SLUBENI GLASNIK - Općina Drnje

34.

Na temelju èlanka 43. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst i12/05) �upanijsko poglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 17. sjednici odr�anoj 12.svibnja 2006. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko prihvaæanju Akcijskog plana suzbijanja

zlouporabe opojnih droga za 2006-2009. godinu

I.

Prihvaæa se Akcijski plan suzbijanja zlouporabeopojnih droga za 2006-2009. godinu KLASA: 530-

08/06-01/02, URBROJ: 2137-11-06-6.

II.

Ovaj Zakljuèak objavit æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

�UPANIJSKO POGLAVARSTVOKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

KLASA: 530-08/06-01/02URBROJ: 2137-11-06-7Koprivnica, 12. svibnja 2006.

PREDSJEDNIK:Josip Frišèiæ, oec., v.r.

SLU�BENI GLASNIKKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

2006.

KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKA �UPANIJAAKTI �UPANIJSKOG POGLAVARSTVA

BROJ: 6 - Godina XIV. Koprivnica, 12. svibnja 2006. ISSN 1333-6398

OPÆINA DRNJEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

11.

Na temelju èlanka 24. Zakona o prostornomureðenju («Narodne novine» broj 30/94, 68/98, 61/00,32/02. i 100/04) i èlanka 26. Statuta Opæine Drnje(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 1/06) po pribavljenoj suglasnosti Ureda dr�avneuprave u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji, Slu�be zaprostorno ureðenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo iimovinsko-pravne poslove, KLASA: 350-01/06-01/05,URBROJ: 2137-03-06-2 od 20. o�ujka 2006. godine,Opæinsko vijeæe Opæine Drnje na 17. sjednici odr�anoj9. svibnja 2006. donijelo je

O D L U K Uo donošenju Prostornog plana

ureðenja Opæine Drnje

I. OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

(1) Odlukom o donošenju Prostornog planaureðenja Opæine Drnje (u daljnjem tekstu: Odluka)donosi se Prostorni plan ureðenja Opæine Drnje (udaljnjem tekstu: PPUO), koji je izradila tvrtka «Urbia»d.o.o. iz Èakovca.

Èlanak 2.

(1) Prostorni plan ureðenja Opæine Drnje sastavnije dio ove Odluke, a sastoji se od tekstualnog igrafièkog dijela.

(2) Tekstualni dio sadr�i:

I. Obrazlo�enje:

1. Polazišta2. Ciljevi prostornog razvoja i ureðenja3. Plan prostornog ureðenja

II. Odredbe za provoðenje

(3) Grafièki dio sadr�i:

Kartografske prikaze:1. Korištenje i namjena površina /mj 1:25 000/2. Infrastrukturni sustavi /mj 1:25 000/3. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora /mj

1:25 000/4. Graðevinska podruèja /mj 1:5 000/4.1. Naselja Drnje i Botovo i izdvojena podruèja u

kontaktnom prostoru naselja4.2. Naselje Torèec i izdvojena podruèja u

kontaktnom prostoru naselja4.3. Izdvojena podruèja uz jezero Šoderica -

graðevinske zone i eksploatacijska polja4.4. Izdvojena podruèja - graðevinske zone i

eksploatacijska polja

Grafièki prilozi - kartogrami /mj 1:50 000/:1. Teritorijalno - politièki ustroj2. Administrativna sjedišta i razvrstaj dr�avnih i

�upanijskih cesta3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta4. Infrastruktura4.1. Pošta i telekomunikacije4.2. Energetski sustav4.2.1. Plinoopskrba4.2.2. Elektroenergetika4.3. Vodnogospodarski sustav4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda4.3.2. Ureðenje vodotoka i voda5. Postupanje s otpadom

II. ODREDBE ZA PROVOÐENJE

UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUÈJU OPÆINE DRNJE

Èlanak 3.

(1) Površine Opæine Drnje se, prema namjeni inaèinu korištenja, razgranièavaju na temeljuvrednovanja prirodnih obilje�ja prostora i prostornihpotencijala stvorenih ljudskim aktivnostima.

(2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoruodreðuje slijedeæe osnovne kategorije prostornihjedinica:

- naselja,- izdvojena podruèja gospodarskih ili društvenih

djelatnosti, te graðevina i ureðaja infrastrukture i

komunalnih servisa,- kultivirane predjele i - prirodne i prirodi bliske predjele.(3) Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova

je za utvrðivanje namjene i korištenja površina.

Èlanak 4.

(1) Razmještaj i velièina površina, prema namjeni inaèinu korištenja, prikazani su na kartografskomprikazu br. 1. - «Korištenje i namjena površina», umjerilu 1:25.000.

(2) Namjena pojedine zemljišne èestice je funkcijalokacije, a odreðuje se temeljem namjene podruèja ukojoj se zemljišna èestica nalazi.

(3) Korištenje predstavlja specifiènu karakteristikupojedine zemljišne èestice ili èitavog podruèja,obzirom na posebna obilje�ja, moguænosti gradnje,ureðenja i obvezu zaštite.

Èlanak 5.

(1) Naselja su prostorne strukture namijenjeneizgradnji graðevina i ureðenju površina za osiguranjestanovanja i spojivih gospodarskih i društvenihdjelatnosti, ovisno o velièini i znaèaju pojedinognaselja u sastavu Opæine.

(2) Naselja se od okolnog prostora razgranièavajugranicama graðevinskog podruèja naselja, unutarkojih se razlikuju izgraðena podruèja i površine zarazvoj.

(3) Na podruèju Opæine Drnje nalaze se sljedeæanaselja:

- Drnje, koje je ujedno središte opæine,- Botovo, koje je fizièki spojeno s opæinskim

središtem,- Torèec, ruralno naselje specifièno po oèuvanosti

ruralnih tradicijskih obilje�ja i- izdvojena graðevinska podruèja namijenjena

stanovanju:- grupe stambenih èestica uz dr�avnu cestu D 20

izmeðu Drnja i Torèeca,- grupe stambenih èestica uz �eljeznièku postaju

Botovo i- bespravno izgraðeno stambeno podruèje,

jugoistoèno od Botova, kojeg naseljava romskapopulacija, a koje se ovim planom legalizira kaograðevinsko podruèje iz socijalnih razloga.

Èlanak 6.

(1) Izdvojena podruèja gospodarskih ili društvenihdjelatnosti, odnosno graðevina i ureðaja infrastrukturei komunalnih servisa su prostorne cjeline izvannaselja, namijenjena ureðenju zemljišta i/ili gradnjigraðevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojivesa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacijauvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjemresursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i

»SLU�BENI GLASNIK KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE« 12. svibnja 2006.Stranica 734 - Broj 6

drugo).(2) Izdvojena podruèja gospodarskih djelatnosti na

podruèju Opæine su:- za iskorištavanje mineralnih sirovina - šljunka i

pijeska /oznaka E3/:- postojeæe eksploatacijsko polje Keter, na jezeru

Šoderica,- postojeæe eksploatacijsko polje Mlað, istoèno od

Botova,- planirano eksploatacijsko polje Mladje, ju�no od

jezera Šoderica, kao proširenje postojeæegeksploatacijskog polja Keter,

- planirano eksploatacijsko polje Mlað 1, istoèno odBotova, na lokaciji napuštenog eksploatacijskog poljaAuto - put i

- planirano eksploatacijsko polje Autoput,jugoistoèno od Botova, kao legalizacija odobrenogistra�nog prostora;

- za istra�ivanje mineralnih sirovina - šljunka ipijeska /linijska crtkana oznaka/:

- podruèje unutar i uz planirano eksploatacijskopolje Mladje, ju�no od jezera Šoderica

- podruèje unutar i uz planirano eksploatacijskopolje Mlað 1, istoèno od Botova

- za gospodarsku, prete�ito proizvodnu namjenu:- postojeæa gospodarska zona za proizvodnju

graðevnog materijala ju�no od Torèeca s planiranimproširenjem /oznaka I1/,

- postojeæa gospodarska zona uz eksploatacijskopolje Keter /I1/,

- planirana gospodarska zona uz eksploatacijskopolje Mlað1 /I1/

- planirana gospodarska zona za razvoj malogpoduzetništva, istoèno od Botova /oznaka I1, I2/,

- za poslovnu namjenu - postojeæa zona uz�eljeznièku postaju Botovo /oznaka K/

- za ugostiteljsko - turistièku namjenu - planiranazona uz jezero Šoderica /oznaka T2/ i

- za poljoprivredne djelatnosti /oznaka PG/:- postojeæe izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo

uz dr�avnu cestu D20 i- podruèje izdvojene stambene èestice na lokaciji

�idovaroške luke i okolni kontaktni prostor kojeg jemoguæe prenamijeniti i urediti kao poljoprivrednogospodarstvo za uzgoj �ivotinja.

(3) Izdvojeno podruèje društvenih djelatnosti jepodruèje lovaèkog doma istoèno od Botova na lokacijiMlað /oznaka R6/.

(4) Izdvojena podruèja graðevina i ureðajainfrastrukture ili komunalnih servisa su površinelociranja ureðaja i graðevina nu�nih za funkcioniranjeprometnih i infrastrukturnih sustava ili sustavakomunalnih servisa, a koje zauzimaju veæe površineizvan naselja i to:

- postojeæe groblje izvan graðevinskog podruèjanaselja - groblje uz Drnje /oznaka - simbol groblja/,

- postojeæa površina transformatorske staniceDrnje /oznaka IS1/,

- postojeæe �eljeznièke stanice Drnje i Botovo

/oznaka - simbol �eljeznièke postaje/,- planirani kolodvor Novo Drnje, s pripadajuæim

ureðajima i graðevinama, /oznaka - simbol�eljeznièkog kolodvora i IS2 - površina za razvojservisa/,

- površina potrebna za formiranje graðevneèestice ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda,

- moguæa planirana graðevina - akumulacija HENovo Virje /linijska oznaka moguæe površine za razvojakumulacije/

- druge površine za formiranje graðevnih èesticagraðevina prijenosnih infrastrukturnih sustavadr�avne, �upanijske ili gradske razine (trafostanice,mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpnestanice i slièno, za koje se unutar planskog razdobljamo�e pojaviti potreba.

(5) Izdvojena podruèja gospodarskih ili društvenihdjelatnosti, graðevina i ureðaja infrastrukture ilikomunalnih servisa se od okolnog prostorarazgranièavaju granicama izdvojenog podruèja.

(6) Izdvojena podruèja su prostori namijenjeniureðenju površina, te uvjetno i gradnji graðevina,iskljuèivo u funkciji osnovne djelatnosti, odnosnoizuzetno i za kompatibilne prateæe djelatnosti, a uvjetiureðenja površina i gradnje odreðeni su za svakopojedinaèno izdvojeno podruèje:

- za izdvojena podruèja gospodarskih djelatnosti upoglavlju 3.2.1. ove Odluke

- za izdvojeno podruèje društvenih djelatnosti upoglavlju 4.2.1. ove Odluke i

- za izdvojena podruèja graðevina i ureðajainfrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5. oveOdluke.

(7) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenihpodruèja izvedu suprotno namjeni pojedinogizdvojenog podruèja i uvjeta odreðenih za ureðenje tihpodruèja, smatraju se bespravnom izgradnjom, aodnos prema takvim zahvatima odreðuju posebnipropisi koji reguliraju postupanje s bespravnomizgradnjom.

Èlanak 7.

(1) Kultivirani predjeli su podruèja izvan naselja,namijenjena obavljanju aktivnosti koje se temelje nakontroliranom korištenju resursa tla za djelatnostipoljoprivrede i lovstva, te moguæih prateæih funkcijakao što su stanovanje u sklopu obiteljskogpoljoprivrednog gospodarstva te turizma u seljaèkomdomaæinstvu.

(2) Kultivirane predjele èini:- poljoprivredno tlo iskljuèivo osnovne namjene

podijeljeno u dvije vrijednosne skupine - vrijednoobradivo tlo /oznaka P2/ i ostalo obradivo tlo /oznakaP3/,

- èestice trajnih nasada, koja se pod uvjetimaodreðenim u poglavlju 3.2.2., èlanku 125. ove Odlukemogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla,

- graðevinske èestice izdvojenih poljoprivrednih

»SLU�BENI GLASNIK KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE«12. svibnja 2006. Broj 6 - Stranica 735

gospodarstava, koja se pod uvjetima odreðenim upoglavlju 3.2.2., èlancima 126. i 127. ove Odlukemogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla,

- èestice za ekstenzivni uzgoj �ivotinja, koje se poduvjetima odreðenim u poglavlju 3.2.2., èlanku 128.ove Odluke, mogu formirati unutar površinapoljoprivrednog tla

- èestice lovaèkih remiza, koje se pod uvjetimaodreðenim u poglavlju 3.2.2., èlanku 129. ove Odlukemogu formirati unutar površina poljoprivrednog tlaiskljuèivo osnovne namjene, te šumskih površinaukoliko je to dozvoljeno šumskom gospodarskomosnovom,

- dijelovi prostora poljoprivrednog tla iskljuèivoosnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativnei sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili znaèajnogutjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci,mostovi i druge servisne površine primarno ureðivaneza potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje.

(3) Uvjeti za korištenje i ureðenje površina, tegradnju graðevina, iskljuèivo u funkciji pojedinedjelatnosti navedene u prethodnom stavku, odreðenisu:

- u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti temoguæih prateæih sadr�aja, u poglavlju 3.2.2.,a

- u svrhu rekreativnih i sportskih aktivnosti, upoglavlju 4.2.2. ove Odluke.

(4) Izuzetno od poljoprivredne namjene kultiviranihpredjela, na površinama poljoprivrednog tla mogu seizdvajati površine za prenamjenu obradivog tla iformiranje graðevnih èestica u svrhu gradnje:

- cestovnih i �eljeznièkih prometnica, te graðevinaprijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskihsustava, predviðenih ovim PPUO-om ili prostornimplanovima širih podruèja, prema uvjetima iz poglavlja5. ove Odluke.

- u skladu s toèkom 3.4.6. Prostornog plana�upanije, benzinskih postaja i kamionskih parkirališta,prema uvjetima iz poglavlja 5. ove Odluke.

(5) Osim zahvata navedenih u stavku 4 ovogèlanka, na podruèjima kultiviranih predjela, nisudozvoljeni drugi zahvati koji mijenjaju poljoprivrednunamjenu tla ili smanjuju njegovu proizvodnu kvalitetu,u skladu s èime NIJE DOZVOLJENO:

- formirati graðevne èestica za gradnju kompleksasolarnih kolektora i vjetrenjaèa, graðevina zaproizvodnju drvenog ugljena - tzv. «ugljenica»,ureðenje stoènih sajmova, izvedbu skladištagraðevnog materijala, betonara i autootpada (prematoèki 3.4.6. Prostornog plana �upanije),

- vršiti iskop koji nema poljoprivrednu namjenu,- asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili

nabijanje razlièitog dovezenog materijala po površinipoljoprivrednog tla,

- ograðivanje površina koje nisu ureðene kao trajninasadi, èestice ekstenzivnog uzgoja �ivotinja, èesticelovaèkih remiza ili graðevne èestice formirane u svrhunavedenu stavcima 2. i 4. ovog èlanka,

- drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete

poljoprivrednog tla osnovne namjene ili njegoveprenamjene.

Èlanak 8.

(1) Prirodni predjeli su podruèja izvornihekosustava.

(2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je,pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjeneizvornih ekosustava, ali se one ogranièenjem ukorištenju i mjerama zaštite odr�avaju na minimalnojrazini.

(3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatrajuse:

- površine gospodarskih šuma /oznaka Š1/,- površine šuma posebne namjene /oznaka Š3/,- vodene površine /oznaka V/:- rijeke Drave- jezera Šoderica,- vodene površine bara i mrtvica na prostoru

sjeveroistoèno od Botova i toka Drave,- vodena površina moguæe planirane akumulacije

za HE Novo Virje,- potoci i regulirani vodotoci i njihovi inundacijski,

odnosno kontaktni prostori /linijska oznaka/.(4) Aktivnosti na podruèjima prirodnih i prirodi

bliskih predjela ogranièavaju se na djelatnostšumarstva, vodoprivrede, lovstva i rekreacije, a zaiznimno dozvoljeno ureðenje površina uvjeti suodreðeni:

- u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti upoglavlju 3.2.3. ove Odluke, a

- u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3.ove Odluke.

(5) Na podruèju prirodnih i prirodi bliskih predjelanisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenupovršina, niti gradnja graðevina, osim izuzetnogradnje:

- prometnica i graðevina prijenosnihinfrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, samoukoliko su predviðene ovim PPUO-om ili prostornimplanovima širih podruèja,

- neasfaltiranih prilaznih putova za šumskegospodarske jedinice, ukoliko je to predviðenošumskom, gospodarskom osnovom podruèja,

- neasfaltiranih prilaznih putova za odr�avanjehidromelioracijskog sustava, ukoliko je to predviðenovodnogospodarskom osnovom podruèja,

- lovaèkih èeka i hranilišta, izraðenih od drveta,ukoliko je to predviðeno lovnogospodarskomosnovom podruèja.

Èlanak 9.

(1) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi kojiprolaze ili se planiraju izgraditi na podruèju Opæine,usklaðuju se s osnovnim namjenama prostora, nanaèin da što manje narušavaju osnovne namjeneprostora, posebno graðevinska podruèja naselja i


izdvojena podruèja, obradive površine, te osobineprirodnih i prirodi bliskih predjela.

UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA

1.1. GRAÐEVINE OD VA�NOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU I KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKU �UPANIJU

Èlanak 10.

(1) Graðevine od va�nosti za Republiku Hrvatskuodreðene su zakonskim propisima o odreðivanjugraðevina od va�nosti za Republiku Hrvatsku iProgramom prostornog ureðenja Republike Hrvatske,a graðevine od va�nosti za Koprivnièko-kri�evaèku�upaniju (u daljnjem tekstu: �upanija), Prostornimplanom �upanije i studijama infrastrukturnih sustava�upanijske razine, usvojenim od strane �upanijskeskupštine.

Èlanak 11.

(1) Ovim PPUO-om utvrðuju se slijedeæi zahvati uprostoru od va�nosti za Republiku Hrvatsku i �upanijukoji su preuzeti kao obveza iz planova širih podruèja,a nalaze se ili su planirani na prostoru Opæine Drnje.

2.1.1. Zahvati u prostoru od va�nosti za Dr�avu- odr�avanje i unapreðenje postojeæe dr�avne

ceste D20 - Hodošan (D3) - Prelog - Donja Dubrava -Ðelekovec - Drnje (D4(1),

- odr�avanje i unapreðenje postojeæe dr�avneceste D41 - GP Gola - Koprivnica - Kri�evci - Sesvete(D3),

- odr�avanje postojeæe magistralne �eljeznièkepruge MG 1 Botovo - dr�avna granica - Koprivnica -Dugo selo - Zagreb Glavni kolodvor -Karlovac - Rijekas pripadajuæim graðevinama i ureðajima i njenounapreðenje predviðenom izgradnjom drugogkolosijeka,

- izgradnja kolodvora Novo Drnje s pripadajuæimgraðevinama i ureðajima,

- izgradnja planiranog dalekovoda DV 2 x 400 kVDrava (Koprivnica) - Krndija,

- moguæa planirana graðevina - akumulacija HENovo Virje,

2.1.2. Zahvati u prostoru od va�nosti za �upaniju- postojeæe �upanijske i lokalne ceste s

pripadajuæim graðevinama i ureðajima, koje povezujunaselja dviju ili više jedinica lokalne samouprave (�C2090, �C 2091, �C 2114 i LC 26017)

- planirani magistralni vodovod s pripadajuæimgraðevinama,

- planirani sustavi za odvodnju otpadnih voda iureðaji za proèišæavanje otpadnih voda s pripadajuæimispustima u recipijente, te

- eksploatacijska polja i istra�ni prostori mineralnihsirovina - šljunka i pijeska - postojeæa i planirana.

(2) Lokacije i trase postojeæih i planiranihinfrastrukturnih graðevina od va�nosti za Dr�avu i�upaniju, odreðene su aproksimativno ukartografskim prikazima br.1. «Korištenje i namjenapovršina» i br. 2. «Infrastrukturni sustavi», u mjerilu1:25 000, a toène lokacije i trase planiranih graðevinautvrðuju se idejnim rješenjem u postupku izdavanjauvjeta gradnje.

(3) Granice površina za eksploataciju i istra�ivanjemineralnih sirovina polja odreðene su precizno nakartografskim prikazima s katastarskom podlogom, umjerilu 1:5000.

Èlanak 12.

(1) Postojeæi koridori dr�avnih, �upanijskih ilokalnih cesta se zadr�avaju.

(2) Zaštitni pojas dr�avnih cesta iznosi 25,0 m,�upanijskih cesta 15,0 m, a lokalnih 10,0 m, mjerenoobostrano od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.

(3) Rekonstrukciju postojeæih dr�avnih, �upanijskihi lokalnih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti nanaèin da se izvedbom pješaèkih i biciklistièkih staza, upravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenimpojasom, poveæa sigurnost svih sudionika u prometu.

(4) Na dr�avnoj cesti D20 potrebno je dugoroènoizvesti prijelaz preko �eljeznièke pruge u dvije razine ito kao podvo�njak.

(5) Izgradnja kolodvora Novo Drnje planira se nanaèin da se os kolodvora predvidi na cca 1,15 km odpostojeæe postaje Drnje.

(6) Unutar pojasa od postojeæih slu�benih mjestaDrnje i Botovo rezervira se prostor za izgradnju 3kolosijeka, radi èega se ovim PPUO-om osiguravakoridor za izgradnju navedenog u širini od minimalno50,0 m, odnosno 25,0 m na svaku stranu od osipostojeæe pruge.

(7) Odašiljaèe mobilnih telekomunikacijskihsustava potrebno je grupirati na naèin da se na istimlokacijama postave ureðaji više raznovrsnihoperatera, a mo�e ih se postavljati na obradivom tlu iliunutar gospodarskih zona, uz potrebno ishoðenjemišljenja od strane nadle�nog Konzervatorskog odjelau odnosu na moguæe narušavanje vizura na kulturnadobra.

Èlanak 13.

(1) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridorikoji nisu utvrðeni ovim PPUO-om, te zahvati nazamjeni ili rekonstrukciji postojeæih graðevina moguse dozvoliti, ukoliko su definirani prostornimplanovima širih podruèja i na naèin da se zadovolje:

- ogranièenja korištenja prostora odreðenaprostornim planom šireg podruèja,

- ogranièenja koja uvjetuju postojeæeinfrastrukturne graðevine dr�avne, �upanijske i


lokalne razine,- tehnièka ogranièenja uvjetovana

konfiguracijom terena,- mjere zaštite prirode, krajobraznih i kulturno-

povijesnih vrijednosti, odreðene u poglavlju 6. oveOdluke,

- mjere spreèavanja negativnog utjecaja naokolinu, odreðene u poglavlju 8. ove Odluke.

1.2. GRAÐEVINSKA PODRUÈJA NASELJA

Èlanak 14.

(1) Graðevinska podruèja naselja su površineunutar obuhvata granica graðevinskih podruèjanaselja i izdvojenih graðevinskih podruèja naselja.

(2) Granice graðevinskih podruèja naselja,detaljno su odreðene na kartografskim prikazima4.1. - 4.3. «Graðevinska podruèja», na katastarskimkartama u mjerilu 1 : 5 000.

(3) Granice graðevinskih podruèja u pravilu suodreðene granicama katastarskih èestica, trasamaputova, granicama inundacijskih pojasevavodotoka, te dubinom pojasa izgradnje graðevnihèestica unutar postojeæe graðevne strukture, ovisnoo karakteristiènoj matrici naselja.

Èlanak 15.

(1) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanjagraðevnih èestica u naselju mo�e se obavljati samounutar graðevinskog podruèja naselja, odnosnoizdvojenog graðevinskog podruèja naselja.

(2) Nova graðevna èestica ne mo�e se formiratiunutar inundacijskog pojasa vodotoka, odnosnounutar pojasa od 20,0 m, mjereno od osi vodotoka.

(3) Vodotokom se u smislu prethodnog stavkasmatraju potoci i regulirani kanalihidromelioracijskog sustava, a posebno potokGliboki i pritoke, koji teku u kontaktnom prostorunaselja.

(4) Vodotokom se u smislu prethodnog stavka nesmatraju:

- ulièni (putni) jarci za odvodnju oborinskih vodajavnih prometnica,

- otvoreni kanali za odvodnju oborinskih vodanaselja,

- zacijevljeni kanali koji èine ili su planirani kaodijelovi sustava odvodnje otpadnih sanitarno-fekalnih ili oborinskih voda naselja.

Èlanak 16.

(1) Uvjeti za ureðenje prostora i gradnjugraðevina unutar graðevinskih podruèja naselja,odreðuju se na osnovu lokacije èestice unutarnaselja, odreðenu prema kartografskim prikazima4.1 - 4.3 «Graðevinska podruèja naselja», i ove

Odluke za provoðenje i to u odnosu na:- pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni,- pripadnost podruèju pojedine matrice naselja

(stambene matrice ili druge posebne graðevnematrice naselja),

- znaèaju predmetnog ili kontaktnog prostora uodnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu i

- moguæ nepovoljni utjecaj planiranog zahvata naokolinu.

Èlanak 17.

(1) Podruèja ovim PPUO-om predviðena zarazvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnostibiljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se, doureðenja u skladu s namjenom planiranomprostornim planovima, i dalje koristiti na takav naèin.

(2) Legalno izgraðene graðevine, za obavljanjedjelatnosti, koje prema ovom PPUO-u nisukompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar kojese obavljaju ili posebnim uvjetima zaštitekrajobraznih, prirodnih ili kulturno-povijesnihvrijednosti, prema poglavlju 6. ove Odluke,dugoroèno se trebaju izmjestiti u primjerenefunkcionalne zone, a do izmještanja se mogu se idalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je moguæegraðevinski sanirati u nu�nom obimu, pod uvjetomda im se ne poveæava površina i volumen, nepoveæava kapacitet proizvodnje i ne mijenjatehnologija obavljanja djelatnosti.

(3) Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjelaunutar naselja, a posebno šume, vodotoci i njihovikontaktni prostori, koje se ovim PPUO-om planirajuzadr�ati ili revitalizirati, smatraju se ureðenim usmislu oèuvanja prirodnih obilje�ja, te se ne moguureðivati u druge svrhe i na naèine koji bi narušiliprirodna obilje�ja prostora.

1.2.1. Uvjeti odreðivanja namjene graðevina

Èlanak 18.

(1) Osnovna graðevina (ili graðevina osnovnenamjene) je graðevina èija je namjena identiènanamjeni graðevne èestice, a odreðuje se:

- prema namjeni funkcionalne zone unutar kojese graðevna èestica nalazi

- ili je sadr�aja kompatibilnih s prete�itomfunkcijom zone, odreðenih u poglavlju2.2.2._èlancima 28. - 40. ove Odluke.

(2) Prateæom graðevinom smatra se graðevina:- koja se na graðevnoj èestici gradi uz graðevinu

osnovne namjene,- èija namjena i površina su odreðene vrstom

dozvoljenih prateæih djelatnosti, ovisno o prete�itostifunkcionalne zone naselja unutar koje se graðevnaèestica nalazi, prema poglavlju 2.2.2._èlancima 28.- 40 ove Odluke.


(3) Pomoænom graðevinom smatra se graðevinakoja je kao samostojeæa ili u kompleksu smještenana istoj graðevnoj èestici kao i graðevina osnovnenamjene i s njom ili s prateæom graðevinom èinifunkcionalni sklop.

Èlanak 19.

(1) Stambenom graðevinom smatra segraðevina namijenjena stalnom ili povremenomstanovanju, a mo�e biti individualna ilivišestambena.

(2) Individualna stambena graðevina jegraðevina s najviše 3 stambene jedinice.

(3) Višestambena graðevina je stambenagraðevina s više od 3 stambene jedinice.

Èlanak 20.

(1) Gospodarskom graðevinom smatra segraðevina koja slu�i za obavljanje gospodarskihdjelatnosti - proizvodnih, uslu�nih, trgovaèkih,komunalno-servisnih i ugostiteljsko - turistièkih, amo�e biti:

- gospodarska graðevina za tihe i èistedjelatnosti,

- gospodarska graðevina za buène i/ilipotencijalno opasne djelatnosti i

- gospodarska graðevina poljoprivrednihdjelatnosti s negativnim utjecajem na naselje.

(2) Gospodarskom graðevinom za tihe i èistedjelatnosti smatra se graðevina za obavljanjedjelatnosti:

- financija, tehnièkih i poslovnih usluga iinformacijskih djelatnosti (uredi),

- obrtnièkih usluga (frizerske, krojaèke,postolarske, fotografske, autoelektrièarskeradionice, autopraonice i slièno),

- trgovaèkih i skladišnih prostora za trgovinu iskladištenje proizvoda koji ne utjeèu poveæanjezagaðenja zraka ili uzrokuju pojave koje moguugroziti ljude i okolni prostor, kao što su po�ari ilieksplozije,

- turistièkih i ugostiteljskih djelatnosti bezsadr�aja koji utjeèu na poveæanje razine buke ilizagaðenja okoline (hoteli, pansioni, kavane, caffebarovi i slièno),

- kiosci do 12,0 m2, za obavljanje djelatnostijednostavnih trgovaèkih i ugostiteljskih usluga,prema posebnom propisu,

- obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje(rasadnici, staklenici, plastenici i slièno),

- skladištenje i/ili preradu poljoprivrednihproizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice,vinarije, uljare i slièno),

- mini mljekare, kapaciteta do10.000 l/dnevno,- mini pekare, površine do 150,0 m2 i- graðevine drugih gospodarskih djelatnosti koje

ne utjeèu na poveæanje buke i zagaðenja zraka i neuzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolniprostor.

(3) Gospodarskom graðevinom za buène i/ilipotencijalno opasne djelatnosti smatra segraðevina:

- za industrijsku ili obrtnièku proizvodnju ilipreradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje(klanje �ivotinja, prerada mesa, ribe, te �ivotinjskihostataka, proizvodnja hrane, piæa, tekstila, ko�e,stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila,ko�e, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnjakemijskih, betonskih, opekarskih, elektriènih ielektronièkih proizvoda i slièno.)

- tehnièkih servisa (automehanièarske,autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarskeradione, kovaènice i slièno),

- graðevinarstva (armiraèke, tesarske, stolarske isliène radionice),

- rudarstva (pogoni za preradu i skladištenjemineralnih sirovina),

- trgovaèki i skladišni prostori za trgovinu iskladištenje proizvoda koji mogu potencijalnoutjecati na poveæanje buke i zagaðenja zraka iliuzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolniprostor, kao što su po�ari ili eksplozije, (trgovine iskladišta hrane, hladnjaèe, silosi, sušare, trgovineplinom i slièno).

- prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti(kamionska parkirališta, graðevine za skupljanje iselektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkogotpada, sajmišta i slièno),

- ugostiteljske djelatnosti, uslijed èijeg obavljanjapotencijalno dolazi do poveæanja razine buke (discoklubovi, noæni barovi i slièno),

- graðevine drugih gospodarskih djelatnosti kojese mogu obavljati unutar naselja, ali mogupotencijalno utjecati na poveæanje buke i zagaðenjazraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude iokolni prostor, kao što su po�ari ili eksplozije, a zaspreèavanje kojih je potrebno provoditi dodatnemjere zaštite.

(4) Gospodarskom graðevinom poljoprivrednihdjelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatrase graðevina:

- za uzgoj �ivotinja, èijom izgradnjom se ukupnepovršine za dr�anje �ivotinja na èestici poveæavajuiznad 100,0 m2 i kapacitirana do 30 uvjetnih grla,

- za sila�u stoène hrane površine iznad 100,0m2.

Èlanak 21.

(1) Uvjetnim grlom smatra se �ivotinja te�ine500,0 kg i obilje�ava koeficijentom 1.

(2) Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetnagrla primjenom slijedeæih koeficijenata:


(3) Za �ivotinje koje nisu sadr�ane u tabeli izstavka 2. ovog èlanka, koeficijent se odreðuje kaokvocijent prosjeène te�ine odrasle jedinke izra�enekilogramima i broja 500.

(4) Velièina (kapacitet) graðevine za uzgoj �ivotinjaodreðuje se na temelju dozvoljenog broja �ivotinjaizvedenog iz broja uvjetnih grla i posebnih propisa(pravilnika) koji normiraju potrebnu površinu za uzgojpojedine jedinke, ovisno o vrsti �ivotinje.

(5) U postupku utvrðivanja uvjeta za dr�anje�ivotinja potrebno je ishoditi posebne veterinarskeuvjete, a kojima se odreðuju specifièna ogranièenja nabroj �ivotinja ovisno o vrsti, moguænost dr�anjarazlièitih vrsta �ivotinja na istom prostoru ili potrebneudaljenost graðevina za dr�anje �ivotinja odstambenih zona.

Èlanak 22.

(1) Graðevinom društvenih djelatnosti smatra segraðevina za obavljanje djelatnosti uprave,pravosuða, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalneskrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskihfunkcija, javnog djelovanja graðanskih skupina isliènih djelatnosti, a dijele se na:

- graðevine za društvene djelatnosti javnogsektora, kojima u cilju odr�anja i razvoja zajednice,posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti(graðevine javnog sustava odgoja i obrazovanja,ambulante, graðevine za obavljanje upravnih funkcijai drugo) i

- graðevine za društvene djelatnosti u tr�no -gospodarskom sustavu, kao graðevine društvenenadogradnje, kojima gospodare druge pravne ilifizièke osobe (graðevine za obavljanje djelatnostipredškolskog odgoja, dopunskog odgoja, dopunskogobrazovanja, skrbi za stare i/ili nemoæne osobe islièno).

(2) Za graðevine javnog sektora PPUO-m seosiguravaju površine unutar zona centralnih idruštvenih funkcija.

(3) Za graðevine društvenih djelatnosti u tr�no -gospodarskom sustavu PPUO-om se omoguæavagradnja unutar naselja.

Èlanak 23.

(1) Poslovnom graðevinom smatra segospodarska graðevina za tihe i èiste djelatnosti i/iligraðevina društvenih djelatnosti u tr�išno-gospodarskom sustavu.

(2) Stambeno - poslovnom graðevinom smatra segraðevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene iposlovne graðevine.

Èlanak 24.

(1) Pomoæne graðevine koje slu�e redovnojupotrebi stambene graðevine su gara�e, alatnice,najviše jedno tenis igralište po graðevnoj èestici,najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 po graðevnojèestici (sve vodene površine veæe od 4,0 m2 sesmatraju bazenom), fontane (vodene površine dubinedo 80,0 cm), vrtni paviljoni i sliène graðevine.

(2) Pomoæne poljoprivredne graðevine bez izvorazagaðenja su kolnice, sjenici, spremištapoljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici,plastenici i sliène graðevine, koje se mogu graditi nagraðevnoj èestici unutar stambene zone uz osnovnustambenu ili stambeno - poslovnu graðevinu.

(3) Pomoæne poljoprivredne graðevine s izvoromzagaðenja su graðevina za sila�u stoène hranepovršine do 100,0 m2 i graðevine za uzgoj �ivotinja uukupnoj neto površini svih jedinica do 100,0 m2 poèestici, (staje, svinjci, peradarnici, kuniænjaci i sliènegraðevine), koje se, neovisno o moguænosti gradnjegospodarskih graðevina za uzgoj �ivotinja premastavku 4, èlanka 20. ove Odluke, mogu graditi nagraðevnoj èestici unutar stambene zone individualnegradnje, uz osnovnu stambenu ili stambeno -poslovnu graðevinu.

(4) Pomoæne graðevine koje slu�e redovnojupotrebi gospodarskih graðevina su graðevine koje sena graðevnoj èestici mogu graditi izvan osnovnogkorpusa gospodarske graðevine, a mogu bitinadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta,porte, utovarno - istovarne rampe, kolne vage i drugimjerni ureðaji i drugi ureðaji velikih dimenzija kojislu�e u postupku obavljanja pojedine djelatnosti,spremnici goriva, vodospreme, ureðaji za


proèišæavanje voda i slièno.

1.2.2. Smjernice za razgranièenje površina unutar graðevinskih podruèja naselja i moguænost gradnje ovisno o funkcionalnoj zoni

Èlanak 25.

(1) Površine unutar graðevinskih podruèja naseljarazgranièuju se obzirom na:

- izgraðenosti, odnosno ureðenost prostora, te- osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja,

prema prete�itosti sadr�aja.(2) Razgranièenje podruèja naselja prema

izgraðenosti, odreðuje se radi ekonomiènostikorištenja komunalno ureðenog podruèja naselja.

(3) Razgranièenje podruèja naselja, premaprete�itosti sadr�aja, odreðuje se radi grupiranjasliènih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranjaboljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih idruštvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnostiunutar naselja.

Èlanak 26.

(1) Izgraðenim dijelovima naselja smatraju se sviprete�ito ureðeni, odnosno prete�ito izgraðeni dijelovigraðevinskog podruèja naselja, odnosno:

- površine prete�ito zaposjednute graðevnomstrukturom, na koje je moguæe pristupiti s javne,prometne površine, bez obzira na razinu komunalnogureðenja zemljišta;

- komunalno ureðene, a neizgraðene zone unutargraðevinskog podruèja naselja, za koje je na snazidetaljni plan ureðenja (u daljnjem tekstu DPU);

- ureðene gospodarske, sportske i rekreacijskepovršine na kojima se ne predviða izgradnjagraðevina visokogradnje (sajmišta, parkirališnepovršine, izdvojena sportska igrališta i slièno);

- ureðene površine urbanog zelenila (parkovi,spomen podruèja, djeèja igrališta, šetališta, drvoredi idruge);

- komunalno ureðeni, a neizgraðeni, središnjidijelovi postojeæih stambenih ulica, koje je moguæeurediti formiranjem graðevnih èestica, prema uvjetimaza interpolacije graðevnih èestica iz ovog PPUO-a,ukoliko se time ne spreèava moguænost ureðenja ilipristup drugim neizgraðenim dijelovima naselja.

(2) Unutar izgraðenih dijelova naselja, uvjeti zaureðenje prostora, formiranje graðevnih èestica igradnju, utvrðuju se temeljem odredbi ovog PPUO-aili temeljem odredbi va�eæih prostornih planova u�ihpodruèja, pod uvjetom da su usklaðeni s ovim PPUO-om.

Èlanak 27.

(1) Podruèjima za razvoj naselja smatraju seprete�ito neizgraðene i/ili komunalno neureðene

površine unutar granica graðevinskog podruèja, nakoje se ovim PPUO-om predviða širenje naselja usvrhu izgradnje graðevne strukture ili ureðenjapovršina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja ismjernicama iz ovog PPUO-a.

(2) Podruèja za razvoj naselja mogu se ureðivati:- formiranjem pojedinaènih graðevnih èestica uz

postojeæu prometnicu, u skladu s uvjetima zaformiranje graðevnih èestica ovisno o prete�itojfunkcionalnoj zoni ove Odluke, na naèin da se izmeðupojedinaènih èestica ne ostavljaju meðuprostori kojenije moguæe koristiti u skladu s namjenom zone i uzuvjet poštivanja mjera zaštite iz poglavlja 6. i 8. oveOdluke,

- ili temeljem prostornih planova u�ih podruèja(UPU ili DPU) utvrðenim prema poglavlju 9.1 oveOdluke, i izraðenim prema smjernicama za izraduprostornih planova u�ih podruèja iz poglavlja 2.2.5.ove Odluke.

Èlanak 28.

(1) Osnovna funkcionalna podjela prostora za svanaselja naèelno se odreðuje ovim PPUO-om, apreciznije razgranièenje, koje ukljuèuje moguænostmanjeg pomicanja granica izmeðu pojedinih zona,moguæe je utvrditi planovima ureðenja u�ih podruèja.

(2) Podruèja naselja se prema prete�itosti sadr�ajarazgranièuju na:

- stambene zone /�uto/ - zone centralnih i društvenih sadr�aja /crveno/,- zone sporta i rekreacije /tamno zeleno/,- zone urbanog ili tradicijskog zelenila /svijetlo

zeleno/,- površine infrastrukturnih sustava /bez boje/- groblja, ukoliko se nalaze unutar cjeline naselja

/oznaka groblja/.(3) Razgranièenja zona prete�ite namjene su

prikazana na kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.3

Èlanak 29.

(1) Obveza izrade prostornih planova u�ihpodruèja za pojedine dijelove naselja odreðuje se upoglavlju 9.1 ove Odluke, a za Torèec dodatno i UPU-om naselja.

(2) Potreba izrade prostornih planova u�ihpodruèja za izgraðene dijelove naselja, utvrðuje se upoglavlju 9.1 ove Odluke, samo za izgraðenapodruèja naselja koja su u neposrednom kontaktu spodruèjem za razvoj naselja za koje se izraðujeprostorni plan ureðenja u�eg podruèja, a èije ureðenjemo�e utjecati na transformaciju kontaktnogizgraðenog podruèja.

Èlanak 30.

(1) STAMBENE ZONE su namijenjene ureðenjugraðevnih èestica i izgradnji stambenih graðevina, te


kompatibilnih sadr�aja odreðenih premakarakteristiènoj stambenoj matrici.

(2) Karakteristiène stambene matrice u postojeæimstambenim zonama definirane su kao:

- ruralna stambena matrica otvorene ipoluotvorene gradnje individualne gradnje,

- ruralna stambena matrica zbijene individualnegradnje,

(3) Karakteristiène stambene matrice u postojeæimdijelovima naselja potrebno je zadr�ati, a istimnaèinom gradnje preporuèa se izgraðivati i kontaktnapodruèja za razvoj naselja.

(4) Kao netipiènu stambenu gradnju, moguæe je napodruèju za razvoj stambene zone uz školu u Drnju,predvidjeti gradnju višestambenih graðevina, u kojemsluèaju broj eta�a i visina vijenca graðevine mogu bitiveæi od uobièajene za podruèje individualne gradnje, apri èemu se maksimalni broj eta�a ogranièava naPo+P+2K, a visina vijenca na 10,0 m.

(5) Na podruèjima ostalih stambenih podruèjaindividualne gradnje (otvorene i poluotvorene gradnje)moguæe je interpolirati pojedinaènu graðevnu èesticuza izgradnju višestambene graðevine, pod uvjetom dasu broj eta�a i visina vijenca isti kao i kod individualnihstambenih graðevina na susjednim graðevnimèesticama.

Èlanak 31.

(1) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim,funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovizona stanovanja se mogu transformirati (postojeæe) ilioblikovati (planirane) u podruèja miješanja funkcija,unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanjeimaju servisnu ili razvojnu funkciju i to:

- ureðenjem podcentra naselja, - ureðenjem pojedinaènih graðevnih èestica za

gospodarske ili društvene djelatnosti pri èemu naèestici nije sadr�ana stambena namjena ili jestanovanje samo jedna od namjena na èestici,

- ureðenjem pojedinaène èestice urbanog zelenilai

- ureðenjem pojedinaène èestice za izgradnjugraðevina infrastrukture.

(2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ilikomunalno-servisnih djelatnosti, unutar stambenezone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkcijuzone, u pogledu poveæanja razine buke, zagaðenjazraka, vode i tla.

Èlanak 32.

(1) Ureðenje podcentra naselja mo�e sepredvidjeti izradom plana u�eg podruèja, za prostore sobvezom izrade planova u�ih podruèja, premapoglavlju 9.1 ove Odluke.

(2) Ureðenje pojedinaène èestice na kojoj se moguobavljati gospodarske ili društvene djelatnosti, prièemu èestica uopæe nema stambenu namjenu ili je

stanovanje samo jedna od funkcija, moguæe je unutarstambenih zona svih naselja, a odnos stambene idrugih funkcija na takvoj èestici, kao i odnospojedinaène èestice i drugih dijelova stambene zoneovisi o vrsti gospodarske, odnosno društvenedjelatnosti i karakteristiène stambene matrice iutvrðuje se prema poglavljima 3. i 4. ove Odluke.

(3) Ureðenje pojedinaène èestice urbanog zelenilajavnog re�ima korištenja podrazumijeva interpolacijuèestice parka, šetnice ili djeèjeg igrališta, unutarstambene zone, pri èemu se na takvoj èestici mogupostavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna isakralna plastika i graditi jedno otvoreno igralište zakošarku.

(4) Ureðenjem pojedinaène graðevne èestice zagraðevine infrastrukture potrebne za komunalnoureðenje naselja podrazumijeva interpolaciju èesticetransformatorske, telekomunikacijiske, plinskeredukcijske i prepumpne stanice sustavavodoopskrbe ili odvodnje unutar stambene zone,prema uvjetima gradnje infrastrukturnih graðevina izpoglavlja 5. ove Odluke.

Èlanak 33.

(1) Na pojedinoj graðevnoj èestici, unutarstambene zone mo�e se kao graðevina osnovnenamjene graditi:

- jedna stambena graðevina, - jedna poslovna graðevina, osim pojedinih

graðevina tihih i èistih gospodarskih djelatnosti za kojeje u poglavlju 3.1.1. ove Odluke odreðeno da se nemogu graditi kao osnovne na èestici,

- jedna stambeno - poslovna graðevina, pod istimuvjetima kao i za poslovne graðevine iz prethodnealineje.

(2) Ukoliko je osnovna graðevina na èesticiizgraðena, uz nju se, u ukupnoj bruto tlocrtnoj površinido 400,0 m2 po èestici unutar stambene zone, mogukao prateæe graðevine graditi:

- uz osnovnu individualnu stambenu graðevinu ilistambeno - poslovnu graðevinu s najviše tri (3) stana,jedna poslovna graðevina,

- uz osnovnu poslovnu graðevinu, jednaindividualna stambena graðevina ili stambeno -poslovna graðevina s najviše tri (3) stana,

- uz osnovnu individualnu stambenu ili stambeno-poslovnu graðevinu s najviše tri (3) stana jednagospodarska graðevina buènih ili potencijalno opasnihdjelatnosti ukoliko je u poglavlju 3.1.2. ove Odlukeodreðeno da se mogu graditi kao prateæe na èestici.

- na stambenim podruèjima se ovisno okarakteristiènoj stambenoj matrici i prema uvjetima izpoglavlja 3.1.2. ove Odluke mo�e dodatno graditijedna ili više graðevina poljoprivrednog gospodarstvas negativnim utjecajem na naselje, koje se takoðersmatraju prateæim graðevinama, pri èemu ukupnabruto površina mo�e prelaziti 400,0 m2 po èestici.

(3) Ukoliko je osnovna graðevina na èestici


izgraðena, na njoj se mo�e graditi više pomoænihgraðevina, èija namjena se odreðuje prema namjeniosnovne graðevine i stambenoj matrici, a mogu biti:

- pomoæne graðevine koje slu�e redovnoj upotrebistambene graðevine,

- pomoæne poljoprivredne graðevine bez izvorazagaðenja i

- pomoæne poljoprivredne graðevine s izvoromzagaðenja, koje se mogu graditi iskljuèivo ukoliko jeosnovna graðevina na èestici individualna stambenagraðevina ili stambeno-poslovna graðevina s najvišetri (3) stana.

(4) Uvjeti za smještaj pomoænih graðevina kojeslu�e poljoprivrednoj namjeni odreðuju se premapoglavlju 3.1.2 ove Odluke.

Èlanak 34.

(1) ZONE CENTRALNIH I DRUŠTVENIHSADR�AJA namijenjene su ureðenju graðevnihèestica i izgradnji graðevina društvene infrastrukture,ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih �arišta�upanije, te kompatibilnih gospodarskih djelatnosti istanovanja kao prateæe funkcije.

(2) Zone centralnih i društvenih sadr�aja suodreðene u kartografskim prikazima graðevinskihpodruèja naselja i to:

- kao površine postojeæih pojedinaènih èestica iliviše grupiranih èestica s društvenom funkcijom ilikompatibilnom gospodarskom funkcijom - trgovine iliuslu�nih djelatnosti ili

- kao prostori koji su na kartografskim prikazimaovog plana oznaèeni kao podruèja za razvojcentralnih i društvenih sadr�aja.

(3) Uvjeti ureðenja pojedinaène èestice u zonicentralnih i društvenih funkcija odreðeni su u poglavlju4.1. ove Odluke.

(4) Unutar zone centralnih i društvenih sadr�ajamogu se dodatno:

- ureðivati pojedinaène èestice urbanog zelenilajavnog re�ima korištenja, pri èemu se na takvoj èesticimogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, tejavna i sakralna plastika i

- formirati pojedinaène graðevne èestice zagradnju graðevina infrastrukture potrebne zakomunalno ureðenje naselja - transformatorske,telekomunikacijiske, plinske redukcijske stanice icrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, premauvjetima gradnje infrastrukturnih graðevina izpoglavlja 5. ove Odluke.

Èlanak 35.

(1) Na pojedinoj graðevnoj èestici, unutar zonecentralnih i društvenih sadr�aja, mo�e se kaograðevina osnovne namjene graditi:

- jedna graðevina ili kompleks graðevinadruštvenih djelatnosti - uprave i lokalne samouprave,predškolskog odgoja koji ukljuèuje djeèja igrališta,

obrazovanja koji ukljuèuje školska sportska igrališta iškolsku sportsku dvoranu, zdravstva - ambulanteprimarne zdravstvene zaštite i specijalistièkeordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanjagraðanskih skupina,

- jedna gospodarska graðevina tihih i èistihdjelatnosti - trgovine, turizma ili uslu�nih djelatnosti, ili

- izuzetno, ukoliko se radi o naslijeðenoj gradnji napostojeæoj graðevnoj èestici, adaptacija,rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjenastambene graðevine,

(2) U sklopu osnovne graðevine društvenihdjelatnosti, osim vjerskih graðevina i graðevinapredškolskog odgoja, moguæe je urediti prostore tihihi èistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslu�nihdjelatnosti do 30% ukupne bruto površine graðevine,

(3) U sklopu osnovne polovne graðevine trgovine,turizma ili uslu�nih djelatnosti, mogu se ureditivišestambeni sadr�aji do 50% ukupne bruto površinegraðevine.

(4) Na pojedinoj èestici unutar zone centralnih idruštvenih sadr�aja, ne mogu se graditi pomoænegraðevine, osim gara�a u graðevnom kompleksu sgraðevinom osnovne ili prateæe namjene.

Èlanak 36.

(1) ZONE SPORTA I REKREACIJE odreðuju sekao kompleksni prostori namijenjeni izgradnjigraðevina i ureðenju otvorenih površina za sportske irekreativne aktivnosti standardnih pojedinaènih iligrupnih sportova kojima se ne poveæava buka izagaðenje zraka u kontaktnim stambenim zonama(nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni zaskateboard i slièno), ali ne i sportova za koje jepotrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosneuvjete, odnosno uvjete poveæane zaštite moguæihnegativnih utjecaja na stanovanje (motoristièkihdisciplina tipa karting i sliènih, površine za sportskaletjelišta, golf terene i drugo).

(2) Unutar zona sporta i rekreacije mogu sedodatno formirati pojedinaène graðevne èestice zagradnju graðevina infrastrukture, potrebne zakomunalno ureðenje - transformatorske i plinskeredukcijske stanice i slièno, prema uvjetima gradnjeinfrastrukturnih graðevina iz poglavlja 5. ove Odluke.

(3) Uvjeti ureðenja pojedinaène èesticenamijenjene sportu i/ili rekreaciji, te gradnje graðevinana njoj odreðuju se prema poglavlju 4.1. ove Odluke.

Èlanak 37.

(1) Na pojedinoj graðevnoj èestici, unutar zonesporta i rekreacije, mo�e se kao graðevina osnovnenamjene graditi jedna ili kompleks graðevina sportai/ili rekreacije

(2) U sklopu osnovne graðevine moguæe je ureditiprostore tihih i èistih djelatnosti - trgovine, turizma iliuslu�nih djelatnosti do 30% ukupne bruto površine


graðevine.(3) Na pojedino èestici, unutar zone sporta i

rekreacije, ne mogu se graditi pomoæne graðevine,osim gara�a u graðevnom kompleksu s graðevinomosnovne ili prateæe namjene.

Èlanak 38.

(1) ZONE URBANOG ILI TRADICIJSKOGZELENILA odreðuju se kao javne površine zaureðenje parkova, djeèjih igrališta, šetališta, spomenobilje�ja i sliènih prostora, nisu namijenjene izgradnjigraðevina, veæ se ureðuju izvedbom parternogoploèenja, ureðenjem nasada i postavom urbaneopreme.

(2) Unutar zona urbanog ili tradicijskog zeleniladozvoljava se:

- postava privremenih graðevina namijenjenihjavnim manifestacijama, maksimalne površine do200,0 m2, i

- postava monta�ne opreme za sportovekompatibilne ruralnom prostoru, posebno konjièkesportove.

(3) Osim na prostorima tradicijskog zelenila(gmajne) u Torèecu i parka u središtu Drnja, napojedinoj èestici, unutar zona urbanog ili tradicijskogzelenila dozvoljava se dodatno:

- postava, odnosno gradnja, jednog obilje�ja -javne i sakralne plastike,

- postava igrala za djecu, a- na površinama predviðenim za djeèja igrališta

dodatno i izvedba jednog košarkaškog igrališta.(4) Prostori tradicijskog zelenila, oznaèeni su kao

prostori kulturno-povijesne ili ambijentalne vrijednostiu kartografskim prikazima graðevinskih podruèjanaselja, a posebni uvjeti njihovog korištenja i zaštiteodreðeni su u poglavlju 6. ove Odluke.

(5) Novo urbano zelenilo mo�e se oblikovati i usvrhu zaštite stambenih podruèja od buke ili štetnogdjelovanja gospodarskih djelatnosti.

Èlanak 39.

(1) POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVAodreðuju se kao prostor za ureðenje parkirališta zapotrebe groblja u Torèecu.

(2) Osim parternog ureðenja parkirališta, unutarpovršine je moguæe ureðivati parkovne površine, aline i graditi graðevine visokogradnje.

Èlanak 40.

(1) GROBLJE UNUTAR NASELJA odreðuje sekao funkcionalna zona specifiène funkcije.

(2) Groblje se ureðuje prema poglavlju 5.4, èlanku187. ove Odluke.

1.2.3. Uvjeti ureðenja prostora i gradnje unutar izgraðenih dijelova graðevinskog podruèja

naselja, obzirom na karakteristiène matrice naselja

Èlanak 41.

(1) Karakteristiène matrice naselja odreðuju se naosnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilje�ja koja seodnose na pojedine cjeline unutar naselja.

(2) Jedinstvena obilje�ja odnose se prvenstvenona:

- oblik, velièinu i naèin korištenja graðevnihèestica,

- oblikovne i funkcionalne znaèajke graðevnestrukture,

- odnos privatnog i javnog prostora i- odnos prostora naselja prema okolnom podruèju.(3) Karakteristiène matrice naselja oèitavaju se

kao odraz naèina �ivota u odreðenom povijesnomrazdoblju razvoja naselja i time èine povijesnonasljeðe, stoga se njihova transformacija nedozvoljava.

(4) Zadr�avanje matrice oèituje se u naèinuureðenja graðevne èestice, naèinu interpolacije novihgraðevnih èestica i graðevina i rekonstrukciji,adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postojeæegraðevne strukture.

(5) U stambenim zonama svih naselja,karakteristiène su matrice poluotvorene ili otvorenestrukture gradnje, stoga nije dozvoljeno vršititransformaciju matrice na naèin da se osnovnegraðevine dograðuju, odnosno nadograðuju, u oblikuuliènog niza.

(6) Nove matrice mogu se predvidjeti u podruèjimaza razvoj naselja, posebno ukoliko to pogodujeureðenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja iunapreðenju kvalitete �ivota u naselju.

(7) Za sve izgraðene prostore, koji se nalazeunutar podruèja povijesnih naselja ili dijelova naselja,kao i za pojedinaène graðevine unutar naselja koje suovim planom definirane kao kulturna dobra, potrebnoje dodatno primijeniti mjere zaštite iz poglavlja 6.3.ove Odluke.

Èlanak 42.

(1) Na podruèju Opæine razlikuju se sljedeæekarakteristiène matrice:

- podruèja javnih funkcija:- prostor centralnih i društvenih funkcija uz park u

Drnju,- prostor centralnih i društvenih funkcija, nastao

transformacijom stambenog podruèja, preko putaparka u Drnju,

- podruèja povijesnih jezgri naselja:- kompleks oko �upne crkve u Drnju,- kompleks oko kapele sv. Stjepana u Torèecu- samostojeæe graðevine javnih funkcija na

vlastitim èesticama u Drnju i Torèecu:- podruèna škola u Torèecu,


- stari mlin - muzej u Torèecu i - druge pojedinaène èestice javnih sadr�aja u

Torèecu,- kompleksi javnih funkcija na vlastitim èesticama:- osnovna škola u Drnju,- planirano podruèje za razvoj poslovno-

stambenog kompleksa- mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na kri�anjima,

na kojima su izgraðeni poklonci ili postavljena raspela,- sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja,

nastali planskom urbanizacijom ili sanacijomnapuštenih eksploatacija šljunka,

- stambene matrice:- tradicijska ruralna matrica s podvrtnicom, koja

prevladava u Torèecu i rubnim dijelovima ostalihnaselja, izuzev podruèja �idov varoš u Drnju,

- ruralna matrica bez podvrtnice, u središnjimprostorima Drnja i Botova,

- zbijena stambena matrica podruèja �idov varoš uDrnju,

- urbana stambena matrica u novim dijelovimaDrnja, posebno uz osnovnu školu i

- matrica socijalnog naselja - bespravnoizgraðenog izdvojenog stambenog podruèja Roma,istoèno od Botova.

(2) Kao pojedinaèna netipièna gradnja pojavljujese višestambena gradnja.

Èlanak 43.

(1) Prostor javnih funkcija uz park u Drnju, graðenje kao kompleks od više samostojeæih ili ugraðenihgraðevina na pojedinaènim èesticama koje èinegraðevni niz, orijentiran prema parku (park je ujednotrg), a što je potrebno zadr�ati kao strukturu.

(2) U odnosu na postojeæu graðevnu strukturuunutar ovog prostora, odreðuju se najviša eta�nostgraðevina sa P (ili VP)+1, i najviša visina vijencagraðevina sa 7,00 m.

(3) U pozadini graðevina orijentiranih na park,locirano je nogometno igralište, te se uz njega mo�elocirati sportska dvorana s visinom vijenca do 10,0 m,pod uvjetom da se interpolira u strukturu bez da narušiosnovnu karakteristiku graðevnog niza orijentiranogna park.

(4) Ukoliko se unutar podruèja interpoliraju novegraðevne èestice minimalna površina interpoliranegraðevne èestice je 600,0 m2, koeficijent izgraðenosti0,4, a minimalna udaljenost nove samostojeæeosnovne graðevine na èestici, od susjednih graðevinaosnovne namjene, je 10,0 m.

(5) Na postojeæim graðevinama moguæe je vršitisanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju i dogradnju, uzuvjet da se:

- koeficijent izgradivosti zadr�i do 0,5;- dogradnja ne vrši u smjeru parka.- ne mijenja visina graðevine, izuzev moguænosti

sanacije postojeæe krovne konstrukcije i ureðenjapotkrovlja za korištenje u skladu s namjenom

graðevine, uz uvjet da se otvori na krovu prema parkupredvide kao krovni prozori,

(6) Unutar podruèja nalaze se dvije graðevinejavne namjene, odnosno dijelovi graðevina saobilje�jima pojedinaènog kulturnog dobra, kontaktniparkovni prostor predlo�en je za proglašenjespomenikom parkovne arhitekture, a paviljon u parkuje evidentiran kao spomen obilje�je, radi èega je zazahvate na navedenim pojedinaènim kulturnimdobrima potrebno dodatno primijeniti mjere zaštite izpoglavlja 6.3. ove Odluke.

(7) Ostali uvjeti ureðenja podruèja utvrðuju setemeljem:

- uvjeta ureðenja zona centralnih i društvenihfunkcija i zona urbanog i tradicijskog zelenila izpoglavlja 2.2.2 ove Odluke, te

- obaveze lociranja društvenih djelatnosti u naseljuDrnje, prema poglavlju 4.1. ove Odluke.

Èlanak 44.

(1) Prostor centralnih i društvenih funkcija, prekoputa parka u Drnju, nastao transformacijom dijelastambene zone u podruèje uslu�nih i trgovaèkihdjelatnosti, moguæe je i nadalje transformirati u smisluprenamjene stambenih èestica u poslovne, prete�itotrgovaèke i uslu�ne namjene.

(2) Unutar podruèja potrebno je poštivati graðevnuliniju ulice, lociranu na liniji regulacije i tradicionalninaèin gradnje poluotvorene strukture, koja osiguravamoguænost kolnog prilaza u dubinu pojedinaèneèestice.

(3) Interpolaciju graðevina moguæe je napojedinaènim èesticama vršiti izgradnjom graðevnogkompleksa.

(4) Visina vijenca graðevina unutar podruèjaobuhvata odreðuje se sa 4,80 m, bez obzira naudaljenost graðevina od linije regulacije, a minimalnaudaljenost od graðevina na susjednim graðevnimèesticama 4,0 m.

(5) Izuzetno se mo�e zadr�ati postojeæa veæavisina postojeæih graðevina.

(6) Ukoliko se unutar podruèja ovog dijela centra,pojedine èestice koriste za stanovanje, moguæa jerekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjenapostojeæih stambenih graðevina.


- uvjeta ureðenja zona centralnih i društvenihfunkcija iz poglavlja 2.2.2 ove Odluke, te

- obaveze lociranja društvenih djelatnosti u naseljuDrnje, prema poglavlju 4.1. ove Odluke.

Èlanak 45.

(1) Podruèja povijesnih jezgri naselja trebaju se,kao dio kulturno-povijesne baštine, oèuvati odtransformacije.

(2) Prostor srušene stare škole u Drnju potrebno je


predvidjeti za gradnju graðevine javne namjene.(3) Ureðenje navedenih prostora i nova gradnja

mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacijegraðevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjerazaštite kulturno-povijesnih vrijednosti odreðenih upoglavlju 6.3. ove Odluke.

Èlanak 46.

(1) Samostojeæe graðevine javnih funkcija navlastitim èesticama u Drnju i Torèecu su uglavnomdovršene, a ukoliko nisu potrebno ih je dovršitizadr�avanjem osnovnog koncepta gradnje, kaopojedinaène graðevine na èestici.

(2) Eta�nost graðevine odreðuje se u odnosu napostojeæu gradnju s najviše P (ili VP), a visina vijencagraðevina s najviše 4,80 m.

(3) Izuzetno se mo�e zadr�ati postojeæa veæavisina i eta�nost postojeæih graðevina.

(4) Za graðevine unutar podruèja povijesnognaselja - ruralne cjeline Torèec, kao i za graðevinekoje su evidentirane kao kulturna dobra potrebno jedodatno primijeniti mjere zaštite iz poglavlja 6.3. oveOdluke.



- obaveze lociranja društvenih djelatnosti u naseljuDrnje,prema poglavlju 4.1. ove Odluke.

Èlanak 47.

(1) Kompleksi javnih funkcija na vlastitimèesticama mogu se dograðivati, odnosno izgraðivatikao skupina graðevina meðusobno funkcionalno ioblikovno povezanih.

(2) Najviša eta�nost graðevina odreðuje se saP+1+Pk ili P+2, a najviša visina vijenca graðevina sa9,50 m.

(3) Unutar krova nije dozvoljeno ureðivati više odjedne potkrovne eta�e.

(4) Graðevine je moguæe uvuæi od graðevinskelinije ulice, a u tom sluèaju je prostor ispred graðevinepotrebno je urediti kao trg, park i parkirališni prostor.



- obaveze lociranja društvenih djelatnosti u naseljuDrnje,prema poglavlju 4.1. ove Odluke.

Èlanak 48.

(1) Mali parkovi, odnosno, zeleni otoci nakri�anjima, na kojima su izgraðene kapele- poklonci iliraspela, a koji postoje u svim naseljima ne mogu setransformirati izgradnjom novih graðevina, veæ setrebaju ureðivati kao zelene površine, a samo

izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguæe, kaooploèeni pješaèki trgovi.

(2) Unutar takvih površina nije dozvoljeno:- gradnja nadzemnih graðevina infrastrukture

(transformatorskih stanica, telekomunikacijskihstanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica isliènih graðevina),

- postava prometne signalizacije koja vizualnozaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeæe,

- postava reklamnih natpisa, te- gradnja prometnih graðevina niskogradnje -

stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sliènihgraðevina.

(3) Za zahvate na kapelama-pokloncima iraspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnihpovršina, odnosno zelenih otoka u naseljima,potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite izpoglavlja 6.3 ove Odluke.

Èlanak 49.

(1) Sportski i rekreacijski prostori unutar svihnaselja, trebaju se ureðivati ureðenjem otvorenihsportskih igrališta, a u Drnju dodatno i izgradnjomzatvorenih sportskih i rekreacijskih graðevina sprateæim sadr�ajima prema uvjetima ureðenja zonasporta i rekreacije iz poglavlja 2.2.2. ove Odluke, teprema uvjetima ureðenja èestica iz poglavlja 4.1. oveOdluke.

(2) Visina vijenca sportske dvorane u Drnju mo�enajviše iznositi 10,0 m.

Èlanak 50.

(1) Graðevnoj èestici na podruèju individualneizgradnje - tradicijske ruralne stambene matrice spodvrtnicom odreðeni su pojasevi izgradnje po dubinièestice i to:

- pojas izgradnje osnovnih graðevina (stambenih,stambeno - poslovnih ili poslovnih) odreðen je sa 25,0m, od linije regulacije, pojas izgradnje pomoænihgraðevina koje slu�e za redovnu upotrebu stambenegraðevine i pomoænih poljoprivrednih graðevina bezizvora zagaðenja, odreðen je od završetka izgradnjestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih graðevinau dubinu èestice,

- pojas izgradnje pomoænih poljoprivrednihgraðevina s izvorom zagaðenja odreðen je s 35,0 mod linije regulacije,

- pojas podvrtnice, odreðen je kao površina izagraðevnog dijela èestice, odnosno poèinje 100,0 m odregulacijske linije u dubinu èestice, slu�ipoljoprivrednoj obradi, najèešæe kao vrt i voænjak i nemo�e se izgraðivati, osim u sluèajevima predviðenimkao dozvoljena transformacija matrice.

(2) Stambene, stambeno-poslovne i poslovnegraðevine se mogu protezati i više u dubinu èestice (ipreko pojasa izgradnje osnovnih graðevina) ukolikoim je visina vijenca do 4,80 m, te ukoliko to ne


onemoguæava gradnju pomoænih poljoprivrednihgraðevina iza stambenog pojasa, na susjednimgraðevnim èesticama i to:

- stambene graðevine, stambeni dijelovistambeno-poslovnih graðevina i graðevine ili dijelovigraðevina namijenjeni društvenim djelatnostima donajviše 45,0 m od linije regulacije, a

- graðevine ili dijelovi graðevina namijenjeni tihim ièistim djelatnostima, u skladu s odredbama odozvoljenoj transformaciji matrice i to do najviše 100,0m od linije regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice.

(3) Prilikom rekonstrukcije, zamjene iliinterpolacije, osnovnu graðevinu je potrebno lociratina graðevinskoj liniji postojeæe graðevine koja se ruši,odnosno na graðevinskoj liniji utvrðenoj premaokolnom podruèju ruralne matrice,koja se u pravilupoklapa s linijom regulacije ulice, te na ili uz boènumeðu èestice uz koju se karakteristièno lociralagraðevina na okolnim èesticama.

(4) Maksimalna visina vijenca graðevina osnovnegraðevine odreðena je visinom vijenca više postojeæeosnovne graðevine na susjednim graðevnimèesticama, ali ne mo�e biti viša od 4,80 m, uz izuzetakda se mo�e zadr�ati utvrðena veæa visina i eta�nostpostojeæih graðevina.

(5) Pomoæne graðevine potrebno je locirati na onojstrani graðevne èestice na kojoj je izgraðena iosnovna graðevina i oblikovati ih na naèin da im nagibkrovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca neprelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremištapoljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijencamo�e biti do 4,80 m.

(6) Pomoæne graðevine - kolnice, sjenici i drugaspremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, moguse, osim na naèin odreðen stavkom 5. ovog èlanka,graditi kao ugraðene graðevine, odnosno graðevinegraðene poprijeko graðevne èestice od lijeve dodesne boène meðe, uz uvjet da se osigura kolni prolazkroz graðevinu i da se graðevina od stra�nje meðegraðevne èestice udalji najmanje 1,0 m.

