Službeni glasnik Općine Kiseljak glasnici/2013 gl/3-13.pdfnekategorisani put površine 586 m2, dobro u općoj upotrebi u vlasništvo SIZ-a za stambeno kantonalnu oblast, Kiseljak

Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 3. 03.listopad/oktobar 2013. godina Godina XII

Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak

1

Na temelju ĉlanka.13.Zakona o naĉelima lokalne

samouprave u F BiH (“Sl.novine FBiH” br.

49/06), ĉlanka. 25. Statuta općine Kiseljak

(“Sl.glasnik općine Kiseljak br.3/09), ĉlanka

200.Zakona o upravnom postupku (“Sl.novine

FBiH br. 2/98 i 48/99), Općinsko vijeće Kiseljak

na 7. sjednici odrţanoj dana 26.06.02013. godine,

d o n o s i

R J E Š E N J E

1.UKIDA SE status dobra u općoj upotrebi na

nekretnini oznaĉenoj kao k.ĉ. broj 98/4 zv.

„Ravne”, nekategorisani put, u površini od 586

m2, upisana u z.k.ul.103 K.O. Potkraj, u

vlasniĉkom listu upisana na SIZ za stambeno

kantonalnu oblast, iz Kiseljaka, ul.8 April 2.

2.Po pravosnaţnosti ovog Rješenja ZK.Ured

Općinskog suda u Kiseljaku brisat će izvršeni upis

nekretnine iz taĉke 1.ovog Rješenja, kao nekretnine

u općoj upotrebi u vlasništvu SIZ –a za stambeno

kantonalnu oblast, te će navedeno zemljište upisati

kao nekategorisani put u suvlasništvu Nikaĉević

Slavko sa dijelom 1/3, Nikaĉević Ivica sa dijelom

1/3 i Nikaĉević Mato sa dijelom 1/3.

O b r a z l o ţ e n j e

Općinskom vijeću Kiseljak putem ove Sluţbe, sa

zahtjevom broj: 05-31-120/13 od 20.02.2013.god.,

obratili su se Nikaĉević Mato, Nikaĉević Slavko i

Nikaĉević Ivica, kojim traţe od Općinskog vijeća

da izvrši ukidanje statusa javnog dobra na parceli

oznaĉenoj kao k.ĉ. broj 98/4 zv. „Ravne”

nekategorisani put u površini od 586 m2, upisana u

z.k.ul.103 K.O. Potkraj i da se na istoj uknjiţi

pravo suvlasništva na ime i u korist Nikaĉević



U predmet su dostavili kopiju katastarskog plana

od 10.01.2013.god. i Rješenje Povjerenstva za

izlaganje Dn.broj 05-951-255/04 od

17.02.2004.god.

U postupku je pribavljena kopija spiska prigovora

na podatke premjera i katastraskog klasiranja

Na osnovu ĉlana.13.Zakona o naĉelima lokalne

samouprave u F BiH (“Sl.novine FBiH” br.

49/06), ĉlana. 25. Statuta općine Kiseljak

(“Sl.glasnik općine Kiseljak br.3/09), ĉlana

200.Zakona o upravnom postupku (“Sl.novine

FBiH br. 2/98 i 48/99), Općinsko vijeće Kiseljak

na 7. sjednici odrţanoj dana 26.06.02013. godine,

d o n o s i

R J E Š E N J E

1.UKIDA SE status dobra u općoj upotrebi na

nekretnini oznaĉenoj kao k.ĉ. broj 98/4 zv.

„Ravne”, nekategorisani put, u površini od 586

m2, upisana u z.k.ul.103 K.O. Potkraj, u

vlasniĉkom listu upisana na SIZ za stambeno

kantonalnu oblast, iz Kiseljaka, ul.8 April 2.

2.Po pravosnaţnosti ovog Rješenja ZK.Ured

Općinskog suda u Kiseljaku brisat će izvršeni upis

nekretnine iz taĉke 1.ovog Rješenja, kao nekretnine

u općoj upotrebi u vlasništvu SIZ –a za stambeno

kantonalnu oblast, te će navedeno zemljište upisati

kao nekategorisani put u suvlasništvu Nikaĉević




Općinskom vijeću Kiseljak putem ove Sluţbe, sa

zahtjevom broj: 05-31-120/13 od 20.02.2013.god.,

obratili su se Nikaĉević Mato, Nikaĉević Slavko i

Nikaĉević Ivica, kojim traţe od Općinskog vijeća

da izvrši ukidanje statusa javnog dobra na parceli

oznaĉenoj kao k.ĉ. broj 98/4 zv. „Ravne”

nekategorisani put u površini od 586 m2, upisana u

z.k.ul.103 K.O. Potkraj i da se na istoj uknjiţi

pravo suvlasništva na ime i u korist Nikaĉević



U predmet su dostavili kopiju katastarskog plana

od 10.01.2013.god. i Rješenje Povjerenstva za

izlaganje Dn.broj 05-951-255/04 od

17.02.2004.god.

U postupku je pribavljena kopija spiska prigovora

na podatke premjera i katastraskog klasiranja



2

zemljišta-cijepanja osnovne parcele k.ĉ.broj 98, u

površini od 3964 m2.

Uvidom u priloţenu i pribavljenu dokumentaciju

utvrĊeno je da su podnositeljii Zahtjeva parcelu

k.ĉ.broj 98 ukupne površine 3964 m2 naslijedili od

oca Nikaĉević (Ivana) Stjepana, te izvršili fiziĉku

diobu naslijeĊene parcele, te je Komisija za

izlaganje podataka o nekretninama i utvrĊivanje

prava na nekrentinama Općine Kiseljak izvršila

upis kako slijedi : k.ĉ.broj 98/1 površine 1098 m2 u

vlasništvo Nikaĉević (Stjepana) Slavko sa dijelom

1/1, k.ĉ.broj 98/2 površine 1147 m2 u vlasništvo

Nikaĉević (Stjepana) Ivica sa dijelom 1/1, k.ĉ.broj

98/3 površine 1133 m2 u vlasništvo Nikaĉević

(Stjepana) Mato sa dijelom 1/1 i k.ĉ.broj 98/4

nekategorisani put površine 586 m2, dobro u općoj

upotrebi u vlasništvo SIZ-a za stambeno

kantonalnu oblast, Kiseljak Ul.8 april 2.

U postupku je utvrĊeno da je Povjerenstvo prilikom

izlaganja naĉinilo grešku te je k.ĉ.broj 98/4

nekategorisani put površine 586 m2, upisala kao

dobro u općoj upotrebi u vlasništvu SIZ-a za

stambeno kantonalnu oblast, a s obzirom da je ista

nastala od parcela koje su u vlasništvu podnosioca

zahtjeva, i ista sluţi iskljuĉivo kao pristupni put za

parcele k.ĉ.broj 98/1, k.ĉ. 98/2 i k.ĉ. 98/3 , trebala

je istu upisati kao nekategorisani put u

suvlasništvu Nikaĉević Slavko sa dijelom 1/3,

Nikaĉević Ivica sa dijelom 1/3 i Nikaĉević Mato sa

dijelom 1/3.

U postupku je utvrĊeno da Općinsko vijeće

Kiseljak nikada nije provodilo postupak za

utvrĊivanje javnog dobra-puta na nekretnini

oznaĉenoj kao k.ĉ.broj 98/4 a niti je donosilo

Rješenje o utvrĊivanju javnog dobra-puta, a po

zakonskim propisima javno dobro-put, jedino

moţe da utvrdi Općinsko vijeće donošenjem

Rješenja.

TakoĊer je utvrĊeno da SIZ za stambeno

kantonalnu oblast Kiseljak, Ul. 8 april 2, je

funkcionisao i radio do izbijanja ratnih sukoba u

BiH, te da isti više ne funkcioniše i ne radi poslije

ratnih sukoba u BiH, te da je jedino Općina

Kiseljak nadleţna da raspolaţe sa imovinom SIZ-a

za stambeno kantonalnu oblast Kiseljak.

zemljišta-cijepanja osnovne parcele k.ĉ.broj 98, u

površini od 3964 m2.

Uvidom u priloţenu i pribavljenu dokumentaciju

utvrĊeno je da su podnositeljii Zahtjeva parcelu

k.ĉ.broj 98 ukupne površine 3964 m2 naslijedili od

oca Nikaĉević (Ivana) Stjepana, te izvršili fiziĉku

diobu naslijeĊene parcele, te je Komisija za

izlaganje podataka o nekretninama i utvrĊivanje

prava na nekrentinama Općine Kiseljak izvršila

upis kako slijedi : k.ĉ.broj 98/1 površine 1098 m2 u

vlasništvo Nikaĉević (Stjepana) Slavko sa dijelom

1/1, k.ĉ.broj 98/2 površine 1147 m2 u vlasništvo

Nikaĉević (Stjepana) Ivica sa dijelom 1/1, k.ĉ.broj

98/3 površine 1133 m2 u vlasništvo Nikaĉević

(Stjepana) Mato sa dijelom 1/1 i k.ĉ.broj 98/4

nekategorisani put površine 586 m2, dobro u općoj

upotrebi u vlasništvo SIZ-a za stambeno

kantonalnu oblast, Kiseljak Ul.8 april 2.

U postupku je utvrĊeno da je Povjerenstvo prilikom

izlaganja naĉinilo grešku te je k.ĉ.broj 98/4

nekategorisani put površine 586 m2, upisala kao

dobro u općoj upotrebi u vlasništvu SIZ-a za

stambeno kantonalnu oblast, a s obzirom da je ista

nastala od parcela koje su u vlasništvu podnosioca

zahtjeva, i ista sluţi iskljuĉivo kao pristupni put za

parcele k.ĉ.broj 98/1, k.ĉ. 98/2 i k.ĉ. 98/3 , trebala

je istu upisati kao nekategorisani put u

suvlasništvu Nikaĉević Slavko sa dijelom 1/3,

Nikaĉević Ivica sa dijelom 1/3 i Nikaĉević Mato sa

dijelom 1/3.

U postupku je utvrĊeno da Općinsko vijeće

Kiseljak nikada nije provodilo postupak za

utvrĊivanje javnog dobra-puta na nekretnini

oznaĉenoj kao k.ĉ.broj 98/4 a niti je donosilo

Rješenje o utvrĊivanju javnog dobra-puta, a po

zakonskim propisima javno dobro-put, jedino

moţe da utvrdi Općinsko vijeće donošenjem

Rješenja.

TakoĊer je utvrĊeno da SIZ za stambeno

kantonalnu oblast Kiseljak, Ul. 8 april 2, je

funkcionisao i radio do izbijanja ratnih sukoba u

BiH, te da isti više ne funkcioniše i ne radi poslije

ratnih sukoba u BiH, te da je jedino Općina

Kiseljak nadleţna da raspolaţe sa imovinom SIZ-a

za stambeno kantonalnu oblast Kiseljak.



3

Na osnovu svega izloţenog odluĉeno je kao u

dispozitivu rješenja.

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja ne

moţe se izjaviti ţalba ali se moţe pokrenuti

upravni spor podnošenjem tuţbe Kantonalnom

sudu Novi Travnik u roku od 30 dana nakon

dostavljanja Rješenja. Tuţba se podnosi

neposredno sudu u 2 primjerka.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA

KISELJAK

Prof. Benis Topalović

Broj: 01/1-31-527/13

Kiseljak, 26.06.2013.godine

Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne

samouprave FBiH („Sl. novine F BiH“, Broj

49/06), ĉlanka 25. Statuta općine Kiseljak ( „Sl.

glasnik općine Kiseljak“, broj:03/09), a u

postupku davanja mišljenja Skupštini Kantona

Središnja Bosna, na prijedlog Odluke o osnivanju

lovišta na podruĉju Kantona Središnja

Bosna,Općinsko vijeće Kiseljak na 7. sjednici

odrţanoj dana 26.06. 2013.godine, donosi:

Z A K LJ U Ĉ A K

1. Općinsko vijeće Kiseljak daje pozitivno

mišljenje na prijedlog Odluke o osnivanju lovišta

na podruĉju Kantona Središnja Bosna.

2. Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu narednog dana

od dana donošenja, a isti će se objaviti u

„Sluţbenom glasniku Općine Kiseljak“


KISELJAK


Broj:01/1-26-1473/13







sudu Novi Travnik u roku od 30 dana nakon

dostavljanja Rješenja. Tuţba se podnosi

neposredno sudu u 2 primjerka.


KISELJAK


Broj: 01/1-31-527/13


Na osnovu ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne

samouprave FBiH („Sl. novine F BiH“, Broj

49/06), ĉlana 25. Statuta općine Kiseljak ( „Sl.

glasnik općine Kiseljak“, broj:03/09), a u

postupku davanja mišljenja Skupštini Kantona

Središnja Bosna, na prijedlog Odluke o osnivanju

lovišta na podruĉju Kantona Središnja

Bosna,Općinsko vijeće Kiseljak na 7. sjednici

odrţanoj dana 26.06. 2013.godine, donosi:

Z A K LJ U Ĉ A K

1. Općinsko vijeće Kiseljak daje pozitivno

mišljenje na prijedlog Odluke o osnivanju lovišta

na podruĉju Srednjobosanskog kantona..

2. Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu narednog dana

od dana donošenja, a isti će se objaviti u

„Sluţbenom glasniku Općine Kiseljak“


KISELJAK


Broj: 01/1-26-1473/13




4


samouprave FBiH ( „Sl.novine FBiH“ br.49/06),

ĉlanka 25. Statuta općine Kiseljak ( „Sl.glasnik

općine Kiseljak“ br.03/09), ĉlanaka 29, 168, 174 i

174a Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, (

„Sl.novine FBiH“, br. 39/03, 22/06 i 43/10),

Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i mat.

dobara od prirodnih i drugih nesreća u KSB/SBK (

„Sl.novine SBK/KSB“, br. 13/11), Općinsko vijeće

Kiseljak na 7. sjednici odrţanoj 26.06.2013.

godine, d o n o s i

PROGRAM RAZVOJA

ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I

MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I

DRUGIH NESREĆA ZA PODRUĈJE OPĆINE

KISELJAK ZA RAZDOBLJE 2013.- 2018.

GODINE

U V O D

Ovaj program predstavlja okvirni i temeljni

dokument, kojim će se u pravcu razvoja i izgradnje

sustava zaštite i spašavanja, unaprijediti provedba

Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih

dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljem

tekstu: Zakona o zaštiti i spašavanju) provedbeni i

drugi akti proistekli iz tog Zakona, odrediti

smjerovi razvoja kroz provedbu konkretnih

akcijskih planova i prioriteta, uskladiti i

funkcionalno objediniti rješenja nositelja planiranja

iz drugih sistemskih zakona koja se odnose na

ostvarivanje sadrţaja mjera zaštite i spašavanja,

posebice u ostvarivanju prevencije i postizanja

spremnosti za odgovor na prirodne i druge nesreća

na svim razinama/nivoima vlasti u općini Kiseljak

(u daljem tekstu općina Kiseljak).

Ovaj program razvoja sadrţi sljedeća pitanja:

1. Politiku razvoja zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i drugih

nesreća u općini Kiseljak.

2. Strateške ciljeve razvoja zaštite i spašavanja

ljudi i materijalnih dobara sa akcijskim

planovima njihove realizacije, gdje je


samouprave FBiH ( „Sl.novine FBiH“ br.49/06),

ĉlana 25. Statuta općine Kiseljak ( „Sl.glasnik

općine Kiseljak“ br.03/09), ĉlanova 29, 168, 174 i

174a Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, (

„Sl.novine FBiH“, br. 39/03, 22/06 i 43/10),

Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i mat.

dobara od prirodnih i drugih nesreća u KSB/SBK (

„Sl.novine SBK/KSB“, br. 13/11), Općinsko vijeće

Kiseljak na 7. sjednici odrţanoj 26.06.2013.

godine, d o n o s i

PROGRAM RAZVOJA

ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I

MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I

DRUGIH NESREĆA ZA PODRUĈJE OPĆINE

KISELJAK ZA PERIOD 2013.- 2018.

GODINE

U V O D

Ovaj program predstavlja okvirni i temeljni

dokument, kojim će se u pravcu razvoja i izgradnje

sustava zaštite i spašavanja, unaprijediti provedba


dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljem

tekstu: Zakona o zaštiti i spašavanju) provedbeni i

drugi akti proistekli iz tog Zakona, odrediti

smjerovi razvoja kroz provedbu konkretnih

akcijskih planova i prioriteta, uskladiti i

funkcionalno objediniti rješenja nositelja planiranja

iz drugih sistemskih zakona koja se odnose na

ostvarivanje sadrţaja mjera zaštite i spašavanja,

posebice u ostvarivanju prevencije i postizanja

spremnosti za odgovor na prirodne i druge nesreća

na svim razinama/nivoima vlasti u općini Kiseljak

(u daljem tekstu općina Kiseljak).

Ovaj program razvoja sadrţi sljedeća pitanja:

1. Politiku razvoja zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i drugih

nesreća u općini Kiseljak.

2. Strateške ciljeve razvoja zaštite i spašavanja

ljudi i materijalnih dobara sa akcijskim

planovima njihove realizacije, gdje je



5

sadrţano i obraĊeno u procjeni ugroţenosti-

zakljuĉcima iz procjene ugroţenosti od:

zemljotresa, poplava i podzemnih voda,

klizišta, snjeţnih nanosa, vjetra, grada i

suše, epidemije zaraznih i drugih bolesti,

biljnih zaraznih bolesti, stoĉnih zaraznih

bolesti, prometnih nesreća, poţara,

eksplozija i drugih katastrofa, prirodnog

gasa, nafte i naftnih derivata, energetskih

postrojenja i kotlovnica, kontaminacije (u

daljem tekstu: pojedine prirodne i druge

nesreće)

3. Posebne dokumente o sadašnjem stanju

razvoja sustava/sistema zaštite i spašavanja

i naĉin realizacije zadataka iz Programa

razvoja u pojedinim oblastima.

- Stanje organizovanosti snaga i sredstava za zaštitu

i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća,

preventivne mjere zaštite.

- Izvori financiranja, organizacija i funkcionisanje

zaštite i spašavanja.

4. Zadatak i naĉin ostvarivanja zaštite i

spašavanja sa smjernicama za organiziranost snaga

i sredstava, program osposobljavanja i obuĉavanja

za zaštitu i spašavanja.

Politikom razvoja zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća

utvrĊuje se politika, vizija, ciljevi, kao i strateški

procesi razvoja zaštite i spašavanja u općini

Kiseljak.

Politika razvoja jeste okvirni i temeljni dokument

kojim se omogućuje donošenje i provedba zakona,

provedbenih i drugih akata.

Strateški pravci razvoja zaštite i spašavanja i

njihovi akcijski planovi realiziranja su temelj

ostvarivanja vizije razvoja sustava/sistema zaštite i

spašavanja za podruĉje općine Kiseljak, za period

20013. – 2018. godina. Strateški pravci razvoja su

utemeljeni na viziji u ciljevima proklamiranih u

politiku razvoja.

Ova strategija, izraţena kroz utvrĊene strateške

pravce i akcijske planove, je izraz nastojanja da se

rastuća svijest o potrebi razvoja zaštite i spašavanja

u općini Kiseljak pretvori u jasan, cjeloviti i

dugoroĉan koncept.

sadrţano i obraĊeno u procjeni ugroţenosti-

zakljuĉcima iz procjene ugroţenosti od:

zemljotresa, poplava i podzemnih voda,

klizišta, snjeţnih nanosa, vjetra, grada i

suše, epidemije zaraznih i drugih bolesti,

biljnih zaraznih bolesti, stoĉnih zaraznih

bolesti, saobraćajnih nesreća, poţara,

eksplozija i drugih havarija, prirodnog gasa,

nafte i naftnih derivata, energetskih

postrojenja i kotlovnica, kontaminacije (u

daljem tekstu: pojedine prirodne i druge

nesreće)

3. Posebne dokumente o sadašnjem stanju

razvoja sustava/sistema zaštite i spašavanja

i naĉin realizacije zadataka iz Programa

razvoja u pojedinim oblastima.

- Stanje organizovanosti snaga i sredstava za

zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća,

preventivne mjere zaštite.

- Izvori finansiranja, organizacija i funkcionisanje


4. Zadatak i naĉin ostvarivanja zaštite i

spašavanja sa smjernicama za organiziranost snaga

i sredstava, program osposobljavanja i obuĉavanja

za zaštitu i spašavanja.

Politikom razvoja zaštite i spašavanja ljudi i


utvrĊuje se politika, vizija, ciljevi, kao i strateški

procesi razvoja zaštite i spašavanja u općini

Kiseljak.

Politika razvoja jeste okvirni i temeljni dokument


provedbenih i drugih akata.




spašavanja za podruĉje općine Kiseljak, za period



politiku razvoja.

Ova strategija, izraţena kroz utvrĊene strateške

pravce i akcijske planove, je izraz nastojanja da se

rastuća svijest o potrebi razvoja zaštite i spašavanja

u općini Kiseljak pretvori u jasan, cjeloviti i

dugoroĉan koncept.



6

Strategija razvoja potencira uvjetnost odrţivog

razvoja usklaĊivanjem ciljeva zaštite i spašavanja s

dugoroĉnim drţavnim, socijalno – sigurnosnim i

ekonomskim interesima, i obrnuto, ostvarivanje

gospodarskog i socijalno – sigurnosnog napretka,

ali uz dugoroĉno oĉuvanje ţivota i zdravlja ljudi,

materijalnih dobara i okoliša.

Strategija razvoja usmjerava društvena nastojanja

da sa podruĉja razvoja zaštite i spašavanja ostvare

sukladno sa njihovom prirodom, njihovim

ciljevima, dok ih u okvire funkcionalnog

sustava/sistema zaštite i spašavanja povezuje

zajedniĉki razvoj djelovanja – zaštita i spašavanje

ţivota i zdravlja ljudi, materijalnih dobara i okoliša

– te zajedniĉki ciljevi.

To podrazumijeva razlikovanje posebnih

funkcionalnih (sektorskih) podruĉja razvoja,

odnosno namjenskih institucija (nositelja

planiranja), koje su specifiĉno organizirane zbog

ostvarivanja navedene funkcije (upravni i struĉni

organi civilne zaštite), u odnosu na ostala podruĉja,

subjekte i nositelje planiranja, kojima je

ostvarivanje uloga i zadaća u sklopu zaštite i

spašavanja samo jedna od djelatnosti njihovog

zakonskog djelovanja, izuzev podruĉja prevencije.

Na kraju strategija razvoja nudi razumijevanje

naĉina ostvarivanja opredjeljenja definiranih u

politici razvoja, u kojoj je za svaki strateški cilj

jedinstveno utvrĊeno sljedeće:

1. Osvrt na sadašnje stanje;

2. Razvojnu viziju kroz ĉetiri djelovanja

(prevencija sa ublaţavanjem, pripravnost -

spremnost odgovor i oporavak).

Sve navedene pojave iz procjene ugroţenosti

teritorije općine Kiseljak mogu na razliĉit naĉin i s

razliĉitim intenzitetom, dimenzijama i

posljedicama ugroziti ljude i materijalna, odnosno

društvena dobra na podruĉju općine. Stoga je

potrebno najšire angaţiranje svih subjekata društva

u preduzimanju mjera na spreĉavanju opasnosti,

odnosno mjera za otklanjanje posljedica izazvanih

djelovanjem tih nepogoda.

Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od

prirodnih i drugih nesreća

Strategija razvoja potencira uvjetnost odrţivog

razvoja usklaĊivanjem ciljeva zaštite i spašavanja s

dugoroĉnim drţavnim, socijalno – sigurnosnim i

ekonomskim interesima, i obrnuto, ostvarivanje

gospodarskog i socijalno – sigurnosnog napretka,

ali uz dugoroĉno oĉuvanje ţivota i zdravlja ljudi,

materijalnih dobara i okoliša.

Strategija razvoja usmjerava društvena nastojanja

da sa podruĉja razvoja zaštite i spašavanja ostvare

sukladno sa njihovom prirodom, njihovim

ciljevima, dok ih u okvire funkcionalnog

sustava/sistema zaštite i spašavanja povezuje

zajedniĉki razvoj djelovanja – zaštita i spašavanje

ţivota i zdravlja ljudi, materijalnih dobara i okoliša

– te zajedniĉki ciljevi.

To podrazumijeva razlikovanje posebnih

funkcionalnih (sektorskih) podruĉja razvoja,

odnosno namjenskih institucija (nositelja

planiranja), koje su specifiĉno organizirane zbog

ostvarivanja navedene funkcije (upravni i struĉni

organi civilne zaštite), u odnosu na ostala podruĉja,

subjekte i nositelje planiranja, kojima je

ostvarivanje uloga i zadaća u sklopu zaštite i

spašavanja samo jedna od djelatnosti njihovog

zakonskog djelovanja, izuzev podruĉja prevencije.

Na kraju strategija razvoja nudi razumijevanje

naĉina ostvarivanja opredjeljenja definiranih u

politici razvoja, u kojoj je za svaki strateški cilj

jedinstveno utvrĊeno sljedeće:

1. Osvrt na sadašnje stanje;

2. Razvojnu viziju kroz ĉetiri djelovanja

(prevencija sa ublaţavanjem, pripravnost -

spremnost odgovor i oporavak).

Sve navedene pojave iz procjene ugroţenosti

teritorije općine Kiseljak mogu na razliĉit naĉin i s

razliĉitim intenzitetom, dimenzijama i

posljedicama ugroziti ljude i materijalna, odnosno

društvena dobra na podruĉju općine. Stoga je

potrebno najšire angaţovanje svih subjekata

društva u preduzimanju mjera na spreĉavanju

opasnosti, odnosno mjera za otklanjanje posljedica

izazvanih djelovanjem tih nepogoda.

Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od

prirodnih i drugih nesreća



7

obuhvata:

- mjere za spreĉavanje opasnosti

- mjere za otklanjanje posljedica

Mjere za spreĉavanje opasnosti

Obuhvaćaju organizirane tehniĉke i druge mjere

kojima se otklanja ili smanjuje dejstvo prirodnih i

drugih nesreća i osiguravaju uslovi za organizirano

i efikasno otklanjanje posljedica izazvanih

nepogodama. To su, ustvari, preventivne mjere

koje se preduzimaju na spreĉavanju širenja

odreĊenih opasnosti koje mogu imati karakter

prirodnih i drugih nesreća.

Stanje provoĊenja ovih mjera ogleda se u prvom

redu u dosljednoj primjeni tehniĉkih i drugih mjera

kojima se osiguravaju sigurnost i dugotrajnost

konstrukcije, ureĊaja i opreme u izgradnji objekata,

mjera zaštite od poţara, spreĉavanja zaraznih

bolesti, izrada drenaţa i potpornih zidova za

spreĉavanje pojave klizišta, ispravnost prometne

signalizacije i redovnog odrţavanja prometnica,

pravilnog uskladištenja naftnih derivata te primjeni

propisa za zaštitu od gasa.

MeĊutim, rat i ratna razaranja ostavio je velike

posljedice na postojeća materijalna dobra, veliki

broj objekata je starijeg datuma gradnje koje ne

zadovoljavaju današnje kriterije neispravnost

vodovodne i kanalizacione mreţe, sjeĉa drveća,

uništena sredstva za zaštitu od poţara, bespravana

gradnja i niz drugih okolnosti koji su predmet ovog

Programa u narednom periodu za općinu Kiseljak

Mjere za otklanjanje posljedica

obuhvaćaju radnje i postupke kojima se osigurava

zaštita ljudi i materijalnih dobara i spreĉavanja

daljeg širenja posljedica, odnosno ublaţavanja

dejstva prirodnih i drugih nesreća.

