, izvjestan dio gradnjeodvijao se van kontrole, bez obzira da li se radilo o gradnjiizvan građevinskih područja ili o gradnji unutar građevinskihpodručja, ali bez potrebne odgovarajuće dokumentacije.

Bespravna gradnja kreće se u rasponu od manjihrekonstrukcija postojećih građevina do gradnje čitavihdijelova naselja, bez odgovarajuće komunalne opremljenosti(misli se na vodovod i kanalizaciju, budući da se u većinislučajeva priključivanje na elektrosustav ostvaruje ilegalno).Ponekad osobni interes i bespravna gradnja ugrožavapričuvne, a neotkupljene koridore za prometnu, a time ikomunalnu infrastrukturu, odnosno javne prostore, štodovodi do nepristupačnosti i zapuštenosti novo realiziranihgrađevina. Osobito je zabrinjavavajuća “zahuktala”bespravna izgradnja građevina individualnog stanovanja(povremenog i stalnog) na obalnom području i na otokuPrviću (Prvić Šepurine).

Bespravna rekonstrukcija postojećih građevina u smisluotvaranja poslovnih prostora dovodi do nekontroliranogzagađenja okoliša, kao i do poremećaja planiranogprostornog sustava.

Za postizanje planirane organizacije prostora, važno jeusmjeriti izgradnju u planirana građevinska područja, kakobi se očuvale cjeline pojedinih naselja, predjeli bez izgradnjeizmeđu njih, a posebno između urbanog područja Vodica inaselja Tribunj i Srima. Time se, uz odgovarajuće ekološkeprednosti osigurava da izgrađena područja ne poprimeizgled amorfne mase koja nekontrolirano zaposjeda

neizgrađeni prostor, često visoke vrijednosti, već oblikracionalno organiziranih oblikovanih prostora.

U ukupnoj prostornoj slici, potrebno je zaštititipostojeću raznolikost prostora, od gušće izgrađenoggradskog prostora, do vrijednih prirodnih prostora, naročitootočnog i ostalog obalnog područja.

Obzirom da zatečena bespravna izgradnja predstavlja, ai u budućnosti će predstavljati i dalje značajan problem,trebalo je već započeti kroz instrumente realizacije prostornihplanova onemogućavanje njezinog daljnjeg širenja.

Pri razmatranju problema bespravne izgradnje naročitozabrinjava činjenica da su većina područja na kojima sejavlja bespravna izgradnja bila pokrivena prostornimplanovima. No, ovdje je potrebno napomenuti da su većinaod ovih područja/zona bila dugo vremena rezervirana zaneku namjenu, ali se dugo vremena ti prostori nisu privodilinamjeni.

Jedan od mogućih razloga za pojavu bespravne izgradnjeje i činjenica da pojedinac nije mogao poistovjetiti svojeciljeve s ciljevima zajednice. Naime, u okružju dogovorneekonomije, komparativne prednosti obalnog prostora uodnosu na druge dijelove Grada, mogle su predstavljatikonkretizaciju i realizaciju ciljeva pojedinca daleko više ičešće nego što je to mogla realizirati zajednica/društvo.Uspostavljanje novog vrijednosnog sustava u društvu, dajemogućnost da i pojedinac može poistovjetiti svoje ciljeve sopćim ciljevima, odnosno da prepozna zajedničku korist.

U tom cilju trebalo bi nastojati da se aktivnosti u prostoruprovode kroz izradu planova prostornog uređenja, te krozkontinuirano praćenje realizacije tih planova kako bi semoglo reagirati gotovo trenutno na disharmonije izmeđupostavki utvrđenih planovima prostornog uređenja istvarnim događanjima. Jedan od načina je da se utvrdeparametri praćenja stanja u prostoru i odrede unaprijedmodeli ponašanja za pretpostavljene slučajeve kako bi sesvaka situacija maksimalno objektivizirala.


PROGRAMmjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje

2002 – 2003. godina

1. PROCJENA POTREBE IZRADE NOVIH l IZMJENA lDOPUNA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

U dvogodišnjem razdoblju 2002. - 2003. potrebno jepristupiti slijedećim radovima na izradi prostornih planova:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VODICA- IZMJENE I DOPUNEObzirom na nalaz urbanističke inspekcije navedenog u

Izvješću o stanju u prostoru prioritet u daljnjim poslovimana izradi prostornih planova je otklanjanje nepravilnosti uproceduri donošenja Prostornog plana uređenja GradaVodica i njegovo usklađivanje s odredbama Zakona oprostornom uređenju i Prostornim planom Šibensko-kninskežupanije. Obzirom da je u prijedlogu mjera urbanističkeinspekcije dat krajnji rok do kojeg treba otklonitinepravilnosti, a to je Zakonom određeni rok do 30. ožujka2002. godine, potrebno je u najkraćem roku prići realizacijinavedenog.