(7) Izuzetno od stavka 6 ovog èlanka, gara�apovršine do 20,0 m2 se, radi prostornih ogranièenjagraðevne èestice, mo�e locirati na suprotnoj stranièestice, uz uvjet da je:

- od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m,- od uliènog proèelja osnovne graðevine udaljena

najmanje 4,0 m u dubinu èestice,- od stambene graðevine na susjednim èesticama

udaljena najmanje 4,0 m,- od meðe prema susjednoj graðevnoj èestici

udaljena najmanje za širinu strehe, te- da svojom pozicijom ne spreèava slobodni kolni

pristup, širine minimalno 3,0 m, do stra�njeg dijelagraðevne èestice.

Èlanak 51.

(1) Transformacija tradicijske ruralne stambene

matrice dozvoljava se:- poveæanjem izgraðenosti èestice do najviše 40%

površine,- zamjenom ili prenamjenom pomoænih

poljoprivrednih graðevina graðenih iza pojasastambene izgradnje ili interpolacijom novihgospodarskih graðevina za obavljanje tihih i èistihdjelatnosti, uz poštivanje ostalih obilje�ja matrice, aprvenstveno oblikovnih i funkcionalnih znaèajkigraðevne strukture u pojasevima izgradnje pomoænihgraðevina,

- zamjenom ili prenamjenom pomoænihpoljoprivrednih graðevina ili interpolacijom na èestici,najmanje 15,0 m iza stambenih prostora pa dopoèetka pojasa podvrtnice, gospodarskih graðevinaza obavljanje buènih i potencijalno opasnih djelatnosti- obrtnièke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala,drveta, elektriènih i elektronièkih proizvoda), djelatnosttehnièkih servisa (automehanièarske, autolimarske ilimarske radione), te graðevinarstva (armiraèke,tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalihobilje�ja matrice, a prvenstveno oblikovnih ifunkcionalnih znaèajki graðevne strukture upojasevima izgradnje pomoænih graðevina,

- postavom plastenika i staklenika, bez fiksnihtemelja, i visine konstrukcije - visine vijenca 2,50 m i4,80 metara u sljemenu, na površinu podvrtnice,

- uvoðenjem pojasa izgradnje graðevinapoljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajemna naselje, graðenih kao prateæih uz stambenu ilistambeno-poslovnu graðevinu, na udaljenostinajmanje 15,0 m od stambenih prostora na vlastitoj isusjednoj èestici.

(2) Prostori izuzeti od moguænosti transformacije izalineje 5. stavka 1. ovog èlanka su:

- površine unutar granica graðevinskog podruèjasvih naselja, ovim PPUO-om predviðene za razvojstambenih zona naselja, prema kartografskimprikazima 4.1 i 4.2. «Graðevinska podruèja» i

- površine koje èine kontaktnu zonu od 100,0 moko groblja.

Èlanak 52.

(1) Prostori individualne izgradnje ruralnestambene matrice bez podvrtnice, u svim naseljima,mogu se izgraðivati i podlo�ni su transformacijistrukture na jednaki naèin kao prostori povijesneruralne matrice, osim što se zbog nepostojanjapodvrtnice nije moguæe podvrtnicu koristiti kao dioèestce.

(2) Dodatno je moguæe, ukoliko je graðevna linijaod regulacijske uvuèena najmanje 5,0 m, akarakteristika gradnje osnovnih graðevina pojedineulice ili dijela ulice jest da su gara�e graðene ukompleksu s osnovnom graðevinom (na naèin daizlaze izvan ravnine proèelja više od 1,0 m), na istinaèin se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati ilizamjenjivati postojeæe graðevine osnovne namjene.


Èlanak 53.

(1) Zbijenu stambenu matricu podruèja �idovvaroš u Drnju, karakterizira mala površina èestice ikompleksna gradnja graðevina, pri èemu je:

- osnovnu graðevinu - stambene, poslovne iliposlovno-stambene namjene potrebno locirati nagraðevinskoj liniji ulice utvrðenoj prema postojeæojgraðevnoj strukturi,

- prateæe i pomoæne graðevine potrebno locirati uformi graðevnog kompleksa, najmanje 4,0 m uvuèenood proèelja osnovne graðevine.

(2) Visina graðevina utvrðuje se premaizgraðenom stambenom fondu, a osnovne i prateæegraðevine ne mogu biti više od 4,80 m.

(3) Radi malih meðusobnih udaljenosti unutarpodruèja nije moguæe na èestici ureðivati prostore zagospodarske, buène i potencijalno opasne djelatnosti.

(4) Dio podruèja odreðen je kao dio povijesnognaselja - ruralna cjelina Drnje, te je na ovom dijelupotrebno primijeniti mjere zaštite povijesnih cjelina izpoglavlja 6.3 ove Odluke.

Èlanak 54.

(1) Za sve nove graðevinske zahvate na prostoruurbane stambene matrice individualne gradnjeodreðeni su slijedeæi pojasevi izgradnje po dubinièestice:

- pojas izgradnje osnovne graðevine (stambene,stambeno - poslovne ili poslovne), odreðen je sa 25,0m, od linije regulacije, a visina vijenca graðevina u tompojasu mo�e iznositi do 6,60 m,

- pojas izgradnje prateæe graðevine odreðen je odzavršetka izgradnje osnovne graðevine u dubinuèestice do najviše 10,0 m od stra�nje meðe graðevneèestice, a visina vijenca graðevina u tom pojasu mo�eiznositi do 4,80 m,

- pojas izgradnje pomoænih graðevina koje slu�eza redovnu upotrebu stambene graðevine, odreðen jeod završetka izgradnje osnovne ili prateæe graðevineu dubinu èestice.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka, gara�e, ukolikose grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne iliposlovne graðevine ili u kompleksu s navedenimgraðevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonskacjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnjeosnovnih graðevina.

(3) Transformacija urbane stambene matrice,primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjenistambene graðevine u stambeno-poslovnu iliposlovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovnegraðevine uz postojeæu stambenu, te oblikovanjuèestice i gradnji graðevina koja ne poveæava:

- dubinu èestice više od 100,0 m od linijeregulacije,

- velièinu graðevne èestice iznad 1200,0 m2,- izgraðenost graðevne èestice odreðenu s 0,4,- iskoristivost graðevne èestice odreðenu s 1,0,

- maksimalnu visinu vijenca odreðenu s 6,60 m zaosnovnu graðevinu, 4,80 za prateæu graðevinu i 3,0 zapomoæne graðevine, te

- maksimalnu eta�nost odreðenu s Po+P+1+Pk,za osnovnu graðevinu, Po+P+Pk, za prateæugraðevinu i s Po+P+Pk za pomoæne graðevine.

(4) Ukoliko se na postojeæim graðevnim èesticamainterpolira bazen kao graðevina koja slu�i redovnojupotrebi stambene graðevine, potrebno ga je lociratiiza graðevine osnovne namjene.

Èlanak 55.

(1) Radi realizacije socijalno - komunalnogprograma ureðenja bespravno izgraðenog izdvojenogstambenog podruèja - romskog naselja, istoèno odBotova

- velièina graðevnih èestica koje se formiraju zapostojeæu stambenu gradnju ne mo�e biti manja oddvostruke tlocrtne površine izgraðene stambenegraðevine i svih pomoænih graðevina, koje s njom èinecjelinu,

- sve graðevne èestice, koje se osnivaju zapostojeæe i planirane graðevine stambene namjene,trebaju imati direktan prilaz na javnu prometnupovršinu, moguænost prikljuèenja na mre�uelektroopskrbe i opskrbe pitkom vodom, a planiranedodatno i moguænost kolnog pristupa, širine najmanje3,0 m do stra�njeg dijela èestice,

- velièina novoplaniranih graðevnih èesticastambene namjene mo�e biti manja od minimalnihprema poglavlju 2.2.4. ove Odluke, ali ne manja od10,0 m širine i 200,0 m2 površine,

- koeficijent izgraðenosti svih èestica za stambenuizgradnju mo�e biti najviše 0,5, a

- visina vijenca stambenih graðevina mo�e bitinajviše 4,80 m.

Èlanak 56.

(1) Na netipiènim, postojeæim višestambenimgraðevinama, moguæe je vršiti adaptaciju,rekonstrukciju i sanaciju koja:

- ne poveæava tlocrtnu površinu prizemlja za višeod 10%;

- ne poveæava koeficijent izgradivosti èestice iznad0,6;

- ne mijenja namjenu graðevine, izuzev tihih i èistihdjelatnosti u prizemlju, odnosno omoguæavakompletnu prenamjenu graðevine iz stambene ugraðevinu društvenih djelatnosti uprave, koja neremeti okolno stanovanje,

- ne mijenja visinu graðevine, izuzev moguænostisanacije postojeæe krovne konstrukcije izvedbomkosog krovišta, koji se mo�e urediti za korištenje uskladu s namjenom graðevine i

- ne mijenja proèelje graðevine, osim moguæegzatvaranja loða i balkona unificiranim oblikovanjem zacijelu graðevinu ili redizajnom èitavog proèelja s ciljem


poboljšanja fizikalnih svojstava graðevine.

1.2.4. Opæi uvjeti ureðenja graðevnih èesticai gradnje graðevina unutar stambenih zona u graðevinskim podruèjima naselja

Èlanak 57.

(1) Opæi uvjeti ureðenja graðevnih èestica i gradnjegraðevina unutar stambenih zona u graðevinskimpodruèjima naselja iz ovog poglavlja primjenjuju se zasva naselja, uz obvezu provjere posebnih uvjetakorištenja i zaštite bilo pojedinaènih graðevina bilodijelova naselja s obzirom na prirodne, kulturno-povijesne i krajobrazne vrijednosti, utvrðene upoglavlju 6. ove Odluke.

1.2.4.1. FORMIRANJE GRAÐEVNE ÈESTICE IODREÐIVANJE GRAÐEVNOG PRAVCA

Èlanak 58.

(1) Moguænost formiranja graðevnih èestica,interpolacijom nove graðevne èestice unutarstambenih zona u graðevinskim podruèjima naselja,odreðena je slijedeæim minimalnim uvjetima:

(2) Na graðevnim èesticama koje se formiraju nanaèin da im je površina veæa od minimalno odreðenihu prethodnom stavku, koeficijent izgraðenosti èesticemo�e maksimalno iznositi 0,4.

(3) Na postojeæim graðevnim èesticama unutarizgraðenih stambenih zona, èije dimenzije su manjeod onih u tabeli iz stavka 1. ovog èlanka, a na kojimapostoji ili je u katastru evidentirana legalno izgraðenagraðevina osnovne namjene, moguæe je vršitizamjenu postojeæe graðevine novom, sanaciju,adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnjupostojeæih graðevina te interpolaciju novih graðevina,u skladu s namjenom zone i ukoliko su zadovoljeni

ostali opæi uvjeti gradnje graðevina na èestici, mjerezaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno - povijesnihvrijednosti iz poglavlja 6. ove Odluke i mjerespreèavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja8. ove Odluke.

(4) Izuzetno od stavka 1. ovog èlanka, èesticeunutar dijela izdvojenog graðevinskog podruèjanaselja Roma istoèno od Botova, mogu biti i manje, aodreðuju se prema karakteristiènoj stambenoj matriciiz poglavlja 2.2.3.

(5) Površina graðevne èestice graðevinevišestambene namjene, a koja se mo�e formirati napodruèjima za razvoj stambene zone uz školu u Drnju,osim što treba zadovoljiti uvjete iz prvog stavka ovogèlanka, dodatno se utvrðuje se i prema velièinigraðevine, na naèin da:

- širina èestice osigurava udaljenost višestambenegraðevine od postojeæih ili moguæih graðevina nasusjednim èesticama od najmanje 10,0 m, te

- se u površinu èestice uraèuna površina potrebnaza osiguranje potrebnog broja parkirališnih mjestaprema poglavlju 5.1.1.2. ove Odluke, a ovisno o brojustanova, te vrsti eventualne prateæe namjene.

(6) Ugraðene osnovne graðevine nisu tipiène zapodruèje opæine, pa se formiranje èestica za takvugradnju mo�e primjenjivati samo u izuzetnimsluèajevima, kod gradnje javnih graðevina.

Èlanak 59.

(1) Ukoliko se nova graðevna èestica formiracijepanjem od postojeæe graðevne èestice, objetrebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1.prethodnog èlanka.

(2) U postupku moguæeg objedinjavanja najvišedviju postojeæih susjednih graðevnih èestica unutarstambene zone, objedinjava se i površina izgradivihdijelova èestica, a zadr�avaju uvjeti vrste i brojagraðevina na pojedinaènoj (objedinjenoj) èestici, teuvjeti minimalnih udaljenosti graðevina premasusjednim graðevinama, odnosno susjednim


graðevnim èesticama.(3) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa

potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnuupotrebu postojeæe graðevine osnovne namjene, kojanema formiranu vlastitu graðevnu èesticu, èesticamora sadr�avati zemljište ispod graðevine, površinuza odr�avanje graðevine, površinu za privremenoskupljanje komunalnog otpada, površinu za smještajkuænih instalacija, te prostor za smještaj vozila ipristup s javne prometne površine.

Èlanak 60.

(1) Linija regulacije je pravac koji razgranièavajavnu površinu (pristupne ulice ili trga) od graðevnihèestica.

(2) U starijim dijelovima naselja linija regulacijemo�e odjeljivati graðevne èestice od javne površinetradicijskog zelenila, koji mo�e biti u sastavu ulice ilina vlastitoj èestici i gdje se pristup od ulice do èesticeostvaruje preko javne površine tradicijskog zelenila.

(3) Unutar stambenog podruèja - linija regulacijeobvezujuæa je za novu graðevnu èesticu.

(4) Uvjeti za formiranje novih ulica što ukljuèuje iodreðivanje linije regulacije novih ulica, i postupcinove regulacije postojeæih ulica radi rekonstrukcijeprometnice ili pojedinaènog graðevnog zahvata nagraðevnoj èestici koja radi premale udaljenosti od osiprometnice ugro�ava promet, utvrðuju se premapoglavlju 5.1.1.2. ove Odluke.

Èlanak 61.

(1) Svaka graðevna èestica mora imatineposredan pristup na javnu prometnu površinu, asamo u ulicama koje javnu površinu imaju formiranukao prostor ulice i tradicijskog zelenila, pristup odgraðevne èestice do prometnice mo�e se ostvaritipreko èestice tradicijskog zelenila, pristupnim putomširine 2,4 m, kojeg nije potrebno formirati kao zasebnuèesticu.

(2) U sluèaju formiranja prilaza s graðevne èesticena javnu cestu dr�avnog ili �upanijskog znaèaja,potrebno je poštivati posebne uvjete prikljuèenjanadle�ne uprave za ceste.

(3) U sluèaju kada se graðevna èestica nalazi uzkri�anje ulica razlièitog znaèaja, prilaz s nje na javnuprometnu površinu po�eljno je ostvariti preko uliceni�eg znaèaja, osim u sluèajevima kad je od dvijeplanirane ulice izvedena samo jedna, i kada se pristupodreðuje s izvedene ulice.

Èlanak 62.

(1) Svaka graðevna èestica mora imati osigurankolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stra�njeg dijelaèestice.

(2) Kolni prilaz do stra�njeg dijela èestice moguæeje ostvariti preko površine èestice ili s javne površine.

Èlanak 63.

(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih iligara�nih mjesta odreðuje se ovisno o namjeni èesticei prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ove Odluke.

Èlanak 64.

(1) Graðevni pravac oznaèava obvezu gradnjegraðevina osnovne namjene na njime definiranojudaljenosti od linije regulacije.

(2) Unutar graðevinskog podruèja naselja graðevnipravac odreðuje se prema širem podruèju ulice,unutar koje se nalazi graðevna èestica, a obvezujuæije za novu graðevnu èesticu, te novu gradnju,odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnjupostojeæih graðevina.

(3) Izuzetno se mo�e odstupit od uvjeta izprethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovanopotrebnom širinom uliènog koridora za moguænostizvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika uprometu, ali samo u sluèaju da to nije suprotnoodredbama zaštite iz poglavlja 6, ove Odluke.

(4) Na novoplaniranom podruèju za širenjestambene zone - podruèje Bla�ovo polje u ju�nomdijelu naselja Torèec, graðevinska linija se odreðujena udaljenosti 6,0 m uvuèeno od linije regulacije ulice.

(5) Ukoliko se graðevine društvenih djelatnostilociraju na udaljenosti veæoj od 10,0 m od najbli�ihsusjednih graðevina osnovne namjene i napojedinaènim graðevnim èesticama unutar stambenezone ili unutar zone za razvoj centralnih sadr�aja kojagranièi sa stambenom zonom, mogu se lociratiuvuèeno u odnosu na graðevni pravac, a u tomsluèaju prostor ispred graðevine treba oblikovati kaojavni trg ili park.

1.2.4.2. ETA�NOST I VISINA GRAÐEVINA

Èlanak 65.

(1) Graðevine u stambenim zonama mogu segraditi kao prizemne ili jednokatne.

(2) Odreðivanje moguæe eta�nosti i visine vijencagraðevine ovise o karakteristiènoj matrici premapoglavlju 2.2.3. i meðusobnom odnosu graðevina naèestici, pri èemu se razlikuju osnovna, prateæe ipomoæne graðevine.

(3) Odreðivanje moguæe eta�nosti i visine vijencagraðevine u izgraðenim podruèjima stambenih zonaovise dodatno o uvjetima zaštite vizura na graðevinekulturno povijesnih vrijednosti, što se utvrðuje premapoglavlju 6.3 ove Odluke.

Èlanak 66.

(1) Prizemnim graðevinama smatraju se graðevines najviše jednom nadzemnom eta�om i potkrovljem,


pri èemu visina vijenca graðevine nije viša od 4,80 m.(2) Jednokatnim graðevinama smatraju se

graðevine s dvije nadzemne eta�e, pri èemu visinavijenca graðevine nije viša od 6,60 m, a nadozid iznadgornje kote stropne ploèe kata nije viši od 90,0 cm.

(3) Dvokatnim graðevinama se smatraju graðevines 3 nadzemne eta�e, pri èemu visina nadozida treæeeta�e prelazi 90 cm, a visina vijenca nije viša od 10,0m.

(4) Dvokatne graðevine mogu se unutar stambenihzona graditi samo izuzetno, ukoliko se radi ointerpolaciji višestambene graðevine, a što je moguæejedino na podruèju za razvoj stanovanja uz školu uDrnju i to temeljem plana ureðenja u�eg podruèja.

Èlanak 67.

(1) Visina nadozida mjeri se na u nutarnjoj plohivanjskog zida graðevine, od gornje kote ploèe donajviše kote zida na kojem le�i ili na koji je boènoprièvršæena nazidnica (ili drugi nosivi element krovnekonstrukcije).

(2) Kod slo�enih krovova, kod kojih se na istomproèelju pojavljuju razlièite visine vijenca i razlièitevisine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišemvanjskom zidu istog proèelja.

(3) Ukoliko se kod slo�enih krovova graðevinaoblikuje izvedbom više od jednog zabata na proèelju iliizvedbom krovnih kuæica (vertikalnih krovnih otvora urazini proèelja ili iza razine proèelja), odnosno nanaèin da je ukupna du�ina nazidnice manja odpolovine širine proèelja, prostor ispod krovišta smatrase katom.

Èlanak 68.

(1) Visina vijenca mjeri se od kote ureðenogterena, kod proèelja graðevine orijentiranog premaprilaznoj ulici.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko jerazina terena uliènog proèelja za više od 1,5 m viša odkote prilaza na pristupnu prometnicu (ako teren padaprema prometnici), visina vijenca osnovne graðevineodreðuje se na toèki koja je 5,0 m udaljena u dubinuèestice, od uliènog proèelja graðevine.

(3) Na graðevinama skrivenog kosog,jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri sena sudaru najni�eg dijela krovne plohe i vanjskogzida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijelakrovne plohe, mo�e biti maksimalno 45,0 cm.

(4) Pomoæne graðevine mogu se graditi iskljuèivokao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnihploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojevai poljoprivrednih proizvoda, èija visina vijenca mo�ebiti do 4,80 m.

Èlanak 69.

(1) Podrumom se smatra najni�a eta�a ako kota

gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske eta�enije viša od 1,20 m, mjereno od konaèno ureðenogravnog terena.

(2) Suterenom se smatra eta�a ispod prizemne,ako je kota gornjeg ruba stropne konstrukcijesuterena nije viša od 2,5 m, mjereno od koteutvrðivanja visine vijenca graðevine.

(3) Potkrovljem se smatra dio graðevine ispodkrovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje eta�egraðevine.

(4) Najveæi gabarit potkrovlja graðevine odreðen jenajveæom visinom nadozida od 90,0 cm za katne,odnosno 150,0 cm za prizemne graðevine, mjereno uravnini proèelja graðevine.

(5) Potkrovlje ureðeno za stanovanje ili poslovnunamjenu kojima je visina nadozida veæa od 90,0 cmza katne, odnosno 150,0 cm za prizemne graðevine,smatra se katom.

Èlanak 70.

(1) Postojeæi tavanski prostori mogu seprenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i usluèajevima kada ukupni broj eta�a prelazi dozvoljeniprema ovim odredbama, ako se adaptacija vrši unutarpostojeæih gabarita graðevine.

(2) Postojeæi ravni krovovi mogu se natkriti kosim,uz uva�avanje oblikovnih karakteristika graðevine, a uskladu s uvjetima maksimalne visine graðevina,ovisno o karakteristiènoj matrici naselja.

1.2.4.3. UDALJENOST GRAÐEVINA ODMEÐA SUSJEDNIH GRAÐEVNIH ÈESTICA I GRAÐEVINA NA SUSJEDNIM GRAÐEVNIM ÈESTICAMA.

Èlanak 71.

(1) Graðevine koje se grade na slobodnostojeæinaèin, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne meðe, ako na tu stranu imajuorijentirane otvore.

(2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga èlankane smatraju:

- prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveæevelièine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra,

- dijelovi zida od staklene opeke ili sliènogneprozirnog monolitnog materijala, bez obzira navelièinu zida,

- ventilacijski otvori najveæeg promjera 20 cm,odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacijaodvija prirodnim putem i kroz koji nije moguæe ostvaritivizualni kontakt.

(3) Ukoliko na susjednu stranu nema otvore,udaljenost slobodnostojeæe graðevine od susjednemeðe mo�e biti i manja, ali ne manja od širine strehe,uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi navlastitu èesticu, te da lokacija graðevine omoguæava


postizanje propisanog razmaka izmeðu graðevina nasusjednim graðevnim èesticama.

Èlanak 72.

(1) Graðevine koje se grade na poluotvoreni naèinjednom svojom stranom se prislanjaju na meðususjedne graðevne èestice, odnosno uz susjednugraðevinu, a udaljenost graðevine od suprotne meðegraðevne èestice ne mo�e biti manja od 4,0 m.

Èlanak 73.

(1) Graðevine koje se grade u nizu, dvjema svojimstranama se prislanjaju na meðe susjednih graðevnihèestica, odnosno uz susjedne graðevine.

(2) Gradnja osnovnih graðevina u nizu nije tipiènaza podruèje opæine i mo�e se primjenjivati samo usluèajevima gradnje unutar zona centralnih idruštvenih sadr�aja, ukoliko je to u skladu skarakteristiènom matricom podruèja.

Èlanak 74.

(1) Graðevine koje se grade u kompleksu sastojese od više sadr�ajnih jedinica koje su meðusobnofizièki ili funkcionalno povezane, a mogu bitismještene na jednoj ili dvije susjedne graðevneèestice.

Èlanak 75.

(1) Meðusobna udaljenost graðevina graðenih naslobodnostojeæi ili poluotvoren naèin, na susjednimgraðevnim èesticama, ne mo�e biti manja od:

- 4,0 m za prizemne graðevine, - 6,0 m za katne graðevine,- 10,0 m za graðevine kojima je visina vijenca viša

od 7,0 m.(2) Postojeæa udaljenost izmeðu graðevina, iako je

manja od one propisane u prethodnom stavku, mo�ese iznimno zadr�ati, ukoliko se radi o zamjeni postojeæegraðevine novom ili dogradnji u produ�etku postojeæegraðevine u smislu neophodne rekonstrukcije zapoboljšanje uvjeta �ivota i rada prema odredbamapoglavlja 9.3., èlanka 244., stavka 2. ove Odluke.

(3) Ako se, kao osnovna graðevina na èesticiunutar stambene matrice individualne gradnje, gradigospodarska graðevina buène ili potencijalno opasnedjelatnosti, njena udaljenost od najbli�eg stambenogprostora treba iznositi najmanje 15,0 m.

1.2.4.4. MEÐUSOBNI ODNOS GRAÐEVINAUNUTAR GRAÐEVNE ÈESTICE

Èlanak 76.

(1) Meðusobni odnos osnovne, prateæe i pomoænih

graðevina na graðevnoj èestici odreðuje se na temeljupripadnosti èestice pojedinoj funkcionalnoj zoni,karakteristiènim matricama u naselju, prema mjeramazaštite kulturno-povijesnih vrijednosti, te namjenigraðevine.

Èlanak 77.

(1) Osnovna graðevina na èestici unutar stambenematrice individualne gradnje, mo�e se graditi kaoprizemna (najviše Po+P+Pk) ili jednokatna (najvišePo+P+1K+Pk).

(2) Osnovna graðevina na èestici unutarvišestambene matrice mo�e se graditi kao jednokatna(najviše Po+P+1K+Pk) ili dvokatna (najvišePo+VP+2K).

(3) Osnovnu graðevinu je potrebno locirati nagraðevnoj liniji, koja se utvrðuje prema izgraðenojgraðevnoj strukturi okolnog graðevnog podruèja iliprema posebnim prometnim uvjetima u sluèajugradnje uz dr�avnu ili �upanijsku prometnicu.

Èlanak 78.

(1) Prateæa graðevina mo�e se graditi kaoprizemna (najviše Po+P+Pk)

(2) Prateæa graðevina mo�e biti graðena kaosamostojeæa ili u kompleksu s osnovnom graðevinom.

(3) Ako se kao prateæa graðevina na èestici locirastambena ili stambeno-poslovna graðevina potrebnoju je locirati èim bli�e graðevnoj liniji.

(4) Ako se kao prateæa graðevina na èestici lociragraðevina za obavljanje gospodarskih djelatnostipotrebno ju je locirati ovisno o moguæem negativnomutjecaju na stambenu funkciju zone, odnosno premauvjetima iz poglavlja 3.1.2. ove Odluke.

(5) Ako se kao prateæa graðevina na èestici lociragraðevina za obavljanje društvenih djelatnostipotrebno ju je locirati prema uvjetima iz poglavlja 4.1.ove Odluke.

Èlanak 79.

(1) Pomoæne graðevine mogu se graditi iskljuèivokao prizemne, visine vijenca do 3,0 m, osim spremištapoljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda,èija visina vijenca mo�e biti do 4,80 m.

(2) Nagib krovnih ploha pomoænih graðevina mo�eiznositi do najviše 45°, a u zonama povijesnih naselja,prema kartografskim prikazima br. 4.1 i 4.2, minimalninagib krovnih ploha na pomoænim graðevinama nemo�e biti manji od 30°.

(3) Pomoæne graðevine mogu biti prislonjene uzosnovnu, odnosno prateæu graðevinu, graðene kaosamostojeæe, kao dvojne na meði prema susjednojgraðevnoj èestici, te izuzetno kao ugraðene, a štoovisi o stambenoj matrici i naèinu gradnje.

(4) Gara�e se mogu graditi i unutar korpusagraðevine osnovne namjene ukoliko je graðevna linija


ulice od linije regulacije uvuèena za najmanje 5,0 m.(5) Pomoæne graðevine mogu se graditi kao

ugraðene, u stra�njim dijelovima èestica individualnihstambenih zona, ukoliko slu�e poljoprivrednoj namjeni(štaglji, kolnice, sjenici i slièno), kroz njih se mo�eostvariti prolaz širine najmanje 3,0 m i visine najmanje4,2 m do stra�njeg dijela èestice ili na površinupodvrtnice, i ukoliko je takav naèin gradnje tipièan zanaselje.

(6) Fontane i vrtni paviljoni, visine do 3,0 m moguse locirati 3,0 m od linije regulacije u dubinu èestice, aindividualna tenis igrališta dodatno 12,0 m udaljenood stambenih graðevina na susjednim stambenimèesticama.

(7) Pomoæne poljoprivredne graðevine sa i bezizvora zagaðenja na èestici se lociraju premakarakteristiènoj matrici i uvjetima iz poglavlja 3.1.2.ove Odluke.

Èlanak 80.

(1) Na graðevnim èesticama višestambenematrice izvan korpusa osnovne graðevine moguæe jegraditi jedino gara�e koje mogu ukljuèivati spremištaza stanare i spremište za skupljanje komunalnogotpada.

(2) Gara�e se na èestici višestambene graðevinemogu se graditi jedino kao kompleksna gradnjaunificiranih gara�nih jedinica - gara�ni niz, a mogu bitiintegrirane u osnovnu graðevinu ili oblikovane kaosamostojeæi kompleks istog arhitektonskog izraza kaoi osnovna graðevina.

(3) Spremište za skupljanje komunalnog otpada,ukoliko nije predviðeno u korpusu višestambenegraðevine, mo�e se graditi kao natkriveni i ograðeniprostor, te monta�na ili zidana graðevina u stra�njemdijelu graðevne èestice, koji treba imati moguænostpristupa komunalnog vozila.

1.2.4.5. OBLIKOVANJE GRAÐEVINA

Èlanak 81.

(1) Oblikovanje graðevina potrebno je uskladitiprema karakteristiènoj matrici.

(2) Na podruèjima za razvoj naselja - podruèjeTorèeca - Bla�ovo polje i zona uz školu u Drnju,oèekuje se suvremeno oblikovanje graðevina, bezpodra�avanja tradicijske tipologije gradnje, pri èemuse osnovne graðevine mogu predvidjeti kao prizemne,prizemne s potkrovljem ili jednokatne sa ili bezpotkrovlja i visine vijenca do 6,60 m, a sukladnoèlanku 66. ove Odluke, ukoliko se to predvidi DPU-om, uz školu u Drnju i kao dvokatne.

(3) Na podruèjima izgraðenih dijelova stambenihzona, graðenih stambenom matricom individualnegradnje (otvorene i poluotvorene) moguæe jeinterpolirati graðevnu èesticu za izgradnju

pojedinaène višestambene graðevine, pod uvjetom dasu broj eta�a, visina vijenca i oblikovanje graðevina istikao i kod osnovnih graðevina individualne stambenegradnje na susjednim graðevnim èesticama.

Èlanak 82.

(1) Na graðevinama, èija se graðevinska linijapoklapa s linijom regulacije ulice, nije dozvoljenoizvesti krovne kuæice (vertikalne krovne prozore) nakrovnoj plohi orijentiranoj na ulicu, veæ se dozvoljavapostavljanje krovnih prozora iskljuèivo u ravnini krova.

(2) Izuzetno se na takvim graðevinama dozvoljavaizvedba jednog zabata u ravnini uliènog proèelja, poduvjetom da širina zabata nije veæa od 2/3 širineuliènog proèelja.

(3) Ukoliko su krovne plohe graðevine locirane naliniji regulacije ulice orijentirane prema ulici, najveæiistak krova prema ulici, ukljuèujuæi širinu horizontalnog�ljeba, mo�e iznositi 45,0 cm.

(4) Ukoliko krovne plohe graðevina lociranih naliniji regulacije ulice nisu orijentirane prema ulici,najveæi istak krova na zabatu orijentiranom prema ulicimo�e iznositi 20,0 cm.

Èlanak 83.

(1) Ako se graðevine grade na meði sa susjednomgraðevnom èesticom, treba ih se oblikovati tako:

- da se sprijeèi širenje po�ara s jedne graðevine nadrugu, sukladno odredbama iz poglavlja 8.6. oveOdluke,

- je nagib krovnih ploha graðevine orijentiran napripadajuæu joj èesticu, te

- da se odvod krovne vode i snijega s graðevineriješi na pripadajuæoj joj èestici.

Èlanak 84.

(1) Graðevine u higijenskom i tehnièkom smislumoraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, aposebno sanitarne propise.

(2) Graðevine javnog re�ima korištenja trebajuzadovoljiti propise o prilagodbi osobama sasmanjenom pokretljivošæu.

Èlanak 85.

(1) Posebni uvjeti oblikovanja graðevina unutarpodruèja povijesnih dijelova naselja utvrðuju se premapoglavlju 6.3. ove Odluke.

1.2.4.6. GRADNJA OGRADA I UREÐENJEOKOLIŠA NA GRAÐEVNOJ ÈESTICI

Èlanak 86.

(1) Na liniji regulacije, sa unutarnje strane


graðevne èestice locira se ulièna ograda.(2) Visina uliène ograde mo�e biti najviše do 1,50

m, uz uvjet da puno podno�je nije više od 50 cm.(3) Iznimno, uliène ograde mogu biti više od 1,50 m

i to:- kada je to nu�no radi zaštite graðevine ili naèina

njezina korištenja, - u sluèaju poštivanja karakteristiènog tradicijskog

elementa uliènih ograda u izgraðenim dijelovimanaselja i

- u sluèaju oblikovanja slike ulice planom ureðenjau�eg podruèja.

(4) Uliène ograde se ne trebaju graditi: - ako je to karakteristika postojeæeg dijela ulice ili - se projektnim rješenjem utvrdi da radi javnog

korištenja dijelova graðevne èestice ulièna ogradanema funkcionalnu opravdanost, odnosno da radioblikovanja javnog prostora ispred graðevine u smisluformiranja trga ili parka ulièna ograda nema oblikovnuopravdanost.

(5) Na meði prema susjednim èesticama najveæavisina ograde mo�e biti do 2,0 m.

(6) Ukoliko na dijelu graðevne èestice slobodnoborave �ivotinje, taj dio èestice potrebno je ograditiogradom koja onemoguæava izlaz �ivotinja vanèestice.

Èlanak 87.

(1) Teren oko graðevine, potporni zidovi, terase,stube i druge elemente ureðenja okoliša graðevinatreba izvesti na naèin da se ne narušava izglednaselja, te da se onemoguæi otjecanje vode na štetususjednog zemljišta, odnosno susjednih graðevina.

(2) Najveæa visina potpornog zida ne mo�e bitiveæa od 2,0 m.

(3) U sluèaju da je potrebno graditi potporni zidveæe visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama.

1.2.5. Smjernice za izradu prostornih planova u�ih podruèja u naseljima (UPU i DPU) ismjernice za ureðivanje pojedinih dijelovanaselja bez izrade prostornih planova u�ih podruèja

Èlanak 88.

(1) Za ovim PPUO-om predlo�en Urbanistièki planureðenja naselja Torèec smjernice za planiranjepotrebno je uskladiti s konzervatorskom studijom kojase treba izraditi za podruèje obuhvata ruralne cjelineTorèec.

(2) Osim navedenog, kod planiranja stambenihzona potrebno se pridr�avati opæih smjernica zaizradu prostornih planova u�ih podruèja za podruèjaza razvoj prete�ito stambenih zona iz slijedeæegèlanka.

Èlanak 89.

(1) Kod izrade prostornog plana ureðenja u�egpodruèja (UPU ili DPU) za podruèje za razvoj prete�itostambenih zona:

- potrebno je osigurati minimalno 5% ukupnepovršine planiranog podruèja za ureðenje djeèjihigrališta i parkovnih površina, a na pojedinaènimèesticama urbanog zelenila, unutar stambene zone,mo�e se predvidjeti postava djeèjeg igrališta saigralima za djecu, klupa za sjedenje, te javne ilisakralne plastike i graditi jedno igralište za košarku poèestici,

- potrebno je osigurati javne površine visokogzelenila u obliku drvoreda ili parkova,

- unutar stambene zone mogu se formiratipojedinaène graðevne èestice za gradnju graðevinainfrastrukture potrebne za komunalno ureðenjenaselja - transformatorske, telekomunikacijiske,plinske redukcijske i prepumpne stanice sustavavodoopskrbe ili odvodnje, na naèin da se interpolirajuizmeðu drugih graðevinskih èestica.

(2) Za nove stambene èetvrti individualneizgradnje koje æe se graditi na podruèjima za razvojpotrebno je definirati:

- liniju regulacije koja omoguæava formiranje javnepovršine koridora pristupne prometnice i graðevnihèestica, te voðenje potrebne infrastrukture unutarkoridora ulice,

- liniju gradnje na minimalnoj udaljenosti od 5,0 m,a maksimalnoj 10,0 od regulacijske linije,

- strukturu gradnje odabirom izmeðu poluotvoreneili otvorene, koja æe omoguæiti nesmetani prolazvozilom do stra�njeg dijela èestice,

- oblik graðevne èestice na naèin da dubinaèestice omoguæi njenu podjelu na prednji (stambeni iposlovni) i stra�nji (poljoprivredno - gospodarski) dio,

- pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnihi poslovnih graðevina, unutar prednjeg dijela èestice,

- pojas izgradnje pomoænih graðevina koje slu�eza redovitu upotrebu stambene graðevine i pomoænihpoljoprivrednih graðevina bez izvora zagaðenja, ustra�njem dijelu èestice,

- pojas izgradnje pomoænih poljoprivrednihgraðevina s izvorom zagaðenja do ukupne tlocrtnepovršine odreðene ovim PPUO-om,

- eventualno pojas izgradnje graðevinapoljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajemna naselje, prema uvjetima ovog plana.

(3) Za nove višestambene èetvrti, koje se moguplanirati planom ureðenja u�eg podruèja uz školu uDrnju potrebno je definirati:

- otvorene strukturu gradnje, pri èemu je potrebnoza svaku pojedinaènu višestambenu graðevinuodrediti pripadajuæu graðevnu èesticu,

- eta�nost gradnje s maksimalno moguæom doPo+P+2,

- moguænost izgradnje gara�a za osobna vozilastanara unutar višestambene graðevne èestice ili na


zasebnoj graðevnoj èestici, te- moguænost formiranja javnih površina urbanog

zelenila i kompatibilnih društvenih i poslovnih sadr�ajau zasebnim graðevinama ili u dijelu višestambenihgraðevina unutar èetvrti.

Èlanak 90.

(1) Prostornim planovima u�eg podruèja (UPU iliDPU) ili u postupcima otvaranja novih stambenih ulicana podruèjima za razvoj stambenih zona, bez izradedetaljnih planova ureðenja, potrebno je za pojedinopodruèje prete�ito stambene namjene, predviðeno zarazvoj naselja, odrediti karakteristiènu stambenumatricu, obzirom na:

- tip naselja kojem podruèje za razvoj pripada,- pretpostavljenu radnu aktivnost stanovništva, te- ukoliko odabir uzorka, u pogledu potrebne zaštite

od negativnih utjecaja, mo�e utjecati na okolnostambeno podruèje ili obrnuto i karakteristièan uzoraknaselja kontaktnog izgraðenog podruèja, na koje sepodruèje za razvoj nastavlja.

(2) Primjerene karakteristiène stambene matricena podruèjima za razvoj - stambenih zona naselja su:

- za sva naselja individualna stambena matrica nakojoj je moguæe organizirati poljoprivrednogospodarstvo biljne ili stoèarske proizvodnje i

- urbana matrica individualne samostojeæegradnje, obje otvorenog tipa,

(3) Odluka o primjeni pojedinog karakteristiènoguzorka naselja kod izrade prostornih planova u�ihpodruèja prete�ito stambene namjene, odreðuje seProgramom mjera za unapreðenje stanja u prostoru.

(4) Opæi uvjeti formiranja graðevnih èestica igradnje graðevina u stambenim zonama, koji seodreðuju planovima ureðenja u�ih podruèja (DPU),identièni su kao i za izgraðene dijelove graðevinskihpodruèja naselja i odreðuju se prema uvjetima izpoglavlja 2.2.4 ove Odluke.

(5) Posebni uvjeti gradnje i oblikovanja graðevinaza prostore unutar podruèja povijesnih dijelovanaselja utvrðuju se prema smjernicama za oblikovanjetradicijske arhitekture iz poglavlja 6.3. ove Odluke.

1.3. IZGRADNJA IZVAN GRAÐEVINSKIHPODRUÈJA NASELJA

Èlanak 91.

(1) Moguænost ureðenja prostora i gradnjegraðevina izvan graðevinskih podruèja naseljaodreðena je za:

- izdvojena podruèja gospodarskih i društvenihdjelatnosti, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1.

- uz ogranièenje u vrsti djelatnosti i oblikovanjugraðevina, na kultiviranim predjelima, premaodredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2.2.,

- izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih

predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2.3.,te

- za graðevine infrastrukturnih sustava, premaodredbama poglavlja 5. ove Odluke,

- a graðevine za gospodarenje otpadom, premaodredbama iz poglavlja 7. ove Odluke.

(2) Graðevine, koje se prema odredbama ovogPPUO-a ili prema odredbama posebnih propisa, moguili moraju graditi izvan graðevinskog podruèja naselja,trebaju se projektirati, graditi i koristiti na naèin da neugro�avaju vrijednosti kultiviranih predjela.

UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU

Èlanak 92.

(1) Gospodarske djelatnosti se u odnosu naodreðivanje njihove pozicije u prostoru dijele nadjelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnostikoje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornihili komunalnih uvjeta ili radi oèekivanog negativnoguèinka na naselje, organiziraju izvan granicagraðevinskog podruèja naselja.

(2) Za sve gospodarske djelatnosti, bez obziragdje se lociraju, potrebno je:

- osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta,prema odredbi iz poglavlja 5.1.1.2. ove Odluke,

- moguænost gradnje i oblikovanje graðevinauskladiti s posebnim uvjetima zaštite prirodnih,krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti izpoglavlja 6 ove Odluke, te

- predvidjeti mjere spreèavanja nepovoljnautjecaja na okoliš prema poglavljima 5 i 8 ove Odluke.

(3) Ukoliko se na pojedinaènim graðevnimèesticama, naslijeðenih gospodarskih djelatnosti,obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetimanaselja, zone u kojoj se èestica nalazi, namjenepovršina izvan naselja ili posebnih uvjeta zaštiteprirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnihvrijednosti, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti naèestici, odnosno prilagoditi je uvjetima namjenelokacije, a do prenamjene se legalno izgraðenegraðevine mogu i dalje koristiti za postojeæu namjenu,te ih je moguæe graðevinski sanirati u nu�nom obimu,pod uvjetom da im se ne poveæava površina ivolumen, ne poveæava kapacitet proizvodnje i nemijenja tehnologija obavljanja djelatnosti.

1.4. UVJETI UREÐENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI UNUTAR GRAÐEVINSKIH PODRUÈJA NASELJA

Èlanak 93.(1) Unutar graðevinskih podruèja naselja

gospodarske djelatnosti mogu se smještavati:


- u graðevinama osnovne namjene, napojedinaènim graðevnim èesticama interpoliranim uprete�ito stambenoj zoni, ovisno o stambenoj matrici i

- kao sekundarna funkcija èestice, u prateæim ilipomoænim graðevinama na graðevnim èesticama uprete�ito stambenoj zoni, ovisno o stambenoj matrici.

(2) Na podruèju opæine ne predviða se ureðenjegospodarskih zona unutar graðevinskih podruèjanaselja.

1.4.1. Uvjeti lociranja graðevina gospodarskih djelatnosti na vlastitim graðevnimèesticama interpoliranim u drugim funkcionalnim zonama u naselju

Èlanak 94.

(1) Pojedinaène graðevne èestice, za obavljanjegospodarskih djelatnosti, mogu se formirati ukolikozadovoljavaju kriterije za lociranje dodatnih djelatnosti,u odnosu na prete�itost zone u kojoj se nalaze, a štose odreðuje prema poglavlju 2.2.2. ove Odluke.

Èlanak 95.

(1) GOSPODARSKE GRAÐEVINE, TIHIH IÈISTIH DJELATNOSTI, mogu se graditi napodruèjima stambenih zona - graðenih matricomindividualne gradnje (otvorena i poluotvorena gradnja)svih naselja, kao osnovne graðevine na vlastitimgraðevnim èesticama (interpolacija graðevne èesticegospodarskih, tihih i èistih djelatnosti).

(2) Izuzetno od prethodnog stavka, gospodarskegraðevine tihih i èistih djelatnosti za obavljanjeautoelektrièarskih usluga, pranje automobila, biljnupoljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici,plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednihproizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice,vinarije), kiosci za pru�anje jednostavnih ugostiteljskihi trgovaèkih usluga, definirano prema posebnompropisu ne mogu se na graðevnoj èestici unutarstambene zone graditi kao osnovne, veæ iskljuèivokao prateæe graðevine, uz izgraðenu osnovnustambenu, stambeno poslovnu ili poslovnu graðevinu.

(3) Velièina i oblik graðevnih èestica, lociranjegraðevine na èestici, visina graðevina i oblikovanjese odreðuju:

- poštivanjem karakteristiène stambene matriceprema poglavlju 2.2.3. ove Odluke,

- prema opæim uvjetima gradnje iz poglavlja 2.2.4.ove Odluke i

- u skladu s mjerama zaštite kulturno-povijesnihvrijednosti iz poglavlja 6.3 ove Odluke.

Èlanak 96.

(1) GOSPODARSKE GRAÐEVINE, TIHIH IÈISTIH DJELATNOSTI, ne mogu se graditi kao

osnovne graðevine, na graðevnim èesticamavišestambene matrice, odnosno na èesticama planskiodreðenim za gradnju višestambenih graðevina.

Èlanak 97.

(1) Po jedna GOSPODARSKA GRAÐEVINATIHIH I ÈISTIH DJELATNOSTI - trgovine, turizma iliuslu�nih djelatnosti, ili kompleks graðevina kojiobjedinjava navedene sadr�aje, mo�e se graditi kaoosnovna graðevina na vlastitoj graðevnoj èesticiunutar zone centralnih i društvenih sadr�aja.

(2) U sklopu osnovne gospodarske graðevine tihihi èistih djelatnosti - trgovine, turizma i/ili uslu�nihdjelatnosti, mogu se urediti stambeni sadr�aji do 50%ukupne bruto površine graðevina na èestici.

(3) Izdvojene èestice za gospodarske graðevine izprethodna 2 stavka ne mogu se formirati, ukoliko unutarpojedine zone, nisu ispunjeni uvjeti osiguranja prostoraza graðevine odreðene u poglavlju 4.1. èlancima 134,odnosno 136. ove Odluke, dimenzioniranih premauvjetima mre�e društvenih funkcija �upanije.

(4) Uz ispunjenje uvjeta iz prethodnog stavka,maksimalna velièina graðevne èestice unutar pojedinezone nije ogranièena.

(5) Uvjeti formiranja graðevne èestice, oblikovanjegraðevina i ostali uvjeti gradnje, utvrðuju se prema:

- poglavlju 4.1. èlanku 138. ove Odluke, - opæim uvjetima gradnje iz poglavlja 2.2.4. ove

Odluke, te - u skladu s mjerama zaštite kulturno-povijesnih

vrijednosti iz poglavlja 6.3 ove Odluke.

Èlanak 98.

(1) GRAÐEVINE BUÈNIH I/ILI POTENCIJALNOOPASNIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI nemogu se graditi kao osnovne graðevine na vlastitimgraðevnim èesticama (interpolacija graðevne èesticegospodarskih, buènih i/ili potencijalno opasnihgospodarskih djelatnosti) unutar stambenih zona.

Èlanak 99.

(1) GRAÐEVINE DEFINIRANE KAO GRAÐEVINES NEGATIVNIM UTJECAJEM NA NASELJE (za uzgoj�ivotinja i sila�u stoène hrane) ne mogu se graditi napodruèjima stambenih zona kao osnovne graðevine.

1.4.2. Uvjeti lociranja graðevina gospodarskih djelatnosti kao prateæih ili kao pomoænih dna graðevnim èesticama u drugim dfunkcionalnim zonama u naselju

Èlanak 100.

(1) DIJELOVI OSNOVNIH INDIVIDUALNIHSTAMBENIH GRAÐEVINA na podruèjima stambenih


zona naselja (otvorena i poluotvorena gradnja) moguse adaptirati za obavljanje slijedeæihGOSPODARSKIH, TIHIH I ÈISTIH DJELATNOSTI,pri èemu se osnovna stambena graðevinaprenamjenjuje u stambeno-poslovnu:

- financija, tehnièkih i poslovnih usluga iinformacijskih djelatnosti (uredi),

- obrtnièkih usluga (frizerske, krojaèke,postolarske, fotografske i sliène radionice),

- trgovaèkih i skladišnih prostora za proizvodednevne opskrbe i osobne potrošnje, te specijaliziranetrgovine proizvoda koji ne utjeèu na poveæanjezagaðenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugrozitiljude i okolni prostor, kao što su po�ari ili eksplozije,niti ne trebaju veæe manipulativne prostore,

- ugostiteljskih djelatnosti bez sadr�aja koji utjeèuna poveæanje razine buke ili zagaðenja okoline(kavane, caffe barovi, pansioni i slièno).

(2) DIJELOVI VIŠESTAMBENIH GRAÐEVINAmogu se namijeniti za obavljanje tihih i èistihdjelatnosti - financija, tehnièkih i poslovnih usluga(uredi), obrtnièkih usluga (frizerske i krojaèke radnje),te specijaliziranih trgovina sa priruènim skladišnimprostorom ukoliko:

- su funkcionalno i graðevinski cjeloviti,- imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio

graðevine, te- ukupnom neto korisnom površinom ne premašuju

20% ukupne neto korisne površine višestambenegraðevine.

(3) Na podruèjima svih naselja, DIJELOVIOSNOVNIH STAMBENIH GRAÐEVINA, ne mogu seprojektirati i adaptirati za smještaj pomoænih prostorakoji slu�e poljoprivrednoj namjeni i to bez obzira da lise radi o pomoænom poljoprivrednom prostoru sa ilibez izvora zagaðenja.

(4) Oblikovanje graðevina i ostali uvjeti gradnje,utvrðuju se prema:

- karakteristiènoj stambenoj matrici premapoglavlju 2.2.3. ove Odluke,

- opæim uvjetima gradnje iz poglavlja 2.2.4. oveOdluke, te


Èlanak 101.

(1) PRATEÆE I POMOÆNE GRAÐEVINE, ZAOBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI,mogu se unutar graðevinskih podruèja naselja graditi(interpolacija prateæih, odnosno pomoænih graðevina)ukoliko zadovoljavaju kriterije za broj, vrstu i površinuprateæih i pomoænih graðevina u odnosu na prete�itostzone u kojoj se nalaze, odreðeno prema poglavlju2.2.2. èlancima 28-40 ove Odluke.

Èlanak 102.

(1) GOSPODARSKE GRAÐEVINE, TIHIH I

ÈISTIH DJELATNOSTI, mogu se graditi napodruèjima stambenih zona - graðenih matricomindividualne gradnje (otvorena i poluotvorenagradnja), kao prateæe graðevine uz osnovnustambenu ili stambeno-poslovnu graðevinu(interpolacija gospodarske graðevine, tihih i èistihdjelatnosti), za sve vrste tihih i èistih djelatnostidefiniranih u poglavlju 2.2.1. èlanku 20. ove Odluke.

(2) Graðevinu treba u pravilu locirati na istoj stranigraðevne èestice na kojoj je locirana i osnovnagraðevina.

(3) Izuzetno je graðevinu, osim graðevina iz stavka4. ovog èlanka, moguæe locirati i na suprotnu stranugraðevne èestice, pod uvjetom da je najmanje 4,0 muvuèena od uliènog proèelja osnovne graðevine,ispred nje se predviða ureðenje potrebnog brojaparkirališnih mjesta i osigurani su svi potrebni uvjetiudaljenosti od susjednih meða i graðevina nasusjednim graðevnim èesticama.

(4) Prateæe graðevine za obavljanje djelatnostipranja automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju(rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ilipreradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla(sortirnice, pakirnice, vinarije), mješaone stoène hranei sila�e stoène hrane obavezno je locirati najmanje20,0 m iza linije regulacije.

(5) Ukupna bruto tlocrtna površina svih prateæihgraðevina na èestici (bez obzira na vrstu djelatnosti)ne mo�e biti veæa od 400,0 m2 po èestici.

(6) Najveæa visina vijenca prateæe graðevine mo�ebiti 4,80 m.





Èlanak 103.

(1) GOSPODARSKE GRAÐEVINE, TIHIH IÈISTIH DJELATNOSTI ne mogu se graditi kaoprateæe, na graðevnim èesticama višestambenihgraðevina.

Èlanak 104.

(1) GOSPODARSKE GRAÐEVINE, TIHIH IÈISTIH DJELATNOSTI ne mogu se graditi kaoprateæe na pojedinoj èestici graðevine društvenihdjelatnosti, u zoni centralnih i društvenih sadr�aja, nitina pojedinoj èestici graðevine sporta i/ili rekreacije, uzoni sporta i rekreacije.

Èlanak 105.

(1) DIJELOVI OSNOVNIH GRAÐEVINA mogu se


urediti ZA UGOSTITELJSKU NAMJENU na pojedinojèestici:

- graðevine društvenih djelatnosti, u zonicentralnih i društvenih sadr�aja, te

- graðevine sporta i/ili rekreacije, u zoni sporta irekreacije.

(2) Površina prateæeg sadr�aja ne mo�e biti veæaod površine osnovne namjene.


- poglavlju 4.1. èlanku 138. ove Odluke,- opæim uvjetima gradnje iz poglavlja 2.2.4. ove



Èlanak 106.

(1) GOSPODARSKE GRAÐEVINE BUÈNIH I/ILIPOTENCIJALNO OPASNIH GOSPODARSKIHDJELATNOSTI mogu se graditi unutar stambenihzona - graðenih matricom individualne gradnje svihnaselja (otvorena i poluotvorena gradnja), kao prateæegraðevine uz osnovnu stambenu, stambeno-poslovnuili poslovnu graðevinu (interpolacija gospodarskegraðevine buènih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti),ukoliko su namijenjene slijedeæim djelatnostima:

- tehnièkih servisa (automehanièarske iautolimarske radione) i

- graðevinarstva (armiraèke, tesarske, stolarske,strojobravarske, klesarske, limarske radionice ikovaènice),

- jednu mini hladnjaèu površine do 100,0 m2, te- jednu mini sušaru.(2) Izuzetno od prethodnog stavka buène i

potencijalno opasne djelatnosti unutar èestica uprete�ito stambenim zonama ne mogu se obavljati:

- zbog velike usitnjenosti èestica i zbijenostigradnje, unutar podruèja �idovaroš u Drnju,

- ako poslovna djelatnost koja se obavlja uosnovnoj graðevini na èestici spada u kategorijudruštvenih djelatnosti, odreðenih prema èlankupoglavlju 2.2.2. èlanku 22. ove Odluke,

(3) Prateæu graðevinu za obavljanje djelatnosti izstavka 1. ovog èlanka, odnosno prostore unutarprateæe graðevine namijenjene za obavljanjenavedenih djelatnosti obavezno je locirati najmanje:

- 35,0 m iza linije regulacije,- 15,0 m udaljeno od stambenih prostora na

vlastitoj i susjednoj èestici, te- 15,0 m od površine za izgradnju susjednih

osnovnih stambenih graðevina, a koja se utvrðuje kaoprostor dubine 25,0 m od linije regulacije susjedneèestice, udaljen od boènih meða 3,0 m.

(4) Graðevinu treba u pravilu locirati na istoj stranigraðevne èestice na kojoj je locirana i osnovnagraðevina.

(5) Ukupna bruto tlocrtna površina svih prateæihgraðevina na èestici (bez obzira na vrstu djelatnosti)

ne mo�e biti veæa od 400,0 m2 po èestici.(6) Najveæa visina vijenca prateæe graðevine mo�e

biti 4,80 m.(7) Oblikovanje graðevina i ostali uvjeti gradnje,

utvrðuju se prema:- karakteristiènoj stambenoj matrici prema

poglavlju 2.2.3. ove Odluke, - opæim uvjetima gradnje iz poglavlja 2.2.4. ove



Èlanak 107.

(1) GRAÐEVINE BUÈNIH I/ILI POTENCIJALNOOPASNIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI nemogu se graditi kao prateæe graðevine:

- na graðevnim èesticama višestambenihgraðevina, unutar stambenih zona,

- na graðevnim èesticama unutar zona centralnih idruštvenih sadr�aja, te

- na graðevnim èesticama unutar zona sporta irekreacije.

Èlanak 108.

(1) GRAÐEVINE DEFINIRANE KAO GRAÐEVINES NEGATIVNIM UTJECAJEM NA NASELJE (zakomercijalni uzgoj �ivotinja i sila�u stoène hrane) moguse na graditi samo na podruèjima stambenih zona -graðenih matricom individualne gradnje (otvorena ipoluotvorena gradnja) kao prateæe graðevine i to nagraðevnoj èestici na kojoj je kao osnovna graðevinaizgraðena stambena ili stambeno-poslovna graðevina,ili se predviða izgradnja stambeno-gospodarskogkompleksa obiteljskog gospodarstva.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka, ako poslovnadjelatnost koja se obavlja u osnovnoj graðevini naèestici spada u kategoriju društvenih djelatnosti,odreðenih prema poglavlju 2.2.2. èlanku 22. oveOdluke, na graðevnoj èestici se ne mogu se graditiprateæe graðevine iz stavka 1. ovog èlanka.

(3) Graðevine za uzgoj �ivotinja trebaju sedimenzionirati na naèin da zadovoljavaju dozvoljenibroj uvjetnih grla po jednoj graðevnoj èestici, definiranstavkom 4, èlanka 20. ove Odluke.

(4) Površina prateæih graðevina definirana kaograðevine s negativnim utjecajem na naselje mo�eprelaziti dozvoljenih 400,0 m2 bruto površine prateæihgraðevina na èestici, a mogu se graditi i kao dodatnaprateæa djelatnost na èestici, na kojoj veæ postojeprostori (u sklopu osnovne graðevine ili u prateæojgraðevini) namijenjeni za tihu i èistu gospodarskudjelatnost.

(5) Prateæu graðevinu s negativnim utjecajem nanaselje treba locirati najmanje:

- 45,0 m udaljeno od linije regulacije,- 15,0 m udaljeno od prostora stambene namjene

na vlastitoj èestici obiteljskog poljoprivrednog


gospodarstva, i poslovne graðevine koja je diofunkcionalne cjeline poljoprivrednog gospodarstva(trgovina poljoprivrednim proizvodima i sl.),

- 30,0 m udaljeno od susjednih graðevinastambene i poslovne namjene,

- 50,0 m udaljeno od zona centralnih i društvenihsadr�aja i postojeæih graðevnih èestica sakralnihsadr�aja (crkava i kapela), te graðevnih èesticaodgoja, obrazovanja, lokalne samouprave ismještajnih zdravstvenih i socijalnih graðevina,

- 50,0 m udaljeno od groblja i podruèja za razvojgroblja.





Èlanak 109.

(1) POMOÆNE POLJOPRIVREDNE GRAÐEVINEBEZ ILI SA IZVOROM ZAGAÐENJA mogu se graditisamo uz stambene ili stambeno-poslovne graðevinena podruèjima stambenih zona - graðenih matricomindividualne gradnje (otvorena i poluotvorena gradnja).

(2) Pomoæne graðevine mogu se graditi iskljuèivokao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnihploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojevai poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, èija visinavijenca mo�e biti do 4,80 m.

(3) Ukupna površina pomoænih poljoprivrednihgraðevina bez izvora zagaðenja ogranièena je jedinokoeficijentom izgradivosti èestice.

(4) Ukupna površina pomoænih poljoprivrednihgraðevina s izvorom zagaðenja na graðevnoj èesticimo�e biti maksimalno 100,0 m2 i ta površina se neuraèunava u površinu graðevine za komercijalni uzgoj�ivotinja, koja se smatra prateæom graðevinom.

(5) Pomoæne poljoprivredne graðevine bez izvorazagaðenja mogu se graditi od završetka osnovnegraðevine u dubinu èestice.

(6) Pomoæne poljoprivredne graðevine s izvoromzagaðenja trebaju se na èestici locirati na naèin dabudu udaljene:

- od linije regulacije najmanje 30,0 m, a- od osnovne graðevine na susjednoj èestici

najmanje 15,0 m.(7) Udaljenost gnojišta i kompostišta biljnog

otpada treba, uz navedeno u prethodnom stavku, odsusjedne meðe iznositi najmanje 5,0 m.

(8) Izuzetno, od prethodnog stavka, udaljenostgnojišta od susjedne meðe mo�e biti i manja, ali nemanja od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubinisusjedne graðevne èestice odreðuju uvjeti ili veæpostoji gnojište, odnosno graðevina s izvorimazagaðenja.

(9) Udaljenost pèelinjaka, koji se grade kao èvrstegraðevine, od susjedne meðe ne mo�e biti manja od5,0 m, ako su letišta okrenuta prema meði, a 1,0 mako su okrenuta u suprotnom pravcu.

(10) Udaljenost graðevina u kojima se odvijasušenje primjenom visoke temperature (mesa,duhana i drugih poljoprivrednih proizvoda), kao ipomoænih graðevina za spremanje slame i sijena iliizraðenih od drveta, ne mo�e biti manja od 3,0 m odsusjedne meðe.





1.5. UVJETI UREÐENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI IZVAN GRAÐEVINSKIH PODRUÈJA NASELJA

Èlanak 110.

(1) Izvan granica graðevinskih podruèja naselja,gospodarske djelatnosti mogu se locirati ovisno o tipudjelatnosti i osnovnoj kategoriji prostorne jedinicedefinirane èlancima 6. - 8. ove Odluke odnosno kao:

- izdvojeno podruèje za obavljanje gospodarskihdjelatnosti,

- pojedinaèna èestica za gospodarsku djelatnostkoja se formira na površini poljoprivrednog tlaosnovne namjene i

- djelatnost koja se izuzetno mo�e obavljati napodruèju prirodnih i prirodi bliskih predjela.

1.5.1. Izdvojena podruèja za obavljanjegospodarskih djelatnosti

Èlanak 111.

(1) Izdvojena podruèja za obavljanje gospodarskihdjelatnosti odreðuju se graðevinskim podruèjima zagraðevine u funkciji obavljanja osnovne djelatnostipojedinog izdvojenog podruèja.

(2) Namjene, lokacija, te naèelno i površinaizdvojenih podruèja za obavljanje gospodarskihdjelatnosti za podruèje Opæine, prikazane su nakartografskom prikazu br. 1. «Korištenje i namjenapovršina « u mjerilu 1 : 25.000, a podruèja se formirajuza:

- za iskorištavanje mineralnih sirovina - šljunka ipijeska /oznaka E3/:

- postojeæe eksploatacijsko polje Keter, na jezeruŠoderica,


- postojeæe eksploatacijsko polje Mlað, istoèno odBotova,

- planirano eksploatacijsko polje Mladje, ju�no odjezera Šoderica, kao proširenje postojeæegeksploatacijskog polja Keter,



- za istra�ivanje mineralnih sirovina - šljunka ipijeska /linijska crtkana oznaka/:

- podruèje unutar i uz planirano eksploatacijskopolje Mladje, ju�no od jezera Šoderica

- podruèje unutar i uz planirano eksploatacijskopolje Mlað 1, istoèno od Botova

- za gospodarsku, prete�ito proizvodnu namjenu:- postojeæa gospodarska zona za proizvodnju

graðevnog materijala ju�no od Torèeca s planiranimproširenjem /oznaka I1/,


- planirana gospodarska zona uz eksploatacijskopolje Mlað1 /I1/,

- planirana gospodarska zona za razvoj malogpoduzetništva, istoèno od Botova /oznaka I1, I2/,

- za poslovnu namjenu - postojeæa zona uz�eljeznièku postaju Botovo /oznaka K/

- za ugostiteljsko - turistièku namjenu - planiranazona uz jezero Šoderica /oznaka T2/ i

- za poljoprivredne djelatnosti /oznaka PG/.- postojeæe izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo

uz dr�avnu cestu D20 i- podruèje izdvojene stambene èestice na lokaciji

�idovaroške luke i okolni kontaktni prostor kojeg jemoguæe prenamijeniti i urediti kao poljoprivrednogospodarstvo za uzgoj �ivotinja /oznaka PG/:.

1.5.1.1. EKSPOLATACIJSKA POLJA I ISTRA�NI PROSTORI ZAISKORIŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA

Èlanak 112.

(1) Djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina,sukladno posebnim propisima, moguæe je vršitiiskljuèivo unutar podruèja koja su na kartografskimprikazima brojeva 1, 4.3 i 4.4. oznaèena kao površineza iskorištavanje mineralnih sirovina i to:

- postojeæe eksploatacijsko polje Keter, na jezeruŠoderica,

- postojeæe eksploatacijsko polje Mlað, istoèno odBotova,

- planirano eksploatacijsko polje Mladje, ju�no odjezera Šoderica, kao proširenje postojeæegeksploatacijskog polja Keter,



(2) Uvjeti iskorištavanja mineralnih sirovina, te unavedenu svrhu korištenja prostora i izgradnjegraðevina u okviru ovim planom oznaèenih površina,odreðeni su posebnim propisima kojima se definirajuradnje - istra�ivanja, koncesioniranja, eksploatacije isanacije.

(3) Uvjete sanacije eksploatacijskog poljapotrebno je utvrditi u postupku utvrðivanja uvjetaureðenja eksploatacijskog polja.

Èlanak 113.

(1) Unutar podruèja pojedinog eksploatacijskogpolja, definiranog unutar površine za iskorištavanjemineralnih sirovina, prema kartografskom prikazu br.1. «Korištenje i zaštita površina», moguæe je graditigraðevine i postavljati ureðaje u svrhu osnovnedjelatnosti, kontrole i zaštite prostora.

(2) Unutar površine odreðene za iskorištavanjemineralnih sirovina moguæe je dodatno ureðivatiprostore i graditi graðevine za:

- skladištenje sirovina za proizvodnju betona ibetonskih proizvoda,

- preradu inertnog graðevinskog otpada zakorištenje kao sekundarnu sirovinu u proizvodnjibetona i betonskih proizvoda,

- proizvodnju betona i betonskih proizvoda,- skladištenja i trgovine betonskih proizvoda,- parkiranja graðevinskih strojeva i transportnih

vozila, te- prateæih djelatnosti uprave.(3) U svrhu obavljanja navedenih djelatnosti, unutar

izdvojenog podruèja moguæe je postavljati strojeve idrugu opremu, te graditi proizvodne, skladišne itrgovaèke graðevine, parkirališne površine,nadstrešnice i gara�e za strojeve i vozila, te kao prateæu- graðevinu uprave tvrtke, prema slijedeæim uvjetima:

- oprema i graðevine od dr�avne prometnicetrebaju biti udaljene minimalno 30,0 m;

- graðevine trebaju od meðe izdvojenog podruèjabiti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnogkoridora odreðenog posebnim propisom, ali ne manjeod 4,0 m;

- meðusobna udaljenost graðevina, koje nisugraðene u kompleksu, treba biti minimalno jednakavisini više graðevine, ali ne manja od širinevatrogasnog koridora;

- najveæi koeficijent izgraðenosti izdvojenogpodruèja mo�e iznositi 0,10 koja se raèuna na ukupnupovršinu eksploatacijskog polja,

- visina vijenca graðevina mo�e iznositi najviše 8,5m, a silosi mogu biti i viši,

- iznimno visina vijenca graðevina mo�e biti i viša,


ukoliko to zahtijeva tehnološki proces, radni uvjetiprema posebnim propisima ili konstrukcija graðevine,

- u sklopu upravne zgrade, mo�e se ureditiugostiteljski prostor za internu upotrebu (caffe bar ilizalogajnica),

- nagib krovnih ploha mo�e se kretati od 0° do 45°;- izdvojeno podruèje je po�eljno, a proizvodne

prostore je obavezno ograditi sigurnosnom,prozraènom �ièanom ogradom,

- za kompleks je potrebno riješiti naèinzbrinjavanja otpadnih voda - sanitarno-fekalnih,tehnoloških i oborinskih (ukljuèujuæi i oborinske vode spovršina parkirališta i servisa vozila), pri èemu jepotrebno sve vode koje se upuštaju u javne sustaveodvodnje ili direktno u vodotoke ili jezera, proèistitisukladno posebnim propisima do kvalitete vode urecipijentu,

- radi èinjenice da se eksploatacijska polja nalazeunutar poljoprivrednog prostora, graðevine koje segrade unutar izdvojenog podruèja, trebaju seoblikovati na naèin da se na proèeljima i krovu koristeboje koje se uklapaju u okolinu, odnosno zelene, be�i bijele nijanse, a za pokrove dodatno i crvena.