Zaštitu i spašavanje provode graĊani, organi vlasti,

privredna društva i druga pravna lica, sluţbe zaštite

obuhvata:

- mjere za spreĉavanje opasnosti

- mjere za otklanjanje posljedica

Mjere za spreĉavanje opasnosti

Obuhvataju organizaciono tehniĉke i druge mjere

kojima se otklanja ili smanjuje dejstvo prirodnih i

drugih nesreća i obezbjeĊuju uslovi za

organizovano i efikasno otklanjanje posljedica

izazvanih nepogodama. To su, ustvari, preventivne

mjere koje se preduzimaju na spreĉavanju širenja

odreĊenih opasnosti koje mogu imati karakter


Stanje provoĊenja ovih mjera ogleda se u prvom

redu u dosljednoj primjeni tehniĉkih i drugih mjera

kojima se obezbjeĊuje sigurnost i dugotrajnost

konstrukcije, ureĊaja i opreme u izgradnji objekata,

mjera zaštite od poţara, spreĉavanja zaraznih

bolesti, izrada drenaţa i potpornih zidova za

spreĉavanje pojave klizišta, ispravnost saobraćajne

signalizacije i redovnog odrţavanja saobraćajnica,

pravilnog uskladištenja naftnih derivata te primjeni

propisa za zaštitu od gasa.

MeĊutim, rat i ratna razaranja ostavio je velike

posljedice na postojeća materijalna dobra, veliki

broj objekata je starijeg datuma gradnje koje ne

zadovoljavaju današnje kriterije neispravnost

vodovodne i kanalizacione mreţe, sjeĉa drveća,

uništena sredstva za zaštitu od poţara, bespravana

gradnja i niz drugih okolnosti koji su predmet ovog

Programa u narednom periodu za općinu Kiseljak

Mjere za otklanjanje posljedica

obuhvataju radnje i postupke kojima se

obezbjeĊuje zaštita ljudi i materijalnih dobara i

spreĉavanja daljeg širenja posljedica, odnosno

ublaţavanja dejstva prirodnih i drugih nesreća.

Zaštitu i spašavanje provode graĊani, organi vlasti,

privredna društva i druga pravna lica, sluţbe zaštite



8

i spašavanja, stoţer ,jedinice i povjerenici civilne

zaštite u okviru svojih prava i nadleţnosti, a na

principima suradnje, solidarnosti i uzajamnosti svih

uĉesnika u spreĉavanju ili ublaţavanju opasnosti .

Organizacija i funkcioniranju sistema zaštite koji se

ostvaruje putem civilne zaštite kao i zadaci svih

struktura upotrebe i rukovoĊenja u sistemu civilne

zaštite kao i smjernice za dalji razvoj obuhvaćeni

su ovim Programom.

Za sve opasnosti od prirodnih, tehniĉko-

tehnoloških i drugih nesreća pojedinaĉno su

obraĊene procjene, preventivne mjere,

organizovanost snaga i sredstava kao i zadaci

pojedinih struktura za ublaţavanje i otklanjanje

eventualnih posljedica.

Procjena ugroţenosti općine Kiseljak je raĊena na

osnovu slijedećih elemenata: prirodno-georafske

karakteristike podruĉja općine: zemljopisni poloţaj,

reljef, veliĉina podruĉja, geološko-hidrološki,

orografski, klimatski i seizmiĉki uslovi i njihov

uticaj na pojave prirodnih nepogoda; uzroci i

pojave koje mogu dovesti do nastajanja prirodnih

nepogoda koji obuhvaćaju vrste i stepen opasnosti

od nastajanja prirodnih nepogoda, uĉestalost

pojavljivanja, intenzitet djelovanja, vrijeme trajanja

i moguće posljedice po ljude i materijalna dobra

vrste i koliĉine opasnih materija koje se koriste u

tehnološkom procesu preduzeća i drugih pravnih

lica na podruĉju općine, a koja mogu izazvati

nastajanje prirodnih i drugih nepogoda; ekonomska

i urbana izgraĊenost podruĉja općine: prometni i

drugi sistemi, broj i raspored stambenih zgrada i

drugih objekata i uticaj stambene izgraĊenosti na

organizaciju zaštite i njeno provoĊenje,

stanovništvo; vrste, koliĉine i vrijednosti znaĉajnih

materijalnih dobara koja mogu biti ugroţena

prirodnim i drugim nepogodama; stanje

organiziranost i ostvarivanje postojeće zaštite, a

naroĉito preventivne zaštite i problemi u

funkcioniranju zaštite, mjera za uĉešće u zaštiti u

toku djelovanja prirodne nepogode; stanje snaga

civilne zaštite i drugih snaga i sredstava koja se

mogu angaţirati na zadacima zaštite od prirodnih

nepogoda u općini, poduzećima, mjesnim

i spašavanja, štabovi ,jedinice i povjerenici civilne

zaštite u okviru svojih prava i nadleţnosti, a na

principima suradnje, solidarnosti i uzajamnosti svih

uĉesnika u spreĉavanju ili ublaţavanju opasnosti .

Organizacija i funkcionisanje sistema zaštite koji se

ostvaruje putem civilne zaštite kao i zadaci svih

struktura upotrebe i rukovoĊenja u sistemu civilne

zaštite kao i smjernice za dalji razvoj obuhvaćeni

su ovim Programom.

Za sve opasnosti od prirodnih, tehniĉko-

tehnoloških i drugih nesreća pojedinaĉno su

obraĊene procjene, preventivne mjere,

organizovanost snaga i sredstava kao i zadaci

pojedinih struktura za ublaţavanje i otklanjanje

eventualnih posljedica.

Procjena ugroţenosti općine Kiseljak je raĊena na

osnovu slijedećih elemenata: prirodno-geografske

karakteristike podruĉja općine: geografski poloţaj,

reljef, veliĉina podruĉja, geološko-hidrološki,

orografski, klimatski i seizmiĉki uslovi i njihov

uticaj na pojave prirodnih nepogoda; uzroci i

pojave koje mogu dovesti do nastajanja prirodnih

nepogoda koji obuhvataju vrste i stepen opasnosti

od nastajanja prirodnih nepogoda, uĉestalost

pojavljivanja, intenzitet djelovanja, vrijeme trajanja

i moguće posljedice po ljude i materijalna dobra

vrste i koliĉine opasnih materija koje se koriste u

tehnološkom procesu preduzeća i drugih pravnih

lica na podruĉju općine, a koja mogu izazvati

nastajanje prirodnih i drugih nepogoda; ekonomska

i urbana izgraĊenost podruĉja općine: saobraćajni i

drugi sistemi, broj i raspored stambenih zgrada i

drugih objekata i uticaj stambene izgraĊenosti na

organizaciju zaštite i njeno provoĊenje,

stanovništvo; vrste, koliĉine i vrijednosti znaĉajnih

materijalnih dobara koja mogu biti ugroţena

prirodnim i drugim nepogodama; stanje

organizovanosti i ostvarivanje postojeće zaštite, a

naroĉito preventivne zaštite i problemi u

funkcionisanju zaštite, mjera za uĉešće u zaštiti u

toku djelovanja prirodne nepogode; stanje snaga

civilne zaštite i drugih snaga i sredstava koja se

mogu angaţovati na zadacima zaštite od prirodnih

nepogoda u općini, preduzećima, mjesnim



9

zajednicama i drugim pravnim licima.

Zadaci utvrĊeni Programom zaštite i spašavanja,

razraĊuju se u planovima zaštite i spašavanja. Sve

pojave na razliĉit naĉin i sa razliĉitim intenzitetom

mogu ugroziti podruĉje općine Kiseljak.

MeĊutim, prvenstveno najveća ugroţenost za

podruĉje općine Kiseljak prijeti od poplava i NUS-

a (neeksplodirana ubojna sredstva) i minskih polja,

te zahtjeva najšire angaţovanje svih subjekata na

poduzimanju mjera za spreĉavanje opasnosti.

1. POLITIKA RAZVOJA ZAŠTITE I

SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH

DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH

NESREĆA

Politika razvoja zaštite i spašavanja ljudi i


za podruĉje općine Kiseljak utvrĊuje se politika,

vizija i ciljevi, kao i strateški procesi razvoja zaštite

i spašavanja za podruĉje općine Kiseljak.

Politika razvoja jeste okvirni i temeljni dokument,


provedbenih i drugih akata, odluĉuje o temeljnim

naĉelima i opredjeljenjima, podruĉjima razvoja,

akcijskim planovima i prioritetima na razini općine

Kiseljak .

1.1. Vizija i ciljevi

Kako je cilj strateškog razvojnog planiranja

integralni razvoj, pri ĉemu se integralni razvoj ne

treba shvatiti kao usporedno ostvarivanje politiĉko

– ekonomskih , socijalno – sigurnosnih i ciljeva

zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, već

kao ostvarenje jednog cilja koji integrira sve troje.

To ne znaĉi integrirati tri problema u program,

nego integrirati tri problema u jedinstvenu viziju

razvoja i iz nje izvedenih ciljeva.

Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i


za podruĉje općine Kiseljak treba krenuti od

postojeće situacije i kljuĉnih problema sustava

zaštite i spašavanja, raspoznajući buduće ciljeve

zajednicama i drugim pravnim licima.

Zadaci utvrĊeni Programom zaštite i spašavanja,

razraĊuju se u planovima zaštite i spašavanja. Sve

pojave na razliĉit naĉin i sa razliĉitim intenzitetom

mogu ugroziti podruĉje općine Kiseljak.

MeĊutim, prvenstveno najveća ugroţenost za

podruĉje općine Kiseljak prijeti od poplava i NUS-

a (neeksplodirana ubojna sredstva) i minskih polja,

te zahtjeva najšire angaţovanje svih subjekata na

poduzimanju mjera za spreĉavanje opasnosti.

1. POLITIKA RAZVOJA ZAŠTITE I


DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH

NESREĆA

Politika razvoja zaštite i spašavanja ljudi i


za podruĉje općine Kiseljak utvrĊuje se politika,

vizija i ciljevi, kao i strateški procesi razvoja zaštite

i spašavanja za podruĉje općine Kiseljak.

Politika razvoja jeste okvirni i temeljni dokument,


provedbenih i drugih akata, odluĉuje o temeljnim

naĉelima i opredjeljenjima, podruĉjima razvoja,

akcijskim planovima i prioritetima na nivou općine

Kiseljak .

1.1. Vizija i ciljevi

Kako je cilj strateškog razvojnog planiranja

integralni razvoj, pri ĉemu se integralni razvoj ne

treba shvaćati kao usporedno ostvarivanje politiĉko

– ekonomskih , socijalno – sigurnosnih i ciljeva

zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, već

kao ostvarenje jednog cilja koji integrira sve troje.

To ne znaĉi integrirati tri problema u program,

nego integrirati tri problema u jedinstvenu viziju

razvoja i iz nje izvedenih ciljeva.

Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i


za podruĉje općine Kiseljak treba krenuti od

postojeće situacije i kljuĉnih problema sustava

zaštite i spašavanja, raspoznajući buduće ciljeve



10

razvoja zaštite i spašavanja, povezujući sadašnjost i

budućnost kao ostvarivanje ţeljenog cilja.

Osloncem na postojeću razvijenost upravnih i

operativno – struĉnih tijela, sluţbi i postrojbi

civilne zaštite, u potpunosti funkcionalno integrirati

postojeću nepovezanost znaĉajnih elemenata

sustava/sistema zaštite i spašavanja u tijelima

uprave, posebice u protupoţarnoj zaštiti i

vatrogastvu, zaštiti od poplava i spašavanju na

vodi, higijensko – epidemiološkoj sluţbi,

zdravstvenih ekipa u okviru sluţbi hitne pomoći,

kapacitete oruţanih snaga BiH, MUP-a i policije,

kao i drugih pravnih osoba od znaĉaja za zaštitu i

spašavanje da se ozbiljnije zakoraĉi ka suštinskim

podruĉjima zaštite i spašavanja u postizanju

pripravnosti i spremnosti za uspješan odgovor na

prijetnje od prirodnih i drugih nesreća.

1.2. Vizija razvoja

Donošenjem Zakona o zaštiti i spašavanju,

Federacija BiH, kantoni, jedinice lokalne

samouprave, zakonodavna i izvršna vlast, pravne

osobe i graĊani stekli su pravo i obvezu/obavezu

izgradnje sustava/sistema zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara i okoliša od prirodnih i drugih

nesreća.

Općim zakljuĉcima iz Procjene ugroţenosti općine

Kiseljak od prirodnih i drugih nesreća , ukazuje se

na nuţnost provoĊenja planskih i operativno –

struĉnih mjera zaštite i spašavanja, za postizanje

spremnosti u odgovoru na prijetnje od prirodnih i

drugih nesreća i kljuĉnih opasnosti kod svih

nositelja planiranja: zakonodavne i izvršne vlasti,

pravnih osoba i graĊana.

Materijalno – tehniĉkim opremanjem operativnih

snaga, edukacijom stoţera civilne zaštite za

upravljanje u prirodnim i drugim nesrećama i osoba

za voĊenje akcija zaštite i spašavanja, uspostavom

sustava/sistema obrazovanja za potrebe zaštite i

spašavanja i razvijanjem svjesnosti kod graĊana u

mjestima gdje ţive i rade, omogućiti smanjenje

uticaja prirodnih i drugih nesreća za graĊane i

materijalna dobara.

1.3. Ciljevi razvoja

Imajući u vidu iskustva proteklog teškog razdoblja,

razvoja zaštite i spašavanja, povezujući sadašnjost i

budućnost kao ostvarivanje ţeljenog cilja.

Osloncem na postojeću razvijenost upravnih i

operativno – struĉnih tijela, sluţbi i jedinica civilne

zaštite, u potpunosti funkcionalno integrirati

postojeću nepovezanost znaĉajnih elemenata

sustava/sistema zaštite i spašavanja u tijelima

uprave, posebice u protupoţarnoj zaštiti i

vatrogastvu, zaštiti od poplava i spašavanju na

vodi, higijensko – epidemiološkoj sluţbi,

zdravstvenih ekipa u okviru sluţbi hitne pomoći,

kapacitete oruţanih snaga BiH, MUP-a i policije,

kao i drugih pravnih osoba od znaĉaja za zaštitu i

spašavanje da se ozbiljnije zakoraĉi ka suštinskim

podruĉjima zaštite i spašavanja u postizanju

pripravnosti i spremnosti za uspješan odgovor na

prijetnje od prirodnih i drugih nesreća.

1.2. Vizija razvoja

Donošenjem Zakona o zaštiti i spašavanju,

Federacija BiH, kantoni, jedinice lokalne

samouprave, zakonodavna i izvršna vlast, pravne

osobe i graĊani stekli su pravo i obvezu/obavezu

izgradnje sustava/sistema zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara i okoliša od prirodnih i drugih

nesreća.

Općim zakljuĉcima iz Procjene ugroţenosti općine

Kiseljak od prirodnih i drugih nesreća , ukazuje se

na nuţnost provoĊenja planskih i operativno –

struĉnih mjera zaštite i spašavanja, za postizanje

spremnosti u odgovoru na prijetnje od prirodnih i

drugih nesreća i kljuĉnih opasnosti kod svih

nositelja planiranja: zakonodavne i izvršne vlasti,

pravnih osoba i graĊana.

Materijalno – tehniĉkim opremanjem operativnih

snaga, edukacijom štaba civilne zaštite za

upravljanje u prirodnim i drugim nesrećama i osoba

za voĊenje akcija zaštite i spašavanja, uspostavom

sustava/sistema obrazovanja za potrebe zaštite i

spašavanja i razvijanjem svjesnosti kod graĊana u

mjestima gdje ţive i rade, omogućiti smanjenje

uticaja prirodnih i drugih nesreća za graĊane i

materijalna dobara.

1.3. Ciljevi razvoja

Imajući u vidu iskustva proteklog teškog razdoblja,



11

pojave, dogaĊaje i trendove koji imaju ili mogu

imati utjecaj na organizaciju i funkcioniranje

sustava/sistema zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara za buduće razdoblje od 2013. –

2018. godine izrade se sljedeći ciljevi:

- Uspostavljanje sustava/sistema zaštite i

spašavanja koji će biti u stanju djelovati i

odgovoriti na sve potencijalna ugroţavanja,

na naĉin da cjelovito i dugoroĉno zadovolji

potrebe općine i njenih graĊana, na

smanjenju utjecaja prirodnih i drugih

nesreća na ţivot i zdravlje ljudi, materijalna

dobra i okoliš, te uĉinkovitom otklanjanju

posljedica prirodnih i drugih nesreća ako se

dogode;

- Organiziranje sluţbi zaštite i spašavanja

kod pravnih osoba ĉija je djelatnost

podudarna ili sliĉna potrebama u zaštiti i

spašavanju i koji imaju odgovarajuće

resurse na svim razinama/nivoima od

jedinica lokalne samouprave do Kantona.

Tamo gdje ne postoje uvjeti osnivanja

sluţbi zaštite i spašavanja kod pravnih

osoba, osnivati postrojbe civilne zaštite

specijalizirane namjene ovisno od procjene

ugroţenosti;

- Organizirati i izgraditi djelotvoran i

prilagodljiv sustav/sistem zaštite i

spašavanja ljudi i materijalnih dobara

usmjeren na ostvarivanje vizije i ciljeva po

svakom elementu posebice na povećanju

stupnja/stepena prevencije, sukladno

karakteru politiĉko – pravnog,

administrativno – teritorijalnog ureĊenja,

zakljuĉcima iz Procjene ugroţenosti;

- Definirati i izgraditi podesnu strukturu

snaga za zaštitu i spašavanje ĉija će

okosnica biti pravne osobe koje se u okviru

redovite djelatnosti bave nekim od poslova

zaštite i spašavanja i posjeduje visoku

razinu spremnosti, a ostale parcijalne

kapacitete zakonski harmonizirati (nevladin

sektor, udruge graĊana, vatrogastvo i

protupoţarna zaštita, radio – amaterstvo

itd.) i njihovu djelatnost u cijelosti

pojave, dogaĊaje i trendove koji imaju ili mogu

imati utjecaj na organizaciju i funkcioniranje


materijalnih dobara za buduće razdoblje od 2013. –

2018. godine izrade se sljedeći ciljevi:

- Uspostavljanje sustava/sistema zaštite i

spašavanja koji će biti u stanju djelovati i

odgovoriti na sve potencijalna ugroţavanja,

na naĉin da cjelovito i dugoroĉno zadovolji

potrebe općine i njenih graĊana, na

smanjenju utjecaja prirodnih i drugih

nesreća na ţivot i zdravlje ljudi, materijalna

dobra i okoliš, te uĉinkovitom otklanjanju

posljedica prirodnih i drugih nesreća ako se

dogode;

- Organiziranje sluţbi zaštite i spašavanja

kod pravnih osoba ĉija je djelatnost

podudarna ili sliĉna potrebama u zaštiti i

spašavanju i koji imaju odgovarajuće

resurse na svim razinama/nivoima od

jedinica lokalne samouprave do Kantona.

Tamo gdje ne postoje uvjeti osnivanja

sluţbi zaštite i spašavanja kod pravnih

osoba, osnivati postrojbe civilne zaštite

specijalizirane namjene ovisno od procjene

ugroţenosti;

- Organizirati i izgraditi djelotvoran i

prilagodljiv sustav/sistem zaštite i


usmjeren na ostvarivanje vizije i ciljeva po

svakom elementu posebice na povećanju

stupnja/stepena prevencije, sukladno

karakteru politiĉko – pravnog,

administrativno – teritorijalnog ureĊenja,

zakljuĉcima iz Procjene ugroţenosti;

- Definirati i izgraditi podesnu strukturu

snaga za zaštitu i spašavanje ĉija će

okosnica biti pravne osobe koje se u okviru

redovite djelatnosti bave nekim od poslova

zaštite i spašavanja i posjeduje visoku

razinu spremnosti, a ostale parcijalne

kapacitete zakonski harmonizirati (nevladin

sektor, udruge graĊana, vatrogastvo i

protupoţarna zaštita, radio – amaterstvo

itd.) i njihovu djelatnost u cijelosti



12

integrirati u jedinstven sustav/sistem zaštite

i spašavanja;

- Osposobiti kapacitete za pruţanje i prihvat

meĊunarodne pomoći kroz izgradnju

sustava zaštite i spašavanja, posebice preko

Ministarstva sigurnosti BiH i drugih

odrţivih tijela, kroz standarde i

harmonizirati sustav/sistem planiranja

civilnog sektora za djelovanje u prirodnim i

drugim nesrećama te upravljanje u krizama

s drugim općinama, kantonom, Federacijom

BiH, Republikom Srpskom i drugim

susjednim drţavama i širem strategijskom

kontekstu Europe (NATO) UN.

1.4. Podruĉja razvoja sustava/sistema zaštite i

spašavanja

Planiranje razvoja sustava/sistema zaštite i

spašavanja za suprotstavljanje prirodnim i drugim

nesrećama je izvodljiv i isplativ naĉin da se osigura

uĉinkovito suoĉavanje s posljedicama djelovanja

tih nesreća. Brzo i uĉinkovito djelovanje

operativnih snaga zaštite i spašavanja uz dobro

provedenu suradnju i koordinaciju, odnosno

upravljanje u prirodnim i drugim nesrećama, moţe

spasiti mnoge ţivote, smanjiti socijalno –

ekonomske, politiĉke i sigurnosne poremećaje,

sprijeĉiti lanac naknadnih nesreća, koje mogu

izazvati i veće posljedice od utjecaja prirode ili

druge nesreće koja se već dogodila.

Programom razvoja uspostavlja se meĊuresorna

suradnja nositelja planiranja, veza izmeĊu razliĉitih

struĉnih profesionalnih i dragovoljnih skupina i

ukazuje na elemente njihovog zakonskog i

funkcionalnog djelovanja u produciranju

mogućnosti novog, prikladnog odgovora društvene

zajednice na prirodne i druge nesreće.

Od Programa razvoja ne oĉekuje se da će

omogućiti upravljanje i operativni razvoj

namjenskih kapaciteta zaštite i spašavanja za sluĉaj

prirodnih i drugih nesreća, ali se oĉekuje smjer i

pravac izgradnje i integriranje elemenata u

jedinstven sustav/sistem zaštite i spašavanja koji

omogućuje općini, organizacijama, zajednicama i

integrirati u jedinstven sustav/sistem zaštite

i spašavanja;

- Osposobiti kapacitete za pruţanje i prihvat

meĊunarodne pomoći kroz izgradnju

sustava zaštite i spašavanja, posebice preko

Ministarstva sigurnosti BiH i drugih

odrţivih tijela, kroz standarde i

harmonizirati sustav/sistem planiranja

civilnog sektora za djelovanje u prirodnim i

drugim nesrećama te upravljanje u krizama

s drugim općinama, kantonom, Federacijom

BiH, Republikom Srpskom i drugim

susjednim drţavama i širem strategijskom

kontekstu Europe (NATO) UN.

1.4. Podruĉja razvoja sustava/sistema zaštite i

spašavanja

Planiranje razvoja sustava/sistema zaštite i

spašavanja za suprotstavljanje prirodnim i drugim

nesrećama je izvodljiv i isplativ naĉin da se osigura

uĉinkovito suoĉavanje s posljedicama djelovanja

tih nesreća. Brzo i uĉinkovito djelovanje

operativnih snaga zaštite i spašavanja uz dobro

provedenu suradnju i koordinaciju, odnosno

upravljanje u prirodnim i drugim nesrećama, moţe

spasiti mnoge ţivote, smanjiti socijalno –

ekonomske, politiĉke i sigurnosne poremećaje,

sprijeĉiti lanac naknadnih nesreća, koje mogu

izazvati i veće posljedice od utjecaja prirode ili

druge nesreće koja se već dogodila.

Programom razvoja uspostavlja se meĊuresorna

suradnja nositelja planiranja, veza izmeĊu razliĉitih

struĉnih profesionalnih i dragovoljnih skupina i

ukazuje na elemente njihovog zakonskog i

funkcionalnog djelovanja u produciranju

mogućnosti novog, prikladnog odgovora društvene

zajednice na prirodne i druge nesreće.

Od Programa razvoja ne oĉekuje se da će

omogućiti upravljanje i operativni razvoj

namjenskih kapaciteta zaštite i spašavanja za sluĉaj

prirodnih i drugih nesreća, ali se oĉekuje smjer i

pravac izgradnje i integriranje elemenata u

jedinstven sustav/sistem zaštite i spašavanja koji

omogućuje općini, organizacijama, zajednicama i



13

ovlaštenim pojedincima i graĊanima da brzo i

uĉinkovito odgovore na prirodne i druge nesreće.

Utjecaji prirodnih i drugih nesreća razlikuju se po

naĉinu iskazivanja, razinama/nivoima i vrsti

izazvanih oštećenja, geografskom obujmu/obimu,

rasporedu izazvanih šteta i stupnju/stepenu

upozorenja koji se moţe oĉekivati. Ali naĉini

odgovora, ukljuĉeni nositelji planiranja (sluţbe i

druga tijela uprave), sektori – oblasti, protok

informacija, naĉin ostvarivanja komunikacijsko –

informacijske podrške upravljanju u prirodnim i

drugim nesrećama i drugi dijelovi ţurnog odgovora

zajednice, imaju jasne sliĉnosti.

Razvoj zaštite i spašavanja uistinu treba biti

usmjeren postizanju uspješnog odgovora na

prirodne i druge nesreće, spašavanju ţivota,

skrbi/pomoći za beskućnike, ostvarivanju mjera

oporavka i odrţanju kontinuiteta umješnog

upravljanja u prirodnoj i drugoj nesreći na

pogoĊenom podruĉju.

Petogodišnjem Programu razvoja omogućuje se

uobiĉajeno godišnje planiranje, izrada planova

zaštite i spašavanja temeljem vaţnih podataka iz

Procjene ugroţenosti, nadzor i odgovornost nad

provoĊenjem i kontinuirane popravke postojećih

rješenja u odnosu na promijenjene okolnosti,

mjesto zbivanja, jaĉinu i toĉne osobine hitnosti

kojima će trebati upravljati.

Koncept strateškog programiranja i planiranja


materijalnih dobara se struĉno, metodski i logiĉki

podrazumijeva u okviru dvije faze i u ĉetiri (4)

meĊusobno povezanih podruĉja razvoja i to:

Faza smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj i

drugoj nesreći

a) Prevencija od prirodnih i drugih nesreća,

b) Ublaţavanje kao dio podruĉja prevencije,

c) Pripravnost/spremnost za odgovor na

izvanredne situacije

Faza odgovora i oporavka nakon prirodne ili

druge nesreće obuhvaća:

a) Odgovor,

b) Oporavak.

ovlaštenim pojedincima i graĊanima da brzo i

uĉinkovito odgovore na prirodne i druge nesreće.

Utjecaji prirodnih i drugih nesreća razlikuju se po

naĉinu iskazivanja, razinama/nivoima i vrsti

izazvanih oštećenja, geografskom obujmu/obimu,

rasporedu izazvanih šteta i stupnju/stepenu

upozorenja koji se moţe oĉekivati. Ali naĉini

odgovora, ukljuĉeni nositelji planiranja (sluţbe i

druga tijela uprave), sektori – oblasti, protok

informacija, naĉin ostvarivanja komunikacijsko –

informacijske podrške upravljanju u prirodnim i

drugim nesrećama i drugi dijelovi ţurnog odgovora

zajednice, imaju jasne sliĉnosti.

Razvoj zaštite i spašavanja suštinski treba biti

usmjeren postizanju uspješnog odgovora na

prirodne i druge nesreće, spašavanju ţivota,

skrbi/pomoći za beskućnike, ostvarivanju mjera

oporavka i odrţanju kontinuiteta umješnog

upravljanja u prirodnoj i drugoj nesreći na

pogoĊenom podruĉju.