Stoga je potrebno izraditi Izmjene i dopune Prostornogplana uređenja Grada Vodica kroz koje bi se utvrdilagrađevinska područja sukladno smjernicama iz Prostornogplana županije i analizi najnovijih demografskih i drugihopćih obilježja naselja, te izmjenile i dopunile Odredbe zaprovođenje sukladno Zakonskim propisima i smjernicamaProstornog plana županije, te tako Izmijenjen i dopunjenprostorni plan usvojio po Zakonom propisanoj proceduri.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJAVODICE, TRIBUNJ l SRIMA

- DOVRŠITIPotrebno je nastaviti s daljnjom izradom Urbanističkog

plana uređenja naselja Vodice, Tribunj i Srima, ali tako daprijedlog plana za javnu raspravu bude usuglašen sIzmjenama i dopunama PPUG-a Vodica, jer između ostaloga,dosadašnjim PPUG-om nisu jasno (jednoznačno) definiranegranice obuhvata ovog UPU-a, a što je Zakonski propisanaobveza da takvim planom budu utvrđene (članak 26b. stavak2. Zakona o prostornom uređenju - pročišćeni tekst).Također je bitno napomenuti, da su se tijekom izrade ovogUPU-a događale i neke izmjene na prijedlog, odnosno nakonačni prijedlog Prostornog plana Šibensko-kninskežupanije, što je potrebno imati na umu u pogleduusklađivanja s planom šireg područja. Stoga, treba paralelnos izradom Izmjena i dopuna PPUG-a nastaviti i s izradomUrbanističkog plana uređenja naselja Vodice, Tribunj i Srima.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA PRVIĆŠEPURINE l PRVIĆ LUKA

- DOVRŠITIKako neusklađenost PPUG-a Vodica s planom šireg

područja (Odluka) ima direktan utjecaj na izraduUrbanističkog plana uređenja naselja Prvić Šepurine i PrvićLuke (otok Prvić) kao plana užeg područja potrebno je prije

njegove daljnje realizacije i donošenja uskladiti navedeneplanove. Naime, pri izradi UPU-a moguće je razmatrati samouređenje naselja unutar građevinskih područja utvrđenihOdlukom o građevinskom području za priobalna naseljaopćine Šibenik. U pogledu toga potrebno je izvršiti prvouklanjanje nepravilnosti uočenih inspekcijskim nadzorom,a tek onda u skladu s time nastaviti s izradom ovog UPU-a.Stoga, treba paralelno s izradom Izmjena i dopuna PPUG-anastaviti i s izradom Urbanističkog plana uređenja naseljaPrvić Šepurine i Prvić Luka.

DETALJNI PLANOVI UREĐENJAPotreba izrade, te granice obuhvata Detaljnih planova

uređenja za područje naselja Vodice, Tribunj i Srima odreditće se Urbanističkim planom uređenja tog područja. Prioritetizrade pojedinog detaljnog plana uređenja odredit će sesukladno potrebama za realizacijom, odnosno privođenjemplaniranoj namjeni pojedinog dijela urbanog prostora iakvatorija naselja Vodice, Tribunj i Srima. U cilju zaštitegraditeljske baštine potrebno bi bilo u svakom slučaju, štoprije izraditi Detaljne planove uređenja za povijesnegraditeljske cjeline naselja Tribunj i Vodica.

2. POTREBA PRIBAVLJANJA PODATAKA lSTRUČNIH PODLOGA ZA IZRADU PROSTORNIHPLANOVA

Kako bi se realizirala izrada, odnosno izmjene i dopunepod prethodnim naslovom navedenih prostornih planovapotrebno je pribaviti određene podatke, te stručne ikartografske podloge kako slijedi:

Za Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja GradaVodica:

• Primjerak elaborata Prostornog plana uređenjaGrada Vodica s originalnim kartografskim prikazima(transparent).