(4) Svi zahvati unutar izdvojenog podruèjagospodarske namjene trebaju se izvesti na naèin dase:

- sprijeèe emisije štetnih tvari u zrak i poveæanjebuke u smjeru stambenih zona naselja, te

- osiguraju mjere zaštite okoliša iz poglavlja 8. oveOdluke.

Èlanak 114.

(1) Radnje istra�ivanja mineralnih sirovina, kojimase utvrðuje gospodarska opravdanost eksploatacije,sukladno posebnim propisima, moguæe je vršitiiskljuèivo unutar podruèja koja su na kartografskimprikazima brojeva 1, 4.3 i 4.4. oznaèena kao površineza istra�ivanje mineralnih sirovina i to:

- podruèje unutar i uz planirano eksploatacijskopolje Mladje, ju�no od jezera Šoderica i

- podruèje unutar i uz planirano eksploatacijskopolje Mlað 1, istoèno od Botova.

(2) Površine za istra�ivanje mineralnih sirovinarezerviraju se kao prostori moguæeg dugoroènog širenjaovim PPUO-om planiranih eksploatacijskih polja Mladjei Mlað1, a radi provoðenja istra�nih postupaka i drugihposebnim propisima definiranih radnji, potrebnih zadugoroèno planiranje širenja eksploatacijskih polja.

(3) Prenamjena površina za istra�ivanje mineralnihsirovina u površine eksploatacije mineralnih sirovina,moguæe je samo ako se prenamjena definira upostupku Izmjene i dopune ovog PPUO-a.

Èlanak 115.

(1) Istra�ne radnje i eksploatacija mineralnihsirovina na podruèju opæine, izvan izdvojenih podruèjakoja su u tu svrhu oznaèena na kartografskom prikazu

br. 1. «Korištenje i zaštita površina», NISU MOGUÆI.

1.5.1.2. GOSPODARSKE ZONE - PRETE�ITO PROIZVODNE I PRETE�ITO POSLOVNA ZONA

Èlanak 116.

(1) Za lociranje prvenstveno proizvodnihdjelatnosti, a dodatno i za poslovne - uslu�ne,trgovaèke i komunalno servisne djelatnosti rezervirajuse izdvojena podruèja gospodarskih, prete�itoproizvodnih djelatnosti i to:

- postojeæa gospodarska zona za proizvodnjugraðevnog materijala ju�no od Torèeca s planiranimproširenjem /oznaka I1/,


- planirana gospodarska zona uz eksploatacijskopolje Mlað 1 /I1/ i

- planirana gospodarska zona za malopoduzetništvo, istoèno od Botova /oznake I1, I2/.

(2) Podruèje za proizvodnju graðevnog materijalaju�no od Torèeca (Bilokalnik - Betonska) predviða sekoristiti kao jedinstveni gospodarski kompleks ufunkciji separacije šljunka, proizvodnje betona ibetonskih proizvoda, skladištenja i trgovine proizvoda,te kompatibilnih poslovnih djelatnosti, a u sluèajupotrebe dijelovi podruèja mogu se izdvajati kaozasebne graðevinske èestice, pod uvjetom dazadovoljavaju uvjete za formiranje graðevnih èestica ugospodarskim zonama iz èlanka 119. ove Odluke.

(3) Gospodarske zone uz eksploatacijska poljaKeter i Mlað 1 obuhvaæaju prostore na kojima semogu postavljati ureðaji i oprema i graditi graðevine ufunkciji eksploatacije šljunka, te se unutar ovih zonazona mogu postavljati oprema i graditi graðevine ufunkciji separacije šljunka, proizvodnje betona ibetonskih proizvoda, skladištenja i trgovine proizvoda,te kompatibilnih poslovnih djelatnosti, pri èemu seunutar zone mogu formirati pojedinaène èestice igraditi graðevine u skladu s èlankom 119. oveOdluke.

(4) Gospodarska zona za razvoj malogpoduzetništva namijenjena je za sve vrstegospodarskih djelatnosti definiranih prema èlanku 20ove Odluke, osim za klanje �ivotinja, preradu�ivotinjskih ostataka, komunalne servise skladištenja iprerade otpada koji se ne mo�e smatratisekundarnom sirovinom, te smještajne turistièkesadr�aje, a zonu je potrebno ureðivati temeljem planaureðenja u�eg podruèja (UPU ili DPU zone), kojim æese definirati javne pristupne površine, graðevneèestice ili uvjeti za njihovo formiranje i uvjeti gradnjegraðevina u skladu s èlankom 119. ove Odluke.

Èlanak 117.

(1) Izdvojeno podruèje gospodarskih, prete�ito


poslovnih djelatnosti uz �eljeznièki kolodvor u Botovunamijenjeno je za lociranje:

- prvenstveno poslovnih djelatnosti - uslu�nih itrgovaèkih,

- odreðenih komunalno servisnih djelatnosti i to -kamionska parkirališta, te djelatnosti privremenogskupljanja i obrade neopasnog otpada, koji se mo�esmatrati sekundarnom sirovinom, te

- manjih proizvodnih pogona, kod kojih nijepotrebno primjenjivati posebne mjere zaštite, da bi sezadovoljile mjere zaštite okoliša iz poglavlja 8. oveOdluke.

Èlanak 118.

(1) Unutar gospodarskih, prete�ito proizvodnihzona i prete�ito poslovne zone ne mogu se graditigraðevine stalnog ni povremenog stanovanja, nitigraðevine društvenih djelatnosti, definirane premaèlanku 22. ove Odluke.

(2) Unutar zona mogu se ureðivati površinezaštitnog zelenila, prostor za javno parkiranje vozila telocirati graðevine infrastrukture, potrebne zakomunalno ureðenje zone.

(3) Na podruèju zone, obavezno je locirati ureðajeza zbrinjavanje otpadnih voda, te pojedinaène ilizajednièke (za više korisnika) ureðaje za predtretmantehnoloških otpadnih voda, prije njihova upuštanja usustav javne odvodnje.

(4) Na podruèju pojedine zone potrebno jeprimjenjivati mjere zaštite okoliša iz poglavlja 8. oveOdluke.

Èlanak 119.

(1) Pojedinaèna graðevna èestica unutargospodarskih, prete�ito proizvodnih zona i prete�itoposlovne zone treba imati:

- direktan izlaz na javnu prometnu površinu,- najmanju širinu 40,0 m, a dubinu 100,0 m, - za svaku èesticu je potrebno pojedinaèno ishoditi

posebne uvjete koji se odnose na vrstu djelatnosti,uvjete prikljuèenja na prometnicu i komunalnuinfrastrukturu, te

- provesti procjenu utjecaja na okoliš za graðevineza koje je to zakonska obveza.

(2) Izmeðu graðevnih èestica unutar zone nijedozvoljeno ostavljati zemljišne èestice u�e od 40,0 m,osima ako planom u�eg podruèja nisu namijenjene zaneku od specifiènih namjena u funkciji zone.

(3) Na pojedinoj graðevnoj èestici, unutar zonemogu se graditi:

- kao graðevina osnovne namjene, jedna ilikompleks gospodarskih graðevina ovisno o osnovnojfunkciji zone,

- kao prateæe graðevine, servisne i infrastrukturnegraðevine u funkciji djelatnosti i

- pomoæne graðevine koje slu�e redovnoj upotrebigospodarskih graðevina.

(4) Unutar zone graðevine na graðevnoj èesticitreba locirati na naèin da se poštuju slijedeæi minimalniuvjeti:

- pojedinaèna graðevna èestica koja se formiraunutar zone treba biti minimalne širine 40,0 m, iminimalne dubine 50,0 m,

- za prikljuèenje èestice na kategoriziranu cestupotrebno je ishoditi posebne uvjete nadle�ne upraveza ceste,

- na èestici je moguæe graditi jednu ili višegraðevina u funkciji obavljanja djelatnosti, koje èinefunkcionalnu cjelinu, a mogu se graditi kaosamostojeæe graðevine ili graðevni kompleks,

- najveæi koeficijent izgraðenosti graðevne èesticemo�e iznositi 0,4;

- graðevine od linije regulacije trebaju biti udaljeneminimalno 10,0 m;

- graðevine trebaju od jedne uzdu�ne meðegraðevne èestice biti minimalno odmaknute za širinuvatrogasnog koridora odreðenog posebnim propisom,ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 3,0 m;

- meðusobna udaljenost graðevina, koje nisugraðene u kompleksu, na istoj ili na susjednimgraðevnim èesticama, treba biti minimalno jednakavisini više graðevine, ali ne manja od širinevatrogasnog koridora;

- visina vijenca graðevina mo�e iznositi najviše 7,0m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva tehnološkiproces, radni uvjeti prema posebnim propisima ilikonstrukcija graðevine i

- nagib krovnih ploha mo�e se kretati od 0° do 45°;- pokrov graðevina kosog krova mo�e biti od

crijepa, laganih ploèa od umjetnog materijala (gutanit,lim, limeni panel ili slièno) iskljuèivo u crvenoj, smeðojili zelenoj boji,

- ravni krovovi mogu biti pokriveni specijalnomgraðevinskom folijom, limom iskljuèivo u bijeloj,crvenoj, smeðoj ili zelenoj boji ili tzv. «zelenimkrovom»,

- najmanje 20% od ukupne površine graðevneèestice treba biti ozelenjeno autohtonim raslinjem, a

- ozelenjenim površinama se smatraju i parkiralištaosobnih vozila, poploèena travnim elementima premaposebnim uvjetima odr�avatelja sustava odvodnjeoboriskih voda i zasaðena drvoredom u omjeru 1stablo/ 2 parkirališna mjesta, pri èemu zemljišnapovršina za pojedinaèno stablo ne mo�e biti manja odpovršine zemljišta jednog parkirališnog mjesta.

1.5.1.3. GOSPODARSKA - UGOSTITELJSKO-TURISTIÈKA ZONA

Èlanak 120.

(1) Izdvojena ugostiteljsko-turistièka zonanamijenjena je razvoju smještajnog turizma irekreacije uz jezero Šoderica.

(2) Sportski i rekreativni sadr�aji trebaju se


zasnivati na korištenju vodenih površina jezera i toureðenjem:

- pla�e, u sklopu koje se mogu urediti pla�ni servisii rekreativna i sportska igrališta i

- luèice za mala (sportska i druga) plovila, ukupnogkapaciteta do 30 plovila.

(3) Turistièki i ugostiteljski sadr�aji mogu biti.- turistièko naselje i auto - kamp do najviše ukupno

80 smještajnih jedinica i- jedan restoran.(4) Za turistièke sadr�aje potrebno je osigurati

komunalne servise prema uvjetima danim posebnimpropisima o turistièkoj kategorizaciji.

(5) Uvjeti ureðenja otvorenih površina, te gradnjerestorana i graðevina podruèja temeljem detaljnogplana ureðenja turistièkog naselja, uz poštivanje:

- opæih odredbi za formiranje graðevnih èestica igradnju graðevina iz poglavlja 2.2.4.,

- odredbi za izgradnju infrastrukture iz poglavlja 5.,- mjera zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti

iz poglavlja 6 i - mjera zaštite okoliša iz poglavlja 8. ove Odluke.(6) Oblikovanje graðevina unutar turistièkog

naselja treba uskladiti s tradicijskom arhitekturompodruèja, odnosno, utvrðuje se prema èlanku 206.ove Odluke.

1.5.1.4. POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

Èlanak 121.

(1) Ovim PPUO-om utvrðena izdvojena podruèjaza poljoprivredne djelatnosti - poljoprivrednagospodarstva /oznaka PG/ kojima se odreðuju igranice podruèja su:

- postojeæe izdvojeno poljoprivredno gospodarstvouz dr�avnu cestu D20, èija granica je utvrðena nakartografskom prikazu br. 4.1. i

- podruèje izdvojene stambene èestice na lokaciji�idovaroške luke, èija granica je utvrðena granicomstambene èestice, a koju je moguæe prenamijeniti iurediti kao poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj�ivotinja.

Èlanak 122.

(1) Postojeæe poljoprivredno gospodarstvo izmeðutorèeca i Drnja /oznaka PG/ odreðuje se kaograðevinsko podruèje za slijedeæe djelatnosti:

- poljoprivredno gospodarstvo biljne proizvodnje,- otkup poljoprivrednih proizvoda, s prateæim

skladišnim kapacitetima ili- gospodarske djelatnosti kompostiranja bio-

otpada u svrhu proizvodnje prirodnog gnojiva,humusa i sliènih proizvoda.

(2) Za èesticu je potrebno osigurati uvjeteprikljuèenja na komunalnu infrastrukturu.

(3) Otpadne vode nije dozvoljeno upuštati u potok

Gliboki.(4) Uvjeti ureðenja èestice i gradnje graðevina

unutar podruèja poljoprivrednog gospodarstva suslijedeæi:

- površina èestice se zadr�ava u postojeæimgabaritima i kao jedinstvena èestica,

- najveæi koeficijent izgraðenosti graðevne èesticemo�e iznositi 0,3;

- graðevine od linije regulacije trebaju biti udaljeneminimalno 10,0 m;



- najmanje 20% od ukupne površine graðevneèestice treba biti ozelenjeno autohtonim raslinjem,

- visina vijenca graðevina mo�e iznositi najviše4,80 m, a silosi mogu biti i viši, ali ne viši od 7,0 m;

- nagib krovnih ploha mo�e se kretati od 0° do 45°;- pokrov graðevina mo�e biti od crijepa, šopa,

slame ili laganih ploèa od umjetnog materijala(gutanit, lim ili slièno) iskljuèivo u crvenoj, smeðoj ilizelenoj boji;

- ozelenjenim površinama se smatraju i parkiralištaosobnih vozila, poploèena travnim elementima premaposebnim uvjetima odr�avatelja sustava odvodnjeoboriskih voda i zasaðena drvoredom u omjeru 1stablo/ 2 parkirališna mjesta, pri èemu zemljišnapovršina za pojedinaèno stablo ne mo�e biti manja odpovršine zemljišta jednog parkirališnog mjesta.

- obzirom da se nalazi unutar podruèja ekspozicijekulturnog dobra - �upne crkve u Drnju, za sve zahvatena postojeæim graðevinama, kao i za zahvate novegradnje potrebno je u postupku utvrðivanja uvjetagradnje tra�iti posebne uvjete nadle�ne Uprave zazaštitu kulturne baštine.

Èlanak 123.

(1) Poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj �ivotinjamo�e se izgraditi kao zamjenska namjena postojeæestambene èestice na lokaciji �idovaroške luke, premaoznaci PG na kartografskom prikazu br. 1 «Korištenjei namjena površina».

(2) Radi izgradnje poljoprivrednog gospodarstvaza uzgoj �ivotinja postojeæa èestica se mo�e proširitina okolno poljoprivredno tlo, radi èega se graðevnaèestica treba nanovo formirati.

(3) Uvjeti ureðenja èestice i gradnje graðevina ufunkciji poljoprivrednog gospodarstva definiraju seprema uvjetima danim za izdvojeno poljoprivrednogospodarstvo za intenzivni ili ekstenzivni uzgoj�ivotinja, odnosno utvrðuju se prema èlanku 127. oveOdluke.


1.5.2. Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela

Èlanak 124.

(1) Gospodarske djelatnosti koje se mogu lociratiunutar kultiviranih predjela opæine, podijeljene suprema stupnju oèekivane gospodarske uèinkovitosti,odnosno razini iskorištavanja resursa poljoprivrednogzemljišta, na:

- prostore poljoprivredne proizvodnje visokegospodarske uèinkovitosti i

- prostore poljoprivredne proizvodnje koja nijenu�no gospodarski uèinkovita.

(2) Prostori poljoprivredne proizvodnje visokegospodarske uèinkovitosti su :

- za biljnu proizvodnju - podruèja vrijednihobradivih tla /oznaka P2/ i ostalih obradivih tla /oznakaP3/, koja se nalaze izvan kontaktnog prostora potokaGliboki i izvan zone ekspozicije kulturnog dobra,definirano prema kartografskom prikazu br. 3 ipoglavlju 6. ove Odluke,

- za biljnu proizvodnju - podruèja ostalih obradivihtla /oznaka P3/ unutar prostora osobito vrijednogpredjela - prirodnog krajobraza, definirano premakartografskom prikazu br. 3 i poglavlju 6. ove Odluke,a kojima je agrotehnièkim mjerama poveæanaproizvodnost ili su formirana kao èestice trajnihnasada površine iznad 2,0 ha, i

- za stoèarstvo - podruèje namijenjeno za ureðenjeizdvojenih poljoprivrednih gospodarstava za uzgoj�ivotinja.

(3) Prostori poljoprivredne proizvodnje koja nijenu�no gospodarski uèinkovita su :

- prostor prirodnog krajolika - šireg podruèjaDrave, definiranog prema kartografskom prikazu br. 3.ukoliko se koristi za integriranu ratarsku proizvodnju,te ekološku ili biodinamièku poljoprivredu i

- kontaktni prostor potoka Gliboki u kartografskomprikazu br. 3. definiranog kao podruèje ugro�enogokoliša, a koje se preporuèa koristiti kao pašnjak,sjenokošu ili za pèelarstvo.

Èlanak 125.

(1) Na svim površinama poljoprivrednog tla visokegospodarske uèinkovitosti u svrhu biljnepoljoprivredne proizvodnje mogu se:

- ureðivati trajni nasadi, koji se mogu ograðivatiiskljuèivo prozraènim, �ièanim ogradama, uz uvjet daje površina èestice trajnog nasada unutar prostoraosobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza,definirano prema kartografskom prikazu br. 3,najmanje velièine 2,0 ha,

- postavljati staklenici i plastenici iskljuèivo u svrhubiljne poljoprivredne proizvodnje, ukoliko su graðenikao konstrukcije bez temelja, ukupne visine vijenca do2,20 m i sljemena do 4,80 m, te

- postavljati iskljuèivo pokretni pèelinjaci za ispašupèela.

(2) Ograde trajnih nasada, konstrukcije staklenikai plastenika, te pokretni pèelinjaci trebaju se najmanje5,0 m odmaknuti od osi puta koji slu�i za pristuppoljoprivrednom zemljištu, odnosno trebaju sepostavljati na naèin da se osigura moguænost prolazapoljoprivrednim strojevima u širini koridora odnajmanje 10,0 m.

Èlanak 126.

(1) Ukoliko je površina rodnog trajnog nasadavoænjaka ili vinograda veæa od 2,0 ha (što se utvrðujeprema upisniku poljoprivrednog gospodarstava iuvidom na terenu), površina èestice trajnog nasadamo�e se formirati kao izdvojeno poljoprivrednogospodarstvo biljne proizvodnje, u svrhu èega seunutar èestice mogu graditi gospodarske graðevine ufunkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za:

- uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, èvrstihtemelja,

- spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - gradnju nepokretnih pèelinjaka, - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na

gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije,uljare i slièno, osim hladnjaèa, te

- kompostiranje biljnog organskog materijala.(2) Ostali uvjeti ureðenja èestice i gradnje su

slijedeæi:- graðevna èestica treba biti na površini

poljoprivrednog tla prema kartografskom prikazu br. 1«Korištenje i namjena površina», i izvan podruèjaogranièene ili zabranjene gradnje premakartografskom prikazu br. 3 «Uvjeti korištenja,ureðenja i zaštite površina»,

- treba postojati moguænost prilaza na graðevnuèesticu s javne, prometne površine,

- na èestici se mo�e ukupno izgraditi do 3.000,0m2 bruto tlocrtne površine graðevina.

(3) Graðevine na èestici trebaju biti oblikovane uskladu s tradicijskom arhitekturom podruèja, odnosno,utvrðuje se prema èlanku 206. ove Odluke.

(4) Ukoliko se èestica formira na prostoru kojiobuhvaæa podruèje šume ili vodotoka potrebno sepridr�avati slijedeæih mjera zaštite:

- ne dozvoljavaju se bilo kakvi zahvati na podruèjuinundacijskog pojasa vodotoka, ukljuèujuæi postavuograda s fiksnim temeljima, a ukoliko inundacijskipojas nije odreðen, unutar pojasa 20,0 m od no�icenasipa reguliranog kanala ili 30,0 m od osinereguliranog potoka, a

- udaljenost graðevina unutar èestice izdvojenogpoljoprivrednog gospodarstva od ruba šume trebaiznositi najmanje 50,0 m.

(5) Svi zahvati unutar èestice trebaju se izvesti nanaèin da se osigura spreèavanje emisije štetnih tvari uzrak, te zagaðenje vode i tla.


Èlanak 127.

(1) Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo zaintenzivni ili ekstenzivni uzgoj �ivotinja, mo�e seosnivati iskljuèivo unutar podruèja namijenjenog zaovu namjenu, prema kartografskom prikazu br. 1«Korištenje i namjena površina», te ukoliko se planirauzgoj �ivotinja iznad 15 uvjetnih grla.

(2) Broj �ivotinja u odnosu prema jedinici uvjetnoggrla utvrðuje se kao i za prostor graðevinskih podruèjanaselja, odnosno prema èlanku 21. ove Odluke.

(3) Na podruèju izdvojenog poljoprivrednoggospodarstva za uzgoj �ivotinja mogu se graditigospodarske zgrade za obavljanje osnovnedjelatnosti, uz koje je moguæe graditi prateæegraðevine namijenjene za:

- spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda,- sila�u stoène hrane, - graðevine za preradu mlijeka do kapaciteta

10.000 lit/dan i- trgovinu proizvoda proizvedenih na

gospodarstvu,- graðevine za kompostiranje biljnog organskog

materijala, a- uz posebne veterinarske uvjete na pojedinom

gospodarstvu moguæe je organizirati privremenoskupljanje otpada �ivotinjskog podrijetla.

(4) Ostali uvjeti ureðenja èestice i gradnje suslijedeæi:

- treba postojati moguænost prilaza na graðevnuèesticu s javne, prometne površine,

- velièina graðevne èestice treba najmanje iznositi5.000,0 m2,

- ukupna izgraðenost èestice poljoprivrednoggospodarstva za uzgoj �ivotinja mo�e maksimalnoiznositi 20% površine èestice,

- udaljenosti graðevina za uzgoj �ivotinja odgroblja u Drnju treba iznositi najmanje 200,0 m,

- na podruèju èestice, obavezno je locirati ureðajekomunalne infrastrukture za osiguranje spreèavanjaštetnih utjecaja na okoliš, a posebno ureðaje zazbrinjavanje otpadnih voda, sukladno posebnimpropisima,

- obavezan je predtretman otpadnih voda, prijenjihova upuštanja u sustave javne odvodnje,

- a neproèišæene otpadne vode nije dozvoljenoispuštati u vodotoke - potoke i kanale.

(5) Graðevine na èestici izdvojenogpoljoprivrednog gospodarstva trebaju biti oblikovanena naèin da imaju što manju visinu, da su bojeprimjerene okolišu u skladu s tradicijskom arhitekturompodruèja, što se utvrðuje se prema èlanku 206. oveOdluke, osim što se na èestici mo�e dodatno graditisilos, visine do 12,0 m, izraðen od nehrðajuèeg èelika,bijele ili zelene boje, odnosno u boji èelika.

Èlanak 128.

(1) Ekstenzivni uzgoj �ivotinja - uzgoj na otvorenoj

ispaši u kapacitetu do 30 uvjetnih grla mo�e seorganizirati izvan podruèja oznaèenog nakartografskom prikazu br. 1 «Korištenje i namjenapovršina», ukoliko se na površini namijenjenoj ispašine predviða gradnja graðevina.

(2) Izuzetno, ukoliko je površina za ekstenzivniuzgoj �ivotinja veæa od 1,0 ha i nalazi se izvanpodruèja ogranièene ili zabranjene gradnje, utvrðenoprema kartografskom prikazu br. 3 «Uvjeti korištenja,ureðenja i zaštite površina» i poglavlju 6. ove Odluke,unutar èestice mo�e se graditi nadstrešnice izatvorene graðevine za sklanjanje �ivotinja uz uvjetda:

- ukupna površina svih graðevina po èestici nijeveæa od 100,0 m2,

- visina vijenca graðevine ne mo�e biti veæa od 3,0m, a

- graðevina treba imati dvostrešno krovište bezotvora u krovu i nagiba krovnih ploha od 33° do 45°,

- graðevina treba biti graðena od drveta ipokrivena glinenim crijepom, drvenom šindrom ilislamom, a

- boja proèelja graðevina ogranièava se na bijelu,oker �utu, zagasito ciglastu, zelenu i smeðu.

(3) Ograðeni otvoreni prostori i graðevine zadr�anje �ivotinja ekstenzivnim naèinom mogu senastavljati na graðevinsko podruèje naselja, a trebaju:

- od razvrstanih i nerazvrstanih cesta biti udaljeni20,0 m, a

- od groblja biti udaljeni najmanje 200,0 m.

Èlanak 129.

(1) Lovaèke remize mogu se ureðivati na svompoljoprivrednom tlu osnovne namjene /oznake P2 iP3/, u svrhu uzgoja hrane, formiranja zaklona, teuzgoja, odnosno odr�avanja populacije divljaèiodreðenog lovno-gospodarskog podruèja.

(2) Na remizama se mogu postavljati samomonta�ne graðevine, od prirodnih materijala (drva,zemlje ili slame), visine do 3,0 m, u iskljuèivoj funkcijiobavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosnosklanjanja divljaèi.

(3) Remize se mogu protezati i na prostore šuma,ukoliko je to predviðeno šumskom gospodarskomosnovom podruèja.

Èlanak 130.

(1) Sve èestice koje su unutar kultiviranog krajolikaformirane kao graðevinske za obavljanjegospodarskih djelatnosti, ne mogu se naknadno ugraðevinskom smislu dijeliti na manje dijelove, kojisami po sebi, velièinom i sadr�ajem, ne zadovoljavajuuvjete za graðevinske èestice unutar kultiviranihpredjela.

1.5.3. Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela


Èlanak 131.

(1) Graðevine koje se u cilju obavljanjagospodarskih djelatnosti grade unutar prirodnih,odnosno prirodi bliskih predjela ogranièavaju se nadjelatnost šumarstva, vodnog gospodarstva i lovstva,a ovise o osnovnim obilje�jima predjela i posebnimpropisima za navedene djelatnosti.

(2) Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgojašumskih kultura, mo�e obavljati na podruèjima ovimPPUO-om oznaèenim kao gospodarske šume, aunutar šuma posebne namjene prvenstveno u funkcijišume, u koju svrhu se mogu ureðivati iskljuèivoneasfaltirani pristupni putovi i privremena skladišta,sukladno šumskoj gospodarskoj osnovi.

(3) Djelatnost vodnoga gospodarstva, a posebnoizgradnja i odr�avanje hidromelioracijskog sustava, jena prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovanamjerama zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti,obraðenih u poglavlju 6.1 i 6.2. ove Odluke.

(4) Za potrebe lovstva se na podruèjima prirodnihi prirodi bliskih predjela mogu postavljati iskljuèivolovaèke èeke i hranilišta izvedeni od drveta, ukolikoje to odreðeno lovnogospodarskom osnovompodruèja.

(5) Lovaèke i ribièke domove kao ni drugegraðevine nije dozvoljeno graditi u šumama i unutarinundacijskih odnosno vegetacijskih podruèjavodotoka, bez obzira da li su predviðeni šumskomgospodarskom osnovom, vodnogospodarskomosnovom ili lovnogospodarskom osnovom.

UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIHDJELATNOSTI U PROSTORU

Èlanak 132.

(1) Društvene djelatnosti se kao sadr�aji javnoginteresa zajednice, svrstavaju u skupine istovjetnih ilisliènih funkcija i to uprave, lokalne samouprave ipravosuða, odgoja i obrazovanja, zdravstva isocijalne skrbi, djelatnosti kulture i zabave, djelatnostisporta i rekreacije, djelovanje vjerskih zajednica,javno djelovanje graðanskih skupina i sliènedjelatnosti.

(2) Društvene djelatnosti se organiziraju unaseljima, a djelatnosti sporta i rekreacije se moguorganizirati i izvan granica graðevinskog podruèjanaselja, u skladu s èlancima 6-8. ove Odluke.

(3) Za sve društvene djelatnosti, bez obzira gdjese lociraju, potrebno je:

- osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta usluèaju gradnje graðevina i sportskih igrališta, premapoglavlju 5.1.1.2 ove Odluke, a

- moguænost gradnje i oblikovanje graðevinauskladiti s posebnim uvjetima zaštite prirodnih,krajobraznih i kulturnih vrijednosti iz poglavlja 6. oveOdluke.

1.6. UVJETI UREÐENJA PROSTORAZA OBAVLJANJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI UNUTAR GRAÐEVINSKIH PODRUÈJA NASELJA

Èlanak 133.

(1) Unutar graðevinskih podruèja naselja, vrsta iznaèaj pojedine društvene djelatnosti ovisi o stupnjucentraliteta i razvojnoj ulozi svakog pojedinog naseljau odnosu na sustav središnjih naselja i razvojnih�arišta �upanije, te znaèaja unutar jedinice lokalnesamouprave.

(2) Drnje, prema PP�, spada u kategoriju malograzvojnog (veæeg lokalnog središta).

(3) Ostala naselja nemaju razvojnu funkciju.

Èlanak 134.

(1) Sustav mre�e društvenih djelatnostihijerarhijski je odreðen Prostornim planom �upanije,broj stanovnika središnjeg naselja utvrðen je s 1.500 -2.000, orijentacijski radijus utjecaja središnjeg naseljautvrðen je s 10,0 km.

(2) Minimalni sadr�aji društvenih djelatnosti, kojitrebaju biti zastupljeni u Drnju su opæinske slu�be,osnovna škola, društveni dom, ambulanta, ljekarna,veterinarska ambulanta, poljoprivredna apoteka,�upna crkva, groblje, djeèji vrtiæ, jaslice, maladvorana, nogometno igralište, kulturno umjetnièkodruštvo, dobrovoljno vatrogasno društvo i sportskeudruge.

(3) Minimalni sadr�aji društvenih djelatnosti, kojitrebaju biti zastupljeni u Torèecu su osnovna škola,društveni dom, groblje, djeèji vrtiæ, mala dvorana,nogometno igralište, kulturno umjetnièko društvo i isportske udruge.

(4) Botovo zbog svoje fizièke povezanosti sDrnjem nema posebnih potreba za ureðenjempovršina društvenih funkcija, odnosno ostvaruje ihzajedno s Drnjem.

(5) Mre�a društvenih djelatnosti naèelno odreðujepotrebnu velièinu pojedine graðevine, odnosnopripadajuæu potrebnu velièinu graðevne èestice, teovisno o njima i uvjete lociranja pojedine društvenedjelatnosti unutar naselja.

Èlanak 135.

(1) Unutar granica graðevinskog podruèja naselja,društvene djelatnosti se u pravilu lociraju grupirano uzonama koje se razgranièuju ovisno o namjeni na:

- zone centralnih i društvenih sadr�aja i - zone sporta i rekreacije, koje se formiraju radi

specifiènosti u velièini i prete�itosti ureðenja kaootvorenih površina.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka društvenedjelatnosti, osim sporta i rekreacije se mogu locirati ina pojedinaènim graðevnim èesticama unutar


prete�ito stambene zone.(3) Zone urbanog i tradicijskog zelenila odreðuju

se radi zaštite od gradnje.(4) Površine zona prikazane su na kartografskom

prikazu br. 4.1- 4.3. -»Graðevinska podruèja».(5) Sadr�aji - graðevine ili otvorene površine koje

se mogu graditi, odnosno ureðivati unutar pojedinezone, odreðene su smjernicama za razgranièenjezona, u toèki 2.2.2. ove Odluke.

Èlanak 136.

(1) Ukoliko u pojedinim naseljima nedostajusadr�aji iz èlanka 134. ove Odluke, na površinamazona centralnih i društvenih sadr�aja i u kontaktnimstambenom podruèju potrebno je rezervirati površineza formiranje graðevnih èestica za nedostajuæesadr�aje u slijedeæim površinama:

- graðevnu èesticu za graðevinu djeèjeg vrtiæa ijaslica površine najmanje 3.000,0 m2, a djeèjeg vrtiæabez jaslica površine najmanje 1.000,0 m2,

- graðevnu èesticu za graðevinu društvenog doma,uz koju je potrebno vezati prostore kulturno-umjetnièkih društava, površine najmanje 2.000,0 m2,

- graðevnu èesticu za graðevine ambulante,ljekarne i poljoprivredne apoteke, površine najmanje500,0 m2

(2) Površine nogometnih igrališta su rezervirane uoba naselja.

(3) Graðevnu èesticu za graðevinu male sportskedvorane, moguæe je locirati u Drnju, unutar površinecentralnih sadr�aja i sporta i rekreacije u smjeru istok- zapad, s dozvoljenim otklonom od 15°, odnosnomoguæe je predvidjeti dogradnju ili rekonstrukcijupostojeæe školske sportske dvorane.

(4) Graðevina unutar zone sporta i rekreacije uTorèecu se ne mo�e dograðivati niti nadograðivati.

(5) Površine za razvoj sportskih školskih igralištapotrebno je rezervirati uz osnovnu školu, u radijusu od100,0 m od graðevine osnovne škole.

(6) Graðevnu èesticu za graðevinu veterinarskeambulante nije potrebno rezervirati u zonama stavka1 ovog èlanka, veæ je se preporuèa graditi unutarstambene zone niske izgradnje.

(7) Graðevine opæinskih slu�bi, mjesnih odbora idobrovoljnih vatrogasnih društava postoje i moguæe ihje rekonstruirati, te u sluèaju potrebe rekonstruirati napostojeæim lokacijama.

(8) Graðevine �upne crkve ili filijalne kapelepostoje u svim naseljima.

(9) Površine groblja precizno su oznaèena ukartografskim prikazima graðevinskih podruèjanaselja i zadovoljavaju potrebe.

Èlanak 137.

(1) U zonama centralnih i društvenih sadr�ajadjelatnosti je potrebno grupirati ovisno o urbanomznaèaju, potrebnoj velièini graðevnih èestica i

gabaritima graðevina koji proizlaze iz funkcije i to:- djelatnosti uprave i kulture po�eljno je locirati u

logiènim središtima naselja, a- djelatnosti odgoja i obrazovanja, zdravstva i

socijalne skrbi, te institucije vjerskih zajednica, moguse locirati uz mjesne trgove, ili u sluèaju da zahtijevajuveæu površinu graðevne èestice, izdvojeno kaokompleksi.

(2) Ukoliko se unutar postojeæih zona centralnih idruštvenih sadr�aja formiraju (interpoliraju ilipreoblikuju postojeæe) graðevne èestice za izgradnjuprateæih sadr�aja - trgovaèki i ugostiteljski sadr�aji ivišestambeni sadr�aji, obavezno je osiguranjeprostora za nedostajuæe društvene djelatnosti premaprethodnom èlanku.

(3) Izuzetno od prethodnog stavka, podruèje zarazvoj centralnih sadr�aja u Drnju, na kri�anju D41 i�C 2114 rezervira se za izgradnju poslovno -stambenog kompleksa i ne treba sadr�avati prostor zafunkcije prethodnog èlanka.

Èlanak 138.

(1) Posebni uvjeti ureðenja graðevnih èestica igradnje za graðevine osnovne i prateæe namjene,unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenihdjelatnosti, te zona sporta i rekreacije, su slijedeæi:

- koeficijent izgraðenosti graðevnih èestica, mo�emaksimalno iznositi 0,4,

- visina i eta�nost graðevina utvrðuje se prema:- karakteristiènoj matrici naselja, odnosno prema

poglavlju 2.2.3. ove Odluke, a- dodatno za povijesne dijelove naselja, podruèja

kulturno povijesnih vrijednosti i ambijentalne cjelineprema poglavlju 6.3 ove Odluke,

- ako je unutar postojeæe zone centralnih idruštvenih djelatnosti, ili zone sporta i rekreacije,odreðen graðevni pravac, ili se graðevni pravacodreðuje prostornim planom ureðenja u�eg podruèja,graðevine, odnosno dijelove graðevinskogkompleksa, treba locirati na tom pravcu;



- izuzetno, pozicijom djeèjeg vrtiæa, jaslica iliosnovne škole na graðevnoj èestici, u odnosu naokolne postojeæe ili planirane graðevine, trebaosigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijemeboravka djece u graðevini, odnosno susjednegraðevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravkadjece,

- otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet,košarka, tenis i druga), locirana unutar zona sporta i


rekreacije, trebaju biti najmanje 10,0 m udaljena odmeða graðevnih èestica u stambenim zonama,

- najmanje 20% od ukupne površine graðevneèestice treba biti ozelenjeno autohtonim raslinjem,

- ozelenjenim površinama se smatraju i parkiralištaosobnih vozila, poploèena travnim elementima premaposebnim uvjetima odr�avatelja sustava odvodnjeoborinskih voda i zasaðena drvoredom u omjeru 1stablo/2 parkirališta,

- gara�e se mogu oblikovati jedino u graðevnomkompleksu s graðevinom osnovne ili prateæenamjene, a

- druge servisne sadr�aje, potrebne zafunkcioniranje prateæih funkcija, definiranih premapoglavlju 2.2.2 èlancima 28. - 40. ove Odluke(gospodarskih djelatnosti u obje zone i stanovanja uzonama centralnih i društvenih sadr�aja), kao što suparkirališne površine, prilazi za dostavu, lokacije zaskupljanje komunalnog otpada i drugi, potrebno jedimenzionirati i oblikovati prema uvjetima iz poglavlja5, 7 i 8. ove Odluke.

Èlanak 139.

(1) Na graðevinskoj èestici društvenog sadr�aja -uprave, kulture i zabave, te sporta i rekreacije, mo�ese odobriti postava jedne monta�ne graðevine -kioska do 12,0 m2, za obavljanje djelatnostijednostavnih trgovaèkih i ugostiteljskih usluga, ukolikoje djelatnost kompatibilna s funkcijom društvenedjelatnosti, odnosno s centralnim znaèajem lokacijena koju se postavlja.

(2) Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima(mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno uspecifiènim sluèajevima oblikovanje mora bitiprimjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije).

(3) Kiosk se treba locirati minimalno 5,0 m od linijeregulacije, a mo�e biti najveæe tlocrtne površine do 12m2 bez moguænosti prigradnji, terasa i nadstrešnica.

(4) Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometatifunkcioniranje graðevne èestice na kojoj je postavljen,niti susjednih graðevina i prometa.

(5) Grupa privremeno - monta�nih graðevina -kioska se na površinama društvenih sadr�aja mo�epostaviti samo na temelju prostornog plana u�egpodruèja - DPU.

Èlanak 140.

(1) U stambenim zonama mogu se lociratidruštvene djelatnosti koje su uobièajeno vezane uzstanovanje, kao što su odgoj, ni�e obrazovanje,djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucijedjelovanja vjerskih zajednica i drugih graðanskihskupina.

(2) Graðevine društvenih djelatnosti mogu segraditi na podruèjima stambenih zona niske izgradnjesvih naselja, kao osnovne ili kao prateæe graðevine,uz poštivanje

- karakteristiène stambene matrice stambene zoneu kojoj se nalaze, prema poglavlju 2.2.3. i

- posebnih uvjeta zaštite kulturno povijesnihvrijednosti iz poglavlja 6. ove Odluke.

(3) Ukoliko je na èestici u stambenoj zonigraðevina društvenih djelatnosti izgraðena kaoosnovna graðevina, uz nju se na istoj èestici ne mogulocirati graðevine za obavljanje buènih i potencijalnoopasnih djelatnosti, graðevine s negativnim utjecajemna naselje, niti pomoæne graðevine s izvoromzagaðenja.

(4) Ukoliko se grade kao prateæe graðevine uzstambenu ili stambeno-poslovnu graðevinu, ukupnabruto površina svih prateæih graðevina na èestici (bezobzira na vrstu djelatnosti) ne mo�e biti veæa od 400,0m2 po èestici, a prateæu graðevinu treba lociratinajmanje 4,0 m iza uliènog proèelja osnovnegraðevine.

(5) Graðevine društvenih djelatnosti ne mogu segraditi kao prateæe, na graðevnim èesticamavišestambenih graðevina, ali se dijelovi višestambenihgraðevina mogu namijeniti za djelatnost predškolskogodgoja i djelovanja udruga graðana ukoliko:

- su funkcionalno i graðevinski cjeloviti,- imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio

graðevine, - ukupnom neto korisnom površinom ne

premašuju 25% ukupne neto korisne površinevišestambene graðevine, te

- se stambenom dijelu graðevine osigura zaštitaod buke, koja zadovoljava uvjete stambene zone.

1.7. UVJETI UREÐENJA PROSTORAZA OBAVLJANJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI IZVAN GRAÐEVINSKIH PODRUÈJA NASELJA

1.7.1. Izdvojena podruèja za društvene djelatnosti

Èlanak 141.

(1) Jedino izdvojeno podruèja društvenihdjelatnosti na podruèju opæine je èestica za ureðenjeprostora lovaèkog doma - podruèje istoèno od Botovana lokaciji Mlað /oznaka R6/.

(2) Namjena, lokacija, te površina izdvojenogpodruèja prikazana je na kartografskom prikazu br. 1.«Korištenje i namjena površina « u mjerilu 1 : 25.000.

Èlanak 142.

(1) Izdvojeno podruèje odreðuje se prostorom zaobavljanje osnovne djelatnosti - razvoja lovstva iorganiziranja udruge graðana, te u vezi s timlegalizaciju postojeæe graðevine lovaèkog doma idaljnju gradnju graðevina u funkciji lovstva.

(2) Prateæa djelatnost u graðevini mo�e bitipru�anje ugostiteljskih usluga.


(3) Unutar podruèja dodatno se mogu:- ureðivati šetnice od prirodnih materijala - drva,

zemlje i sl.- mogu se graditi pješaèki mostovi, odmorišta i

klupe, iskljuèivo od drveta, temogu se urediti lovaèke streljane iskljuèivo

uklapanjem od materijala koji se ukapa u okoliš, a- sve zahvate niskogradnje (pristupe i parkirališta)

treba izvesti u materijalima i na naèin primjerenokolišu (bez asfaltnih prilaza i staza).

(4) Unutar podruèja zone ne mogu se graditistambene graðevine, unositi neautohtone biljne i�ivotinjske vrste.

(5) Graðevina lovaèkog doma treba bitioblikovana, sukladno tradicijskim obilje�jima gradnje,prema èlanku 206. ove Odluke.

(6) Podruèje lovaèkom doma ureðuje se temeljemprojekta izdvojenog podruèja.

1.7.2. Društvene djelatnosti unutarkultiviranih predjela

Èlanak 143.

(1) Unutar kultiviranih predjela mogu se ureðivatiprostori rekreativnih aktivnosti, te privremenihsportskih ili kulturnih manifestacija, bez dugotrajnogili znaèajnog utjecaja na prostor, kao što subiciklistièke, pješaèke i trim staze, ureðivati odmorištau obliku klupa za sjedenje izraðenih od drveta,postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa islièno.

(2) Kod ureðivanja staza iz prethodnog stavka,potrebno je u tu svrhu koristiti postojeæe poljskeputove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove,koji se i uobièajeno koriste u obavljanju djelatnostipoljoprivrede i šumarstva.

1.7.3. Društvene djelatnosti unutarprirodnih i prirodi bliskih predjela

Èlanak 144.

(1) Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela moguse obavljati iskljuèivo rekreativne aktivnosti, kojenemaju utjecaja na prostor, veæ se koriste kaoprostori rekreacije, uz mjere opreza u odnosu naoèuvanje ekosustava i u skladu s gospodarskomosnovom prostora.

(2) Rekreativne aktivnosti posebno se moguobavljati u šumama koje su obzirom na sociološkiznaèaj u odnosu na naselja, ovim PPUO-omodreðene šumama posebne namjene.

(3) U svrhu korištenja navedenih prostora, moguse postavljati markacijske oznake i izletnièke toèke -odmorišta izvedena kao klupe od materijalaidentiènog okolišu.

UVJETI ZA UTVRÐIVANJE KORIDORAILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE IKOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE

Èlanak 145.

(1) Koridori ili trase, te lokacije postojeæih,planiranih i moguæih planiranih graðevina i ureðajaprometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava,prikazane su kartografskim prikazom br. 2.«Infrastrukturni sustavi».

(2) Ovim PPUO-om je predviðena izgradnja,odnosno odr�avanje slijedeæih sustava:

- prometnog, koji obuhvaæa postojeæe sustavecestovnog, �eljeznièkog, poštanskog itelekomunikacijskog prometa, s planiranim razvojem,odnosno rekonstrukcijama,

- energetskog, koji obuhvaæa postojeæe sustaveprijenosa i distribucije elektriène energije i plina,dijelove moguæeg planiranog sustava proizvodnjeelektriène energije,

- vodnogospodarskog, koji obuhvaæa postojeæesustave za obranu od poplava, planirane sustave zavodoopskrbu, zbrinjavanje otpadnih voda - odvodnjui proèišæavanje.

Èlanak 146.

(1) Planirane linijske infrastrukturne površine(koridori ili trase) odreðene su aproksimativno uprostoru, a toèna trasa odreðuje se u fazi idejnogprojektiranja, pojedinaèno za svaki zahvat u prostoru.

(2) Površine ovim PPUO-om izdvojene zaodr�avanje, odnosno rekonstrukciju postojeæihgraðevina u funkciji linijskih infrastrukturnih i novugradnju su lokacije graðevinskih èestica:

- planiranog cestovnog koridora za odvojak D-41radi ureðenja cestovnog graniènog prijelaza Botovo-Gykenyes,

- planiranog koridora za rekonstrukcijumagistralne �eljeznièke pruge MG 1 - Botovo(dr�avna granica) - Koprivnica - Dugo Selo - ZagrebGlavni kolodvor -Karlovac - Rijeka izgradnjom drugogkolosijeka,

- planiranog koridora za izgradnju �eljeznièkogkolodvora Novo Drnje, s pripadajuæim ureðajima itreæim kolosijekom izmeðu postojeæih slu�benihmjesta Drnje i Botovo,

- planiranih ureðaja za proèišæavanje otpadnihvoda,

- postojeæe transformatorske stanice TS35/10(20) u Drnju,

(3) Dodatno se u funkciji razvoja linijskihinfrastrukturnih sustava na podruèju opæine moguizdvajati površine za izgradnju crpnih stanica sustavaodvodnje ili navodnjavanja, izgradnju novih baznihpostaja telekomunikacija u pokretnoj mre�i i drugepovršine sliène namjene.

(4) Profil moguæe planirane graðevine


akumulacije hidroelektrane Novo Virje prikazuje seaproksimativno, a do izgradnje podruèje se koristiprema prikazanoj namjeni površina.

Èlanak 147.

(1) Podruèja i graðevne èestice za smještajgraðevina i ureðaja komunalne infrastrukture mogu seureðivati i koristiti iskljuèivo za izgradnju graðevina ipostavu infrastrukturnih ureðaja u osnovnoj namjeni, adodatno samo servisnih instalacija, sve u skladu sposebnim propisima.

(2) Pri projektiranju i izvoðenju pojedinih graðevinai ureðaja komunalne infrastrukture potrebno sepridr�avati va�eæih propisa, kao i propisanihudaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata iureðaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnikainfrastrukturnih koridora.

(3) U odreðivanju trasa regionalnih i magistralnihkoridora potrebno se pridr�avati naèela racionalnoggospodarenja s prostorom, odnosno:

- zahvati u prostoru ne smiju se izvoditi na štetukorištenja obradivih površina, posebno vrijednogobradivog tla,

- koridori osigurani za prolaz jedne infrastrukturetrebaju se iskoristiti i za voðenje ostalih potrebnihinfrastruktura,

- zahvati u prostoru trebaju maksimalnoizbjegavati narušavanje prirodnih i prirodi bliskihpredjela, a posebno šumskih prostora, vegetacijskihpojaseva vodotoka i plavnih livada.

1.8. PROMETNI SUSTAV

1.8.1. Cestovni promet

1.8.1.1. Izvan graðevinskih podruèja

Èlanak 148.

(1) Prilikom projektiranja novih prometnica izvangraðevnog podruèja naselja, odnosno rekonstrukcijepostojeæih, potrebno je osigurati minimalnu širinukoridora za prolaz prometnice i komunalneinfrastrukture i to:

- širina postojeæih koridora dr�avnih, �upanijskih ilokalnih cesta se zadr�ava.

- širina koridora moguæih novih dr�avnih i�upanijskih cesta odreðuje se sa minimalno 20,0 m,lokalnih sa 16,0 m, a ostalih nekategoriziranih cestasa 10,0 m.

(2) Izuzetno, koridori mogu biti i u�i, ukoliko je topredviðeno posebnim propisima.

(3) Zaštitni pojas dr�avnih cesta, sukladnoposebnim propisima, iznosi 25,0 m, �upanijskih cesta15,0 m, a lokalnih 10.0 m, mjereno obostrano odvanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.

Èlanak 149.

(1) Radi osiguranja kvalitetnije meðudr�avnecestovne veze planira se koridor za izgradnju odvojkaD-41 radi ureðenja cestovnog graniènog prijelazaBotovo-Gykenyes.

(2) U cilju izmicanja tranzitnog prometa odeksploatacije šljunka Keter do izdvojenogproizvodnog podruèja ju�no od Torèeca predviða seizgradnja servisne prometnice (nekategoriziranacesta) od D 20 sjeverno od pruge do postojeæeg cestekoja povezuje Botovo i eksploataciju.

(3) Kao neasfaltirani makadamski putovi,predviðaju se slijedeæi kolni prilazi:

- pristup mosta preko potoka Gliboki u Drnju, dopodruèja Posomok, na poziciji sjeverno od potokaGliboki,

- pristup od starog mlina u Torèecu do D 20sjeverno od mosta preko potoka Gliboki i

- prilaz od �C 2091 uz jezero Šoderica, na pozicijisjeverno od planirane turistièke zone.

(4) Prilazi iz prethodnog stavka ne smiju seasfaltirati.

Èlanak 150.

(1) Izvan granica graðevinskih podruèja, iskljuèivouz dr�avne ili �upanijske ceste, a izvan širegkontaktnog podruèja potoka Gliboki, utvrðeno kaopodruèje ugro�enog okoliša, prema kartografskomprikazu br. 3., dozvoljava se gradnja servisnihsadr�aja:

- benzinskih crpki uz koje se mogu organiziratiodmorišta s priruènim ugostiteljskim i osnovnimtrgovaèkim sadr�ajima, ali ne i druge trgovaèkedjelatnosti, te

- skladišta i odlagališta za potrebe cestarskihslu�bi.

(2) Najveæa dubina graðevne èestice za graðevineiz prethodnog stavka je 60,0 m od bli�eg ruba kolnikaprometnice.

Èlanak 151.

(1) Centralno parkiralište za kamione za potrebeOpæine potrebno je locirati u planiranu gospodarsku,prete�ito poslovnu zonu istoèno od Botova /oznakaI1,I2/ ili unutar podruèja poslovne zone /oznaka K/ uz�eljeznièku postaju Botovo.

(2) Izuzetno se parkiralište za kamione mo�eurediti i izvan granica graðevinskih podruèja, iskljuèivouz dr�avnu cestu D 41, sjeverno od Botova.

(3) Parkiralište za kamionski promet potrebno jeurediti na slijedeæi naèin:

- graðevnu èesticu parkirališta potrebno jedimenzionirati za prihvat najmanje teretnih vozila,

- dubina èestice, ukoliko se na nju pristupadirektno s dr�avne ceste, u odnosu na dr�avnu cestumo�e iznositi najviše 100,0 m,


- graðevnu èesticu je potrebno ograditi zaštitnomogradom,

- na èestici je moguæe izgraditi graðevinu zaupravu s prateæim sanitarnim èvorom i potrebnimservisima,

- površine parkiranja i servisa vozila potrebno jeurediti na naèin da se sprijeèi zagaðenje podzemnihvoda i površinskih vodotoka od zagaðenja, ugradnjomseparatora pijeska, ulja i masti, odnosno drugihštetnih tvari, prema posebnim propisima i posebnimuvjetima odr�avatelja voda.

Èlanak 152.

(1) Izvan granica graðevinskih podruèja nijedozvoljeno postavljanje reklamnih panoa.

(2) Postava, reklamnih panoa nije dozvoljena nitiunutar pojasa ceste izvan graðevinskih podruèja.

(3) Reklamne panoe površine do najviše 20,0 m2,u što se uraèunava i površina koju zauzima i nosivakonstrukcija reklamnog panoa, moguæe je postavljatiiskljuèivo unutar slijedeæih izdvojenih podruèja:

- gospodarskih, prete�ito proizvodnih zona uTorèecu i Botovu /oznaka I1,I2/ i

- gospodarske, poslovne zone uz �eljeznièkikolodvor Botovo /oznaka K/.

(4) Iskljuèivo za potrebe promid�be turistièkih iugostiteljskih sadr�aja unutar turistièke zone uz jezeroŠoderica /oznaka T2/, reklamne panoe površine donajviše 12,0 m2, u što se uraèunava i površina kojuzauzima i nosiva konstrukcija reklamnog panoa,moguæe je postavljati unutar navedene turistièkezone.

(5) Reklamni mogu se postavljati uz ceste na naèinda:

- ne smanjuju prometnu vidljivost,- su od osi kolnika udaljeni minimalno 15,0 m,- su od ruba pješaèke ili biciklistièke staze udaljeni

minimalno 1,5 m, te- su od crkava, kapela, poklonaca, pilova, raspela,

memorijalnih i drugih obilje�ja od kulturnog znaèajaudaljeni najmanje 30,0 m.

Èlanak 153.

(1) Na podruèju obradivog tla, mogu se za pristupgraðevinskim èesticama i poljoprivrednim površinamakoristiti poljski putovi èija minimalna širina koridora seutvrðuje s 4,0 m.

(2) Manipulativni pojas poljskog puta, koji odreðujepodruèje zabrane gradnje graðevina i postave drugihvrsta ureðaja (ograda, klijeti, spremišta, plastenika,staklenika, pèelinjaka, hidranata, stupova zraène nnmre�e i slièno) odreðuje se s 10,0 m, a utvrðuje se:

- 5,0 m obostrano, mjereno od osi poljskog puta,odnosno

- 7,0 m od osi poljskog puta èija suprotna stranagranièi s usjekom, pokosom ili drugom sliènomzaprekom.

1.8.1.2. U graðevinskim podruèjima

Èlanak 154.

(1) Unutar graðevinskih podruèja naselja, svejavne cestovne prometne površine, uz koje postoje ilise planiraju urediti graðevne èestice, s izravnimprilazom na prometnu površinu, ureðuju se kao ulice.

(2) Ulice se trebaju projektirati, graditi i ureðivati nanaèin da se unutar njihovih koridora omoguæi voðenjekomunalne i telekomunikacijske infrastrukture, temoraju biti vezane na sustav javnih prometnica.

(3) Ulice u naselju s funkcijom dr�avne, �upanijskeili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javnacesta).

(4) Podruèja predviðena za širenje naselja(neizgraðeni dijelovi graðevnog podruèja) trebaju seureðivati na naèin da graðevne èestice nemajudirektan izlaz na dr�avnu, odnosno �upanijsku cestu,koja prolazi kroz naselje, veæ je izlaz potrebnoformirati preko sabirne ulice.

(5) Izuzetno se dozvoljava pojedinaèni direktniprikljuèak èestice na dr�avnu, odnosno �upanijskucestu, prema posebnim uvjetima prikljuèenja kojeizdaje nadle�na uprava za ceste.

Èlanak 155.

(1) Meðumjesne ulice mogu se koristiti za javniprijevoz, u svrhu èega je na odgovarajuæim mjestimaunutar naselja potrebno predvidjeti proširenja zastajališta s nadstrešnicama za putnike.

(2) Stajališta s nadstrešnicama za putnike se nesmiju locirati na površinama urbanog ili tradicijskogzelenila, oznaèenim na kartografskim prikazima«Graðevinska podruèja naselja» br. 4.1 i 4.2.

(3) Od crkvi, kapela, poklonaca, pilova, raspela,memorijalnih i drugih obilje�ja od kulturnog iliambijentalnog znaèaja, stajališta bez nadstrešnicetrebaju biti udaljena najmanje 30,0 m, a stajališta snadstrešnicama najmanje 50,0 m.

Èlanak 156.

(1) Minimalna širina koridora novoformirane uliceunutar graðevinskog podruèja mo�e biti minimalno:

- 25,0 m za dr�avne ceste,- 16,0 m za lokalne ceste,- 10,0 m, ostale nekategorizirane ceste, - a samo izuzetno, ukoliko se formira koridor za

ulicu s jednom voznom trakom 7,0 m.(2) Jedna vozna traka mo�e se graditi iznimno za

slijepe stambene ulice, na preglednom prostoru, poduvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosnookretište na svakih 100,0 m ulice.

(3) Ukoliko se formira nova ulica u stambenoj zoni:- pozicija ulice treba omoguæiti formiranje

graðevnih èestica u pravilu obostrano, a samo usluèajevima da dubina graðevinskog podruèja to ne


omoguæuje i jednostrano na pristupnu ulicu,- u sluèaju da se planira ureðenje iskljuèivo

stambenih graðevnih èestica ili èestica na kojima semogu miješati stambena i poslovna namjena (tihe ièiste djelatnosti i društvene djelatnosti), minimalnadubina pojasa koji nakon lociranja ulice treba preostatiza formiranje novih graðevnih èestica treba iznositi40,0 m,

- ako se unutar zone planira miješanje stambenenamjene s poljoprivredno-gospodarskim namjenamaili buènim ili potencijalno opasnim gospodarskimdjelatnostima minimalna dubina pojasa koji nakonlociranja ulice treba preostati za formiranje novihgraðevnih èestica treba iznositi 80,0 m,

- maksimalna dubina pojasa koji nakon lociranjaulice treba preostati za formiranje novih graðevnihèestica treba iznositi 120,0 m.

(4) Ukoliko se formira nova ulica u zoni centralnihi društvenih djelatnosti ili zoni sporta i rekreacijeminimalna dubina pojasa koji nakon lociranja ulicetreba preostati za formiranje novih graðevnih èesticatreba iznositi 40,0 m, a dodatno se utvrðuje i premafunkciji do koje se ulicom pristupa.

(5) Ukoliko se formira nova ulica u gospodarskojzoni minimalna dubina pojasa koji nakon lociranjaulice treba preostati za formiranje novih graðevnihèestica treba iznositi 40,0 m, a meðusobni razmakparalelnih ulica u zoni treba iznositi najmanje 100,0 m.

Èlanak 157.

(1) Postojeæe ulice koje imaju manju širinu koridoraod navedenih u stavku 1 prethodnog èlanka, mogu seureðivati unutar utvrðenih koridora, ali se ne smijuprodu�ivati na isti naèin, a dugoroèno ih je potrebnopreregulirati da zadovolje prometne standarde.

(2) Ukoliko se linija regulacije postojeæe ulice unaselju nanovo utvrðuje, radi rekonstrukcijeprometnice ili pojedinaènog graðevnog zahvata nagraðevnoj èestici koja radi premale udaljenosti od osiprometnice ugro�ava promet, udaljenost vanjskogruba uliène ograde od osi ceste treba iznositinajmanje:

- kod dr�avne ceste 10,0 m,- kod �upanijske ceste 8,0 m,- kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m,- kod ostalih cesta i putova 3,0 m.

(3) Obaveza korekcije linije regulacije izprethodnog stavka ne odnosi se na zahvate napostojeæim graðevinama, koje se prema èlanku 244.ove Odluke mogu smatrati neophodnim obimomrekonstrukcije za poboljšanje uvjeta �ivota i rada, kaoni na kulturna dobra iz poglavlja 6. ove Odluke.

Èlanak 158.

(1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca odruba kolnika treba osigurati moguænost izgradnje

odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa,a ne mo�e biti manja od 1,2 m, dok se radi posebnihpropisa o spreèavanju arhitektonskih barijerapreporuèa 1,60 m.

(2) Ne dozvoljava se izgradnja graðevina, zidova iograda, te podizanje nasada koji spreèavajuproširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, tezatvaraju vidno polje vozaèa.

(3) Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice ili ulice kojoj seširina zadr�ava radi zaštite povijesnog dijela naselja,mo�e se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednunjenu stranu u istoj razini.

(4) Sve prometne površine trebaju biti izvedenebez arhitektonskih barijera.

Èlanak 159.

(1) Glavnim projektom graðevine potrebno jeosigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobnai/ili teretna vozila i to prema slijedeæim normativima:

(2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih iligara�nih mjesta je potrebno predvidjeti na graðevnojèestici graðevine, na drugoj zasebnoj èestici lociranoju neposrednoj blizini i/ili na javnom parkiralištu uneposrednoj blizini.

(3) Ukoliko se parkiralište locira na zasebnojèestici, predmetna èestica smatra se dijelomgraðevinske èestice na kojoj se gradi graðevina i nijeje moguæe kasnije prenamjenjivati u drugu svrhu,ukoliko se prethodno za osnovnu èesticu ne osiguranova odgovarajuæa parkirališna površina.

Èlanak 160.

(1) Unutar naselja, uz dr�avnu i �upanijskekategorizirane ceste obavezno je, a mo�e se izvoditifazno, ureðenje biciklistièkih i pješaèkih staza, upravilu odvojenih od kolnika zelenim pojasom, širine inagiba staze, prema posebnim propisima.

(2) U Torèecu je za sve zahvate na javnimpovršinama, što ukljuèuje ureðenje pješaèkih ibiciklistièkih staza potrebno tra�iti posebne uvjete


Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Èlanak 161.

(1) Unutar granica graðevinskog podruèja naselja,ne mogu se postavljati reklamni panoi površine iznad4,0 m2, u što se uraèunava i površina koju zauzimanosiva konstrukcija.

(2) Unutar granica graðevnog podruèja, reklamnipanoi ukupne površine do 4,0 m2, (u ukupnu površinuse uraèunava reklamna površina i postolje) mogu sepostavljati na pojedinaènim graðevnim èesticama uzonama stanovanja, zonama sporta i rekreacije izonama centralnih i društvenih sadr�aja, osim nagraðevnim èesticama predškolskih i školskih ustanovai vjerskih graðevina na naèin da:

- ne smanjuju prometnu preglednost prilaza èesticii parkirališnim površinama,

- su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i- su od graðevina na susjednim èesticama udaljeni

najmanje 3,0 m,- su oblikovani sukladno poglavlju 6. ove Odluke

ukoliko se nalaze unutar podruèja obuhvata povijesnihdijelova naselja, unutar podruèja od kulturno-povijesnog znaèaja ili ambijentalnog znaèaja zanaselje.

(3) Unutar površina zona urbanog i tradicijskogzelenila nije dozvoljeno postavljati reklamne panoe.

1.8.2. �eljeznièki promet

Èlanak 162.

(1) U cilju poboljšanja postojeæe �eljeznièke prugeMG1 - Botovo (dr�avna granica) - Koprivnica - DugoSelo - Zagreb Glavni kolodvor -Karlovac - Rijekaplanira se izgradnja drugog kolosijeka, za što seosigurava koridor širine 50,0 m, odnosno 25,0 mobostrano od osi postojeæe pruge.

(2) Prema kartografskom prikazu br. 1 rezervira seprostor za izgradnju �eljeznièkog kolodvora NovoDrnje, s pripadajuæim ureðajima i treæim kolosijekomna relaciji izmeðu postojeæih slu�benih mjesta Drnje iBotovo.

(3) Postojeæe pruge za poseban promet - premaposlovnoj zoni uz kolodvor Botovo i premaeksploatacijskom polju Keter zadr�avaju se zagospodarske namjene.

(4) Iz razloga zaštite okoliša nije moguæe zaposeban promet koristiti kao depo za pranje vagona.

(5) Za sve kolodvorske servise potrebno je upostupku izdavanja uvjeta gradnje tra�iti posebneuvjete zaštite prirode i posebne uvjete zaštite voda.

Èlanak 163.

(1) Kri�anje dr�avne ceste D 20 i �eljeznièke prugeu Torèecu predviða se izvesti kao podvo�njak

(2) Ostali postojeæi cestovni prelazi preko�eljeznièke pruge MG1 predviðaju se zadr�ati u istojrazini, uz poveæanje sigurnosti, sukladno posebnimpropisima koji osiguravaju sigurno prometovanje zavelike brzine vlakova.

(3) Posebni uvjeti, u smislu stavaka 1. i 2. ovogaèlanka odreðuju se temeljem posebnih propisa zasigurnosti prometa na pruzi.

1.8.3. Poštanski promet

Èlanak 164.

(1) Mre�a poštanskog prometa za podruèjeOpæine je uspostavljena s jedinicom poštanske mre�eu središtu Drnja - br. pošte 48322 i u tom smislu ju jepotrebno odr�avati.

1.8.4. Telekomunikacijski promet i radio veze

Èlanak 165.

(1) TC/TP (tranzitno-pristupna centrala) nalazi seu Koprivnici, a podruèje opæine pokriva UPS (udaljenipretplatnièki stupanj), odnosno mjesnatelekomunikacijska centrala u središtu Drnja, koja jes TC/TP povezana magistralnim svjetlovodnimvodom.

(2) Pretplatnièku mre�u na podruèju opæine èinipristupna mre�a Drnje, koja sva naselja pokrivasustavom podzemnih kabela i nadzemnihsamonosivih kabela.

(3) Svim pretplatnicima su dostupne svestandardne usluge fiksne telefonije, a oèekuje serazvoj sustava i poveæanje usluga.

Èlanak 166.

(1) Sve mjesne i meðumjesne kabelsketelekomunikacijske veze u pravilu treba polagatiunutar koridora prometnica, a rekonstrukcije imodernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istihkoridora.

(2) Radi racionalnijeg korištenja prostora,pozicioniranje telekomunikacijske kabelske mre�etreba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi toprouzroèilo nepotrebna prekapanja prometnice,obostrano.

(3) Nove eventualne telefonske centrale trebaju segraditi na vlastitim graðevnim èesticama i na naèin da:

- ne narušavaju matricu naselja, odnosnopotrebno ih je locirati na graðevnoj liniji ulice ili akograðevnu liniju nije moguæe utvrditi, najmanje 4,0 muvuèeno od linije regulacije ulice,

- najmanje 50,0 m udaljeno od sakralnih graðevinai obilje�ja, te druge javne plastike (skulptura i spomenobilje�ja), a


- nije ih dozvoljeno postavljati unutar površinaoznaèenih kao urbano ili tradicijsko zelenilo.

Èlanak 167.

(1) Mobilni telekomunikacijski sustav je u faziuspostave, a bazne postaje je potrebno grupirati naiste graðevine - visoke stupove, od kojih je postavljensamo jedan u središtu Drnja

(2) Novi antenski ureðaji i bazne postajetelekomunikacijskih i radijskih sustava ne mogu sepostavljati unutar naselja, ukoliko ih nije moguæelocirati na višim graðevinama, ali ne na crkve icrkvene tornjeve.

(3) Tornjeve s antenskim ureðajima i baznimpostajama mo�e se locirati na poljoprivredno tlo iunutar izdvojenih podruèja gospodarskih djelatnosti,pod uvjetom da su najmanje 200,0 m udaljeni odgroblja.

(4) Radi zaštite vizura na graðevine od kulturno-povijesnog znaèaja, za postavu tornjeva na koje sepredviðaju postaviti antenski ureðaji i bazne postajeradijskih i telekomunikacijskih sustava, kao i zapostavu samih ureðaja na graðevine, potrebno je upostupku izdavanja uvjeta za gradnju zatra�itisuglasnost nadle�ne Uprave za zaštitu kulturnebaštine.

1.9. ENERGETSKI SUSTAV

1.9.1. Dijelovi sustava za proizvodnju elektriène energije

Èlanak 168.

(1) Unutar podruèja opæine moguæa je izgradnjadijela akumulacije hidroelektrane Novo Virje.

(2) Moguænost i uvjeti izgradnje utvrðuju setemeljem posebnih propisa, a radi osiguranjaopæinskih interesa potrebno je na podruèju opæineosigurati:

- moguænost ispusta proèišæenih otpadnih vodasustava javne odvodnje naselja Drnje, Botovo ituristièke zone uz jezero Šoderica, kao zamjenu zaplanirani ispust u Dravu,

- odr�avanje postojeæih i planiranih cestovnih i�eljeznièkih veza od Drnja prema OpæiniGola iRepublici Maðarskoj.

1.9.2. Prijenos i distribucija elektriène energije

Èlanak 169.

(1) Jugozapadnim, rubnim dijelom opæinskogpodruèja predviða se izgradnja 2 x 400 kV dalekovodaKrndija - Koprivnica - Maðarska.

(2) Unutar koridora navedenog dalekovoda nije

predviðena gradnja drugih graðevina(3) Visokonaponske prijenosne ureðaje u

naseljima i u blizini naselja potrebno je graditi, apostojeæe rekonstruirati na naèin da budu izvedenipodzemno - kabelski, kako ne bi uzrokovali smetnjuširenju naselja.