Petogodišnjem Programu razvoja omogućuje se

uobiĉajeno godišnje planiranje, izrada planova

zaštite i spašavanja temeljem vaţnih podataka iz

Procjene ugroţenosti, nadzor i odgovornost nad

provoĊenjem i kontinuirane popravke postojećih

rješenja u odnosu na promijenjene okolnosti,

mjesto zbivanja, jaĉinu i toĉne osobine hitnosti

kojima će trebati upravljati.

Koncept strateškog programiranja i planiranja


materijalnih dobara se struĉno, metodski i logiĉki

podrazumijeva u okviru dvije faze i u ĉetiri (4)

meĊusobno povezanih podruĉja razvoja i to:

Faza smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj i

drugoj nesreći

d) Prevencija od prirodnih i drugih nesreća,

e) Ublaţavanje kao dio podruĉja prevencije,

f) Pripravnost/spremnost za odgovor na


Faza odgovora i oporavka nakon prirodne ili

druge nesreće obuhvaća:

c) Odgovor,

d) Oporavak.



14

Faza smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj

ili drugoj nesreći i obuhvaća:

a) Prevencija od prirodnih i drugih nesreća

Prevencija kao razvojno podruĉje zaštite i

spašavanja jeste središnja toĉka aktivnosti nositelja

planiranja institucija javne vlasti, pravnih osoba i

graĊana u pripremama društvene zajednice za

odgovor na izazove prirodnih i drugih nesreća.

Cilj prevencije je sprjeĉavanje, onemogućavanje i

smanjenje rizika i izvora ugroţavanja, te

sprjeĉavanje i ublaţavanje posljedica tih nesreća.

Planiranje mjera prevencije ostvaruje se kroz

programe i planove zaštite od prirodnih i drugih

nesreća u okviru razvojnog ciklusa za pojedine

djelatnosti u kontekstu slijedećih aspekata:

- Planiranje odrţivog razvoja društvene

zajednice na svim razinama drţavne

strukture;

- Najprikladnija politika drţavnog

upravljanja u prirodnim i drugim

nesrećama;

- Prikladnim zakonodavstvom o zaštiti i

spašavanju;

- Planiranjem u zaštiti i spašavanju (planovi

zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih

nesreća).

ProvoĊenje preventivnih mjera, sukladno

zakljuĉcima iz Procjene ugroţenosti, osobito je

vaţno:

- U oblasti zakonodavstva;

- U oblasti zaštite zdravlja ljudi (epidemije);

- U oblasti planiranja prostornog razvoja,

graĊenja i urbanizma (zaštita od potresa,

rušenja, odrona, klizanja i slijeganja tla);

- U oblasti zaštite okoliša, šuma i voda, bilja i

biljnih proizvoda (upravljanje otpadom,

biljne bolesti i štetoĉine, poţari i poplave,

protugradna zaštita, oluja i mraz);

- U oblasti energetike i industrije ( eksplozije

plinova i opasnih tvari);

- U oblasti zaštite ţivotinja i namirnica

ţivotinjskog podrijetla (epizootije,

Faza smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj

ili drugoj nesreći i obuhvaća:

c) Prevencija od prirodnih i drugih nesreća

Prevencija kao razvojno podruĉje zaštite i

spašavanja jeste središnja taĉka aktivnosti nositelja

planiranja institucija javne vlasti, pravnih osoba i

graĊana u pripremama društvene zajednice za

odgovor na izazove prirodnih i drugih nesreća.

Cilj prevencije je sprjeĉavanje, onemogućavanje i

smanjenje rizika i izvora ugroţavanja, te

sprjeĉavanje i ublaţavanje posljedica tih nesreća.

Planiranje mjera prevencije ostvaruje se kroz

programe i planove zaštite od prirodnih i drugih

nesreća u okviru razvojnog ciklusa za pojedine

djelatnosti u kontekstu slijedećih aspekata:

- Planiranje odrţivog razvoja društvene

zajednice na svim razinama drţavne

strukture;

- Najprikladnija politika drţavnog

upravljanja u prirodnim i drugim

nesrećama;

- Prikladnim zakonodavstvom o zaštiti i

spašavanju;

- Planiranjem u zaštiti i spašavanju (planovi


nesreća).

ProvoĊenje preventivnih mjera, sukladno

zakljuĉcima iz Procjene ugroţenosti, osobito je

vaţno:

- U oblasti zakonodavstva;

- U oblasti zaštite zdravlja ljudi (epidemije);

- U oblasti planiranja prostornog razvoja,

graĊenja i urbanizma (zaštita od potresa,

rušenja, odrona, klizanja i slijeganja tla);

- U oblasti zaštite okoliša, šuma i voda, bilja i

biljnih proizvoda (upravljanje otpadom,

biljne bolesti i štetoĉine, poţari i poplave,

protugradna zaštita, oluja i mraz);

- U oblasti energetike i industrije ( eksplozije

plinova i opasnih tvari);

- U oblasti zaštite ţivotinja i namirnica

ţivotinjskog podrijetla (epizootije,



15

zoonoze);

- U oblasti radijacijske, kemijske i biološke

zaštite (radijacijsko i drugo

oneĉišćenje/zagaĊenja zraka, vode i tla);

- U oblasti prometa i komunikacija u

cestovnom, zraĉnom;

- Rizici uslijed visokog snijega i velikih

snjeţnih nanosa;

- Rizik od mina i neeksplodiranih ubojnih

sredstava.

b) Ublaţavanje

Uz poduzimanje odgovarajućih aktivnosti

posljedice se mogu umanjiti ili izmijeniti.

Razvojna orijentacija na ovom podruĉju uglavnom

podrazumijeva struĉne mjere usmjerene na

smanjenje sila udara, rušilaĉkog djelovanja

prirodne ili druge nesreće po općinu Kiseljak, ljude

i materijalna dobra.

Podruĉje ublaţavanja faktiĉki je nastavak

ojaĉavanja prevencije primjenom konkretnih mjera

i aktivnosti, koje se naĉelno dijele na:

Administrativno – stručne mjere:

- Razvoj zakonskog okvira;

- Financijski poticaji usmjereni na

promoviranje strukturalnih mjera ili

ublaţavanja, tehniĉku pomoć, olakšice,

osiguranja, porezne olakšice itd.,

- Obuka i obrazovanje;

- Instaliranje sustava/sistema za operativne

centre civilne zaštite,

- Svjesnost javnosti.

Građevinsko – tehničke stručne mjere:

Uobiĉajene graĊevinsko – tehniĉke struĉne mjere

ublaţavanja izravno su u funkciji zaštite i

spašavanja ljudi i materijalnih dobara i razvijaju se

na temelju:

- Odgovarajućeg prostornog planiranja,

- Procjene fiziĉkih sila koje mogu nastati

potencijalnim opasnostima od prirodnih

nesreća,

- Planiranje i analiza mjera da bi se odoljelo

takvim silama,

- Umješnost graĊana s odgovarajućom

kontrolom i nadzorom.

Tim preventivnim mjerama se doprinosi kvaliteti

zoonoze);

- U oblasti radijacijske, kemijske i biološke

zaštite (radijacijsko i drugo

oneĉišćenje/zagaĊenja zraka, vode i tla);

- U oblasti prometa i komunikacija u

cestovnom, zraĉnom;

- Rizici uslijed visokog snijega i velikih

snjeţnih nanosa;

- Rizik od mina i neeksplodiranih ubojnih

sredstava.

d) Ublaţavanje

Uz poduzimanje odgovarajućih aktivnosti

posljedice se mogu umanjiti ili izmijeniti.

Razvojna orijentacija na ovom podruĉju uglavnom

podrazumijeva struĉne mjere usmjerene na

smanjenje sila udara, rušilaĉkog djelovanja

prirodne ili druge nesreće po općinu Kiseljak, ljude

i materijalna dobra.

Podruĉje ublaţavanja faktiĉki je nastavak

ojaĉavanja prevencije primjenom konkretnih mjera

i aktivnosti, koje se naĉelno dijele na:

Administrativno – stručne mjere:

- Razvoj zakonskog okvira;

- Financijski poticaji usmjereni na

promoviranje strukturalnih mjera ili

ublaţavanja, tehniĉku pomoć, olakšice,

osiguranja, porezne olakšice itd.,

- Obuka i obrazovanje;

- Instaliranje sustava/sistema za operativne

centre civilne zaštite,

- Svjesnost javnosti.

Građevinsko – tehničke stručne mjere:

Uobiĉajene graĊevinsko – tehniĉke struĉne mjere

ublaţavanja izravno su u funkciji zaštite i

spašavanja ljudi i materijalnih dobara i razvijaju se

na temelju:

- Odgovarajućeg prostornog planiranja,

- Procjene fiziĉkih sila koje mogu nastati

potencijalnim opasnostima od prirodnih

nesreća,

- Planiranje i analiza mjera da bi se odoljelo

takvim silama,

- Umješnost graĊana s odgovarajućom

kontrolom i nadzorom.

Tim preventivnim mjerama se doprinosi kvaliteti



16

izgradnje objekata koji će biti otporni na sile

izazvane prirodnim nesrećama što će omogućiti:

- Izgradnju graĊevina koje će biti otporne na

fiziĉke sile izazvane prirodnim nesrećama

(potresima, poplavama, snjeţnim nanosima,

jakim vjetrovima, klizištima itd.)

- Ojaĉavanje postojećih graĊevina da bi ih

uĉinili još otpornijim na fiziĉke sile

prirodne nesreće.

1.5. Pripravnost / spremnost za odgovor na


Podruĉja razvoja pripravnosti/spremnosti drţave ili

društvene zajednice meĊusobno je uvjetovano

postizanju stanja boljeg od prethodnog ili

zateĉenog u odnosu na probleme upravljanja

prirodnim i drugim nesrećama u svim fazama. Faza

upravljanja u prirodnim i drugim nesrećama u

naĉelu trebaju biti poistovjećena razvojnim

podruĉjima zaštite i spašavanja kako bi se osigurao

sustav/sistem zaštite i spašavanja.

Prirodne i druge nesreće, bez obzira na

stupanj/stepen razvijenosti sustava/sistema zaštite i

spašavanja, skoro redovito iznenade nositelje

planiranja u drţavi i društvu i uvijek su

kompliciranije nego što se to predvidi u

procjenama ugroţenosti.

Razvojno usmjerenje pripravnosti/spremnosti treba

fokusirati na najosjetljivije komponente i to:

a) Organizaciju i planiranje, što sadrţi jasnu i

sveobuhvatnu politiku u zaštiti i spašavanju,

odgovarajuće i kvalitetne i odrţive propise

o prirodnim i drugim nesrećama i kvalitetne

doktrinarne dokumente po mjerama zaštite i

spašavanja, obuĉavanje i osposobljavanje,

jasnu i funkcionalnu organizacijsku

strukturu snaga, strukturu upravljanja u

situacijama prirodnih i drugih nesreća,

okvir za planiranje posebno za ţurni/brzi

odgovor, kao što je evakuacija stanovništva

ili njihovo privremeno premještanje u

sigurna podruĉja.

b) Resursi, pod kojima podrazumijevamo

objekte i sustave/sisteme za upozoravanje i

izgradnje objekata koji će biti otporni na sile

izazvane prirodnim nesrećama što će omogućiti:

- Izgradnju graĊevina koje će biti otporne na

fiziĉke sile izazvane prirodnim nesrećama

(potresima, poplavama, snjeţnim nanosima,

jakim vjetrovima, klizištima itd.)

- Ojaĉavanje postojećih graĊevina da bi ih

uĉinili još otpornijim na fiziĉke sile

prirodne nesreće.

1.5. Pripravnost / spremnost za odgovor na


Podruĉja razvoja pripravnosti/spremnosti drţave ili

društvene zajednice meĊusobno je uvjetovano

postizanju stanja boljeg od prethodnog ili

zateĉenog u odnosu na probleme upravljanja

prirodnim i drugim nesrećama u svim fazama. Faza

upravljanja u prirodnim i drugim nesrećama u

naĉelu trebaju biti poistovjećena razvojnim

podruĉjima zaštite i spašavanja kako bi se osigurao

sustav/sistem zaštite i spašavanja.

Prirodne i druge nesreće, bez obzira na

stupanj/stepen razvijenosti sustava/sistema zaštite i

spašavanja, skoro redovito iznenade nositelje

planiranja u drţavi i društvu i uvijek su

kompliciranije nego što se to predvidi u

procjenama ugroţenosti.

Razvojno usmjerenje pripravnosti/spremnosti treba

fokusirati na najosjetljivije komponente i to:

f) Organizaciju i planiranje, što sadrţi jasnu i

sveobuhvatnu politiku u zaštiti i spašavanju,

odgovarajuće i kvalitetne i odrţive propise

o prirodnim i drugim nesrećama i kvalitetne

doktrinarne dokumente po mjerama zaštite i

spašavanja, obuĉavanje i osposobljavanje,

jasnu i funkcionalnu organizacijsku

strukturu snaga, strukturu upravljanja u

situacijama prirodnih i drugih nesreća,

okvir za planiranje posebno za ţurni/brzi

odgovor, kao što je evakuacija stanovništva

ili njihovo privremeno premještanje u

sigurna podruĉja.

g) Resursi, pod kojima podrazumijevamo

objekte i sustave/sisteme za upozoravanje i



17

operativno voĊenje akcija zaštite i

spašavanja, toĉnu i aţurnu specifikaciju

resursa koji će se koristiti, opremu, sredstva

i zalihe, logistiĉke centre,

c) Koordinaciju kao proces uvećavanja stupnja

pripravnosti i napora u voĊenju akcije


nesreća, kroz upozorenje, opasnost i

predostroţnost u upravljanju u prirodnim i

drugim nesrećama,

d) Spremnost i pripravnost operativnih centara

civilne zaštite za situacije prirodne i druge

nesreće,

e) Obuka i svjesnost javnosti o rizicima,

opasnostima i nesrećama, psihološke i

druge kompenzacijske mjere uĉinka pritiska

prirodne i druge nesreće.

U razvojnom pogledu, posebnu paţnju treba

posvetiti sljedećim elementima spremnosti, jer

pripravnost nije samoj sebi svrha niti dovoljna bez

spremnosti, koja se postiţe:

a) Obukom za usavršavanje,

b) Instaliranjem sustava ranog upozoravanja,

c) Izgradnjom specijaliziranih

komunikacijskih sustava za potporu

upravljanju procesom u prijenosu govora i

podataka,

d) Uspostavom baze podataka znaĉajnih za

zaštitu i spašavanje,

e) Osiguravanjem namjenskih zaliha u odnosu

na potrebe faze smanjenja rizika koji

prethodi prirodnoj ili drugoj nesreći,

f) Zalihe za ublaţavanje posljedica, faze

oporavka nakon prirodne ili druge nesreće,

g) Vjeţbe simulacije – provjere planova zaštite

i spašavanja,

h) ProsljeĊivanje aţuriranih tehniĉkih

informacija vezanih za pojedine opasnosti

itd.

Navedeni elementi su aktivnosti spremnosti zbog

toga što su oni praktiĉno organizacija postojećih

općih resursa ili informacija koje bi zadovoljile

potrebe upravljanja u situacijama prirodnih i drugih

nesreća.

U normalnim uvjetima, ovi resursi zadovoljavaju

operativno voĊenje akcija zaštite i

spašavanja, toĉnu i aţurnu specifikaciju

resursa koji će se koristiti, opremu, sredstva

i zalihe, logistiĉke centre,

h) Koordinaciju kao proces uvećavanja stupnja

pripravnosti i napora u voĊenju akcije


nesreća, kroz upozorenje, opasnost i

predostroţnost u upravljanju u prirodnim i

drugim nesrećama,

i) Spremnost i pripravnost operativnih centara

civilne zaštite za situacije prirodne i druge

nesreće,

j) Obuka i svjesnost javnosti o rizicima,

opasnostima i nesrećama, psihološke i

druge kompenzacijske mjere uĉinka pritiska

prirodne i druge nesreće.

U razvojnom pogledu, posebnu paţnju treba

posvetiti sljedećim elementima spremnosti, jer

pripravnost nije samoj sebi svrha niti dovoljna bez

spremnosti, koja se postiţe:

i) Obukom za usavršavanje,

j) Instaliranjem sustava ranog upozoravanja,

k) Izgradnjom specijaliziranih

komunikacijskih sustava za potporu

upravljanju procesom u prijenosu govora i

podataka,

l) Uspostavom baze podataka znaĉajnih za

zaštitu i spašavanje,

m) Osiguravanjem namjenskih zaliha u odnosu

na potrebe faze smanjenja rizika koji

prethodi prirodnoj ili drugoj nesreći,

n) Zalihe za ublaţavanje posljedica, faze

oporavka nakon prirodne ili druge nesreće,

o) Vjeţbe simulacije – provjere planova zaštite

i spašavanja,

p) ProsljeĊivanje aţuriranih tehniĉkih

informacija vezanih za pojedine opasnosti

itd.

Navedeni elementi su aktivnosti spremnosti zbog

toga što su oni praktiĉno organizacija postojećih

općih resursa ili informacija koje bi zadovoljile

potrebe upravljanja u situacijama prirodnih i drugih

nesreća.

U normalnim uvjetima, ovi resursi zadovoljavaju



18

druge redovite/redovne potrebe. Programi

pripravnosti definiraju prilagoĊavanje ili

preĉišćavanje ovih funkcija kako bi ih napravili

odgovarajućim za korištenje u situacijama


1.6. Faza odgovora i oporavka nakon prirodne ili

druge nesreće

1.Odgovor

Mjere odgovora (interventne mjere) su one koje se

poduzimaju neposredno prije (nakon uzbunjivanja)

ili poslije udara prirodne i druge nesreće usmjerene

ka spašavanju ţivota i zaštiti imovine i

sagledavanju trenutaĉnih šteta nastalih na poĉetku

te nesreće.

Operacije odgovora (interventne mjere) izvode se u

krajnje teškim uvjetima nametnutim silom

destrukcije, teško se realiziraju, zahtijevaju velike

napore ljudstva, osigurane resurse, prethodno

planiranje i programiranje, organiziranost,

obuĉenost i uvjeţbanost snaga i operativno struĉnih

tijela za upravljanje procesom.

Odgovorom na stanje prirodne i druge nesreće

postiţe se smanjenjem broja nastradalih,

olakšavanje teškoća i patnji, povrat osnovnih uvjeta

potrebnih za ţivot i funkcioniranje sustava/sistema.

Temeljem navedenog, glavni vidovi odgovora

(interventnih mjera) u situacijama prirodnih i

drugih nesreća su:

a) Pokretanje interventnog sustava/sistema,

b) Analiza i procjena,

c) Spašavanje ţivota, vlasništva i okoliša,

d) Spašavanje ljudi zarobljenih ruševinama, na

vodi, pod vodom,

e) Trijaţa, lijeĉniĉka pomoć, hospitalizacija,

medicinska evakuacija i skrb/pomoć za ţrtve,

f) Evakuacija osoba sa pogoĊenog podruĉja,

g) Gašenje poţara i zaustavljanje ispuštanja

opasnih tvari,

h) Organizacija smještaja za stradale (ţurne

popravke kuća, smještaj u šatore, škole,

hotele, sportske dvorane i sl.)

i) Organizacija ishrane ţrtava prirodne ili druge

nesreće i djelatnika/radnika spasilaĉkih

druge redovite/redovne potrebe. Programi

pripravnosti definiraju prilagoĊavanje ili

preĉišćavanje ovih funkcija kako bi ih napravili

odgovarajućim za korištenje u situacijama


1.6. Faza odgovora i oporavka nakon prirodne ili

druge nesreće

1.Odgovor

Mjere odgovora (interventne mjere) su one koje se

poduzimaju neposredno prije (nakon uzbunjivanja)

ili poslije udara prirodne i druge nesreće usmjerene

ka spašavanju ţivota i zaštiti imovine i

sagledavanju trenutaĉnih šteta nastalih na poĉetku

te nesreće.

Operacije odgovora (interventne mjere) izvode se u

krajnje teškim uvjetima nametnutim silom

destrukcije, teško se realiziraju, zahtijevaju velike

napore ljudstva, osigurane resurse, prethodno

planiranje i programiranje, organiziranost,

obuĉenost i uvjeţbanost snaga i operativno struĉnih

tijela za upravljanje procesom.

Odgovorom na stanje prirodne i druge nesreće

postiţe se smanjenjem broja nastradalih,

olakšavanje teškoća i patnji, povrat osnovnih uvjeta

potrebnih za ţivot i funkcioniranje sustava/sistema.

Temeljem navedenog, glavni vidovi odgovora

(interventnih mjera) u situacijama prirodnih i

drugih nesreća su:

a) Pokretanje interventnog sustava/sistema,

b) Analiza i procjena,

c) Spašavanje ţivota, vlasništva i okoliša,

d) Spašavanje ljudi zarobljenih ruševinama, na

vodi, pod vodom,

e) Trijaţa, lijeĉniĉka pomoć, hospitalizacija,

medicinska evakuacija i skrb/pomoć za ţrtve,

f) Evakuacija osoba sa pogoĊenog podruĉja,

g) Gašenje poţara i zaustavljanje ispuštanja

opasnih tvari,

h) Organizacija smještaja za stradale (ţurne

popravke kuća, smještaj u šatore, škole,

hotele, sportske dvorane i sl.)

i) Organizacija ishrane ţrtava prirodne ili druge

nesreće i djelatnika/radnika spasilaĉkih



19

postrojbi i sluţbi, distribucije artikala hrane,

osnovnih ţivotnih namirnica i odjeće, procjena

zaliha i šteta na prehrambenom fondu,

j) Osposobljavanje ulaznih i izlaznih putova,

rašĉišćavanje kljuĉnih prometnica, priprema

heliodroma i sl. (omogućiti kruţni promet

unutar pogoĊenog podruĉja),

k) Uspostavljanje komunikacija i veza (radio i

TV, telefonske, mobilne i informacijske veze),

l) Opskrba pitkom vodom i strujom,

m) Organizacija zdravstvenih i higijensko –

epidemioloških neposrednih operacija,

n) Informiranje javnosti i rad s medijima

(informacijsko upravljanje),

o) Organizacija pojaĉanih mjera zaštite

imovinske i osobne sigurnosti, javnog reda i

mira na ugroţenom podruĉju,

p) GraĊevinske operacije na uklanjanju

nestabilnih elemenata oštećenih graĊevina koji

predstavljaju opasnost po ljude ili druge

graĊevine,

q) Praćenje situacije kod stanovništva pogoĊenog

prirodnom ili drugom nesrećom, pronalaţenje

nestalih osoba i ponovno spajanje obitelji,

r) Odrţavanje morala stanovništva.

Navedeni vidovi odgovora u voĊenju

akcija zaštite i spašavanja zahtijeva:

a) Sveobuhvatne informacije o pripravnosti

/spremnosti (politiĉka usmjerenja, nositelji

planiranja, organizacija, resursi i obuĉenost),

b) Pravodobno i prikladno aktiviranje sustava

odgovora (planovi, pripravnost, aktiviranje i

dr.),

c) Umješno koordiniranje operacija odgovora

(voĊenje akcija zaštite i spašavanja),

d) Alternativne komunikacije i veze,

e) Pregled stanja (mapiranje) analiza i procjena,

f) Kvalitetno i odgovorno upravljanje

informacijama,

g) Planska evakuacija.

U operacijama odgovora (interventnim mjerama)

redovito/redovno se, u više sektora, pojavljuju

ozbiljni problemi na koje u razdoblju priprema za

postrojbi i sluţbi, distribucije artikala hrane,

osnovnih ţivotnih namirnica i odjeće, procjena

zaliha i šteta na prehrambenom fondu,

j) Osposobljavanje ulaznih i izlaznih putova,

rašĉišćavanje kljuĉnih prometnica, priprema

heliodroma i sl. (omogućiti kruţni promet

unutar pogoĊenog podruĉja),

k) Uspostavljanje komunikacija i veza (radio i TV,

telefonske, mobilne i informacijske veze),

l) Opskrba pitkom vodom i strujom,

m) Organizacija zdravstvenih i higijensko –

epidemioloških neposrednih operacija,

n) Informiranje javnosti i rad s medijima

(informacijsko upravljanje),

o) Organizacija pojaĉanih mjera zaštite imovinske

i osobne sigurnosti, javnog reda i mira na

ugroţenom podruĉju,

p) GraĊevinske operacije na uklanjanju

nestabilnih elemenata oštećenih graĊevina koji

predstavljaju opasnost po ljude ili druge

graĊevine,

q) Praćenje situacije kod stanovništva pogoĊenog

prirodnom ili drugom nesrećom, pronalaţenje

nestalih osoba i ponovno spajanje obitelji,

r) Odrţavanje morala stanovništva.

Navedeni vidovi odgovora u voĊenju

akcija zaštite i spašavanja zahtijeva:

a) Sveobuhvatne informacije o pripravnosti

/spremnosti (politiĉka usmjerenja, nositelji

planiranja, organizacija, resursi i obuĉenost),

b) Pravodobno i prikladno aktiviranje sustava

odgovora (planovi, pripravnost, aktiviranje i

dr.),

c) Umješno koordiniranje operacija odgovora

(voĊenje akcija zaštite i spašavanja),

d) Alternativne komunikacije i veze,

e) Pregled stanja (mapiranje) analiza i procjena,

f) Kvalitetno i odgovorno upravljanje

informacijama,

g) Planska evakuacija.

U operacijama odgovora (interventnim mjerama)

redovito/redovno se, u više sektora, pojavljuju

ozbiljni problemi na koje u razdoblju priprema za



20

zaštitu i spašavanje u okviru podruĉja prevencije,

pripravnost (spremnost) treba obratiti izrazitu

pozornost, i to:

- Nepostojanje ili neprikladnost

kontingentnih planova ili konceptualnih

resursa i logistiĉkih centara,

- Funkcionalno neizgraĊena pripravnost

(spremnost),

- Pravno, organizacijski i tehniĉki nedostaci

kod upozoravanja na opasnost,

- Stupanj organiziranosti, usklaĊenosti,

razvijenosti i sposobnosti aktiviranja

pojedinih elemenata ili cjeline sustava

odgovora,

- Fiziĉki, psihološki, socijalno – sigurnosni,

zatim ekonomske posljedice uĉinaka i

pritisaka udara prirodne ili druge nesreće,

- Teškoće u procjenjivanju i evidenciji šteta i

konceptualizaciji procjene o potrebama,

- Netoĉne i /ili nekompletne informacije iz

ankete o stanju stanovništva na pogoĊenom

podruĉju,

- Spajanje ljudi (u pogoĊenom podruĉju),

- Slabo upravljanje informacijama,

- Neodgovarajući artikli koji se dostavljaju i

raĉunaju kao pomoć,

- Slaba koordinacija operacija odgovora

(interventnih mjera),

- Nedostajuću i nedovoljnu svjesnost

javnosti,

- Prihvat meĊunarodne pomoći.

1. Oporavak

Oporavak je postupak kojim se društvena i drţavna

zajednica pomaţe u postizanju odgovarajuće

razine/nivoa funkcioniranja nakon prirodne i druge

nesreće.

Sa stajališta razvoja ovog podruĉja zaštite i

spašavanja treba imati u vidu da se proces

oporavka moţe otegnuti, vjerojatno 5 do 10 godina,

pa ĉak i više, ĉemu se mora prilagoditi i planiranje i

programiranje ukupne konsolidacije i stabilizacije. .