• Sukladno odredbama članka 17. Pravilnika osadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznimprostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornihplanova (“Narodne novine”, br. 106/98) potrebno jepribaviti odgovarajuće kartografske podloge - katastarskeplanove u mjerilu 1:5.000.

• Za kvalitetno utvrđivanje građevinskih područjapotrebno je pribaviti foto-skice približnog mjerila pomogućnosti 1 : 5.000 (1 : 20.000) s recentim podacima samoza zagorski dio područja Grada Vodica, obzirom da su isti(kvalitetni) podaci već pribavljeni za priobalni i otočni dio.

• Do donošenja novog zakonskog propisa o obrani ipropisa iz stavka 3. članka 45. Zakona o prostornomuređenju, sukladno odredbama važećeg Pravilnika omjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnihopasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora(“Narodne novine”, br. 29/83, 36/85 i 42/86) obvezatni, alizasebni dio prostornog plana je elaborat o navedenimmjerama zaštite. Stoga je potrebno od strane nadležnepolicijske uprave MUP-a za izradu toga elaborata pribavitiizvod iz Procjene ugroženosti pučanstva i materijalnih


dobara uslijed opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća, te ratnih razaranja zapodručje Grada Vodica.

Za dovršenje izrade Urbanističkih planova uređenja:• Za nastavak izrade Urbanističkog plana uređenja

naselja Vodice, Tribunj i Srima potrebno je prikupiti idostaviti primjedbe i prijedloge, što je već navedeno uIzvješću o stanju u prostoru (Analiza stanja prostornihplanova).

• Obzirom na specifičnost otoka Prvića i njegovihnaselja potrebno bi bilo sukladno odredbama članka 17.Pravilnika o sadržaju, mjerilima .... (“Narodne novine”, br.106/98) pribaviti uz već pribavljene kartografske podlogeHrvatske osnovne karte mjerila 1 : 5.000 i topografsko-katastarske planove u mjerilu 1 :1000 ili 1 : 2.000.

• Obzirom da je tijekom izrade UPU-a naselja Vodice,Tribunj i Srima proveden novi popis stanovništva (2001.) ida je broj kućanstava, stanova i stanovnika znatno izmjenjen,bilo bi potrebno u svrhu određivanja obveznih prostornihpokazatelja (članak 19. Pravilnika o sadržaju, mjerilima ....)pribaviti podatke o popisu stanovništva po statističkim ipopisnim krugovima za predmetna naselja.

• Sukladno odredbama članka 5. i 6. Zakona o zaštitiod buke (“Narodne novine”, br. 17/90) potrebno je osiguratiizradu karte buke za utvrđivanje i praćenje razine buke, kojaje sastavni dio dokumentacije prostora, obzirom da je uodgovarajućem prostornom planu (UPU naselja Vodice,Tribunj i Srima) potrebno odrediti predviđene razine bukena grafičkom prikazu.

• Sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanjukulturnih dobara (“Narodne novine”, br. 69/99) radi zaštitei očuvanja kulturno-povijesne cjeline naselja Tribunja iVodica potrebno je pribaviti Konzervatorsku podlogu kojuće izraditi nadležni konzervatorski odjel Ministarstvakulture, obzirom da odgovarajući prostorni plan (UPUnaselja Vodice, Tribunj i Srima) obvezno mora sadržavatipodatke iz konzervatorske podloge sa sustavom mjerazaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze napodručju obuhvata plana.

• Do donošenja novog zakonskog propisa o obrani ipropisa iz stavka 3. članka 45. Zakona o prostornomuređenju, sukladno odredbama važećeg Pravilnika omjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnihopasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora(“Narodne novine”, br. 29/83, 36/85 i 42/86) obvezatni, alizasebni dio prostornog plana je elaborat o navedenimmjerama zaštite. Stoga je potrebno od strane nadležnepolicijske uprave MUP-a za izradu UPU-a pribaviti izvod izProcjene ugroženosti pučanstva i materijalnih dobara uslijedopasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških,ekoloških nesreća, te ratnih razaranja za područjeobuhvaćeno tim planovima.

• Kako bi se UPU-om naselja Vodice, Tribunj i Srima,što bolje mogao planirati promet u mirovanju, potrebno bibilo pribaviti ažurne podatke od nadležne policijske upraveMUP-a o stupnju motorizacije stanovništva, odnosno brojumotornih vozila po vrstama (osobna, teretna i sl.).