Èlanak 170.

(1) Postojeæi sustav prijenosa i distribucijeelektriène energije na podruèju opæine, koji ukljuèujedalekovode 35 kV i ni�e potrebno je odr�avati ipoboljšavati.

(2) S ciljem poboljšanja sustava planira sepostojeæi zraèni vod napona 35 kV zamijeniti novimpodzemnim kabelskim vodom i to u istom koridoru.

Èlanak 171.

(1) Daljnje širenje 10 (20) kV mre�e potrebno jerazvijati sukladno širenju potreba, principijelno nanaèin da jedna transformatorska stanica unutarnaselja pokriva podruèje radijusa 350 m.

(2) Transformatorske stanice, osim ako nisu usastavu graðevina gospodarske ili društvenenamjene, trebaju se graditi na vlastitim graðevnimèesticama, na naèin da:

- ne narušavaju matricu naselja, odnosnopotrebno ih je locirati na graðevnoj liniji ulice ili akograðevnu liniju nije moguæe utvrditi, najmanje 4,0 muvuèeno od linije regulacije ulice,

- najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih graðevinai obilje�ja, te druge javne plastike (skulptura i spomenobilje�ja), a

- nije ih dozvoljeno postavljati unutar površinaoznaèenih kao urbano ili tradicijsko zelenilo.

(3) U sluèaju potrebne rekonstrukcije ili dogradnjesustava, dugoroèno je potrebno na druge lokacijeizmjestiti trafostanice izgraðene uz graðevinedefinirane u poglavlju 6.3 kao nepokretno kulturnodobro.

Èlanak 172.

(1) Radi racionalnijeg korištenja prostora, zraènuniskonaponsku mre�u unutar naselja potrebno jevoditi jednostrano unutar koridora ulica.

(2) Obostrano je, unutar uliènih koridora unaseljima, potrebno voditi niskonaponsku mre�uukoliko se ona predviða kao podzemna, kabelskakanalizacija.

(3) Isti koridor za potrebe niskonaponske mre�eopskrbe elektriènom energijom, potrebno je koristiti iza javnu rasvjetu, bilo da se vodi vlastitim nn kablomili u sklopu kabelskog razvoda nn mre�e opskrbe el.energijom.

1.9.3. Prijenos i distribucija plina


Èlanak 173.

(1) Sustav prijenosa i distribucije zemnog plina napodruèju Opæine bazira se na izgraðenom lokalnomplinovodu koji prolazi unutar koridora dr�avnihprometnica.

Èlanak 174.

(1) Širenje niskotlaène mre�e opskrbe plinomoèekuje se na prostore ovim PPUO-om planiranim zaširenje naselja i na izdvojena podruèja zagospodarske i društvene djelatnosti, a sukladno tomei potreba za postavom redukcijskih stanicaniskotlaène mre�e.

(2) Mre�u opskrbe plinom, unutar naselja potrebnoje voditi jednostrano unutar koridora ulica.

(3) Gospodarske proizvodne i poslovne zoneunutar i izvan naselja mogu se umjesto izvedbomniskotlaène mre�e opskrbiti plinom na naèin da se ukoridoru ulice predvidi srednjetlaèna mre�a, a da setlak za pojedinaène korisnike reducira izvedbomvlastitih redukcijskih stanica na pojedinaènimgraðevnim èesticama.

(4) Redukcijske plinske stanice potrebno jepozicionirati na mjestima koja ne narušavaju matricunaselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zonaurbanog i tradicijskog zelenila.

1.10. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

1.10.1. Zaštita od voda

Èlanak 175.

(1) Sustav obrane od voda rijeke Drave napodruèju opæine nije uspostavljen, posljedica èega jeneprestano pomicanje korita Drave u smjerupoljoprivrednih površina opæine.

(2) Izgradnja zaštitnog nasipa za obranu od vodaDrave vezana je uz projekt izgradnje akumulacijemoguæe planirane graðevine - hidroelektrane NovoVirje.

(3) Ukoliko se odustane od izgradnje navedenehidroelektrane, u opæinskom je interesu provedbadrugog naèina zaštite od poplava, rijeène erozije iznaèajnih pomicanje rijeènog korita u smjeru Drnja.

Èlanak 176.

(1) Sustav obrane od viška oborinske vode napodruèju opæine uspostavljen je izgradnjom kanalskemre�e na poljoprivrednim površinama i regulacijomdijela vodotoka.

(2) Daljnji razvoj sustava odnosi se na odr�avanjenavedeni sustava, uz pridr�avanje mjera zaštitevoda i vodenih ekosustava iz poglavlja 6. i 8. oveOdluke.

1.10.2. Korištenje voda

Èlanak 177.

(1) Vodene površine jezera Šoderica i postojeæegribnjaka u Torèecu usmjeravaju se na turistièku irekreacijsku namjenu.

(2) Za podruèje uz jezero Šoderica obvezna jeizrada prostornog plana u�eg podruèja, kojim æe sedefinirati uvjeti korištenja i zaštite kvalitete vode, aalternativno je moguæa revizija postojeæeg PP TRCŠoderica, u smislu smanjenja planiranih vodenihpovršina.

(3) Ureðenje vodenih površina za turistièku irekreacijsku namjenu potrebno je provesti u skladu sposebnim propisima kojima se dokazuje sigurnokorištenje jezera i odr�avanje kakvoæe vode unajmanje II. kategoriji.

Èlanak 178.

(1) Potok Gliboki potrebno je odr�avati kaoprirodno meandrirani vodotok, s utjecajem na okolnopodruèje i s kvalitetom vode najmanje II., a po�eljno I.kategorije.

(2) Predviða se korištenje potoka za rekreacijskiribolov.

1.10.3. Vodoopskrbni sustav

Èlanak 179.

(1) Izgradnja sustava vodoopskrbe predviða se napodruèju svih naselja i izdvojenim podruèjima zagospodarske djelatnosti.

(2) Vodoopskrbni sustav èine:-u I. fazi magistralni vodovod, koji se planira

unutar koridora glavnih ulica u naseljima, - u II. fazi magistralni vodovod uz �eljeznièku

prugu, te- planirani vodoopskrbni cjevovodi (3) Magistralne mre�e i lokalne mre�e mogu se

izvoditi u fazama.(4) Vodoopskrba izdvojenih podruèja kao i

izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava koja semogu graditi na poljoprivrednom tlu mo�e se riješitiizvedbom vlastitih bunara, prema posebnim propisimai uvjetima «Hrvatskih voda».

Èlanak 180.

(1) Vrsta materijala za izvedbu, odnosnorekonstrukciju magistralne vodovodne mre�e i naseljatreba predvidjeti na naèin da mo�e podnijeti radni tlakod NP 10 bara.

(2) Prilikom izgradnje vodovodne mre�e potrebnoje koristiti materijale cjevovoda i prikljuènih elemenatakoji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.


Èlanak 181.

(1) Radi osiguranja od po�ara, potrebno je na svimjavnim površinama predvidjeti hidrante za prikljuèenjevatrogasnih ureðaja, na meðusobnim udaljenostimapredviðenim posebnim propisima.

(2) Na površinama zona urbanog i tradicijskogzelenila i u parkovima ureðenim u drugimfunkcionalnim zonama unutar graðevinskog podruèjanaselja, kao i sportsko - rekreacijskim podruèjimaizvan naselja, ne mogu se postavljati hidranti,odnosno potrebno je odabrati takve kakvi oblikovnoodgovaraju namjeni površina.

1.10.4. Sustav odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda

Èlanak 182.

(1) Sustavi odvodnje i proèišæavanja otpadnihvoda planiraju se izvesti odvojeno:

- za Torèec u smjeru sjeveroistoka i s ispustom upotok Gliboki, a

- za Drnje, Botovo u smjeru jugoistoka s ispustomu potok Gliboki, a

- za izdvojena podruèja gospodarskih djelatnostisjeveroistoèno od Botova s ispustom u Dravu.

(2) Sustave za odvodnju otpadnih voda naseljapreporuèa se izvesti kao biološke lagune.

(3) Alternativno je moguæe izvesti tehnièki sustavsanitarno - fekalne odvodnje s izvedbomodgovarajuæeg mehanièko - bioloških ureðaja zaproèišæavanje i ispustom u recipijent.

(4) U sluèaju iz stavka 3. ovog èlanka, recipijent zanaselje Drnje mo�e biti i Drava.

(5) Sustav odvodnje sanitarno - fekalnih vodamoguæe je izvesti, ali nije moguæe pustiti u funkcijubez da se izvede i pusti u funkciju pripadajuæi ureðajza proèišæavanje otpadnih voda.

(6) Nakon izvedbe sustava odvodnje iproèišæavanja otpadnih voda, sve korisnike uzizgraðeni sustav obvezno je na njega spojiti, apostojeæe septièke talo�nice je potrebno staviti izvanfunkcije.

(7) Tehnološke vode prije ispuštanja u mre�u javneodvodnje treba proèistiti do razine odreðeneposebnim propisima ili ih se mo�e upuštati unepropusne sabirne jame i zbrinjavati sukladnoposebnim propisima - pra�njenjem na odgovarajuæemureðaju za proèišæavanje voda.

(8) Gospodarske graðevine u naseljima i unutarizdvojenih podruèja za gospodarske i društvenedjelatnosti, a posebno graðevine za intenzivni uzgoj�ivotinja, trebaju otpadne voda prije ispuštanja usustav odvodnje, prethodno proèistiti do stupnjakvalitete vode u mre�i odvodnje, odreðeno premaposebnom propisu i uvjetima odr�avatelja sustava.

Èlanak 183.

(1) Do izvedbe cjelovitog sustava zbrinjavanjasanitarno - fekalnih voda:

- otpadne sanitarno - fekalne vode potrebno jeriješiti skupljanjem u tehnièki kvalitetne, nepropusneseptièke talo�nice, koje je potrebno redovito odr�avati(prazniti), prema posebnim propisima, a

- tehnološke vode potrebno je riješiti skupljanjem uodvojene vodonepropusne sabirne jame, koje setrebaju redovito odr�avati pra�njenjem sadr�aja uskladu s posebnim propisima.

(2) Septièke talo�nice i sabirne jame trebaju se nagraðevnoj èestici locirati minimalno:

- 5,0 m od linije regulacije,- 1,0 m od susjedne meðe,- 3,0 m od susjedne stambene graðevine,- 1,0 m od vlastite stambene graðevine i- 15,0 m od vlastitog i susjednih bunara, koji slu�e

za opskrbu vodom za piæe i u smjeru suprotnom odteèenja vode prema bunaru.

Èlanak 184.

(1) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih vodadirektno, niti preko septièkih talo�nica, u vodotoke,bez prethodnog proèišæavanja ureðajem zaproèišæavanje otpadnih voda, do razine potrebne zaispuštanje u recipijent II. kategorije.

(2) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih sanitarno-fekalnih niti tehnoloških voda u sustav oborinskeodvodnje, ukoliko je predviðen odvojeno od sanitarno-fekalnog.

Èlanak 185.

(1) Oborinske vode unutar graðevinskih podruèjapotrebno je rješavati skupljanjem u sustav otvorenih ilizatvorenih kanala za odvodnju oborinskih voda.

(2) Oborinske vode je dozvoljeno upuštati u sustavodvodnje sanitarno - fekalnih voda samo ako jepredviðen kao mješoviti.

(3) Oborinske vode s graðevinskih èestica, ukolikonemaju primjesa koje bi utjecale na zagaðenjepodzemnih voda i tla (ulja, masti, dušièni i ugljiènispojevi i slièno), mogu se ispuštati na tlo unutargraðevne èestice.

(4) Oborinske vode s prometnih površinaparkirališta, servisa vozila i poljoprivrednih strojevapotrebno je spojiti na sustav odvodnje oborinskihvoda, uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, uljai masti, prema uvjetima odr�avatelja sustava.

Èlanak 186.

(1) U poglavlju 8. odreðene su posebne smjerniceza ureðenje prostora i gradnju na prostorima posebnoosjetljivim u odnosu na zaštitu kakvoæe voda -podzemnih voda, površinskih tekuæica i jezera, bara i


mrtvica.

1.11. GROBLJA

Èlanak 187.

(1) Groblja se odreðuju kao prostori iskljuèivenamjene osiguranja i ureðenja prostora za ukop ljudi.

(2) Èestica groblja namijenjena je izgradnjigrobnica, prema posebnom propisu, a okolnepovršine se ureðuju izvedbom parternog oploèenja,ureðenjem nasada i postavom urbane opreme.

(3) Graðevine koje se mogu graditi unutar površinagroblja trebaju biti u iskljuèivoj funkciji namjenegroblja, prvenstveno mrtvaènica sa servisnimprostorima, ispraæajni trg, te javna i sakralna i plastika.

(4) U ukupnoj površini manjoj od mrtvaènice, nagroblju se mogu graditi graðevine kompatibilnihtrgovaèkih namjena (cvjeæara, trgovina pogrebnomopremom i slièno).

(5) Sve graðevine na grobljima trebaju se graditikao prizemnice, visine vijenca do 4,80 m, osimzvonika kapela i poklonaca, koji mogu biti veæe visine.

(6) Do izgradnje èvrstih graðevina, iz prethodnogstavka, na prostoru groblja moguæa je postava do 2kioska za cvjeæaru i /ili prodaju pogrebne opreme.

Èlanak 188.

(1) Za potrebe parkiranja u funkciji groblja:- potrebno je dovršiti kolni prilaz i parking uz

groblje u Drnju i- urediti parkiralište preko puta groblja u Torèecu.

Èlanak 189.

(1) Radi zaštite kulturno-povijesnih vrijednostigroblja, kao povijesno - memorijalnih cjelina napodruèju opæine potrebno je provoditi prema poglavlju6.3 ove Odluke.

MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KRAJOBRAZNIH I KULTURNO - POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

1.12. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Èlanak 190.

(1) Preuzeto iz odredbi Prostornog plana �upanije,prema Zakonu o zaštiti prirode predla�u se za zaštitu:

- u kategoriji znaèajni krajobraz - širi kontaktniprostor rijeke Drave i

- u kategoriji spomenik prirode - vodene površinejezera Šoderica, posebno u zoni jugozapadnog dijelajezera, s moguænošæu zaštite prostora za znanstvenaistra�ivanja u domeni biologije.

(2) Prema prijedlogu iz elaborata - Popis kulturnihdobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnje premaZakonu o zaštiti prirode predla�e se za zaštitu ukategoriji spomenik parkovne arhitekture - park usredištu Drnja.

(3) Provedba postupka zaštite provodi se sukladnoZakonu o zaštiti prirode «(Narodne novine» br. 162/03).

Èlanak 191.

(1) Mjere zaštite pojedinih prostora iz prethodnogèlanka nakon proglašenja zaštite provode se sukladnoZakonu.

(2) Do proglašenja zaštite podruèje širegkontaktnog prostora rijeke Drave:

- podruèje s namjenom obradivog tla mo�e sekoristiti kao obradivo tlo pogodno za intenzivnuobradu, sukladno poglavlju 3.2.2 ove Odluke imjerama zaštite krajobraznih vrijednosti iz poglavlja6.2. ove Odluke,

- podruèje s namjenom obradivog tla - devastiranoiskopom šljunka (vodene i moèvarne površinesjeveroistoèno do dr�avne ceste D 4(1) mogu seprepustiti prirodnim procesima, a ne smiju se koristitikao deponije otpada, a

- podruèje ugro�eno promjenom toka rijeke Dravepotrebno je mjerama zaštite od štetnog djelovanjavoda rijeke odr�avati kao poljoprivredne površine.

(3) Izuzetno od prethodnog, sukladno posebnimpropisima moguæe je planirati izgradnjuakumulacijskog jezera hidroelektrane Novo Virje, kaodio sustava za proizvodnju elektriène energije, uzobvezu predviðanja zaštite od poplava za prostorju�no od graðevine.

(4) Do proglašenja zaštite za jezero Šoderica,podruèje jezera potrebno je koristiti u skladu sprostornim planom u�eg podruèja.

(5) Do proglašenja zaštite za park u središtu Drnjapotrebno je primjenjivati odredbe koji definirajupostupanje unutar funkcionalnih zona urbanog itradicijskog zelenila, prema poglavlju 2.2.2. oveOdluke i karakteristiène matrice Drnja èiji je parksastavni dio.

Èlanak 192.

(1) U cilju oèuvanja ugro�enog ekosustava potokaGliboki:

- izvan naselja je potok potrebno ureðivati na naèinkoji omoguæava meandriranje i razvoj vla�nih staništau kontaktnom prostoru vodotoka,

- prostor uz potok u naselju potrebno je ureðivati uskladu s mjerama zaštite krajobraznih vrijednosti izpoglavlja 6.2. ove Odluke,

- unutar naselja se zabranjuje zacjevljivanjepotoka, korištenje potoka kao dijela sustava odvodnjesanitarno-fekalnih i tehnoloških voda, a mo�e sekoristiti kao dio sustava oborinske odvodnje iskljuèivoukoliko se voda prije upuštanja proèisti od primjesa


pijeska, mulja, ulja i masti, odnosno ukoliko se ispustpredvidi preko atestiranog separatora koji osiguravakakvoæu vode u vodotoku minimalno II. a po�eljno I.kategorije,

- izvan naselja potrebno je ogranièiti daljnjemelioracije potoka,

- sve hidrotehnièke zahvate potrebno je izvoditibez da se ugro�avaju vodeni ekosustavi i prirodnevrijednosti vodotoka, a

- ispust ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda,predviðenog za naselje Torèec, treba osiguravatikakvoæu vode u potoku minimalno II, a po�eljno I.kategorije.

(2) Unutar i izvan naselja, u inundacijskom pojasupotoka Gliboki i ostalih vodotoka na podruèju opæine,a ukoliko inundacijski pojas nije odreðen, unutarpojasa 20,0 m od no�ice nasipa reguliranog kanala ili30,0 m od osi nereguliranog potoka, nije dozvoljenagradnja, niti postava ograda, staklenika ni plastenika.

(3) Izuzetno od prethodnog, unutar naselja jeizuzetno moguæe adaptirati i rekonstruirati:

- stari mlin u Torèecu i - druge postojeæe graðevine koje su od osi

vodotoka udaljene najmanje 15,0 m.(4) Izgradnju i rekonstrukciju prometne i

komunalne infrastrukture na mjestima gdje se onakri�a s vodotokom, potrebno je predvidjeti na naèinda se oèuvaju prirodne vrijednosti vodotoka, aposebno je potrebno ugraditi u konstrukciju mostovaili podzemno ispod korita vodotoka provesti vodovekomunalne infrastrukture (vodovod, plinovod, vodoviodvodnje, elektoenergetski i telekomunikacijski vodovii drugo).

Èlanak 193.

(1) U cilju oèuvanja ugro�enih �ivotinjskih vrsta ilovne divljaèi na prostorima poljoprivrednog tla unutaršireg prostora obradivog tla potrebno je èuvatimozaiènu strukturu poljoprivrednog zemljišta.

1.13. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Èlanak 194.

(1) Preuzeto iz odredbi Prostornog plana �upanije:- širi prostor rijeke Drave definira se osobito

vrijednim predjelom - prirodnim krajobrazom, a- ugro�enim podruèjem definira se širi kontaktni

prostor potoka Gliboki.(2) Prema prijedlogu iz elaborata - Popis kulturnih

dobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnje, definira sekulturnim krajolikom - podruèje ekspozicije kompleksa�upne crkve s �upnim dvorom u Drnju.

(3) Podruèja iz prethodnih stavaka su naznaèenana kartografskom prikazu br. 3. «Uvjeti korištenja,ureðenja i zaštite površina», u mjerilu 1:25 000, a

podruèje ekspozicije kompleksa �upne crkve u Drnjudodatno i na kartografskom prikazu br. 4.2«Graðevinsko podruèje naselja Drnje i Botovo iizdvojena podruèja u kontaktnom prostoru naselja».

Èlanak 195.

(1) Radi zaštite krajobraznih vrijednosti napodruèju osobito vrijednog predjela - prirodnogkrajobraza - šireg prostora rijeke Drave:

- potrebno je preferirati ratarsku i povrtlarskuproizvodnju, a ne preporuèa se osnivanje trajnihnasada voænjaka i vinograda,

- potrebno je èuvati mozaièku strukturupoljoprivrednog zemljišta kojom se osiguravamjestimièno miješanje visokog raslinja unutarpoljoprivrednog tla,

- ograðivanje posjeda moguæe je iskljuèivo ako sezasnivaju trajni nasadi za voæarstvo i vinogradarstvokoji su formirani kao cjelovite èestice površine veæe od2,0 ha,

- nije dozvoljena gradnja graðevina unutarpodruèja, osim na ograðenim cjelovitim èesticamapostojeæih trajnih nasada površine veæe od 2,0 ha,kada se dozvoljava gradnja poljoprivredno-gospodarskih graðevina za obavljanje osnovnedjelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, štoukljuèuje i postavu zaštitnih mre�a i staklenika,odnosno plastenika, kao i gradnju fiksnih, odnosnopostavu transportabilnih pèelinjaka, a oblikovanjegraðevina potrebno je uskladiti s tradicijskimobilje�jima gradnje, prema èlanku 206. ove Odluke.

(2) Radi zaštite krajobraznih vrijednosti, unutaršireg kontaktnog podruèja potoka Gliboki, a izvangraðevinskog podruèja naselja:

- nije dozvoljena gradnja, postava ograda,staklenika ni plastenika, kao ni drugih naprava, a

- izuzetno se unutar ovog podruèja dozvoljavaprivremena postava transportabilnih pèelinjaka, visinedo 3,0 m, koji se trebaju najmanje 30,0 m odmaknutiod osi potoka.

(3) Radi zaštite krajobraznih vrijednosti kulturnogkrajolika, unutar podruèja ekspozicije kompleksa�upne crkve s �upnim dvorom u Drnju:

- unutar graðevinskog podruèja ju�no od Crkveneulice, visina gradnje graðevina se ogranièava naprizemlje (P) i visoko prizemlje (VP), odnosno visinavijenca do najviše 4,80 m od kote ureðenog terena,koji od kote prilazne ceste ne smije biti viši od 50,0cm,

- unutar graðevinskog podruèja sjeverno odCrkvene ulice, visina gradnje graðevina se ogranièavana prizemlje, odnosno visina vijenca do najviše 3,50m od kote ureðenog terena, koji od kote prilazne cestene smije biti viši od 50,0 cm,

- izvan graðevinskog podruèja nije dozvoljenanikakva gradnja, kao ni postava ikakvih naprava iliureðaja, ukljuèujuæi i transportabilne pèelinjake.


Èlanak 196.

(1) U cilju oèuvanja tradicijskog poljoprivrednoggospodarenja izgradnju poljoprivrednihgospodarstava biljne proizvodnje treba usmjeravatiunutar stambenih zona naselja, a preferiraju seobiteljska poljoprivredna gospodarstva, odnosnostambeno-gospodarski sklopovi.

Èlanak 197.

(1) U cilju oèuvanja elemenata tradicijskogoblikovanja ruralnog prostora, na raskri�jima poljskihputova i u naseljima, potrebno je obnavljati i odr�avatitradicijska sakralna obilje�ja (kapelice, poklonce iraspela) zajedno s prateæim hortikulturnimelementima - ograðenim cvjetnjakom, te jednim iliskupinom visokih stabala.

(2) Ukoliko se vrši rekonstrukcija ili zamjenaošteæenih dijelova poklonca ili zamjena ošteæenograslinja, potrebno je zahvat izvršiti temeljem uvjetanadle�ne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

(3) Kao dio tradicije, mogu se, na raskri�jimaznaèajnijih prometnica i poljskih putova postavljati inova kulturno - vjerska obilje�ja - kapelice, poklonci iraspela.

Èlanak 198.

(1) U cilju oèuvanja tradicijskog korištenja prostorazajednièkog korištenja - tratine u središtu Torèeca,potrebno je odr�avati tradiciju postave drvenih,tradicijski oblikovanih spremišta kukuruza unutartratine, u svrhu èega je potrebno omoguæiti pristup natratinu s prometnice, odnosno mjestimièno izvestispuštene rubnike asfaltiranih prometnica prematratini.

(2) Tratinu je potrebno odr�avati košnjom, a na njojse ne dozvoljavaju nikakvi zahvati, izuzev postavepokretnih naprava za rekreacijske namjenekompatibilne ambijentu naselja - konjièki sport i slièno.

(3) Potok koji prolazi središtem tratine potrebno jeodr�avati na naèin da zadr�i prirodna obilje�ja, aposebno karakteristiènu vodenu vegetaciju.

Èlanak 199.

(1) U cilju oèuvanja zona urbanog i tradicijskogzelenila i parkovno ureðenih prostora u drugimfunkcionalnim zonama naselja, infrastrukturne mre�etreba voditi unutar koridora ulica, staza i uz ruboveèestica tradicijskog zelenila, parkova i hortikulturnoureðenih površina.

(2) Na površinama iz prethodnog stavka nikako sene mogu locirati infrastrukturne graðevine kao što sutrafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijskestanice, reklamni panoi, kontejneri za skupljanjekomunalnog otpada i slièno.

(3) U glavnim projektima novih ili za rekonstrukciju

postojeæih prometnica, koje prolaze ili tangirajuparkove ili površine tradicijskog zelenila kao i za sveprostore uz sakralna obilje�ja (parkove ili trgove crkvi,kapela, poklonaca i raspela), potrebno je prikazatirješenje odnosa prometne signalizacije premanavedenim sakralnim obilje�ja, a treba ga izvesti nanaèin da se prometnim znakovima ne zaklanjajuvizure na njih.

Èlanak 200.

(1) Tradicijsko zelenilo - javne zelene površine usredištima naselja (ledine, odnosno mjesne rudine)koje su slu�ile za ispašu peradi i kao prostoriokupljanja stanovništva i na kojima je u praviluizgraðeno sakralno obilje�je (kapela ili poklonac) ovimse PPUO-om radi zaštite od gradnje odreðuje zonomurbanog ili tradicijskog zelenila i za ureðenjenavedenih prostora primjenjuju se odredbe korištenjaprostora i gradnje navedene zone.

(2) Na pojedinoj èestici, unutar tradicijskog zeleniladozvoljava se:

- tradicijsko korištenje prostora za ispašu stoke iperadi ili košnju,

- korištenje prostora kao javne zelene površine usvrhu èega se mogu postavljati monta�na igrala zadjecu, klupe za sjedenje, kante za sitne otpatke irasvjetna tijela koja oblikom ne narušavaju prostor,

- zahvati odr�avanja i drugi zahvati na postojeæojsakralnoj graðevini ili obilje�ju, ovisno o utvrðenomstupnju zaštite,

- korištenje prostora za javne manifestacijeprivremenog karaktera, kao što su sajmovi, izlo�be�ivotinja, koncerti, i druga javna okupljanja, u svrhuèega je dozvoljena izgradnja privremenih graðevinanamijenjenih javnim manifestacijama, maksimalnepovršine do 200,0 m2.

(3) Unutar podruèja tradicijskog zelenila nijedozvoljeno:

- unašati neprimjerene biljne vrste, - prostor transformirati u parkove èije oblikovanje

nema uporišta u povijesnom oblikovanju navedenihtradicijskih javnih površina, pod èime sepodrazumijeva i sadnja cvjetnih aleja (maæuhica isliènog jednogodišnjeg cvijeæa), jer to nije tipiènooblikovanje za ruralne prostore,

- graditi infrastrukturne graðevine niti voditi linijskuinfrastrukturu,

- zabranjeno je postavljati stupove zraèneniskonaponske mre�e i javne rasvjete naselja, tereklamne panoe unutar podruèja tradicijsklog zelenila.

Èlanak 201.

(1) U cilju rekonstrukcije, odnosno oèuvanjapejsa�nih urbanistièkih akcenata, preporuèa se:

- odr�avanje i obnova drvoreda uz stazu premagroblju Drnje,


- formiranje drvoreda uz stazu od starog mlina uTorèecu prema D 20,

- sadnja visokog raslinja ili odr�avanje ratarskepovršine, odnosno sjenokoše na prostoru sjeverno odstarog mlina u Torèecu, koji se nalazi unutarpovijesnog naselja - ruralne cjeline Torèec, a izvangranica graðevinskog podruèja Torèeca.

1.14. MJERE ZAŠTITE KULTURNO -POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

1.14.1. Spomenièka podruèja i cjeline

1.14.1.1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI POVIJESNIH NASELJA

Èlanak 202.

(1) Zaštita kulturno - povijesnih vrijednosti upovijesnim naseljima provodi se u svrhu oèuvanjatradicijske slike naselja, odnosno prepoznatljivostiprostora naselja kao nositelja identiteta, te se radinavedenog odreðuju zone zaštite povijesne cjeline ilidijelova naselja i to:

- ruralna cjelina Torèec i- ruralna cjelina dijela naselja Drnje, na lokaciji

�idovaroš.(2) Zone zaštite su precizno prikazane u

kartografskim prikazima br. 4.1 i 4.2 «Graðevinskapodruèja naselja».

Èlanak 203.

(1) Ruralna cjelina Torèec preventivno je zaštiæenaprema Zakonu o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara(«Narodne novine» br. 69/99, 151/03 i 157/03), dokada æe se izvršiti valorizacija i donijeti konaènorješenje o zaštiti dijelova ruralne cjeline.

(2) Površina zaštite iznosi cca 62,0 ha, a prote�ese kroz gotovo èitavo graðevinsko podruèje naselja, tedijelom i u kontaktni prostor naselja.

(3) Radi oèuvanja vrijednosti Ruralna cjelinaTorèec preporuèa se izraditi Urbanistièki plan ureðenjanaselja Torèec, èiji obuhvat je odreðen nakartografskom prikazu br. 4.2. «Graðevinsko podruèjenaselja Torèec», a koji se treba bazirati na detaljnojkonzervatorskoj studiji sa smjernicama za zaštituvrijednosti povijesne cjeline naselja.

Èlanak 204.

(1) Ruralna cjelina dijela naselja Drnje, u površiniod cca 0,5 ha sukladno mjerama zaštite iz elaborataPopis kulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUODrnje, predla�e se za provedbu postupka utvrðivanjakulturnog dobra te temeljem navedenog postupka zaupis u registar kulturnih dobara.

Èlanak 205.

(1) Mjere zaštite koji se u pojedinaènim zahvatima- sanacije, restauracije, adaptacije, rekonstrukcuije,zamjene graðevina novima, dogradnje, nadogradnje iinterpolacije novih graðevina trebaju primjenjivatiunutar podruèja oznaèenih kao zone zaštite odnosese na:

- oèuvanje graðevinske matrice (parcelacije,lociranja graðevina unutar parcele),

- oblikovanja stambenih graðevina sukladnotradicijskim obilje�jima, odnosno prema èlanku 206.ove Odluke

- zadr�avanja tipiènih gospodarskih gradnji, kaodijelova stambeno-gospodarskog sklopa,

- odr�avanja tradicijskog ureðenja naselja - javnihpovršina, te

- oèuvanja tradicijske opreme naselja - sakralne ijavne plastike s pripadajuæim pejsa�nim ureðenjem.

(2) Za sve zahvate navedene u prethodnomstavku, koji se provode unutar oznaèenih zona zaštite,a radi kontrole primjene mjera zaštite iz prethodnogstavka, potrebno je od nadle�ne Uprave za zaštitukulturne baštine u postupku izdavanja uvjeta zazahvate u prostoru tra�iti posebne uvjete gradnje.

(3) U posebnim uvjetima nadle�ne Uprave zazaštitu kulturne baštine odredit æe se potreba obvezeishoðenja posebnog odobrenja za izvoðenjegraðevinskih radova za pojedinaèni zahvat unutarzaštiæene zone, kao i nadzor nadle�ne Uprave zazaštitu kulturne baštine nad pojedinaènim zahvatom.

(4) Ukoliko se UPU-a Torèec detaljno definirajukonzervatorski uvjeti za zahvate na prostoru naselja,odredbama navedenog plana mo�e se ukinuti obvezaishoðenja posebnih uvjeta nadle�ne Uprave za zaštitukulturne baštine za pojedinaène zahvate.

Èlanak 206.

(1) Smjernice za oblikovanje graðevina sukladnotradicijskim obilje�jima, a koje je obvezno primjenjivatiza zahvate rekonstrukcije, adaptacije i dogradnjepostojeæih graðevina za koje nije utvrðen povijesniznaèaj i interpolacije novih graðevina na podruèjimapovijesnih dijelova naselja:

- osnovne graðevine (stambene ili javne namjene)treba locirati na liniju regulacije ulice, odnosno nagraðevnom pravcu tradicijski izgraðene graðevnestrukture,

- visina vijenca osnovne i prateæih graðevina naliniji regulacije i unutar prvih 8,0 metara u dubinuèestice, ne mo�e biti veæa od 4,80 m,

- visina vijenca pomoænih graðevina ne mo�e bitveæa od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednihstrojeva i proizvoda, koja mogu imati visinu vijenca do4,80 m,

- tlocrt stambenih i poslovnih graðevina treba bitiizdu�en ili «L», a nikako kvadratièan,


- tlocrt pomoænih graðevina i prateæih graðevinapoljoprivrednog gospodarstva treba biti pravokutan,širine najviše do 12,0 m,

- graðevine trebaju biti izvedene od drveta ilizidane, a upotrebu betona u konstrukciji treba svestina minimum,

- kod oblikovanja stambenih graðevina po�eljno jeprimjenjivati tradicijske arhitektonske elemente kaošto je drveni trijem na du�em proèelju graðevine,

- konzolni balkoni se mogu izvesti s drvenomogradom, odnosno zabranjena je izvedba betonskihkonzolnih balkona i zidanje parapeta na konzolnombalkonu,

- konzolni balkoni ne mogu se izvoditi na uliènomproèelju graðevina koje su locirane ne liniji regulacije,

- zabranjuje se upotreba arhitektonskih formi kojenisu tradicijske za stambenu i gospodarskuarhitekturu, pod èime se posebno podrazumijevajukule, tornjevi, graðevine poligonalnog, kru�nog ieliptiènog tlocrta,

- na uliènom proèelju dodatno se zabranjujeupotreba i kru�nih i polukru�nih otvora, te luènih,šiljatih i poligonalnih nadvoja,

- fasada treba biti glatko obraðena i bojana,izrazito grubo �bukana, ili u kombinaciji navedenog, adodatno se mo�e kombinirati s drvetom, ai kodgospodarskih graðevina i s crvenom fasadnomopekom,

- boja proèelja graðevina ogranièava se na bijelu,oker �utu, zagasito ciglastu, blijedo ru�ièastu, zelenu ismeðu, a izrièito su zabranjene plava, ljubièasta,izrazito ru�ièasta, naranèasta i limun �uta,

- u zoni vizure ulice, a posebno na liniji regulacijestolarija treba biti drvena,

- otvori se u potkrovlju mogu se predvidjetiiskljuèivo kao prozori na zabatnom zidu, a nastambenim graðevinama i smještajnim turistièkim

graðevinama dodatno kao balkonski prozori nazabatnom zidu i krovni prozori u razini krova,

- nagib krovnih ploha u zoni vizure ulice mo�e sekretati od 33° do 45°,

- ne smiju se izvoditi krovne kuæice niti terase ukrovu graðevina, niti lomiti krovište suprotnotradicijskim naèinima,

- krovovi na graðevinama poljoprivrednoggospodarstva i pomoænim graðevinama treba bitidvostrešan, a ne mo�e imati otvore, osim ako se neradi o otvorima za ubacivanje poljoprivrednihproizvoda,

- pokrov graðevina mo�e biti od glinenog crijepa,drvenih ploèa i slame, a samo kod prateæih graðevinau funkciji poljoprivrednog gospodarstva i pomoænihgraðevina i od lima, iskljuèivo u crvenoj, smeðoj ilizelenoj boji, a

- silos mo�e biti obzidan ili izraðen od nehrðajuèegèelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji èelika, apotrebno ga je locirati najmanje 20,0 m iza linijeregulacije ulice.

1.14.1.2. ARHEOLOŠKI LOKALITETII NALAZIŠTA

Èlanak 207.

(1) Arheološki lokaliteti i nalazišta na podruèjuopæine prikazani su u slijedeæoj tabeli, a njihovelokacije dodatno su oznaèene, prema rednimbrojevima iz tabele, na kartografskom prikazu br. 3.«Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora» umjerilu 1:25 000, dok su oni koji se nalaze unutargraðevinskih podruèja naselja dodatno oznaèeni i nakartografskim prikazima graðevinskih podruèja umjerilu 1:5000.


(2) Prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara,prema Popisu kulturnih dobara sa mjerama zaštite zaPPUO Drnje, dan je za lokalitete kojima je u tabeli izprethodnog stavka, spomenièki status definiranoznakom PR.

Èlanak 208.

(1) Istra�ivanje, zaštitu i prezentaciju arheološkihlokaliteta, kao i drugih pojedinaènih nalazišta, napodruèju opæine, potrebno je provoditi temeljemZakona o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara («Narodnenovine» br. 69/99, 151/03 i 157/03) i posebnih propisa.

(2) Unutar granica arheoloških zona nedozvoljavaju se nikakvi graðevinski zahvati izuzevprezentacije arheoloških nalaza, parternog ureðenja iizvedbe propusta za va�niju infrastrukturu, koji setrebaju izvoditi prema posebnim uvjetima i uzneprestani nadzor nadle�ne Uprave za zaštitukulturne baštine.

(3) Izvan graðevinskih podruèja naselja -arheološki lokaliteti i zone se svi, osim jednog, nalazena podruèjima na kojima se ovim PPUO-om nepredviða nikakva gradnja, a gradnja je moguæa jedinona prostoru na kojem je evidentirano nalazištesrednjevjekovnog naselja - na loklaitetu Parag (identif.br.17 prema tabeli iz prethodnog èlanka).

(4) Unutar granica graðevinskih podruèja nalazese lokaliteti Školski vrt u Drnju i Kapela sv. Stjepana uTorèecu (identif. brojevi 3 i 11 prema tabeli izprethodnog èlanka).

(5) U postupku utvrðivanja uvjeta za sve zahvatena prostoru navedenih arheoloških nalazišta,potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzoraarheologa za sve radove koji se predviðaju izvoditi uzemlji, na dubini veæoj od 40,0 cm ispod razine tla.

(6) Na cijelom podruèju opæine, se u situacijamasluèajnih nalaza predmeta za koje se predmnijeva dase mogu smatrati arheološkim nalazom, kodpostupaka izvoðenja zahvata na dubini veæoj od 40,0cm ispod razine tla, potrebno pridr�avati odredbiZakonom o zaštiti i oèuvanju kulturnih dobara i uskladu s time odmah obustaviti radove i o nalazuobavijestiti nadle�nu Upravu za zaštitu kulturnebaštine, odnosno nadle�nog arheologa.

1.14.1.3. POVIJESNO - MEMORIJALNE CJELINE

Èlanak 209.

(1) Kao podruèja povijesno - memorijalnih cjelinana podruèju opæine evidentirani su:


IDENTIF.BROJ

NAZIV LOKALITET SPOMENIÈKISTATUS

1. Groblje Drnje E

2. Groblje Torèec E

(2) Radi zaštite povijesno - memorijalnih cjelina:- ne predviða se širenje graðevinskih podruèja u

smjeru groblja,- neizgraðene površine cca 50,0 m od groblja,

unutar graðevinskih podruèja naselja potrebno jeurediti kao parkovne i parkirališne površine,

- na površinama cca 100,0 m oko groblja izvannaselja nije dozvoljeno graditi graðevine, niti dr�ati�ivotinje,

- graðevine za uzgoj �ivotinja, koje se locirajuizvan naselja, a unutar podruèja predviðenog za uzgoj�ivotinja trebaju od groblja u Drnju biti udaljenenajmanje 200 m.

(3) Potrebno je odr�avati i obnavljati drvoredcrnogorice uz pješaèku stazu prema groblju u Drnju.

(4) Bespravno izgraðenu graðevinu kraj stazeprema groblju Drnje nije moguæe legalizirati.

1.14.2. Pojedinaèna nepokretna kulturna dobra

Èlanak 210.

(1) Pojedinaèni spomenici koji su prema Popisukulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnjepredlo�eni za zaštitu prema Zakonu o zaštiti ioèuvanju kulturnih dobara («Narodne novine» br.69/99, 151/03 i 157/03), odnosno kulturna dobra zakoje je u postupku utvrðivanje svojstva kulturnogdobra, temeljem èega se vrši i upis u Registarnepokretnih kulturnih dobara, na podruèju opæine su:

- kompleks �upne crkve Bla�ene Djevice Marije uDrnju (u kategoriji sakralnih graðevina- crkvi), zajednosa �upnim dvorom (u kategoriji stambenih graðevina)i pilom Kalvarija ispred crkve (u kategoriji opremenaselja),

- kapela sv. Stjepana Kralja u Torèecu (u kategoriisakralnih graðevina - kapele i kapele-poklonci),

- kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka u Drnju (ukategoriji sakralnih graðevina - kapele i kapele-poklonci),

- raspelo u Torèecu, raskri�je Koprivnièka ulica i- kapela - poklonac sv. Ivana Nepomuka u Botovu,

na raskri�ju uz glavnu cestu- zgrada �eljeznièke postaje Drnje u Torèecu (u

kategorjii javnih graðevina) i- zgrada ugostiteljskog sadr�aja u Drnju, Trg kralja

Tomislava br. 28 (u kategoriji javnih graðevina).(2) Pojedinaène èestice, odnosno prostori na

kojima se nalaze graðevine i sklopovi navedeni uprethodnom stavku, oznaèeni su u kartografskimprikazima br. 4.1 i 4.2 «Graðevinska podruèja naselja»kao prostori od kulturno - povijesnih vrijednosti.

(3) Zaštitu odnosno prezentaciju graðevina isklopova iz stavka 1, ovog èlanka, kao i drugihmo�ebitnih pojedinaènih kulturnih dobara, upisanih uRegistar nepokretnih kulturnih dobara, kulturnihdobara zaštiæenih rješenjem o preventivnoj zaštiti ipojedinaènih spomenika za koje je pokrenut postupak

utvrðivanja svojstva radi upisa u Registar, trebaprovoditi u skladu sa va�eæim Zakonom o zaštiti ioèuvanju kulturnih dobara.

(4) Sve zahvate, na kulturnim dobrima odreðenimprema prethodnom stavku, treba provoditi premaposebnim uvjetima nadle�ne Uprave za zaštitukulturne baštine, utvrðenim u postupku utvrðivanjauvjeta gradnje, a s ciljem konzervacije, restauracije,graðevinske sanacije, rekonstrukcije ili restitucijeizvornog izgleda.

(5) Zahvatima iz prethodnog stavka, ovog èlankasmatraju se graðevinski zahvati ali i drugi zahvati nagraðevini ili pripadajuæoj joj èestici, kao što jeograðivanje, postava kioska, hortikulturni zahvati idrugo.

(6) U posebnim uvjetima nadle�ne Uprave zazaštitu kulturne baštine odredit æe se potreba obvezeishoðenja posebnog odobrenja za izvoðenjegraðevinskih radova za pojedinaèni zahvat nakulturnom dobru, kao i nadzor nadle�ne Uprave zazaštitu kulturne baštine nad pojedinaènim zahvatom.

(7) Vlasnici, odnosno korisnici graðevina saspomenièkim svojstvima, navedenim u ovom èlanku,mogu putem nadle�ne Uprave za zaštitu kulturnebaštine, iz Dr�avnog proraèuna zatra�iti novèanupotporu za njihovo odr�avanje i obnovu u skladu sposebnim uvjetima nadle�ne Uprave za zaštitukulturne baštine.

Èlanak 211.

(1) Evidentirane pojedinaène graðevine kulturno -povijesne vrijednosti lokalne razine, na podruèjuopæine su:

- u kategoriji graðevina javne namjene- stari dio zgrade društvenog doma u Drnju, Trg

kralja Tomislava- u kategoriji gospodarskih graðevina- stari mlin (solana) u Drnju, Pemije 36- stari mlin u Torèecu- u kategoriji stambenih graðevina- drvena stambena graðevina u Botovu,

Prvomajska 24,- zidana stambena graðevina u Botovu,

Prvomajska 23.- zidana stambena graðevina u Botovu, Braæe

Mesariæa 2- zidana stambena graðevina u Drnju, Braæe Radiæ

29- zidana stambena graðevina u Drnju,Loèka ulica

5, - zidana stambena graðevina u Drnju, Loèka ulica

9- zidana stambena graðevina u Drnju, Loèka ulica

31, - zidana stambena graðevina u Drnju, Pemija 40- u kategoriji spomen obilje�ja- paviljon-spomen obilje�je palima u II. svj.ratu, u

Drnju, u parku u središtu naselja


- u kategoriji oprema naselja - javna i sakralnaplastika

- raspelo u Drnju, Crkvena ulica,- raspelo u Drnju, Dravska ulica,- raspelo u Drnju, Pemija,- raspelo u Torèecu, raskri�je Podravska ulica,- raspelo u Torèecu, uz kapelu sv. Stjepana.(2) Za sve evidentirane pojedinaène graðevine iz

prethodnog stavka, koje se nalaze unutar zona zaštitepovijesnih cjelina naselja, potrebno je primijeniti mjerezaštite prema poglavlju 6.3.1.1. ove Odluke.

(3) Evidencijom i vrednovanjem kulturnih dobaranavedenih u stavku 1. ovog èlanka, sukladnosuvremenim europskim naèelima i standardimazaštite i odredbama èlanka 17. Zakona o zaštiti ioèuvanju kulturnih dobara, predla�u se za zaštitu nalokalnoj razini.

(4) U postupku izdavanja uvjeta ureðenja prostorau svrhu ureðenja okoliša ili izvedbe zahvata(rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) nagraðevinama iz stavka 1. ovog èlanka, za zahvatezamjene, dogradnje i nadogradnje obavezno je tra�itistruèno mišljenje nadle�ne Uprave za zaštitu kulturnebaštine, a za zahvate sanacije, rekonstrukcije iadaptacije preporuèa se tra�iti struèno mišljenjenadle�ne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

(5) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno jeutvrditi projektantske smjernice za oèuvanje, odnosnorestauraciju znaèajnih stilskih elemenata pojedinegraðevine, te njen odnos prema okolini, pri èemu je upostupcima dogradnje i nadogradnje, radi razlikovanjapovijesnog dijela graðevine od novog moguæeprimijeniti postupke arhitektonskog oblikovanja imaterijale, koji tu razliku naglašavaju, a zamjenu vršitiiskljuèivo kao èin rekonstrukcije izvornog oblikagraðevine.

(6) Ukoliko se u postupku izdavanja uvjetaureðenja prostora u svrhu ureðenja okoliša ili izvedbezahvata rekonstrukcije, adaptacije, restauracije iureðenja okoliša, na graðevinama iz stavka 1. ovogèlanka i pripadajuæim graðevnim èesticama ne tra�i,odnosno ne postupa po struènom mišljenju nadle�neUprave za zaštitu kulturne baštine, potrebno jeprimijeniti slijedeæe mjere zaštite:

- zabranjeno je rušenje graðevina,- graðevine je potrebno odr�avati, adaptirati i

rekonstruirati na naèin da se saèuva izvorni oblikgraðevine, što podrazumijeva:

- rekonstrukciju izvorne konstrukcije graðevine štopodrazumijeva popravak ili zamjenu izvornihkonstruktivnih elemenata identiènima, a što seposebno odnosi na drvene kuæe i kanatnekonstrukcije, drvene trijemove, te drvene, kamene ilizidane nadvoje,

- korištenje izvornih materijala, strukture i bojeproèelja, ukljuèujuæi i postupak restauracije izvornihfasadnih profilacija,

- primjenu izvornog oblika otvora (tipièni suvertikalno izdu�eni prozori i vrata s unutarnjom

podjelom «zlatnog reza» s ravnim horizontalnimnadvojima),

- primjenu tradicionalnog odnosa velièine otvora ivelièine zida na proèelju,

- stolariju treba izvoditi iskljuèivo od drveta, aoblikovati na naèin da se oblikovno (širina imeðusobni odnos preèki) podudara s originalnim, uzmoguænost prilagodbe za primjenu izo stakla,

- krovište se mo�e rekonstruirati iskljuèivo uizvornom obliku, pri èemu se poveæanje visinenadozida ili interpoliranje zabata smatranadogradnjom i ne mo�e se vršiti bez struènogmišljenja nadle�ne Uprave za zaštitu kulturne baštine,

- na krovu uliènog proèelja nije dozvoljeno izvoditikrovne otvore (prozore ni krovne terase), a na ostalimkrovnim plohama moguæe je krovne otvore izvoditiiskljuèivo u ravnini krova, kao krovne prozore,

- kao materijal za pokrov krova mo�e se koristitiiskljuèivo glineni crijep, osim na graðevinama ukategoriji etnoloških, gdje se mogu primijeniti i drveneploèe ili slama, a

- zabranjeno je mijenjati oblik postojeæim otvorima,odnosno izvoditi luène, polukru�ne, trokutaste ipoligonalne nadvoje, ukoliko oni nisu karakteristièni zaizvorno oblikovanje graðevine (luèni i polukru�ni otvoritipièni su samo na sakralnim graðevinama i ulazimavelikih raspona na graðevinama poljoprivrednihgospodarstava, a nisu tipièni za tradicijsku ruralnustambenu arhitekturu, dok su trokutasti i poligonalninadvoji potpuno suprotni tradiciji gradnje u Hrvatskoj),

- kod oblikovanja okoliša èestice graðevina,betoniranje i asfaltiranje na èestici dozvoljeno jeiskljuèivo prema projektu na koji je izdana suglasnostnadle�ne Uprave za zaštitu kulturne baštine, adozvoljena je primjena prirodnih materijala (kamenekocke ili ploèe, drvo i kamena sipina) ili umjetnihmaterijala (betonski ili glineni oploènjaci i ploèe) kojise postavljaju na zemljanu ili pješèanu podlogu,

- korištenje biljnih vrsta visokog raslinja kodureðenja dvorišta treba se ogranièiti na autohtone itradicijske, ukoliko nisu alergeni (kesten, lipa, platana,trešnja, dud i slièno), a potrebno je izbjegavaticrnogoricu.

- boje koje se primjenjuju na pokloncima,kapelama, sakralnim kipovima i figurama trebaodabrati u skladu s tradicionalnom sakralnomikonografijom vremena u kojem su nastale.

(7) Opæina mo�e ustanoviti fond za potporuodr�avanja i obnove graðevina navedenih u ovomèlanku, te sufinancirati njihovu obnovu i odr�avanje,ukoliko se zahvati vrše sukladno struènom mišljenjunadle�ne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

POSTUPANJE S OTPADOM

Èlanak 212.

(1) Na podruèju opæine dijelom je uspostavljen


sustav gospodarenja otpadom u smislu skupljanja iodvoza komunalnog i neopasnog tehnološkog otpadana odgovarajuæu komunalnu deponiju izvan podruèjaopæine.

Èlanak 213.

(1) Na podruèju opæine, radi vodonosne zone ineracionalnosti se ne predviða izgradnja sanitarnedeponije komunalnog i neopasnog tehnološkogotpada, veæ se predviða odvoz navedenog otpada naodgovarajuæu deponiju �upanijske ili regionalnerazine.

Èlanak 214.

(1) Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljatiu posebne kontejnere postavljene na javnimpovršinama (stari papir, staklo), na naèin da seosigura nesmetani kolni i pješaèki promet i naudaljenosti od najmanje 30,0 m od nepokretnihkulturnih dobara, definiranih prema poglavlju 6.3. oveOdluke.

(2) Za komunalni otpad biljnog podrijetla, moguæeje urediti zajednièko kompostište unutar izdvojenihpoljoprivrednih gospodarstava, unutar podruèjapogodnog za intenzivni uzgoj �ivotinja.

(3) Komunalni otpad biljnog podrijetla, moguæe jeindividualno kompostirati na dvorištima u stambenimzonama naselja, unutar ruralne matrice, na naèin dakompostište bude smješteno u zoni gradnje graðevinas izvorom zagaðenja i najmanje 15,0 m udaljeno odpojasa stambene izgradnje.

Èlanak 215.

(1) Za komunalni otpad biljnog podrijetla, moguæeje urediti zajednièko kompostište unutar izdvojenihpoljoprivrednih gospodarstava, unutar podruèjapogodnog za intenzivni uzgoj �ivotinja.

(2) Komunalni otpad biljnog podrijetla, moguæe jeindividualno kompostirati na dvorištima u stambenimzonama naselja, unutar ruralne matrice, na naèin dakompostište bude smješteno u zoni gradnje graðevinas izvorom zagaðenja i najmanje 15,0 m udaljeno odpojasa stambene izgradnje.

Èlanak 216.

(1) Opasni otpad koji je moguæe koristiti kaosekundarnu sirovinu, mo�e se skupljati u za tu svrhudizajniranim spremnicima, postavljenim uz društvenedomove ili trgovine dnevne opskrbe (stare baterije islièno).

(2) Opasni otpad industrijskog podrijetla potrebnoje skupljati prema posebnim propisima.

(3) Opasni otpad od ostataka �ivotinjskih lešina(�ivotinjske ko�e, perje i slièno) potrebno je zbrinjavatiprema zakonskim propisima, a privremeno skupljanje

moguæe je urediti unutar izdvojenih poljoprivredno -gospodarskih zona za uzgoj �ivotinja.

Èlanak 217.

(1) Za svaku graðevnu èesticu potrebno je uglavnom projektu odrediti lokaciju privremenogodlaganja i naèin skupljanja komunalnog otpada, a zagospodarske i graðevine društvenih djelatnosti itehnološkog otpada (opasnog i inertnog), ako setakav na èestici stvara.

MJERE SPREÈAVANJA NEPOVOLJNAUTJECAJA NA OKOLIŠ

Èlanak 218.

(1) Opæina, u Izvješæu o stanju okoliša, trebaizvršiti inventarizaciju svih zagaðivaèa na podruèjuopæine, te Programom mjera zaštite okoliša opæine,propisati mjere za uklanjanje štetnih utjecaja naokoliš.

(2) Ovisno o odabranom sustavu praæenja stanjaokoliša na razini �upanije, Opæina je obvezna ukljuèitise u navedeni sustav, odnosno uspostaviti vlastiti.

1.15. VODE

Èlanak 219.

(1) Zbog zaštite površinskih i podzemnih voda:- ne dozvoljava se direktno upuštanje otpadnih

voda u vodotoke, a - potrebno je pratiti sastav i kvalitetu

poljoprivrednog zemljišta, te provoditi kontroluprimjene zaštitnih sredstava, posebno kontrolomprisutnosti nitrata u tlu.

(2) Na svim parkirališnim površinama, s brojemparkirališnih mjesta veæim od 10 po graðevnoj èestici,te otvorenim servisnim prostorima za vozila ipoljoprivredne strojeve, ukoliko se oborinske vode snavedenih površina ne odvode u sustav javneodvodnje, potrebno je kao mjeru zaštite, ugraditiureðaje za separaciju pijeska, ulja i masti, premaposebnim uvjetima institucije nadle�ne za zaštituvoda.

Èlanak 220.

(1) Radi zaštite kvalitete voda površinskih tokova ibunara za pitku vodu podove u graðevinama u kojimase dr�i stoka treba izvesti kao nepropusne s odvodomosoke u gnojišnu jamu.

(2) Dno i stjenke gnojišta, do visine 50,0 cm iznadterena trebaju biti izvedeni od nepropusnogmaterijala.

(3) Tekuæina iz gnojišta treba se odvesti u gnojišnu


jamu, koji trebaju imati siguran i nepropustan pokrov,te otvore za èišæenje i zraèenje.

(4) Udaljenost gnojišta i gnojišnih jama odstambenih graðevina ne mo�e biti manja od 15,0 m, aod bunara i drugih graðevina za èuvanje pitke vode nemo�e biti manja od 20,0 m.

Èlanak 221.

(1) Na jezerima i ribnjacima i potocima, gdje jeprisutno korištenje voda u sportske ili rekreativnesvrhe, potrebno je kontinuirano kontrolirati kvalitetuvode.

1.16. TLO

Èlanak 222.

(1) Radi zaštite tla od uèinaka rijeène erozije, nijedozvoljeno sjeèi šume uz rijeèno korito, a navedenešume definiraju se zaštitnim šumama.

Èlanak 223.

(1) Postojeæa odlagališta komunalnog otpadapotrebno je sanirati iskopom i premještanjem materijala,u skladu s va�eæim propisima o zaštiti okoliša.

Èlanak 224.

(1) Obradivo tlo, potrebno je koristiti u skladu snamjenom, prema odredbama ovog PPUO-a, aukoliko se ne koristi u navedene svrhe, potrebno ga jepošumiti autohtonim biljnim vrstama.

(2) Podruèja starih iskopa šljunka predviðaju seprepustiti prirodi, bez posebnih intervencija.

1.17. ŠUME

Èlanak 225.

(1) Radi zaštite ugro�enih �ivotinjskih vrsta i lovnedivljaèi potrebno je u kontaktnim prostorima naselja ina obradivim površinama odr�avati, odnosnoproširivati manje šumske zajednice.

(2) Šumske površine gospodarske su namjene imogu se koristiti u skladu s posebnim propisima, uzuvjet da se time na podruèju Opæine ne smanji ukupnapovršina pod šumama, odnosno da se šumskezajednice neprestano obnavljaju.

1.18. ZRAK

Èlanak 226.

(1) Izgradnja graðevina za gospodarske djelatnosti

kod kojih se u tehnološkom procesu pojavljujeotvoreni plamen, mogu se graditi prema posebnimuvjetima, koje definiraju propisi zaštite od po�ara izaštite kvalitete zraka.

Èlanak 227.

(1) Zaštitu zraka potrebno je provoditi temeljemposebnih propisa.

Èlanak 228.

(1) Uz prometnice veæeg intenziteta u naseljupotrebno je predvidjeti sadnju visokog raslinja, radismanjenja štetnih utjecaja ispušnih plinova na ukupnukvalitetu zraka u naselju.

1.19. BUKA

Èlanak 229.

(1) Stambene zone, prostori smještaja društvenihsadr�aja - ustanove odgoja i obrazovanja,zdravstvene i rehabilitacijske ustanove, kao ismještajni turistièki sadr�aji podruèja su posebnoosjetljiva na buku.

(2) Buène gospodarske djelatnosti potrebno jegrupirati unutar gospodarskih zona, s poštivanjemzakonom odreðenih mjera zaštite u odnosu napodruèja posebno osjetljiva na buku.

(3) Razina buke u prostorima gospodarskih zona,mo�e se kretati do najviše 60 dB(A) danju i 50 dB(A)noæu.

(4) Razina buke unutar stambenih zona i turistièkezone trebala bi se kretati do 55 dB(A) danju i 45 dB(A)noæu, a unutar podruèja zdravstvenih sadr�aja do 50dB(A) danju i 40 dB(A) noæu.

(5) Ako se graðevine, koje su izvor buke gradeunutar podruèja koja su posebno osjetljiva na buku,potrebno je prilikom izdavanja dozvole za rad, utvrditida li su u korištenju takve graðevine predviðenedodatne mjere zaštite od buke, koje na udaljenosti 5,0m od graðevine osiguravaju najviše 55 dB(A) danju i45 dB(A) noæu.

1.20. UPRAVLJANJE RIZICIMA

Èlanak 230.

(1) Jedinica lokalne samouprave obvezna jedonijeti Plan zaštite i spašavanja za podruèjeobuhvata Opæine, kojim je potrebno propisati sveposebne mjere zaštite.

(2) Planiranje i izgradnju skloništa kao mjeruzaštite i spašavanja od ratnih opasnosti potrebno jeprimjenjivati temeljem navedenog Plana.


Èlanak 231.

(1) Zaštitu od potresa potrebno je provodititemeljem posebnih propisa za gradnju, ovisno ostupnju ugro�enosti podruèja.

Èlanak 232.

(1) U svrhu spreèavanja širenja po�ara nasusjedne graðevine, graðevina mora biti udaljena odsusjednih graðevina najmanje 4,0 m.

Izuzetno od prethodnog stavka:- udaljenost mo�e biti i manja, ako se doka�e

uzimajuæi u obzir po�arno optereæenje, brzinu širenjapo�ara, po�arne karakteristike materijala graðevina,veliènu otvora na vanjskim zidovima graðevina idrugo, da se po�ar neæe prenijeti na susjednegraðevine ili

- mora biiti odvojena od susjednih graðevinapo�arnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta,koji u sluèaju da graðevina ima krovnu konstrukciju(ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje90 minuta) nadvisuje krov graðevine najmanje 0,5 mili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornostidu�ine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji morabiti od negorivog materijala najmanje na du�inikonzole.

(2) Radi omoguæavanja spašavanja osoba izgraðevine i gašenja po�ara na graðevini i otvorenomprostoru, graðevina mora imati vatrogasni prilazodreðen prema posebnom propisu.

(3) Prilikom gradnje ili rekonstrukcijevodoopskrbnih mre�a mora se, ukoliko ne postoji,predvidjeti vanjska hidrantska mre�a.

(4) Mjere zaštite od po�ara utvrðene posebnimpropisima, koje nisu navedene u ovom èlanku,odreðuju se temeljem posebnih uvjeta nadle�neslu�be.

Èlanak 233.

(1) U sluèaju kada se kod graðevina gospodarskenamjene buènih i/ili potencijalno opasnih djelatnostiutvrðuju prostorni elementi za novu izgradnju iliizmjenu postojeæeg tehnološkog procesa upostojeæim graðevinama, a gdje se tijekomtehnološkog procesa upotrebljavaju ili razvijajuagresivni i štetni plinovi ili tekuæine ili postoji opasnostod eksplozije, za navedene zahvate æe biti potrebnodokazati primijenjene mjere zaštite okoliša i zaštiteod industrijskih nesreæa, u skladu s posebnimpropisima.

(2) Graðevinama iz prethodnog stavka nijemoguæe poveæavati kapacitet, volumen niti mijenjatitehnologiju, ukoliko se nalaze u neodgovarajuæimzonama unutar naselja ili na podruèjima izvan naseljana kojima se takva djelatnost ne mo�e vršiti premauvjetima iz ovog PPUO-a.

1.21. KRAJOBRAZNE, KULTURNE I PRIRODNEVRIJEDNOSTI PODRUÈJA OPÆINE

Èlanak 234.

(1) Mjere zaštite krajobraznih cjelina, prirodnihvrijednosti i kulturno povijesne graditeljske baštineodreðene su u poglavlju 6. ove Odluke.

MJERE PROVEDBE PLANA

1.22. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA I NAÈIN PRIMJENE

Èlanak 235.

(1) Obavezna je izrada slijedeæih prostornihplanova u�ih podruèja:

- urbanistièki plan ureðenja ili detaljni planureðenja za prostor gospodarske zone istoèno odBotova,

- urbanistièki plan ureðenja ili detaljni planureðenja za zonu prete�ito proizvodnih djelatnostizonu uz jezero Šoderica,

- urbanistièki plan ureðenja ili detaljni planureðenja za turistièku zonu uz jezero Šoderica, koji semo�e izraditi i kao izmjena i dopuna TRC Šodericaizraðen od Plan d.d. Zagreb, 1991. i

- detaljni plan ureðenja prostora za razvojstambene zone uz školu u Drnju

(2) Preporuèa se izrada slijedeæih prostornihplanova u�ih podruèja:

- detaljni plan ureðenja izdvojenog stambenogpodruèja - naselja Roma istoèno od Drnja i

- urbanistièki plan ureðenja naselja Torèec (UPUnaselja)

(3) Kod izrade Urbanistièkog plana ureðenjanaselja Torèec, potrebno je u postupak izrade ukljuèitinadle�nu Upravu za zaštitu kulturne baštine, radizaštite kulturno - povijesnih vrijednosti naselja.

Èlanak 236.

(1) Obavezni obuhvat plana ureðenja u�egpodruèja za prostore izdvojenih podruèja definiran jegranicom izdvojenog podruèja

(2) Obavezni obuhvati planova ureðenja u�ihpodruèja za dijelove naselja prikazani su nakartografskom prikazu br. 4.1., a mogu se proširiti nakontaktni prostor naselja, ukoliko se oèekujemeðusobni utjecaj izgraðenog i neizgraðenogpodruèja.

(3) Za izgraðene dijelove naselja koji suobuhvaæeni obaveznim obuhvatom planova ureðenjau�eg podruèja, uvjeti ureðenja prostora mogu seutvrðivati i prije izrade navedenih prostornih planovau�ih podruèja, temeljem odredbi ovog prostornog


plana.

Èlanak 237.

(1) Na podruèju opæine, u svrhu interpolacijeèestica i gradnje graðevina na izgraðenimdijelovima naselja i podruèjima za razvoj naselja, zakoje obveza izrade plana u�eg podruèja nijeodreðena u kartografskim prikazima, nije obaveznaizrada prostornih planova ureðenja u�ih podruèjanaselja.

Èlanak 238.

(1) Fazna izrada prostornih planova u�ihpodruèja propisuje se Programom mjera zaunapreðenje stanja u prostoru Opæine.

Èlanak 239.

(1) Temeljem posebnih propisa, obavezna jeizrada procjene utjecaja na okoliš za slijedeæezahvate u prostoru:

- izdvojena poljoprivrednih gospodarstava zauzgoj �ivotinja - kapacitiranih sukladno posebnompropisu, te

- osnivanje eksploatacijskih polja, te - druge graðevine za koje je to odreðeno

posebnim propisom.

Èlanak 240.

(1) Obavezna je sanacija svih postojeæihodlagališta otpada na podruèju opæine, sukladnoZakonu o otpadu.

1.23. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Èlanak 241.

(1) Kao mjeru racionalizacije korištenja prostoranaselja, predla�e se stimuliranje gradnje unutarizgraðenih dijelova naselja.

Èlanak 242.

(1) Iz socijalnih razloga predla�e se pokretanjePrograma ureðenja bespravno izgraðenih naseljaRoma, na �upanijskoj razini, s ciljem utvrðivanjastanja korisništva (geodetska izmjera i katastarskaevidencija) i vlasništva (gruntovna evidencija),utvrðivanja graðevnog stanja i definiranja daljnjihmoguænosti ureðenja prostora - kroz izradu planaureðenja u�eg podruèja i parcelacije.

(2) Alternativno je program moguæe koncipiratina naèin da se bespravno izgraðeno naselje sruši, astanovništvo preseli na napuštene, nekorištene ili

druge pogodne stambene èestice u okolnimnaseljima.

1.24. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ÈIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Èlanak 243.

(1) Graðevine koje se nalaze izvan graðevinskipodruèja naselja, ukoliko su izgraðene na temeljugraðevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije15.02.1968., se tretiraju kao postojeæa izgradnja.

(2) Ukoliko su graðevine iz prethodnog stavka, usuprotnosti sa planiranom namjenom odreðenomovim PPUO-om, mogu se adaptirati, sanirati, ilirekonstruirati samo u opsegu neophodnom zapoboljšanje uvjeta �ivota i rada.

Èlanak 244.

(1) Neophodnim obimom rekonstrukcije zapoboljšanje uvjeta �ivota i rada smatra se za:

- stambene, odnosno stambeno-poslovnegraðevine:

1. obnova, sanacija i zamjena ošteæenih idotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova graðevine ikrovišta u postojeæim gabaritima;

2. prikljuèak na graðevine i ureðaje komunalneinfrastrukture, te rekonstrukcija svih vrstainstalacija;

3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC,kupaonica) uz postojeæe graðevine koje ih nemajuu svom sastavu ili na postojeæoj graðevnoj èestici, ito u najveæoj površini od 16 m2;

4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ilipomoænih prostora, tako da s postojeæim ne prelaziukupno 150,0 m2 bruto graðevinske površine sviheta�a, s time da se ne poveæa broj stanova;

5. adaptacija tavanskog ili drugog prostoraunutar postojeæeg gabarita u stambeni prostor;

6. postava novog krovišta, bez nadozida kodobjekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidomako se radi o poveæanju stambenog prostora iztoèke I. broj 4. ovoga stavka;

7. sanacija postojeæih ograda i potpornih zidovaradi sanacije terena (klizišta).

- graðevine druge namjene (gospodarske,društvene, komunalne i prometne graðevine):

1. obnova i sanacija ošteæenih i dotrajalihkonstruktivnih dijelova graðevina i krovišta;

2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjihspremišta i sl. do najviše 16 m2 izgraðenosti zagraðevine do 100 m2 bruto izgraðene površine,odnosno 16m2 + 5% ukupne bruto izgraðenepovršine za veæe graðevine;

3. prenamjena i funkcionalna preinaka graðevine


vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom danovoplanirana namjena nije u suprotnosti sa ovimPPUO-om.