Oporavak po pravilu ovisi od uspješnosti odgovora

na prirodne i druge nesreće jednako kao što

prevencija, ublaţavanje i pripravnost ovise od

nauĉenih lekcija nakon odgovora i oporavka.

zaštitu i spašavanje u okviru podruĉja prevencije,

pripravnost (spremnost) treba obratiti izrazitu

pozornost, i to:

- Nepostojanje ili neprikladnost

kontingentnih planova ili konceptualnih

resursa i logistiĉkih centara,

- Funkcionalno neizgraĊena pripravnost

(spremnost),

- Pravno, organizacijski i tehniĉki nedostaci

kod upozoravanja na opasnost,

- Stupanj organiziranosti, usklaĊenosti,

razvijenosti i sposobnosti aktiviranja

pojedinih elemenata ili cjeline sustava

odgovora,

- Fiziĉki, psihološki, socijalno – sigurnosni,

zatim ekonomske posljedice uĉinaka i

pritisaka udara prirodne ili druge nesreće,

- Teškoće u procjenjivanju i evidenciji šteta i

konceptualizaciji procjene o potrebama,

- Netaĉne i /ili nekompletne informacije iz

ankete o stanju stanovništva na pogoĊenom

podruĉju,

- Spajanje ljudi (u pogoĊenom podruĉju),

- Slabo upravljanje informacijama,

- Neodgovarajući artikli koji se dostavljaju i

raĉunaju kao pomoć,

- Slaba koordinacija operacija odgovora

(interventnih mjera),

- Nedostajuću i nedovoljnu svjesnost

javnosti,

- Prihvat meĊunarodne pomoći.

1. Oporavak

Oporavak je postupak kojim se društvena i drţavna

zajednica pomaţe u postizanju odgovarajuće

razine/nivoa funkcioniranja nakon prirodne i druge

nesreće.

Sa stajališta razvoja ovog podruĉja zaštite i

spašavanja treba imati u vidu da se proces

oporavka moţe otegnuti, vjerojatno 5 do 10 godina,

pa ĉak i više, ĉemu se mora prilagoditi i planiranje i

programiranje ukupne konsolidacije i stabilizacije. .

Oporavak po pravilu ovisi od uspješnosti odgovora

na prirodne i druge nesreće jednako kao što

prevencija, ublaţavanje i pripravnost ovise od

nauĉenih lekcija nakon odgovora i oporavka.



21

Posebnu pozornost/paţnju oporavka treba posvetiti

analizi stanja nakon prirodne ili druge nesreće s

ciljem:

- saniranja stanja,

- rehabilitacija osoba pogoĊenih uĉinkom

prirodne ili druge nesreće,

- prioritetna rekonstrukcija graĊevina.

Za saniranje stanja osigurati:

- analizu šteta i procjenu potreba, prioritete i

potrebito vrijeme reakcije u pruţanju

pomoći ugroţenim ljudima i materijalnim

dobrima,

- sanaciju kljuĉnih sluţbi (zdravstvene,

komunalne, epidemiološko – higijenske,

graĊevinske, transportne,

elektrodistributivne i dr.),

- ţurna popravka kuća, stambenih i drugih

objekata koji se mogu popraviti,

- privremeni smještaj ugroţenog

stanovništva, dostava artikala ishrane i

osnovnih ţivotnih potrepština,

- operacije rašĉišćavanja.

2. Provedba

Uvaţavajući ĉinjenicu da Politika razvoja proizlazi

iz Procjene ugroţenosti, te da su zakljuĉci iz

Procjene ugroţenosti sastavni dio Programa

razvoja, najvaţniji dio Politike razvoja ĉini

provedba zakljuĉaka iz Procjene ugroţenosti i

utvrĊene politike u ovoj oblasti.

1.7. UtvrĊivanje Strategije razvoja zaštite i


Na temelju zakljuĉaka iz Procjene ugroţenosti,

zatim temeljnim naĉelima Politike razvoja,

izraĊena je Strategija razvoja zaštite i spašavanja

ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih

nesreća za podruĉje općine Kiseljak, kao drugi

dokument Programa razvoja. Strategija razvoja u

sebi sadrţi usuglašene strateške pravce, sa

akcijskim planovima njihovog osiguranja

uvaţavajući utvrĊene faze i podruĉja naznaĉene u

Politici razvoja.

1.7.1. Razvojni programi i projekti

Posebnu pozornost/paţnju oporavka treba posvetiti

analizi stanja nakon prirodne ili druge nesreće s

ciljem:

- saniranja stanja,

- rehabilitacija osoba pogoĊenih uĉinkom

prirodne ili druge nesreće,

- prioritetna rekonstrukcija graĊevina.

Za saniranje stanja osigurati:

- analizu šteta i procjenu potreba, prioritete i

potrebito vrijeme reakcije u pruţanju

pomoći ugroţenim ljudima i materijalnim

dobrima,

- sanaciju kljuĉnih sluţbi (zdravstvene,

komunalne, epidemiološko – higijenske,

graĊevinske, transportne,

elektrodistributivne i dr.),

- ţurna popravka kuća, stambenih i drugih

objekata koji se mogu popraviti,

- privremeni smještaj ugroţenog

stanovništva, dostava artikala ishrane i

osnovnih ţivotnih potrepština,

- operacije rašĉišćavanja.

2. Provedba

Uvaţavajući ĉinjenicu da Politika razvoja proizlazi

iz Procjene ugroţenosti, te da su zakljuĉci iz

Procjene ugroţenosti sastavni dio Programa

razvoja, najvaţniji dio Politike razvoja ĉini

provedba zakljuĉaka iz Procjene ugroţenosti i

utvrĊene politike u ovoj oblasti.

1.7. UtvrĊivanje Strategije razvoja zaštite i


Na temelju zakljuĉaka iz Procjene ugroţenosti,

zatim temeljnim naĉelima Politike razvoja,

izraĊena je Strategija razvoja zaštite i spašavanja

ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih

nesreća za podruĉje općine Kiseljak, kao drugi

dokument Programa razvoja. Strategija razvoja u

sebi sadrţi usuglašene strateške pravce, sa

akcijskim planovima njihovog osiguranja

uvaţavajući utvrĊene faze i podruĉja naznaĉene u

Politici razvoja.

1.7.1. Razvojni programi i projekti



22

Strategija razvoja ukljuĉuje konkretne provedbene

korake, razvojne programe i projekte, aktivnosti i

inicijative s odgovarajućim opisima, nositelje

realizacije, rokove, procjenu potrebnih resursa i

oĉekivane uĉinke realizacije.

Politika razvoja i Strategija razvoja sjedinjuje se s

praksom, postaju platformom razvoja i integriranja

u jedinstven i funkcionalan sustav zaštite i

spašavanja, u razdoblju 2013. – 2018. godine.

1.7.2. Nositelji provedbe Politike razvoja

Sukladno Programu razvoja općine u svojim

programima razvoja utvrĊuju Politiku razvoja i

Strategiju razvoja, u kojima su takoĊer sadrţani

strateški pravci razvoja s akcijskim planovima,

obuhvaćajući i primjenjujući utvrĊena strateška

podruĉja djelovanja od faze smanjenja rizika koji

prethodi prirodnoj i drugoj nesreći do faze

odgovora i oporavka nakon prirodne i druge

nesreće.

Sve te aktivnosti moraju imati oslonac na vlastite

procjene ugroţenosti i utvrĊenu vlastitu razinu

odgovornosti provedbe.

Za ostvarivanje Politike razvoja, sukladno Zakonu

o zaštiti i spašavanju odgovorni su: Vijeće općine,

nositelji izvršne vlasti općine.

Kljuĉna odgovornost navedenih nositelja provedbe

Politike razvoja ogleda se u osnovnoj zadaći

osiguranja uvjeta razvoja sustava zaštite i

spašavanja osiguranjem odgovarajuće organizacije

kadrova, materijalnih resursa. Naime, suštinski cilj

razvoja sustava/sistema zaštite i spašavanja je

osposobljenost i spremnost djelovanja na razini

jedinica lokalne samouprave (općine), gdje

prirodne i druge nesreće nastaju.

Kantonalna uprava za civilnu zaštitu i sluţbe

civilne zaštite općina kao struĉna tijela imaju

kljuĉnu ulogu u koordinaciji provedbe Politike

razvoja i Strategije razvoja, odnosno Programa

razvoja, na razini kantona i općina.

1.7.3. Financiranje Programa razvoja

U Zakonu o zaštiti i spašavanju u poglavlju

financiranja, a osobito od ĉlanka 179. do 184. toĉno

su predviĊeni izvori sredstava, kao i podruĉju

Strategija razvoja ukljuĉuje konkretne provedbene

korake, razvojne programe i projekte, aktivnosti i

inicijative s odgovarajućim opisima, nositelje

realizacije, rokove, procjenu potrebnih resursa i

oĉekivane uĉinke realizacije.

Politika razvoja i Strategija razvoja sjedinjuje se s

praksom, postaju platformom razvoja i integriranja

u jedinstven i funkcionalan sustav zaštite i

spašavanja, u razdoblju 2013. – 2018. godine.

1.7.2. Nositelji provedbe Politike razvoja

Shodno Programu razvoja općine u svojim

programima razvoja utvrĊuju Politiku razvoja i

Strategiju razvoja, u kojima su takoĊer sadrţani

strateški pravci razvoja s akcijskim planovima,

obuhvaćajući i primjenjujući utvrĊena strateška

podruĉja djelovanja od faze smanjenja rizika koji

prethodi prirodnoj i drugoj nesreći do faze

odgovora i oporavka nakon prirodne i druge

nesreće.

Sve te aktivnosti moraju imati oslonac na vlastite

procjene ugroţenosti i utvrĊenu vlastitu razinu

odgovornosti provedbe.

Za ostvarivanje Politike razvoja, sukladno Zakonu

o zaštiti i spašavanju odgovorni su: Vijeće općine,

nositelji izvršne vlasti općine.

Kljuĉna odgovornost navedenih nositelja provedbe

Politike razvoja ogleda se u osnovnoj zadaći

osiguranja uvjeta razvoja sustava zaštite i

spašavanja osiguranjem odgovarajuće organizacije

kadrova, materijalnih resursa. Naime, suštinski cilj

razvoja sustava/sistema zaštite i spašavanja je

osposobljenost i spremnost djelovanja na razini

jedinica lokalne samouprave (općine), gdje

prirodne i druge nesreće nastaju.

Kantonalna uprava za civilnu zaštitu i sluţbe

civilne zaštite općina kao struĉna tijela imaju

kljuĉnu ulogu u koordinaciji provedbe Politike

razvoja i Strategije razvoja, odnosno Programa

razvoja, na razini kantona i općina.

1.7.3. Finansiranje Programa razvoja

U Zakonu o zaštiti i spašavanju u poglavlju

financiranja, a osobito od ĉlanka 179. do 184. toĉno

su predviĊeni izvori sredstava, kao i podruĉju



23

ulaganja sredstava iz posebnih naknada.

Na temelju ĉlanka 180. Zakona o zaštiti i

spašavanju sredstva potrebita za realizaciju

programa i projekata iz odgovarajućih akcijskih

planova osigurat će se iz:

- proraĉunskih sredstava svakog nositelja

planiranja u okviru redovitog planiranja za

potrebe redovite djelatnosti, u naĉelu kao

dio preventivnih i strukturalnih mjera prije

nastanka prirodne ili druge nesreće, kao i za

otklanjanje posljedica prirodne ili druge

nesreće;

- posebna proraĉunska sredstva koja izdvaja

Vlada Kantona i općine (minimum 0,5% i

1% od godišnjeg društvenog proizvoda)

sukladno Procjeni ugroţenosti;

- sredstva pravnih osoba, iz osiguranja,

dobrovoljnih priloga, meĊunarodne pomoći

i drugih izvora utvrĊenih Zakonom o zaštiti

i spašavanju i drugim zakonima;

- po osnovu posebne naknade na neto plaće

0,5% iz sredstava koja pripadaju općini , a

na temelju godišnjeg plana korištenja

sredstava zaštite i spašavanja i zadaća

utvrĊenih u Programu razvoja, u naĉelu

osobito za osiguranje materijalnih resursa –

opremanje, te osposobljenosti za odgovor

na prirodnu ili drugu nesreću.

(Vidi tabelarni prikaz na str. 78,79. - PRIJEDLOG

FINANSIRANJA /FINANCIRANJA ZA PERIOD

OD PET GODINA ).

Ukazujući na visok stupanj/stepen

ugroţenosti/ugroza, dosadašnju razinu razvoja

sustava zaštite i spašavanja, predviĊajuća sredstva

neće biti dostatna/dovoljna u ovome razvoju, za

osiguranje zadovoljavajuće razine osposobljenosti i

spremnosti za odgovor na prirodne i druge nesreće.

Iz tih razloga ovisno, o ekonomskom razvoju i

dodatnim mogućnostima izvršna i zakonodavna

vlast na svim razinama će nastojati sukladno

Procjeni ugroţenosti, osigurati fondacije za razvoj

zaštite i spašavanja radi integriranja u jedinstven

sustav sposoban za uĉinkovit odgovor na izazove

prirodnih i drugih nesreća za podruĉje općine

ulaganja sredstava iz posebnih naknada.

Na temelju ĉlana 180. Zakona o zaštiti i spašavanju

sredstva potrebita za realizaciju programa i

projekata iz odgovarajućih akcijskih planova

osigurat će se iz:

- proraĉunskih sredstava svakog nositelja

planiranja u okviru redovitog planiranja za

potrebe redovite djelatnosti, u naĉelu kao

dio preventivnih i strukturalnih mjera prije

nastanka prirodne ili druge nesreće, kao i za

otklanjanje posljedica prirodne ili druge

nesreće;

- posebna proraĉunska sredstva koja izdvaja

Vlada Kantona i općine (minimum 0,5% i

1% od godišnjeg društvenog proizvoda)

sukladno Procjeni ugroţenosti;

- sredstva pravnih osoba, iz osiguranja,

dobrovoljnih priloga, meĊunarodne pomoći

i drugih izvora utvrĊenih Zakonom o zaštiti

i spašavanju i drugim zakonima;

- po osnovu posebne naknade na neto plaće

0,5% iz sredstava koja pripadaju općini , a

na temelju godišnjeg plana korištenja

sredstava zaštite i spašavanja i zadaća

utvrĊenih u Programu razvoja, u naĉelu

osobito za osiguranje materijalnih resursa –

opremanje, te osposobljenosti za odgovor

na prirodnu ili drugu nesreću.

(Vidi tabelarni prikaz na str. 78,79. - PRIJEDLOG

FINANSIRANJA /FINANCIRANJA ZA PERIOD

OD PET GODINA ).

Ukazujući na visok stupanj/stepen

ugroţenosti/ugroza, dosadašnju razinu razvoja

sustava zaštite i spašavanja, predviĊajuća sredstva

neće biti dostatna/dovoljna u ovome razvoju, za

osiguranje zadovoljavajuće razine osposobljenosti i

spremnosti za odgovor na prirodne i druge nesreće.

Iz tih razloga ovisno, o ekonomskom razvoju i

dodatnim mogućnostima izvršna i zakonodavna

vlast na svim razinama će nastojati sukladno

Procjeni ugroţenosti, osigurati fondacije za razvoj

zaštite i spašavanja radi integriranja u jedinstven

sustav sposoban za uĉinkovit odgovor na izazove

prirodnih i drugih nesreća za podruĉje općine



24

Kiseljak.

STRATEŠKI PRAVCI RAZVOJA ZAŠTITE I


DOBARA SA AKCIJSKIM PLANOVIMA

NJIHOVOG REALIZIRANJA




spašavanja na podruĉju općine Kiseljak za period



politiku razvoja, koji proistiĉu iz:

I. PROCJENE UGROŢENOSTI-ZAKLJUĈCI IZ

PROCJENE UGROŢENOSTI

1. OPĆI DIO PROCJENE UGROŢENOSTI

2. POSEBNI DIO PROCJENE UGROŢENOSTI

2.1. Opći dio procjene ugroţenosti

Podruĉje općine Kiseljak smješteno je u središnjem

dijelu Bosne i Hercegovine i sastavni je dio Kanton

Središnja Bosna Federacije Bosne i Hercegovine.

Općina je smještena duţ magistralnog puta M 5

Kaonik-Ilidţa, a sam grad Kiseljak se nalazi na

slivu rijeka Fojnice, Kreševke i Lepenice (prilog

broj 1)

Površina općine je 164 km2, graniĉi s općinama

Fojnica, Kreševo, Hadţići, Ilidţa, Visoko i

Busovaĉa.

Teritorija općine se proteţe od ZabrĊa na jugu do

Klokota na sjeveru, a okruţuju ga Ĉubren,

Berberuša, Jasikovica, Zahor i druga brda s

nadmorskom visinom od 700-1100m.

Na podruĉju općine dominira prostor iznad 460m, a

prosjeĉna nadmorska visina općine je 475m. Prema

popisu stanovništva iz 1991 god.,općina Kiseljak je

imala 24.036 stanovnika organizovanih u devet (9)

mjesnih zajednica ( prilog broj 2)

Mjesne zajednice su sljedeće:

(tabela broj 1)

Kiseljak.

STRATEŠKI PRAVCI RAZVOJA ZAŠTITE I


DOBARA SA AKCIJSKIM PLANOVIMA

NJIHOVOG REALIZIRANJA




spašavanja na podruĉju općine Kiseljak za period



politiku razvoja, koji proistiĉu iz:

I. PROCJENE UGROŢENOSTI-ZAKLJUĈCI IZ

PROCJENE UGROŢENOSTI

1. OPĆI DIO PROCJENE UGROŢENOSTI

2. POSEBNI DIO PROCJENE UGROŢENOSTI

2.1. Opći dio procjene ugroţenosti

Podruĉje općine Kiseljak smješteno je u središnjem

dijelu Bosne i Hercegovine i sastavni je dio

Srednjobosanskog kantona Federacije Bosne i

Hercegovine.

Općina je smještena duţ magistralnog puta M 5

Kaonik-Ilidţa, a sam grad Kiseljak se nalazi na

slivu rijeka Fojnice, Kreševke i Lepenice (prilog

broj 1)

Površina općine je 164 km2, graniĉi s općinama

Fojnica, Kreševo, Hadţići, Ilidţa, Visoko i

Busovaĉa.

Teritorija općine se proteţe od ZabrĊa na jugu do

Klokota na sjeveru, a okruţuju ga Ĉubren,

Berberuša, Jasikovica, Zahor i druga brda s

nadmorskom visinom od 700-1100m.

Na podruĉju općine dominira prostor iznad 460m, a

prosjeĉna nadmorska visina općine je 475m. Prema

popisu stanovništva iz 1991 god.,općina Kiseljak je

imala 24.036 stanovnika organizovanih u devet (9)

mjesnih zajednica ( prilog broj 2)

Mjesne zajednice su sljedeće:

(tabela broj 1)



25

Mjesne zajednice Broj stanovnika

1 Bukovica 1101

2 Lepenica 2725

3 Draţevići 1578

4 Brnjaci 1414

5 Topole 896

6 Kiseljak 6598

7 Gromiljak 4791

8 Brestovsko 2990

9 Bilalovac 1943

Ukupno 24036

Sva naseljena mjesta na podruĉju općine su

povezana putnim komunikacijama sa

administrativnim sjedištem općine.

Struktura stanovništva općine Kiseljak po popisu iz

1991 god. prikazan je u prilogu br. 3.

Prema procjenama u općini Kiseljak trenutno ţivi

23.980 stanovnika.

NACIONALNA STRUKTURA

STANOVNIŠTVA

(tabela broj 2)

Hrvati Bošnjaci Srbi Ostali

12.720 10.540 240 480

2.1.1. Urbanistiĉka izgraĊenost općine

Urbanistiĉka izgraĊenost pojedinih dijelova općine,

odlikuje se razliĉitošću objekata, gdje je

zastupljena niska spratnost, srednja i viša spratnost

objekata, koji su graĊeni od razliĉitog materijala sa

razliĉitom otpornošću na potrese i druge

elementarne nepogode, tako da se kreće od jako

osjetljivih (klasiĉna gradnja, neobraĊen kamen,

drvo i ćerpiĉ), ovih objekata ima u starim

dijelovima naselja do normalno otpornih (objekti

graĊeni od betona i objekti sa armirano-betonskom

konstrukcijom i opekom) novija gradnja.Seoska

naselja su izgraĊena sa dosta slobodnog prostora ,

što omogućava intervenciju svih organizovanih

struktura na spašavanju stanovništva i materijalnih

dobara. Slobodne površine, povećavaju prohodnost

kod zarušavanja i drugih potreba za intervencijom.

Mjesne zajednice Broj stanovnika

1 Bukovica 1101

2 Lepenica 2725

3 Draţevići 1578

4 Brnjaci 1414

5 Topole 896

6 Kiseljak 6598

7 Gromiljak 4791

8 Brestovsko 2990

9 Bilalovac 1943

Ukupno 24036

Sva naseljena mjesta na podruĉju općine su

povezana putnim komunikacijama sa

administrativnim sjedištem općine.

Struktura stanovništva općine Kiseljak po popisu iz

1991 god. prikazan je u prilogu br. 3.

Prema procjenama u općini Kiseljak trenutno ţivi

23.980 stanovnika.

NACIONALNA STRUKTURA

STANOVNIŠTVA

(tabela broj 2)

Hrvati Bošnjaci Srbi Ostali

12.720 10.540 240 480

2.1.1. Urbanistiĉka izgraĊenost općine

Urbanistiĉka izgraĊenost pojedinih dijelova općine,

odlikuje se razliĉitošću objekata, gdje je

zastupljena niska spratnost, srednja i viša spratnost

objekata, koji su graĊeni od razliĉitog materijala sa

razliĉitom otpornošću na potrese i druge

elementarne nepogode, tako da se kreće od jako

osjetljivih (klasiĉna gradnja, neobraĊen kamen,

drvo i ćerpiĉ), ovih objekata ima u starim

dijelovima naselja do normalno otpornih (objekti

graĊeni od betona i objekti sa armirano-betonskom

konstrukcijom i opekom) novija gradnja.Seoska

naselja su izgraĊena sa dosta slobodnog prostora ,

što omogućava intervenciju svih organizovanih

struktura na spašavanju stanovništva i materijalnih

dobara. Slobodne površine, povećavaju prohodnost

kod zarušavanja i drugih potreba za intervencijom.



26

Gusto naseljene stambene površine , kod

zarušavanja oteţavaju gore navedene aktivnosti.

Zbog ratnih dejstava došlo je do oštećenja

stambenih, poslovnih i drugih objekata.

Oštećenja su najviše pretrpjele one teritorije, gdje

su bile linije/crte razgraniĉenja, tako da je oštećenje

nastalo na 1250 privatna objekta (kuće), sa

stepenom oštećenja od 1 do 100%.

2.1.2. Infrastruktura

Primarna infrastruktura na podruĉju općine

Kiseljak je priliĉno razvijena. Unutar općine

postoji dobro razvijena putna mreţa koja spaja

centralni dio općine sa svim mjesnim zajednicama,

što omogućava korištenje istih kao interventnih i

poţarnih u prebacivanju ljudi i materijalnih dobara.

Izuzetak su takozvane „uske ulice“, koje

predstavljaju problem kod eventualnih zarušavanja

i poţara. Takvih ulica ima posebno u samom

gradskom dijelu Kiseljaka.

Veoma je vaţno napomenuti da će budući autoput

kroz Bosnu i Hercegovinu prolaziti i preko dijela

teritorije općine Kiseljak, što će našu općinu još

bolje i brţe povezati sa ostalim dijelovima BiH,

kao i susjednim drţavama.

Općina Kiseljak ima poteškoća oko snabdijevanja

vodom, pomenute poteškoće se ogledaju u

dotrajaloj vodovodnoj mreţi, kao i ne postojanju

dovoljne koliĉine vode za potrebe stanovništva na

podruĉju općine.

Većina mjesnih zajednica na podruĉju općine se

snabdijeva vodom iz prirodnih izvorišta, kaptaţa,

bunara, dok jedan dio mjesnih zajednica se

snabdijeva iz gradske mreţe.

Isto tako u vrijeme obilnih padavina i poplava, u

ovim izvorištima dolazi do zamućivanja koja kao

takva ne zadovoljava i na ispunjava norme za

upotrebu u domaćinstvu.

Jedan od neriješenih problema je što još uvijek

cjelokupna teritorija općine nije obuhvaćena

urednom kanalizacionom mreţom, ĉime se uz

nepropisno uraĊene septiĉke jame stvara

mogućnost zagaĊivanja okoline, a posebno u

dijelovima općine, gdje je raĊena pojedinaĉna

bespravna gradnja objekata.

Gusto naseljene stambene površine , kod

zarušavanja oteţavaju gore navedene aktivnosti.

Zbog ratnih dejstava došlo je do oštećenja

stambenih, poslovnih i drugih objekata.

Oštećenja su najviše pretrpjele one teritorije, gdje

su bile linije/crte razgraniĉenja, tako da je oštećenje

nastalo na 1250 privatna objekta (kuće), sa

stepenom oštećenja od 1 do 100%.

2.1.2. Infrastruktura

Primarna infrastruktura na podruĉju općine

Kiseljak je priliĉno razvijena. Unutar općine

postoji dobro razvijena putna mreţa koja spaja

centralni dio općine sa svim mjesnim zajednicama,

što omogućava korištenje istih kao interventnih i

poţarnih u prebacivanju ljudi i materijalnih dobara.

Izuzetak su takozvane „uske ulice“, koje

predstavljaju problem kod eventualnih zarušavanja

i poţara. Takvih ulica ima posebno u samom

gradskom dijelu Kiseljaka.

Veoma je vaţno napomenuti da će budući autoput

kroz Bosnu i Hercegovinu prolaziti i preko dijela

teritorije općine Kiseljak, što će našu općinu još

bolje i brţe povezati sa ostalim dijelovima BiH,

kao i susjednim drţavama.

Općina Kiseljak ima poteškoća oko snabdijevanja

vodom, pomenute poteškoće se ogledaju u

dotrajaloj vodovodnoj mreţi, kao i ne postojanju

dovoljne koliĉine vode za potrebe stanovništva na

podruĉju općine.

Većina mjesnih zajednica na podruĉju općine se

snabdijeva vodom iz prirodnih izvorišta, kaptaţa,

bunara, dok jedan dio mjesnih zajednica se

snabdijeva iz gradske mreţe.

Isto tako u vrijeme obilnih padavina i poplava, u

ovim izvorištima dolazi do zamućivanja koja kao

takva ne zadovoljava i na ispunjava norme za

upotrebu u domaćinstvu.

Jedan od neriješenih problema je što još uvijek

cjelokupna teritorija općine nije obuhvaćena

urednom kanalizacionom mreţom, ĉime se uz

nepropisno uraĊene septiĉke jame stvara

mogućnost zagaĊivanja okoline, a posebno u

dijelovima općine, gdje je raĊena pojedinaĉna

bespravna gradnja objekata.



27

Podruĉje općine je u potpunosti elektrificirano i

nema znaĉajnih problema. Iako se na polju javne

rasvjete uradilo puno posla, još uvijek ima podruĉja

u kojima javna rasvjeta nije uraĊena .Pošto je ovo

stalni zadatak općine , oĉekuje se u narednom

periodu rješenje i ovog problema.

2.1.3. Industrija

Trenutno na podruĉju općine Kiseljak egzistiraju

sljedeća proizvodna, trgovinska i usluţna

poduzeća/preduzeća : Fabrika mineralne vode

"Sarajevski Kiseljak"d.o.o,"Transport beton"d.o.o.,

"Grakop"d.o.o., "Kontinental"d.o.o., "Ceste

Compani Kiseljak", tvornica namještaja "Expo

trade"d.o.o., "Duno-Lit"d.o.o.,", "Barić" d.o.o.,"Eu-

Pal"d.o.o., "Tibra Pacific",d.o.o., J.P. "Vodovod i

kanalzacija", "Centrotrans-Eurolines" D.D., H.P.