• Sukladno odredbama Pravilnika o evidenciji iobilježavanju pojasa pomorskog dobra (“Narodne novine”,br. 7/98) prema mogućnostima bilo bi dobro utvrditigranice pomorskog dobra za područje obuhvaćeno UPU-ima, obzirom da su Pravilnikom o sadržaju, mjerilima ....(“Narodne novine”, br. 106/98) određeni u grafičkom dijeluplana prostorni pokazatelji; obalno područje mora i lučkopodručje, kako bi se omogućilo razgraničenje područja sposebnim ograničenjima u korištenju.

Za eventualnu izradu detaljnih planova uređenja• Sukladno odredbama članka 17. Pravilnika o

sadržaju, mjerilima .... (“Narodne novine”, br. 106/98)potrebno je za izradu grafičkog dijela DPU-a pribavitiažurirane kartografske podloge i to; topografsko-katastarskiplan u mjerilu 1 : 1.000 ili katastarski plan u mjerilu 1 :500, ovisno o veličini obuhvaćenog područja injegovim specifičnostima.

• Za izradu DPU-a povijesnih graditeljskih cjelinapotrebno je pribaviti konzervatorske podloge s detaljnimmjerama zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

• Prikupiti ažurne podloge postojećeg stanjapojedinih segmenata komunalne infrastrukture odnadležne komunalne organizacije (uređivanje groblja,postupanje s otpadom, vodnogospodarstvo,elektroenergetika, pošta, telekomunikacije).

• Pripremiti izvod iz katastra / gruntovnice s podacimao vlasništvu zemljišta i građevina u onoj mjeri koliko je tonužno za pojedini nivo plana.

• Prema potrebi anketirati značajnije korisnikeprostora ili vlasnike većih površina zemljišta o njihovimplanovima razvitka.

3. DRUGE MJERE OD ZNAČAJA ZA IZRADUPROSTORNIH PLANOVA

U svrhu što kvalitetnijeg rješavanja problemaprostornog uređenja, kao i što kvalitetnije participacijegrađana u kreiranju i provođenju prostorne politike, predlažese osnivanje Komisije za prostorno uređenje (Savjeta).

U Komisiju trebaju ući stručni, politički, javni i drugidjelatnici s cjelokupnog područja Grada Vodice, ljudi koji tužive ili su na drugi način vezani uz ovaj kraj, a poznajuproblematiku prostornog uređenja. Komisiju osnivaGradsko poglavarstvo.

Osnovna funkcija Komisije je davanje mišljenja isugestija, te ocjena nacrta prijedloga i prijedloga prostornihplanova, kao i ostalih aktivnosti koje se provode u svrhušto kvalitetnijeg i svrsishodnijeg prostornog uređenja napodručju Grada Vodica.

____________________


VII.OPĆINA CIVLJANEOPĆINSKO VIJEĆE

4Na temelju članka 5. Zakona o proračunu (“Narodne novine”, broj 92/94 ) i članka 31. Statuta Općine Civljane

(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 6/02), Općinsko vijeće Općine Civljane, na 6.sjednici, od 30. lipnja2002. godine, donosi

ODLUKUo izmjenama i dopunama Proračuna Općine

Civljane za 2002. godinu

I. OPĆI DIOČlanak 1.

U Proračunu Općine Civljane za 2002. godinu (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 2/02), članak 1.mijenja se i glasi:

Proračun Općine Civljane za 2002.god. (u daljnjem tekstu:Proračun) sastoji se od:A. RAČUN PRIHODA I RASHODA

PLAN ZA 2002.PRIHODI 655.000RASHODI 403.500RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 332.000RAZLIKA-MANJAK -80.000

B. VIŠAK SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA PLAN ZA 2002.VISAK SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA IZ PRORAČUNA 80.000

Članak 2.U članku 2. prihodi i rashodi utvrđeni po ekonomskoj klasifikaciji povećavaju se odnosno smanjuju kako slijedi:

A RAČUN PRIHODA I RASHODA

Raz Sku Pod VRSTA PRIHODA Plan za Povećanje Novi plan za 2002.god. -smanjenje 2002. god.