4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, teizmjena ureðaja i instalacija vezanih za promjenutehnièkih rješenja za normalno obavljanjeproizvodne djelatnosti;

5. prikljuèak na graðevine i ureðaje komunalneinfrastrukture;

6. dogradnja i zamjena graðevina i ureðajakomunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina;

7. sanacija postojeæih ograda i potpornih zidovaradi sanacije terena (klizišta).

(2) Zahvati neophodne rekonstrukcije zapoboljšanje uvjeta �ivota i rada u cilju zamjenepostojeæe stambene ili stambeno-poslovnegraðevine novom ili dogradnje u produ�etkupostojeæe graðevine, ako se time ne poveæavavisina vijenca, mogu se izvesti i na postojeæimgraðevinama èija meðusobna udaljenost je manjaod propisane u poglavlju 2.2.4., èlanku 75. oveOdluke, ali uz obvezu poštivanja posebnih uvjetazaštite od po�ara i pri èemu se posebno neogranièava površina dograðenog dijela graðevine.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 245.

(1) Elaborat izvornika Prostornog plana ureðenjaOpæine Drnje izraðuje se u pet (5) primjeraka, aovjerava ga predsjednik Opæinskog vijeæa OpæineDrnje.

(2) Po primjerak izvornika dostavit æe se:- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog

ureðenja i graditeljstva, - �upanijskom zavodu za prostorno ureðenje

Koprivnièko - kri�evaèke �upanije i- Uredu dr�avne uprave u Koprivnièko -

kri�evaèkoj �upaniji, Slu�bi za prostorno ureðenje,zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravneposlove.

(3) Po dva primjerka izvornika dostavit æe se:- Opæini Drnje.(4) Grafièki dijelovi PPUO-a izraðeni na

magnetnom mediju pohranit æe se u arhivi Opæine.

Èlanak 246.

(1) Za tumaèenje ove Odluke nadle�no jeOpæinsko vijeæe Opæine Drnje.

Èlanak 247.

(1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavljaurbanistièka inspekcija u skladu s posebnim

propisima.

Èlanak 248.

(1) Stupanjem na snagu ove Odluke za podruèjeOpæine prestaju va�iti Provedbene odredbeProstornog plana (bivše) opæine Koprivnica(«Slu�beni glasnik Koprivnièko - kri�evaèke�upanije broj 8/01) i granice graðevinskih podruèjanaselja, utvrðene navedenim planom.

(2) Prostornim planom TRC Šoderica, iz 1991.godine, zbog razlikovanja u namjeni površina, kojiga èine neusklaðenim s Prostornim planom�upanije i ovim Prostornim planom, potrebno jestaviti van snage ili uskladiti s ovim Prostornimplanom, oboje u skladu s posebnim propisom.

Èlanak 249.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana oddana objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE DRNJE

KLASA: 350-01/05-01/01URBROJ: 2137/04-06-58Drnje, 9. svibnja 2006.

PREDSJEDNIK:Stjepan Antoliæ, v.r.

12.

Na temelju èlanka 128. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 26. StatutaOpæine Drnje («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/06) Opæinsko vijeæeOpæine Drnje na 17. sjednici Opæinskog vijeæaodr�anoj 9. svibnja 2006. donijelo je

GODIŠNJI OBRAÈUNProraèun Opæine Drnje za 2005. godinu

I. OPÆI DIO

Èlanak 1.

Proraèun Opæine Drnje za 2005. Godinu(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 10/04, 11/05. i 15/05) ostvaren jekako slijedi:


Plan za 2005. Izvršenje za 2005. Indeks

A) RAÈUN PRIHODA I RASHODAPRIHODI POSLOVANJA 4.107.750 3.809.746 93PRIHODI OD PRODAJE 1.000 425 43NEFINANCIJSKE IMOVINERASHODI POSLOVANJA 2.311.350 2.260.202 98RASHODI ZA NABAVU 1.841.900 1.596.790 87NEFINANCIJSKE IMOVINERAZLIKA - VIŠAK / MANJAK -44.500 -46.821

B) RAÈUN FINANCIRANJAPRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE 7.000 6.313 90IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU 24.800 24.700 100I OTPLATE ZAJMOVANETO FINANCIRANJE - VIŠAK / MANJAK -17.800 -18.387

C) VIŠAK / MANJAK PRIHODAMANJAK PRIHODA I PRIMITAKA 31.670ZA POKRIÆE U SLIJEDEÆEM RAZDOBLJU

Èlanak 2.

Prihodi i rashodi, te primici i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji utvrðuju se u Raèunu prihoda i rashoda i Raèunufinanciranja za 2005. godinu kako slijedi:

A) RAÈUN PRIHODA I RASHODA

Raèun iz OPIS AOP iz Izvorni Izmjene Tekuæi Ostvareno Indeksraè.plana PR-RAS-a plan plana plan

6 PRIHODI POSLOVANJA 1 5.386.000 -1.278.250 4.107.750 3.809.746 9361 Prihodi od poreza 2 741.000 18.000 759.000 755.070 100611 Porez i prir.na dohodak 3 635.000 2.500 637.500 643.427 1016111 Porez i prirez na dohl.od nesamost.r. 4 659.000 -4.000 655.000 647.846 986112 Porez i rir.od samostalnih djeltanosti 5 40.000 40.000 38.989 986113 Por.i prir.na doh.od im.i imovinskih pr. 6 1.000 1.000 643 646114 Por.i prir.na dohodak od kapitala 7 3.500 3.500 3.461 996117 Povrat por.na doh.po godišnjoj prijavi 10 65.000 -3.000 62.000 47.512 77612 Porez na dobit 12 25.000 3.000 28.000 25.025 896121 Porez na dobit od poduzetnika 13 25.000 3.000 28.000 25.025 89613 Porez na imovinu 18 41.000 24.000 65.000 60.249 936131 Porez na korištenje javnih površina 1.000 -1.0006134 Povremeni porez na imovinu 22 40.000 25.000 65.000 60.249 93614 Porezi na robu i usluge 24 40.000 -11.500 28.500 26.369 936142 Porez na promet 26 15.000 3.000 12.000,00 10.369 866145 Porez na korištenje dobara ili izv.akt. 25.000 -8.500 16.500 16.000 97

63 Pomoæi iz inozemstva (darovnice) 52 3.475.000 -2.336.000 1.139.000 959.620 84633 Pomoæi iz proraèuna 59 1.225.000 -586.000 639.000 481.220 756331 Tekuæe pomoæi iz proraèuna 60 100.000 139.000 239.000 138.720 586332 Kapitalne pomoæi iz proraèuna 61 1.125.000 -725.000 400.000 342.500 86634 Pomoæi od ost.subj.unutar opæe dr�. 62 2.250.000 -1.750.000 500.000 478.400 966342 Kapitalne pom.od ost.subj.un.opæe dr� 64 2.250.000 -1.750.000 500.000 478.400 96

64 Prihodi od imovine 65 260.000 270.000 530.000 482.483 91641 Prihodi od financijske imovine 66 5.000 2.000 7.000 6.421 926413 Kamate na oroèena sredstva 69 5.000 2.000 7.000 6.421 92


642 Prihodi od nefinancijske imovine 75 255.000 268.000 523.000 476.062 916421 Naknade za koncesije 76 8.000 7.000 15.000 8.000 536422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja im. 77 97.000 1.000 98.000 59.870 616423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 78 150.000 260.000 410.000 408.192 100

65 Prihodi od administrativnih pristojbi 80 909.000 -164.000 745.000 679.981 91651 Administrativne (upravne) pristojbe 81 19.000 3.000 22.000 19.627 896512 �up.,gradske i opæinske pristojbe i nak 83 13.000 13.000 13.340 1036513 Ostale upravne pristojbe 84 6.000 3.000 9.000 6.278 70652 Prihodi po posebnim propisima 86 890.000 -167.000 723.000 660.354 916523 Komunalni doprinosi i dr.naknade 89 202.000 120.000 322.000 333.279 1046526 Ostali nespomenuti prihodi 92 688.000 -287.000 401.000 327.075 82

66 Ostali prihodi 93 1.000 933.750 934.750 932.592 100662 Kazne 98 1.000 1.000 400 406627 Ostale kazne 105 1.000 1.000 400 40664 Pr. iz pror. za financiranje red. dj. kor. pr. 109 933.750 933.750 932.192 1006641 Pr. za financiranje rashoda poslovanja 110 933.750 933.750 932.192 100

3 RASHODI POSLOVANJA 113 1.031.000 1.280.350 2.311.350 2.260.202 9831 Rashodi za zaposlene 114 382.500 773.050 1.155.550 1.154.469 100311 Plaæe 115 314.000 671.600 985.600 984.479 1003111 Plaæe za redovan rad 116 314.000 671.600 985.600 984.479 100312 Ostali rashodi za zaposlene 120 11.000 23.000 34.000 34.582 1023121 Ostali rashodi za zaposlene 121 11.000 23.000 34.000 34.582 102313 Doprinosi na plaæe 122 57.500 78.450 135.950 135.408 1003132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 124 51.000 72.250 123.250 122.901 1003133 Doprinosi za zapošljavanje 125 6.500 6.200 12.700 12.507 99

32 Materijalni rashodi 126 445.500 445.600 891.100 878.613 99321 Naknde troškova zaposlenima 127 16.500 27.950 44.450 43.405 983211 Slu�bena putovanja 128 1.500 -600 900 714 793212 Nak.za prijevoz, rad na terenu i odv.�iv. 129 13.000 23.500 36.500 34.421 943213 Struèno usavršavanje zaposlenika 130 2.000 5.050 7.050 8.270 117322 Rashodi za materijal i energiju 131 109.200 23.050 132.250 127.656 973221 Uredski materijal i ost. materijalni rash. 132 17.500 7.700 25.200 24.983 993222 Materijal i sirovine 133 1.700 1.700 1.691 1003223 Energija 134 89.000 2.900 91.900 87.540 953224 Mat.i dijelovi za tekuæe i inv.odr�avanje 135 5.700 5.814 1023225 Sitni inventar i auto gume 136 2.700 5.050 7.750 7.628 98323 Rashodi za usluge 138 217.100 270.200 487.300 482.365 993231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 139 19.000 7.250 26.250 25.893 993232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�av. 140 147.000 208.250 355.250 352.007 993233 Usluge promid�be i informiranja 141 6.000 18.550 24.550 24.325 993234 Komunalne usluge 142 14.000 -1.050 12.950 12.928 1003236 Zdravstvene i veterinarske usluge 144 5.200 5.200 5.196 1003237 Intelektualne i osobne usluge 145 28.500 28.700 57.200 56.494 993238 Raèunalne usluge 146 600 350 950 872 923239 Ostale usluge 147 2.000 2.950 4.950 4.650 94329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 148 101.700 125.400 227.100 225.187 993291 Naknde za rad predstavnièkih i izv.tijela 149 51.000 33.000 84.000 83.516 993292 Premije osiguranja 150 7.200 600 7.800 7.386 953293 Reprezentacija 151 18.500 14.650 33.150 32.898 993294 Èlanarine 152 100 100 67 673299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 153 25.000 77.050 102.050 101.320 99

34 Financijski rashodi 154 7.000 4.200 11.200 10.767 96343 Ostali financijski rashodi 166 7.000 4.200 11.200 10.767 963431 Bankarske usluge i usl.platnog prom. 167 7.000 4.200 11.200 10.767 96


37 Naknade graðanima i kuæanstvima 189 5.000 69.000 74.000 69.432 94372 Nak.graðanima i kuæanstvima iz proraè 193 5.000 69.000 74.000 69.432 943721 Nak.graðanima i kuæanstvima u novcu 194 5.000 69.000 74.000 69.432 94

38 Ostali rashodi 196 191.000 -11.500 179.500 146.921 82381 Tekuæe donacije 197 151.000 -11.500 139.500 107.125 773811 Tekuæe donacije u novcu 198 151.000 -11.500 139.500 107.125 77385 Izvanredni rashodi 211 40.000 40.000 39.796 1003851 Nepredviðeni ras.do visine pror.prièuve 212 40.000 40.000 39.796 100

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANC. IM 229 1.000 1.000 425 43

72 Prih.od prodaje proizv.dugotrajne imov. 242 1.000 1.000 425 43

721 Prihodi od prodajegraðevinskih objekata 243 1.000 1.000 425 43

7211 Stambeni objekti 244 1.000 1.000 425 43

4 RAS. ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IM. 281 4.330.000 -2.488.100 1.841.900 1.596.790 87

41 Ras. za nabavu neproizvedene imovine 282 200.000 200.000 118.950 60

412 Nematerijalna imovina 287 200.000 200.000 118.950 604126 Ostala nematerijlna imovina 293 200.000 200.000 118.950 60

42 Ras. za nab. proizvedenedugotr. imovine 296 4.330.000 -2.688.100 1.641.900 1.477.840 90

421 Graðevinski objekti 297 4.330.000 -2.747.550 1.582.450 1.419.151 904214 Ostali graðevinski objekti 301 4.330.000 -2.747.550 1.582.450 1.419.151 90422 Postrojenja i oprema 302 59.450 59.450 58.689 994221 Uredska oprema i namještaj 303 2.500 2.500 2.243 904223 Oprema za odr�avanje i zaštitu 305 9.350 9.350 9.340 1004227 Ureðaji, strojevi i oprema za ost.namj. 309 47.600 47.600 47.106 99

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE 362 5.000 2.000 7.000 6.313 9081 Primljene otplate

glavnice danih zajmova 363 5.000 2.000 7.000 6.313 90812 Primici glavnice dan.zajmova grað.i kuæ 368 5.000 2.000 7.000 6.313 908121 Povr.zajmova danih nepr.org,gr.i kuæan. 369 5.000 2.000 7.000 6.313 90

5 IZD. ZA FIN. IM. I OTPLATE ZAJMOVA 420 15.000 9.800 24.800 24.700 10051 Izdaci za dane zajmove 421 15.000 9.800 24.800 24.700 100512 Izd.za dane zajmove nepr.o,grað.i kuæ 426 15.000 9.800 24.800 24.700 1005121 Dani zajmovi nepr.org,grað.i kuæanstv. 427 15.000 9.800 24.800 24.700 100

II. POSEBNI DIO

Èlanak 3.

Izvršenje Proraèuna po proraèunskim korisnicima (ekonomska klasifikacija) po programima, aktivnostima iprojektima:

Br. oznaka org.i prog.

Naziv or. i prog. klasifikacije

Broj raèuna Naziv raèuna Izvršeno Izvorni Izmjene Tekuæi Izvršenje Indeksiz raè. pl. 2004. godine plan plana plan

6 PRIHODI POSLOVANJA 1.981.650 5.386.000 -1.278.250 4.107.750 3.809.746 93


61 Prihodi od poreza 698.229 741.000 18.000 759.000 755.070 100611 Porez i prirez na dohodak 612.008 635.000 2.500 637.500 643.427 1016111 Porez i prir.na doh.

od nesamost.rada 640.835 659.000 -4.000 655.000 647.846 9961111 Por.i pr.na doh.

od nesmostalnog rada 638.142 659.000 -4.000 655.000 647.846 9961112 Por.i prir.na doh. od

nes.rada do prop.izno 2.6936112 Por.i pr.na doh.

od samostalnih djelat. 31.900 40.000 40.000 38.989 9861121 Porez na dohodak od obrta 22.165 20.000 -2.000 18.000 17.144 9561123 Por./doh.od drugih samostalnih djel. 9.735 20.000 2.000 22.000 22.845 1046113 Por/doh.od imovine 687 1.000 1.000 643 6461131 Por/doh.od imovine 687 1.000 1.000 643 646114 Por/doh.od kapitala 3.500 3.461 9961141 Por/doh.od dividendi 3.500 3.461 996117 Povrat poreza po godišnjoj prijavi 61.414 65.000 -3.000 62.000 47.512 7761171 Povrat poreza po godišnjoj prijavi 61.414 65.000 -3.000 62.000 47.512 77612 Porez na dobit 19.840 25.000 3.000 28.000 25.025 896121 Porez na dobit od poduzetnika 19.840 25.000 3.000 28.000 25.025 8961211 Porez na dobit 19.840 25.000 3.000 28.000 25.025 89613 Porezi na imovinu 35.869 41.000 24.000 65.000 60.249 936131 Stalni porezi na imovinu 80 1.000 -1.00061315 Porez na korištenje javnih površina 80 1.000 -1.0006134 Povremeni porezi na imovinu 35.789 40.000 25.000 65.000 60.249 9361341 Porez na promet nekretnina 35.789 40.000 25.000 65.000 60.249 93614 Porez na robu i usluge 30.511 40.000 -11.500 28.500 26.369 936142 Porez na promet 12.870 15.000 -3.000 12.000 10.369 8661424 Por/potrošnju

alkoholnih i bezal.piæa 12.870 15.000 -3.000 12.000 10.369 866145 Porez na korištenje dobara 17.641 25.000 -8.500 16.500 16.000 9761453 Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke 17.641 25.000 -8.500 16.500 16.000 97

63 Pomoæi iz inozemstva (darovnice) 669.579 3.475.000 -2.336.000 1.139.000 959.620 84633 Potpore iz proraèuna 140.916 1.225.000 -586.000 639.000 481.220 756331 Tekuæe pomoæi iz proraèuna 107.560 100.000 139.000 239.000 138.720 5863312 Tekuæe potpore iz

�upanijskog proraè. 75.000 100.000 100.000 200.000 100.000 50633121 Tek.potpore iz �up.pror.- za drva 32.560 39.000 39.000 38.720 996332 Kapitalne pomoæi iz proraèuna 33.356 1.125.000 -725.000 400.000 342.500 8663322 Kapitalne pom.iz

�upanijskog proraèuna 33.356 1.125.000 -725.000 400.000 342.500 86634 Pomoæi od ost.subj.

unutar opæe dr�ave 528.664 2.250.000 -1.750.000 500.000 478.400 966342 Kap.pomoæi od ost.

subj.unutar dr�ave 528.664 2.250.000 -1.750.000 500.000 478.400 96634221 Kapitalne pomoæi od

ost.proraèunskih koris 528.664 2.250.000 -2.250.000634221 Kap.pom.od ost.pr. kor-Fond za zaš.o 400.000 400.000 378.400 95634222 Kap.pom.od ost.pr.kor.-za PPU 100.000 100.000 100.000 100

64 Prihodi od imovine 77.282 260.000 270.000 530.000 482.483 91641 Prihodi od financijske imovine 5.118 5.000 2.000 7.000 6.421 926413 Kamate na oroèena sredstva 5.118 5.000 2.000 7.000 6.421 9264131 Kamate na oroèena sredstva 5.118 5.000 2.000 7.000 6.421 92642 Prihodi od nefinancijske imovine 72.164 255.000 268.000 523.000 476.062 916421 Naknade za koncesije 8.000 8.000 7.000 15.000 8.000 53642191 Nak.za ostale koncesije (groblje) 7.000 7.000 7.000 14.000 7.000 50642192 Nak.za ost.koncesije (dimnjaè.usl.) 1.000 1.000 1.000 1.000 100


6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanje im. 28.869 97.000 1.000 98.000 59.870 6164221 Prihodi od zakupa nekretnina 25.675 48.000 48.000 24.800 5264222 Pr.od zakupa poljoprivrednog zemljišta 46.500 46.500 31.907 6964229 Ost.pr.od iznajmlj.

im. - javne opæ.povr. 3.194 2.500 1.000 3.500 3.163 906423 Ost. prihodi od

nefinancijske imovine 35.295 150.000 260.000 410.000 408.192 9964231 Nak. za eksploataciju

mineralnih sirov. 35.295 150.000 260.000 410.000 408.192 99

65 Prihodi od administrativnih pristojbi 536.560 909.000 -164.000 745.000 679.981 91

651 Administrativne (upravne) pristojbe 16.967 19.000 3.000 22.000 19.627 896512 �up,gradske i opæ.

pristojbe i naknade 11.680 13.000 13.000 13.340 10365129 Ost.nak.utvrðene

op.odl - grobljanksa n 11.680 13.000 13.000 13.340 1036513 Ostale upravne pristojbe 5.287 6.000 3.000 9.000 6.287 7065139 Prihod od prodaje dr�avnih biljega 5.287 6.000 3.000 9.000 6.287 70652 Prihodi po posebnim propisima 519.593 890.000 -167.000 723.000 660.355 916523 Komunalni doprinosi i dr.naknade 206.831 202.000 120.000 322.000 333.279 10365231 Komunalni doprinosi 1.518 2.000 2.000 1.391 7065232 Komunalne naknade 205.313 200.000 120.000 320.000 331.888 1046526 Ostali nespomenuti prihodi 312.762 688.000 -287.000 401.000 327.075 82652691 Ostali nespomenuti prihodi 101.278 102.000 -87.000 15.000 5.526 37652692 Uplata za prikljuèak na plin 43.823 60.000 60.000 43.709 73652693 Prihod VMO Drnje 9.500 10.000 10.000 6.400 64652694 Prihod VMO Torèec 1.100 1.000 1.000 400 40652695 Uplata za prikljuèak na vodu 147.170 500.000 -200.000 300.000 256.202 85652696 Povrat sr.iz opæina

radi konsolidacije v. 9.892 15.000 15.000 14.838 99

66 Ostali prihodi 1.000 933.750 934.750 932.592 100662 Kazne 1.000 1.000 400 406627 Ostale kazne 1.000 1.000 400 4066279 Ostale nespomenute kazne (globe) 1.000 1.000 400 40664 Prihodi iz proraèuna za financiranje 933.750 933.750 932.192 1006641 Prihodi za financiranje rashoda poslov. 933.750 933.750 932.192 10066411-2 Pr. za financiranje ras. posl.-Ðelekovec 130.000 130.000 129.330 9966411-3 Pr. za financiranje ras. posl.-Kopr.Ivanec 184.500 184.500 184.251 10066411-4 Pr. za financiranje ras. posl.-Peteranec 185.200 185.200 185.042 10066411-5 Pr. za financiranje ras.posl.-Gola 434.050 434.050 433.569 100

7 PRIH.OD PRODAJE NEFINANCIJ.IM. 799 1.000 1.000 425 4372 Primici od prodaje proizvedene im. 799 1.000 1.000 425 43721 Prihodi od prodaje graðevinskih obj. 799 1.000 1.000 425 437211 Stambeni objekti 799 1.000 1.000 425 4372119 Ostali stambeni objekti 799 1.000 1.000 425 43

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE 5.000 2.000 7.000 6.313 9081 Primljene otplate glavnice danih zajmova 5.000 2.000 7.000 6.313 90812 Pr. glavnice zajmova danih grað.i kuæ. 5.000 2.000 7.000 6.313 908121 Povrat zajmova danih nerp.org,gr.i kuæ 5.000 2.000 7.000 6.313 90812111 Povrat zajm. Danih gr. i kuæ-studentski 5.000 5.000 4.713 94812112 Povrat zajm.danih gr. i kuæ-kratkoroèni 2.000 2.000 1.600 80

9 VLASTITI IZVORI 327.526 62.500 62.500 62.564 10092 Rezultat poslovanja 327.526 62.500 62.500 62.564 100922 Višak / manjak poslovanja 327.526 62.500 62.500 62.564 100


92211 Višak prihoda poslovanja 327.526 62.500 62.500 62.564 100

OPÆINSKO VIJEÆE

101 Program rada Opæinskog vijeæa i Jedinstvenog upravnog odjela

3 RASHODI POSLOVANJA 495.085 521.000 143.450 664.450 655.931 9931 Rashodi za zaposlene 222.520 235.200 5.500 240.700 239.817 100311 Plaæe 179.797 190.000 4.000 194.000 193.722 1003111 Plaæe za redovan rad 179.797 190.000 4.000 194.000 193.722 10031111 Plaæe za zaposlene 179.797 190.000 4.000 194.000 193.722 100312 Ostali rashodi za zaposlene 8.854 10.000 -500 9.500 9.056 953121 Ostali rashodi za zaposlene 8.854 10.000 -500 9.500 9.056 9531212 Nagrade 4.240 6.000 -6.00031215 Nak.za bolest, invalidnost i smrtni sl. 1.000 2.000 2.000 2.000 100312191 Ostali nenavedeni rash.za zaposlene 3.000 3.000 2.500 83312192 Nak.za upotrebu pr.

automobila u sl.sv. 3.614 4.000 500 4.500 4.556 101313 Doiprinosi na plaæe 33.870 35.200 2.000 37.200 37.038 1003132 Doprinos za zdravstveno osiguranje 30.813 31.200 2.400 33.600 33.488 100313211 Dop.za obvezno zdravs. osiguranje 29.819 30.000 2.500 32.500 32.415 100313212 Dop.za zdr.osig. u sl.ozljede na radu 994 1.200 -100 1.100 1.074 983133 Doprinos za zapošljavanje 3.057 4.000 -400 3.600 3.550 9931331 Doprinos za zapošljavanje 3.057 4.000 -400 3.600 3.550 99

32 Materijalni rashodi 230.503 238.800 136.450 375.250 368.155 98321 Naknade troškova zaposlenima 12.104 15.500 -1.500 14.000 13.163 943211 Slu�bena putovanja 301 1.500 -1.000 500 400 8032111 Dnevnice za slu�beni put u zemlji 170 1.000 -800 200 170 8532115 Nak.za prijevoz na sl.putu u zemlji 131 500 -200 300 230 773212 Nak.za prijevoz, rad

na terenu i odv.�iv. 11.003 12.000 500 12.500 11.963 9632121 Prijevoz na posao i s posla 11.003 12.000 500 12.500 11.963 963213 Struèno usavršavanje zaposlenika 800 2.000 1.000 1.000 800 8032131 Seminari, savjetovanja i simpoziji 800 2.000 1.000 1.000 800 80322 Rashodi za materijal i energiju 44.397 52.500 -250 52.250 51.836 993221 Uredski materijal i ost.mat.rashodi 16.869 17.500 -1.050 16.450 16.316 9932211 Uredski materijal 8.487 9.500 -500 10.000 9.918 9932212 Literatura (publikacije,

èasopisi, glasila 4.661 4.000 1.500 2.500 2.500 10032214 Materijl i sredstva za èišæenje 1.705 2.000 100 2.100 2.071 9932215 Slu�bena, radna i

zaštitna odj. i obuæa 2.016 2.000 -150 1.850 1.827 993223 Energija 27.315 34.000 3.000 37.000 33.811 91322311 Elektrièna energija 17.112 19.000 -1.000 20.000 17.622 8832233 Plin 8.278 12.000 2.000 14.000 13.173 9432234 Motorni benzin i dizel gorivo 1.924 3.000 3.000 3.016 1003225 Sitni inventar i auto gume 213 1.000 800 1.800 1.708 9532251 Sitni inventar 213 1.000 800 1.800 1.708 95323 Rashodi za usluge 65.499 56.100 46.600 102.700 101.471 993231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 18.461 19.000 1.600 20.600 20.287 9832311 Usluge telefona, telefaksa 11.222 11.500 1.000 12.500 12.266 9832312 Usluge interneta 571 1.000 -400 600 571 9532313 Poštarina (pisma, tiskanice) 6.668 6.500 -1.000 7.500 7.450 993233 Usluge promid�be i inforimiranja 9.906 6.000 18.000 24.000 23.796 9932339 Ostale usluge

promid�be i informiranja 9.906 6.000 18.000 24.000 23.796 993237 Intelektualne i osobne usluge 35.019 28.500 28.100 56.600 56.094 99


32372 Ugovori o djelu 7.618 10.000 6.100 16.100 16.039 10032373 Usluge odjvetnika i

pravnog savjetnika 3.626 1.500 17.500 19.000 18.642 9832375 Geodetsko - katastarske usluge 6.01432379 Ost.intelektualne usl.

(komunalno redar 17.761 17.000 4.500 21.500 21.413 1003238 Raèunalne usluge 549 600 -60032389 Ostale raèunalne usl.

(usl.odr�avanja raèun) 549 600 -6003239 Ostale usluge 1.563 2.000 -500 1.500 1.294 8632399 Os.nesp.usl.(naplata

pr.od porezne up 1.563 2.000 -500 1.500 1.294 86329 Ostali nespomenuti

rashodi poslovanja 108.503 114.700 88.600 203.300 201.684 993291 Nak.za rad predstavnièkih

i izvršnih tijela 50.736 51.000 33.000 84.000 83.516 99329111 Nak. èl. predstavnièkih

i izvršnih tijela 24.861 25.000 19.000 44.000 43.954 100329112 Nagrada predsjedniku vijeæa 25.875 26.000 14.000 40.000 39.563 993292 Premije osiguranja 7.182 7.200 600 7.800 7.386 9532922 Premije osiguranja imovine 5.952 6.000 500 6.500 6.156 9532923 Premije osiguranja zaposlenih 1.230 1.200 100 1.300 1.230 953293 Reprezentacija 19.183 18.500 14.500 33.000 32.772 99329311 Reprezentacija 6.928 8.000 7.000 15.000 14.796 99329312 Izdaci vezani za

proslavu Dana Opæine 12.255 10.500 7.500 18.000 17.975 1003299 Ostali nepomenuti

rashodi poslovanja 31.402 38.000 40.500 78.500 78.011 99329991 Ostali nespomenuti rashodi 4.078 4.000 2.500 6.500 6.141 94329992 Izdaci za djeèje darove 10.949 12.000 -1.000 11.000 10.999 100329993 Knji�nica i èitaonica «Fran Galoviæ» 5.000 5.000 5.000 5.000 100329994 Izmicanje plinske mre�e 11.375329996 Naknada sudionicima izbora 17.000 39.000 56.000 55.871 100

34 Financijski izdaci 7.906 7.000 1.500 8.500 8.164 96343 Ostali financijski rashodi 7.906 7.000 1.500 8.500 8.164 9634311 Usluge banaka 7.906 7.000 1.500 8.500 8.164 96

38 Donacije i ostali rashodi 34.156 40.000 40.000 39.796 99385 Izvanredni rashodi 34.156 40.000 40.000 39.796 9938511 Tekuæa rezerva 34.156 40.000 40.000 39.796 99

4 RAS.ZA NAB.NEFINANCIJSKE IMOV 34.859 241.850 241.850 160.088 66

41 Ras.za nab.neproizvedene imovine 23.790 200.000 200.000 118.950 60

412 Nematerijlna imovina 23.790 200.000 200.000 118.950 604126 Ostala nematerijlna imovina 23.790 200.000 200.000 118.950 6041261 Ost.nematerijalna imov.

(Prostorni plan 23.790 200.000 200.000 118.950 60

42 Ras.za nab.proizvedene dugotr. imovine 11.069 41.850 41.850 41.138 98

422 Postrojenja i oprema 11.069 41.850 41.850 41.138 984221 Uredska oprema i namještaj 9.355 2.500 2.500 2.243 9042211 Raèunala i raèunalna oprema 9.35542219 Ost.oprema (štednjak

u Društv. d. u Dr 2.500 2.500 2.243 904222 Komunikacijska oprema 1.714


42222 Telefoni i ostali komunikacijski ureðaji 1.7144223 Oprema za odr�avanje i zaštitu 9.350 9.350 9.340 10042231 Opr.za grijanje, vent.i hl.(klima ureðaji 9.350 9.350 9.340 1004227 Ureðaji, str.i opr.za ostale namjene 30.000 30.000 29.555 9942272 Strojevi - kosilica 30.000 30.000 29.555 99

5 IZD.ZA FINANCIJSKU IM.I OTPL.ZAJ. 9.900 15.000 9.800 24.800 24.700 100

51 Izdaci za dane zajmove 9.900 15.000 9.800 24.800 24.700 100512 Izdaci za dane zajmove

nerp.org,gr.i k 9.900 15.000 9.800 24.800 24.700 1005121 Dani zajmovi nepr. org,

graðanima i kuæ. 9.900 15.000 9.800 24.800 24.700 100512111 Dani z. nepr. org. gr.i

kuæ-studentski kr. 9.900 15.000 5.500 20.500 20.400 100512112 Dani z. nepr. org. gr.

i kuæ-Dombaj Ðurði 9.900 4.300 4.300 4.300 100

KOMUNALNE DJELATNOSTI

201 Program sanacije smetlišta Teleš-Drnje i Rudièevo-Torèec

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINAN.IM. 400.000 400.000 309.938 7742 Ras.ha nabavu proizv.dugotrajne im. 400.000 400.000 309.938 77421 Graðevinski objekti 400.000 400.000 309.938 774214 Ostali graðevinski objekti 400.000 400.000 309.938 77421491 Ost.nesp.gr.ogj.-sanacija smetlišta 400.000 400.000 309.938 77

202 Program odr�avanja i potrošnje javne rasvjete

3 RASHODI POSLOVANJA 110.274 95.000 15.500 110.500 109.315 9932 Materijalni rashodi 110.274 95.000 15.500 110.500 109.315 99322 Rashodi za materijl i energiju 51.646 55.000 -5.000 50.000 48.876 983223 Energija 51.646 55.000 -5.000 50.000 48.876 98322312 Utrošena energiju za javnu rasvjetu 51.646 55.000 -5.000 50.000 48.876 98323 Rashodi za usluge 58.628 40.000 20.500 60.500 60.439 1003232 Usl.tekuæeg i

investicijskog odr�avanja 58.628 40.000 20.500 60.500 60.439 100323291 Odr.ureðaja i objekata

javne rasvjete 58.628 40.000 20.500 60.500 60.439 100

203 Program odr�avanja nerazvrstanih cesta i poljskih puteva

3 RASHODI POSLOVANJA 32.364 19.000 172.000 121.000 120.652 10032 Materijlni rashodi 32.364 19.000 172.000 121.000 120.652 100323 Rashodi za usluge 32.364 19.000 172.000 121.000 120.652 1003232 Usl.tekuæeg i

investicijskog odr�avanja 32.364 19.000 172.000 121.000 120.652 100323293 Razgrtanje snijega 8.784 10.000 11.000 21.000 20.852 99323294 Tekuæe odr�avanje poljskih putova 23.580 9.000 91.000 100.000 99.800 100

204 Program odr�avanja zgrada

3 RASHODI POSLOVANJA 65.664 60.000 -8.000 52.000 51.532 9932 Materijlni rashodi 65.664 60.000 -8.000 52.000 51.532 99323 Rashodi za usluge 65.664 60.000 -8.000 52.000 51.532 993232 Usluge tekuæeg i

investicijskog odr�. 65.664 60.000 -8.000 52.000 51.532 9932321 Usl.tek.i inv.odr.


graðevinskih objekata 63.956 60.000 -8.000 52.000 51.532 99323212 Bojanje opæinskih prostorija 1.708

205 Program podr�avanja postrojenja i opreme i ostalih komunalnih poslova

3 RASHODI POSLOVANJA 58.796 46.000 13.950 59.950 57.732 9632 Materijlni rashodi 58.796 46.000 13.950 59.950 57.732 96323 Rashodi za usluge 54.749 42.000 13.900 55.900 53.684 963232 Usl.tek.i investicijskog odr�avanja 40.909 28.000 15.000 43.000 40.772 9532322 Tekuæe odr�avanje postrojenja i opr. 10.215 8.000 7.000 15.000 13.536 90323292 Ostale nespomenute

usluge odr�avanja 30.694 20.000 8.000 28.000 27.236 973234 Komunalne usluge 13.840 14.000 -1.100 12.900 12.912 10032342 Iznošenje i odvoz smeæa 488 600 600 634 10632343 Deratizacija i dezinsekcija 13.352 13.400 -1.100 12.300 12.278 100329 Ostali nespomenuti

rashodi poslovanja 4.047 4.000 50 4.050 4.047 1003299 Ostali nespomenuti

rashodi poslovanja 4.047 4.000 50 4.050 4.047 100329993 Izdaci za vodoprivredu 4.047 4.000 50 4.050 4.047 100

206 Program izgradnje komunalne infrastrukture vodovoda

4 RAS. ZA NAB.NEFINANCIJSKE IMOV 1.138.019 4.330.000 -3.147.550 1.182.450 1.109.213 94

42 Izd.za nabavu proizv.dugotrajne imov. 1.138.019 4.330.000 -3.147.550 1.182.450 1.109.213 94

421 Graðevinski objekti 1.130.943 4.330.000 -3.147.550 1.182.450 1.109.213 944214 Ostali graðevinski objekti 1.130.943 4.330.000 -3.147.550 1.182.450 1.109.213 9442141 Plinovod, vodovod,

kanalizacija-vod.mr. 975.657 4.330.000 -3.147.550 1.182.450 1.109.213 9442149 Ost.nesp.graðevinski

obj.-asfaltiranje centra 155.286422 Postrojenja i oprema 7.0764227 Ureðaji, strojevi i oprema

za ostale namjene 7.07642272 Strojevi 7.076

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

301 Program potreba u socijalnoj skrbi

3 RASHODI POSLOVANJA 35.887 5.000 69.000 74.000 69.432 9437 Nak.gr.i kuæanstvima

iz fond.i proraèu 35.887 5.000 69.000 74.000 69.432 94372 Ost.nak.graðanima i

kuæanstvima iz pr 35.887 5.000 69.000 74.000 69.432 943721 Naknade gr.i kuæanstvima u novcu 35.887 5.000 69.000 74.000 69.432 94372121 Pomoæ obiteljima i kuæanstvima 3.327 5.000 15.000 20.000 19.790 99372122 Pom.obiteljima i kuæanstvima - drva 32.560 39.000 39.000 38.720 99372123 Pom.ob.i kuæ.-oslobaðanje kom.nakn. 15.000 15.000 10.922 73

302 Program potreba vjerskih zajednica

3 RASHODI POSLOVANJA 15.000 15.00038 Donacije i ostali rashodi 15.000 15.000381 Tekuæe donacije 15.000 15.0003811 Tekuæe donacije u novcu 15.000 15.00038112 Tek.donacije vjerskim zaj.- RKT �upa 15.000 15.000


303 Program potreba u kulturi

3 RASHODI POSLOVANJA 12.000 13.000 13.000 13.000 10038 Donacije i ostali rashodi 12.000 13.000 13.000 13.000 100381 Tekuæe donacije 12.000 13.000 13.000 13.000 1003811 Tekuæe donacije u novcu 12.000 13.000 13.000 13.000 100381141 Tekuæe donacije - kultura 12.000 13.000 13.000 13.000 100

Udruga �ena «Hrvatsko srce» Drnje 3.000 4.000 4.000 4.000 100Udruga �ena Torèec 3.000 4.000 4.000 4.000 100Društvo za povjesnicui starine Torèec 3.000 5.000 5.000 5.000 100KUU «Pušlec» Drnje 3.000

304 Program potreba u športu

3 RASHODI POSLOVANJA 45.000 50.000 50.000 50.000 10038 Donacije i ostali rashodi 45.000 50.000 50.000 50.000 100381 Tekuæe donacije 45.000 50.000 50.000 50.000 1003811 Tekuæe donacije u novcu 45.000 50.000 50.000 50.000 10038115 Tekuæe donacije

športskim društvima 45.000 50.000 50.000 50.000 100NK «Tomislav» Drnje 20.000 20.000 20.000 20.000 100NK «Podravec» Torèec 20.000 20.000 20.000 20.000 100ŠRK «Amur» Drnje - Botovo 5.000 5.000 5.000 100ŠRK «Štuka» Torèec 5.000 5.000 5.000 5.000 100

305 Program potreba ostalih društvenih djelatnosti

3 RASHODI POSLOVANJA 17.125 73.000 11.500 61.500 44.125 7238 Donacije i ostali rashodi 17.125 73.000 11.500 61.500 44.125 72381 Tekuæe donacije 17.125 73.000 11.500 61.500 44.125 723811 Tekuæe donacije u novcu 17.125 73.000 11.500 61.500 44.125 72381142 Tekuæe donacije politièkim strankama 33.000 -15.000 18.000 18.000 100381143 Tek. don. DVD i

Vatrogasnoj zajednici 11.025 37.000 37.000 20.025 54381144 Tekuæe donacije - ostalo 6.100 3.000 3.500 6.500 6.100 94

DJEÈJI VRTIÆ «VRAPÈIÆ»

401 Financiranje od osnivaèa Drnje

3 RASHODI POSLOVANJA 155.663 150.000 13.400 163.400 163.230 10031 Rashodi za zaposlene 153.133 149.000 3.700 152.700 152.610 100311 Plaæe 129.390 125.700 -1.900 123.800 123.801 1003111 Plaæe za redovan rad 129.390 125.700 -1.900 123.800 123.801 10031111 Plaæe za zaposlene 129.390 125.700 -1.900 123.800 123.801 100312 Ostali rashodi za zaposlene 1.270 1.000 5.700 6.700 6.659 993121 Ostali rashodi za zaposlene 1.270 1.000 5.700 6.700 6.659 9931219 Ostali nespomenuti

rashodi za zaposl. 1.270 3.100 3.100 3.097 10031214 Otpremnine 3.600 3.600 3.562 99313 Doprinosi na plaæe 22.473 22.300 22.300 22.150 993132 Doprinosi za

zdravstveno osiguranje 20.266 19.800 -300 20.100 20.067 100313211 Doprinos za obvezno

zdravstveno osig. 19.612 19.000 450 19.450 19.429 100313212 Dop.za zdr.osig.u sl.ozljede na radu 654 800 -150 650 637 983133 Doprinos za zapošljavanje 2.207 2.500 -400 2.100 2.083 9931331 Doprinos za zapošljavanje 2.207 2.500 -400 2.100 2.083 99


32 Materijalni rashodi 2.530 1.000 9.700 10.700 10.620 99321 Naknade troškova zaposlenima 2.530 1.000 2.550 3.550 3.557 1003212 Nak. za prijevoz,

rad na terenu i odv. �. 1.021 1.000 2.550 3.550 3.557 10032121 Prijevoz 1.021 1.000 1.050 2.050 2.047 10032132 Teèajevi i struèni ispiti 1.509 1.500 1.500 1.510 101322 Rashodi za materijl i energiju 4.650 4.650 4.603 993222 Materijal i sirovine 800 800 792 9932222 Pomoæni materijal 800 800 792 993224 Mat.i dijelovi za tek.i investicijsko odr� 200 200 191 9532242 Mat.i dij.za tek.i inv.odr�.postr.i oprem 200 200 191 953225 Sitni inventar i auto gume 3.650 3.650 3.620 9932251 Sitni inventar 3.650 3.650 3.620 99323 Rashodi za usluge 400 400 366 923232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�av. 400 400 366 9232322 Usl.tek.i inv.odr�.postrojenja i opreme 400 400 366 92329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.100 2.100 2.094 1003299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.100 2.100 2.094 100329999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.100 2.100 2.094 100

4 RAS.ZA NAB.NEFINANCIJSKE IMOV. 4.370 10.600 10.600 10.614 100

42 Ras.za nab.proizvedenedugotrajne im. 4.370 10.600 10.600 10.614 100

422 Postrojenja i oprema 4.370 10.600 10.600 10.614 1004221 Uredska oprema i namještaj 4.37042212 Namještaj 3.27042219 Ostala uredska oprema (fotokopirka) 1.1004227 Ureðaji, strojevi i oprema za ost.namj. 10.600 10.600 10.614 10042272 Strojevi 1.300 1.300 1.299 10042273 Oprema 9.300 9.300 9.315 100

402 Financiranje od osnivaèa Opæine Ðelekovec, Koprivnièki Ivanec, Peteranec i Gola

3 RASHODI POSLOVANJA 926.750 926.750 925.254 10031 Rashodi za zaposlene 742.150 742.150 762.042 103311 Plaæe 667.800 667.800 666.956 1003111 Plaæe za redovan rad 667.800 667.800 666.956 10031111-2 Plaæe za zaposlene - Ðelekovec 122.600 122.600 122.585 10031111-3 Plaæe za zaposlene - Koprivnièki Ivanec 161.000 161.000 161.000 10031111-4 Plaæe za zaposlene - Peteranec 145.650 145.650 145.654 10031111-5 Plaæe za zaposlene - Gola 238.550 238.550 237.717 100312 Ostali rashodi za zaposlene 17.800 17.800 18.867 1063121 Ostali rashodi za zaposlene 17.800 17.800 18.867 10631219-2 Ost.nesp.rash.za zaposl.- Ðelekovec 150 150 127 8531219-3 Ost.nesp.rash.za zaposl.- Kopr.Ivanec 2.200 2.200 2.200 10031219-4 Ost.nesp.rash.za zaposl.- Peteranec 4.800 4.800 4.797 10031219-5 Ost.nesp.rash.za zaposl.- Gola 10.650 10.650 11.743 110313 Doprinosi na plaæe 76.550 76.550 76.220 1003132 Doprinos za zdravstveno osiguranje 69.550 69.550 69.346 100313211-2 Dop.za obv.zdravstveno os.- Ðelekovec 1.900 1.900 1.888 99313211-4 Dop.za obv.zdravstveno os.- Peteranec 24.600 24.600 24.556 100313211-5 Dop.za obv.zdravstveno os.- Gola 40.700 40.700 40.668 100313212-2 Dop.za zdr.u sl.ozlj.na radu- Ðelekovec 100 100 63 63313212-4 Dop.za zdr.u sl.ozlj.na radu- Peteranec 850 850 816 96313212-4 Dop.za zdr.u sl.ozlj.na radu- Gola 1.400 1.400 1.355 973133 Doprinos za zapošljavanje 7.000 7.000 6.874 9831331-2 Doprinos za zapošljavanja - Ðelekovec 300 300 214 7131331-4 Doprinos za zapošljavanje - Peteranec 2.500 2.500 2.476 99


31331-5 Doprinos za zapošljavanje - Gola 4.200 4.200 4.184 100

32 Materijalni rashodi 161.900 161.900 160.608 99321 Naknada troškova zaposlenima 26.900 26.900 26.685 993211 Slu�bena putovanja 400 400 314 7932115-5 Nak.za prij.na sl.putu u zemlji - Gola 300 300 286 9532119-5 Ostali rashodi za slu�bena put.- Gola 100 100 28 283212 Nak.za prijevoz, rad na terenu i odv.�i 20.450 20.450 20.410 10032121-2 Prijevoz - Ðelekovec 500 500 504 10132121-4 Prijevoz - Peteranec 3.150 3.150 3.139 10032121-5 Prijevoz - Gola 16.800 16.800 16.767 1003213 Struèno usavršavanje zaposlenika 6.050 6.050 5.960 9932131-2 Seminari, savjet.i simpoz. - Ðelekovec 1.200 1.200 1.156 9632131-4 Seminari, savjet.i simpoz. - Peteranec 1.550 1.550 1.510 9732131-5 Seminari, savjet.i simpoz. - Gola 3.300 3.300 3.295 100322 Rashodi za materijl i energiju 22.500 22.500 22.341 993221 Uredski materijal i ost.materijalni rash. 8.750 8.750 8.667 9932211-5 Uredski materijl - Gola 3.500 3.500 3.501 10032212-2 Literatura - Ðelekovec 100 100 60 6032212-5 Literatura - Gola 3.450 3.450 3.415 9932214-5 Mat.i sr.za èišæenje i odr�avanje- Gola 1.100 1.100 1.107 10132219-5 Ost.mat.za potrebe red.poslov.- Gola 600 600 583 973222 Materijl i sirovine 900 900 899 10032222-5 Pomoæni materijal - Gola 100 100 98 9832229-5 Ostali materijl i sirovine - Gola 800 800 801 1003223 Energija 4.900 4.900 4.853 9932231-5 Elektrièna energija - Gola 1.800 1.800 1.797 10032233-5 Plin - Gola 100 100 70 7032234-5 Motorni benzin i dizel gorivo - Gola 250 250 252 10132239-5 Ost.mat.za proizvodnju energije - Gola 2.750 2.750 2.734 993224 Mat.i dijelovi za tek.i invest.odr�avanje 5.700 5.700 5.623 9932242-5 Mat.i dij.za tek.i inv.odr.grað.obj.- Gola 1.250 1.250 1.255 10032242-2 M.i d.za tek.i inv.odr�.p.i opr.-Ðelekovec 100 100 78 7832242-5 M.i d.za tek.i inv.odr�.p.i opr.- Gola 900 900 868 9632244-5 Ost.mat.i d.za tek.i inv.odr�av.- Gola 3.450 3.450 3.422 993225 Sitni inventar i auto gume 2.300 2.300 2.300 10032251-5 Sitni inventar - Gola 2.300 2.300 2.300 100323 Rashodi za usluge 94.800 94.800 94.221 993231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 5.650 5.650 5.606 9932311-2 Usluge telefona, telefaksa - Ðelekovec 200 200 196 9832311-5 Usluge telefona, telefaksa - Gola 5.250 5.250 5.232 10032313-5 Poštarina -Gola 200 200 178 893232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�. 78.350 78.350 78.247 10032321-3 Usl.tek.i inv.odr�.

graðevinskih objek.-K.Ivanec 7.300 7.300 7.209 9932321-5 Usl.tek.i inv.odr�.

graðevinskih objek.- Gola 68.550 68.550 68.538 10032322-5 Usl.tek.i inv.odr�.

postrojenja i opreme - Gola 1.900 1.900 1.899 10032329-4 Ostale usl.tek. i

investicijskog odr�avanja- Gola 600 600 600 1003233 Usluge promid�be i informiranja 550 550 528 9632332-5 Tisak - Gola 300 300 280 9332339-5 Ost.usl.promid�be i informiranja - Gola 250 250 248 993234 Komunalne usluge 50 50 15 3132342-2 Iznošenje i odvoz smeæa - Ðelekovec 50 50 15 313236 Zdravstvene i veterinarske usluge 5.200 5.200 5.196 10032361-5 Obv.i preventivni zdravst.pregl.zap.- Gola 5.200 5.200 5.196 1003237 Ostale intelektualne usluge 600 600 400 67


III. ZAVRŠNA ODREDBA

Èlanak 4.

Ovaj Godišnji obraèun Proraèuna stupa na snaguosmog dana od dana objave u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije».




13.

Na temelju èlanka 31. Zakona o lokalnoj i podruènoj(regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» broj33/01, 60/01. i 129/05) i èlanka 26. Statuta Opæine Drnje(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 1/06) Opæinsko vijeæe Opæine Drnje na 17. sjedniciodr�anoj 9. svibnja 2006. donijelo je

O D L U K Uo naknadama troškova èlanovima Opæinskog

vijeæa, Opæinskog poglavarstva i slu�benicimaJedinstvenog upravnog odjela Opæine Drnje

Èlanak 1.

Odlukom o naknadama troškova èlanovima


32379-2 Ostale intelektualne usluge - Ðelekovec 300 300 133 4432379-5 Ostale intelektualne usluge - Gola 300 300 267 893238 Raèunalne usluge 950 950 872 9232389-2 Ostale raèunalne usluge - Ðelekovec 100 100 51 5132389-5 Ostale raèunalne usluge - Gola 850 850 821 973239 Ostale usluge 3.450 3.450 3.356 9732391-2 Grafièke i tiskarske usluge - Ðelekovec 200 200 175 8832391-5 Grafièke i tiskarske usluge - Gola 750 750 714 9532392-5 Film i izrada filma - Gola 150 150 156 10432393-5 Ureðenje prostora - Gola 1.000 1.000 960 9632399-5 Ostale nespomenute usluge - Gola 1.350 1.350 1.351 100329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 17.650 17.650 17.361 983293 Reprezentacija 150 150 126 8432931-5 Reprezentacija - Gola 150 150 126 843294 Èlanarine 100 100 67 6732941-5 Tuzemne èlanarine - Gola 100 100 67 673299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 17.400 17.400 17.168 9932999-2 Ost.nesp.rashodi

poslovanja - Ðelekovec 2.000 2.000 1.955 9832999-2 Ost.nesp.rashodi

poslovanja - Kopr. Ivanec 7.000 7.000 6.903 9932999-4 Ost. nesp. rashodi

poslovanja - Peteranec 2.100 2.100 2.094 10032999-5 Ost.nesp.rashodi poslovanja - Gola 6.300 6.300 6.215 99

34 Financijski rashodi 2.700 2.700 2.604 96343 Ostali financijski rashodi 2.700 2.700 2.604 963431 Bankarske usluge i

usluge platnog prometa 2.700 2.700 2.604 9634311-2 Usluge banaka - Ðelekovec 200 200 130 6534311-5 Usluge banaka - Gola 2.500 2.500 2.473 99

4 RAS. ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOV. 7.000 7.000 6.938 99

42 Ras.za nabavu proizvedene dugotrajne imov 7.000 7.000 6.938 99

422 Postrojenja i oprema 7.000 7.000 6.938 994227 Ureðaji, strojevi i

oprema za ostale namjene 7.000 7.000 6.938 9942273-3 Oprema - Koprivnièki Ivanec 7.000 7.000 6.938 99

Opæinskog vijeæa, Opæinskog poglavarstva islu�benicima Jedinstvenog upravnog odjela (udaljnjem tekstu: Odluka) utvrðuje se naknadatroškova èlanovima Opæinskog vijeæa i Opæinskogpoglavarstva Opæine Drnje te slu�benicimaJedinstvenog upravnog odjela za prisustvovanjesjednicama Opæinskog vijeæa i Opæinskogpoglavarstva.

Èlanak 2.

Naknada èlanovima Opæinskog vijeæa zaprisustvovanje sjednicama Opæinskog vijeæa OpæineDrnje odreðuje se u svoti 200,00 kuna neto poodr�anoj sjednici.

Naknada èlanovima Opæinskog poglavarstva zaprisustvovanje sjednicama Opæinskog poglavarstvaOpæine Drnje odreðuje se u svoti 150,00 kuna neto poodr�anoj sjednici.

Naknada slu�benicima Jedinstvenog upravnogodjela Opæine Drnje za prisustvovanje sjednicamaOpæinskog vijeæa i Opæinskog poglavarstva, ukolikose sjednice odr�avaju izvan radnog vremena,odreðuje se u svoti 150,00 kuna neto po odr�anojsjednici.

Èlanak 3.

Osobama iz èlanka 2. ove Odluke koji odlaze naslu�beno putovanje za potrebe Opæine Drnje pripadadnevnica u visini dnevnice za slu�beno putovanje uzemlji koju donosi Vlada Republike Hrvatske za svekorisnike koji se financiraju iz sredstava Dr�avnogproraèuna.

Troškovi noæenja priznaju se u punom iznosuprema prilo�enom raèunu do visine cijene noæenja uhotelu «B» kategorije.

Èlanak 4.

Osobama iz èlanka 2. ove Odluke pripada inaknada stvarnih troškova prijevoza sredstvimajavnog prometa, a ako koriste privatni automobil,pripada im naknada troškova u visini 30% iznosacijene jedne litre benzina 98 oktana po prijeðenomkilometru.

Èlanak 5.

Troškovi dnevnice za slu�beno putovanje uinozemstvo obraèunavaju se kao za korisnike koji sefinanciraju iz sredstava Dr�avnog proraèuna.

Èlanak 6.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje va�itiOdluka o visini dnevnica i drugih naknada èlanovaOpæinskog vijeæa («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 7/01. i 7/05).

Èlanak 7.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».




14.

Na temelju èlanka 23. stavka 1. Zakona okomunalnom gospodarstvu («Narodne novine» broj26/03. - proèišæeni tekst, 82/04, 110/04. i 178/04) ièlanka 26. Statuta Opæine Drnje («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/06) Opæinskovijeæe Opæine Drnje na 17. sjednici odr�anoj 9. svibnja2006. donijelo je

O D L U K Uo izmjenama Odluke o komunalnoj naknadi

Èlanak 1.

U Odluci o komunalnoj naknadi («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/01, 14/01. i2/05) u èlanku 13. umjesto rijeèi: «Opæinsko vijeæe»stavljaju se rijeèi: «Opæinsko poglavarstvo».

Èlanak 2.

U èlanku 16. umjesto rijeèi: «Opæinskog vijeæa»stavljaju se rijeèi: «Opæinskog poglavarstva».

Èlanak 3.



KLASA: 363-03/06 -01/39URBROJ: 2137/04-06-1Drnje, 9. svibnja 2006.



15.

Na temelju èlanka 26. Statuta Opæine Drnje(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 1/06), Opæinsko vijeæe Opæine Drnje na 17.sjednici odr�anoj 9. svibnja 2006. donijelo je

R J E Š E NJ Eo izboru predsjednika i èlanova Odbora za statut

i poslovnik Opæinskog vijeæa Opæine Drnje

I.

U Odbor za statut i poslovnik Opæinskog vijeæaOpæine Drnje biraju se:

1. BRANKO NOVAK iz Drnja, SDP, za predsjednika,

2. JOSIP KOSNICA iz Torèeca, HSS, za èlana i3. FRANJO ŠIMÈIÆ iz Botova, HSS, za èlana.

II.

Donošenjem ovog Rješenja prestaje va�itiRješenje o izboru predsjednika i èlanova Odbora zastatutarno-pravna pitanja Opæinskog vijeæa OpæineDrnje («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 6/05).

III.

Ovo Rješenje objavit æe se u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije».




16.

Na temelju èlanka 26. Statuta Opæine Drnje(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 1/06), Opæinsko vijeæe Opæine Drnje na 17.sjednici odr�anoj 9. svibnja 2006. donijelo je

R J E Š E NJ Eo izboru predsjednika i èlanova Odbora za financije i proraèunOpæinskog vijeæa Opæine Drnje

I.

U Odbor za financije i proraèun Opæinskog vijeæaOpæine Drnje biraju se:

1. STJEPAN ANTOLIÆ iz Drnja, HSS,za predsjednika,

2. DAMIR FABUŠ iz Drnja, HSS, za èlana i3. DAMIR VAROVIÆ iz Botova, HNS, za èlana.

II.

Donošenjem ovog Rješenja prestaje va�itiRješenje o izboru predsjednika i èlanova Odbora zaproraèun i financije Opæinskog vijeæa Opæine Drnje(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 6/05).

III.





17.

Na temelju èlanka 26. Statuta Opæine Drnje(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 1/06) Opæinsko vijeæe Opæine Drnje na 17.sjednici odr�anoj 9. svibnja 2006. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju Izvješæa o obavljenoj reviziji

financijskih izvještaja i poslovanja Opæine Drnje za 2005. godinu

I.

Usvaja se Izvješæe Dr�avnog ureda za reviziju,Podruèni ured Koprivnica o obavljenoj revizijifinancijskih izvještaja i poslovanja Opæine Drnje za2005. godinu, KLASA: 041-01/06-01/65, URBROJ:613-08-06-6 od 19. travnja 2006. godine.

II.

Izvješæe iz toèke I. ovog Zakljuèka njegov jesastavni dio i nalazi se u prilogu.


III.


OPÆINSKO VIJEÆE OPÆINE DRNJE



18.

Na temelju èlanka 28. stavka 4. Zakona okomunalnom gospodarstvu («Narodne novine» broj26/03. - proèišæeni tekst, 82/04, 110/04. i 178/04) ièlanka 26. Statuta Opæine Drnje («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/06) Opæinskovijeæe Opæine Drnje na 17. sjednici odr�anoj 9. svibnja2006. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju Izvješæa o izvršenju

Programa odr�avanja komunalne infrastruktureza komunalne djelatnosti koje se financiraju

iz komunalne naknade u 2005. godini napodruèju Opæine Drnje

I.

Usvaja se Izvješæe o izvršenju Programa odr�avanjakomunalne infrastruktura za komunalne djelatnosti kojese financiraju iz komunalne naknade u 2005. godini napodruèju Opæine Drnje, KLASA: 363-01/06-01/11,URBROJ: 2137/04-06-1 od 21. travnja 2006. godine.

II.

Izvješæe iz toèke I. ovog Zakljuèka nalazi se uprilogu i njegov je sastavni dio.

III.




PREDSJEDNIK: Stjepan Antoliæ, v.r.

19.


Z A K LJ U È A Ko usvajanju Izvješæa o izvršenju Programa

javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgojana podruèju Opæine Drnje u 2005. godini

I.

Usvaja se Izvješæe o izvršenju Programa javnihpotreba u djelatnosti predškolskog odgoja na podruèjuOpæine Drnje u 2005. godini, KLASA: 601-01/06-01/03, URBROJ: 2137/04-06-1 od 21. travnja 2006.godine.

II.


III.





20.


Z A K LJ U È A Ko usvajaju Izvješæa o izvršenju Programa

javnih potreba u socijalnoj skrbi na podruèjuOpæine Drnje u 2005. godini

I.

Usvaja se Izvješæe o izvršenju Programa javnihpotreba u socijalnoj skrbi na podruèju Opæine Drnje u2005. godini KLASA: 550-01/06-01/09, URBROJ:


2137/04-06-1 od 21. travnja 2006. godine.

II.


III.





21.


Z A K LJ U È A Ko usvajanju Izvješæa o izvršenju

Programa javnih potreba u športu na podruèjuOpæine Drnje u 2005. godini

I.

Usvaja se Izvješæe o izvršenju Programa javnihpotreba u športu na podruèju Opæine Drnje u 2005.godini, KLASA: 620-01/06-01/01, URBROJ: 2137/04-06-1 od 21. travnja 2006. godine.

II.

Izvješæe iz toèke I. ovog Zakljuèka nalazi se uprilogu i njegov je sastavni dio.

III.

Ovaj Zakljuèak objavit æe se u «Slu�benom

glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».




22.



javnih potreba u kulturi na podruèjuOpæine Drnje u 2005. godini

I.

Usvaja se Izvješæe o izvršenju Programa javnihpotreba u kulturi na podruèju Opæine Drnje u 2005.godini KLASA: 612-01/06-01/03, URBROJ: 2137/04-06-1 od 21. travnja 2006. godine.

II.


III.






OPÆINA ÐELEKOVECAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1.

Na temelju èlanka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti i

spašavanju («Narodne novine» broj 174/04), èlanka10. stavka 2. Pravilnika o pozivanju, mobilizaciji iaktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja

(«Narodne novine» broj 25/06), i èlanka 36. StatutaOpæine Ðelekovec («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/06), opæinski naèelnikOpæine Ðelekovec 9. svibnja 2006. donio je

R J E Š E NJ Eo imenovanju zapovjednika, zamjenika

zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite ispašavanja Opæine Ðelekovec

I.

U Zapovjedništvo zaštite i spašavanja OpæineÐelekovec (u daljnjem tekstu: Zapovjedništvo),imenuju se:

1. DRAGO DRVARIÆ, opæinski naèelnik Opæine Ðelekovec za zapovjednika,

2. ZVONKO ÈANJI, zamjenik opæinskog naèelnikaOpæine Ðelekovec, za zamjenika zapovjednika,

3. IVAN HAD�IJA, predstavnik Podruènog uredaza zaštitu i spašavanje, za èlana,

4. IVAN BRAÈKO, predstavnik Policijske postaje Koprivnica,

5. RUDOLF VRBANIÆ, zapovjednik Vatrogasne

zajednice Opæina Ðelekovec - Legrad.

II.

Zadaæe Zapovjedništva utvrðene su Pravilnikom opozivanju, mobilizaciji i aktiviranju operativnih snagazaštite i spašavanja («Narodne novine» broj 25/06).

Administrativno-tehnièke poslove zaZapovjedništvo obavljat æe Jedinstveni upravni odjelOpæine Ðelekovec.

III.


OPÆINSKI NAÈELNIKOPÆINE ÐELEKOVEC

KLASA: 810-01/06-01/02URBROJ: 2137/05-06-2Ðelekovec, 9. svibnja 2006.

OPÆINSKI NAÈELNIK:Drago Drvariæ, v.r.


OPÆINA FERDINANDOVACAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1.

Na temelju èlanka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti ispašavanju («Narodne novine» broj 174/04), èlanka10. stavka 1. Pravilnika o pozivanju, mobilizaciji iaktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja(«Narodne novine» broj 25/06) i èlanka 36. StatutaOpæine Ferdinandovac («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/06), opæinski naèelnikOpæine Ferdinandovac 4. svibnja 2006. donio je


zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite ispašavanja Opæine Ferdinandovac

I.

U Zapovjedništvo zaštite i spašavanja OpæineFerdinandovac (u daljnjem tekstu: Zapovjedništvo),imenuju se:

1. ANDRIJA KUDUMIJA, opæinski naèelnik, za zapovjednika,

2. DANIJEL DUGINA, zamjenik opæinskog naèelnika, za zamjenika zapovjednika,

3. IVAN HAD�IJA, predstavnik Podruènog ureda za zaštitu i spašavanje Koprivnica, za èlana,

4. DAVOR KOVAÈEV, naèelnik Policijske postaje Ðurðevac, za èlana,

5. MARIJANKA ÐOÐ, zapovjednica Vatrogasne zajednice Ferdinandovac, za èlana.

II.


Administrativno-tehnièke poslove zaZapovjedništvo obavljat æe Jedinstveni upravni odjelOpæine Ferdinandovac.

III.


OPÆINSKI NAÈELNIKOPÆINE FERDINANDOVAC

KLASA: 810-01/06-01/01URBROJ: 2137/15-06-1Ferdinandovac, 4. svibnja 2005.

OPÆINSKI NAÈELNIK:Andrija Kudumija, v.r.

1.

Na temelju èlanka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti ispašavanju («Narodne novine» broj 174/04), èlanka10. stavka 1. Pravilnika o pozivanju, mobilizaciji iaktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja(«Narodne novine» broj 25/06) i èlanka 36. StatutaOpæine Gornja Rijeka («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/06) opæinski naèelnikOpæine Gornja Rijeka 9. svibnja 2006. donio je


zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite ispašavanja Opæine Gornja Rijeka

I.

U Zapovjedništvo zaštite i spašavanja Opæine GornjaRijeka (u daljnjem tekstu: Zapovjedništvo) imenuju se:

1. ŠTEFICA TUKŠA, opæinska naèelnica Opæine Gornja Rijeka, za zapovjednicu,

2. STJEPAN BORJAN, zamjenik opæinskog naèelnika Opæine Gornja Rijeka, za zamjenika zapovjednika,

3. ABEL CAR, naèelnik Policijske postaje Kri�evci, za èlana,

4. IVAN HAÐIJA, predstavnik Dr�avne uprave za zaštitu i spašavanje, Podruèni ured Koprivnica, za èlana,

5. SLAVKO HASANEC, zapovjednik Vatrogasne zajednice Gornja Rijeka, za èlana.

II.


Administrativno-tehnièke poslove za Zapovjedništvoobavljat æe Jedinstveni upravi odjel Opæine Gornja Rijeka.

III.


OPÆINSKA NAÈELNICAOPÆINE GORNJA RIJEKA

KLASA: 810-01/06-01/04URBROJ: 2137/25-06-01Gornja Rijeka, 9. svibnja 2006.

OPÆINSKA NAÈELNICA:Štefica Tukša, v.r.

2.

Na temelju èlanka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti ispašavanju («Narodne novine» broj 174/04), èlanka14. stavka 2. Pravilnika o pozivanju, mobilizaciji iaktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja(«Narodne novine» broj 25/06) i èlanka 36. StatutaOpæine Gornja Rijeka («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/06) opæinskinaèelnik Opæine Gornja Rijeka 9. svibnja 2006. donioje


zapovjednika i èlanova Zapovjedništva civilnezaštite Opæine Gornja Rijeka

I.

U Zapovjedništvo civilne zaštite Opæine GornjaRijeka (u daljnjem tekstu: Zapovjedništvo) imenujuse:

1. ŠTEFICA TUKŠA, opæinska naèelnica OpæineGornja Rijeka, za zapovjednicu,

2. STJEPAN BORJAN, zamjenik opæinskognaèelnika Opæine Gornja Rijeka, za zamjenika zapovjednika,

3. DRAGUTIN SRBLJINOVIÆ, predsjednikVatrogasne zajednice Gornja Rijeka, za èlana,

4. SLAVKO HASANEC, zapovjednik Vatrogasne zajednice Gornja Rijeka, za èlana,

5. IVKICA BEREND, za èlana,6. ANTUN PREMELÆ, za èlana,7. FRANJO ŠTURBEK, za èlana.

II.


Administrativne-tehnièke poslove zaZapovjedništvo obavljat æe Jedinstveni upravni odjelOpæine Gornja Rijeka.

III.

Donošenjem ovog Rješenja prestaje va�itiRješenje o imenovanju predsjednika i èlanovaSto�era civilne zaštite Opæine Gornja Rijeka(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 10/05).


OPÆINA GORNJA RIJEKAAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1.

Na temelju èlanka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti ispašavanju («Narodne novine» broj 174/04), èlanka10. stavka 1. Pravilnika o pozivanju, mobilizaciji iaktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja(«Narodne novine» broj 25/06) i èlanka 36. StatutaOpæine Hlebine «Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/06), opæinski naèelnikOpæine Hlebine 4. svibnja 2006. donio je


zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite ispašavanje Opæine Hlebine

I.