"Mostar O.J. Kiseljak", J.U., "Metalmerc" d.o.o.,

"Špar-Merc" d.o.o., "Nikaĉević" d.o.o., "Auto Merc

Škoro", "Vukoja Commerce" d.o.o.,"Zrak

Optomehanika" D.D., "Zrak AEO "D.D., "Globus

Konfekcija" D.D., i dr.

Na podruĉju općine Kiseljak se nalaze sljedeće

benzinske crpke/pumpe: "Ferotom" d.o.o., "Krepo

GrĊan" d.o.o., "Curić" d.o.o., "Hold Ina" Sarajevo

D.D., "BM Commerc"d.o.o., "Orman" d.o.o.,

"Lovcommerce" d.o.o., „TIOIL“, „Roma Benz“,

„Grakop“, „Fenex trans“, “TWI- Buco merc“ i

„TRGO-TANK“

2.1.4. Poljoprivreda

Znatan dio teritorije općine Kiseljak spada u

obradive površine, gdje se pored povrtlarskih

kultura, uzgajaju i ţitarice, hrana za stoku kao i

druge kulture. Kapaciteti obradivog zemljišta

nalaze se na podruĉju svih devet (9) mjesnih

zajednica kroz koje prolazi magistralni put M 5

izuzev mjesne zajednice Bukovica i Lepenica.

Obradivo zemljište se nalazi u posjedu

individualnih poljoprivrednih proizvoĊaĉa.

Društveni sektor raspolaţe sa manjim površinama,

gdje poljoprivrednici iznajmljuju i koriste za

proizvodnju stoĉne hrane.

Podruĉje općine je u potpunosti elektrificirano i

nema znaĉajnih problema. Iako se na polju javne

rasvjete uradilo puno posla, još uvijek ima podruĉja

u kojima javna rasvjeta nije uraĊena .Pošto je ovo

stalni zadatak općine , oĉekuje se u narednom

periodu rješenje i ovog problema.

2.1.3. Industrija

Trenutno na podruĉju općine Kiseljak egzistiraju

sljedeća proizvodna, trgovinska i usluţna

poduzeća/preduzeća : Fabrika mineralne vode

"Sarajevski Kiseljak"d.o.o,"Transport beton"d.o.o.,

"Grakop"d.o.o., "Kontinental"d.o.o., "Ceste

Compani Kiseljak", tvornica namještaja "Expo

trade"d.o.o., "Duno-Lit"d.o.o.,", "Barić" d.o.o.,"Eu-

Pal"d.o.o., "Tibra Pacific",d.o.o., J.P. "Vodovod i

kanalzacija", "Centrotrans-Eurolines" D.D., H.P.

"Mostar O.J. Kiseljak", J.U., "Metalmerc" d.o.o.,

"Špar-Merc" d.o.o., "Nikaĉević" d.o.o., "Auto Merc

Škoro", "Vukoja Commerce" d.o.o.,"Zrak

Optomehanika" D.D., "Zrak AEO "D.D., "Globus

Konfekcija" D.D., i dr.

Na podruĉju općine Kiseljak se nalaze sljedeće

benzinske crpke/pumpe: "Ferotom" d.o.o., "Krepo

GrĊan" d.o.o., "Curić" d.o.o., "Hold Ina" Sarajevo

D.D., "BM Commerc"d.o.o., "Orman" d.o.o.,

"Lovcommerce" d.o.o., „TIOIL“, „Roma Benz“,

„Grakop“, „Fenex trans“, “TWI- Buco merc“ i

„TRGO-TANK“

2.1.4. Poljoprivreda

Znatan dio teritorije općine Kiseljak spada u

obradive površine, gdje se pored povrtlarskih

kultura, uzgajaju i ţitarice, hrana za stoku kao i

druge kulture. Kapaciteti obradivog zemljišta

nalaze se na podruĉju svih devet (9) mjesnih

zajednica kroz koje prolazi magistralni put M 5

izuzev mjesne zajednice Bukovica i Lepenica.

Obradivo zemljište se nalazi u posjedu

individualnih poljoprivrednih proizvoĊaĉa.

Društveni sektor raspolaţe sa manjim površinama,

gdje poljoprivrednici iznajmljuju i koriste za

proizvodnju stoĉne hrane.



28

2.1.5. Šumarstvo

Teritorija općine Kiseljak, posebno brdski dijelovi

pokriveni su šumskim površinama razliĉitog

kvaliteta, od šikara, šumskog rastinja do

kvalitetnog drveta. Šumske površine u uslovima

nebrige, suše i dr. mogu predstavljati opasnost za

izbijanje šumskih poţara. To se posebno odnosi na

brda: Berberuše (gradska deponija), Stogić,

Ĉubren, Jasikovica, Zahor, Šikulja i dr.,na kojima

je u proteklom periodu vršena neplanska sjeća

drveta.

2.1.6. Klimatske karakteristike općine

Klima općine Kiseljak, uslovljena je njenim

geografskim poloţajem, kako u KSB tako i u BiH u

cjelini. Po svojim karakteristikama, klima je

izrazito kontinentalna sa odlikama hladnih zima i

kratkih i prolaznih perioda proljeća i jeseni i sa

relativno toplim ljetima. Srednja godišnja

temperatura zraka je 9,5 C sa najhladnijim

sijeĉnjom i najtoplijim srpnjom. Prosjeĉna koliĉina

padalina je 925 mili. po m2.

Srednja relativna vlaţnost zraka je u granicama

normale i iznosi 74 %. Obilne snjeţne padaline,

ĉesta su pojava na podruĉju općine Kiseljak, a

upravo se javljaju kao posljedica klimatskih

karakteristika. Snjeţni nanosi ĉesto prerastaju u

elementarnu nepogodu. U posljednje vrijeme to se

dogodilo u veljaĉi 1984.god., prosincu 1999.god. i

sijeĉanj-veljaĉa 2012.

Teritoriju općine Kiseljak karakterizira i pojava

vjetrova ,koji se javljaju u kasnim jesenjim danima.

Najĉešći pravci kretanja vjetra su po liniji jugo-

istok, sjevero-zapad.

Podruĉje općine je karakteristiĉnog geografskog

poloţaja, tako da u kasnim jesenjim i zimskim

danima, bude prekriveno maglom, pa godišnje

bude i do sto maglovitih dana.

2.1.7. Hidrološke karakteristike općine

Vodeni tokovi na podruĉju općine Kiseljak,

pripadaju slivu rijeke Save. To su rijeke: Fojnica,

Kreševka, Lepenica i potok Mlava. Većina ovih

2.1.5. Šumarstvo

Teritorija općine Kiseljak, posebno brdski dijelovi

pokriveni su šumskim površinama razliĉitog

kvaliteta, od šikara, šumskog rastinja do

kvalitetnog drveta. Šumske površine u uslovima

nebrige, suše i dr. mogu predstavljati opasnost za

izbijanje šumskih poţara. To se posebno odnosi na

brda: Berberuše (gradska deponija), Stogić,

Ĉubren, Jasikovica, Zahor, Šikulja i dr.,na kojima

je u proteklom periodu vršena neplanska sjeća

drveta.

2.1.6. Klimatske karakteristike općine

Klima općine Kiseljak, uslovljena je njenim

geografskim poloţajem, kako u SBK tako i u BiH u

cjelini. Po svojim karakteristikama, klima je

izrazito kontinentalna sa odlikama hladnih zima i

kratkih i prolaznih perioda proljeća i jeseni i sa

relativno toplim ljetima. Srednja godišnja

temperatura vazduha je 9,5 C sa najhladnijim

januarom i najtoplijim junom. Prosjeĉna koliĉina

padavina je 925 mili. po m2.

Srednja relativna vlaţnost vazduha je u granicama

normale i iznosi 74 %. Obilne snjeţne padavine,

ĉesta su pojava na podruĉju općine Kiseljak, a

upravo se javljaju kao posljedica klimatskih

karakteristika. Snjeţni nanosi ĉesto prerastaju u

elementarnu nepogodu. U posljednje vrijeme to se

dogodilo u februaru 1984.god., decembru

1999.god. i januar-februar 2012.

Teritoriju općine Kiseljak karakteriše i pojava

vjetrova ,koji se javljaju u kasnim jesenjim danima.

Najĉešći pravci kretanja vjetra su po liniji jugo-

istok, sjevero-zapad.

Podruĉje općine je karakteristiĉnog geografskog

poloţaja, tako da u kasnim jesenjim i zimskim

danima, bude prekriveno maglom, pa godišnje

bude i do sto maglovitih dana.

2.1.7. Hidrološke karakteristike općine

Vodeni tokovi na podruĉju općine Kiseljak,

pripadaju slivu rijeke Save. To su rijeke: Fojnica,

Kreševka, Lepenica i potok Mlava. Većina ovih



29

rijeka nema ureĊena korita, pa ĉesto dolazi do

plavljenja naselja koja gravitiraju uz obale ili u

neposrednoj blizini korita.

Ravniĉarski dio općine ima visok nivo podzemnih

voda, što zajedno sa drugim hidrografskim

elementima, nerijetko, posebno u jesen i proljeće,

dovodi do pojave poplava u nekim podruĉjima.

Pored toga, neregulisani tokovi rijeka u periodima

sa povećanim padavinama, plave pojedina

podruĉja i prouzrokuju znatne materijalne štete, a

ujedno prijete i ugroţavaju i ljudske ţivote. Jedna

od hidrografskih karakteristika općine Kiseljak, je

bujiĉatost vodenih tokova u odreĊenim periodima,

pa se dešava da pojedina podruĉja budu

poplavljena od skromnih vodotoka, odnosno od

bujica koje se slivaju sa okolnih brda.

Znaĉajan problem predstavlja i loša kanalizaciona

mreţa u pojedinim dijelovima općine Kiseljak.

Na podruĉju općine, nema znaĉajnih akumulacija

koje bi potencijalno ugroţavale stanovništvo i

materijalna dobra.

Na podruĉju općine Kiseljak nalaze se izvorišta

mineralne i termalne vode, radioaktivnog plina,

leţište crvene i bijele gline, kao i dolmitnog

pijeska.

2.1.8. Seizmiĉke karakteristike općine

Na temelju seizmiĉke karte Bosne i Hercegovine,

podruĉje općine Kiseljak, nalazi se u zoni trusnosti

od 7 MCS što urbani dio općine ĉini znatno

ugroţenim i osjetljivim. To se posebno odnosi na

dijelove gdje preovladavaju objekti koji nisu

otporni na seizmiĉka pomjeranja (stare zgrade i

kuće). Teritorija KSB, ĉiji je sastavni dio općina

Kiseljak, spada u seizmiĉki aktivnu zonu. Prema

nauĉnim istraţivanjima trusno podruĉje je općina

Ilidţa, koja graniĉi sa općinom Kiseljak. Na ovim

podruĉjima, javljali su se zemljotresi magnitude

veće od 5 MCS u epicentru. Na podruĉju općine

Ilidţa, gotovo svakodnevno se javljaju zemljotresi

inteziteta manjeg od 3 MCS, koje registruju samo

instrumenti. Epicentralna podruĉja ovih potresa

su Pale, Praĉa, Hrasno, Trebević, Vuĉja Luka,

Vogošća i dr.

rijeka nema ureĊena korita, pa ĉesto dolazi do

plavljenja naselja koja gravitiraju uz obale ili u

neposrednoj blizini korita.

Ravniĉarski dio općine ima visok nivo podzemnih

voda, što zajedno sa drugim hidrografskim

elementima, nerijetko, posebno u jesen i proljeće,

dovodi do pojave poplava u nekim podruĉjima.

Pored toga, neregulisani tokovi rijeka u periodima

sa povećanim padavinama, plave pojedina

podruĉja i prouzrokuju znatne materijalne štete, a

ujedno prijete i ugroţavaju i ljudske ţivote. Jedna

od hidrografskih karakteristika općine Kiseljak, je

bujiĉatost vodenih tokova u odreĊenim periodima,

pa se dešava da pojedina podruĉja budu

poplavljena od skromnih vodotoka, odnosno od

bujica koje se slivaju sa okolnih brda.

Znaĉajan problem predstavlja i loša kanalizaciona

mreţa u pojedinim dijelovima općine Kiseljak.

Na podruĉju općine, nema znaĉajnih akumulacija

koje bi potencijalno ugroţavale stanovništvo i

materijalna dobra.

Na podruĉju općine Kiseljak nalaze se izvorišta

mineralne i termalne vode, radioaktivnog plina,

leţište crvene i bijele gline, kao i dolmitnog

pijeska.

2.1.8. Seizmiĉke karakteristike općine

Na osnovu seizmiĉke karte Bosne i Hercegovine,

podruĉje općine Kiseljak, nalazi se u zoni trusnosti

od 7 MCS što urbani dio općine ĉini znatno

ugroţenim i osjetljivim. To se posebno odnosi na

dijelove gdje preovladavaju objekti koji nisu

otporni na seizmiĉka pomjeranja (stare zgrade i

kuće). Teritorija SBK, ĉiji je sastavni dio općina

Kiseljak, spada u seizmiĉki aktivnu zonu. Prema

nauĉnim istraţivanjima trusno podruĉje je općina

Ilidţa, koja graniĉi sa općinom Kiseljak. Na ovim

podruĉjima, javljali su se zemljotresi magnitude

veće od 5 MCS u epicentru. Na podruĉju općine

Ilidţa, gotovo svakodnevno se javljaju zemljotresi

inteziteta manjeg od 3 MCS, koje registruju samo

instrumenti. Epicentralna podruĉja ovih potresa

su Pale, Praĉa, Hrasno, Trebević, Vuĉja Luka,

Vogošća i dr.



30

Snaţniji zemljotresi su relativno rijetki. U toku

godine registruje se oko 200 zemljotresa, a dubina

hipocentra se kreće od 4 do 30 km.

Od 1900. godine tj. od kada se na ovim podruĉjima

zemljotresi instrumentalno registruju, zabiljeţen je

71 zemljotres ĉija je magnituda bila preko 5

MCS.

2.2. Posebni dio procjene ugroţenosti

2.2.1. Zaštita od zemljotresa

Procjena ugroženosti od zemljotresa

Teritorija općine Kiseljak spada u seizmiĉki

relativno mirniju zonu. Najveća opasnost za općinu

dolazi iz epicentralnih podruĉja izvan

administrativne granice općine.

Općina Kiseljak graniĉi sa općinom Ilidţa –kanton

Sarajevo, gdje se ĉesto javljaju zemljotresi

intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale,

koje registruju samo instrumenti.

Epicentralna podruĉja ovih potresa su Pale, Praĉa,

Hrasno, Trebević, Vuĉja Luka i Vogošća. Snaţniji

zemljotresi su relativno rijetki. U toku jedne godine

na teritoriji Kantona Sarajevo registruje se u

prosjeku oko 200 zemljotresa. Od tog broja, svake

godine bude dva do tri zemljotresa koji mogu

izazvati osjetno podrhtavanje tla ili nanijeti manju

materijalnu štetu na graĊevinskim objektima. Od

1900. godine tj. od kada se na ovom podruĉju


71 zemljotres ĉija je magnituda bila preko 3,0

Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve

skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali

materijalne štete ili su odnijeli ljudske ţivote.

Oteţavajuća okolnost ove općine je ĉinjenica da su

postojeći objekti starijeg datuma (izgradnje), a

prema tome uslijed fiziĉke dotrajalosti osjetljivi su

na uticaj zemljotresa. TakoĊer nisu prilikom

projektovanja sa stanovišta stabilnosti rastojanja

korišteni vaţeći propisi o seizmiĉkim uticajima.

Dijelovi urbanih cjelina na obodu/rubu teritorije

općine, sa stanovišta stepena izgraĊenosti i

ĉinjenice da su objekti novijeg datuma, u odnosu na

uţi centar u povoljnijem su poloţaju.

Sa stanovišta ugroţenosti od zemljotresa u

najnepovoljnijoj situaciji su urbana podruĉja općine

Snaţniji zemljotresi su relativno rijetki. U toku

godine registruje se oko 200 zemljotresa, a dubina

hipocentra se kreće od 4 do 30 km.

Od 1900. godine tj. od kada se na ovim podruĉjima


71 zemljotres ĉija je magnituda bila preko 5

MCS.

2.2. Posebni dio procjene ugroţenosti

2.2.1. Zaštita od zemljotresa

Procjena ugroženosti od zemljotresa

Teritorija općine Kiseljak spada u seizmiĉki

relativno mirniju zonu. Najveća opasnost za općinu

dolazi iz epicentralnih podruĉja izvan

administrativne granice općine.

Općina Kiseljak graniĉi sa općinom Ilidţa –kanton

Sarajevo, gdje se ĉesto javljaju zemljotresi

intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale,

koje registruju samo instrumenti.

Epicentralna podruĉja ovih potresa su Pale, Praĉa,

Hrasno, Trebević, Vuĉja Luka i Vogošća. Snaţniji

zemljotresi su relativno rijetki. U toku jedne godine

na teritoriji Kantona Sarajevo registruje se u

prosjeku oko 200 zemljotresa. Od tog broja, svake

godine bude dva do tri zemljotresa koji mogu

izazvati osjetno podrhtavanje tla ili nanijeti manju

materijalnu štetu na graĊevinskim objektima. Od

1900. godine tj. od kada se na ovom podruĉju


71 zemljotres ĉija je magnituda bila preko 3,0

Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve

skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali

materijalne štete ili su odnijeli ljudske ţivote.

Oteţavajuća okolnost ove općine je ĉinjenica da su

postojeći objekti starijeg datuma (izgradnje), a

prema tome uslijed fiziĉke dotrajalosti osjetljivi su

na uticaj zemljotresa. TakoĊer nisu prilikom

projektovanja sa stanovišta stabilnosti rastojanja

korišteni vaţeći propisi o seizmiĉkim uticajima.

Dijelovi urbanih cjelina na obodu/rubu teritorije

općine, sa stanovišta stepena izgraĊenosti i

ĉinjenice da su objekti novijeg datuma, u odnosu na

uţi centar u povoljnijem su poloţaju.

Sa stanovišta ugroţenosti od zemljotresa u

najnepovoljnijoj situaciji su urbana podruĉja općine



31

na kojima boravi oko 4000 stanovnika. U sluĉaju

iznenadnog zemljotresa sa rušilaĉkim dejstvom

pretpostavlja se da bi se broj ozlijeĊenih kretao

oko 0,5-1,2%, što iznosi oko 20-80 stanovnika .Od

ovog broja oĉekivati je 30-50% stanovništva pod

ruševinama i to:

- 50% plitko zatrpanih lica (u spašavanju

uĉestvuju graĊani i jedinice civilne zaštite

opće namjene )

- 30% srednje zatrpanih ( u spašavanju

uĉestvuju graĊani, jedinice civilne zaštite

opće namjene)

- 20% duboko zatrpanih lica (u spašavanju

uĉestvuju graĊani, odgovarajuće radne

organizacije i specijalizirane postrojbe

civilne zaštite ).

Mnoge ulice i prometnice u uţem dijelu općine bile

bi zarušene i neupotrebljive za promet.

Imajući u vidu kako bi dobar dio ukupnog

graĊevinskog fonda bio oštećen, potrebno je

organizirati zbrinjavanje nastradalih i ugroţenih. U

tom smislu potrebno je po kratkom postupku preko

graĊevinskih preduzeća/poduzeća osposobiti

postojeće neoštećene škole, domove i hotele za

prihvat stanovništva. Dio stanovništva bi trebalo

smještati i van podruĉja općine, odnosno u druge

općine koje nisu pretrpjele posljedice zemljotresa.

Vrste, količine i vrijednosti značajnih materijalnih

dobara koja mogu biti ugrožena

Na podruĉju općine Kiseljak nalazi se manji broj

industrijskih kapaciteta, upravnih zgrada, pošta,

banke, sportski centri, kulturni i povijesni

spomenici i drugo. Sva materijalna dobra, kao i

vrijednosti kulturnog i povijesnog naslijeĊa i

dokumentacije su latentno ugroţene zemljotresom,

ĉije će se posljedice naroĉito uoĉiti na objektima

starijeg datuma izgradnje.

Podaci o stepenu zaštite i spašavanja

U vremenu poslije Drugog svjetskog rata, prilikom

gradnje, uzimani su u obzir i seizmiĉki parametri

tako da na ovim objektima moţe doći samo do

manjih oštećenja (opadanje maltera, manje

na kojima boravi oko 4000 stanovnika. U sluĉaju

iznenadnog zemljotresa sa rušilaĉkim dejstvom

pretpostavlja se da bi se broj ozlijeĊenih kretao

oko 0,5-1,2%, što iznosi oko 20-80 stanovnika .Od

ovog broja oĉekivati je 30-50% stanovništva pod

ruševinama i to:

- 50% plitko zatrpanih lica (u spašavanju

uĉestvuju graĊani i jedinice civilne zaštite

opće namjene )

- 30% srednje zatrpanih ( u spašavanju

uĉestvuju graĊani, jedinice civilne zaštite

opće namjene)

- 20% duboko zatrpanih lica (u spašavanju

uĉestvuju graĊani, odgovarajuće radne

organizacije i specijalizovane jedinice

civilne zaštite ).

Mnoge ulice i saobraćajnice u uţem dijelu općine

bile bi zarušene i neupotrebljive za saobraćaj.

Imajući u vidu da bi dobar dio ukupnog

graĊevinskog fonda bio oštećen, potrebno je

organizovati zbrinjavanje nastradalih i ugroţenih.

U tom smislu potrebno je po kratkom postupku

preko graĊevinskih preduzeća/poduzeća osposobiti

postojeće neoštećene škole, domove i hotele za

prihvat stanovništva. Dio stanovništva bi trebalo

smještati i van podruĉja općine, odnosno u druge

općine koje nisu pretrpjele posljedice zemljotresa.

Vrste, količine i vrijednosti značajnih materijalnih

dobara koja mogu biti ugrožena

Na podruĉju općine Kiseljak nalazi se manji broj

industrijskih kapaciteta, upravnih zgrada, pošta,

banke, sportski centri, kulturni i historijski

spomenici i drugo. Sva materijalna dobra, kao i

vrijednosti kulturnog i historijskog naslijeĊa i

dokumentacije su latentno ugroţene zemljotresom,

ĉije će se posljedice naroĉito uoĉiti na objektima

starijeg datuma izgradnje.

Podaci o stepenu zaštite i spašavanja

U periodu poslije Drugog svjetskog rata, prilikom

gradnje, uzimani su u obzir i seizmiĉki parametri

tako da na ovim objektima moţe doći samo do

manjih oštećenja (opadanje maltera, manje



32

pukotine u pregradnim zidovima, rušenje dimnjaka

i sl.). U posljednje vrijeme (nakon završetka rata)

seizmiĉko projektovanje na teritoriji općine

Kiseljak se gotovo ne uzima u obzir, naroĉito kod

izgradnje stambenih objekata.

Iako statiĉki stabilni, ovi objekti su vrlo "ranjivi",

naroĉito na horizontalna pomjeranja tla koja se

javljaju kod zemljotresa na većoj epicentralnoj

udaljenosti, tako da moţe doći do brojnih

strukturnih oštećenja, ĉime su ugroţeni i ljudski

ţivoti.

Preventivne mjere zaštite

ProvoĊenje preventivnih mjera zaštite protiv

zemljotresa, kao opasnosti, jeste dugoroĉan proces.

On u sebi sadrţi utvrĊivanje:

- seizmiĉke mikrorejonizacije,

- poštivanje pravilnika o tehniĉkim propisima

kod izgradnje(objekta) u seizmiĉkom

podruĉju,

- primjenu urbanistiĉkih mjera zaštite kod

projektovanja i planiranja naselja

(rastresitost, otpornost, prohodnost

prometnica, spratnost/katnost, elastiĉnost i

drugo).

Navedene preventivne mjere se sprovode na

podruĉju općine Kiseljak. MeĊutim, znaĉajan je

broj objekata i naselja starijeg datuma gradnje koji

ne zadovoljavaju današnje kriterije, utoliko bi i

posljedice zemljotresa bile znatno veće u tim

naseljima.

Preventivne mjere planiraju i provode:

- zavod za planiranje razvoja

kantona/ţupanije,

- projektna preduzeća/poduzeća,

- organ uprave nadleţan za poslove graĊenja,

- graĊevinska inspekcija,

- nadzorni organi i

- graĊevinska preduzeća/poduzeća.

Organizovanost snaga koje se mogu angažovati na

provođenju mjera zaštite i spašavanja

pukotine u pregradnim zidovima, rušenje dimnjaka

i sl.). U posljednje vrijeme (nakon završetka rata)

seizmiĉko projektovanje na teritoriji općine

Kiseljak se gotovo ne uzima u obzir, naroĉito kod

izgradnje stambenih objekata.

Iako statiĉki stabilni, ovi objekti su vrlo "ranjivi",

naroĉito na horizontalna pomjeranja tla koja se

javljaju kod zemljotresa na većoj epicentralnoj

udaljenosti, tako da moţe doći do brojnih

strukturnih oštećenja, ĉime su ugroţeni i ljudski

ţivoti.


ProvoĊenje preventivnih mjera zaštite protiv

zemljotresa, kao opasnosti, jeste dugoroĉan proces.

On u sebi sadrţi utvrĊivanje:

- seizmiĉke mikrorejonizacije,

- poštivanje pravilnika o tehniĉkim propisima

kod izgradnje(objekta) u seizmiĉkom

podruĉju,

- primjenu urbanistiĉkih mjera zaštite kod

projektovanja i planiranja naselja

(rastresitost, otpornost, prohodnost

saobraćajnica, spratnost/katnost, elastiĉnost

i drugo).

Navedene preventivne mjere se sprovode na

podruĉju općine Kiseljak. MeĊutim, znaĉajan je

broj objekata i naselja starijeg datuma gradnje koji

ne zadovoljavaju današnje kriterije, utoliko bi i

posljedice zemljotresa bile znatno veće u tim

naseljima.

Preventivne mjere planiraju i provode:

- zavod za planiranje razvoja

kantona/ţupanije,

- projektna preduzeća/poduzeća,

- organ uprave nadleţan za poslove graĊenja,

- graĊevinska inspekcija,

- nadzorni organi i

- graĊevinska preduzeća/poduzeća.





33

U sluĉaju zemljotresa sa razornim dejstvom bilo bi

potrebno preduzimati i provoditi slijedeće mjere

zaštite i spašavanja:

- mobilizaciju svih raspoloţivih snaga i

sredstava,

- rašĉišćavanje ruševina i spašavanje

zatrpanih,

- prevoţenje i prenošenje povrijeĊenih van

zone rušenja,

- ukazivanje prve medicinske pomoći na licu

mjesta,

- pruţanje općee i specijalistiĉke medicinske

pomoći u zdravstvenim ustanovama,

- identifikaciju poginulih i sahranjivanje,

- gašenje poĉetnih i drugih poţara,

- provoĊenje higijensko-epidemioloških

mjera,

- reguliranje prometa u novim uslovima,

- provoĊenje mjera sigurnosti,

- sanacija terena,

- zbrinjavanje ugroţenih i nastradalih i drugo.

- traţiti angaţiranje pripadnika Oruţanih

snaga BiH.