6 PRIHODI 550.000 +105.500 655.50061 PRIHODI OD POREZA 37.000 +5.000 42.500

611 Porez I prirez na dohodak 20.000 +5.500 25.500612 Porez na dobit 10.000 0 10.000613 Porezi na imovinu 5.000 0 5.000614 Porezi na robu I usluge 2.000 0 2.000

61424- Porez na potroš. Alko. i bezalkoholn. pića 1.000 0 1.00061453 - Porez na tvrtku 1.000 0 1.000

63 POTPORE 491.000 0 491.000633 Potpore iz proračuna 491.000 +100.000 591.000

63311 -Tekuće potpore iz državnog proračuna 341.000 0 341.00063312-Tekuće potpore iz županijskog proračuna 50.000 0 50.00063321-Kapitalne potpore iz državnog proračuna 50.000 +50.000 100.00063322-Kapitalne potpore iz županijskog proračuna 50.000 +50.000 50.000

64 PRIHODI OD IMOVINE 2.000 0 2.000641 Prihodi od financijske imovine 1.000 0 1.000

6413- Kamate na depozite po viđenju 1.000 0 1.000642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.000 0 1.000

64239- Naknada za korištenje javnih površina 1.000 0 1.000


65 PRIHODI OD PRODAJE DOBRA I USLUGA 20.000 0 20.000651 Administrativne (upravne) pristojbe 2.000 0 2.000652 Prihodi po posebnim propisima 18.000 0 18.000

6523 -Komunalna naknada I doprinosi 16.000 0 16.0006524-Šumski doprinos 1.000 0 1.0006526-Ostali nespomenuti prihodi 1.000 0 1.000

3 RASHODI 440.000 -36.500 403.50031 RASHODI ZAZAPOSLENE 117.000 -53,000 54.000

311 Plaće 90.000 -45.000 45.000312 Ostali rashodi za zaposlene 2.000 0 2.000313 Doprinosi na plaće 15.000 -8.000 7.000

32 MATERIJALNI RASHODI 251.500 +46.500 298.000321 Naknade troškova zaposlenima 12.000 -2.000 10.000322 Rashodi za materijal i usluge 25.000 0 25.000323 Rashodi za usluge 140.000 +35.000 175.000329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 74.500 +43.500 118.000

34 FRANCUSKI RASHODI 1.500 0 1.500343 Ostali financijski rashodi 1.500 0 1.500

37 NAKNADI 10,000 0 10.000GRAĐANIMA IKUĆANSTVIMA IZZAVODA I IGRAČIMA

372 Naknade građanima i 10.000 0 10.000kućanstvima iz proračuna

38 DONACIJE I OSTALI 70.000 +30.000 40.000RASHODI

381 Tekuće donacije 30.000 -20.000 10.000382 Kapitalne donacije 10.000 -5.000 5.000384 Rashodi iz proteklih godina 5.000 0 5.000385 Izvanredni rashodi 25.000 -5.000 20.000

4 RASHODI ZA NABAVU 310.000 +22.000 332.000IMOVINE)

42 RASHODI ZA NABAVU 310.000 +22.000 332.000PROIZVEDENEDUGOTRAJNEIMOVINE

421 Građevinski objekti 290.000 +25.000 315.000422 Postrojenja i oprema 10.000 +7.000 17.000425 Nematerijalna

proizvedena imovina 10.000 -10.000 0

B. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ Plan za Povećanje Novi plan za PRETHODNIH GODINA 2002.god. -smanjenje 2002. god.

Višak sredstava iz proračuna 200.000 -120.000 80.000

II. POSEBNI DIO

Članak 3.U članku 3. Rashodi i Rashodi za nabavu nefinancijske imovine u Proračunu, u ukupnoj svoti od 750.000 zamjenjuje seiznosom od kuna:


Raz Sku Pod Odj VRSTA RASHODA Plan za Povećanje Novi plan za I IZDATAKA 2002.god. -smanjenje 2002. god.

3 RASHODI 440.000 -36.500 403.50031 RASHODI ZA ZAPOSLENE 107.000 -53.000 54.000

311 Plaće 90.000 -45.000 45.0003111 Plaće u novcu 90.000 -45.000 45.000

312 Ostali rashodi za zaposlene 2.000 0 2.0003121 Ostali rashodi za zaposlene 2.000 0 2.000

313 Doprinosi na plaće 15.000 -8.000 7.0003131 Doprinosi za mirovins. osiguranje 7.900 -4.200 3.7003132 Doprinosi za zdravstv. osiguranje 6.300 -3.300 3.0003133 Doprinosi za zapošljavanje 800 -500 300