U Zapovjedništvo zašite i spašavanja OpæineHlebine (u daljnjem tekstu: Zapovjedništvo), imenujuse:

1. HRVOJE GA�I, opæinski naèelnik, za zapovjednika,

2. IVAN ÈORDAŠ, zamjenik opæinskog naèelnika, za zamjenika zapovjednika,


4. IVAN BRAÈKO, naèelnik Policijske postaje Koprivnica, za èlana,

5. BRANKO MEÐIMOREC, zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Hlebine, za èlana.

II.


Administrativno-tehnièke poslove Zapovjedništvaobavljat æe Jedinstveni upravni odjel Opæine Hlebine.

III.

Ovo Rješenje objavit æe se u «Slu�benom glasniku

Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKI NAÈELNIKOPÆINE HLEBINE

KLASA: 810-01/06-01/01URBROJ: 2137/07-06-3Hlebine, 4. svibnja 2006.

OPÆINSKI NAÈELNIK:Hrvoje Ga�i, v.r.

2.

Na temelju èlanka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti ispašavanju («Narodne novine» broj 174/04), èlanka14. stavka 2. Pravilnika o pozivanju, mobilizaciji iaktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja(«Narodne novine» broj 25/06) i èlanka 36. StatutaOpæine Hlebine «Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/06), opæinski naèelnikOpæine Hlebine 4. svibnja 2006. donio je

R J E Š E NJ Eo imenovanju zapovjednika,

zamjenika zapovjednika i èlanova Zapovjedništva civilne zaštite Opæine Hlebine

I.

U Zapovjedništvo civilne zaštite Opæine Hlebine (udaljnjem tekstu: Zapovjedništvo), imenuju se:

1. HRVOJE GA�I, opæinski naèelnik,za zapovjednika,

2. STJEPAN PONGRAC, predsjednik Opæinskog vijeæa, za zamjenika zapovjednika,

3. BO�O BOŠNJAKOVIÆ, zamjenik opæinskog naèelnika, za èlana,

4. BRANKO MEÐIMOREC, zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Hlebine,za èlana,

5. MIRJANA BOŠNJAKOVIÆ, medicinska sestra, za èlana.


IV.

Ovo Rješenje objavit æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKA NAÈELNICAOPÆINE GORNJA RIJEKA

KLASA: 810-01/06-01/03URBROJ: 2137/25-06-01Gornja Rijeka, 9. svibnja 2006.

OPÆINSKA NAÈELNICA:Štefica Tukša, v.r.

OPÆINA HLEBINEAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1.

Na temelju èlanka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti ispašavanju («Narodne novine» broj 174/04), èlanka10. stavka 1. Pravilnika o pozivanju, mobilizaciji iaktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja(«Narodne novine» broj 25/06) i èlanka 36. StatutaOpæine Kalinovac («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/06), opæinski naèelnikOpæine Kalinovac na 2. sjednici odr�anoj 5. svibnja2006. donio je


zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite ispašavanja Opæine Kalinovac

I.

U Zapovjedništvo zaštite i spašavanja OpæineKalinovac (u daljnjem tekstu: Zapovjedništvo),imenuju se:

1. DARKO SOBOTA, opæinski naèelnik, za zapovjednika,

2. BRANKO AURER, zamjenik opæinskog naèelnika, za zamjenika zapovjednika,



5. ANTUN ZALAR, zapovjednik Vatrogasne zajednice Opæine Kalinovac, za èlana.

II.


Administrativno-tehnièke poslove zazapovjedništvo obavljat æe Jedinstveni upravni odjelOpæine Kalinovac.

III.


OPÆINSKI NAÈELNIKOPÆINE KALINOVAC

KLASA: 810-01/06-01/05 URBROJ: 2137/21-06-2Kalinovac, 5. svibnja 2006.

OPÆINSKI NAÈELNIK:Darko Sobota, v.r.


II.


Administrativno-tehnièke poslove Zapovjedništvaobavljat æe Jedinstveni upravni odjel Opæine Hlebine.

III.

Donošenjem ovog Rješenja prestaje va�itiRješenje o imenovanju predsjednika i èlanova Sto�eracivilne zaštite Opæine Hlebine («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 11/05).

IV.


OPÆINSKI NAÈELNIKOPÆINE HLEBINE

KLASA: 810-01/06-01/01URBROJ: 2137/07-06-4Hlebine, 4. svibnja 2006.

OPÆINSKI NAÈELNIK:Hrvoje Ga�i, v.r.

OPÆINA KALINOVACAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

OPÆINA KLOŠTAR PODRAVSKIAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1.

Na temelju èlanka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti ispašavanju («Narodne novine» broj 174/04), èlanka10. stavka 1. Pravilnika o pozivanju, mobilizaciji iaktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja(«Narodne novine» broj 25/06) i èlanka 34. StatutaOpæine Kloštar Podravski («Slu�beni glasnik

Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 11/01. i 2/03),opæinski naèelnik Opæine Kloštar Podravski 2. svibnja2006. donio je


zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite ispašavanja Opæine Kloštar Podravski

13.

Na temelju èlanka 26. Statuta Opæine Molve(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 1/06), Opæinsko vijeæe Opæine Molve na 16.sjednici odr�anoj 5. svibnja 2006. donijelo je

O D L U K U o izboru èlanova vijeæa mjesnih odbora na

podruèju Opæine Molve

I. OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

Odlukom o izboru èlanova vijeæa mjesnih odborana podruèju Opæine Molve (u daljnjem tekstu: Odluka)ureðuje se postupak izbora èlanova vijeæa mjesnihodbora na podruèju Opæine Molve.

Èlanak 2.

Èlanove vijeæa mjesnih odbora biraju hrvatskidr�avljani s navršenih 18 godina koji imajuprebivalište na podruèju mjesnog odbora za èije sevijeæe mjesnog odbora provode izbori.

Èlanak 3.

Èlanovi vijeæa mjesnog odbora biraju se naneposrednim izborima tajnim glasovanjem, popostupku koji se provodi shodno odredbama zakonakojim se ureðuje izbor èlanova predstavnièkih tijelajedinica lokalne samouprave.

Èlanak 4.

Mandat èlanova vijeæa mjesnih odbora traje èetirigodine, a prava i du�nosti zapoèinju im danomkonstituiranja vijeæa mjesnog odbora.

Èlanak 5.

Izbore za èlanove vijeæa mjesnih odbora raspisujeOpæinsko vijeæe Opæine Molve, posebnom odlukomkojom se utvrðuje toèan datum odr�avanja izbora.

Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora nemo�e proteæi manje od 30 niti više od 60 dana.

Èlanak 6.

Èlan vijeæa mjesnog odbora ne mo�e istovremenobiti èlan Opæinskog poglavarstva Opæine Molve.

Osoba koja obnaša nespojivu du�nost iz stavka 1.ovog èlanka mo�e se kandidirati za èlana vijeæamjesnog odbora, no ukoliko bude izabrana za èlanavijeæa mjesnog odbora du�na je pri konstituiranjuvijeæa mjensog odbora izjasniti se o tome prihvaæa lidu�nost èlana vijeæa mjesnog odbora ili nastavlja sobnašanjem nespojive du�nosti, u kojem sluèaju jojmandat miruje, a zamjenjuje ju zamjenik.

Èlanak 7.

Èlan vijeæa mjesnog odbora koji prihvati obnašanjenespojive du�nosti iz èlanka 6. stavka 1. ove Odlukedu�an je u roku od 8 dana od prihvaæanja du�nosti otome izvijestiti predsjednika vijeæa mjesnog odbora.

Po prestanku obnašanja nespojive du�nosti èlan


I.

U Zapovjedništvo zaštite i spašavanja OpæineKloštar Podravski (u daljnjem tekstu: Zapovjedništvo)imenuju se:

1. MARIJAN DEBELJAK, opæinski naèelnik, za zapovjednika,

2. VLADO FAŠAIÆ, zamjenik opæinskog naèelnika, za zamjenika zapovjednika,



5. MARTIN KRUPSKI, zapovjednik Vatrogasne zajednice Opæine Kloštar Podravski, za èlana.

II.

Zadaæe Zapvojedništva utvrðene su Pravilnikom o

pozivanju, mobilizaciji i aktiviranju operativnih snagazaštite i spašavanje («Narodne novine» broj 25/06).

Administrativno-tehnièke poslove zaZapovjedništvo obavljat æe Jedinstveni upravni odjelOpæine Kloštar Podravski.

III.


OPÆINSKI NAÈELNIKOPÆINE KLOŠTAR PODRAVSKI

KLASA: 810-01/06-01/01URBROJ: 2137/16-06-2Kloštar Podravski, 2. svibnja 2006.

OPÆINSKI NAÈELNIK:Marijan Debeljak, v.r.

OPÆINA MOLVEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

vijeæa mjesnog odbora nastavlja s obnašanjemdu�nosti u vijeæu mjesnog odbora na temeljuprestanka mirovanja mandata, ako podnese pismenizahtjev predsjedniku vijeæa mjesnog odbora u roku odosam dana od prestanka obnašanja nespojivedu�nosti.

Mirovanje mandata èlana vijeæa mjesnog odboraprestat æe osmog dana od dana podnošenjapismenog zahtjeva.

Nastavak obnašanja du�nosti èlana vijeæamjesnog odbora na temelju prestanka mirovanjamandata mo�e se tra�iti jedanput u tijeku trajanjamandata.

Èlanak 8.

Èlanu vijeæa mjesnog odbora prestaje mandat prijeisteka redovnog èetverogodišnjeg mandata usljedeæim sluèajevima:

- ako podnese ostavku danom dostave pisaneostavke shodno pravilima o dostavi propisanimZakonom o opæem upravnom postupku,

- ako mu je pravomoænom sudskom odlukomoduzeta, odnosno ogranièena poslovna sposobnost,danom pravomoænosti sudske odluke,

- ako je pravomoænom sudskom presudom osuðenna bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju du�em od šestmjeseci, danom pravomoænosti sudske presude,

- ako odjavi prebivalište s podruèja mjesnogodbora, danom odjave prebivališta,

- ako mu prestane hrvatsko dr�avljanstvosukladno odredbama zakona kojim se ureðujehrvatsko dr�avljanstvo, danom njegova prestanka,

- smræu.

Èlanak 9.

Èlanovi vijeæa mjesnog odbora imaju zamjenikekoji obnašaju tu du�nost ukoliko èlanu vijeæa mjesnogodbora mandat miruje ili prestane prije istekavremena na koje je izabran.

Èlana vijeæa mjesnog odbora izabranog nastranaèkoj kandidacijskoj listi zamjenjuje neizabranikandidat s dotiène kandidacijske liste s koje je izabranèlan, a kojeg odredi politièka stranka koja jepredlagatelj kandidacijske liste.

Èlana vijeæa mjesnog odbora izabranog nakoalicijskoj listi dviju ili više politièkih stranakazamjenjuje neizabrani kandidat s dotiènekandidacijske liste s koje je izabran i èlan, a kojegodredi politièka stranka kojoj je u trenutku izborapripadao èlan predstavnièkog tijela kojem je prestaomandat.

Èlana vijeæa mjesnog odbora izabranog nanezavisnoj kandidacijskoj listi zamjenjuje prvi sljedeæineizabrani kandidat s kandidacijske liste.

II. KANDIDIRANJE

Èlanak 10.

Kandidacijske liste za izbor èlanova vijeæamjesnog odbora predla�u politièke strankeregistrirane u Republici Hrvatskoj i biraèi.

Politièke stranke utvrðuju i predla�u kandidacijskeliste za izbor èlanova vijeæa mjesnog odbora na naèinpropisan njihovim statutom, odnosno posebnomodlukom donijetom na temelju statuta.

Prilikom sastavljanja kandidacijske liste,predlagatelj je du�an voditi raèuna o naèeluravnopravnosti spolova.

Dvije ili više u Republici Hrvatskoj registriranihpolitièkih stranaka mogu predlo�iti koalicijskukandidacijsku listu za izbor èlanova vijeæa mjesnogodbora.

Èlanak 11.

Kada biraèi kao ovlašteni predlagatelji predla�unezavisnu kandidacijsku listu, za pravovaljanostkandidacijske liste du�ni su prikupiti:

- 25 potpisa za kandidacijsku listu za VijeæeMjesnog odbora Molve Grede

- 45 potpisa za kandidacijsku listu za VijeæeMjesnog odbora Repaš.

podnositelji nezavisne kandidacijske liste su prvatri po redu potpisnika nezavisne kandidacijske liste.

Èlanak 12.

Potpisi biraèa prikupljaju se na propisanomobrascu u koji se unosi ime i prezime, adresa i brojva�eæe osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanjaza svakog potpisanog predlagatelja.

Èlanak 13.

Prijedlozi kandidacijskih lista moraju bitizaprimljeni u Opæinskom izbornom povjerenstvunajkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanjaizbora.

Naziv kandidacijske liste navodi se punim imenomstranke, odnosno stranaka koalicije, ako postojinavodi se i skraæeni naziv stranke, odnosno stranakaili stranaèke koalicije koja je kandidacijsku listupredlo�ila ako je kandidacijsku listu predlo�ila skupinabiraèa njezin naziv je «Nezavisna lista».

Nositelj kandidacijske liste prvi je predlo�enikandidat na kandidacijskoj listi.

Èlanak 14.

U prijedlogu kandidacijske liste obvezno senavode imena i prezimena svakog od kandidata nakandidacijskoj listi, nacionalnost, adresa prijavljenogprebivališta, broj va�eæe osnobne iskaznice i mjestonjezina izdavanja. Uz prijedlog kandidacijske listedostavlja se oèitovanje svakog od kandidata na


kandidacijskoj listi o prihvaæanju kandidature. Oèitovanje mora biti ovjereno kod javnog bilje�nika

ili Opæinskog izbornog povjerenstva.U prijedlogu kandidacijske liste obvezno se navodi

naziv kandidacijske liste, a kandidati moraju nakandidacijskoj listi biti poredani od rednog broja jedando zakljuèno rednog broja koliko se èlanova vijeæamjesnog odbora bira na izborima. Predlagateljkandidacijske liste slobodno utvrðuje redoslijedkandidata na kandidacijskoj listi.

Ako predlagatelj predlo�i više kandidata od onogbroja èlanova vijeæa mjesnog odbora

koliko ih se bira na izborima, smatra se da supravovaljano predlo�eni kandidati samo kandidati donajveæeg broja èlanova koji se biraju u to vijeæemjesnog odbora.

Ako nakon predaje kandidacijska lista postanenepotpuna zbog smrti nekog od predlo�enihkandidata njegovo æe se ime izbrisati s kandidacijskeliste, a kandidacijska lista æe se smatrati potpunom.

Èlanak 15.

Opæinsko izborno povjerenstvo za izbor èlanovavijeæa mjesnog odbora objavljuje sve pravovaljanekandidacijske liste kao i zbirnu kandidacijsku listu naoglasnoj ploèi mjesnog odbora i oglasnoj ploèi OpæineMolve u roku od 48 sati od isteka roka propisanog zapostupak kandidiranja i podnošenja kandidacijskihlista.

Èlanak 16.

Kandidacijske liste unose se na zbirnukandidacijsku listu prema abecednom redu punognaziva politièke stranke, odnosno koalicije koja jekandidacijsku listu predlo�ila. Ako je više stranakapredlo�ilo koalicijsku kandidacijsku listu, ona æe seunijeti na zbirnu kandidacijsku listu prema nazivu prvepo redu stranke u prijedlogu.

Èlanak 17.

Sve politièke stranke koje su predlo�ilekandidacijske liste i nositelji ili drugi predstavnicinezavisnih kandidacijskih lista imaju pravo naiznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa iizbornu promid�bu pod jednakim uvjetima.

Izborna promid�ba poèinje od dana objave zbirnekandidacijske liste, a traje zakljuèno do 24 sata prijedana odr�avanja izbora.

III. IZBOR ÈLANOVA VIJEÆA MJESNOG ODBORA

Èlanak 18.

Vijeæa mjesnih odbora imaju 5 èlanova.

Èlanovi vijeæa mjesnog odbora biraju seproporcionalno izbornom metodom tako da cijelopodruèje mjesnog odbora èini jednu izbornu jedinicu.

Svi biraèi koji imaju prebivalište na podruèju togmjesnog odbora i koji pristupe glasovanju na temeljukandidacijske liste biraju sve èlanove vijeæa mjesnogodbora.

Broj èlanova vijeæa mjesnog odbora koji æe bitiizabran sa svake kandidacijske liste utvrðuje se nanaèin da se ukupan broj va�eæih glasova koje je dobilakandidacijska lista mjesnog odbora (biraèka masakandidacijske liste) dijeli s brojevima od jedan dozakljuèno broja koliko se èlanova vijeæa mjesnogodbora bira na izborima. Od svih dobivenih rezultataposljednji rezultat po redu je zajednièki djelitelj kojimse dijeli ukupan broj glasova svake kandidacijske liste(biraèka masa kandidacijske liste). Svakakandidacijska lista dobit æe onoliko mjesta u vijeæumjensih odbora koliko puta ukupni broj njezinihdobivenih glasova (biraèka masa) sadr�i zajednièkidjelitelj.

Ako su va�eæi glasovi tako podijeljeni da se nemo�e utvrditi koja bi od dvije ili više kandidacijskih listidobila jedno mjesto ili još jedno mjesto u vijeæumjesnog odbora, ono pripada onoj kandidacijskoj listikoja je dobila više glasova.

Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u vijeæumjesnog odbora imaju kandidacijske liste koje naizboru dobiju najmanje pet posto va�eæih glasovabiraèa.

Èlanak 19.

Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidatiod rednog broja jedan do rednog broja koliko jeodreðena kandidacijska lista dobila mjesta u mjesnomodboru.

IV. TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA

Èlanak 20.

Tijela za provedbu izbora su:1. Opæinsko izborno povjerenstvo, 2. biraèki odbori. Izbore èlanova vijeæa mjesnog odbora provodi

Opæinsko izborno povjerenstvo i biraèki odbori. Èlanovi Opæinskog izbornog povjerenstva i

biraèkih odbora, kao i njihovi zamjenici imaju pravo nanaknadu za svoj rad.

Èlanak 21.

Opæinsko izborno povjerenstvo èini predsjednik idva èlana i njihovi zamjenici.

Predsjednik Opæinskog izbornog povjerenstvamora biti diplomirani pravnik.

Predsjednika i èlanove Opæinskog izbornog


povjerenstva i njihove zamjenike imenuje Opæinskopoglavarstvo Opæine Molve.

Èlanak 22.

Opæinsko izborno povjerenstvo:

- brine za zakonitu pripremu i provoðenje izbora zaèlanove vijeæa mjesnih odbora,

- imenuje èlanova biraèkih odbora za provoðenjeizbora za èlanove vijeæa mjesnih odbora,

- odreðuje biraèka mjesta za provoðenje izbora zaèlanove vijeæa mjesnog odbora,

- nadzire rad biraèkih odbora,- obavlja sve tehnièke pripreme za obavljanje

izbora na podruèju mjesnog odbora, - na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuje

kandidacijske liste mjesnog odbora i sastavlja zbirnukandidacijsku listu,

- nadzire pravilnost izborne promid�be za izboreèlanove vijeæa mjesnog odbora u skladu s ovomOdlukom,

- prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biraèkimmjestima na podruèju mjesnog odbora,

- objavljuje rezultate izbora, - obavlja i druge poslove odreðene ovom

Odlukom.

Èlanak 23.

Biraèki odbori izravno provode glasovanje biraèana biraèkim mjestima, te osiguravaju pravilnost itajnost glasovanja.

Biraèki odbor èine predsjednik i njegov zamjenik,te dva èlana i njihovi zamjenici.

Po jednog èlana i zamjenika odreðuje veæinskapolitièka stranka ili koalicija, a po jednog èlana izamjenika odreðuju oporbene politièke stranke ilikoalicija sukladno stranaèkom sastavu vijeæa mjesnogodbora.

Politièke stranke du�ne su odrediti èlanovepojedinih biraèkih odbora i dostaviti njihova imenaOpæinskom izbornom povjerenstvu najkasnije osamdana prije dana odr�avanja izbora. Ne odredi li ih,odnosno ukoliko prijedlog ne prispije Opæinskomizbornom povjerenstvu, ono æe samostalno odreditièlanove biraèkih odbora.

Èlanovi biraèkih odbora ne mogu biti kandidati nakandidacijskoj listi.

Predsjednik biraèkog odbora i njegov zamjenik nesmiju biti èlanovi niti jedne politièke stranke, a upravilu, trebaju biti pravne struke. Predsjednikbiraèkog odbora i njegov zamjenik potpisuju izjavu onestranaèkoj pripadnosti pod materijalnom ikaznenom odgovornošæu pri Opæinskom izbornompovjerenstvu.

Biraèke odbore za sva biraèka mjesta imenujeOpæinsko izborno povjerenstvo najkasnije pet danaprije dana odr�avanja izbora.

V. PROVOÐENJE IZBORA

Èlanak 24.

Glasovanje za izbor èlanova vijeæa mjesnogodbora obavlja se na biraèkim mjestima na podruèjumjesnog odbora.

Opæinsko izborno povjerenstvo objavit æe koja subiraèka mjesta odreðena s naznakom koji biraèi imajupravo glasovati na pojedinom mjestu, najkasnije osamdana prije izbora.

Opæinsko izborno povjerenstvo odredit æe biraèkamjesta ovisno o broju biraèa, odnosno o prostornojudaljenosti na naèin da broj biraèa na jednombiraèkom mjestu omoguæi glasovanje svih biraèa uvremenu odreðenom za glasovanje.

Svakom biraèkom mjestu odreðuje se redni broj.Za svako biraèko mjesto odredit æe se posebna

prostorija za glasovanje ureðena i opremljena nanaèin koji osigurava tajnost glasovanja, u kojoj semogu isticati samo dr�avni i opæinski simboli u skladus Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o grbu,zastavi i himni Republike Hrvatske, kao što su grb izastava Republike Hrvatske, te obilje�ja OpæineMolve sukladno odredbama Statuta Opæine Molve.

Na svakom biraèkom mjestu trebaju biti vidljivoistaknute sve kandidacijske liste s preglednonavedenim imenima svih kandidata za èlanove vijeæamjesnog odbora za koje se glasuje.

Èlanak 25.

Politièke stranke i biraèi koji su predlo�ilikandidacijske liste za izbor èlanova vijeæa mjesnogodbora imaju pravo odrediti promatraèe koji æe pratitiprovedbu izbora.

Promatraè ima prava utvrðena zakonom, aOpæinsko izborno povjerenstvo obvezatnim æeuputama podrobnije utvrditi prava i du�nostipromatraèa.

VI. GLASOVANJE I UTVRÐIVANJEREZULTATA GLASOVANJA

Èlanak 26.

Glasovanje se obavlja osobno na biraèkom mjestuglasaèkim listiæem.

Glasaèki listiæ na kojem se glasuje zakandidacijsku listu sadr�i:

- naziv kandidacijske liste,- ime i prezime nositelja kandidacijske liste,- serijski broj,- peèat Opæinskog vijeæa Opæine Molve. Kandidacijske liste navode se na glasaèkom listiæu

onim redom kojim su navedene na zbirnojkandidacijskoj listi. Ispred naziva kandidacijske listestavlja se redni broj.


Èlanak 27.

Glasaèki listiæ se popunjava tako da se zaokru�ujeredni broj ispred naziva kandidacijske liste za koju seglasuje.

Va�eæi glasaèki listiæ je onaj iz kojeg se na sigurani nedvojben naèin mo�e utvrditi za koju jekandidacijsku listu biraè glasovao.

Neva�eæi glasaèki listiæ je:- nepopunjeni glasaèki listiæ,- glasaèki listiæ popunjen tako da se ne mo�e sa

sigurnošæu utvrditi za koju je kandidacijsku listu biraèglasovao,

- glasaèki listiæ na kojemu je biraè glasovao zadvije ili više kandidacijskih lista.

Èlanak 28.

Glasovanje traje neprekidno od 7 do 19 sati, kadase biraèka mjesta zatvaraju. Omoguæit æe seglasovanje i biraèima koji su se zatekli na biraèkommjestu u 19 sati.

Za vrijeme trajanja glasovanja na biraèkom mjestumoraju biti prisutni svi èlanovi biraèkog odbora ilinjihovi zamjenici.

Èlanak 29.

Nitko ne smije doæi na biraèko mjesto naoru�an.Predsjednik birèakog odbora du�an je brinuti o

odr�avanju reda i mira za vrijeme glasovanja, te je usluèaju potrebe oblašten nalo�iti biraèu koji ometa redi mir ili onemoguæava, odnosno ote�ava glasovanjedrugih da napusti biraèko mjesto.

Predsjednik biraèkog odbora ovlašten je zatra�itipomoæ policije.

Èlanak 30.

Prije no što biraè pristupi glasovanju, predsjednikbiraèkog odbora ili od njega ovlašten èlan provjeravau popisu biraèa je li biraè koji je pristupio glasovanjuupisan.

Ukoliko se ustanovi da biraè nije upisan u popisbiraèa neæe mu se dopustiti glasovanje, osim ukolikobiraè potvrdom tijela nadle�nog za popise biraèa nedoka�e da ima pravo pristupiti glasovanju u tommjesnom odboru.

Potvrdu iz stavka dva ovoga èlanka biraè je du�anpredati biraèkom odboru i ona èini sastavni dioizbornog materijala.

Po završenom glasovanju biraèki odbor æe najprijeprebrojiti neupotrebljene glasaèke listiæe i staviti ih uposeban omot koji æe zatvoriti.

Nakon toga biraèki odbor utvrðuje, prema popisubiraèa, odnosno izvatku iz popisa biraèa i na temeljuzapisnika ukupan broj biraèa koji su glasovali ipristupa otvaranju glasaèke kutije i prebrojavanjuglasova.

Ako se prilikom prebrojavanja glasova nabiraèkom mjestu utvrdi da je glasovao manji brojbiraèa od broja glasova u glasaèkoj kutiji, biraèkiodbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tombiraèkom mjestu se ponavlja nakon 15 dana. Usluèaju ponavljanja glasovanja, njegov rezultat na tombiraèkom mjestu utvrðuje se u roku od 24 sata nakonponovljenog glasovanja.

Èlanak 31.

Kad biraèki odbor utvrdi rezultat glasovanja nabiraèkom mjestu u zapisnik o svojem radu zabilje�itæe:

- broj biraèa prema popisu biraèa, odnosno izvatkuiz popisa biraèa,

- koliko je biraèa pristupilo glasovanju premapopisu biraèa a koliko uz potvrdu,

- koliko je ukupno biraèa glasovalo, - koliko je glasova dobila svaka kandidacijska lista, - koliko je glasaèkih listiæa proglašeno neva�eæim

listiæima. U zapisnik o radu biraèkog odbora unose se i sve

druge èinjenice koje su va�ne za glasovanje. Svaki èlan biraèkog odbora, kao i zamjenik mogu

dati svoje primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi èlanovi biraèkog odbora.

Èlanak 32.

Zapisnik o radu i ostali izborni materijal biraèkiodbor dostavlja Opæinskom izbornom povjerenstvunajkasnije u roku od 5 sati od zatvaranja birališta.

Èlanak 33.

Opæinsko izborno povjerenstvo utvrdit æe rezultateglasovanja na biraèkim mjestima za izbor èlanovavijeæa mjesnog odbora najkasnije u roku od 24 sata odsata zatvaranja birališta.

Opæinsko izborno povjerenstvo vodi zapisnik osvojem radu u koji æe ubilje�iti:

- broj biraèa upisanih u popis biraèa odnosnoizvadak iz popisa biraèa na podruèju mjesnog odbora,

- broj glasalih i broj glasaèkih listiæa koji suproglašeni neva�eæim,

- broj glasova koje je dobila na podruèju mjesnogodbora koje je dobila na podruèju mjesnog odborasvaka kandidacijska lista.

Svaki èlan Opæinskog izbornog povjerenstva, kao izamjenik mogu dati primjedbe na zapisnik.

Zapisnik potpisuju svi èlanovi Opæinskog izbornogpovjerenstva.

Èlanak 34.

Rezultate izbora utvrðuje Opæinsko izbornopovjerenstvo na temelju rezultata glasovanja na svimbiraèkim mjestima na podruèju mjesnog odbora.


Èlanak 35.

Kad Opæinsko izborno povjerenstva utvrdirezultate glasovanja za èlanove vijeæa mjesnogodbora odmah æe objaviti:

- broj biraèa upisanih u popis biraèa,- koliko je glasova dobila svaka pojedina

kandidacijska lista,- koliko je bilo neva�eæih glasaèkih listiæa,- broj mjesta u vijeæu mjesnog odbora koje je

dobila svaka kandidacijska lista, te - imena i prezimena kandidata sa svake

kandidacijske liste koji su izabrani za èlanove vijeæamjesnog odbora.

VII. TROŠKOVI ZA PROVOÐENJE IZBORA

Èlanak 36.

Sredstva za provoðenje izbora za èlanove vijeæamjesnog odbora osiguravaju se u proraèunu OpæineMolve.

Sredstvima za provoðenje izbora raspola�eOpæinsko izborno povjerenstvo.

Opæinsko izborno povjerenstvo ovlašteno jeodrediti naèin korištenja sredstava, provoditi nadzornad njihovom raspodjelom i korištenjem te dodijelitipotrebna sredstva biraèkim odborima.

VIII. ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA

Èlanak 37.

Prigovor zbog nepravilnosti postupka kandidiranjamogu podnijeti politièke stranke i nositelji nezavisnihkandidacijskih lista koji su predlo�ili kandidacijskeliste, a prigovor zbog nepravilnosti u postupku izborasamo one politièke stranke i nositelji nezavisnihkandidacijskih lista koji su sa svojim kandidacijskimlistama sudjelovali u izborima.

Ukoliko je kandidacijsku listu predlo�ilo višepolitièkih stranaka, prigovor æe se smatratipravovaljanim i kada ga je podnijela samo jednapolitièka stranka.

Politièke stranke æe na temelju svojih statutaodrediti tko se ima smatrati ovlaštenim podnositeljemprigovora, odnosno ovlaštenim podnositeljem �albe.

Èlanak 38.

Prigovor se podnosi u roku od 48 sati od izvršeneradnje na koju je stavljen prigovor.

Opæinsko poglavarstvo Opæine Molve du�no jedonijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od danakada mu je dostavljen prigovor, odnosno od danakada su mu dostavljeni izborni materijali na koje seodnosi prigovor.

Ako Opæinsko poglavarstvo rješavajuæi prigovorutvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale narezultate izbora poništit æe radnje u tom postupku iodrediti da se te radnje ponove u roku koji moraosigurati odr�avanje izbora na dan za koji suraspisani.

Ako ne postoji moguænost ponavljanja poništenihradnji iz prethodnog stavka ovoga èlanka ili ako senepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitnosu utjecale na rezultat izbora, Opæinsko poglavarstvoponištit æe izbore i odrediti rok u kojem æe se odr�atiponovljeni izbori.

Èlanak 39.

Protiv rješenja Opæinskog poglavarstva podnositeljprigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, imapravo �albe Opæinskom vijeæu Opæine Molve.

�alba se podnosi Opæinskom vijeæu u roku od 48sati, raèunajuæi od dana kad je primljeno pobijanorješenje.

�alba se podnosi putem Opæinskog izbornogpovjerenstva.

Opæinsko vijeæe du�no je donijeti Odluku o �albi uroku 48 sati od dana primitka �albe.

Èlanak 40.

Podneseni prigovor odnosno �alba u postupkuzaštite izbornog prava ne odgaðaju obavljanjeizbornih radnji koje su propisane ovom Odlukom.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 41.

Prva konstituirajuæa sjednica vijeæa mjesnogodbora sazvat æe se u roku od 30 dana od danaobjave izbornih rezultata na oglasnoj ploèi OpæineMolve i na oglasnoj ploèi mjesnog odbora.

Sjednicu iz stavka 1. ovoga èlanka sazivapredsjednik Opæinskog vijeæa.

Vijeæe mjesnog odbora je konstituirano izborompredsjednika vijeæa mjesnog odbora.

Konstituirajuæoj sjednici vijeæa mjesnog odbora doizbora predsjendika predsjedava najstariji èlan.

Èlanak 42.

Redovni izbori za èlanove vijeæa mjesnog odboraraspisuju se najmanje 30 dana od dana stupanja nasnagu ove Odluke, odnosno 30 dana prije istekamandata èlanova vijeæa mjesnih odbora.

Èlanak 43.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje va�itiOdluka o izboru èlanova vijeæa mjesnih odbora na


podruèju Opæine Molve («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 6/02).

Èlanak 44.


OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE MOLVE

KLASA: 026-01/06-01/01URBROJ: 2137/17-06-1Molve, 5. svibnja 2006.

PREDSJEDNIK:Mijo Kovaèek, v.r.

14.

Na temelju èlanka 34. stavka 1. toèke 1., stavka 2.i 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu («Narodnenovine» broj 26/03. - proèišæeni tekst, 82/04, 110/04.i 178/04) i èlanka 26. Statuta Opæine Molve («Slu�beniglasnik Koprivnièko - Kri�evaèke �upanije broj 1/06),Opæinsko vijeæe Opæine Molve na 16. sjedniciodr�anoj 5. svibnja 2006. donijelo je

O D L U K Uo izmjeni Odluke o prikljuèenju na komunalnu

infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom iodvodnju otpadnih i oborinskih voda

na podruèju Opæine Molve

Èlanak 1.

U Odluci o prikljuèenju na komunalnuinfrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnjuotpadnih i oborinskih voda na podruèju Opæine Molve(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanijebroj 5/05) u èlanku 25. u stavku 1. toèki 1. brojka«1.900,00 « zamjenjuje se brojkom «1.000,00.»

Èlanak 2.


OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE MOLVE

KLASA: 363-02/06-01/32 URBROJ: 2137/17-06-1Molve, 5. svibnja 2006.

PREDSJEDNIK:Mijo Kovaèek,v.r.


AKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1.

Na temelju èlanka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti ispašavanju («Narodne novine» broj 174/04), èlanka10. stavka 1. Pravilnika o pozivanju, mobilizaciji iaktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja(«Narodne novine» broj 25/06) i èlanka 36. StatutaOpæine Molve («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/06) opæinski naèelnikOpæine Molve 4. svibnja 2006. donio je


zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite ispašavanja Opæine Molve

I.

U Zapovjedništvo zaštite i spašavanja OpæineMolve (u daljnjem tekstu: Zapovjedništvo), imenuju se:

1. IVAN KOLAR, opæinski naèelnik, za zapovjednika,2. JOSIP CENKOVÈAN, zamjenik opæinskog

naèelnika, za zamjenika zapovjednika,3. IVAN HAÐIJA, predstavnik Podruènog ureda za

zaštitu i spašavanje Koprivnica, za èlana,4. DAVOR KOVAÈEV, naèelnik Policijske postaje

Ðurðevac, za èlana,5. DRA�EN KOLAR, zapovjednik Vatrogasne

zajednice Opæine Molve, za èlana.

II.


Administrativno-tehnièke poslove za Zapovjedništvoobavljat æe Jedinstveni upravni odjel Opæine Molve.

III.


OPÆINSKI NAÈELNIKOPÆINE MOLVE

KLASA: 810-01/06-01/01URBROJ: 2137/17-06-2Molve, 4. svibnja 2006.

OPÆINSKI NAÈELNIK:Ivan Kolar, v.r.

PRIHODI (klasa 6) 8.478.127,00 kuna, PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE (klasa 7) 560.000,00 kuna, RASHODI (klasa 3). 4.158.792,00 kuna, RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU (klasa 4) 5.925.000,00 kuna, RAZLIKA - VIŠAK/MANJAK -1.045.665,00 kuna.

RAÈUN ZADU�IVANJA/FINANCIRANJAPRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADU�IVANJA (klasa 8) 8.630.000,00 kuna, IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA (klasa 5) 3.500.000,00 kuna, NETO ZADU�IVANJE/FINANCIRANJE .5.130.000,00 kuna.

RASPOLO�IVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINAVLASTITI IZVORI - 4.084.383,00 kunaVIŠAK/MANJAK+RASPOLO�IVA SREDSTVA IZ PRETHODNE GODINE .- 4.084.335,00 kuna.

Èlanak 2.

Èlanak 2. mijenja se i glasi:«Prihodi i primici te rashodi i izdaci utvrðuju se po raèunskom planu kako slijedi:

Raè. Opis stari plan + - novi plan

6 Prihodi 9.305.792,00 kn 533.027,00 1.360.692,00 8.478.127,00 kn61 Prihodi od poreza 1.015.000,00 kn 1.015.000,00 kn611 Porez i prirez na dohodak 900.000,00 kn 900.000,00 kn 6111 Porez i prirez na dohodak

od nesamostalnog rada 900.000,00 kn 900.000,00 kn 612 Porez na dobit 30.000,00 kn 30.000,00 kn 6121 Porez na dobit od poduzetnika 30.000,00 kn 30.000,00 kn 613 Porezi na imovinu 50.000,00 kn 50.000,00 kn 6134 Povremeni porezi 50.000,00 kn 50.000,00 kn 614 Porez na robu i usluge 35.000,00 kn 35.000,00 kn 6142 Porez na promet 25.000,00 kn 25.000,00 kn 6145 Porezi na korištenje dobara

ili izvoðenje aktivnosti 10.000,00 kn 10.000,00 kn

63 Pomoæi iz inozemstva i od subjekata unutar opæe dr�ave 3.311.800,00 kn 1.000.000,00 2.311.800,00 kn

633 Pomoæi iz proraèuna 2.811.800,00 kn 1.000.000,00 1.811.800,00 kn 6332 Kapitalne pomoæi iz proraèuna 2.811.800,00 kn 1.000.000,00 1.811.800,00 kn 634 Pomoæi od ostalih subjekata

unutar opæe dr�ave 500.000,00 kn 500.000,00 kn


OPÆINA NOVIGRAD PODRAVSKIAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

1.

Na temelju èlanka 32. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 28. StatutaOpæine Novigrad Podravski («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 10/01)Opæinsko vijeæe Opæine Novigrad Podravski na 10.sjednici odr�anoj 3. travnja 2006. donijelo je

IZMJENE I DOPUNEProraèuna Opæine Novigrad Podravski

za 2006. godinu

Èlanak 1.

U Proraèunu Opæine Novigrad Podravski za 2006.godinu («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 15/05 ) èlanak 1. mijenja se i glasi:

«Proraèun Opæine Novigrad Podravski za 2006. (udaljnejm tekstu: Proraèun) sastoji se od:

6342 Kapitalne pomoæi od ostalih subjekata unutar opæe dr�ave 500.000,00 kn 500.000,00 kn

64 Prihodi od imovine 4.127.992,00 kn 533.027,00 360.692,00 4.300.327,00 kn 641 Prihodi od financijske imovine 2.200,00 kn 2.200,00 kn 6413 Kamate na oroèena

sredstva i depozite po viðenju 2.000,00 kn 2.000,00 kn 6414 Prihodi od zateznih kamata 200,00 kn 200,00 kn 642 Prihodi od nefinancijske imovine 4.125.792,00 kn 533.027,00 360.692,00 4.298.127,00 kn 6421 Naknade za koncesije 350.692,00 kn 200.692,00 150.000,00 kn 6422 Prihodi od zakupa i

iznajmljivanja imovine 310.000,00 kn 12.000,00 160.000,00 162.000,00 kn 6423 Ostali prihodi od

nefinancijske imovine 3.465.100,00 kn 521.027,00 3.986.127,00 kn

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 846.000,00 kn 846.000,00 kn

651 Administrativne pristrojbe 335.000,00 kn 335.000,00 kn 6512 �upanijske gradske i opæinske

pristojbe i naknade 275.000,00 kn 275.000,00 kn 6514 Ostale pristojbe 60.000,00 kn 60.000,00 kn 652 Prihodi po posebnim propisima 511.000,00 kn 511.000,00 kn 6523 Komunalni doprinosi i druge

naknade utvrðene posebnim zakonom 215.000,00 kn 215.000,00 kn

6524 Doprinos za šume 40.000,00 kn 40.000,00 kn 6526 Ostali nespomenuti prihodi 256.000,00 kn 256.000,00 kn

66 Ostali prihodi 5.000,00 kn 5.000,00 kn662 Kazne 5.000,00 kn 5.000,00 kn6627 Ostale kazne 5.000,00 kn 5.000,00 kn

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.800.000,00 kn 1.240.000,00 560.000,00 kn

71 Prihodi od prodaje neproizvodne imovine 1.800.000,00 kn 1.240.000,00 560.000,00 kn

711 Prihodi od prodaje materijalne imovine 1.800.000,00 kn 1.240.000,00 560.000,00 kn

7111 Zemljište 1.800.000,00 kn 1.240.000,00 560.000,00 kn

8 Primici od financijske imovine 130.000,00 kn 8.500.000,00 8.630.000,00 kn 81 Primljene otplate

glavnice danih zajmova 130.000,00 kn 130.000,00 kn 812 Povrat glavnice zajmova danih

graðanima i kuæanstvima 130.000,00 kn 130.000,00 kn 8121 Povrat glavnice zajmova danih

graðanima i kuæanstvima 130.000,00 kn 130.000,00 kn

84 Primici od zadu�ivanja 0,00 kn 8.500.000,00 8.500.000,00 kn842 Primljeni zajmovi od banaka 0,00 kn 8.500.000,00 8.500.000,00 kn8421 Primljeni zajmovi od banaka 0,00 kn 8.500.000,00 8.500.000,00 kn

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 11.235.792,00 kn 6.185.027,00 6.185.027,00 17.668.127,00 kn

Raè. Naziv stari plan + - novi plan

3 Rashodi poslovanja 4.020.792,00 kn 138.000,00 4.158.792,00 kn31 Rashodi za zaposlene 1.034.650,00 kn 8.000,00 1.042.650,00 kn


311 Rashodi za zaposlene 864.850,00 kn 864.850,00 kn312 Ostali rashodi za zaposlene 3.400,00 kn 8.000,00 11.400,00 kn313 Doprinosi na plaæu 166.400,00 kn 166.400,00 kn

32 Materijalni rashodi 1.647.242,00 kn 1.647.242,00 kn321 Naknade troškova zaposlenicima 17.000,00 kn 17.000,00 kn322 Rashodi za materijal i energiju 286.000,00 kn 286.000,00 kn323 Rashodi za usluge 947.170,00 kn 947.170,00 kn329 Ostali nespomenuti

rashodi poslovanja 397.072,00 kn 397.072,00 kn

34 Financijski rashodi 222.000,00 kn 120.000,00 342.000,00 kn342 Kamate za primljene

zajmove od banaka 200.000,00 kn 200.000,00 kn343 Ostali financijski rashodi 22.000,00 kn 120.000,00 142.000,00 kn

35 Subvencije 430.000,00 kn 430.000,00 kn352 Subvencije trg. društvima,

poljoprivrednicima 430.000,00 kn 430.000,00 kn

37 Naknade graðanima i kuæanstvima 126.000,00 kn 126.000,00 kn

372 Ostale naknade graðanima i kuæanstvima iz proraèuna 126.000,00 kn 126.000,00 kn

38 Ostali rashodi 560.900,00 kn 10.000,00 570.900,00 kn381 Tekuæe donacije 430.900,00 kn 10.000,00 440.900,00 kn382 Kapitalne donacije 100.000,00 kn 100.000,00 kn385 Izvanredni rashodi -rezerva 30.000,00 kn 30.000,00 kn

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.425.000,00 kn 500.000,00 5.925.000,00 kn

42 Rashodi za nabavu dugotrajne imovine 6.425.000,00 kn 500.000,00 5.925.000,00 kn

421 Graðevinski objekti 5.770.000,00 kn 500.000,00 5.270.000,00 kn422 Postrojenja i oprema 5.000,00 kn 5.000,00 kn426 Nematerijalna

poroizvedena imovina 650.000,00 kn 650.000,00 kn

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 790.000,00 kn 2.710.000,00 3.500.000,00 kn

51 Izdaci za dane zajmove 130.000,00 kn 130.000,00 kn512 Izdaci za dane zajmove

neprofitnim organizacijama graðanima i kuæanstvima 130.000,00 kn 130.000,00 kn

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 660.000,00 kn 2.710.000,00 3.370.000,00 kn

544 Otplata glavnice kredita 660.000,00 kn 2.710.000,00 3.370.000,00 kn

9 Vlastiti izvori 0,00 kn 4.084.335,00 -4.084.335,00 kn92 Rezultat poslovanja 0,00 kn 4.084.335,00 -4.084.335,00 kn922 Višak/manjak prihoda 0,00 kn 4.084.335,00 -4.084.335,00 kn

UKUPNO RASHODI I IZDACI 11.235.792,00 kn 2.848.000,00 500.000,00 13.583.792,00 kn

Èlanak 3.

Èlanak 3. mijenja se i glasi:


«Rashodi i izdaci Proraèuna u svoti 13.583.792,00 kuna rasporeðuju se po nositeljima, korisnicima i potanjimnamjenama u Posebnom dijelu Proraèuna, kako slijedi:

Raè. plan Opis stari plan + - novi plan

UKUPNI RASHODI I IZDACI 11.235.792,00 2.848.000,00 500.000,00 13.583.792,00

RAZDJEL: OPÆINSKO VIJEÆE I POGLAVARSTVO 184.000,00 184.000,00

GLAVA: OPÆINSKO VIJEÆE I POGLAVARSTVO 184.000,00 184.000,00

Program: Donošenje akata i mjera iz samoupr. djelokruga 129.000,00 129.000,00Aktivnost: Predstavnièko i izvršna tijela 129.000,00 129.000,00

3 RASHODI 129.000,00 129.000,0032 Materijalni rashodi 129.000,00 129.000,00321 Naknade troškova zaposlenima 5.500,00 5.500,003211 Slu�bena putovanja 5.500,00 5.500,00323 Rashodi za usluge 25.000,00 25.000,003233 Usluge promid�be i informiranja 25.000,00 25.000,00329 Ostali nespomenuti

rashodi poslovanja 98.500,00 98.500,003291 Naknade za rad

predstavnièkog i izvršnog tijela 50.000,00 50.000,003293 Reprezentacija 48.500,00 48.500,00

Program: Politièke stranke i nacionalne manjine 55.000,00 55.000,00Aktivnost: donacije strankama inacionalnim manjnama 55.000,00 55.000,00

3 RASHODI 55.000,00 55.000,0038 Donacije i ostali rashodi 55.000,00 55.000,00381 Tekuæe donacija 55.000,00 55.000,003811 Tekuæe donacije u novcu 55.000,00 55.000,00

RAZDJEL: JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 11.051.792,00 2.848.000,00 500.000,00 13.390.792,00

GLAVA: JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 1.919.272,00 128.000,00 2.047.272,00

Program: Proprema i donošenje akata 1.919.272,00 128.000,00 2.047.272,00Aktivnost: osoblje u Jedinstvenom upravnom odjelu 1.619.272,00 128.000,00 1.747.272,00

3 RASHODI 1.619.272,00 128.000,00 1.747.272,0031 Rashodi za zaposlene 419,200,00 8.000,00 499,200,00311 Plaæe 401.800,00 401.800,003111 Plaæe za redovan rad 401.800,00 401.800,00312 Ostali rashodi za zaposlene 3.400,00 8.000,00 11.400,003121 Ostali rashodi za zaposlene 3.400,00 11.400,00313 Doprinosi na plaæu 86.000,00 86.000,003132 Doprinosi za zdrastveno


osiguranje obavezno 77.500,00 77.500,003133 Doprinos za zapošljavanje 8.500,00 8.500,00

32 Materijalni rashodi 1.106.072,00 1.106.072,00321 Naknade troškova zaposlenicima 4.500,00 4.500,003211 Slu�bena putovanja 2.500,00 2.500,003213 Struèno usavršavanje zaposlenika 2.000,00 2.000,00322 Rashodi za materijal i energiju 266.000,00 266.000,003221 Uredski materijal i

ostali materijalni rashodi 24.000,00 24.000,003223 Energija 192.000,00 192.000,003224 Materijal i dijelovi za

tekuæe i investicijsko odr�avanje 50.000,00 50.000,00323 Rashodi za usluge 542.000,00 542.000,003231 Usluge telefona,pošte i prijevoza 40.000,00 40.000,003232 Usluge tekuæeg i

investicijskog odr�avanja 250.000,00 250.000,003234 Komunalne usluge 2.000,00 2.000,003237 Intelektualne i osobne usluge 203.000,00 203.000,003238 Raèunalne usluge 5.000,00 5.000,003239 Ostale usluge 42.000,00 42.000,00329 Ostali nespomenuti

rashodi poslovanja 293.572,00 293.572,003292 Premije osiguranja 15.450,00 15.450,003294 Èlanarine 122,00 122,003299 Ostali nespomenuti r

rashodi poslovanja 278.000,00 278.000,00

34 Financijski rashodi 22.000,00 120.000,00 142.000,00343 Ostali financijski rashodi 22.000,00 120.000,00 142.000,003431 Bankarske usluge i

usluge platnog prometa 12.000,00 12.000,003433 Zatezne kamate 10.000,00 10.000,00 20.000,003434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 0,00 110.000,00 110.000,00

Aktivnost: odr�avanje zgrada 20.000,00 20.000,00

3 Rashodi poslovanja 20.000,00 20.000,0032 Materijalni rashodi 20.000,00 20.000,00322 Rashodi za materijal i energiju 20.000,00 20.000,003224 Materijal i dijelovi za tekuæe

i investicijko odr�avanje 20.000,00 20.000,00

Aktivnost: Zaliha proraèunai 30.000,00 30.000,00

3 Rashodi 30.000,00 30.000,0038 Donacije i ostali rashodi 30.000,00 30.000,00385 Izvanredni rashodi 30.000,00 30.000,003851 Nepredviðeni rashodi

do visine proraèuna 30.000,00 30.000,00

KAPITALNI PROJEKT: Prostorno planiranje 250.000,00 250.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 250.000,00 250.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedenedugotrajne imovine 250,000,00 250,000,00

426 Nematarijalna proizvedena imovina 250.000,00 250.000,004264 Nematarijalna proizvedena imovina 250.000,00 250.000,00


GLAVA: GOSPODARSTVO 430.000,00 430.000,00

Program: Poticanje razvoja gospodarstva 430.000,00 430.000,00Aktivnost: subvencije 430.000,00 430.000,00

3 Rashodi 430.000,00 430.000,00 35 Subvencije 430.000,00 430.000,00 352 Subvencije trg. društvima 430.000,00 430.000,003523 Subvencije poljoprivrednicima,

obrtnicima 430.000,00 430.000,00

GLAVA: KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 3.840.170,00 2.710.000,00 6.550.170,00

Program: Odr�avanje objekata i ureðaja komunalne infarstrukture 305.000,00 305.000,00Aktivnost: Odr�avanje cesta i ostalih javnih površina 150.000,00 150.000,00

3 Rashodi poslovanja 150.000,00 150.000,0032 Materijalni rashodi 150.000,00 150.000,00322 Rashodi za usluge 150.000,00 150.000,003232 Usluge tekuæeg i

investicijskog odr�avanja 150.000,00 150.000,00

Aktivnost: Odr�avanje javne rasvjete 150.000,00 150.000,00

3 Rashodi poslovanja 150.000,00 150.000,0032 Materijalni rashodi 150.000,00 150.000,00322 Rashodi za usluge 150.000,00 150.000,003232 Usluge tekuæeg i

investicijskog odr�avanja 150.000,00 150.000,00

Tekuæi projekt: nabava opreme 5.000,00 5.000,00


42 Rashodi za nabavu proiz. dugotrajne imovine 5.000,00 5.000,00

422 Postrojenja i oprem 5.000,00 5.000,004221 Uredska oprema i namještaj 5.000,00 5.000,00

Program: Izgradnja objekata 3.130.000,00 2.710.000,00 5.840.000,00 Aktivnost: Otplata kredita (glavnica i kamate) 860.000,00 2.710.000,00 3.570.000,00

3 Rashodi 200.000,00 200.000,0034 Financijski rashodi 200.000,00 200.000,00342 Kamate za primljene zajmove 200.000,00 200.000,003423 Kamate za primljene zajmove od

banaka i ostalihfinancijskihinstitucija izvan javnog sektora 200.000,00 200.000,00

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova 660.000,00 2.710.000,00 3.370.000,00

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 660.000,00 2.710.000,00 3.370.000,00

544 Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka i ostalih financijskih


institucija izvan javnog sektora 660.000,00 2.710.000,00 3.370.000,00

5441 Otplata glavnice primljenih zajmova od tuzemnih banaka i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora 660.000,00 2.710.000,00 3.370.000,00

KAPITALNI PROJEKT: IZGRADNJA I ASFALTIRANJE CESTA - JAVOROVAC 200.000,00 0,00

4 Rashodi za nabavunefinancijske imovine 200.000,00 200.000,00

42 Rashodi za nabavu proiz.dugotrajne imovine 200.000,00 200.000,00

421 Graðevinski objekti 200.000,00 200.000,004213 Ceste �eljeznice i ostali

graðevinski objekti 200.000,00 200.000,00

KAPITALNI PROJEKT: IZGRADNJA KANALIZACIJE 1.020.000,00 1.020.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.020.000,00 1.020.000,00

42 Rashodi za nabavu proiz.dugotrajne imovine 1.020.000,00 1.020.000,00

421 Graðevinski objekti 1.020.000,00 1.020.000,004214 Ostali graðevinski

objekti - kanalizacija 1.000.000,00 1.020.000,00

KAPITALNI PROJEKT: UREÐENJE CENTRA 700.000,00 700.000,00


42 Rashodi za nabavu proiz. dugotrajne imovine 700,000,00 700,000,00

421 Graðevinski objekti 700.000,00 700.000,00 4213 Ceste �eljeznice i

sl. graðevinski objekti 700.000,00 700.000,00

KAPITALNI PROJEKT: POSLOVNA ZONA 150.000,00 150.000,00



421 Graðevinski objekti 150.000,00 150.000,004212 Poslovni objekti 150.000,00 150.000,00

KAPITALNI PROJEKT: UREÐENJE POTOKA KOMARNICA 200.000,00 200.000,00



421 Graðevinski objekti 200.000,00 200.000,004214 Ostali graðevinski objekti 200.000,00 200.000,00

Program: Zaštita okoliša 405.170,00 405.170,00


Aktivnost: Slivna vode 5.170,00 5.170,00

3 Rashodi 5.170,00 5.170,00 32 Materijalni rashodi 5.170,00 5.170,00 323 Rashodi za usluge 5.170,00 5.170,00 3234 Komunalne usluge 5.170,00 5.170,00

KAPITALNI PROJEKT: SANACIJA SMETLIŠTA «JANDRIN GRM» 400.000,00 400.000,00


42 Rashodi za nabavu proiz. dugotrajne imovine 400.000,00 400.000,00

426 Nematerijalna proizvedena imovina 400.000,00 400.000,004264 Nematerijalna proizvedena imovina 400.000,00 400.000,00

GLAVA: PROGRAMSKA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI 81.000,00 81.000,00

Program: Socijalna skrb i novèane pomoæi 81.000,00 81.000,00Aktivnost: Pomoæ u novcu i Crveni kri� 81.000,00 81.000,00

3 Rashodi 81.000,00 81.000,00 37 Naknade graðanima i

kuæanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 81.000,00 81.000,00

372 Ostale naknade graðanima i kuèanstvima 81.000,00 81.000,00

3721 Naknade graðanima i kuæanstvima u novcu 81.000,00 81.000,00

GLAVA: PROGRAMSKA DJELATNOST KULTURE 207.500,00 207.500,00

Program: Program javnih potreba 107.000,00 107.500,00 Aktivnost: Djelatnost kulturno- umjetnièkih društava 87.500,00 87.500,00

3 Rashodi 87.500,00 87.500,0032 Materijalni rashodi 5.000,00 5.000,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.000,00 5.000,003299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.000,00 5.000,00

38 Donacija i ostali rashodi 82.500,00 82.500,00381 Tekuæe donacije 82.500,00 82.500,003811 Tekuæe donacije u novcu 82.500,00 82.500,00

Aktivnost: Pomoæ za funkcioniranjevjerskih zajednica 20.000,00 20.000,00

3 Rashodi 20.000,00 20.000,0038 Donacija i ostali rashodi 20.000,00 20.000,00381 Tekuæe donacije 20.000,00 20.000,003811 Tekuæe donacije u novcu 20.000,00 20.000,00

Program: Obnova sakralnih objekata 100.000,00 100.000,00Kapitalni projekt: Dodatna ulaganja na sakralnim objektima 100.000,00 100.000,00


3 Rashodi 100.000,00 100.000,0038 Donacija i ostali rashodi 100.000,00 100.000,00382 Kapitalne donacije 100.000,00 100.000,003821 Kapitalne donacije bankama i ostalim 100.000,00 100.000,00

GLAVA: PROGRAMSKA DJELATNOST SPORTA I REKREACIJE 3.630.000,00 10.000,00 500.000,00 3.140.000,00

Program: Sportske aktivnosti 3.630.000,00 10.000,00 500.000,00 3.140.000,00Aktivnost: Osnovna djelatnost 130.000,00 10.000,00 140.000,00

3 Rashodi 130.000,00 10.000,00 140.000,0038 Donacija i ostali rashodi 130.000,00 10.000,00 140.000,00381 Tekuæe donacije 130.000,00 10.000,00 140.000,003811 Tekuæe donacije u novcu 130.000,00 10.000,00 140.000,00

Kapitalni projekt: Izgradnja školske sportske dvorane 3.500.000,00 500.000,00 3.000.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.500.000,00 500.000,00 3.000.000,00

42 Rashodi za nabavu proiz. dugotrajne imovine 3.500.000,00 500.000,00 3.000.000,00

421 Graðevinski objekti 3.500.000,00 500.000,00 3.000.000,004212 Poslovni objekt 3.500.000,00 500.000,00 3.000.000,00

GLAVA: VATROGASTVOI CIVILNA ZAŠTITA 102.000,00 102.000,00

Program: Zaštita od po�ara i civilna zaštita 102.000,00 102.000,00Aktivnost: Osnovna djelatnost 102.000,00 102.000,00

3 Rashodi 102.000,00 102.000,0038 Donacija i ostali rashodi 102.000,00 102.000,00 381 Tekuæe donacije 102.000,00 102.000,00 3811 Tekuæe donacije u novcu 102.000,00 102.000,00

GLAVA: JAVNE POTREBEI USLUGE ZDRAVSTVA 76.400,00 76.400,00

Program: Dodatne usluge u zdravstvu - donacije 76.400,00 76.400,00Aktivnost: Deratizacija 25.000,00 25.000,00

3 Rashodi 25.000,00 25.000,00 32 Materijalni rashodi 25.000,00 25.000,00 323 Rashodi za usluge 25.000,00 25.000,00 3234 Komunalne usluge 25.000,00 25.000,00

Aktivnost: Pomoæ multiple-skleroze i slijepima 1.400,00 1.400,00

3 Rashodi 1.400,00 1.400,00 38 Donacije i ostali rashodi 1.400,00 1.400,00381 Tekuæe donacije 1.400,00 1.400,00 3811 Tekuæe donacije u novcu 1.400,00 1.400,00

Aktivnost: Hvatanje pasa i maèaka 30.000,00 30.000,00

3 Rashodi 30.000,00 30.000,00


32 Materijalni rashodi 30.000,00 30.000,00 323 Rashodi za usluge 30.000,00 30.000,00 3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 30.000,00 30.000,00

Aktivnost: Ispitivanje kakvoæe vode i zraka 20.000,00 20.000,00

3 Rashodi 20.000,00 20.000,00 32 Materijalni rashodi 20.000,00 20.000,00 323 Rashodi za usluge 20.000,00 20.000,00 3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 20.000,00 20.000,00

GLAVA: JAVNE USTANOVE PREDŠKOL. ODGOJA I OBRAZ. 765.450,00 765.450,00

Program: Predškolskog odgoja 550.450,00 550.450,00Aktivnost: Odgojno administr.osoblje DV «Fijolica» 550.450,00 550.450,00Korisnik: DJEÈJI VRTIÆ «Fijolica» 550.450,00 550.450,00

3 Rashodi 550.450,00 550.450,0031 Rashodi za zaposlene 543.450,00 543.450,00311 Plaæe 463.050,00 463.050,003111 Plaæe za redovni rad 463.050,00 463.050,00313 Doprinosi na plaæu 80.400,00 80.400,003132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 72.400,00 72.400,003133 Doprinos za zapošljavanje 8.000,00 8.000,00

32 Materijalni rashodi 7.000,00 7.000,00321 Naknade troškova zaposlenicima 7.000,00 7.000,003212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu 7.000,00 7.000,00

Program: Javne potrebe iznad standarda u školstvu 195.000,00 195.000,00Aktivnost: Financiranje troškova kuhinje 25.000,00 25.000,00

3 Rashodi 25.000,00 25.000,0037 Naknade graðanima i

kuæanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 25.000,00 25.000,00

372 Ostale naknade graðanimai kuæanstvima 25.000,00 25.000,00

3722 Naknade graðanima i kuæanstvima u novcu 25.000,00 25.000,00

Aktivnost: Uèenièki i studentski krediti 130.000,00 130.000,00

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova 130.000,00 130.000,00

51 Izdaci zadane zajmove 130.000,00 130.000,00512 Izdaci za dane zajmove neprof org.

graðanima i kuæanstvima 130.000,00 130.000,005121 Dani zajmovi neprofitnim organizacijama

graðanima i kuæanstvima 130.000,00 130.000,00

Aktivnost: Donacije za školu 40.000,00 40.000,00

3 Rashodi 40.000,00 40.000,00


Èlanak 4.

Ove Izmjene i dopune Proraèuna stupaju na snaguosmog dana od dana objave u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije», a primjenjuju se od1. sijeènja 2006. godine.

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE NOVIGRAD PODRAVSKI

KLASA: 400-08/06-01/08URBROJ: 2137/11-06-8Novigrad Podravski, 3. travnja 2006.

PREDSJEDNICA:Slava Dolenec, v.r.

2.

Na temelju èlanka 6. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 28. StatutaOpæine Novigrad Podravski («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 10/01),Opæinsko vijeæe Opæine Novigrad Podravski na 10.sjednici odr�anoj 3. travnja 2006. donijelo je

O D L U K U o izmjeni Odluke o izvršavanju Proraèuna Opæine

Novigrad Podravski za 2006. godinu

Èlanak 1.

U Odluci o izvršavanju Proraèuna OpæineNovigrad Podravski za 2005. godinu («Slu�beniglasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 15/05)(u daljnjem tekstu: Odluka) èlanak 18. mijenja se iglasi:

«Odluku o zadu�ivanju uzimanjem kredita iliizdavanjem vrijednosnih papira za investicije koje se

financiraju iz Proraèuna donosi Opæinsko vijeæeprema uvjetima i do visine utvrðene Zakonom oproraèunu.

Novo kreditno zadu�enje Opæine u 2006. godinimo�e iznositi 8.500.000,00 kuna uz uvjet da se iznovog kreditnog zadu�enja refinancira postojeæi krediti financira/sufinancira dovršetak gradnje školskesportske dvorane u Novigradu Podravskom.

Ukupno kreditno zadu�enje Opæine u 2006. godinimo�e iznositi 8.500.000,00 kuna.

Pravne osobe u veæinskom izravnom ilineizravnom vlasništvu Opæine i ustanove èiji jeOpæina osnivaè ne mogu se zadu�ivati bez prethodnesuglasnosti Opæinskog vijeæa.»

Èlanak 2.





3.

Na temelju èlanka 128. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 28. StatutaOpæine Novigrad Podravski («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 10/01)Opæinsko vijeæe Opæine Novigrad Podravski na 10.sjednici odr�anoj 3. travnja 2006. donijelo je


38 Donacije i ostali rashodi 40.000,00 40.000,00381 Tekuæe donacije 40.000,00 40.000,003811 Tekukuæe donacije u novcu 40.000,00 40.000,00

Program: Poticajne mjere demografske obnove 20.000,00 20.000,00Aktivnost: Pomoæi za novoroðenodijete i vjenèanje 20.000,00 20.000,00

3 Rashodi 20.000,00 20.000,0037 Naknade graðanima i kuæanstvima na

temelju osiguranja i druge naknade 20.000,00 20.000,00372 Ostale naknade

graðanima i kuèanstvima 20.000,00 20.000,003721 Naknade graðanima i

kuæanstvima u novcu 20.000,00 20.000,00

A) RAÈUNA PRIHODA I RASHODA

Plan za 2005. Izvršenje IndeksI-XII 2005.

A)PRIHODI (klasa 6) 7.511.152,00 kn 6.871.833,00 kn 91,50RASHODI (klasa 3) 4.210.986,00 kn 4.112.530,00 kn 97,70RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU (klasa 4) 6.144.289,00 kn 6.046.753,00 kn 98,40RAZLIKA - VIŠAK/MANJAK -2.844.123,00 kn 3.287.450,00 kn 115,60

B)PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADU�IVANJA (klasa 8) 3.773.307,00 kn 132.295,00 kn 3,50IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU IOTPLATE ZAJMOVA (klasa 5) 414.800,00 kn 414.796,00 kn 100,00NETO ZADU�IVANJE/FINANCIRANJE .-3.358.507,00 kn -282.501,00 kn 0,80

C)MANJAK PRIMITAKA OD FINANCIJSKE IMOVINE -282.501,00 knUKUPNI MANJAK PRIHODA -3.287.450,00 knMANJAK PRIHODA OD NEFINANCIJSKE IMOVINEPRENESENI -514.384,00 kn MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA ZA POKRIÆE U SLIJEDEÆEM RAZDOBLJU -3.569.951,00 kn

Èlanak 2.

Prihodi i primici te rashodi i izdaci utvrðeni u raèunskom planu ostvareni su kako slijedi:

A) PRIHODI I PRIMICI U KUNAMA

Raè pl. OPIS Plan za 2005. Ostvareno u 2005. Indeks

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 11.284.459,00 7.004.128,00 62,10

6 Prihodi 7.511.152,00 6.871.833,00 91,5061 Prihodi od poreza 1.145.000,00 982.489,00 85,80611 Porez i prirez na dohodak 980.000,00 888.075,00 90,606111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 980.000,00 888.075,00 90,60612 Porez na dobit 35.000,00 23.971,00 68,506121 Porez na dobit od poduzetnika 35.000,00 23.971,00 68,50613 Porezi na imovinu 75.000,00 39.595,00 52,806134 Povremeni porezi na imovinu 75.000,00 39.595,00 52,80614 Porezi na robu i usluge 55.000,00 30.846,00 56,106142 Porez na promet 40.000,00 25.064,00 62,706145 Porezi na korištenje dobara ili izvoðenje aktivnosti 15.000,00 5.782,00 38,50

63 Potpore 1.470.480,00 1.470.480,00 100,00633 Potpore iz proraèuna 1.070.480,00 1.070.480,00 100,006331 Tekuæe potpore iz proraèuna 70.480,00 70.480,00 100,00


GODIŠNJI OBRAÈUNProraèuna Opæine Novigrad Podravski

za 2005. godinu

I. OPÆI DIO

Èlanak 1.