Prema tome, u otklanjanju posljedica zemljotresa

angaţirali bi se svi subjekti na podruĉju općine, a

prije svega: Općinski naĉelnik, općinske sluţbe

nadleţne za poslove graĊenja, stambene poslove,

privredu i društvene djelatnosti, MUP, graĊevinska

i snabdjevaĉka poduzeća/preduzeća, Oruţane snage

BiH. Pored navedenog, angaţirale bi se i sve snage

civilne zaštite (stoţeri, povjerenici, sluţbe i

jedinice opće i specijalizirane namjene). Općinski

stoţer civilne zaštite bi rukovodio akcijama zaštite i

spašavanja i koordinirao aktivnosti uĉesnika u

akcijama zaštite.

a) GraĊevinska preduzeća/poduzeća koja

raspolaţu snagama i sredstvima na podruĉju

općine, a nisu od znaĉaja za kanton/ţupaniju,

mogu se angaţirati za potrebe općine. Dakle,

graĊevinske sluţbe raspolaţu sa snagama i

sredstvima koje se eventualno mogu

angaţovati na otklanjanju posljedica od

zemljotresa, s tim da se mora uzeti u obzir da

mehanizacija i ljudstvo graĊevinskih

U sluĉaju zemljotresa sa razornim dejstvom bilo bi

potrebno preduzimati i provoditi slijedeće mjere


- mobilizaciju svih raspoloţivih snaga i

sredstava,

- rašĉišćavanje ruševina i spašavanje

zatrpanih,

- prevoţenje i prenošenje povrijeĊenih van

zone rušenja,

- ukazivanje prve medicinske pomoći na licu

mjesta,

- pruţanje opšte i specijalistiĉke medicinske

pomoći u zdravstvenim ustanovama,

- identifikaciju poginulih i sahranjivanje,

- gašenje poĉetnih i drugih poţara,

- provoĊenje higijensko-epidemioloških

mjera,

- regulisanje saobraćaja u novim uslovima,

- provoĊenje mjera bezbjednosti,

- asanacija terena,

- zbrinjavanje ugroţenih i nastradalih i drugo.

- traţiti angaţovanje pripadnika Oruţanih

snaga BiH.

Prema tome, u otklanjanju posljedica zemljotresa

angaţovali bi se svi subjekti na podruĉju općine, a

prije svega: Općinski naĉelnik, općinske sluţbe

nadleţne za poslove graĊenja, stambene poslove,

privredu i društvene djelatnosti, MUP, graĊevinska

i snabdjevaĉka poduzeća/preduzeća, Oruţane snage

BiH. Pored navedenog, angaţovale bi se i sve

snage civilne zaštite (štabovi, povjerenici, sluţbe i

jedinice opće i specijalizovane namjene). Općinski

štab civilne zaštite bi rukovodio akcijama zaštite i

spašavanja i koordinirao aktivnosti uĉesnika u

akcijama zaštite.

a) GraĊevinska preduzeća/poduzeća koja

raspolaţu snagama i sredstvima na podruĉju

općine, a nisu od znaĉaja za kanton/ţupaniju,

mogu se angaţovati za potrebe općine. Dakle,

graĊevinske sluţbe raspolaţu sa snagama i

sredstvima koje se eventualno mogu

angaţovati na otklanjanju posljedica od

zemljotresa, s tim da se mora uzeti u obzir da

mehanizacija i ljudstvo graĊevinskih



34

poduzeća/preduzeća u datom momentu mogu

biti angaţirani i u dr. kantonima/ţupanijama

obavljajući svoje redovne zadatke/zadaće.

b) 9 jedinica CZ opće namjene sa oko 288

pripadnika

c) 4 specijalizirane jedinice sa 52 pripadnika

d) Sluţba za spašavanje iz ruševina

e) 9 štabova CZ MZ sa 27 ĉlanova

f) Povjerenici 18 ĉlanova

g) Općinski štab CZ

h) Općinski naĉelnik i Općinske sluţbe.

Imajući u vidu stanje koje obiĉno biva izazvano

zemljotresom (kaotiĉnost, dezorganizacija, panika,

posljedice koje bi eventualno pretrpjeli i sami

uĉesnici zaštite i spašavanja ), teško je dati ocjenu

o osposobljenosti uĉesnika zaštite i spašavanja.

Poseban problem koji bi se direktno odrazio i na

efikasnost i racionalnost akcija spašavanja jeste

problem veza rukovoĊenja. Radio veze koje bi i

tada bile najefikasnije ne postoje na relaciji Općina

– MZ-e.

U ovaj sistem nisu povezana ni

preduzeća/poduzeća od posebnog znaĉaja tako da

bi naroĉito u prvoj fazi dolazilo do prekida,

kašnjenja informacija, dupliranja aktivnosti i sl. Da

bi se koliko-toliko izbjegao ovaj problem trebalo bi

sva poduzeća/preduzeća od posebnog znaĉaja da

uspostave i odrţavaju direktnu vezu sa resornim

sluţbama općine, a sluţbe sa Općinskim

naĉelnikom i Općinskim štabom civilne zaštite.

PREGLED

izvršilaca, zadataka i naĉina organizovanja

u zaštiti od zemljotresa

(tabela broj 3)

Zaštita u uslovima postojanja prirodne i druge

nepogode

Rb-Izvršilac

Zadatak

1.GraĊani

-uĉešće u spašavanju ljudi i materijalnih dobara

-uĉešće u otklanjanju posljedica.

2. Jedinice CZopće i specijalizirane namjene

poduzeća/preduzeća u datom momentu mogu

biti angaţovani i u dr. kantonima/ţupanijama

obavljajući svoje redovne zadatke/zadaće.

b) 9 jedinica CZ opšte namjene sa oko 288

pripadnika

c) 4 specijalizovane jedinice sa 52 pripadnika

d) Sluţba za spašavanje iz ruševina

e) 9 štabova CZ MZ sa 27 ĉlanova

f) Povjerenici 18 ĉlanova

g) Općinski štab CZ

h) Općinski naĉelnik i Općinske sluţbe.

Imajući u vidu stanje koje obiĉno biva izazvano

zemljotresom (haotiĉnost, dezorganizacija, panika,

posljedice koje bi eventualno pretrpjeli i sami

uĉesnici zaštite i spašavanja ), teško je dati ocjenu

o osposobljenosti uĉesnika zaštite i spašavanja.

Poseban problem koji bi se direktno odrazio i na

efikasnost i racionalnost akcija spašavanja jeste

problem veza rukovoĊenja. Radio veze koje bi i

tada bile najefikasnije ne postoje na relaciji Općina

– MZ-e.

U ovaj sistem nisu povezana ni

preduzeća/poduzeća od posebnog znaĉaja tako da

bi naroĉito u prvoj fazi dolazilo do prekida,

kašnjenja informacija, dupliranja aktivnosti i sl. Da

bi se koliko-toliko izbjegao ovaj problem trebalo bi

sva poduzeća/preduzeća od posebnog znaĉaja da

uspostave i odrţavaju direktnu vezu sa resornim

sluţbama općine, a sluţbe sa Općinskim

naĉelnikom i Općinskim stoţerom civilne zaštite.

PREGLED


u zaštiti od zemljotresa

(tabela broj 3)

Zaštita u uslovima postojanja prirodne i druge

nepogode

Rb-Izvršilac

Zadatak

1.GraĊani

-uĉešće u spašavanju ljudi i materijalnih dobara

-uĉešće u otklanjanju posljedica.

2. Jedinice CZopće i specijalizirane namjene



35

Sluţbe za zaštitu i spašavanje

-rašĉišćavanje ruševina i spašavanje zatrpanih,

prevoţenje i prenošenje povrijeĊenih van zone

rušenja

-operativno provoĊenje svih mjera zaštite i

spašavanja i mjera za ublaţavanje i otklanjanje

posljedica prirodne i druge nepogode .

3. GraĊevinska preduzeća/poduzeća

-uĉešće sa svom mehanizacijom i opremom za

rašĉišćavanje saobraćajnica, uklanjanje prepreka i

evakuacija stanovništva i materijalnih dobara

4. Općinske sluţbe

-prema nastalim uslovima svako iz svoje oblast

iznalaze najbolja rešenja:prebacuju specijalne ekipe

na ugroţena mjesta na gašenju poĉetnih i drugih

poţara, provoĊenju higijensko- epidemioloških

mjera; provoĊenja mjera zbrinjavanja ugroţenih i

nastradalih i dr. ObezbjeĊenje provoĊenja mjera za

otklanjanje i ublaţavanje posljedica;

-iznalazi stambene objekte za smještaj evakuisanog

stanovništva ;

-koristi najbliţe objekte: hotele, privatne

ugostiteljske objekte i druge objekte koji raspolaţu

sa hranom i smještajem.

5. J.P. Vodovod i kanalizacija Kiseljak

-poboljšanje i odrţavanje vodosnabdijevanja;

-poboljšanje kanalizacionih odvoda;

-uĉešće u spašavanju ljudi i materijalnih dobara;

-uĉešće u otklanjanju posljedica;

-obezbjeĊenje vodosnabdijevanja ugroţenih ljudi

na ugroţenim lokalitetu;

-odvoz smeća ( raznog otpada).

6. Dom zdravlja Kiseljak Zdravstvene ustanove

Kiseljak

-ukazivanje prve medicinske pomoći na licu

mjesta, pruţanje opšte i spec. medicinske pomoći u

zdravstvenim ustanovama,

-identifikaciju poginulih

7. Policijska stanica Kiseljak

-osiguranje, usmjeravanje prometa i dr. mjere za

otklanjanje i ublaţavanje posljedica

Sluţbe za zaštitu i spašavanje

-rašĉišćavanje ruševina i spašavanje zatrpanih,

prevoţenje i prenošenje povrijeĊenih van zone

rušenja

-operativno provoĊenje svih mjera zaštite i

spašavanja i mjera za ublaţavanje i otklanjanje

posljedica prirodne i druge nepogode .

3. GraĊevinska preduzeća/poduzeća

-uĉešće sa svom mehanizacijom i opremom za


evakuacija stanovništva i materijalnih dobara


-prema nastalim uslovima svako iz svoje oblast

iznalaze najbolja rešenja:prebacuju specijalne ekipe

na ugroţena mjesta na gašenju poĉetnih i drugih

poţara, provoĊenju higijensko- epidemioloških

mjera; provoĊenja mjera zbrinjavanja ugroţenih i

nastradalih i dr. ObezbjeĊenje provoĊenja mjera za

otklanjanje i ublaţavanje posljedica;

-iznalazi stambene objekte za smještaj evakuisanog

stanovništva ;

-koristi najbliţe objekte: hotele, privatne

ugostiteljske objekte i druge objekte koji raspolaţu

sa hranom i smještajem.

5. J.P. Vodovod i kanalizacija Kiseljak

-poboljšanje i odrţavanje vodosnabdijevanja;

-poboljšanje kanalizacionih odvoda;

-uĉešće u spašavanju ljudi i materijalnih dobara;

-uĉešće u otklanjanju posljedica;

-obezbjeĊenje vodosnabdijevanja ugroţenih ljudi

na ugroţenim lokalitetu;

-odvoz smeća ( raznog otpada).

6. Dom zdravlja Kiseljak Zdravstvene ustanove

Kiseljak

-ukazivanje prve medicinske pomoći na licu

mjesta, pruţanje opšte i spec. medicinske pomoći u

zdravstvenim ustanovama,

-identifikaciju poginulih

7. Policijska stanica Kiseljak

-obezbjeĊenje, usmjeravanje saobraćaja i dr. mjere

za otklanjanje i ublaţavanje posljedica



36

8.Registrovane veterinarske stanice na podruĉju

općine Kiseljak

-uĉešće u spašavanju stradale stoke na ugroţenom

podruĉju;

-osigurati ukopavanje smrtno stradale stoke uz

poštivanje mjera dezinfekcije.

2.2.2. Zaštita od poplava

Procjena ugroženosti od poplava i podzemnih voda

Poplava je prirodna nesreća koja ugroţava ljude i

materijalna dobra .Kroz općinu Kiseljak protiću

rijeke : Lepenica, Fojnica, Kreševka i potok Mlava.

Prirodno izazvane poplave, koje ugroţavaju općinu

su posljedica ĉestih padavina /oborina kiša u

periodu jesen – proljeće.

S rubnih dijelova općina, pa i šireg podruĉja drugih

općina dolazi do poveĉanja nivoa /razine vode iz

pomenutih rijeka, što uzrokuje prelijevanje iz

svojih korita.

Rijeka Lepenica

Ukupna duţina vodotoka rijeke Lepenice kroz našu

općinu iznosi oko 18 km, na kojoj je izgraĊeno

devet (9) mostova, koji mogu biti uzroĉnici

izlijevanja rijeka iz njenog korita, ako doĊe do

zaĉepljenja prostora ispod mosta (nanos drveća,

raznog otpada i dr.)

Korito rijeke Lepenice je ĉišćeno u naselju Donji

Azapovići u duţini od 500 met.,sliva korita u

Kiseljaku duţine od 400 met.. Prilikom većih

padavina ugroţeni su stambeni objekti i

poljoprivredno zemljište u sljedećim naseljenim

mjestima: Potkraj, Kovaĉi, Donji Azapovići i

Paleška Ćuprija. Da pomenuta naselja ne bi bila

ugroţena, potrebito/potrebno je regulisati korito u

duţini oko 3 km.

Rijeka Fojnica

Ukupna duţina rijeke Fojnice kroz našu općinu

iznosi oko 7 km. Korito rijeke Fojnice je regulisano

u mjestu Gromiljak-most u duţini oko 100 met.

Kod većih padalina ugroţeni su stambeni objekti i

poljoprivredno zemljište i to u naseljima:

Podastinje, Gomionica, (gdje je odnešeno veći dio

zemljišta i rijeĉno korito prošireno od 10-30 met.),

8.Registrovane veterinarske stanice na podruĉju

općine Kiseljak

-uĉešće u spašavanju stradale stoke na ugroţenom

podruĉju;

-obezbjedit ukopavanje smrtno stradale stoke uz

poštivanje mjera dezinfekcije.

2.2.2. Zaštita od poplava

Procjena ugroženosti od poplava i podzemnih voda

Poplava je prirodna nesreća koja ugroţava ljude i

materijalna dobra .Kroz općinu Kiseljak protiću

rijeke : Lepenica, Fojnica, Kreševka i potok Mlava.

Prirodno izazvane poplave, koje ugroţavaju općinu

su posljedica ĉestih padavina /oborina kiša u

periodu jesen – proljeće.

S rubnih dijelova općina, pa i šireg podruĉja drugih

općina dolazi do poveĉanja nivoa /razine vode iz

pomenutih rijeka, što uzrokuje prelijevanje iz

svojih korita.

Rijeka Lepenica

Ukupna duţina vodotoka rijeke Lepenice kroz našu

općinu iznosi oko 18 km, na kojoj je izgraĊeno

devet (9) mostova, koji mogu biti uzroĉnici

izlijevanja rijeka iz njenog korita, ako doĊe do

zaĉepljenja prostora ispod mosta (nanos drveća,

raznog otpada i dr.)

Korito rijeke Lepenice je ĉišćeno u naselju Donji

Azapovići u duţini od 500 met.,sliva korita u

Kiseljaku duţine od 400 met.. Prilikom većih

padavina ugroţeni su stambeni objekti i

poljoprivredno zemljište u sljedećim naseljenim

mjestima: Potkraj, Kovaĉi, Donji Azapovići i

Paleška Ćuprija. Da pomenuta naselja ne bi bila

ugroţena, potrebito/potrebno je regulisati korito u

duţini oko 3 km.

Rijeka Fojnica

Ukupna duţina rijeke Fojnice kroz našu općinu

iznosi oko 7 km. Korito rijeke Fojnice je regulisano

u mjestu Gromiljak-most u duţini oko 100 met.

Kod većih padavina ugroţeni su stambeni objekti i

poljoprivredno zemljište i to u naseljima:

Podastinje, Gomionica, (gdje je odnešeno veći dio

zemljišta i rijeĉno korito prošireno od 10-30 met.),



37

Gromiljak, Doci (rijeĉno korito prošireno zbog

nekontrolisane eksploatacije rijeĉnog pijeska i

kamena) i Mrakovi (ugroţen most).

Na ovoj rijeci izgraĊena su tri (3) mosta, koji su u

upotrebi za sve uĉesnike u prometu. Rijeĉno korito

pomenute rijeke je potrebno regulisati u duţini od

1,5 km.

Rijeka Kreševka

Ukupna duţina vodotoka rijeke Kreševke kroz našu

općinu iznosi oko 4,5 km. U sluĉaju velikih

padalina rijeka Kreševka se moţe izliti i poplaviti

podruĉje Kreševske ceste i ugroziti objekte i

poljoprivredno zemljište (manje površine) u

duţini od 1 km. Korito rijeke je potrebito regulirati

u duţini od 1 km.

Potok Mlava

Ukupna duţina vodotoka potoka Mlava kroz našu

općinu iznosi 6,5 km.U sluĉaju većih padalina

moţe ugroziti naselja: Gromiljak, Fojniĉko

raskršće / raskriţje, Rudnik, Jehovac i Brestovsko.

Neophodno je istaći da prilikom izlijevanja potoka,

da pored ugroţavanja objekata i poljoprivrednog

zemljišta, je ugroţen i magistralni put (M5).Kao

jedan od uzroka izlijevanja potoka, su izgraĊeni

mostovi od strane stanovnika gore pomenutih

naselja, kao i raznog otpada, potrebito/potrebno je

regulirati korito u duţini od 3 km.

Podzemne vode

Uslijed velikih padalina i ne mogućnost vodenih

(kišnih) kanala da prime oborinske vode ĉesto

dolazi do plavljenja putnih komunikacija, podruma

i dr. pratećih objekata i poljoprivrednog zemljišta.

Poseban problem predstavljaju dijelovi naselja naše

općine gdje odvodni kanali nisu još uvijek

izgraĊeni

Ovakav naĉin plavljenja dogaĊa se u kratkom

vremenskom periodu kada dolazi do naglog

topljenja snijega i iznenadnih proloma oblaka.

Prema tome na podruĉju općine Kiseljak poplave

se mogu oĉekivati na neregulisanim dijelovima

Gromiljak, Doci (rijeĉno korito prošireno zbog

nekontrolisane eksploatacije rijeĉnog pijeska i

kamena) i Mrakovi (ugroţen most).

Na ovoj rijeci izgraĊena su tri (3) mosta, koji su u

upotrebi za sve uĉesnike u saobraćaju. Rijeĉno

korito pomenute rijeke je potrebno regulisati u

duţini od 1,5 km.

Rijeka Kreševka

Ukupna duţina vodotoka rijeke Kreševke kroz našu

općinu iznosi oko 4,5 km. U sluĉaju velikih

padavina rijeka Kreševka se moţe izliti i poplaviti

podruĉje Kreševske ceste i ugroziti objekte i

poljoprivredno zemljište (manje površine) u

duţini od 1 km. Korito rijeke je potrebito regulisati

u duţini od 1 km.

Potok Mlava

Ukupna duţina vodotoka potoka Mlava kroz našu

općinu iznosi 6,5 km.U sluĉaju većih padavina

moţe ugroziti naselja: Gromiljak, Fojniĉko

raskršće / raskriţje, Rudnik, Jehovac i Brestovsko.

Neophodno je istaći da prilikom izlijevanja potoka,

da pored ugroţavanja objekata i poljoprivrednog

zemljišta, je ugroţen i magistralni put (M5).Kao

jedan od uzroka izlijevanja potoka, su izgraĊeni

mostovi od strane stanovnika gore pomenutih

naselja, kao i raznog otpada, potrebito/potrebno je

regulisati korito u duţini od 3 km.

Podzemne vode

Uslijed velikih padavina i ne mogućnost vodenih

(kišnih) kanala da prime oborinske vode ĉesto

dolazi do plavljenja putnih komunikacija, podruma

i dr. pratećih objekata i poljoprivrednog zemljišta.

Poseban problem predstavljaju dijelovi naselja naše

općine gdje odvodni kanali nisu još uvijek

izgraĊeni

Ovakav naĉin plavljenja dogaĊa se u kratkom

vremenskom periodu kada dolazi do naglog

topljenja snijega i iznenadnih proloma oblaka.

Prema tome na podruĉju općine Kiseljak poplave

se mogu oĉekivati na neregulisanim dijelovima



38

tokova rijeka: Lepenice, Fojnice, Kreševke, potoka

Mlava i bujiĉnih potoka.

Od podzemnih voda mogu biti ugroţena naselja:

MZ Topole, MZ.Brnjaci, MZ.Draţevići,

MZ. Gromiljak, MZ: Brestovsko i MZ. Bilalovac.

Podaci o stepenu/stupanju zaštite i spašavanja

Stepen/stupanj zaštite općine Kiseljak od poplava

naţalost nije na visokom nivou i potrebno je

ovom problemu posvećivati stalnu paţnju i

iznalaziti mnoga rješenja kako bi se zaštitili ljudi i

materijalna dobra.


Preventivne mjere zaštite od izlijevanja vodotoka

obuhvaćaju:

-Vršiti preventivnu kontrolu svih vodotoka koji

protiĉu kroz našu općinu;

-ĉišćenje korita od granja, nanosa i smeća naroĉito

ispod mostova;

-saniranje oštećenja na potpornim zidovima i

kaskadama;

-saniranje oštećenja na kanalisanim dijelovima

potoka;

-ulaznim graĊevinama i pregradama za

zaustavljanje nanosa;

-ĉišćenje slivnika i drugih odvodnih kanala.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje posljedica

Za ublaţavanje i otklanjanje posljedica od

izlijevanja vodotoka poduzeće se slijedeće mjere:

-angaţiranje raspoloţive mehanizacije i opreme,

-uvoĊenje neprekidnog deţurstva struĉno-

tehniĉkog osoblja,

-izvoĊenje radova na sanaciji zaštitnih

vodoprivrednih objekata,

-obustavljanje prometapreko ugroţenih mostova,

-ugroţena domaćinstva na vrijeme upozoravati na

preduzimanju preventivnih mjera

-zajedniĉke zaštite i eventualne evakuacije.

Na preduzimanju ovih mjera zaduţiti : Sluţbe za

zaštitu i spašavanje, J.P. "Vodovod i kanalizacija"

Kiseljak, Općinski stoţer/štab civilne zaštite i PU

Kiseljak.

PREGLED


u zaštiti od poplava

tokova rijeka: Lepenice, Fojnice, Kreševke, potoka

Mlava i bujiĉnih potoka.

Od podzemnih voda mogu biti ugroţena naselja:

MZ Topole, MZ.Brnjaci, MZ.Draţevići,

MZ. Gromiljak, MZ: Brestovsko i MZ. Bilalovac.

Podaci o stepenu/stupanju zaštite i spašavanja

Stepen/stupanj zaštite općine Kiseljak od poplava

naţalost nije na visokom nivou i potrebno je

ovom problemu posvećivati stalnu paţnju i

iznalaziti mnoga rješenja kako bi se zaštitili ljudi i

materijalna dobra.


Preventivne mjere zaštite od izlijevanja vodotoka

obuhvataju:

-Vršiti preventivnu kontrolu svih vodotoka koji

protiĉu kroz našu općinu;

-ĉišćenje korita od granja, nanosa i smeća naroĉito

ispod mostova;


kaskadama;

-saniranje oštećenja na kanalisanim dijelovima

potoka;

-ulaznim graĊevinama i pregradama za

zaustavljanje nanosa;

-ĉišćenje slivnika i drugih odvodnih kanala.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje posljedica

Za ublaţavanje i otklanjanje posljedica od

izlijevanja vodotoka poduzeće se slijedeće mjere:

-angaţovanje raspoloţive mehanizacije i opreme,

-uvoĊenje neprekidnog deţurstva struĉno-

tehniĉkog osoblja,

-izvoĊenje radova na sanaciji zaštitnih

vodoprivrednih objekata,

-obustavljanje saobraćaja preko ugroţenih

mostova,

-ugroţena domaćinstva na vrijeme upozoravati na

preduzimanju preventivnih mjera

-zajedniĉke zaštite i eventualne evakuacije.

Na preduzimanju ovih mjera zaduţiti : Sluţbe za

zaštitu i spašavanje, J.P. "Vodovod i kanalizacija"

Kiseljak, Općinski stoţer/štab civilne zaštite i PU

Kiseljak.

PREGLED





39

(tabela broj 4)

PREVENTIVNE MJERE

Redovna odbrana

Rb - Izvršilac- Zadatak

1. Sluţba za gospodarstvo

-nastavak radova na regulaciji korita

-ĉišćenje korita od granja, nanosa i smeće naroĉito

oko mostova


kaskadama

-zatrpavanje kamenom i dr. materijalom rupa

nastalih potkopavanjem zidova i kaskada

-saniranje oštećenja na obalama i nasipima,

-u suradnji sa poduzećima preduzimati sve

potrebne mjere za regulaciju najkritiĉniji mjesta.

Zaštita od poplave uslijed padavina

većeg inteziteta

2.OŠCZ

-proglašava poĉetak i prestanak redovne odbrane

od poplava

-uvodi neprekidno deţurstvo struĉno-tehniĉkog

osoblja

-angaţuje mehanizaciju i opremu preuzima sve

potrebne radove na spreĉavanju poplavnih voda na

vodotokuOŠCZ

3. J.P."Vodovod i kanalizacija‟‟ PVJ/PVP -

Kiseljak

- proĉišćavati slivnike i crpiti vodu iz podruma


osoblja

-preduzima sve potrebne radove na spreĉavanju

-poplavnih voda na rijekama i njihovim pritokama.

PREGLED



(tabela broj 5)

ZAŠTITA U USLOVIMA/UVJETIMA

POSTAJANJA PRIRODNE NEPOGODE

Vanredna odbrana 1. OŠCZ - proglašava poĉetak i prestanak

vanredne odbrane od poplava

-nareĊuje upotrebu snaga i sredstava sa podruĉja

Općine Kiseljak od interesa za zaštitu i spašavanje

(tabela broj 4)

PREVENTIVNE MJERE

Redovna odbrana

Rb - Izvršilac- Zadatak

1. Sluţba za privredu

-nastavak radova na regulaciji korita

-ĉišćenje korita od granja, nanosa i smeće naroĉito

oko mostova


kaskadama

-zatrpavanje kamenom i dr. materijalom rupa

nastalih potkopavanjem zidova i kaskada

-saniranje oštećenja na obalama i nasipima,

-u saradnji sa poduzećima preduzimati sve

potrebne mjere za regulaciju najkritiĉniji mjesta.

Zaštita od poplave uslijed padavina

većeg inteziteta

2.OŠCZ

-proglašava poĉetak i prestanak redovne odbrane

od poplava


osoblja

-angaţuje mehanizaciju i opremu preuzima sve

potrebne radove na spreĉavanju poplavnih voda na

vodotokuOŠCZ

3. J.P."Vodovod i kanalizacija‟‟ PVJ/PVP -

Kiseljak

- proĉišćavati slivnike i crpiti vodu iz podruma


osoblja

-preduzima sve potrebne radove na spreĉavanju

-poplavnih voda na rijekama i njihovim pritokama.

PREGLED



(tabela broj 5)

ZAŠTITA U USLOVIMA/UVJETIMA

POSTAJANJA PRIRODNE NEPOGODE

Vanredna odbrana

1. OŠCZ - proglašava poĉetak i prestanak

vanredne odbrane od poplava

-nareĊuje upotrebu snaga i sredstava sa podruĉja

Općine Kiseljak od interesa za zaštitu i spašavanje



40

od poplava, a u skladu sa Planom zaštite od

elementarnih nepogoda,

-rukovodi akcijama zaštite i spašavanja


osoblja

-angaţuje mehanizaciju i opremu

2. Jedinice CZ opće i speci. Namjene

-uĉešće postrojbi Civilne zaštite opće i

specijalizirane namjene u spašavanju stanovništva i

materijalnih dobara

3.Preduzeća/poduzeća graĊevinska i

transportna

-angaţiranje preduzeća/poduzeća drţavnih i

privatnih na podruĉju Općine sa svom

mehanizacijom i opremom za izradu nasipa,

rašĉišćavanje prometnica, uklanjanje prepreka i

proĉišćavanje korita .