32 MATERIJALNI RASHODI 251.500 +46.500 298.000321 Naknade troškova zaposlenima 12.000 -2.000 10.000

3211 Službena putovanja 10.000 -2.000 8.0003213 Stručno usavršavanje zaposlenika 2.000 0 2.000

322 Rashodi za materijal i energiju 25.000 0 25.0003221 Uredski mater. i ostal.mater.rash. 5.000 0 5.0003223 Energija 10.000 +5.000 15.0003224 Mater.i dijel.za tek.i inves.održav. 10.000 -5.000 5.000

323 Rashodi za usluge 140.000 +35.000 175.0003231 Usluge telefona,pošte i prijevoza 8.000 -3.000 5.0003232 Usluge tekućeg i invest. održavanj a 9.000 +61.000 70.0003233 Usluge promidžbe i informiranja 5.000 0 5.0003234 Komunalne usluge 20.000 -5.000 15.0003237 Intelektualne i osobne usluge 75.000 -15.000 60.0003238 Računalne usluge 5.000 -3.000 2.0003239 Ostale usluge i usluge protupožarne zaštite 18.000 0 18.000

329 Ostali nespom. rash. poslovanja 74.500 +43.500 118.0003291 Naknade za rad predst. i izvršnih tijela,povjer. i si. 50.000 +50.000 100.0003292 Premije osiguranja 3.000 0 3.0003293 Reprezentacija 15.000 -5.000 10.0003299 Ostal.nespom.rashodi poslovanja 6.500 -1.500 5.000

34 FINANCIJSKI RASHODI 1.500 0 1.560343 Ostali financijski rashodi 1.500 0 1.500

3431 Bank. i usluge platnog prometa 1.500 0 1.50037 NAKNADE GRAĐANIMA KUĆAN.

IZ ZAVOD. I PRORAČ. 10.000 0 10.000372 Naknade građanima i kućanst. iz proračuna 10.000 0 10.000

3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 10.000 0 10.00038 DONACIJI I OSTALI RASHODI 70.000 -30.000 40.000

381 Tekuće donacije 30.000 -20.000 10.0003811 Tekuće donacije u novcu 30.000 -20.000 10.000

382 Kapitalne donacije 10.000 -5.000 5.0003825 Kapitalne donacije polj. obrtnicima, malim i

srednjim poduzetnicima 10.000 -5.000 5.000384 Rashodi iz proteklih godina 5.000 0 5.000

3841 Mater.rashodi iz protek. godina 3.000 0 3.0003842 Ostal.rashodi iz prot.godina 2.000 0 2.000

385 Izvanredni rashodi 25.000 -5.000 20.0003851 Nepred.rash.do visine proračunske pričuve 20.000 -5.000 15.0003859 Ostali izvanredni rashodi 5.000 0 5.000


4 RASHODI (ZA NABAVU NEFINANCIJSKEIMOVINE) 310.000 +22.000 332.000

42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENEDUGOTR. IMOVINE 310.000 +22.000 332.000

421 Građevinski objekti 290.000 +25.000 315.0004213 Nerazvrstane ceste-asfaltiranje 240.000 +40.000 280.0004214 Ostali građevinski objekti 50.000 -15.000 35.000

42149 -Izgradnja jav. rasvjete 50.000 -15.000 35.000422 Postrojenja i oprema 10.000 +7.000 17.000

4221 Uredska oprema i namještaj 10.000 +7.000 17.000425 Nematerijalna proizvedena imovina 10.000 -10.000 0

4252 Računalni programi 10.000 -10.000 0

III. ZAKLJUČNA ODREDBA

Članak 4.Ove Izmjene i dopune proračuna Općine Civljane za 2002. godinu primjenjuju se od dana usvajanja.

Klasa:400-05/02-01Ur.broj: 2182/13-02/02-40Civljane, 30. lipnja 2002.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE CIVLJANE

PREDSJEDNIKAnte Gutić, v. r.

____________________

Izdavač: Šibensko-kninska županija, Trg Pavla Šubića I, broj 2.Uređuje: Dane Maretić, dipl. iur.

Tisak: Tiskara Malenica d.o.o. - Šibenik

Documents

SLUŽBENI VJESNIK · 2013-07-15 · SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE SLUŽBENO GLASILO ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Godište IX Šibenik, 21. kolovoza 2002. Broj 12 SADRŽAJ