Proraèun Opæine Novigrad Podravski za 2005.godinu («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 10/04, 4/05, 7/05. i 15/05) (u daljnjemtekstu: Proraèun) ostvaren je kako slijedi:

6332 Kapitalne potpore iz proraèuna 1.000.000,00 1.000.000,00 100,00634 Pomoæi od ostalih subjekata unutar op.dr. 400.000,00 400.000,00 100,006342 Kapitalne pomoæi od ost.sub.unut.opæe dr�. 400.000,00 400.000,00 100,00

64 Prihodi od imovine 3.992.172,00 3.645.752,00 91,30641 Prihodi od financijske imovine 2.418,00 2.023,00 83,706413 Kamate na oroèena sredstva i depozite po viðenju 2.000,00 1.606,00 80,306414 Prihodi od zateznih kamata 418,00 417,00 99,80642 Prihodi od nefinancijske imovine 3.989.754,00 3.643.729,00 91,306421 Naknade za koncesije 88.500,00 42.850,00 48,406422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 80.554,00 91.082,00 113,106423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 3.820.700,00 3.509.797,00 91,90

65 Prihodi od prodaje roba i usluga 897.500,00 767.709,00 85,50651 Administrativne (upravne) pristojbe 336.500,00 259.452,00 77,106512 �upanijske, gradske i opæinske pristojbe i naknade 250.000,00 192.513,00 77,006514 Ostale pristojbe 86.500,00 66.939,00 77,40652 Prihodi po posebnim propisima 561.000,00 508.257,00 90,606523 Komunalni doprinosi i druge naknade

utvrðene posebnim zakonom 250.000,00 234.462,00 93,806524 Doprinosi za šume 50.000,00 27.168,00 54,306526 Ostali nespomenuti prihodi 261.000,00 246.627,00 94,50

66 Ostali prihodi 6.000,00 5.403,00 90,10662 Kazne 6.000,00 5.403,00 90,106627 Ostale kazne 6.000,00 6.403,00 90,10

8 Primici od financijske imovine i zadu�ivanja 3.773.307,00 132.295,00 3,5081 Primljene otplate (povrati)

glavnice danih zajmova 170.000,00 132.295,00 77,80812 Primici (povrati) glavnice zajmova danih neprofitnim

organizacijama, graðanima i kuæanstvima 170.000,00 132.295,00 77,808121 Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama,

graðanima i kuæanstvima u tuzemstvu 170.000,00 132.295,00 77,80

84 Primici od zadu�ivanja 3.603.307,00 0,00 0,00842 Primljeni zajmovi od banaka i ostalih financ.

institucija u javnom sektoru 3.603.307,00 0,00 0,008421 Primljeni zajmovi od banaka i ostalih financ.

institucija u javnom sektoru 3.603.307,00 0,00 0,00

B) RASHODI I IZDACI U KUNAMA


UKUPNI RASHODI I IZDACI 4.210.986,00 4.112.530,00 97,70

3 RASHODI 4.210.986,00 4.112.530,00 97,70311 Plaæe 776.909,00 776.849,00 100,00312 Ostali rashodi za zaposlene 22.000,00 14.400,00 65,50313 Doprinosi na plaæe 138.622,00 133.288,00 96,20321 Naknade troškova zaposlenima 18.583,00 17.866,00 96,10322 Rashodi za materijal i energiju 338.562,00 336.229,00 99,30323 Rashodi za usluge 1.135.316,00 1.089.853,00 96,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 522.949,00 522.410,00 99,90342 Kamate za primljene zajmove 66.700,00 66.622,00 99,90343 Ostali financijski rashodi 46.337,00 45.624,00 98,50352 Subvencije trgovaèkim društvima i obrtnicima 436.753,00 435.124,00 99,60


372 Naknade graðanima i kuæanstvima iz proraèuna 236.079,00 236.036,00 100,00381 Tekuæe donacije 472.176,00 438.229,00 92,80

4 RASHODI (ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE) 6.144.289,00 6.046.753,00 98,40

421 Graðevinski objekti 5.983.870,00 5.983.675,00 100,00422 Postrojenja i oprema 17.569,00 13.078,00 74,40426 Nematerijalna proizv. imovina 142.850,00 50.000,00 35,00

5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 414.800,00 414.796,00 100,00

512 Izdaci za dane zajmove neprofitnim organizacijama, graðanima i kuæanstvima 113.600,00 113.600,00 100,00

544 Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka iostalih financijskih institucija izvan javnog sektora 301.200,00 301.196,00 100,00

II. POSEBNI DIO

Èlanak 3.

Rashodi i izdaci Proraèuna rasporeðeni po nositeljima i potonjim namjenama u Posebnom dijelu Proraèunaostvareni su kako slijedi:


RAZDJEL: OPÆINSKO VIJEÆE I POGLAVARSTVO 316.187,00 281.791,00 89,12

GLAVA: OPÆINSKO VIJEÆEI POGLAVARSTVO 316.187,00 281.791,00 89,12

Program: Donošenje akata i mjera iz samoupr. djelokruga 190.644,00 190.092,00 99,71Aktivnost: Predstavnièko i izvršna tijela 190.644,00 190.092,00 99,71

3 RASHODI 190.644,00 190.092,00 99,7132 Materijalni rashodi 190.644,00 190.092,00 99,71321 Naknade troškova zaposlenima 4.914,00 4.914,00 100,003211 Slu�bena putovanja 4.914,00 4.914,00 100,00323 Rashodi za usluge 50.283,00 50.769,00 100,963231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 11.471,00 11.470,00 99,993233 Usluge promid�be i informiranja 38.812,00 39.299,00 101,25329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 135.447,00 134.409,00 99,233291 Naknade za rad

predstavnièkog i izvršnog tijela 85.695,00 85.694,00 99,993293 Reprezentacija 49.752,00 48.715,00 97,71

Program: Politièke stranke i nacionalne manjine 125.543,00 91.699,00 73,04Aktivnost: donacije strankama i nacionalnim manjnama 125.543,00 91.699,00 73,04

3 RASHODI 125.543,00 91.699,00 73,0438 Donacije i ostali rashodi 125.543,00 91.699,00 73,04381 Tekuæe donacija 125.543,00 91.699,00 73,043811 Tekuæe donacije u novcu 125.543,00 91.699,00 73,04


RAZDJEL: JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 10.453.889,00 10.292.287,00 98,45

GLAVA: JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 2.000.882,00 1.944.367,00 97,17

Program: Proprema i donošenje akata 2.000.882,00 1.944.367,00 97,17Aktivnost: Osoblje u Jedinstvenom upravnom odjelu 1.970.882,00 1.914.367,00 97,13

3 RASHODI 1.970.882,00 1.914.367,00 97,1331 Rashodi za zaposlene 455,200,00 442.214,00 97,14311 Plaæe 365.088,00 365.029,00 99,983111 Plaæe za redovan rad 365.088,00 365.029,00 99,98312 Ostali rashodi za zaposlene 22.000,00 14.400,00 65,453121 Ostali rashodi za zaposlene 22.000,00 14.400,00 65,45313 Doprinosi na plaæu 68.112,00 62.785,00 92,173132 Doprinosi za zdrastveno osiguranjeobavezno 61.380,00 56.579,00 92,173133 Doprinos za zapošljavanje 6.732,00 6.205,00 92,17

32 Materijalni rashodi 1.469.345,00 1.426.529,00 97,08321 Naknade troškova zaposlenicima 6.337,00 5.621,00 88,703211 Slu�bena putovanja 2.210,00 2.204,00 99,723213 Struèno usavršavanje zaposlenika 4.127,00 3.418,00 82,82322 Rashodi za materijal i energiju 338.562,00 336.230,00 99,313221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 31.268,00 31.220,00 99,843223 Energija 229.294,00 227.798,00 99,343224 Materijal i dijelovi za tekuæe i

investicijsko odr�avanje 78.000,00 77.212,00 98,98323 Rashodi za usluge 745.444,00 705.165,00 94,593231 Usluge telefona,pošte i prijevoza 44.500,00 44.011,00 98,903232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 557.617,00 526.069,00 94,343234 Komunalne usluge 2.060,00 2.020,00 98,053237 Intelektualne i osobne usluge 64.075,00 64.020,00 99,913238 Raèunalne usluge 10.000,00 9.462,00 94,623239 Ostale usluge 67.192,00 59.582,00 88,67329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 379.002,00 379.513,00 100,133292 Premije osiguranja 14.980,00 14.980,00 100,003294 Èlanarine 122,00 122,00 100,003299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 363.900,00 364.412,00 100,14

34 Financijski rashodi 46.337,00 45.624,00 98,46343 Ostali financijski rashodi 46.337,00 45.624,00 98,463431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 12.687,00 12.685,00 100,003433 Zatezne kamate 33.450,00 32.739,00 97,873434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 200,00 200,00 100,00

KAPITALNI PROJEKT: Prostorno planiranje 30.000,00 30.000,00 100,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.000,00 30.000,00 100,0042 Rashodi za nabavu

proizvedene dugotrajne imovine 30,000,00 30.000,00 100,00426 Nematarijalna proizvedena imovina 30.000,00 30.000,00 100,004264 Nematarijalna proizvedena imovina 30.000,00 30.000,00 100,00

GLAVA: GOSPODARSTVO 436.753,00 435.124,00 99,62

Program: Poticanje razvoja gospodarstva 436.753,00 435.124,00 99,62Aktivnost: subvencije 436.753,00 435.124,00 99,62

3 Rashodi 436.753,00 435.124,00 99,6235 Subvencije 436.753,00 435.124,00 99,62


352 Subvencije trg. društvima 436.753,00 435.124,00 99,623523 Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima 436.753,00 435.124,00 99,62

GLAVA: KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 2.454.179,00 2.356.590,00 96,02

Program: Odr�avanje objekata i ureðajakomunalne infarstrukture 258.289,00 253.785,00 98,25Aktivnost: Odr�avanje cesta i ostalih javnih površina 240.720,00 240.708,00 99,99

3 Rashodi poslovanja 240.720,00 240.708,00 99,9932 Materijalni rashodi 240.720,00 240.708,00 99,99322 Rashodi za usluge 240.720,00 240.708,00 99,993232 Usluge tekuæeg i investicijskog odr�avanja 240.720,00 240.708,00 99,99

Tekuæi projekt: nabava opreme 17.569,00 13.077,00 74,43

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 17.569,00 13.077,00 74,4342 Rashodi za nabavu proiz.dugotrajne imovine 17.569,00 13.077,00 74,43422 Postrojenja i oprem 17.569,00 13.077,00 74,434221 Uredska oprema i namještaj 12.200,00 7.709,00 63,184227 Ureðaji, strojevi i oprema 5.369,00 5.368,00 100,00

Program: Izgradnja objekata 2.077.870,00 2.077.636,00 99,98Aktivnost: Otplata kredita (glavnica i kamate) 367.900,00 367.818,00 99,97

3 Rashodi 66.700,00 66.621,00 99,8834 Financijski rashodi 66.700,00 66.621,00 99,88342 Kamate za primljene zajmove 66.700,00 66.621,00 99,883423 Kamate za primljene zajmove od banaka i

ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora 66.700,00 66.621,00 99,88

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova 301.200,00 301.196,00 99,9954 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 301.200,00 301.196,00 99,99544 Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka

i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora 301.200,00 301.196,00 99,995441 Otplata glavnice primljenih zajmova od

tuzemnih banaka i ostalih financijskihinstitucija izvan javnog sektora 301.200,00 301.196,00 99,99

KAPITALNI PROJEKT: IZGRADNJA I ASFALTIRANJE CESTA 106.500,00 106.435,00 99,93

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 106.500,00 106.435,00 99,9342 Rashodi za nabavu proiz.dugotrajne imovine 106.500,00 106.435,00 99,93421 Graðevinski objekti 106.500,00 106.435,00 99,934213 Ceste �eljeznice i ostali graðevinski objekti 106.500,00 106.435,00 99,93

KAPITALNI PROJEKT: IZGRADNJA KANALIZACIJE 200,00 183,00 91,50

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 200,00 183,00 91,5042 Rashodi za nabavu proiz.dugotrajne imovine 200,00 183,00 91,50421 Graðevinski objekti 200,00 183,00 91,504214 Ostali graðevinski objekti - kanalizacija 200,00 183,00 91,50

KAPITALNI PROJEKT: UREÐENJE CENTRA 1.198.200,00 1.198.142,00 99,99

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.198.200,00 1.198.142,00 99,9942 Rashodi za nabavu proiz.dugotrajne imovine 1.198,200,00 1.198.142,00 99,99421 Graðevinski objekti 1.198.200,00 1.198.142,00 99,99


4213 Ceste �eljeznice i sl. graðevinski objekti 1.198.200,00 1.198.142,00 99,99

KAPITALNI PROJEKT: POSLOVNA ZONA 41.010,00 41.007,00 99,99

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 41.010,00 41.007,00 99,9942 Rashodi za nabavu proiz.dugotrajne imovine 41.010,00 41.007,00 99,99421 Graðevinski objekti 41.010,00 41.007,00 99,994212 Poslovni objekti 41.010,00 41.007,00 99,99

KAPITALNI PROJEKT: UREÐENJE POTOKA KOMARNICA 364.060,00 364.051,00 99,99

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 364.060,00 364.051,00 99,9942 Rashodi za nabavu proiz.dugotrajne imovine 364.060,00 364.051,00 99,99421 Graðevinski objekti 364.060,00 364.051,00 99,994214 Ostali graðevinski objekti 364.060,00 364.051,00 99,99

Program: Zaštita okoliša 118.020,00 25.169,00 21,32Aktivnost: Slivna vode 5.170,00 5.169,00 99,98

3 Rashodi 5.170,00 5.169,00 99,9832 Materijalni rashodi 5.170,00 5.169,00 99,98323 Rashodi za usluge 5.170,00 5.169,00 99,983234 Komunalne usluge 5.170,00 5.169,00 99,98

KAPITALNI PROJEKT: SANACIJA SMETLIŠTA «JANDRIN GRM» 112.850,00 20.000,00 17,72

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 112.850,00 20.000,00 17,7242 Rashodi za nabavu

proiz. dugotrajne imovine 112.850,00 20.000,00 17,72426 Nematerijalna proizvedena imovina 112.850,00 20.000,00 17,724264 Nematerijalna proizvedena imovina 112.850,00 20.000,00 17,72

GLAVA: PROGRAMSKA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI 184.079,00 184.079,00 100,00

Program: Socijalna skrb i novèane pomoæi 184.079,00 184.079,00 100,00Aktivnost: Pomoæ u novcu i Crveni kri� 184.079,00 184.079,00 100,00

3 Rashodi 184.079,00 184.079,00 100,0037 Naknade graðanima i kuæanstvima na

temelju osiguranja i druge naknade 184.079,00 184.079,00 100,00372 Ostale naknade graðanima i kuèanstvima 184.079,00 184.079,00 100,003721 Naknade graðanima i kuæanstvima u novcu 184.079,00 184.079,00 100,00

GLAVA: PROGRAMSKA DJELATNOST KULTURE 79.340,00 79.340,00 100,00

Program: Program javnih potreba 79.340,00 79.340,00 100,00Aktivnost: Djelatnost kulturno - umjetnièkih društava 79.340,00 79.340,00 100,00

3 Rashodi 79.340,00 79.340,00 100,0032 Materijalni rashodi 5.000,00 5.000,00 100,00329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.000,00 5.000,00 100,003299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.000,00 5.000,00 100,00

38 Donacija i ostali rashodi 74.340,00 74.340,00 100,00381 Tekuæe donacije 74.340,00 74.340,00 100,003811 Tekuæe donacije u novcu 74.340,00 74.340,00 100,00


GLAVA: PROGRAMSKA DJELATNOSTSPORTA I REKREACIJE 4.403.400,00 4.403.380,00 99,99

Program: Sportske aktivnosti 4.403.400,00 4.403.380,00 99,99Aktivnost: Osnovna djelatnost 131.000,00 130.987,00 99,99

3 Rashodi 131.000,00 130.987,00 99,9932 Materijalni rashodi 3.500,00 3.487,00 92,62329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3.500,00 3.487,00 92,623299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3.500,00 3.487,00 92,62

38 Donacija i ostali rashodi 127.500,00 127.500,00 100,00381 Tekuæe donacije 127.500,00 127.500,00 100,003811 Tekuæe donacije u novcu 127.500,00 127.500,00 100,00

Kapitalni projekt: Izgradnja školske sportske dvorane 4.272.400,00 4.272.393,00 99,99

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 4.272.400,00 4.272.393,00 99,9942 Rashodi za nabavu proiz.dugotrajne imovine 4.272.400,00 4.272.393,00 99,99421 Graðevinski objekti 4.272.400,00 4.272,393,00 99,994212 Poslovni objekt 4.272.400,00 4.272.393,00 99,99

GLAVA: VATROGASTVO I CIVILNA ZAŠTITA 113.500,00 113.464,00 99,96

Program: Zaštita od po�ara i civilna zaštita 112.000,00 112.000,00 100,00Aktivnost: Osnovna djelatnost 112.000,00 112.000,00 100,00

3 Rashodi 112.000,00 112.000,00 100,0038 Donacija i ostali rashodi 112.000,00 112.000,00 100,00381 Tekuæe donacije 112.000,00 112.000,00 100,003811 Tekuæe donacije u novcu 112000,00 112.000,00 100,00

Program: Vatrogasni dom 1.500,00 1.464,00 97,60Tekuæi projekt: odr�avanje objekta 1.500,00 1.464,00 97,60

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.500,00 1.464,00 97,6042 Rashodi za nabavu proiz.dugotrajne imovine 1.500,00 1.464,00 97,60421 Graðevinski objekti 1.500,00 1.464,00 97,604214 Ostali graðevinski objekti 1.500,00 1.464,00 97,60

GLAVA: JAVNE POTREBE I USLUGE ZDRAVSTVA 95.200,00 89.443,00 93,95

Program: Dodatne usluge u zdravstvu - donacije 95.200,00 89.443,00 93,95Aktivnost: Deratizacija 24.100,00 24.099,00 99,99

3 Rashodi 24.100,00 24.09,00 99,9932 Materijalni rashodi 24.100,00 24.09,00 99,99323 Rashodi za usluge 24.100,00 24.099,00 99,993234 Komunalne usluge 24.100,00 24.099,00 99,99

Aktivnost: Pomoæ multiple-skleroze i slijepima 1.500,00 1.400,00 93,33

3 Rashodi 1.500,00 1.400,00 93,3338 Donacije i ostali rashodi 1.500,00 1.400,00 93,33381 Tekuæe donacije 1.500,00 1.400,00 93,333811 Tekuæe donacije u novcu 1.500,00 1.400,00 93,33

Aktivnost: Hvatanje pasa i maèaka 57.600,00 51.984,00 93,33


3 Rashodi 57.600,00 51.984,00 90,2532 Materijalni rashodi 57.600,00 51.984,00 90,25323 Rashodi za usluge 57.600,00 51.984,00 90,253236 Zdravstvene i veterinarske usluge 57.600,00 51.984,00 90,25

Aktivnost: Ispitivanje kakvoæe vode i zraka 12.000,00 11.960,00 99,66

3 Rashodi 12.000,00 11.960,00 99,6632 Materijalni rashodi 12.000,00 11.960,00 99,66323 Rashodi za usluge 12.000,00 11.960,00 99,663236 Zdravstvene i veterinarske usluge 12.000,00 11.960,00 99,66

GLAVA: JAVNE USTANOVE PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZ. 686.556,00 686.500,00 99,99

Program: Predškolskog odgoja 492.356,00 492.347,00 99,99Aktivnost: Odgojno administr.osoblje DV «Fijolica» 492.356,00 492.347,00 99,99Korisnik: DJEÈJI VRTIÆ «Fijolica» 492.356,00 492.347,00 99,99

3 Rashodi 492.356,00 492.347,00 99,9931 Rashodi za zaposlene 482.331,00 482.323,00 99,99311 Plaæe 411.821,00 411.821,00 100,003111 Plaæe za redovni rad 411.821,00 411.821,00 100,00313 Doprinosi na plaæu 70.510,00 70.502,00 99,983132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 63.540,00 63.534,00 99,993133 Doprinos za zapošljavanje 6.970,00 6.968,00 99,97

32 Materijalni rashodi 7.332,00 7.331,00 99,98321 Naknade troškova zaposlenicima 7.332,00 7.331,00 99,983212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu 7.332,00 7.331,00 99,98

38 Donacije i ostali rashodi 2.693,00 2.692,00 99,96381 Tekuæe donacije 2.693,00 2.692,00 99,963811 Tekuæe donacije u novcu 2.693,00 2.692,00 99,96

Program: Javne potrebe iznad standarda u školstvu 164.200,00 164.154,00 99,97Aktivnost: Financiranje troškova kuhinje 22.000,00 21.957,00 99,80

3 Rashodi 22.000,00 21.957,00 99,8037 Naknade graðanima i kuæanstvima

na temelju osiguranja i druge naknade 22.000,00 21.957,00 99,80372 Ostale naknade graðanima i kuèanstvima 22.000,00 21.957,00 99,803722 Naknade graðanima i kuæanstvima u novcu 22.000,00 21.957,00 99,80

Aktivnost: Uèenièki i studentski krediti 113.600,00 113.600,00 100,00

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova 113.600,00 113.600,00 100,00

51 Izdaci zadane zajmove 113.600,00 113.600,00 100,00512 Izdaci za dane zajmove neprof org.

graðanima i kuæanstvima 113.600,00 113.600,00 100,005121 Dani zajmovi neprofitnim organizacijama

graðanima i kuæanstvima 113.600,00 113.600,00 100,00

Aktivnost: Donacije za školu 28.600,00 28.597,00 99,98

3 Rashodi 28.600,00 28.597,00 99,9838 Donacije i ostali rashodi 28.600,00 28.597,00 99,98381 Tekuæe donacije 28.600,00 28.597,00 99,98


Èlanak 4.

Manjak prihoda i primitaka prema utvrðenomrezultatu poslovanja po Godišnjem obraèunuProraèuna Opæine Novigrad Podravski za 2005.godinu u svoti 4.084.335,00 kuna namirit æe se izostvarenih prihoda i primitaka Proraèuna OpæineNovigrad Podravski za 2006. godinu.


Èlanak 5.





4.

Na temelju èlanka 10. Zakona o prostornomureðenju («Narodne novine» broj 30/94, 68/98, 61/00,32/02. i 100/04), i èlanka 28. Statuta Opæine NovigradPodravski («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 10/01), Opæinsko vijeæe OpæineNovigrad Podravski na 10. sjednici odr�anoj 3. travnja2006. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju Izvješæa o stanju u prostoru

Opæine Novigrad Podravski

I.

Usvaja se Izvješæe o stanju u prostoru Opæine

Novigrad Podravski, KLASA: 350-02/06-01/02,URBROJ: 2137/11-06-4 od 24. o�ujka 2006. godine,koje je izradio «Prostor» d.o.o. Bjelovar.

II.

Izvješæe iz toèke I. sastavni je dio ovog Zakljuèka inalazi se u prilogu.

III.





5.

IZVJEŠÆE O STANJU U PROSTORU OPÆINE NOVIGRAD PODRAVSKI

1. UVOD

Na temelju èlanka 10. i 11. Zakona o prostornomureðenju («Narodne novine» broj 30/94, 68/98, 61/00,32/02. i 100/04) Opæina Novigrad Podravski kaojedinica lokalne samouprave osigurava uvjete zaureðenje prostora, urbanistièko planiranje te zaštituokoliša. U tu svrhu izraðuje se svake èetiri godinedokumentacija kojoj je cilj analiza postojeæeg stanja uprostoru i donošenje mjera za njegovo unapreðenje.Do sada je Opæina Novigrad Podravski izradilaIzvješæe o stanju u prostoru i Program mjera zaunapreðenje stanja u prostoru zakljuèno sa 1997.godinom.


3811 Tekukuæe donacije u novcu 28.600,00 28.597,00 99,98

Program: Poticajne mjere demografske obnove 28.600,00 28.597,00 99,98Aktivnost: Pomoæi za novoroðeno dijete i vjenèanje 30.000,00 30.000,00 100,00

3 Rashodi 30.000,00 30.000,00 100,0037 Naknade graðanima i kuæanstvima na

temelju osiguranja i druge naknade 30.000,00 30.000,00 100,00372 Ostale naknade graðanima i kuèanstvima 30.000,00 30.000,00 100,003721 Naknade graðanima i kuæanstvima u novcu 30.000,00 30.000,00 100,00

Posljednje Izvješæe o stanju u prostoru OpæineNovigrad Podravski i Program mjera za unapreðenjestanja u prostoru usvojeno je i objavljeno u«Slu�benom glasniku �upanije Koprivnièko-kri�evaèke» broj 5/97.

Opæina Novigrad Podravski obvezna je pristupitiizradi novih dokumenata praæenja stanja u prostorujer je proteklo više od dvije godine (u to vrijemedonosili su se dvogodišnji predmetni dokumenti) oddonošenja posljednjeg Izvješæa o stanju u prostoruOpæine Novigrad Podravski i Programa mjera zaunapreðenje stanja u prostoru Opæine NovigradPodravski.

Opæina Novigrad Podravski pristupila je izradi«Izvješæa o stanju u prostoru Opæine NovigradPodravski» ( u daljnjem tekstu: Izvješæe) i «Programamjera za unapreðenje stanja u prostoru OpæineNovigrad Podravski» (u daljnjem tekstu: Programmjera) za razdoblje 2006.-2009. godine.

Cilj Izvješæa i Programa mjera je da uka�e napostojeæu problematiku u prostoru, nedostatakpostojeæe dokumentacije te na potrebu izrade novedokumentacije koja nije moguæa bez donošenja ovihdokumenta.

Izvješæe analizira provoðenje postojeæihdokumenata prostornog ureðenja, daje ocjenuprovedbenih mjera i njihove uèinkovitosti nagospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednostiprostora i okoliša, te druge elemente od va�nosti zaprostor Opæine Novigrad Podravski (u daljnjem tekstu:Opæina).

2. OSNOVNE ZNAÈAJKE PROSTORA

2.1. TERITORIJALNI USTROJ

Prema Zakonu o podruèjima �upanija, gradova iopæina u Republici Hrvatskoj ( «Narodne novine» broj10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00,129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03. i 175/03)Opæina je dio Koprivnièko - kri�evaèke �upanije, azauzima površinu od 64,62 km2 (3,7% podruèjaKoprivnièko - kri�evaèke �upanije). Na podruèjuOpæine prema popisu stanovništva 2001. godine �ivi3.161 stanovnik u 7 naselja (Borovljani 239, Delovi272, Javorovac 94, Novigrad Podravski 2.183,Plavšinac 125, Srdinac 37, Vlaislav 211), odnosno2,5% stanovništva Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Što se tièe izgraðenosti prostora, Opæinukarakterizira mala gustoæa izgraðenosti, samo 48,91st./km2, gledamo li po naseljima: naselje Borovljaniima gustoæu 73,45 st./km2, naselje Delovi 28,12st./km2, naselje Javorovac 6,9 st./km2, naseljeNovigrad Podravski 91,0 st./km2, naselje Plavšinac22,44 st./km2, naselje Srdinac 6,6 st./km2, naselje

Vlaislav 67,84 st./km2.

Na prostoru Opæine prevladavaju obiteljskapoljoprivredna gospodarstva sa prizemnimstambenim objektima, formiranim uz ulice. Najvišeobjekata su prizemnice, a manji broj ima polukatnih ikatnih stambenih graðevina. Na prostoru Opæine imadosta praznih obiteljskih kuæa koje se teško prodaju iiz godine u godinu propadaju i višestruko gube nauporabnoj i materijalnoj vrijednosti. Ove prazne kuæesu materijalni dokaz i direktna posljedica odumiranjasela. Danas je Opæina agrarno naselje u punompreobra�aju. Unutar naselja ruše se stare, dotrajale,nefunkcionalne trosobne tipske obiteljske kuæe, a nanjihovom mjestu grade se nove, funkcionalnije,višesobne, više eta�ne kuæe od modernih materijala.

2.2. STANOVNIŠTVO

Prilikom popisa stanovništva 2001. godine Opæinaima 3.161 stanovnika što znaèi da je u odnosu nastanje 1991. godine kada je imala 3.329 stanovnikazabilje�en pad od 168 stanovnika ili 6% u odnosu nabroj stanovnika 1991. godine

Demografski razvoj Opæine, gledajuæi razdoblje od1948. godine do danas u stalnom je padu u svimanaseljima osim središnjeg naselja NovigradaPodravskog koji je od 1991. godine do danas ostaogotovo na istom broju, što je i za oèekivati jer se punobr�e razvijao od ostalih naselja a natalitet se mo�epripisati i doseljavanju stanovništva koje je biloizra�enije u proteklom razdoblju.

Broj kuæanstava prema popisu od 2001. godineiznosi 1.038.

Najviše kuæanstava ima samo po dva èlanadomaæinstva starije starosne dobi (djed i baka).

Najviše je poljoprivrednih i mješovitih domaæinstava,jer bez zemlje su samo 94 domaæinstva ili 9%.

Kretanje broja stanovnika Opæine NovigradPodravski od 1948-2001 po naseljima

1948 1971 1991 2001 površina gustoæa

(km2) (st/km2)

Borovljani 368 353 282 239 3,24 73,8Delovi 482 391 304 272 9,67 28,1Javorovac 275 160 109 94 13,43 7,0Novigrad Podravski 3096 2751 2173 2183 23,97 91,1Plavšinac 311 230 157 125 5,59 22,4Srdinac 127 129 61 37 5,61 6,6Vlaislav 310 359 243 211 3,11 67,8OpæinaNovigrad Podravski 4969 4373 3329 3161 64,62 48,9


2.3. GEOGRAFSKI POLO�AJ I PRIRODNE OSOBITOSTI

Opæina nalazi se na središnjem, ju�nom dijeluKoprivnièko- kri�evaèke �upanije. Opæina se sastojiod 7 naselja: Borovljani, Delovi, Javorovac, NovigradPodravski, Plavšinac, Srdinac i Vlaislav.

Opæina se nalazi na graniènom podruèju sBjelovarsko-bilogorskom �upanijom, te je u prirodno-geografskom znaèaju odreðuju krajevi bilogorskihbre�uljaka i terasna nizina rijeèica i potoka koji se izbilogorskih bre�uljaka slijevaju u nizinu rijeke Drave.

Cijelu Opæinu mogli bismo podijeliti u tri osnovnegeografske cjeline: na sjeveru nizinska i naplavnaravan rijeke Drave, na sredini najatraktivnija terasnanizina, a na jugu pobrða Bilogore.

U klimatskom pogledu prostor Opæine imaumjereno kontinentalnu klimu.

Prosjeèna godišnja temperatura iznosi 11,0°C.Prosjeèna temperatura srpnja iznosi 21°C, a sijeènjanešto više od 1°C.

Godišnje u prosjeku padne oko 750 do 850 mmpadalina. Relativna prosjeèna vla�nost je 81%(najveæa je u jesen kada iznosi 85%).

Prema geološkom postanku prostor Opæine jesastavni dio Dravske potoline Na podruèju Opæinenalaze se aluvijalna karbonatna i nekarbonatna tla, ana kontaktu sa bilogorskim pobrðem nalaze sekvalitetnija tla: lesa i pijeska. Najslabija tla su napobrðima Bilogore gdje prevladavaju grupeautomorfnih tala - uglavnom podzola i parapodzola.

3. ANALIZA I OCJENA PROVOÐENJA PROGRAMA MJERA U SEGMENTU IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJA ZA RAZDOBLJE DO SIJEÈNJA 2006. GODINE.

3.1. Pokrivenost podruèja Opæine dokumentima prostornog ureðenja

3.1.1 Prostorni plan Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

Na temelju èlanka 7. i 19. Zakona o prostornomureðenju («Narodne novine» broj 30/94, 68/98, 61/00,32/02 i 100/04), �upanijski zavod za prostornoureðenje Koprivnièko-kri�evaèke �upanije izradio jeProstorni plan Koprivnièko-kri�evaèke �upanije(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 8/01).

Prostornim planom Koprivnièko-kri�evaèke�upanije odreðena su naèela prostornog ureðenja iutvrðeni ciljevi prostornog razvoja te organizacija,zaštita, korištenje i namjena prostora Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. Prostorni plan Koprivnièko-kri�evaèke �upanije sadr�i prostornu i gospodarskustrukturu Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, sustavsredišnjih naselja regionalnog znaèenja, sustavrazvojne regionalne infrastrukture, osnove zaureðenje i zaštitu prostora, prostorna mjerila ismjernice za gospodarski razvoj, za oèuvanje iunapreðenje prirodnih, kulturno-povijesnih ikrajobraznih vrijednosti, mjere za unapreðenje izaštitu okoliša te druge elemente od va�nosti zaKoprivnièko-kri�evaèku �upaniju.

3.1.2. Prostorni plan Opæine Koprivnica

Opæina kao jedinica lokalne uprave i samoupravejoš nije donijela Prostorni plan ureðenja OpæineNovigrad Podravski veæ i dalje koristi Prostorni planOpæine Koprivnica, izraðen po «Plan» s.p.o. Zagreb,1992. godine («Slu�beni glasnik Opæine Koprivnica»broj 1/93), a koji obuhvaæa podruèje na kojemu se ponovom teritorijalnim ustroju Republike Hrvatske nalazi12 novih jedinica lokalne samouprave, izmeðu kojih iOpæina Novigrad Podravski.

Prostorni plan Opæine Koprivnica, do danas se nijemijenjao i dopunjavao, za podruèje Opæine NovigradPodravski, a primjenjuje se za sve Opæine koje dodanas nisu donijele svoje vlastite prostorne planove.

3.2. Stupanj realizacije dokumenata prostornog ureðenja

U prethodnom Programu mjera donesenom 1997.godine ukazana je potreba za izradom sljedeæe


dokumentacije prostornog ureðenja, a koja do danasnije realizirana:

3.2.1. Prostorni plan ureðenja Opæine Novigrad Podravski

U izradi je i oèekuje se njegova realizacija do kraja2006. godine.

3.2.2. Detaljniji planovi (koji se spominju uprethodnom Programu mjera kao regulacijski planureðenja prostora za naselje Novigrad Podravski iurbanistièko-arhitektonski projekt ureðenja centranaselja Novigrad Podravski, više se ne zovu tako)nisu raðeni.

Novim Planom odredit æe se podruèja za koje jeobvezno izraditi detaljnije planove ili prostorni planpodruèja posebnih obilje�ja.

3.3. Ostala dokumentacija prostornog ureðenja i njihova uèinkovitost na svrhovito gospodarenje prostorom

Opæina, kao jedinica lokalne samouprave, nema upotpunosti utjecaj na stanje u prostoru na svomepodruèju, jer ne izdaje lokacijske i graðevinskedozvole niti ima graðevinsku inspekciju u svomsastavu.

Na temelju èlanka 10. Zakona o prostornomureðenju («Narodne novine» broj 30/94, 68/98, 61/00i 32/02. i 100/04), Opæina izraðuje èetverogodišnjeIzvješæe koje sadr�i analizu provoðenja dokumenataprostornog ureðenja i drugih dokumenata, te ocjenuprovedenih mjera i njihovu uèinkovitost na svrhovitogospodarenje prostorom, te zaštitu vrijednostiprostora i okoliša.

Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu sdokumentima prostornog ureðenja, posebnimpropisima i lokacijskom dozvolom. Lokacijskudozvolu, kao upravni akt, izdaje Ured dr�avne upravenadle�an za poslove prostornog ureðenja na èijem jepodruèju planirani zahvat u prostoru, a što je za

predmetnu Opæinu, Ured dr�avne uprave uKoprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji, Slu�ba za prostornoureðenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, u Koprivnici.

Postupak izdavanja lokacijske dozvole u cjelini jepropisan Zakonom o prostornom ureðenju, teposebnim zakonima, prema kojima Opæina nemanikakva posebna ovlaštenja ili prava.

Izvorni utjecaj na politiku gospodarenja prostoromOpæina ostvaruje tek donošenjem dokumenataprostornog ureðenja, posebice Prostornog planaureðenja Opæine ili Detaljnim planom ureðenja.

4. ZAŠTITA VRIJEDNOSTI PROSTORA, OKOLIŠA I KULTURNE BAŠTINE

4.1. Zaštita okoliša

Globalna je procjena da podruèje Opæineraspola�e znatnim oèuvanim prirodnim resursima kojeje potrebno pod svaku cijenu saèuvati jer predstavljajunajveæe bogatstvo.

Da bi se u što veæoj mjeri zaštitio okoliš posebnupa�nju potrebno je posvetiti:

- poboljšanju: prometne, vodoopskrbne ienergetske situacije (korištenje plina),

- reguliranju nove izgradnje izvan graðevinskogpodruèja,

- reguliranju iskopa šljunka u cilju sanacije ikonaènog ureðenja zemljišta,

- sanaciji divljih odlagališta otpada,- osiguranju zaštite postojeæih i potencijalnih

vodocrpilišta,- kontinuiranu primjenu zaštitnih mjera na

eksploatacionim poljima nafte.

4.2. Zbrinjavanje komunalnog otpada

U Opæini organiziran je odvoz komunalnog otpadasa èitavog podruèja Opæine jedanput tjedno. Odvoz sevrši na nelegalnom odlagalištu «JANDRIN GRM» uNovigradu Podravskom, a sakupljaè je privatnipoduzetnik Ivica Pleško.

U izradi je projekt sanacije odlagališta komunalnogotpada, za lokaciju «JANDRIN GRM» i Studijautjecaja na okoliš za razdoblje od 5 godina, nakonèega bi se komunalni otpad trebao zbrinjavati naizgraðenom, regionalnom odlagalištu premaProgramu gospodarenja otpadom Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Iako je na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke�upanije izraðen Program gospodarenja otpadom ukojem je riješen cjeloviti sustav gospodarenjaotpadom za sve opæine Koprivnièko-kri�evaèke�upanije, do danas Opæina kao ni ostale susjedneopæine, nije radila na legalizaciji zajednièkihodlagališta predviðenih izraðenim Programom.

U Programu za gospodarenje otpadom, glavnizadatak do 2002. godine je sanacija postojeæihodlagališta, nakon èega ulogu preuzimaju 3odlagališta u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji, da bise tijekom vremena (II etapa - nakon 2005. godine)dva prestala koristiti za odlaganje komunalnog otpadaveæ bi se koristila za smještaj, skladišta izdvojenosakupljenih vrsta otpada, mjesto moguæe obrade ilismještaj kompostane, a jedno bi preuzelo ulogucentralnog �upanijskog odlagališta u sklopu


�upanijskog centra za gospodarenjem otpadom

Za Opæinu predviðeno je da se u drugoj fazikomunalni otpad odvozi na odlagalište «Peski» - uÐurðevcu koja je prometno dobro povezana sa svimnaseljima Opæine Novigrad Podravski, a da Opæinanelegalna odlagališta na svom podruèju što prijesanira.

Ostali otpad: tehnološki, opasni i otpad�ivotinjskog porijekla mora se predati ovlaštenimsakupljaèima na nivou Republike Hrvatske.

4.3. Prirodna baština

Na podruèju Opæine od zaštiæenih dijelova prirodezaštiæeno je jedno stablo lipe u kategoriji Spomenikprirode, a na osnovu Zakona o zaštiti prirode iz 2002.godine.

Predmetna lipa nalazi se u parku «Pod lipom» uNovigradu Podravskom, na kat. èest. broj 2774 k.o.Novigrad Podravski.

Starost ove lipe procjenjuje se na oko 325 godinai pored svoje dugovjeènosti i ljepote ona ima i velikupovijesnu vrijednost.

4.4. Kulturna baština

Prema izraðenoj Studiji zaštite kulturne baštineKoprivnièko-kri�evaèke �upanije po Ministarstvukulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine,konzervatorskog odjela u Zagrebu, 1999. godine,zaštiæene su ili predlo�ene za zaštitu sljedeæegraðevine:

1. SAKRALNE GRAÐEVINE

�UPNE CRKVE

1. Crkva Rastanka sv. apostola u NovigraduPodravskom, nalazi se u središtu naselja. Jedna odnajstarijih �upa i najvredniji barokni objekt u Podravini.

2. Parohijska crkva sv. Lazara u Plavšincusagraðena kao zidana 1758. godine na mjestu drvenekapelice. U njoj su saèuvane dvije ikone iz 1750godine. Klasicizam. Potrebna zaštita.

KAPELE I KAPELE POKLONCI

1. Kapela sv. Klare na groblju u NovigraduPodravskom. Sagraðena na mjestu �upne crkve sv.Katarine blizu groblja. Obnavlja se nakon odlaskaTuraka 1654. godine pod nazivom sv. Klara i slu�i kao�upna crkva. Današnji oblik je dobila restauracijom1894. godine kada su zamijenjeni svi drveni dijelovizidanim. U njoj se nalaze vrijedna tri barokna oltara iz1745. godine. Obnovljena se 1988. godine. Potrebna

zaštita.2. Kapela sv. Tri Kralja i sv. Jurja pokraj naselja u

Novigradu Podravskom. Na mjestu stare, sagraðenaje nova 1866. godine. Klasicizam.

3. Kapela Presvetog Trojstva u središtu naseljaDelovi, sagraðena 1928.godine. Historicizam.

�UPNI DVOR

1. �upni dvor Novigrad Podravski2. Parohijska kuæa u Plavšincu. Jednostavna

prizemnica uz parohijsku crkvu iz sredine 19 stoljeæa.Klasicizam.

STAMBENE ZGRADE

1. Zgrada preko puta crkve u NovigraduPodravskom, katnica, klasicistièkih stilskih ukrasa.Podrum svoðeni. Sagraðena 1854. godine. Danasadaptirana za trgovaèke potrebe.

VOJNA ARHITEKTURA

1. Zgrada kapetanije u Novigradu Podravskom, uUlici Trnovec. Sagraðena krajem 18.stoljeæa Potrebnazaštita.

JAVNA PLASTIKA

1. Spomenik sv Margarete u NovigraduPodravskom na kri�anju Virovske ulice i Gornje ulice.Na èetvrtastom postamentu nalazi se skulptura.Barok. Podignut 1794. godine, a obnovljen 1986.godine.

2. Pil. Presvetog Trojstva u NovigraduPodravskom, ispred �upnog dvora. Podignut 1927.godine, a obnovljen 1986. godine.

II. ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA

Arhitektura, Novigrad Podravski1.1. Bre�anica k.è.br. 3284. Ostaci arhitekture

(mo�da terme). Kopano 1930-tih godina, ali nijesaèuvana dokumentacija. Ponovno lociranje 1967.godine.

2. Gradina Novigrad Podravski, na uzvisini Prkosa.Navodno mjesto gardine knezova Komarnièkih.

3. Rudina Krèevina, Novigrad Podravski, nauzvisini Prkosa, iza gradine. Naðeni su ostaci grobovas paljevinom

4. Lokalitet Bre�anci, Novigrad Podravski - nizinskikraj, grob - paljevinski ukop, kasno bronèano doba.

5. Lokalitet Dragolovica, Novigrad Podravski-tragantièke ceste; antika, rekognosciranje


6. Lokalitet groblje sv. Klare, Novigrad Podravski -trag antièke ceste, antika, rekognosciranje.

7. Lokalitet ispod Prkosa, Novigrad Podravski -sjeverni obronci Bilogore, keramika, prapovjest,antika, rekognosciranje.

8. Lokalitet Paligaèev mlin (Bunariæ) NovigardPodravski - blago povišen teren ispod bre�uljka

9. Lokalitet Pavetièev mlin, Novigard Podravski -gradište okru�eno potokom, srednji vijek, 14 stoljeæerekognosciranje

10. Lokalitet Gradina, Borovljani, NovigradPodravski - sjeverni obronci Bilogore, veæi bregovi,fortifikacija, srednji vijek, rekognisticiranje

11. Lokalitet Kraljevo brdo, Borovljani, NovigradPodravski - sjeverni obronci Bilogore, veæi bregovi,fortifikacija, srednji vijek, rekognosciranje.

12. Lokalitet Poljane 1, Delovi Novigrad Podravski- pjeskoviti teren, danas njive «Podravka», naselje,starije �eljezno doba, mlaðe �eljezno doba, srednjivijek, 8.- 6. st. pr. Krista, zaštiæeno iskapanje 1974.godine.

13. Lokalitet Grede 1, Delovi, Novigrad Podravski -dominatan brijeg uz potok, te iznad plodne ravniceni�im dinama, nekada takoðer naseljenima, naselje,kasno bronèano doba, mlaðe �eljezno doba, srednjivijek, kultura polja sa �arama, 9-8 st.pr. Krista.Zaštièeno iskopavanje,1989.godine.

14. Lokalitet Grede 7, Delovi, Novigrad Podravski -keramika, trag antièke ceste, antika; rekognosciranje,

15. Lokalitet Poljan - Grad, Javorovac, NovigradPodravski - umjetno dotjeran brijeg uz obaluKomarnice, na vrhu prostran plato, pogodno zaobradu, uokolo šume, kameni artefakt, keramika,gradilište, prapovjest, srednji vijek, pokusno iskapanje1982.godine.

16. Lokalitet Staro Selo, Jeduševac, NovigradPodravski - ravnièarski kraj s blagim uzvisinama kojese sni�avaju oranjem, blizina šume i vode, naselje-više selišta, srednji vijek, 13.-16.stoljeæe,rekognosciranje.

17. Lokalitet Klisa, Plavšinac, Novigrad Podravski -uzvisina na sjevernim obroncima Bilogore, iznadravnice, sakralna arhitektura, nekropola, srednji vijek-kasni, rekognosciranje.

18. Lokalitet Vojvodin Potok, Plavšinac, NovigradPodravski - trag antièkih cesta, keramika, antika,rekognosciranje.

19. Lokalitet Rajiæev brijeg, Srdinac, NovigradPodravski - strmiji sjeverni obronci Bilogore, keramika,kasno bronèano doba, mlaðe �eljezno doba, srednjivijek, kultura polja sa �arama, keltsko-latinska kultura,rekognosciranje

20. Lokalitet Gradina, Vlaislav, Novigrad Podravski-fortifikacija-gradina, srednji vijek, 14.-16.stoljeæe,rekognosciranje

21. Lokalitet Mulji 1, Vlaislav, Novigrad Podravski -ravnièarski dio ispod sjevernih obronaka Bilogore;naselje; starije �eljezno doba; srednji vijek; zaštitnoiskapanje 1985.godine.

22. Lokalitet Mulji 2, Vlaislav, Novigrad Podravski -nizinski kraj s blagim uzvisinama, naselje, eneolitik,kasno bronèano doba, mlaðe bronèano doba,pokusno iskapanje, 1988.-1989.godine.

23. Lokalitet Mulji 3, Vlaislav, Novigrad Podravski -naselje; rano bronèano doba, rekognosciranje

5. ANALIZA PROVOÐENJA PROGRAMA MJERA U SEGMENTU KOMUNALNE IGOSPODARSKE INFRASTRUKTUREOD SIJEÈNJA 2003. DO SIJEÈNJA 2005. GODINE.

U proteklom razdoblju izvršena su znaèajnaulaganja na komunalnom i gospodarskom opremanjuOpæine i naselja, kao što je:

5.1. Komunalna infrastruktura

5.1.1. Promet:

Raðeno na asfaltiranju neasfaltiranih ulica idijelova ulica u svim naseljima Opæine

Ureðenje središta u Novigradu Podravskom kojeobuhvaæa ureðenje prilaznih prometnica i izgradnjaelektriènih instalacija.

5.1.2. Vodoopskrba:

Izgraðena vodoopskrbna mre�a - javnivodoopskrbni sustav u svim naseljima osimJavorovcu, a za kojeg je takoðer izraðena projektnadokumentacija i ishoðena graðevinska dozvola.

5.1.3. Odvodnja:

U proteklom razdoblju ishoðena je graðevinskadozvola za odvodnju u Novigradu Podravskom, te jeista djelomièno izvedena. U funkciji je samo dioodvodnje oborinskih voda dok se za ostalo èekagradnja proèistaèa za koji je ishoðena graðevinska


dozvola.

5.1.4. Elektroopskrba, telekomunikacije i plinoopskrba:

S elektriènom energijom, javnom rasvjetom,telefonskom i plinskim instalacijama u Opæini NovigradPodravski pokrivena su sva naselja, a planove zaodr�avanje, rekonstrukciju i izgradnju vrše postojeæejavne ustanove u èijoj je nadle�nosti distribucija.

5.2. Društveni i javni prostori

Planom kapitalnih ulaganja na podruèju OpæineNovigrad Podravski za razdoblje 2004. do 2007.godine utvrðena su ulaganja za sljedeæa podruèja igradnju javnih i društvenih graðevina:

1. Izgradnja školsko športske dvorane u NovigraduPodravskom

- ishoðena graðevinska dozvola i zapoèeta gradnja(izgraðena I faza - grubi radovi).

2. Ureðenje središta Novigrada Podravskog3. Ureðenje obale potoka Komarnica u središtu

Novigrada Podravskog.

5.3. Poduzetnièke zone

1. Dovršenje izgradnje i proširenje Poduzetnièkezone I

2. Formiranje nove Poduzetnièke zone II.

6. ZAVRŠNE ODREDBE

Ovo Izvješæe objavit æe se u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije». U skladu s èlankom11a. Zakona o prostornom ureðenju («Narodne novine»broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02. i 100/04), Jedinstveniupravni odjel Opæine Novigrad Podravski du�an jeMinistarstvu zaštite okoliša, prostornog ureðenja igraditeljstva, Uredu dr�avne uprave u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji, Slu�bi za prostorno ureðenje,zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslovei �upanijskom zavodu za prostorno ureðenjeKoprivnièko-kri�evaèke �upanije dostaviti Izvješæe uroku od 15 dana od dana objave u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije».


KLASA: 350-02/06-01/02URBROJ: 2137/11-06-4Novigrad Podravski 24. o�ujka 2006.

PREDSJEDNIK:Slava Dolenec, v.r.

6.

Na temelju èlanka 11. Zakona o prostornomureðenju («Narodne novine» broj 30/94, 68/98, 61/00,32/02. i 100/04) i èlanka 28. Statuta Opæine NovigradPodravski («Slu�beni glasnik Koprivnièko - kri�evaèke�upanije» broj 10/01), Opæinsko vijeæe OpæineNovigrad Podravski na 10. sjednici odr�anoj 3. travnja2006. donijelo je

PROGRAM MJERAza unapreðenje stanja u prostoru

Opæine Novigrad Podravski (2006.-2009.)

1. OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

Program mjera za unapreðenje stanja u prostoruna podruèju Opæine Novigrad Podravski (u daljnjemtekstu: Program mjera ) temelji se na Zakonu oprostornom ureðenju («Narodne novine» broj 30/94,68/98, 61/00, 32/02. i 100/04) i na Izvješæu o stanju uprostoru Opæine Novigrad Podravski (u daljnjemtekstu: Izvješæe).

Èlanak 2.

Programom mjera definiraju se osnovni ciljevi iskup svih aktivnosti u èetverogodišnjem razdoblju radizaštite kulturnih i povijesnih vrijednosti i obilje�japrostora i unapreðenja kvalitete �ivota stanovništva.

Program mjera sadr�i procjenu izrade novih,odnosno izmjenu i dopunu postojeæih dokumenataprostornog ureðenja, potrebu pribavljanja podataka istruènih podloga za njihovu izradu, te druge mjere odznaèaja za izradu i donošenje tih dokumenata.

Programom mjera utvrðuje se potreba ureðenjazemljišta, razina ureðenja zemljišta, izvori zafinanciranje njegovog ureðenja te rok u kojem jeobraðeno zemljište potrebno urediti za planiranunamjenu.

Ureðenje graðevinskog zemljišta obuhvaæapripremu zemljišta za izgradnju (izrada prostornihplanova, imovinsko-pravne radnje i drugo), teizgradnju komunalne infrastrukture, objekata zaopskrbu elektriènom energijom, zdravstvenihobjekata, odgojnih i obrazovnih objekata i drugihinfrastrukturnih objekata.

Programom mjera, ovisno o posebnim obilje�jimaprostora za koji se donosi, utvrðuju se i druge mjereza provoðenje politike ureðenja prostora idokumenata prostornog ureðenja.


Èlanak 3

Program mjera donosi se za razdoblje od1.sijeènja. 2006. do 31. prosinca 2009. godine.

2. TEMELJNE ODREDBE

Èlanak 4.

Opæina Novigrad Podravski (u daljnjem tekstu:Opæina), ovim Programom mjera osiguravaprovoðenje politike prostornog ureðenja, temeljene nazakonskim naèelima a sukladno Strategiji i Programuprostornog ureðenja Republike Hrvatske, te Izvješæu ostanju u prostoru Opæine Novigrad Podravski.

Uèinkovitost prostornog ureðenja osigurat æe sedonošenjem prostornih planova kojima æe se utvrditisvrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora,kao i mjerila i smjernice za ureðenje i zaštitu prostoraOpæine.

Èlanak 5.

Osnovni cilj donošenja ovog Programa mjera jezaštita prostora, kako njegovih prirodnih tako ikulturnih vrijednosti, a sve u skladu s odr�ivimrazvitkom. Mjerama se trebaju sanirati postojeæenegativnosti u prostoru i ubuduæe sprijeèiti sliènepojave. Ovim mjerama nastojat æe se dati smjerniceza postizanje što kvalitetnijeg stanovanja i naèina�ivota.

Dosadašnji prostorni planovi nisu bili usklaðeni snovim procesima u prostoru. Ovim mjerama zadat æese smjernice kod izrade novih prostornih planovakako bi se prostorni razvitak mogao nesmetano ispontano odvijati. Kod izrade nove dokumentacijetrebat æe voditi raèuna o svim faktorima u prostoru.

Èlanak 6

Prema Zakonu o prostornom ureðenju («Narodnenovine» broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02. i 100/04)Prostorni plan Opæine mora se donijeti za sve jedinicelokalne uprave i samouprave. Do donošenja novogProstornog plana ureðenja Opæine NovigradPodravski ostaju na snazi i primjenjuju se:

- Odluka o donošenju Prostornog plana OpæineKoprivnica s Odredbama za provoðenje Prostornogplana Opæine Koprivnica, («Slu�beni glasnik OpæineKoprivnica» broj 1/93).

Prostorni plan Opæine Koprivnica izraðen po«Plan» s.p.o. Zagreb, 1992. godine, obuhvaæapodruèje na kojemu se po novom teritorijalnom ustrojuRepublike Hrvatske nalazi 12 novih jedinica lokalnesamouprave, izmeðu kojih je i Opæina Novigrad

Podravski.

Izradom i donošenjem novog Prostornog plana(Prostorni plan ureðenja Opæine Novigrad Podravski),Opæina æe sustavno stvarati prostorne i sve drugeuvjete za gospodarski i društveni razvitak na osnovivalorizacije svog geoprometnog polo�aja na razinidr�ave, te administrativnog središta ovog dijelaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije. U prostornom planuureðenja Opæine Novigrad Podravski biti æe posebnorazmotren i odreðen polo�aj naselja NovigradPodravski u odnosu na infrastrukturne koridore oddr�avnog znaèaja.

Èlanak 7.

Za potrebe izrade i donošenja novih planovasustavno æe se pribavljati i izraðivati:

- kartografske i geodetsko - katastarske osnove,- studije, programi, idejna rješenja i druga

odgovarajuæa dokumentacija,- podaci o vlasništvu zemljišta i graðevina,- podaci o predviðenom razvitku u prostoru,- drugi podaci i dokumentacija od interesa za

sustav prostornog ureðenja.

3. PROCJENA POTREBE IZRADE PROSTORNO - PLANSKE DOKUMENTACIJE

Èlanak 8.

3.1. Izrada novih planova ureðenja na nivou opæine

3.1.1. PROSTORNI PLAN UREÐENJA OPÆINE NOVIGRAD PODRAVSKI (u daljnjem tekstu: Prostorni plan).

U skladu sa Zakonom o prostornom ureðenju(«Narodne novine» broj 30/94,68/98, 61/00, 32/02. i100/04) Opæina je du�na donijeti Prostorni plan.

Prostorni plan je u izradi i njegovo usvajanjeoèekuje se do kraja 2006. godine.

Prostorni plan ureðenja Opæine utvrðuje uvjete zaureðenje podruèja Opæine, odreðuje svrhovitokorištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanacijugraðevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša tezaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelovaprirode u Opæini. Prostorni plan sadr�i osnove razvitkau prostoru, ciljeve prostornog ureðenja, namjenuprostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete zakorištenje, zaštitu i unapreðenje prostora Opæine.

Osnovne smjernice za izradu Prostornog plananalaze se u Prostornom planu Koprivnièko-kri�evaèke�upanije.


Prostornim Planom æe se definirati:- izgraðena i neizgraðena graðevinska podruèja,- graditeljska baština,- podruèja posebnih ogranièenja u korištenju

(krajobraz),- spreèavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš,- infrastrukturni koridori,- gospodarske i poslovne zone,- utvrðivanje granica podruèja za koje je obvezna

izrada urbanistièkog plana ureðenja i detaljnog planaureðenja.

3.1.2 URBANISTIÈKI PLAN UREÐENJAI DETALJNI PLAN UREÐENJA

Obveznost izrade urbanistièkih planova ureðenja idetaljnih planova ureðenja pojedinog podruèja odreditæe se novim Prostornim Planom.

3.2. Potreba izrade dokumenata prostornogureðenja od �upanijskog znaèaja relevantnih zapodruèje Opæine Novigrad Podravski

Potreba izrade dokumenata prostornog ureðenjaod �upanijskog znaèaja odreðuje se Prostornimplanom ureðenja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije iProgramom mjera za unapreðenje stanja u prostoruKoprivnièko-kri�evaèke �upanije.

U izradi su Izmjene i dopune postojeæegProstornog plana Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

4. PRIBAVLJANJE PODATAKA I STRUÈNIH PODLOGA ZA IZRADU PLANOVA PROSTORNOG UREÐENJA

Èlanak 9.

Plan æe se izraðivati na podlogama propisanimPravilnikom o sadr�aju, mjerilima kartografskihprikaza, obveznim prostornim pokazateljima istandardu elaborata prostornih planova («Narodnenovine» broj 106/98, 39/04, 45/04. i 163/04).

Sve podloge za izradu Prostornog plana supripremljene.

Pomoæ pri pribavljanju i strukturiranju Prostornogplana pru�it æe �upanijski zavod za prostornoureðenje. Koprivnièko -kri�evaèke �upanije.

Sadr�aj Prostornog plana odreðen je Pravilnikomo sadr�aju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznimprostornim pokazateljima i standardu elaborataprostornih planova («Narodne novine» broj 106/98,39/04, 45/04. i 163/04) i Prostornim planomKoprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Sve kartografske i geodetske podloge trebale bibiti izraðene i u digitalnom obliku (što do sada nijeuèinjeno).

U skladu s uvoðenjem informacijske tehnologije usustav prostornog planiranja i ureðenja prostorapotrebno je što prije uspostaviti moguæu razmjenupodataka u digitalnom obliku izmeðu svih sudionika uplaniranju prostora.

5. SADR�AJ DOKUMENATA PROSTORNOG UREÐENJA

Èlanak 10.

Ovim Programom mjera sadr�aj dokumenataprostornog ureðenja predviðenih za izradu, odreðen jePravilnikom o sadr�aju, mjerilima kartografskihprikaza, obaveznim prostornim pokazateljima istandardu elaborata prostornih planova («Narodnenovine» broj 106/98, 39/04, 45/04. i 163/04).

Pravilnikom se odreðuju: sadr�aj, mjerilakartografskog prikaza prostornih planova, obveznibrojèani i grafièki prostorni pokazatelji s planskimznakovljem i standard elaborata.

6. DONOŠENJE PROSTORNIH PLANOVA

Èlanak 11.

Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenjaprostornih planova («Narodne novine» broj 101/98)odreðuje se naèin i postupak provoðenja javnerasprave o prijedlogu prostornog plana te prijedloguizmjena, dopuna i stavljanja izvan snage prostornogplana, te naèin i sudjelovanje u tom postupku tijeladr�avne uprave, jedinica lokalne samouprave, pravnihosoba s javnim ovlastima i graðana.

7. UREÐENJE GRAÐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Èlanak 12.

Na temelju Zakona o prostornom ureðenju(«Narodne novine» broj 30/94,68/98, 61/00, 32/02. i100/04) i Zakona o komunalnom gospodarstvu(«Narodne novine» broj 26/03- proèišæeni tekst,82/04, 110/04. i 178/04), Opæina je izradila Plankapitalnih ulaganja na podruèju Opæine NovigradPodravski za razdoblje od 2004. do 2007.godine, akoji obuhvaæa:

- dovršenje izgradnje i proširenje Poduzetnièkezone I,

- formiranje nove Poduzetnièke zone II,- pripremne radnje (izradu planske dokumentacije,


parcelaciju zemljišta, imovinsko-pravne postupke zaformiranje graðevinskih èestica),

- opremanje zemljišta komunalnominfrastrukturom (izrada projektne dokumentacije zaobjekte i ureðaje komunalne infrastrukture - javneprometnice, zelene površine, pješaèke, biciklistièke idruge staze, javna rasvjeta, ureðaji elektroopskrbe,telekomunikacija, plinoopskrba, vodoopskrba,odvodnja, proèišæavanje otpadnih voda i drugi objektiureðenja prostora predviðeni planskim dokumentom),

- obraèun i naplata troškova ureðenja zemljišta(izraèun cijene koštanja ureðenja zemljišta, donošenjepotrebnih opæinskih odluka za izvršenje obvezeplaæanja komunalnog doprinosa korisnicima prostorau skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu,(«Narodne novine» broj 26/03- proèišæeni tekst,82/04, 110/04. i 178/04) naplata ureðenja korisnicimaureðenog prostora).

Èlanak 13.

Za razdoblje va�enja ovog Programa mjerautvrðuje se potreba ureðenja graðevinskog zemljišta,razina ureðenja, predvidiva potrebna sredstva, izvorifinanciranja, kao i rokovi u kojima se planira ureðenjeodreðenog zemljišta, odnosno izgradnja pojedinegraðevine, instalacije ili ureðaja.

Èlanak 14.

U izraðenom Planu kapitalnih ulaganja napodruèju Opæine utvrðuju se i ukupna financijskasredstva potrebna za realizaciju Programa, te naèinnjegova osiguranja.

Izvori financiranja radova predviðenih uProgramima su sljedeæi:

- komunalna naknada, - Proraèun Opæine, - komunalni doprinos,- ostali izvori.

Visinu komunalnog doprinosa i komunalnenaknade kao izvora financiranja za izgradnju iureðivanje graðevina i prostora utvrdit æe svojomodlukom Opæinsko vijeæe Opæine Novigrad Podravski.

8. ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 15.

U skladu sa èlankom 11a. Zakona o prostornomureðenju («Narodne novine» broj 30/94, 68/98, 61/00,32/02. i 100/04), Jedinstveni upravni odjel Opæinedu�an je Ministarstvu zaštite okoliša, prostornogureðenja i graditeljstva, Uredu dr�avne uprave uKoprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji - Slu�bi za prostornoureðenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-

pravne poslove i �upanijskom zavodu za prostornoureðenje Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, dostavitiProgram mjera u roku od 15 dana od dana objave u«Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke�upanije».

Èlanak 16.

Ovaj Program mjera stupa na snagu osmog danaod dana objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».



PREDSJEDNIK:Slava Dolenec, v.r.

7.

Na temelju èlanka 28. stavka 1. Zakona okomunalnom gospodarstvu («Narodne novine» broj26/03. - proèišæeni tekst, 82/04, 110/04. i 178/04) ièlanka 28. Statuta Opæine Novigrad Podravski(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 10/01), Opæinsko vijeæe Opæine NovigradPodravski na 11. sjednici odr�anoj 10. svibnja 2006.donijelo je

P R O G R A Modr�avanja komunalne infrastrukture za

komunalne djelatnosti koje se financiraju izkomunalne naknade u 2006. godini na podruèju

Opæine Novigrad Podravski

I.

Programom odr�avanja komunalne infrastruktureza komunalne djelatnosti koje se financiraju izkomunalne naknade u 2006. godini na podruèjuOpæine Novigrad Podravski (u daljnjem tekstu:Program) utvrðuje se opseg i vrsta radova naodr�avanju komunalne infrastrukture za komunalnedjelatnosti koje se financiraju iz komunalne naknadena podruèju Opæine Novigrad Podravski (u daljnjemtekstu: Opæina).

II.

Iz komunalne naknade u 2006. godini financirat æese: odr�avanje javne rasvjete i to:

- odr�avanja objekata i ureðaja javne rasvjete zarasvjetljavanje javnih površina, javnih i nerazvrstanih


cesta koje prolaze kroz naselja, zamjena dotrajaleopreme i proširenje javne rasvjete,

- postavljanje, popravak i uklanjanje bo�iænerasvjete,

- utrošak javne rasvjete.

Opseg radova:- na èitavom podruèju Opæine.Sredstva: 215.000,00 kuna.

III.

Dinamiku radova na izvršenju ovog Programautvrdit æe Opæinsko poglavarstvo Opæine NovigradPodravski.

IV.

Ovaj Program stupa na snagu osmog dana oddana objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».


KLASA: 363-03/06-01/11URBROJ: 2137/11-06-6Novigrad Podravski, 10. svibnja 2006.


8.

Na temelju èlanka 28. stavka 4. Zakona okomunalnom gospodarstvu («Narodne novine» broj26/03. - proèišæeni tekst, 82/04, 110/04. i 178/04) i

èlanka 28. Statuta Opæine Novigrad Podravski(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 10/01), Opæinsko vijeæe Opæine NovigradPodravski na 11. sjednici odr�anoj 10. svibnja 2006.donijelo je


odr�avanja komunalne infrastrukture zakomunalne djelatnosti koje se financiraju iz

komunalne naknade u 2005. godini na podruèjuOpæine Novigrad Podravski

I.

Usvaja se Izvješæa o izvršenju Programaodr�avanja komunalne infrastrukture za komunalnedjelatnosti koje se financiraju iz komunalne naknade u2005. godini na podruèju Opæine Novigrad Podravski.

II.


III.

Ovaj Zakljuèak objavit æe se u «Slu�benomglasniku «Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».






1.

Na temelju èlanka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti ispašavanju («Narodne novine» broj 174/04), èlanka10. stavka 1. Pravilnika o pozivanju, mobilizaciji iaktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja(«Narodne novine» broj 25/06) i èlanka 35. StatutaOpæine Novigrad Podravski («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 10/01),opæinski naèelnik Opæine Novigrad Podravski 4.svibnja 2006. donio je


zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite ispašavanja Opæine Novigrad Podravski

I.

U Zapovjedništvo zaštite i spašavanja OpæineNovigrad Podravski (u daljnjem tekstu:Zapovjedništvo), imenuju se:

1. MLADEN MAÐER, opæinski naèelnik, za zapovjednika,

2. BRANKO NAPAN, zamjenik opæinskog naèelnika, za zamjenika zapovjednika,

3. IVAN HAD�IJA, predstavnik Podruènog uredaza zaštitu i spašavanje Koprivnica, za èlana,

4. IVAN BRAÈKO, predstavnik Policijske postaje Koprivnica, za èlana,

5. VLADO ŠESTAK, zapovjednik Vatrogasne postrojbe Dobrovoljnog vatrogasnog društva Novigrad Podravski, za èlana.

12.

Na temelju èlanka 26. i 37. Statuta Opæine NovoVirje («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 1/06), Opæinsko vijeæe Opæine NovoVirje na 12. sjednici odr�anoj 2. svibnja 2006. donijeloje

O D L U K Uo profesionalnom obavljanju du�nosti opæinskog

naèelnika Opæine Novo Virje

Èlanak 1.

Opæinski naèelnik Opæine Novo Virje du�nostopæinskog naèelnika obavlja profesionalno od 8.svibnja 2006. godine.

Èlanak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u«Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke�upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE NOVO VIRJE

KLASA: 080-01/06-01/06URBROJ: 2137/22-06-1Novo Virje, 2. svibnja 2006.

PREDSJEDNIK:Dra�en Ðuroci, dr. vet. med., v.r.

13.

Na temelju èlanka 6. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 26. StatutaOpæine Novo Virje («Slu�beni glasnik Koprivnièko-

kri�evaèke �upanije» broj 1/06), Opæinsko vijeæeOpæine Novo Virje na 12. sjednici odr�anoj 2. svibnja2006. donijelo je

O D L U K Uo izmjenama Odluke o izvršavanju Proraèuna

Opæine Novo Virje za 2006. godinu

Èlanak 1.

U Odluci o izvršavanju Proraèuna Opæine NovoVirje za 2006. godinu («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 13/05) (u daljnjem tekstu:Odluka) u èlanku 5. umjesto rijeèi: «predsjednikOpæinskog vijeæa» stavljaju se rijeèi: «opæinskinaèelnik Opæine Novo Virje».

Èlanak 2.

Èlanak 9. mijenja se i glasi:«Sredstva Proraèunske zalihe rasporeðuje

predsjednik Opæinskog poglavarstva za hitne inepredviðene izdatke, kada pojedinaèno iznose do5.000,00 kuna, a za namjene u veæoj svoti odluèujeOpæinsko poglavarstvo.

Predsjednik Opæinskog poglavarstva obvezan jesvaki mjesec izvjestiti Opæinsko vijeæe o korištenjusredstava Proraèunske zalihe, a Opæinskopoglavarstvo obvezno je polugodišnje izvjestitiOpæinsko vijeæe o korištenju Proraèunske zalihe.».

Èlanak 3.

U èlanku 12. umjesto rijeèi: «PredsjednikOpæinskog vijeæa» stavljaju se rijeèi: «Opæinskopoglavarstvo».

Èlanak 4.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-


II.


Administrativno-tehnièke poslove zaZapovjedništvo obavljat æe Jedinstveni upravni odjelOpæine Novigrad Podravski.

III.



OPÆINSKI NAÈELNIKOPÆINE NOVIGRAD PODRAVSKI


OPÆINSKI NAÈELNIK:Mladen Maðer, v.r.

OPÆINA NOVO VIRJEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE NOVO VIRJE


PREDSJEDNIK:Dra�en Ðuroci, dr. vet. med., v.r.

14.