4.GraĊani

-uĉešće graĊana u spašavanju na ugroţenom

podruĉju stanovništva i materijalnih dobara.


-prate stanje na svim mostovima i prometnicei

brinu se o tehniĉkom odrţavanju istih,

-preko Kantonalnog zavoda za zdravstvenu zaštitu i

epidemiologiju organizuju suzbijanje zaraznih

bolesti i nadzor nad ugroţenim stanovništvom

-organizuju privremenu obustavu prometa ako se

za to ukaţe potreba

-poduzimaju potrebne mjere na snabdijevanju

ugroţenog stanovništva vodom

-staraju se i o drugim poslovima iz svoje

nadleţnosti

6. Dom zdravlja Kiseljak

-pruţanje prve medicinske pomoći

7. Policijska Stanica Kiseljak -uĉešće PS Kiseljak na sigurnosti podruĉja

zahvaćenog poplavama

2.2.3. Zaštita od klizišta

Procjena ugroženosti od klizišta

od poplava, a u skladu sa Planom zaštite od

elementarnih nepogoda,

-rukovodi akcijama zaštite i spašavanja


osoblja

-angaţuje mehanizaciju i opremu

2. Jedinice CZ opće i speci. Namjene

-uĉešće jedinica Civilne zaštite opće i

specijalizovane namjene u spašavanju stanovništva

i materijalnih dobara

3.Preduzeća/poduzeća graĊevinska i

transportna

-angaţovanje preduzeća/poduzeća drţavnih i

privatnih na podruĉju Općine sa svom

mehanizacijom i opremom za izradu nasipa,


proĉišćavanje korita .

4.GraĊani

-uĉešće graĊana u spašavanju na ugroţenom

podruĉju stanovništva i materijalnih dobara.


-prate stanje na svim mostovima i saobraćajnicama

i brinu se o tehniĉkom odrţavanju istih,

-preko Kantonalnog zavoda za zdravstvenu zaštitu i

epidemiologiju organizuju suzbijanje zaraznih

bolesti i nadzor nad ugroţenim stanovništvom

-organizuju privremenu obustavu saobraćaja ako se

za to ukaţe potreba

-poduzimaju potrebne mjere na snabdijevanju

ugroţenog stanovništva vodom

-staraju se i o drugim poslovima iz svoje

nadleţnosti

6. Dom zdravlja Kiseljak

-pruţanje prve medicinske pomoći

7. Policijska Stanica Kiseljak -uĉešće PS Kiseljak na obezbjeĊenju podruĉja

zahvaćenog poplavama

2.2.3. Zaštita od klizišta

Procjena ugroženosti od klizišta



41

Na podruĉju općine Kiseljak evidentirano je

jedanaest (11) potencijalnih klizišta. Okolnosti koje

su pogodovale nastanku klizišta su: geografski

poloţaj, klima (kontinentalna i planinska),

prostorno ureĊenje (komunikacije, stambena

gradnja i urbaniziranost) itd. Smatramo da se

problemu klizišta, treba posvetiti velika paţnja i

preduzimanje svih mjera, kako ne bi došlo do

neţeljenih posljedica.

Na podruĉju općine Kiseljak do sada su

evidentirana sljedeća klizišta:

Rb. / Mjesno podruĉje/ Lokaliteti/ Opis

Mp Kiseljak/

Bijele vode -Na lokalitetu Bijele Vode dolazi do

postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno oko 4500

m2 poljoprivrednog zemljišta, 7 stambena objekta,

kao i regionalni put Kiseljak – Visoko u duţini cca

300 metara.

Podastinje- Na lokalitetu Podastinje dolazi do

klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 3000 m2

poljoprivrednog zemljišta i 6 okolnih stambenih

objekata. (Dva stambena objekta su sanirana).

Donji Paleţ- Na lokalitetu Doji Paleţ dolazi do

postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 1500

m2 poljoprivrednog zemljišta, 3 okolna stambena

objekta i jedan rezervoara za vodu.

Gornji Paleţ- Na lokalitetu Gornji Paleţ dolazi do


m2 poljoprivrednog zemljišta, i lokalni - kolski put

u duţini 50 metara.

2.Mp Brestovsko

Gornji Kazagići- Na lokalitetu G. Kazagići dolazi

do postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno

ugroţeno cca 6000 m2 poljoprivrednog zemljišt, te

jedan stambeni objekat stanovanja (kuća) i jedan

prateći objekat štala.

3.Mp Gromiljak

Rudnik- Na lokalitetu Rudnik, dolazi do

postepenog klizanja tla, gdje su ugroţena dva

stambena objekta (kuće sa pomoĉnim objektima) i

cca 1500 m2 poljoprivrednog zemljišta.

4.Mp Bilalovac

Miroševići- Na lokalitetu Miroševići dolazi do

Na podruĉju općine Kiseljak evidentirano je

jedanaest (11) potencijalnih klizišta. Okolnosti koje

su pogodovale nastanku klizišta su: geografski

poloţaj, klima (kontinentalna i planinska),

prostorno ureĊenje (komunikacije, stambena

gradnja i urbaniziranost) itd. Smatramo da se

problemu klizišta, treba posvetiti velika paţnja i

preduzimanje svih mjera, kako ne bi došlo do

neţeljenih posljedica.

Na podruĉju općine Kiseljak do sada su

evidentirana sljedeća klizišta:

Rb. / Mjesno podruĉje/ Lokaliteti/ Opis

Mp Kiseljak/

Bijele vode -Na lokalitetu Bijele Vode dolazi do

postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno oko 4500

m2 poljoprivrednog zemljišta, 7 stambena objekta,

kao i regionalni put Kiseljak – Visoko u duţini cca

300 metara.

Podastinje- Na lokalitetu Podastinje dolazi do

klizanja tla, gdje je ugroţeno cca 3000 m2

poljoprivrednog zemljišta i 6 okolnih stambenih

objekata. (Dva stambena objekta su sanirana).

Donji Paleţ- Na lokalitetu Doji Paleţ dolazi do


m2 poljoprivrednog zemljišta, 3 okolna stambena

objekta i jedan rezervoara za vodu.

Gornji Paleţ- Na lokalitetu Gornji Paleţ dolazi do


m2 poljoprivrednog zemljišta, i lokalni - kolski put

u duţini 50 metara.

2.Mp Brestovsko

Gornji Kazagići- Na lokalitetu G. Kazagići dolazi

do postepenog klizanja tla, gdje je ugroţeno

ugroţeno cca 6000 m2 poljoprivrednog zemljišt, te

jedan stambeni objekat stanovanja (kuća) i jedan

prateći objekat štala.

3.Mp Gromiljak

Rudnik- Na lokalitetu Rudnik, dolazi do

postepenog klizanja tla, gdje su ugroţena dva

stambena objekta (kuće sa pomoĉnim objektima) i

cca 1500 m2 poljoprivrednog zemljišta.

4.Mp Bilalovac

Miroševići- Na lokalitetu Miroševići dolazi do



42


m2 poljoprivrednog zemljišta i seoski lokalni put u

duţini cca 100 metara.

5.Mp Brnjaci

Ljetovik- Na lokalitetu Ljetovik dolazi do


m2 poljoprivrednog zemljišta i jedan stambeni

objekat.

6.Mp Draţevići

Kobiljaĉa- Na lokalitetu Kobiljaĉa dolazi do


m2 šumskog zemljišta i magistralni put u duţini

cca100 metara.

7.Mp Bukovica

Toplica- Na lokalitetu Toplica dolazi do




Odroni se najĉešće javljaju na dijelovima

prosjeĉenih puteva gdje je zemljište potkopano, a

nalazi se u kanjonima i strmim padinama. Na

podruĉju općine Kiseljak, većih problema oko

odrona nema, što ne znaĉi da im se ne treba

posvećivati paţnja.Prostorno ureĊenje je upravo

faktor na kojem se najviše ubuduće mora uticati.

Poznato je da je odreĊeni broj objekata starijeg

datuma gradnje ruševan ili poluruševan, sa

zastarjelom vodovodnom i kanalizacionom

mreţom, što je jedan od uzroĉnika pojave

podzemnih voda koje imaju znatan uticaj na

pomjeranju površine zemljišta. Ova pojava

pomjeranja zemljišta (klizište) se manifestuje

pogotovo na uţem jezgru padinskih dijelova općine

gdje je jedan broj stambenih objekata i

infrastrukture napravljen bez ikakvog regulacionog

plana. MeĊutim, pokazalo se da su iskopi kanala

za vodu i tel.,koji su uraĊeni po projektu,

predstavljaju jedan od uzroka stvaranja klizišta.

Vodovi su dugi i ispunjavaju se šljunkastim

materijalom te se na tim mjestima skupljaju

podzemne i površinske vode i u najniţim zonama

uslijed velikih zasićenja i hidrostatiĉkih pritisaka,

teren poĉinje da klizi.

Neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica kao i

neregulisano odvodnjavanje sa većih površina u




5.Mp Brnjaci

Ljetovik- Na lokalitetu Ljetovik dolazi do


m2 poljoprivrednog zemljišta i jedan stambeni

objekat.

6.Mp Draţevići

Kobiljaĉa- Na lokalitetu Kobiljaĉa dolazi do


m2 šumskog zemljišta i magistralni put u duţini

cca100 metara.

7.Mp Bukovica

Toplica- Na lokalitetu Toplica dolazi do




Odroni se najĉešće javljaju na dijelovima

prosjeĉenih puteva gdje je zemljište potkopano, a

nalazi se u kanjonima i strmim padinama. Na

podruĉju općine Kiseljak, većih problema oko

odrona nema, što ne znaĉi da im se ne treba

posvećivati paţnja.Prostorno ureĊenje je upravo

faktor na kojem se najviše ubuduće mora uticati.

Poznato je da je odreĊeni broj objekata starijeg

datuma gradnje ruševan ili poluruševan, sa

zastarjelom vodovodnom i kanalizacionom

mreţom, što je jedan od uzroĉnika pojave

podzemnih voda koje imaju znatan uticaj na

pomjeranju površine zemljišta. Ova pojava

pomjeranja zemljišta (klizište) se manifestuje

pogotovo na uţem jezgru padinskih dijelova općine

gdje je jedan broj stambenih objekata i

infrastrukture napravljen bez ikakvog regulacionog

plana. MeĊutim, pokazalo se da su iskopi kanala

za vodu i tel.,koji su uraĊeni po projektu,

predstavljaju jedan od uzroka stvaranja klizišta.

Vodovi su dugi i ispunjavaju se šljunkastim

materijalom te se na tim mjestima skupljaju

podzemne i površinske vode i u najniţim zonama

uslijed velikih zasićenja i hidrostatiĉkih pritisaka,

teren poĉinje da klizi.

Neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica kao i

neregulisano odvodnjavanje sa većih površina u



43

nepovoljnim hidrološkim uvjetima takoĊer

pogoduje nastanku klizišta.

Iz ove procjene proizlazi da su osnovni uzroĉnici

pojave klizišta na strmim dijelovima slijedeći:

- bespravna gradnja

- neispravne instalacije vodovoda i kanalizacije,

- neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica i

seoski puteva,

- neregulisano odvodnjavanje sa većih površina,

- sjeća drveća itd.

Interventne sanacione mjere za navedene uzroĉnike

su:

- popravak instalacija,

- mjestimiĉni iskop kanala za isticanje

akumuliranih voda,

- spreĉavanje nekontrolisanog izlijevanja voda

putem manjih nasipa i usmjeravanje voda u

stabilne zone ili kanalizacije,

- prikupljanje i kanalisanje voda putem

privremenih ili stalnih kanala ili cjevovoda,

- planiranje terena i zasaĊivanje odgovarajućih

vrsta drveća i sijanje odgovarajućih trava.

Podaci o stepenu/stupnju zaštite i spašavanja

Na podruĉju općine Kiseljak evidentirana klizišta

prema stanju djelovanja prate se kao aktivna i

umirena, a sa stanovišta ugroţavanja podijeljena su

na klizišta koja ugroţavaju i ne ugroţavaju putnu

komunikaciju.

Sa toĉke ugroţenosti stanovništva, prometnica,

objekta i općenito, klizišta koja su evidentirana na

uţem jezgru strmih dijelova svrstana su po

prioritetima za istraţivanje i saniranje/sanaciju.

Vrsta, količina i vrijednosti značajnih materijalnih

dobara koja su ugrožena klizištima

Gotovo da je bespredmetno procjenjivati dobra

koja su ugroţena klizištima i teško je sada

procijeniti posebno svako klizište. Ono što je ovog

trenutka znaĉajno, moguće je utvrditi prioritete

klizišta na osnovu aktiviranja i dosljedno

provoĊenje preventivnih mjera. Pošto su klizišta

evidentirana prioriteti interventnih mjera u

zavisnosti od financijske podrške i dalje će biti

naseljeni dijelovi općine I prometnica.

Preventivne mjere

Preventivne mjere zaštite od klizišta uglavnom su

nepovoljnim hidrološkim uvjetima takoĊer

pogoduje nastanku klizišta.

Iz ove procjene proizlazi da su osnovni uzroĉnici

pojave klizišta na strmim dijelovima slijedeći:

- bespravna gradnja

- neispravne instalacije vodovoda i kanalizacije,

- neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica i

seoski puteva,

- neregulisano odvodnjavanje sa većih površina,

- sjeća drveća itd.

Interventne sanacione mjere za navedene uzroĉnike

su:

- popravak instalacija,

- mjestimiĉni iskop kanala za isticanje

akumuliranih voda,

- spreĉavanje nekontrolisanog izlijevanja voda

putem manjih nasipa i usmjeravanje voda u

stabilne zone ili kanalizacije,

- prikupljanje i kanalisanje voda putem

privremenih ili stalnih kanala ili cjevovoda,

- planiranje terena i zasaĊivanje odgovarajućih

vrsta drveća i sijanje odgovarajućih trava.

Podaci o stepenu/stupnju zaštite i spašavanja

Na podruĉju općine Kiseljak evidentirana klizišta

prema stanju djelovanja prate se kao aktivna i

umirena, a sa stanovišta ugroţavanja podijeljena su

na klizišta koja ugroţavaju i ne ugroţavaju putnu

komunikaciju.

Sa aspekta ugroţenosti stanovništva, saobraćajnica,

objekta i općenito, klizišta koja su evidentirana na

uţem jezgru strmih dijelova svrstana su po

prioritetima za istraţivanje i saniranje/sanaciju.

Vrsta, količina i vrijednosti značajnih materijalnih

dobara koja su ugrožena klizištima

Gotovo da je bespredmetno procjenjivati dobra

koja su ugroţena klizištima i teško je sada

procijeniti posebno svako klizište. Ono što je ovog

trenutka znaĉajno, moguće je utvrditi prioritete

klizišta na osnovu aktiviranja i dosljedno

provoĊenje preventivnih mjera. Pošto su klizišta

evidentirana prioriteti interventnih mjera u

zavisnosti od finansijske podrške i dalje će biti

naseljeni dijelovi općine i saobraćajnica.

Preventivne mjere

Preventivne mjere zaštite od klizišta uglavnom su



44

postale svakodnevnost kako bi se sprijeĉilo

stepenasto odronjavanje, odnosno postanak velikih

klizišta.

Preventivne mjere ĉine:

- osmatranje/promatranje i opaţanje;

- Sluţba zaduţena za prostorno ureĊenje i

GraĊevinska inspekcija poduzimaju mjere za

sprjeĉavanje bespravne izgradnje i

infrastrukture;

- Sluţba zaduţena za prostorno ureĊenje

odreĊuje prioritete preventivnih zaštitnih mjera

na osnovu mišljenja Zavoda za geotehniku,

bazirana na geoistraţivaĉkim radovima kao

podlogu za izradu projekata;

- na temelju stepena/stupnja projektnih zadataka

opasnosti, ugroţenosti stanovništva i

materijalnih dobara usklaĊuje se financijska

konstrukcija u nadleţnim ministarstvima

kantona/ţupaniji i sluţbi zaduţenih za

napuštene nekretnine i stembeno-komunalne

poslove, odabiru se prioriteti za financiranje.

MeĊutim, faktori koji su uticali na pojavu klizišta

nisu se planski i organizovano rješavali pored

ostalog i bespravna pojedinaĉna gradnja, te je

doprinijelo da se i umirena klizišta povremeno

aktiviraju. Financijska konstrukcija za postojeća

klizišta je ogromna, te je u meĊuvremenu

neophodno provoditi preventivne mjere da bi se

sprijeĉile pojave velikih klizišta.



Kada Sluţba CZ-e procjeni da postoji opasnost od

klizišta predlaţe Općinskom naĉelniku da proglasi

prirodnu nepogodu od klizišta. Odmah nakon

proglašenja prirodne nepogode vrši se mobilizacija

Općinskog štaba/stoţera CZ i Općinskih sluţbi,

angaţovanje drţavnih i privatnih poduzeća/

preduzeća koja su na teritoriji ove općine.U cilju

poduzimanja mjera u toku/tijeku djelovanja

prirodne nepogode izazvane klizištem ,mogu se

upotrijebiti sve raspoloţive snage kao kod zaštite

od zemljotresa.Općinski stoţer CZ cijeni, koje

stoţere, postrojbe i sluţbe CZ treba mobilizirati

radi ispomoći i zaštite od klizišta.

postale svakodnevnost kako bi se sprijeĉilo

stepenasto odronjavanje, odnosno postanak velikih

klizišta.

Preventivne mjere ĉine:

- osmatranje/promatranje i opaţanje;

- Sluţba zaduţena za prostorno ureĊenje i

GraĊevinska inspekcija poduzimaju mjere za

sprjeĉavanje bespravne izgradnje i

infrastrukture;

- Sluţba zaduţena za prostorno ureĊenje

odreĊuje prioritete preventivnih zaštitnih mjera

na osnovu mišljenja Zavoda za geotehniku,

bazirana na geoistraţivaĉkim radovima kao

podlogu za izradu projekata;

- na osnovu stepena/stupnja projektnih zadataka

opasnosti, ugroţenosti stanovništva i

materijalnih dobara usklaĊuje se finansijska

konstrukcija u nadleţnim ministarstvima

kantona/ţupaniji i sluţbi zaduţenih za


poslove, odabiru se prioriteti za finansiranje.

MeĊutim, faktori koji su uticali na pojavu klizišta

nisu se planski i organizovano rješavali pored

ostalog i bespravna pojedinaĉna gradnja, te je

doprinijelo da se i umirena klizišta povremeno

aktiviraju. Finansijska konstrukcija za postojeća

klizišta je ogromna, te je u meĊuvremenu

neophodno provoditi preventivne mjere da bi se

sprijeĉile pojave velikih klizišta.



Kada Sluţba CZ-e procjeni da postoji opasnost od

klizišta predlaţe Općinskom naĉelniku da proglasi

prirodnu nepogodu od klizišta. Odmah nakon

proglašenja prirodne nepogode vrši se mobilizacija

Općinskog štaba CZ i Općinskih sluţbi,

angaţovanje drţavnih i privatnih poduzeća/

preduzeća koja su na teritoriji ove općine.U cilju

poduzimanja mjera u toku/tijeku djelovanja

prirodne nepogode izazvane klizištem ,mogu se

upotrijebiti sve raspoloţive snage kao kod zaštite

od zemljotresa.Općinski štab CZ cijeni, koje

štabove, jedinice i sluţbe CZ treba mobilizirati radi

ispomoći i zaštite od klizišta.



45

PREGLED


u zaštiti od klizišta

(tabela broj 6)

Preventivne mjere i redovna zaštita

Rb/ Izvršilac/ Zadatak

1. Ministarstvo prostornog ureĊenja SBK/KSB

-provoĊenje zakona i podzakonskih akata;

2. Sluţba za gospodarstvo sektor za

prostorno ureĊenje -odreĊuje prioritete preventivnih zaštitnih mjera na

osnovu mišljenja Zavoda za geotehniku, bazirana

na geoistraţivaĉkim radovima kao podlogu za

izradu projekata;

-izdaje graĊevinske dozvole za gradanju objekata-

infrastruktura;

-na osnovu projektnih zadataka opasnosti,

ugroţenosti stanovništva i materijalnih dobara

usklaĊuje se financijska konstrukcija u nadleţnim

ministarstvima kantona i Sluţbi za napuštene

nekretnine i stembeno-komunalne poslove,

- odabiru se prioriteti za financiranje.

3. GraĊevinska inspekcija - sprjeĉavanje bespravne izgradnje objekata i

infrastrukture

4. Kanton – Vlada kantona

- uĉešće kantona u financiranju prema planu

5. Federalni zavod za geologiju - vrši

inţenjerinsko - geološka istraţivanja terena

PREGLED



(tabela broj 7)

Zaštita u uslovima postojanja prirodne

nepogode


1.GraĊani - uĉešće graĊana u spašavanju

stanovništva, ţivotinja i materijalnih dobara na

ugroţenom podruĉju.

2. Jedinice/postrojbe CZ opće i specijal.namjene

Sluţbe za zaštitu i spašavanje - uĉešće postrojbi

Civilne zaštite opće i specijalizirane namjene na

spašavanju stanovništva, ţivotinja i materijalnih

dobara.

PREGLED



(tabela broj 6)



1. Ministarstvo prostornog ureĊenja SBK/KSB

-provoĊenje zakona i podzakonskih akata;

2. Sluţba za privredu – sektor za prostorno

ureĊenje -odreĊuje prioritete preventivnih zaštitnih mjera na

osnovu mišljenja Zavoda za geotehniku, bazirana

na geoistraţivaĉkim radovima kao podlogu za

izradu projekata;

-izdaje graĊevinske dozvole za gradanju objekata-

infrastruktura;

-na osnovu projektnih zadataka opasnosti,

ugroţenosti stanovništva i materijalnih dobara

usklaĊuje se finansijska konstrukcija u nadleţnim

ministarstvima kantona i Sluţbi za napuštene

nekretnine i stembeno-komunalne poslove,

- odabiru se prioriteti za finansiranje.

3. GraĊevinska inspekcija - sprjeĉavanje bespravne izgradnje objekata i

infrastrukture;

4. Kanton – Vlada kantona

- uĉešće kantona u finansiranju prema planu

5. Federalni zavod za geologiju- vrši

inţenjerinsko - geološka istraţivanja terena

PREGLED



(tabela broj 7)

Zaštita u uslovima postojanja prirodne

nepogode Rb/ Izvršilac/ Zadatak

1.GraĊani - uĉešće graĊana u spašavanju

stanovništva, ţivotinja i materijalnih dobara na

ugroţenom podruĉju.

2. Jedinice/postrojbe CZ opće i specijal.namjene

Sluţbe za zaštitu i spašavanje - uĉešće jedinica

Civilne zaštite opće i specijalizovane namjene na

spašavanju stanovništva, ţivotinja i materijalnih

dobara.



46

3. GraĊevinska i transportna poduzeća -

angaţiranje poduzeća na podruĉju općine sa svom

mehanizacijom i opremom za rašĉišćavanje

prometnica, uklanjanje prepreka i evakuacija

stanovništva, ţivotinja i materijalnih dobara.

4. Sluţba za gospodarstvo - anganiţira Zavod za

konstrukcije i fundiranje GraĊevinskog fakulteta

koji bi predloţio kratkoroĉne i dugoroĉne mjere

zaštite;angaţira struĉno – tehniĉko osoblje koje bi

neprekidno vršilo deţurstvo i u zavisnosti od

situacije predlagalo neophodne mjere.

5.PMP –Dom zdravlja Kiseljak - pruţanje prve

medicinske pomoći

6.Policijska postaja Kiseljak - uĉešće na

obezbjeĊenju klizišta.

7.OŠCZ - usmjerava i koordinira aktivnostima na

provoĊenju operativnih mjera zaštite i spašavanja

ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara.

2.2.4. Zaštita od snjeţnih nanosa

Procjena ugroženosti od snježnih padavina i

poledice na općini Kiseljak

Posljedice od većih koliĉina snjeţnih padavina kao

i poledice ĉesta su pojava na cijelom podruĉju

općine, a naroĉito u njenim strmim dijelovima i to:

- MZ. Bilalovac

- MZ. Brestovsko

- MZ. Bukovica

- MZ. Lepenica

- MZ. Draţevići

Uslijed većih snjeţnih padavina na ovim

podruĉjima moţe doći do oteţanog ili potpunog

kraćeg prekida prometasvih vrsta što prouzrokuje

oteţano snabdijevanje osnovnim ţivotnim

namirnicama, oteţane proizvodnje, i drugih oblika

ţivota i rada.

Pojava ledene kiše ili poledice moţe imati iste

posljedice kao i snjeţne padaline uz mogućnost

teţih i lakših prometnih udesa ili povreda graĊana

posebno na strmim dijelovima mjesnih zajednica,

posebno je ugroţen cestovni promet.

Intenzitet padalina posebno je izraţen od poĉetka

3.GraĊevinska i transportna preduzeća -

angaţovanje preduzeća na podruĉju općine sa svom

mehanizacijom i opremom za rašĉišćavanje

saobraćajnica, uklanjanje prepreka i evakuacija

stanovništva, ţivotinja i materijalnih dobara.

4. Sluţba za privredu- angaţuje Zavod za

konstrukcije i fundiranje GraĊevinskog fakulteta

koji bi predloţio kratkoroĉne i dugoroĉne mjere

zaštite;angaţuje struĉno – tehniĉko osoblje koje bi

neprekidno vršilo deţurstvo i u zavisnosti od

situacije predlagalo neophodne mjere.

5.PMP –Dom zdravlja Kiseljak - pruţanje prve

medicinske pomoći

6.Policijska stanica Kiseljak - uĉešće na

obezbjeĊenju klizišta.

7.OŠCZ - usmjerava i koordinira aktivnostima na

provoĊenju operativnih mjera zaštite i spašavanja

ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara.

2.2.4. Zaštita od snjeţnih nanosa

Procjena ugroženosti od snježnih padavina i

poledice na općini Kiseljak

Posljedice od većih koliĉina snjeţnih padavina kao

i poledice ĉesta su pojava na cijelom podruĉju

općine, a naroĉito u njenim strmim dijelovima i to:

- MZ. Bilalovac

- MZ. Brestovsko

- MZ. Bukovica

- MZ. Lepenica

- MZ. Draţevići

Uslijed većih snjeţnih padavina na ovim

podruĉjima moţe doći do oteţanog ili potpunog

kraćeg prekida saobraćaja svih vrsta što

prouzrokuje oteţano snabdijevanje osnovnim

ţivotnim namirnicama, oteţane proizvodnje, i

drugih oblika ţivota i rada.

Pojava ledene kiše ili poledice moţe imati iste

posljedice kao i snjeţne padavine uz mogućnost

teţih i lakših saobraćajnih udesa ili povreda

graĊana posebno na strmim dijelovima mjesnih

zajednica, posebno je ugroţen cestovni saobraćaj.

Intenzitet padavina posebno je izraţen od poĉetka



47

mjeseca studeni do kraja oţujka, pa je neophodna

priprema kako u ovom periodu ne bi došlo do

narušavanja normalnog ţivota. Najintenzivnije

padaline dešavaju se u mjesecu prosincu i sijeĉnju.

Veće snjeţne padaline, dolaskom viših temperatura

mogu prouzrokovati naglo topljenje snijega i time

dovesti do izlijevanja vode i fekalija iz kanalizacije

i septiĉkih jama te do stvaranja bujica, što bi

stvorilo mogućnost pojave epidemije i zaraza, kao i

onemogućavanje normalnog odvijanja prometa.