Na temelju èlanka 122. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 26. Statuta

Opæine Novo Virje («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1/06), Opæinsko vijeæeOpæine Novo Virje na 12. sjednici odr�anoj 2. svibnja2006. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju Financijskog izvještaja o izvršenjuProraèuna Opæine Novo Virje za 2006. godinu

za razdoblje od 1. sijeènja do 31. o�ujka 2006. godine

I.

Proraèun Opæine Novo Virje za 2006. godinu(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 13/05) (u daljnjem tekstu: Proraèun) za razdobljeod 1. sijeènja do 31. o�ujka 2006. godine izvršen jekako slijedi:


Plan za Izvršenje za Indeks 2006 I-III. 2006.

A) RAÈUN PRIHODA I RASHODA PRIHODI POSLOVANJA 625.000,00 618.393,00 98,9PRIHODI OD PRODAJENEFINANCIJSKE IMOVINE RASHODI POSLOVANJA 443.425,00 366.889,00 82,7RASHODI ZA NABAVUNEFINANCIJSKE IMOVINE 192.750,00 0 0,0RAZLIKA - VIŠAK 251.504,00 -

B) RAÈUN FINANCIRANJAPRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE 0 0 -IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 6.325,00 0 0,0MANJAK PRIMITAKA OD FINANCIJSKE IMOVINE 6.325,00 0 0,0VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA 0 251.504,00 -

C) MANJAK PRIHODA I PRIMITAKAPRENIJETI IZ PROTEKLE GODINE 0 389.967,00 -MANJAK PRIHODA I PRIMITAKAKOJI SE PRENOSE U SLJEDEÆE RAZDOBLJE 17.500,00 138.463,00 791,2

II.

«I. Raèun prihoda/primitaka i rashoda/izdataka» -prihodi/primici i rashodi/izdaci izvršeni u Proraèunu zarazdoblje od 1. sijeènja do 31. o�ujka 2006. godine, poekonomskoj klasifikaciji, nalaze se u prilogu i sastavnije dio ovog Zakljuèka.

«II. Posebni dio Proraèuna» - izvršenje Proraèunaza razdoblje od 1. sijeènja do 31. o�ujka 2006. godinepo proraèunskim korisnicima, programima,aktivnostima i projektima, nalazi se u prilogu i sastavnije dio ovog Zakljuèka.

III.


OPÆINSKO VIJEÆE OPÆINE NOVO VIRJE


PREDSJEDNIK: Dra�en Ðuroci, dr. vet. med., v.r.

Plan za Izvršenje za Indeks2005. I-XII 2005.

A) RAÈUN PRIHODA I RASHODAPRIHODI POSLOVANJA 1.714.000,00 1.711.091,82 99,83PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.800.000,00RASHODI POSLOVANJA 2.194.000,00 1.873.023,70 85,37RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.315.000,00 369.174,30 28,07RAZLIKA-VIŠAK/MANJAK 5.000,00 531.106,18

B) RAÈUN FINANCIRANJAPRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE 5.000,00 4.043,16 80,86IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU 10.000,00 9.600,00 96,00NETO FINANCIRANJEVIŠAK/MANJAK - NETO FINANCIRANJE 5.000,00 5.556,84

C) MANJAK PRIHODA I PRIMITAKAPRENESENI IZ PREDHODNE GODINE 124.005,55MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA 660.668,57

Èlanak 2.

Prihodi i rashodi te primici i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji utvrðuju se u Raèunu prihoda i rashoda i Raèunafinanciranja za 2005. godinu, kako slijedi:

A. RAÈUN PRIHODA I RASHODA

PRIHODI POSLOVANJA

Sku- Pod- Odje-

pina skup. ljak Naziv prihoda Plan za 2005. Ostvarenje u 2005. Indeks

6 PRIHODI 3.519.000,00 1.711.091,82 48,6261 611 Porez i prirez na dohodak 875.000,00 767.810,53 87,7461 612 Porez na dobit 3.000,00 4.254,94 141,8361 613 Porezi na imovinu 50.000,00 43.064,94 81,1261 614 Porezi na robu i usluge 35.500,00 36.269,16 102,1661 614 6142 Porez na promet 20.000,00 22.376,14 111,8861 614 6145 Porez na korištenje dobara

ili izvoð. aktivnosti 15.500,00 13.893,02 89,6361 616 Oatali prihodi od poreza 200,73

63 Pomoæi 200.000,00 391.906,40 195,95


OPÆINA RASINJAAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

1.

Na temelju èlanka 128. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 27. StatutaOpæine Rasinja («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 11/01) Opæinsko vijeæeOpæine Rasinja na 6. sjednici odr�anoj 14. o�ujka2006. donijelo je

GODIŠNJI OBRAÈUNProraèuna Opæine Rasinja za 2005. godinu

I. OPÆI DIO

Èlanak 1.

Proraèun Opæine Rasinja za 2005. godinu(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 11/04. i 14/05) (u daljnjem tekstu: Proraèun)ostvaren je kako slijedi:

63 633 Pomoæi iz proraèuna 200.000,00 391.906,40 195,9563 633 6331 Tekuæe pomoæi iz �up. proraèuna 200.000,00 247.560,00 123,7863 633 6331 Kapitlne pomoæi iz �upanijskog proraèuna 144.346,40

64 Prihodi od imovine 269.000,00 209.920,26 78,0464 641 Prihodi od financijske imovine 2.000,00 712,15 35,6064 641 6413 Kamate na oroèena sredstva

i depozite po við. 2.000,00 712,15 35,6064 642 Prihodi od nefinancijske imovine 267.000,00 209.208,11 78,3564 642 6421 Naknada za koncesije 17.000,00 6.057,87 35,6364 642 6422 Prihod od iznajmljivanja imovine 250.000,00 201.755,07 80,7064 642 6423 Ostali prihodi od nef. imovine 1.395,17

65 Prihodi od prodaje roba i usluga 171.500,00 134.503,31 78,4265 651 6512 �upanijske. gradske i opæinske

pristojbe i naknade 1.000,00 890,00 89,0065 652 Prihodi po posebnim propisima 170.000,00 133.613,31 78,5965 652 6523 Komunalni doprinosi i druge

naknade utvrð. pos. zakonom 10.500,00 11.892,93 113,2665 652 6524 Doprinos za šume 60.000,00 46.596,38 77,6665 652 6526 Ostali nespomenuti prihodi 100.000,00 75.124,00 75,12

66 Ostali prihodi 110.000,00 123.161,55 111,9666 661 Prihodi koje proraèuni i proraèunski

korisnici ostvare obavljanjem poslova na tr�ištu (vl. prihodi) 110.000,00 103.161,55 96,51

66 661 6612 Prihodi od obavljanja ostalih poslova vl. djelatnosti 110.000,00 103.161,55 93,78

66 663 6631 Tekuæe donacije 20.000,003 Rashodi poslovanja 2.194.000,00 1.873.023,70 85,37

31 Rashodi za zaposlene 319.000,00 314.190,12 98,4931 311 Plaæe 260.000,00 257.826,88 99,1631 311 3111 Plaæe za redovan rad 260.000,00 257.826,88 99,1631 312 Ostali rashodi za zaposlene 14.000,00 11.800,00 84,2831 312 3121 Ostali rashodi za zaposlene 14.000,00 11.800,00 84,2831 313 Doprinosi na plaæe 45.000,00 44.563,24 99,2231 313 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 40.500,00 40.186,49 99,2231 313 3133 Doprinosi za zapošljavanje 4.500,00 4.376,75 97,26

32 Materijalni rashodi 1.363.000,00 1.155.011,49 84,7432 321 Naknade troškova zaposlenima 31.500,00 27.937,18 88,6832 321 3211 Slu�bena putovanja 10.000,00 7.378,00 73,7832 321 3212 Naknade za prijevoz na posao i s posla 20.000,00 19.359,18 96,7932 321 3213 Struèno usavršavanje zaposlenika 1.500,00 1.200,00 80,0032 322 Rashodi za materijal i energiju 207.000,00 174.232,08 84,1732 322 3221 Uredski materijal i

ostali materijalni rashodi 18.000,00 17.087,58 94,9332 322 3223 Energija 149.000,00 143.415,26 96,2532 322 3224 Materijal i dijelovi za tekuæe i

investicijsko odr�avanje 40.000,00 13.729,24 49,3232 323 Rashodi za usluge 1.002.500,00 846.961,83 84,4832 323 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 22.000,00 22.572,00 102,6032 323 3232 Usluge tekuæeg i invest. odr�avanja 788.000,00 631.563,80 80,1432 323 3233 Usluge promid�be i informiranja 30.000,00 33.116,90 110,3832 323 3234 Komunalne usluge 64.500,00 64.000,71 99,2232 323 3237 Intelektualne i osobne usluge 98.000,00 95.708,42 97,6632 329 Ostali nespomenuti rashodi 122.000,00 105.880,40 86,7832 329 3291 Naknade za rad prestavnièkih i izvršnih tijela 30.000,00 29.846,45 99,48


32 329 3293 Reprezentacija 20.000,00 14.760,53 73,8032 329 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 72.000,00 61.273,42 85,10

34 Financijski rashodi 132.000,00 116.148,01 87,9934 343 Ostali financijski rashodi 132.000,00 116.148,01 87,9934 343 3431 Bankarske usluge i

usluge platnnog prometa 10.000,00 8.387,89 83,8734 343 3433 Zatezne kamate 2.000,0034 343 3439 Ostali financijski rashodi 120.000,00 107.760,12 89,80

35 Subvencije 53.000,00 52.480,00 99,0135 352 Subvencije trg. društ. obrtnicima

malim i sred. poduzetnicima 53.000,00 52.480,00 99,0135 352 3523 Subvencije poljoprivrednicima 53.000,00 52.480,00 99,01

36 Pomoæi 10.000,0036 363 Pomoæi unutar opæe dr�ave 10.000,0036 363 3631 tekuæe pomoæi unutar opæe dr�ave 10.000,00

37 Naknade graðanima i kuæanstvima iz proraèuna 100.000,00 104.194,08 104,19

37 372 Naknade graðanima i kuæ. iz proraèuna 100.000,00 104.194,08 104,1937 372 3721 Naknade graðanima i kuæanst. u novcu 100.000,00 104.194,08 104,19

38 Donacije i ostali rashodi 217.000,00 131.000,00 60,3638 381 Tekuæe donacije 197.000,00 113.000,00 57,3638 381 3811 Tekuæe donacije u novcu 197.000,00 113.000,00 57,3638 385 Ostali izvanredni rashodi 20.000,00 18.000,00 90,0038 385 3859 Ostali izvanredni rashodi 20.000,00 18.000,00 90,00

RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

4 Rashodi za mabavu nefinancijske imovine 1.315.000,00 369.174,30 28,07

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 186.000,00 56.932,40 30,60

41 411 Mat. imovina 6.000,00 6.000,00 100,0041 411 4111 Zemljište 6.000,00 6.000,00 100,0041 412 Nematerijalna imovina 180.000,00 50.932,40 28,2941 412 4126 Ostala nematerijalna imovina 180.000,00 50.932,40 28,29

42 Rashodi za nabavu proizv. dug. imovine 1.129.000,00 312.241,90 27,65

42 421 Graðevinski objekti 1.103.000,00 284.643,51 25,8042 421 4213 Ceste, �eljeznice i sl. grað. objekti 403.000,00 284.643,51 70,6342 422 Postrojenja i oprema 26.000,00 27.598,39 106,1442 422 4221 Uredska oprema i najmještaj 16.000,00 16.000,00 100,0042 422 4227 Ureðaji, strojevi i oprema

za ost. namjene 10.000,00 11.598,39 115,98

B. RAÈUN FINANCIRANJA

Sku- Pod- Odje-

pina skup. ljak Naziv primitka Plan za 2005. Ostvarenje u 2005. Indeks

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADU�IVANJA 5.000,00 4.043,16 80,86


81 Primljene otplate (povrati) danih zajmova 5.000,00 4.043,16 80,8681 812 Primici (povrati) danih zajmova

nepr. org. grað. i kuæanstava 5.000,00 4.043,16 80,8681 812 8121 Povrat zajmova danih grað. i kuæanstvima 5.000,00 4.043,16 80,86

5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINUI OTPLATE ZAJMOVA 10.000,00 9.600,00 96,00

51 Izdaci za dane zajmove 10.000,00 9.600,00 96,0051 512 Izdaci za dane zajmove nepr. org.

graðanima i kuæanstvima 10.000,00 9.600,00 96,0051 512 5121 Dani zajmovi neprofitnim org.

graðanima i kuæanstvima u tuzemstvu 10.000,00 9.600,00 96,00

II. POSEBNI DIO

Èlanak 3.

Izvršenje Proraèuna po proraèunskim korisnicima (ekonomska klasifikacija) po programima, aktivnostima iprojektima.

Pozi Raz- Sku- Pod- Odje- Naziv rashoda Plan za 2005. Izvršenje-cija red pina skup. ljak u 2005.

RAZDJEL I OPÆINSKO VIJEÆE I OPÆINSKO POGLAVARSTVO

1. 3 32 329 3293 Reprezentacija 20.000,00 14.760,532. 3 32 329 3291 Naknada i troškovi prijevoza za èlanove

Opæ. vijeæa i Opæ. poglavarstva 30.000,00 29.846,453. 3 32 329 3299 Pokroviteljstva 5.000,00 4.940,004. 3 32 329 3299 Izdaci za proslave-Dan Opæine 10.000,00 6.631,92

UKUPNO RAZDJEL I 65.000,00 56.178,90

RAZDJEL II JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

5. 3 31 311 3111 Plaæe za zaposlene 260.000,00 257.826,887. 3 32 321 3212 Naknada za prijevoz na posao i s posla 20.000,00 19.359,188. 3 31 313 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje na plaæu 40.500,00 40.186,499. 3 31 313 3133 Doprinos za zapošljavanje na plaæu 4.500,00 4.376,7510. 3 31 312 3121 Nagrade i darovi 14.000,00 11.800,0011. 3 32 321 3211 Slu�bena putovanja 10.000,00 7.378,0012. 3 32 321 3213 Naknada za struèno usavršavanje zaposlenika 1.500,00 1.200,0013. 3 32 322 3221 Uredski materijal 7.000,00 6.915,1614. 3 32 322 3221 Ostali materijal 8.000,00 7.197,4215. 3 32 322 3221 Literatura za potrebe zaposlenih 3.000,00 2.975,0016. 3 32 322 3223 Elektrièna energija 30.000,00 30.151,6217. 3 32 322 3223 Motorni benzin i dizel 9.000,00 8.967,9018. 3 32 323 3231 Usluge telefona, telefaksa 22.000,00 22.572,0019. 3 32 323 3232 Usluge tekuæeg odr�avanja opreme 5.000,00 6.329,4920. 3 32 323 3233 Usluge promid�be i informiranja 30.000,00 33.116,9021. 3 34 343 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 10.000,00 8.387,8922. 3 32 323 3237 Usluge odvjetnika 10.000,00 7.381,0023. 3 32 323 3237 Nagrada naèelniku 44.000,00 43.125,0024. 3 32 323 3237 Naknada voditeljima male škole 24.000,00 23.960,0025. 3 32 323 3237 Ostale intelek. usluge 20.000,00 21.242,4226. 3 34 343 3434 Ostali nespomenuti financijski izdaci 120.000,00 107.760,1227. 3 34 343 3433 Zatezna kamata 2.000,00


28. 4 42 422 4227 Ureðaji, strojevi i oprema 10.000,00 11.598,3929. 4 42 422 4221 Program kom. naknade 16.000,00 16.000,00

UKUPNO RAZDJEL II 720.500,00 699.807,61

RAZDJEL III DRUŠTVENE DJELATNOSTI

30. 3 32 329 3299 Kupnja darova djeci škol. i predšk. uzrasta za bo�iæne blagdane 32.000,00 28.729,50

31. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije školi 50.000,00 50.000,0032. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije sportskim društvima 30.000,00 9.000,0033. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije vjerskim zajednicama 30.000,00 10.500,0034. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije udrugama graðana 22.000,00 18.000,0035. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije za kulturu 8.000,00 8.000,0036. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije politièkim strankama 10.000,00 2.500,0037. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije Srpska nac. manjina 5.000,0038. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije vatr. postrojbama 40.000,00 15.000,0039. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije turistièkoj zajednici 2.000,00

UKUPNO RAZDJEL III 229.000,00 141.729,50

RAZDJEL IV KOMUNALNA DJELATNOST

40. 3 32 322 3223 Utrošena energija za javnu rasvjetu 110.000,00 104.295,7441. 3 32 322 3224 Materijal i dijelovi za tekuæe

odr�avanje graðevnih objekata 20.000,00 10.467,5642. 3 32 322 3232 Usluge tekuæeg i investicijskog

odr�avanja grað. objekata 120.000,00 108.264,5443. 3 32 322 3224 Materijal za tekuæe odr�avanje cesta 10.000,00 3.044,6344. 3 32 322 3224 Ostali materijal i dijelovi za

tekuæe i inv. odr�avanje 10.000,00 217,0545. 3 32 323 3232 Usluge tekuæeg odr�avanja cesta 350.000,00 317.350,7846. 3 32 323 3232 Usluge tekuæeg odr�. javne rasvjete 63.000,00 22.282,7147. 3 32 323 3232 Usluge odr�avanja groblja 100.000,00 55.312,1248. 3 32 323 3232 Ostale usluge tekuæag odr�avanja 150.000,00 122.024,1649. 3 32 323 3234 Ostale komunalne usluge 40.000,00 39.844,7150. 3 32 323 3234 Deratizacija 24.500,00 24.156,0051. 3 32 329 3299 Ostali nespomenuti rashodi 25.000,00 20.972,0052. 4 42 421 4213 Izgradnja cesta 403.000,00 284.643,5153. 4 41 412 4126 Prostorno planska dokumentacija 180.000,00 50.932,4054. 4 42 421 4214 Plinovod, vodovod, kanalizacija 700.000,0055. 4 41 411 4111 Zemljište 6.000,00 6.000,00

UKUPNO RAZDJEL IV 2.311.500,00 1.169.807,91

RAZDJEL V PRORAÈUNSKA PRIÈUVA I OSTALO

55. 3 38 385 3851 Tekuæa prièuna 20.000,00 18.000,0056. 3 36 363 3631 Tekuæe potpore �upaniji (poduzetništvo) 5.000,0057. 3 37 372 3721 Pomoæ obiteljima i kuæanstvima 100.000,00 104.194,0858. 3 36 363 3631 Sredstva za civilnu zaštitu 5.000,0059. 3 35 352 3523 Subvencija poljoprivrednicima (osjemenjivanje) 53.000,00 52.480,0060. 5 51 512 5121 Dani studentski i uèenièki kretiti 10.000,00 9.600,00

UKUPNO RAZDJEL V 193.000,00 184.274,08

UKUPNO RAZDJEL I+II+II+IV+V 3.519.000,00 2.251.798,00



Èlanak 4.


OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE RASINJA

KLASA: 400-06/06-01/06 URBROJ: 2137/13-06-1 Rasinja, 14. o�ujka 2006.

PREDSJEDNIK:Vjekoslav Radièek, v.r.

2.

Na temelju èlanka 28. Zakona o komunalnomgospodarstvu («Narodne novine» broj 26/03. -proèišæeni tekst, 82/04, 110/04. i 178/04) i èlanka 27.Statuta Opæine Rasinja («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 11/01)Opæinsko vijeæe Opæine Rasinja na 6. sjedniciodr�anoj 14. o�ujka 2006. donijelo je

P R O G R A Modr�avanja komunalne infrastrukture

na podruèju Opæine Rasinja u 2006. godini

I.

Programom odr�avanja komunalne infrastrukturena podruèju Opæine Rasinja u 2006. godini (u daljnjemtekstu: Program) utvrðuje se vrsta i opseg radova naodr�avanju komunalne infrastrukture za komunalnedjelatnosti za koje se sredstva osiguravaju izProraèuna Opæine Rasinja za 2006. godinu (udaljnjem tekstu: Proraèun) i komunalne naknade, a tosu:

- odr�avanje èistoæe javnih površina,- odr�avanje nerazvrstanih cesta, - odr�avanje groblja,- odr�avanje javne rasvjete.

II.

U 2006. godini iz sredstava Proraèuna ikomunalne naknade financirat æe se odr�avanjekomunalne infrastruktureu svoti 1.112.0000 kuna i to:

1. Odr�avanje javnih površina koje obuhvaæaodr�avanje zelenila, zamjena dotrajalih sadnicaukrasnog bilja i sanacija smetlišta.

Opseg radova: tijekom cijele godine.

Sredstva 50.000,00 kuna iz Proraèuna.2. Odr�avanje nerazvrstanih cesta koje obuhvaæa

nasipavanje cesta šljunkom, èišæenje snijega uzimskim mjesecima, polaganje sloja asfalta, kupnja iugradnja betonskih cijevi za mostove.

Sredstva 582.000,00 kuna iz Proraèuna,200.000,00 kuna iz sredstava komunalne naknade.

3. Odr�avanje groblja koje obuhvaæa odr�avanjespomen - obilje�ja, odvoz smeæa, odr�avanje zelenihpovršina, izrada katastra groblja.

Opis radova: prema potrebi.Sredstva 100.000,00 kuna iz Proraèuna.4. Odr�avanje javne rasvjete koja obuhvaæa

popravak i zamjenu rasvjetnih tijela, proširenje mre�ei utrošak elektriène energije.

Opseg radova: popravak i zamjena rasvjetnihtijela, èetiri puta godišnje, utrošak elektriène energijetijekom cijele godine, proširenje javne rasvjete.

Sredstva 180.000,00 kuna iz sredstava Proraèuna.

III.

Za veæi opseg radova koje æe biti nu�no izvršiti naodr�avanju komunalne infrastrukture iz ovogPrograma, a nisu predviðeni ovim Programom,sredstva æe se osigurati u Proraèunu.

IV.

Ovaj Program stupa na snagu osmog dana objaveu «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke�upanije», a primjenjuje se od 1. sijeènja 2006.godine.




3.

Na temelju èlanka 39. Zakona o športu («Narodnenovine» broj 111/97, 13/98, 127/00, 24/01, 100/04. i177/04) i èlanka 27. Statuta Opæine Rasinja(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 11/01) Opæinsko vijeæe Opæine Rasinja na 6.sjednici odr�anoj 14. o�ujka 2006. donijelo je

P R O G R A Mjavnih potreba u športu na podruèju

Opæine Rasinja u 2006. godini


I.

Programom javnih potreba u športu na podruèjuOpæine Rasinja u 2006. godini (u daljnjem tekstu:Program) odreðuju se aktivnosti, poslovi i djelatnosti ušportu koji su od lokalnog znaèenja, te æe se sredstvaza njihovo financiranje osigurati iz Proraèuna OpæineRasinja za 2006. godinu (u daljnjem tekstu:Proraèun).

II.

Javne potrebe u športu na podruèju OpæineRasinja ostvarivat æe se:

- poticanjem i promicanjem športa,- provoðenjem dijela programa tjelesne i

zdravstvene kulture djece i mlade�i,- djelovanjem športskih udruga, treningom,

organiziranjem i provoðenjem natjecanja, opæom iposebnom zdravstvenom zaštitom sportaša,

- športsko-rekreacijskim aktivnostima graðana,- struènim radom u športu.

III.

Javne potrebe u športu osiguravat æe se putemaktivnosti, koje æe organizirati i provoditi športskeudruge na podruèju Opæine Rasinja, a to su:

1. Nogometni klub «Rasinja», iz Rasinje,2. Nogometni klub «Sabarija», iz Subotice

Podravske,3. Nogometni klub «Galeb-Jadran», iz Koledinec-

Kuzminec,4. Nogometni klub «Tehnièar», iz Cvetkovca.

IV.

Za javne potrebe u športu na podruèju OpæineRasinja u 2006. godini, a imajuæi u vidu pojedinaèneprograme rada i druge izdatke Proraèuna, uProraèunu Opæine Rasinja osigurat æe se sredstva usvoti 30.000,00 kuna, a rasporeðuju se:

1. Nogometnom klubu «Rasinja» iz Rasinje 7.000,00 kuna,

2. Nogometnom klubu «Sabarija»iz Subotice Podravske 10.000,00 kuna,

3. Nogometnom klubu «Galeb-Jadran» iz Koledinec-Kuzminec 8.000,00 kuna,

4. Nogometnom klubu «Tehnièar» iz Cvetkovca 5.000,00 kuna.

V.

Sredstva za javne potrebe u športu utvrðena ovimProgramom, uplaæivat æe se na �iro-raèunekorisnicima putem doznaka, odnosno premapojedinaènim zahtjevima.

Ako se u Proraèunu neæe ostvarivati planirani

prihodi, sredstva za javne potrebe uplaæivati æe sesukladno mjeseènom ostvarivanju prihoda.

VI.

U okviru ukupno planiranih sredstava za javnepotrebe u športu utvrðenih ovim Programom,preraspodjela planiranih sredstava dopuštena jeizmeðu pojedinih korisnika ako za to postoji potreba iako to odobri Opæinsko poglavarstvo Opæine Rasinja,s tim da preraspodjela ne mo�e biti veæa od 5%sredstava utvrðenih na stavci koja se umanjuje.

VII.

U izvršenju ovog Programa, korisnici kojima suovim Programom rasporeðena sredstva du�ni supodnijeti Opæinskom vijeæu Opæine Rasinja godišnjeizvješæe najkasnije do 15. veljaèe 2007. godine.

VIII.

Ovaj Program stupa na snagu osmog dana oddana objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije», a primjenjuje se od 1. sijeènja2006. godine.


KLASA: 620-01/06-01/06URBROJ: 2137/13-06-1Rasinja, 14. o�ujka 2006.


4.

Na temelju èlanka 1. i 9a. Zakona o financiranjujavnih potreba u kulturi («Narodne novine» broj 47/90.i 27/93) i èlanka 27. Statuta Opæine Rasinja(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 11/01) Opæinsko vijeæe Opæine Rasinja na 6.sjednici odr�anoj 14. o�ujka 2006. donijelo je

P R O G R A Mjavnih potreba u kulturi na podruèju


I.

Programom javnih potreba u kulturi na podruèjuOpæine Rasinja u 2006. godini (u daljnjem tekstu:Program) utvrðuju se aktivnosti i djelatnosti u kulturikoje æe se financirati iz Proraèuna Opæine Rasinja za2006. godinu (u daljnjem tekstu: Proraèun).


II.

Javne potrebe u kulturi na podruèju OpæineRasinja ostvarivat æe se:

- djelovanjem udruga u kulturi, te pomaganjem ipoticanjem umjetnièkog i kulturnog stvaranja,

- investicijskim odr�avanjem i adaptacijomobjekata kulture, sakralnih objekata i spomenikakulture,

- akcijama i manifestacijama u kulturi koje æepridonijeti razvitku i promicanju kulturnog �ivota,

- odr�avanjem i nabavljanjem nove opreme.

III.

Na podruèju Opæine Rasinja djeluje: 1. Hrvatsko seljaèko pjevaèko društvo «Sloga»

Kuzminec.

IV.

Za javne potrebe iz toèke II. ovog Programa,ukljuèujuæi i sakralne objekte i spomenike kulture uProraèunu Opæine Rasinja u 2006. godini, osigurat æese sredstva u svoti 38.000,00 kuna.

V.

Sredstva iz toèke IV. ovog Programa rasporeðujuse:

1. Hrvatsko seljaèko pjevaèkoDruštvo «Sloga» Kuzminec 3.000,00 kuna.

2. Knji�nica i èitaonica «Fran Galoviæ» Koprivnica - bibliobus 5.000,00 kuna.

3. Za obnovu, odr�avanje i izgradnju sakralnih objekata 30.000,00 kuna.

VI.

Sredstva za javne potrebe u kulturi utvrðena ovimProgramom, uplaæivat æe se na �iro-raèunekorisnicima, putem doznaka odnosno premapojedinaènim zahtjevima.

Ako se u Proraèunu neæe ostvarivati planiraniprihodi, sredstva za javne potrebe uplaæivati æe sesukladno mjeseènom ostvarivanju prihoda.

VII.

U okviru ukupno planiranih sredstava za javnepotrebe u kulturi utvrðenih ovim Programom,preraspodjela planiranih sredstava dopuštena jeizmeðu pojedinih korisnika, ako za to postoji potreba iako to odobri Opæinsko poglavarstvo Opæine Rasinja.

VIII.

U izvršenju ovog Programa, korisnici kojima suovim Programom rasporeðena sredstva du�ni su

podnijeti Opæinskom vijeæu Opæine Rasinja godišnjeizvješæe najkasnije do 15. veljaèe 2007. godine.

IX.





5.

Na temelju èlanka 12. i 13. Zakona o osnovnomškolstvu («Narodne novine» broj 69/03. - proèišæenitekst i 76/05) i èlanka 27. Statuta Opæine Rasinja(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 11/01) Opæinsko vijeæe Opæine Rasinja na 6.sjednici odr�anoj 14. o�ujka 2006. donijelo je

P R O G R A Mjavnih potreba u osnovnom školstvu

na podruèju Opæine Rasinja u 2006. godini

I.

Programom javnih potreba u osnovnom školstvuna podruèju Opæine Rasinja u 2006. godini (u daljnjemtekstu: Program) utvrðuju se javne potrebe uosnovnom školstvu za koje se sredstva osiguravaju uProraèunu Opæine Rasinja za 2006. godinu (udaljnjem tekstu: Proraèun).

II.

Javne potrebe u školstvu ostvarivat æe se kroz: - provoðenje programa «Male škole»,- provoðenje športskih aktivnosti kroz sudjelovanja

na takmièenjima u rukometu, nogometu, atletici i školiplivanja,

- provoðenje sigurnosti u prometu,- susrete, takmièenja, smotre, izlete, obilje�avanje

blagdana, darivanja djece predškolskog i školskoguzrasta.

III.

Javne potrebe iz toèke II ovog Programa ostvarivat


æe Osnovna škola Rasinja s podruènim školama uSubotici Podravskoj, Velikom Pogancu i Kuzmincu (udaljnjem tekstu: korisnik).

IV.

Za ostvarivanje javnih potreba iz toèke II. ovogPrograma, u Proraèunu Opæine Rasinja u 2006. g.,osiguravaju se sredstva u svoti 95.000,00 kuna, arasporeðuju se:

- za voditelje «Male škole» 20.000,00 kuna,- djeèji darovi 25.000,00 kuna,- za ostale potrebe iz toèke

II ovog Programa 50.000,00 kuna.

V.

Sredstva za javne potrebe u osnovnomškolstvu utvrðena ovim Programom uplativat æe se na�iro-raèun korisniku putem doznaka.

Ako se u Proraèunu neæe ostvarivati planiraniprihodi sredstva za javne potrebe uplaæivat æe sesukladno ostvarivanju prihoda.

VI.

Korisnik je du�an Opæinskom vijeæu OpæineRasinja podnijeti izvješæe o korištenju sredstvaosiguranih ovim Programom, najkasnije do 15. veljaèe2007. godine.

VI.





6.

Na temelju èlanka 5. i 7. Zakona o socijalnoj skrbi(«Narodne novine» broj 73/97, 27/01, 59/01, 82/01. i103/03) i èlanka 27. Statuta Opæine Rasinja(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 11/01) Opæinsko vijeæe Opæine Rasinja na 6.sjednici odr�anoj 14. o�ujka 2006. donijelo je

P R O G R A Mjavnih potreba u socijalnoj skrbi na podruèju


I.

Programom javnih potreba u socijalnoj skrbi napodruèju Opæine Rasinja u 2006. godini (u daljnjemtekstu: Program) utvrðuje se naèin ostvarivanja javnihpotreba u socijalnoj skrbi i financijska sredstva zanjegovo provoðenje.

II.

Javne potrebe u socijalnoj skrbi ostvarivat æe se:- pomaganjem osobama i obiteljima u novcu ili

naturi kad se zbog nesposobnosti za rad, bolesti,starosti, elementarnih nepogoda i drugih dogaðajanaðu u stanju socijalne potrebe,

- provoðenjem humanitarnih akcija,- osiguranjem besplatne prehrane uèenika

odreðene kategorije.

III.

Javne potrebe iz toèke II. ovog Programaostvarivat æe se kroz rad:

- Socijalnog vijeæa Opæine Rasinja,- Opæinskog poglavarstva Opæine Rasinja,- Gradskog društva Crvenog kri�a Koprivnica,- Podru�nice Crvenog kri�a Rasinja,- Osnovne škole Andrije Palmoviæa Rasinja.

IV.

Za javne potrebe iz toèke II. ovog Programaosiguravaju se sredstva u Proraèunu Opæine Rasinjaza 2006. godini u svoti 100.000,00 kuna, arasporeðuju se:

- za pomoæi 55.000,00 kuna,- za provoðenje akcija Gradskog

društva Koprivnica Podru�nica Crvenog kri�a Rasinja 10.000,00 kuna,

- za besplatnu prehranu uèenikaodreðenih kategorija 35.000,00 kuna.

V.

Sredstva iz toèke IV. ovog Programa za pomoæi,korisnicima æe se odobravati pojedinaèno pozahtjevima ili na prijedlog Socijalnog vijeæa OpæineRasinja, a za ostale javne potrebe korisnicima æe sedoznaèivati mjeseèno.

VI.

Ovaj Program stupa na snagu osmog dana oddana objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije», a primjenjuje se od 1. sijeènja


2006. godine.




7.

Na temelju èlanka 4. Zakona o zaštiti puèanstva odzaraznih bolesti («Narodne novine» broj 62/92. i26/93) i èlanka 27. Statuta Opæine Rasinja («Slu�beniglasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 11/01)Opæinsko vijeæe Opæine Rasinja na 6. sjedniciodr�anoj 14. o�ujka 2006. donijelo je

P R O G R A M zaštite zdravlja puèanstva na podruèju


I.

Programom zaštite zdravlja puèanstva na podruèjuOpæine Rasinja u 2006. godini (u daljnjem tekstu:Program) osigurava se provoðenje i financiranjesistematske deratizacije.

II.

Radi zaštite zdravlja puèanstva, �ivotinja i zaštiteokoliša, sistematska deratizacija na podruèju OpæineRasinja provest æe se na svim domaæinstvima ujavnim i komunalnim objektima, kao i na javnimpovršinama piletiranim mamcima koji garantirajuvaljanost deratizacije (Brodolin, Storm, Rakumin prahi slièno). Deratizacija se u 2006. godini treba provestijednokratno uz obvezno praæenje toka i efekataderatizacije.

III.

Za provoðenje ovog Programa u ProraèunuOpæine Rasinja u 2006. godini osiguravaju sesredstva u svoti 30.000,00 kuna.

IV.

Poslovi na provoðenju ovog Programa povjerit æese pravnoj osobi na temelju provedenog postupkaodabira najpovoljnije ponude.

V.

Meðusobna prava i obveze Opæine Rasinja ipravne osobe kojoj æe biti povjereno provoðenje ovogPrograma regulirat æe se Ugovorom.

VI.

Ovaj Program stupa na snagu osmog dana oddana objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.




8.

Na temelju èlanka 32. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03), i èlanka 27. StatutaOpæine Rasinja («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 11/01) Opæinsko vijeæeOpæine Rasinja na 7. sjednici odr�anoj 2. svibnja2006. donijelo je

I Z M J E N E I D O P U N EProraèuna Opæine Rasinja za 2006 godinu

Èlanak 1.

U Proraèunu Opæine Rasinja za 2006 godinu(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 14/05) èlanak 1. mijenja se i glasi:

«Proraèun Opæine Rasinja za 2006 godinu (udaljnjem tekstu: Proraèun)» sastoji se od:

- prihoda i primitaka u svoti 3.777.000,00 kuna,

- rashoda i izdataka u svoti 3.777,000,00 kuna.

Èlanak 2.


«Prihodi i primici, rashodi i izdaci Proraèunautvrðeni u Bilanci prihoda i primitaka, rashoda iizdataka» za 2006 godinu poveæavaju se odnosnosmanjuju kako slijedi:


IZMJENA BILANCE PRIHODA I PRIMITAKA, RASHODA I IZDATAKAZA 2006.GODINU

PRIHODI I PRIMICI

Raz-Sku- Pod- Odje- OPIS Plan za Izmjena plana Plan nakonred pina sku. ljak 2006. za 2006. izmjene

(poveæanje, smanjenje) za 2006.

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 3.477.000,00 +300.000,00 3.777.000,00

6 Prihodi 3.067.000,00 -1.100.000,00 1.967.000,006 61 Prihodi od poreza 918.000,00 918.000,006 61 611 Porez i prirez na dohodak 830.000,00 830.000,006 61 611 6111 Porez i prirez na dohodak

od nesamost. rada 850.000,00 850.000,006 61 611 6112 Porez i prirez na dohodak

od samost. djelatnosti 60.000,00 60.000,006 61 611 6113 Porez i prirez na dohodak od

imovine i imovinskih prava 5.000,00 - 5.000,006 61 611 6114 Porez i prir. na dohodak od kapitala 10.000,00 10.000,006 61 611 6115 Porez i prirez na dohodak

po godišnjoj prijavi 5.000,00 - 5.000,006 61 611 6117 Povrat poreza po god. prijavi -100.000,00 - -100.000,006 61 612 Porez na dobit 2.000,00 2.000,006 61 612 6121 Porez na dobit poduzetnika 2.000,00 2.000,006 61 613 Porezi na imovinu 50.000,00 - 50.000,006 61 613 6134 Povremeni porezi na imovinu 50.000,00 - 50.000,006 61 613 6134 Porez na promet nekretnina 50.000,00 - 50.000,006 61 614 Porezi na robu i usluge 36.000,00 36.000,006 61 614 6142 Porez na potrošnju alkoholnih i

bezalkoholnih piæa 20.000,00 - 20.000,006 61 614 6145 Porezu na korišt.dobara

ili izvoðenje aktivnosti 16.000,00 16.000,006 61 614 6145 Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke 16.000,00 16.000,00

6 63 Pomoæi 700.000,00 -400.000,00 300,000,006 63 633 Pomoæi iz proraèuna 700.000,00 -400.000,00 300.000,006 63 633 6331 Tekuæe pomoæi iz

�upanijskog proraèuna 200.000,00 -100.000,00 100.000,006 63 633 6332 Kap. pomoæi iz �up. proraèuna 500.000,00 -300.000,00 200.000,00

6 64 Prihodi od imovine 368.000,00 -100.000,00 268.000,006 64 641 Prihodi od finan. imovine 3.000,00 3.000,006 64 641 6412 Prihodi od kamata 3.000,00 3.000,006 64 642 Prihodi od nef. imovine 365.000,00 -100.000,00 265.000,006 64 642 6421 Naknada za koncesije 15.000,00 15.000,006 64 642 6422 Prihodi od iznajmlj. imovine 350.000,00 -100.000,00 250.000,006 64 642 6422 Prihodi od zakupa

poljoprivred. zemljišta 250.000,00 -100.000,00 150.000,006 64 642 6422 Prihodi od zak. nekretnina 100.000,00 100.000,00

6 65 Prihodi od prodaje roba i usluga 971.000,00 -600.000,00 371.000,006 65 651 Administrat. pristojbe 1.000,00 - 1.000,006 65 651 6512 �upanijske, gradske i

opæinske pristojbe i naknade 1.000,00 - 1.000,006 65 652 Prihodi po posebnim propisima 970.000,00 -600.000,00 370.000,006 65 652 6523 Komunalni doprinosi i druge naknade

utvrðene posebnim zakonom 220.000,00 220.000,00


6 65 652 6523 Komunalni doprinosi 20.000,00 - 20.000,006 65 652 6523 Komunalna naknada 200.000,00 200.000,006 65 652 6524 Doprinos za šume 50.000,00 50.000,006 65 652 Ostali nespomenuti prihodi 700.000,00 -600.000,00 100.000,006 65 652 6526 Prihod od graðana za

sufinanciranje asfalta 100.000,00 -100.000,00 -6 65 652 6526 Prihod od graðana za

sufinan. vodovoda 600.000,00 -500.000,00 100.000,00

6 66 Ostali prihodi 110.000,00 - 110.000,006 66 661 Prihodi koje proraèun i pror

korisnici ostvare na tr�. (vl prihodi) 110.000,00 - 110.000,006 66 661 6612 Prihodi od obavlj. ostalih

poslova vlastite djelatnosti 110.000,00 - 110.000,006 66 661 6612 Prihod od naknada za groblj. usluge 100.000,00 - 100.000,006 66 661 6612 Prihodi od povr. za korišt.

el. energije i dr. 10.000,00 - 10.000,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 400.000,00 +1.400.000,00 1.800.000,00

7 72 Prihodi od prodaje proiz. imovine 100.000,00 +1.400.000,00 1.500.000,007 72 721 Prihodi od pr. grað. objekata 100.000,00 +1.400.000,00 1.500.000,007 72 721 7211 Stam. objekti 100.000,00 +1.400.000,00 1.500.000,00

7 71 Prihodi od prodaje nepr. imovine 300.000,00 300.000,007 71 711 Prihodi od prodaje mat. imovine 300.000,00 300.000,007 71 711 7111 Zemljište 300.000,00 300.000,00

8 Primici od fin. imovine i zadu�ivanja 10.000,00 10.000,008 81 Primljene otplate

(povrati) danih zajmova 10.000,00 10.000,008 81 812 Primici (povr.) danih zajmova

neprof. org. gr. i kuæanstvima 10.000,00 10.000,008 81 812 8121 Povrat zajmova danih gr. i kuæ. 10.000,00 10.000,00

RASHODI I IZDACI

Raz-Sku- Pod- Odje- OPIS Plan za Izmjena plana Plan nakonred pina sku. ljak 2006. za 2006. izmjene

(poveæanje, smanjenje) za 2006.

3 Rashodi 2.025.000,00 +187.000,00 2.212.000,003 31 Rashodi za zaposlene 401.000,00 401.000,003 31 311 Plaæe 330.000,00 - 330.000,003 31 311 3111 Plaæe za zaposlene 330.000,00 - 330.000,003 31 312 Ostali rashodi za zaposlene 13.000,00 13.000,003 31 312 3121 Naknada za vrijeme bolovanja 2.000,00 2.000,003 31 312 3121 Darovi i nagrade 11.000,00 11.000,003 31 313 Doprinosi na plaæe 58.000,00 - 58.000,003 31 313 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 52.000,00 - 52.000,003 31 313 3133 Doprinosi za zapošljavanje 6.000,00 - 6.000,00

3 32 Materijalni rashodi 1.112.000,00 +180.000,00 1.292.000,003 32 321 Naknade troškova zaposlenima 33.000,00 33.000,003 32 321 3211 Slu�bena putovanja 13.000,00 13.000,003 32 321 3212 Naknade za prijevoz

na posao i s posla 18.000,00 18.000,003 32 321 3213 Struèno usavrš. zaposlenika 2.000,00 2.000,00


3 32 322 Rashodi za materijal i energiju 242.000,00 242.000,003 32 322 3221 Uredski materijal i ostali

materijalni rashodi 14.000,00 14.000,003 32 322 3223 Energija 136.000,00 136.000,003 32 322 3224 Materijal i dijelovi za tekuæe

i investicijsko odr�avanje 90.000,00 90.000,003 32 322 3225 Sitni inventar 2.000,00 2.000,003 32 323 Rashodi za usluge 714.000,00 +150.000,00 864.000,003 32 323 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 20.000,00 20.000,003 32 323 3232 Usluge tekuæeg i inv. odr�avanja 540.000,00 +150.000,00 690.000,003 32 323 3233 Usluge promid�be i informiranja 15.000,00 15.000,003 32 323 3234 Komunalne usluge 50.000,00 50.000,003 32 323 3237 Intelektualne i osobne usluge 89.000,00 89.000,003 32 329 Ostali nespomenuti izdaci 123.000,00 +30.000,00 153.000,003 32 329 3291 Naknade za rad predst.

i izvršnih tijela 30.000,00 +20.000,00 50.000,003 32 329 3293 Reprezentacija 20.000,00 - 20.000,003 32 329 3299 Ostali nespomenuti

rashodi poslovanja 73.000,00 +10.000,00 83.000,00

3 34 Financijaki rashodi 132.000,00 132.000,003 34 343 Ostali financ. rashodi 132.000,00 132.000,003 34 343 3431 Bankarske usluge i

usluge plat. prometa 10.000,00 - 10.000,003 34 343 3433 Zatezne kamate 2.000,00 - 2.000,003 34 343 3434 Ostali financ. rashodi 120.000,00 120.000,00

3 36 Pomoæi 20.000,00 - 20.000,003 36 363 Pomoæi unutar opæe dr�ave 20.000,00 - 20.000,003 36 363 3631 Tekuæe pomoæi unutar opæe dr�ave 20.000,00 - 20.000,00

3 37 Naknade grað. i kuæan.iz fon. i proraèuna 110.000,00 110.000,00

3 37 372 Naknade grað. i kuæan. iz proraèuna 110.000,00 110.000,003 37 372 3721 Naknade grað. i kuæ. u novcu 110.000,00 110.000,00

3 38 Donacije i ost. rashodi 250.000,00 +7.000,00 257.000,003 38 381 Tekuæe donacije 230.000,00 +7.000,00 237.000,003 38 381 3811 Tekuæe don. u novcu 230.000,00 +7.000,00 237.000,003 38 385 3859 Ost. izvanred. rashodi 20.000,00 - 20.000,00

4 Rashodi za nabavu nefin. imovine 1.452.000,00 +93.000,00 1.545.000,00

4 41 Rashodi za nabavu nep. imovine 180.000,00 +40.000,00 220.000,004 41 412 Nematerijal. imovina 180.000,00 +40.000,00 220.000,004 41 412 4126 Ostala nemat. imovina 180.000,00 +40.000,00 220.000,00

4 42 Rashodi za nabavu proiz. dug. imovine 1.272.000,00 +53.000,00 1.325.000,00

4 42 421 Graðevni objekti 1.262.000,00 +53.000,00 1.315.000,004 42 421 4212 Poslovni objekti +600.000,00 600.000,004 42 421 4213 Ceste, �eljeznice i sl. grað. objekti 562.000,00 +53.000,00 615.000,004 42 421 4214 Ostali graðev. objekti 700.000,00 -600.000,00 100.000,004 42 422 Postrojenja i oprema 10.000,00 10.000,004 42 422 4227 Ureðaji, strojevi i opr. za ost. namjene 10.000,00 - 10.000,00

UKUPNI RASHODI 3.477.000,00 +280.000,00 3.757.000,00

5 Izdaci za financijsku imovinu +20.000,00 20.000,00


5 51 Izdaci za zajmove +20.000,00 20.000,005 51 512 Izdaci za dane zajmove +20.000,00 20.000,005 51 512 5121 Dani zajmovi nepr. org.

graðanima i kuæanstvima +20.000,00 20.000,00

SVEUKUPNO RASHODI + IZDACI 3.477.000,00 +300.000,00 3.777.000,00

Èlanak 3.


«Izdaci Proraèuna u svoti 3.777.000,00 kuna rasporeðuju se po nositeljima i namjenama u Posebnom dijeluProraèuna», kako slijedi:

Pozi- Raz Sku- Pod- Odje- OPIS Plan za Izmjena plana Plan nakoncija - red pina sku- ljak 2006. za 2006. izmjene za

pina (poveæanje, smanjenje) 2006.

RAZDJEL I OPÆINSKO VIJEÆE I POGLAVARSTVO

1. 3 32 329 3293 Reprezentacija 20.000,00 - 20.000,002. 3 32 329 3291 Naknada i troš. prijevoza za èl.

Opæ. vijeæa i poglavarstva 30.000,00 +20.000,00 50.000,003. 3 32 329 3299 Pokroviteljstva 10.000,00 +10.000,00 20.000,004. 3 32 329 3299 Izdaci za proslave - Dan Opæine 10.000,00 - 10.000,00

UKUPNO RAZDJEL I 70.000,00 +30.000,00 100.000,00

RAZDJEL II - JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

5. 3 31 311 3111 Plaæe za zaposlene 330.000,00 - 330.000,006. 3 31 312 3121 Naknada za vrijeme za bolovanja 2.000,00 2.000,007. 3 32 321 3212 Naknada za prijevoz

na posao i s posla 18.000,00 18.000,008. 3 31 313 3132 Doprinosi za zdravstveno

osiguranje na plaæu 52.000,00 - 52.000,009. 3 31 313 3133 Doprinos za

zapošljavanje na plaæu 6.000,00 - 6.000,0010. 3 31 312 3121 Nagrade i darovi 11.000,00 11.000,0011. 3 32 321 3211 Slu�bena putovanja 13.000,00 13.000,0012. 3 32 321 3213 Struèno usavršavanje

zaposlenika 2.000,00 2.000,0013. 3 32 322 3221 Uredski materijal 7.000,00 - 7.000,0014. 3 32 322 3221 Ostali materijal 4.000,00 4.000,0015. 3 32 322 3221 Literatura za potrebe zaposlenih 3.000,00 - 3.000,0016. 3 32 322 3223 Elektrièna energija 30.000,00 - 30.000,0017. 3 32 322 3223 Motorni benzin i dizel 6.000,00 6.000,0018. 3 32 322 3225 Sitni inventar 2.000,00 2.000,0019. 3 32 323 3231 Usluge telefona, telefaksa 20.000,00 20.000,0020. 3 32 323 3232 Usluge tek. odr�avanja opreme 10.000,00 10.000,0021. 3 32 323 3233 Usluge promid�be i informiranja 15.000,00 15.000,0022. 3 34 343 3431 Bankarske usluge i

usluge platnog prometa 10.000,00 - 10.000,0023. 3 32 323 3237 Usluge odvjetnika 10.000,00 - 10.000,0024. 3 32 323 3237 Nagrada naèelniku 44.000,00 - 44.000,0025. 3 32 323 3237 Naknada voditeljima male škole 20.000,00 20.000,0026. 3 32 323 3237 Ostale intelektualne usluge 15.000,00 15.000,0027. 3 34 343 3434 Ostali nespomenuti


financijski rashodi 120.000,00 120.000,0028. 3 34 343 3433 Zatezna kamata 2.000,00 - 2.000,0029. 4 42 422 4227 Ureð. strojevi i oprema 10.000,00 - 10.000,00

UKUPNO RAZDJEL II 762.000,00 762.000,00

RAZDJEL III - DRUŠTVENE DJELATNOSTI

30. 3 32 329 3299 Kupnja darova djeci šk. i predšk. uzrasta za bo�iæ. blagd. 25.000,00 25.000,00

31. 3 38 381 381 Tekuæe donacije školi 50.000,00 - 50.000,0032. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije sport. društ. 30.000,00 - 30.000,0033. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije

vjerskim zajednicama 30.000,00 - 30.000,0034. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije

udrugama graðana 22.000,00 - 22.000,0035. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije Srpska

nacional. manjina 20.000,00 20.000,0036. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije za kulturu 8.000,00 +7.000,00 15.000,0037. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije pol. strankama 10.000,00 - 10.000,0038. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije vatr. postrojb. 40.000,00 - 40.000,0039. 3 38 381 3811 Tekuæe donacije TZO 20.000,00 - 20.000,00

UKUPNO RAZDJEL III 255.000,00 +7.000,00 262.000,00

RAZDJEL IV - KOMUNALNA DJELATNOST

40. 3 32 322 3223 Utrošena energija za javnu rasvjetu 100.000,00 100.000,00

41. 3 32 322 3234 Ostale komunalne usluge 20.000,00 20.000,0042. 3 32 322 3224 Materijal i dijelovi za tekuæe i

invest. odr�avanje grað. objekata 50.000,00 50.000,00

43. 3 32 322 3224 Ostali mat. i dijelovi zatekuæe i inv. odr�avanje 20.000,00 20.000,00

44. 3 32 323 3232 Usluge tekuæeg i invest.odr�avanja graðevinskih objekata 100.000,00 +100.000,00 200.000,00

45. 3 32 322 3224 Materijal za tekuæe odr�avanje cesta 20.000,00 20.000,00

46. 3 32 323 3232 Usluge tekuæeg odr�avanja cesta 200.000,00 200.000,00

47. 3 32 323 3232 Usluge tekuæeg odr�avanja javne rasvjete 80.000,00 80.000,00

48. 3 32 323 3232 Usluge odr�avanja groblja 100.000,00 - 100.000,0049. 3 32 323 3232 Ostale usluge tekuæeg

odr�avanja 50.000,00 +50.000,00 100.000,0050. 3 32 323 3234 Deratizacija 30.000,00 30.000,0051. 3 32 329 3299 Sufinanciranje mjerenje

kakvoæe zraka 3.000,00 3.000,0052. 3 32 329 3299 Ostali nespomenuti rashodi 25.000,00 25.000,0053. 4 42 421 4213 Izgradnja cesta 562.000,00 +53.000,00 615.000,0054. 4 41 412 4126 Prostorno planska

dokumentacija i projekti 180.000,00 +40.000,00 220.000,0055. 4 42 421 4214 Plinovod,vodo-vod,

kanalizaciija 700.000,00 -600.000,00 100.000,0056. 4 42 421 4212 Izgradnja vrtiæa +600.000,00 +600.000,00

UKUPNO RAZDJEL IV 2.240.000,00 +243.000,00 2.483.000,00


1.

Na temelju èlanka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti ispašavanju («Narodne novine» broj 174/04), èlanka10. stavka 1. Pravilnika o pozivanju, mobilizaciji iaktiviranju operativnih snaga zaštite i spašavanja(«Narodne novine» broj 25/06) i èlanka 27. StatutaOpæine Sveti Petar Orehovec («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 12/01) opæinskinaèelnik Opæine Sveti Petar Orehovec 10. svibnja2006. donio je


zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite ispašavanja Opæine Sveti Petar Orehovec

I.

U Zapovjedništvo zaštite i spašavanja OpæineSveti Petar Orehovec (u daljnjem tekstu:Zapovjedništvo) imenuju se:

1. DRAGUTIN MATUS, opæinski naèelnik Opæine Sveti Petar Orehovec, za zapovjednika,

2. TOMISLAV CRNÈIÆ, zamjenik opæinskog naèelnika Opæine Sveti Petar Orehovec, za zamjenika zapovjednika,

3. ABEL CAR, naèelnik Policijske postaje Kri�evci, za èlana

4. IVAN HAÐIJA, predstavnik Dr�avne uprave za zaštitu i spašavanje, Podruèni ured Koprivnica, za èlana,

5. FRANJO POLJAK, zapovjednik Vatrogasne zajednice Opæine Sveti Petar Orehovec, za èlana.

II.


Administrativno-tehnièke poslove zaZapovjedništvo obavljat æe Jedinstveni upravni odjelOpæine Sveti Petar Orehovec.

III.

Ovo Rješenje objavit æe se u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije»

OPÆINSKI NAÈELNIKOPÆINE SVETI PETAR OREHOVEC

KLASA: 810-01/06-01/02URBROJ: 2137/20-06-3Sveti Petar Orehovec, 10. svibnja 2006.

OPÆINSKI NAÈELNIK:Dragutin Matus, v.r.


RAZDJEL V - PRORAÈUNSKA PRIÈUVA I OSTALO

57. 3 38 385 3851 Tekuæa prièuva 20.000,00 - 20.000,0058. 3 36 363 3631 Tekuæe pomoæi �upaniji

(poduzetništvo) 5.000,00 - 5.000,0059. 3 37 372 3721 Pomoæ obiteljima i kuæanstvima 100.000,00 100.000,0060. 3 37 372 3721 Pomoæ u sluèaju nepogoda 10.000,00 10.000,0061. 3 36 363 3631 Sredstva za civilnu zaštitu 15.000,00 - 15.000,0062. 5 51 512 5121 Studentski krediti +20.000,00 20.000,00

UKUPNO RAZDJEL V 150.000,00 +20.000,00 170.000,00

SVEUKUPNO RAZDJEL I+II+III+IV+V 3.477.000,00 +300.000,00 3.777.000,00

Èlanak 4.

Ove Izmjene i dopune Proraèuna stupaju na snagudanom objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije», a primjenjuju se od 1. sijeènja2006. godine.


KLASA 400-06/06-01/07URBROJ 2137/13-06-1 Rasinja, 2. svibnja 2006.


OPÆINA SVETI PETAR OREHOVECAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

6.

Na temelju èlanka 34. stavka 1. toèke 1. i stavka 2.Zakona o komunalnom gospodarstvu («Narodnenovine» broj 26/03. - proèišæeni tekst, 82/04, 110/04. i178/04) i èlanka 27. Statuta Opæine Virje («Slu�beniglasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 11/01)Opæinsko vijeæe Opæine Virje na 8. sjednici odr�anoj10. svibnja 2006. donijelo je

O D L U K Uo izmjeni i dopuni Odluke o prikljuèenju na

komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkomvodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda

Èlanak 1.

U Odluci o prikljuèenju na komunalnuinfrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnjuotpadnih i oborinskih voda («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 10/04) èlanak11. mijenja se i glasi:

«Vlasnik graðevine, odnosno graðevinskogzemljišta du�an je platiti naknadu za prikljuèenje nasustav javne vodoopskrbe temeljem ugovora i to usljedeæim svotama:

- 4.869,00 kuna, u sluèaju plaæanja u više obroka anajviše u 24 obroka,

- 4.000,00 kuna, u sluèaju plaæanja jednokratnoprilikom sklapanja ugovora.».

Èlanak 2.

U èlanku 13. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. kojiglasi:

«Opæinsko vijeæe mo�e posebnom odlukomodobriti plaæanje naknade za prikljuèenje u smanjenojsvoti za odreðeno razdoblje.».

Èlanak 3.


OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE VIRJE

KLASA: 363-01/06-01/27URBROJ: 2137/18-06-1Virje, 10. svibnja 2006.

PREDSJEDNIK:Mirko Lukiæ, dipl. ing., v. r.

7.

Na temelju èlanka 27. Statuta Opæine Virje(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 11/01), Opæinsko vijeæe Opæine Virje na 8.sjednici odr�anoj 10. svibnja 2006. donijelo je

R J E Š E NJ Eo razrješenju opæinskog naèelnika Opæine Virje

I.

Razrješuje se du�nosti opæinskog naèelnikaOpæine Virje na vlastiti zahtjev Dra�en Podravec izVirja, nezavisni.

II.




PREDSJEDNIK:Mirko Lukiæ, dipl. ing., v.r.

8.


R J E Š E NJ Eo razrješenju zamjenika opæinskog naèelnika

Opæine Virje

I.

Razrješuje se du�nosti zamjenika opæinskognaèelnika Opæine Virje Mirko Perok iz Šemovaca,nezavisni.

II.



OPÆINA VIRJEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA





9.


R J E Š E NJ Eo razrješenju predsjednika, zamjenika

predsjednika i èlanova Opæinskog poglavarstvaOpæine Virje

I.

Razrješuju se du�nosti predsjednika, zamjenikapredsjednika i èlanova Opæinskog poglavarstvaOpæine Virje:

1. DRA�EN PODRAVEC iz Virja, nezavisni, 2. MIRKO PEROK iz Šemovaca, nezavisni,3. MLADEN FERENÈIÆ iz Virja, nezavisni,4. DAVOR MARKOV iz Virja, nezavisni,5. MIRA ZUBANOVIÆ iz Virja, HSS.

II.





10.

Na temelju èlanka 27. Statuta Opæine Virje(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»

broj 11/01), Opæinsko vijeæe Opæine Virje na 8.sjednici odr�anoj 10. svibnja 2006. donijelo je

R J E Š E NJ Eo izboru opæinskog naèelnika i zamjenika

opæinskog naèelnika Opæine Virje

I.

Za opæinskog naèelnika Opæine Virje koji je ujednoi predsjednik Opæinskog poglavarstva Opæine Virje,bira se:

MIRKO PEROK iz Šemovaca, nezavisni.

Za zamjenika opæinskog naèelnika Opæine Virjekoji je ujedno i zamjenik predsjednika Opæinskogpoglavarstva Opæine Virje, bira se:

MLADEN FANCEV iz Virja, HSS.

II.




PREDSJEDNIK:Mirko Lukiæ, dipl. ing., v. r.

11.


R J E Š E NJ Eo izboru èlanova Opæinskog poglavarstva

Opæine Virje

I.

Za èlanove Opæinskog poglavarstva Opæine Virjebiraju se:

1. DRA�EN PODRAVEC iz Virja, nezavisni,za èlana,

2. MLADEN FERENÈIÆ iz Virja, nezavisni,za èlana,

3. DAVOR MARKOV iz Virja, nezavisni, za èlana.


II.







KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKA �UPANIJAAKTI �UPANIJSKOG POGLAVARSTVA

34. Zakljuèak o prihvaæanju Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe opojnih droga za 2006-2009. godinu 733

OPÆINA DRNJEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

11. Odluka o donošenju Prostornog plana ureðenja Opæine Drnje 733

12. Godišnji obraèun Proraèun Opæine Drnje za 2005. godinu 789

13. Odluka o naknadama troškova èlanovima Opæinskog vijeæa, Opæinskog poglavarstva i slu�benicima Jedinstvenog upravnog odjela Opæine Drnje 802

14. Odluka o izmjenama Odluke o komunalnoj naknadi 803

15. Rješenje o izboru predsjednikai èlanova Odbora za statut i poslovnik Opæinskog vijeæa Opæine Drnje 804

16. Rješenje o izboru predsjednikai èlanova Odbora za financije i proraèun Opæinskog vijeæa Opæine Drnje 804

17. Zakljuèak o usvajanju Izvješæa o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Opæine Drnje za 2005. godinu 804

18. Zakljuèak o usvajanju Izvješæa o izvršenju Programa odr�avanja komunalne infrastrukture za komunalne djelatnosti koje sefinanciraju iz komunalne naknade u 2005. godini na podruèju Opæine Drnje 805

19. Zakljuèak o usvajanju Izvješæa o izvršenju Programa javnih potrebau djelatnosti predškolskog odgoja na podruèju Opæine Drnje u 2005. godini 805

20. Zakljuèak o usvajaju Izvješæa o

izvršenju Programa javnih potreba u socijalnoj skrbi na podruèju Opæine Drnje u 2005. godini 805

21. Zakljuèak o usvajanju Izvješæa o izvršenju Programa javnih potrebau športu na podruèju Opæine Drnje u 2005. godini 806

22. Zakljuèak o usvajanju Izvješæao izvršenju Programa javnih potreba u kulturi na podruèjuOpæine Drnje u 2005. godini 806

OPÆINA ÐELEKOVECAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1. Rješenje o imenovanju zapovjednika, zamjenika zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite i spašavanja Opæine Ðelekovec 807

OPÆINA FERDINANDOVACAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1. Rješenje o imenovanju zapovjednika, zamjenika zapovjednika i èlanovaZapovjedništva zaštite i spašavanja Opæine Ferdinandovac 807

OPÆINA GORNJA RIJEKAAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1. Rješenje o imenovanju zapovjednika, zamjenika zapovjednika i èlanovaZapovjedništva zaštite i spašavanja Opæine Gornja Rijeka 808

2. Rješenje o imenovanju zapovjednika,zamjenika zapovjednika i èlanova Zapovjedništva civilne zaštite Opæine Gornja Rijeka 808

OPÆINA HLEBINEAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1. Rješenje o imenovanju zapovjednika, zamjenika zapovjednika i èlanovaZapovjedništva zaštite i spašavanje Opæine Hlebine 809


S A D R � A J

2. Rješenje o imenovanju zapovjednika, zamjenika zapovjednika i èlanova Zapovjedništva civilne zaštite Opæine Hlebine 809

OPÆINA KALINOVACAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1. Rješenje o imenovanju zapovjednika,zamjenika zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite i spašavanja Opæine Kalinovac 810

OPÆINA KLOŠTAR PODRAVSKIAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1. Rješenje o imenovanju zapovjednika, zamjenika zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite i spašavanja Opæine Kloštar Podravski 810

OPÆINA MOLVEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

13. Odluka o izboru èlanova vijeæa mjesnih odbora na podruèju Opæine Molve 811

14. Odluka o izmjeni Odluke o prikljuèenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda na podruèju Opæine Molve 817


1. Rješenje o imenovanju zapovjednika, zamjenika zapovjednika ièlanova Zapovjedništva zaštite i spašavanja Opæine Molve 817

OPÆINA NOVIGRAD PODRAVSKIAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

1. Izmjene i dopune Proraèuna OpæineNovigrad Podravski za 2006. godinu 818

2. Odluka o izmjeni Odluke o izvršavanju Proraèuna Opæine

Novigrad Podravski za 2006. godinu 828

3. Godišnji obraèun Proraèuna Opæine Novigrad Podravski za 2005. godinu 828

4. Zakljuèak o usvajanju Izvješæa o stanju u prostoru Opæine Novigrad Podravski 837

5. Izvješæe o stanju u prostoruOpæine Novigrad Podravski 837

6. Program mjera za unapreðenje stanja u prostoru Opæine Novigrad Podravski (2006.-2009.) 843

7. Program odr�avanja komunalne infrastrukture za komunalne djelatnosti koje se financiraju iz komunalne naknade u 2006. godini na podruèjuOpæine Novigrad Podravski 846

8. Zakljuèak o usvajanju Izvješæa o izvršenju Programa odr�avanjakomunalne infrastrukture za komunalne djelatnosti koje se financiraju iz komunalne naknade u 2005. godini na podruèjuOpæine Novigrad Podravski 847


1. Rješenje o imenovanju zapovjednika, zamjenika zapovjednika i èlanovaZapovjedništva zaštite i spašavanja Opæine Novigrad Podravski 847

OPÆINA NOVO VIRJEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

12. Odluka o profesionalnom obavljanjudu�nosti opæinskog naèelnika Opæine Novo Virje 848

13. Odluka o izmjenama Odluke o izvršavanju Proraèuna OpæineNovo Virje za 2006. godinu 848

14. Zakljuèak o usvajanju Financijskog izvještaja o izvršenju Proraèuna Opæine Novo Virje za 2006. godinu za razdoblje od 1. sijeènja do 31. o�ujka 2006. godine 849


OPÆINA RASINJAAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

1. Godišnji obraèun Proraèuna Opæine Rasinja za 2005. godinu 850

2. Program odr�avanja komunalneinfrastrukture na podruèju Opæine Rasinja u 2006. godini 855

3. Program javnih potreba u športu na podruèju Opæine Rasinja u 2006. godini 855

4. Program javnih potreba u kulturi na podruèju Opæine Rasinja u 2006. godini 856

5. Program javnih potreba u osnovnom školstvu na podruèju Opæine Rasinja u 2006. godini 857

6. Program javnih potreba usocijalnoj skrbi na podruèjuOpæine Rasinja u 2006. godini 858

7. Program zaštite zdravlja puèanstvana podruèju Opæine Rasinja u 2006. godini 859

8. Izmjene i dopune Proraèuna Opæine Rasinja za 2006 godinu 859

OPÆINA SVETI PETAR OREHOVECAKTI OPÆINSKOG NAÈELNIKA

1. Rješenje o imenovanju zapovjednika,zamjenika zapovjednika i èlanova Zapovjedništva zaštite i spašavanjaOpæine Sveti Petar Orehovec 865

OPÆINA VIRJEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

6. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o prikljuèenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda 866

7. Rješenje o razrješenju opæinskog naèelnika Opæine Virje 866

8. Rješenje o razrješenju zamjenikaopæinskog naèelnika Opæine Virje 866

9. Rješenje o razrješenju predsjednika,zamjenika predsjednika i èlanova Opæinskog poglavarstva Opæine Virje 867

10. Rješenje o izboru opæinskog naèelnika i zamjenika opæinskog naèelnika Opæine Virje 867

11. Rješenje o izboru èlanova Opæinskog poglavarstva Opæine Virje 867


«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» je slu�beno glasilo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije iopæina: Drnje, Ðelekovec, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalinovac, Kalnik, Kloštar Podravski,Koprivnièki Bregi, Koprivnièki Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, PodravskeSesvete, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan �abno, Sveti Petar Orehovec i Virje. Uredništvo: Koprivnica, Ulica AntunaNemèiæa 5. Glavni i odgovorni urednik - tajnik �upanijske skupštine Koprivnièko-kri�evaèke �upanije ZdravkoLovrekoviæ, dipl. iur. - telefon (048) 658-250, telefaks (048) 622-584. List izlazi jedanput mjeseèno i prema potrebite se objavljuje na web stranici �upanije: www.kckzz.hr. Pretplata za 2006. godinu iznosi 180,00 kn i uplaæuje sena �iro-raèun 2386002-1100500793, Rihtariæ d.o.o. Koprivnica, Gorièka 16. Izdavaè: Koprivnièko-kri�evaèka�upanija. Tehnièki ureðuje i tiska: Rihtariæ d.o.o. Koprivnica, Gorièka 16, tel. (048) 624-560, fax. (048) 221-347.

Documents

SLUBENI GLASNIK - Općina Drnje