Podaci o stupnju/stepenu zaštite i spašavanja

Uslijed intenzivnih padavina snijega, stvorile bi se

naslage snijega veće od 40 cm na stambenim

objektima ĉime bi bili posebno ugroţeni dotrajali

objekti slabije konstrukcione moći. Moguća su teţa

oštećenja pa i rušenja posebno baraka i ostalih

montaţnih objekata kao i industrijskih i skladišnih

hala. Na podruĉju općine Kiseljak, a na osnovu

obilaska terena, konstantirano/ konstatovano je da

trenutno ima više ruševnih objekata na kojima bi

snjeţne padaline izazvale oštećenja ili rušenje.


Preduzeća/poduzeća zaduţena za odrţavanje

prometnica i putova u okviru preventivnih mjera

treba vršiti pripremu mehanizacije, praćenje

vremenske prognoze, posipanje solju prometnica i

nogostupa(protiv poledice). Za ove aktivnosti

neophodno je blagovremeno saĉiniti plan i program

kao i izvršiti nabavku potrebnih sredstava za

ĉišćenje snijega i otklanjanje poledice. Posebno

voditi raĉuna da se pijesak i ostali posipni materijal

razvuĉe po strmim dijelovima prije padanja

snijega.

Upravitelji zgrada rade poseban plan aktivnosti za

sluĉaj većih snjeţnih padavina kojim se razraĊuje

skidanje snijega sa krovova zgrada koje ne mogu

izdrţati veća opterećenja. U tom smislu neophodno

je razraditi i naĉin skidanja sa objekata ledenice,

koje mogu ugroziti prolaznike.

Općinski stoţer civilne zaštite planira uĉešće

civilne zaštite u sluĉaju da bude proglašena

vanredna situacija izazvana prirodnom nepogodom.

Organiziranost snaga koje se mogu angažirati na


mjeseca novembra do kraja marta, pa je neophodna

priprema kako u ovom periodu ne bi došlo do

narušavanja normalnog ţivota. Najintenzivnije

padavine dešavaju se u mjesecu decembru i

januaru/. Veće snjeţne padavine, dolaskom viših

temperatura mogu prouzrokovati naglo topljenje

snijega i time dovesti do izlijevanja vode i fekalija

iz kanalizacije i septiĉkih jama te do stvaranja

bujica, što bi stvorilo mogućnost pojave epidemije i

zaraza, kao i onemogućavanje normalnog odvijanja

saobraćaja.

Podaci o stupnju/stepenu zaštite i spašavanja

Uslijed intenzivnih padavina snijega, stvorile bi se

naslage snijega veće od 40 cm na stambenim

objektima ĉime bi bili posebno ugroţeni dotrajali

objekti slabije konstrukcione moći. Moguća su teţa

oštećenja pa i rušenja posebno baraka i ostalih

montaţnih objekata kao i industrijskih i skladišnih

hala. Na podruĉju općine Kiseljak, a na osnovu

obilaska terena, konstantirano/ konstatovano je da

trenutno ima više ruševnih objekata na kojima bi

snjeţne padavine izazvale oštećenja ili rušenje.


Preduzeća/poduzeća zaduţena za odrţavanje

saobraćajnica i puteva u okviru preventivnih mjera

treba da vrši pripremu mehanizacije, praćenje

vremenske prognoze, posipanje solju saobraćajnica

i trotoara (protiv poledice). Za ove aktivnosti

neophodno je blagovremeno saĉiniti plan i program

kao i izvršiti nabavku potrebnih sredstava za

ĉišćenje snijega i otklanjanje poledice. Posebno

voditi raĉuna da se pijesak i ostali posipni materijal

razvuĉe po strmim dijelovima prije padanja

snijega.

Upravitelji zgrada rade poseban plan aktivnosti za

sluĉaj većih snjeţnih padavina kojim se razraĊuje

skidanje snijega sa krovova zgrada koje ne mogu

izdrţati veća opterećenja. U tom smislu neophodno

je razraditi i naĉin skidanja sa objekata ledenice,

koje mogu ugroziti prolaznike.

Općinski štab civilne zaštite planira uĉešće civilne

zaštite u sluĉaju da bude proglašena vanredna

situacija izazvana prirodnom nepogodom.





48

Nakon proglašenja nastanka prirodne nepogode,

Općinski stoţer civilne zaštite rukovodi akcijom

zaštite i spašavanja. U akciju ĉišćenja ukljuĉuju se

postrojbe civilne zaštite specijalizirane namjene. Iz

MZ. anganiţira se postrojbe opće namjene kojima

rukovode stoţeri civilne zaštite tih mjesnih

zajednica. U MZ-a i preduzećima/poduzećima

prema potrebi angaţirati i radne jednice formirane

od stanovništva, te angaţirati i sva vozila za utovar,

kao i odvoz snijega do deponija.Do proglašavanja

stanja prirodne nepogode Sluţba zaduţena za


poslove kontroliše aktivnosti J.P."Vodovod i

kanalizacija" Kiseljak i drugih

poduzeća/preduzeća.

U cilju poduzimanja mjera u toku djelovanja

prirodne nepogode izazvane snjeţnim nanosima i

poledicom, mogu se upotrijebiti sve raspoloţive

snage kao kod zaštite od zemljotresa.Općinski

stoţer CZ cijeni koje stoţere i postrojbe treba

mobilizirati radi ispomoći i zaštite od snjeţnih

nanosa i poledice.

PREGLED

izvršilaca, zadataka i naĉina organiziranja

u zaštiti od snjeţnih nanosa i poledice

(tabela broj 8)


koja se provodi u toku snježnih padavina


1.Kantonalno ravnateljstvo za ceste/Kantonalna

direkcija za putove- Pravi plan angaţirannja

mehanizacije i ljudstva, odreĊivanje prioriteta i

nadleţnosti za ĉišćenje komunikacija.Pravi plan

pripreme za alternativno parkiranje automobila i

upozorava graĊane da se pridrţavaju

uputstava/uvjeta kako bi Zimske sluţbe nesmetano

mogle vršiti ĉišćenje putnih komunikacija.Pravi

plan pripreme za eventualno iskljuĉivanje

odreĊenih prometnica i iskljuĉivanje automobila

odreĊene nosivosti iz prometa.Snimaju sve ulice i

nogostupe gdje su parkirana uništena vozila

pogotovu na nizbrdnim dijelovima i prave plan

uklanjanja prije snjeţnih padalina.Pripremaju plan

praćenja o pridrţavanju propisa u zimskim

uvjetima/uslovima (zimska oprema za automobile)

Nakon proglašenja nastanka prirodne nepogode,

Općinski štab/ civilne zaštite rukovodi akcijom

zaštite i spašavanja. U akciju ĉišćenja ukljuĉuju se

jedinice civilne zaštite specijalizovane namjene. Iz

MZ. angaţuju se jedinice opće namjene kojima

rukovode štabovi civilne zaštite tih mjesnih

zajednica. U MZ-a i preduzećima/poduzećima

prema potrebi angaţovati i radne jednice formirane

od stanovništva, te angaţovati i sva vozila za

utovar, kao i odvoz snijega do deponija.Do

proglašavanja stanja prirodne nepogode Sluţba

zaduţena za napuštene nekretnine i stembeno-

komunalne poslove kontroliše aktivnosti

J.P."Vodovod i kanalizacija" Kiseljak i drugih

poduzeća/preduzeća.

U cilju poduzimanja mjera u toku djelovanja

prirodne nepogode izazvane snjeţnim nanosima i

poledicom, mogu se upotrijebiti sve raspoloţive

snage kao kod zaštite od zemljotresa.Općinski štab

CZ cijeni koje štabove i jedinice treba mobilizirati

radi ispomoći i zaštite od snjeţnih nanosa i

poledice.

PREGLED



(tabela broj 8)


koja se provodi u toku snježnih padavina


1.Kantonalno ravnateljstvo za ceste/Kantonalna

direkcija za puteve- Pravi plan

angaţovanja/angaţiranja mehanizacije i ljudstva,

odreĊivanje prioriteta i nadleţnosti za ĉišćenje

komunikacija.Pravi plan pripreme za alternativno

parkiranje automobila i upozorava graĊane da se

pridrţavaju uputstava/uvjeta kako bi Zimske sluţbe

nesmetano mogle da vrše ĉišćenje putnih

komunikacija.Pravi plan pripreme za eventualno

iskljuĉivanje odreĊenih saobraćajnica i

iskljuĉivanje automobila odreĊene nosivosti iz

saobraćaja.Snimaju sve ulice i trotoare gdje su

parkirana havarisana vozila pogotovu na nizbrdnim

dijelovima i prave plan uklanjanja prije snjeţnih

padavina.Pripremaju plan praćenja o pridrţavanju

propisa u zimskim uvjetima/uslovima (zimska



49

2. J.P."Vodovod i kanalizacija"-Kiseljak

Poduzeća zaduţena za odrţavanje prometnica i

putova - priprema mehanizacije, praćenje

vremenske prognoze, posipanje solju prometnice

nogostupa (protiv poledice),blagovremeno

razraĊuje planira nabavku potrebnih sredstava za

ĉišćenje snijega i otklanjanje poledica.Posebno

vode raĉuna da se pijesak i ostali posipni

materijal distribuira do putnih komunikacija prije

padanja snijega ĉišćenje prometnica, ploĉnika

uslijed snjeţnih padalina,vrši uklanjanje vozila iz

ulica u kojima je zabranjeno

parkiranje,usmjeravanje dodatne mehanizacije

prema prioritetima za rubne dijelove angaţiranje

ljudstva na ruĉnom rašĉišćavanju.

3. Vlasnici poslovnog i stambenog prostora - vrše

ĉišćenje nogostupa ispred poslovnih i stambenih

zgrada.

4.Upravitelji zgrada - ĉišćenje snijega i ledenica sa

stambenih objekata.

5. J.P."Vodovod i kanalizacija"- Kiseljak - vrši

ĉišćenje i odrţavanje kanala i kanalizacione mreţe

6. Općinski naĉelnik/Općinske sluţbe - snimanje

situacije na terenu i provjerava se organizacija

Štabova MZ-a, angaţovanje rezervne mehanizacije

i svih ostalih subjekata i sredstava koji se koriste u

preventivnoj zaštiti.

PREGLED

izvršilaca, zadataka i naĉina organiziranja


(tabela broj 9)

Mjere zaštite u uslovima izvarednih okolnosti

Ako snijeg neprestano pada i dostigne visinu 55

cm u roku 24 sata- stvaraju se uslovi/uvjeti za

proglašavanje vanredne/izvaredne prilike-


1.GraĊani- uĉešće u rašĉišćavanju snjeţnih

nanosa, spašavanju ljudi, ţivotinja i materijalnih

dobara.

2. Jedinice/postrojbe CZ opće i spec. namjene

Sluţbe zaštite i spašavanja - uĉešće u

rašĉišćavanju snjeţnih nanosa, spašavanju ljudi,

ţivotinja i materijalnih dobara.

oprema za automobile)

2. J.P."Vodovod i kanalizacija"-Kiseljak

Poduzeća zaduţena za odrţavanje saobraćajnica i

puteva - priprema mehanizacije, praćenje

vremenske prognoze, posipanje solju saobraćajnica

i trotoara (protiv poledice),blagovremeno razraĊuje

planira nabavku potrebnih sredstava za ĉišćenje

snijega i otklanjanje poledica.Posebno vode raĉuna

da se pijesak i ostali posipni materijal

distribuira do putnih komunikacija prije padanja

snijegaĉišćenje saobraćajnica, ploĉnika uslijed

snjeţnih padavina,vrši uklanjanje vozila iz ulica u

kojima je zabranjeno parkiranje,usmjeravanje

dodatne mehanizacije prema prioritetima za rubne

dijelove angaţovanje ljudstva na ruĉnom

rašĉišćavanju.

3. Vlasnici poslovnog i stambenog prostora - vrše

ĉišćenje trotoara ispred poslovnih i stambenih

zgrada.

4.Upravitelji zgrada - ĉišćenje snijega i ledenica sa

stambenih objekata. 5.

J.P."Vodovod i kanalizacija"- Kiseljak - vrši

ĉišćenje i odrţavanje kanala i kanalizacione mreţe

6. Općinski naĉelnik/Općinske sluţbe - snimanje

situacije na terenu i provjerava se organizacija

Štabova MZ-a, angaţovanje rezervne mehanizacije

i svih ostalih subjekata i sredstava koji se koriste u

preventivnoj zaštiti.

PREGLED



(tabela broj 9)

Mjere zaštite u uslovima vanrednih okolnosti

Ako snijeg neprestano pada i dostigne visinu 55 cm

u roku 24 sata- stvaraju se uslovi/uvjeti za

proglašavanje vanredne/izvaredne prilike-


1.GraĊani- uĉešće u rašĉišćavanju snjeţnih nanosa,

spašavanju ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara.

2. Jedinice/postrojbe CZ opće i spec. namjene

Sluţbe zaštite i spašavanja - uĉešće u rašĉišćavanju

snjeţnih nanosa, spašavanju ljudi, ţivotinja i

materijalnih dobara.



50

3. GraĊevinska i transportna poduzeća - uĉešće sa

svom mehanizacijom i opremom za rašĉišćavanje

odvoz snijega na deponije, uklanjanje prepreka i

evakuacija stanovništva, ţivotinja i materijalnih

dobara po uputama šta./stoţ. CZ

4.Općinske Sluţbe - prema datim

uvjetima/uslovima svako iz svoje oblasti iznalazi

najbolja rješenja prema datim uslovima/uvjetima:

prebacuju specijalne ekipe na ugroţena mjesta i na

ĉišćenju poĉetnih i snjeţnih nanosa, provoĊenja

mjera zbrinjavanja ugroţenih i nastradalih i dr.

mjere za otklanjanje i ublaţavanje posljedica

Iznalaze stambene objekte za smještaj evakuisanog

stanovništva angaţira najbliţe objekte: hotele,

privatne ugostiteljske i druge objekte koji

raspolaţu sa smještajnim kapacitetima.

5.J.P.“Vodovod i kanalizacija"Kiseljak - vrši

ĉišćenje i odrţavanje kanala i kanalizacione mreţe.

6.Dom zdravlja Kiseljak - pruţanje prve

medicinske pomoći

7.Policijska stanica Kiseljak- uĉešće na

obezbjeĊenju i usmjeravanje prometvan zone

opasnosti.

8. Stoţeri CZ u MZ-a - RukovoĊenje akcijama

otklanjanju snjeţnih nanosa i spašavanju ljudi,

ţivotinja i materijalnih dobara iz domena svoje

nadleţnosti.

9.Općinski naĉelnik Stoţer CZOpćinske sluţbe -

usmjerava i koordinira aktivnostima na provoĊenju

operativnih mjera zaštite i spašavanja ljudi,


10. Snage i sredstva kantona- prema planu

kantonalnog štaba.

2.2.5. Zaštita od vjetra, grada i suše

Procjena ugroženosti od vjetra , grada i suše

Po svojim zemljopisno klimatskim

uvjetima/uslovima općine Kiseljak prema

podacima Hidrometeorološkog zavoda Federacije

ne predstavlja izrazito podruĉje intenzivnijeg

djelovanja vjetra grada i suše.

Ugroženost od vjetra

Iako teritorija općine nije karakteristiĉna po ĉestim

i jakim vjetrovima, to ne znaĉi da se ne mogu

3. GraĊevinska i transportna poduzeća - uĉešće sa

svom mehanizacijom i opremom za rašĉišćavanje

odvoz snijega na deponije, uklanjanje prepreka i

evakuacija stanovništva, ţivotinja i materijalnih

dobara po uputama šta./stoţ. CZ

4.Općinske Sluţbe - prema datim

uvjetima/uslovima svako iz svoje oblasti iznalazi

najbolja rješenja prema datim uslovima/uvjetima:

prebacuju specijalne ekipe na ugroţena mjesta i na

ĉišćenju poĉetnih i snjeţnih nanosa, provoĊenja

mjera zbrinjavanja ugroţenih i nastradalih i dr.

mjere za otklanjanje i ublaţavanje posljedica

Iznalaze stambene objekte za smještaj evakuisanog

stanovništva angaţira najbliţe objekte: hotele,

privatne ugostiteljske i druge objekte koji

raspolaţu sa smještajnim kapacitetima.

5.J.P.“Vodovod i kanalizacija"Kiseljak - vrši

ĉišćenje i odrţavanje kanala i kanalizacione mreţe.

6.Dom zdravlja Kiseljak - pruţanje prve medicinske

pomoći

7.Policijska stanica Kiseljak- uĉešće na

obezbjeĊenju i usmjeravanje saobraćaja van zone

opasnosti.

8. Štabovi CZ u MZ-a - RukovoĊenje akcijama

otklanjanju snjeţnih nanosa i spašavanju ljudi,


nadleţnosti.

9.Općinski naĉelnik Štab CZOpćinske sluţbe -

usmjerava i koordinira aktivnostima na provoĊenju

operativnih mjera zaštite i spašavanja ljudi,


10. Snage i sredstva kantona- prema planu

kantonalnog štaba.

2.2.5. Zaštita od vjetra, grada i suše

Procjena ugroženosti od vjetra , grada i suše

Po svojim geografsko klimatskim

uvjetima/uslovima općine Kiseljak prema

podacima Hidrometeorološkog zavoda Federacije

ne predstavlja izrazito podruĉje intenzivnijeg

djelovanja vjetra grada i suše.

Ugroženost od vjetra

Iako teritorija općine nije karakteristiĉna po ĉestim

i jakim vjetrovima, to ne znaĉi da se ne mogu



51

povremeno javiti i vrlo jaki vjetrovi. Najveća

brzina vjetra zabiljeţena je 1974. god. i iznosila je

136,8 km/h. Obiĉno se vjetrovi javljaju u kasnim

jesenjim danima. Najĉešći pravci kretanja vjetra su

po liniji jugo-istok, sjevero-zapad.

Procjenjuje se da periodiĉni udari vjetra, a s

obzirom na konfiguraciju terena općine, mogu

dostići intenzitet ţestoke oluje (24,5 – 28,4 m/sek).

Iako se ova pojava rijetko javlja u unutrašnjosti

kopna, moguća su oštećenja krovnih konstrukcija i

rušenje stabala, kidanje elektroinstalacija, PTT

instalacija. Obim ovih šteta ne bi zahtijevao

posebno angaţiranje većih snaga zaštite.

Ugroženost od grada

Pojava grada je u prosjeku jednom godišnje,

najviše u periodu april – septembar, a najĉešće u

julu. Po krupnoći frakcije, ledena zrna su najviše

veliĉine lješnika, u vrlo rijetkim prilikama mogu

biti i veća, i na ugroţenom prostoru zbog gustoće

padanja prouzrokuje ozbiljnije štete na

poljoprivrednim i šumskim kulturama (lomi

granĉice, kida lišće i plodove). U izuzetnim

prilikama mogu nanijeti štete na krovovima,

automobilima, prozorskim staklima itd.

Ugroženost od suše

Intenzivnija suša na podruĉju općine Kiseljak

prisutnija je u posljednjih pet godina, i utjecala je

na stvaranje pogodnih uvjeta/uslova za razvoj

sekundarnih štetnika, prvenstveno potkornjaka,

naroĉito na ĉetinarskim vrstama drveća. Ali

istovremeno, ova ocjena vaţi i za oblast

poljoprivrede, gdje su registrovani/registrirani

manji prinosi u ratarstvu i voćarstvu.

Posljedice suše najnepovoljnije bi se odrazile na

snabdijevanje vodom za piće samog gradskog

podruĉja Općine, kao i podruĉja koja se

snabdijevaju vodom za piće iz lokalnih izvorišta i

objekata.U sluĉaju većeg intenziteta vjetra i grada

odnosno većih suša bilo bi potrebno angaţiranje

preduzeća/poduzeća koja gazduju šumama i

parkovskim površinama (ŠGD-ŠPD "Šume

Središnje Bosne" d.o.o Donji Vakuf, "Šumarija

Kiseljak", J.P."Vodovod i kanalizacija" Kiseljak,

"Sarajevski Kiseljak" d.o.o i dr.

povremeno javiti i vrlo jaki vjetrovi. Najveća

brzina vjetra zabiljeţena je 1974. god. i iznosila je

136,8 km/h. Obiĉno se vjetrovi javljaju u kasnim

jesenjim danima. Najĉešći pravci kretanja vjetra su

po liniji jugo-istok, sjevero-zapad.

Procjenjuje se da periodiĉni udari vjetra, a s

obzirom na konfiguraciju terena općine, mogu

dostići intenzitet ţestoke oluje (24,5 – 28,4 m/sek).

Iako se ova pojava rijetko javlja u unutrašnjosti

kopna, moguća su oštećenja krovnih konstrukcija i

rušenje stabala, kidanje elektroinstalacija, PTT

instalacija. Obim ovih šteta ne bi zahtijevao

posebno angaţovanje većih snaga zaštite.

Ugroženost od grada

Pojava grada je u prosjeku jednom godišnje,

najviše u periodu april – septembar, a najĉešće u

julu. Po krupnoći frakcije, ledena zrna su najviše

veliĉine lješnika, u vrlo rijetkim prilikama mogu

biti i veća, i na ugroţenom prostoru zbog gustoće

padanja prouzrokuje ozbiljnije štete na

poljoprivrednim i šumskim kulturama (lomi

granĉice, kida lišće i plodove). U izuzetnim

prilikama mogu nanijeti štete na krovovima,

automobilima, prozorskim staklima itd.

Ugroženost od suše

Intenzivnija suša na podruĉju općine Kiseljak

prisutnija je u posljednjih pet godina, i uticala je na

stvaranje pogodnih uvjeta/uslova za razvoj

sekundarnih štetnika, prvenstveno potkornjaka,

naroĉito na ĉetinarskim vrstama drveća. Ali

istovremeno, ova ocjena vaţi i za oblast

poljoprivrede, gdje su registrovani/registrirani

manji prinosi u ratarstvu i voćarstvu.

Posljedice suše najnepovoljnije bi se odrazile na

snabdijevanje vodom za piće samog gradskog

podruĉja Općine, kao i podruĉja koja se

snabdijevaju vodom za piće iz lokalnih izvorišta i

objekata.U sluĉaju većeg intenziteta vjetra i grada

odnosno većih suša bilo bi potrebno angaţovanje

preduzeća/poduzeća koja gazduju šumama i

parkovskim površinama (ŠGD-ŠPD "Šume

Središnje Bosne" d.o.o Donji Vakuf, "Šumarija

Kiseljak", J.P."Vodovod i kanalizacija" Kiseljak,

"Sarajevski Kiseljak" d.o.o i dr.



52

2.2.6. Zaštita od epidemije zaraznih i drugih

bolesti

Procjena ugroženosti od epidemije zaraznih i

drugih bolesti

U redoslijedu deset vodećih zaraznih bolesti

posljednjih godina najĉešće se javljaju: vodene

ospice, šarlah, zarazni proljev, zarazna ţutica,

salmoneloze, zarazno trovanje hranom, serozni

meningitis, a po epidemiološkom znaĉaju na prvom

mjestu bi bile slijedeće zarazne bolesti: dizenterija,

zarazni proljev, trbušni tifus i paratifus, zarazna

ţutica, povratni pjegavac (Morbus Brill)

salmoneloze i trovanje hranom.

Voda za piće sa gradskog vodovoda, kojim se

snabdijeva stanovništvo općine Kiseljak

redovno/redovito se hloriše i obavlja higijensko-

epidemiološka kontrola.Jedan broj stanovnika (oko

50%) se snabdijeva vodom za piće sa lokalnih

vodnih objekata, koji podlijeţu

redovnom/redovitom nadzoru, od strane

Kantonalne sanitarne inspekcije – Zavod za javno

zdravstvo SBK/KSB Travnik.

Na osnovu uzoraka vode za piće sa svih objekata i

na higijensku ispravnost većina je bakteriološki

bila ispravna. Izvršena kemijska analiza je dala

negativne rezultate, svi uzorci su bili

ispravni.Prema tome, endemska ţarišta u klasiĉnom

smislu na podruĉju općine ne postoje, jer se

redovno vrši sanacija istih. MeĊutim, još uvijek se

neke zarazne bolesti javljaju povremeno u

epidemijskom obliku, naroĉito u kolektivima.

Povremena pojava nekih zaraznih bolesti u

epidemijskom obliku, a time i mogućnost

nastajanja endemskih ţarišta, naroĉito

snabdijevanje vodom za piće, stanje kanalizacijske

mreţe i dobar dio naselja bez kanalizacione mreţe,

nehigijenski naĉin sakupljanja odvoţenja i

deponovanja otpadnih materijala i drugog, mogu

pogodovati nastajanju i širenju crijevnih zaraznih

bolesti, zbog loših higijenskih uslova u zbjegovima

moguća je pojava vašljivosti i pjegavog tifusa.

Ocjenjuje se da bi na prvom mjestu bile kapljiĉne,

a zatim crijevne zarazne bolesti i na njih bi otpalo

preko 85 % svih sluĉajeva zaraznih bolesti.Na

podruĉju općine Kiseljak nalazi se zdravstvene

2.2.6. Zaštita od epidemije zaraznih i drugih

bolesti

Procjena ugroženosti od epidemije zaraznih i

drugih bolesti

U redoslijedu deset vodećih zaraznih bolesti

posljednjih godina najĉešće se javljaju: vodene

ospice, šarlah, zarazni proljev, zarazna ţutica,

salmoneloze, zarazno trovanje hranom, serozni

meningitis, a po epidemiološkom znaĉaju na prvom

mjestu bi bile slijedeće zarazne bolesti: dizenterija,

zarazni proljev, trbušni tifus i paratifus, zarazna

ţutica, povratni pjegavac (Morbus Brill)

salmoneloze i trovanje hranom.

Voda za piće sa gradskog vodovoda, kojim se

snabdijeva stanovništvo općine Kiseljak

redovno/redovito se hloriše i obavlja higijensko-

epidemiološka kontrola.Jedan broj stanovnika (oko

50%) se snabdijeva vodom za piće sa lokalnih

vodnih objekata, koji podlijeţu

redovnom/redovitom nadzoru, od strane

Kantonalne sanitarne inspekcije – Zavod za javno

zdravstvo SBK/KSB Travnik.

Na osnovu uzoraka vode za piće sa svih objekata i

na higijensku ispravnost većina je bakteriološki

bila ispravna. Izvršena hemijska analiza je dala

negativne rezultate, svi uzorci su bili

ispravni.Prema tome, endemska ţarišta u klasiĉnom

smislu na podruĉju općine ne postoje, jer se

redovno vrši sanacija istih. MeĊutim, još uvijek se

neke zarazne bolesti javljaju povremeno u

epidemijskom obliku, naroĉito u kolektivima.

Povremena pojava nekih zaraznih bolesti u

epidemijskom obliku, a time i mogućnost

nastajanja endemskih ţarišta, naroĉito

snabdijevanje vodom za piće, stanje kanalizacijske

mreţe i dobar dio naselja bez kanalizacione mreţe,

nehigijenski naĉin sakupljanja odvoţenja i

deponovanja otpadnih materijala i drugog, mogu

pogodovati nastajanju i širenju crijevnih zaraznih

bolesti, zbog loših higijenskih uslova u zbjegovima

moguća je pojava vašljivosti i pjegavog tifusa.

Ocjenjuje se da bi na prvom mjestu bile kapljiĉne,

a zatim crijevne zarazne bolesti i na njih bi otpalo

preko 85 % svih sluĉajeva zaraznih bolesti.Na

podruĉju općine Kiseljak nalazi se zdravstvene



53

ustanove koje posjeduju snage i sredstva za

saniranje stanja.

Stanje provođenja preventivnih mjera zaštite

Nivo higijensko-zdravstvene kulture stanovništva

cijeni se da je na zadovoljavajućem nivou, mada je

i dalje neophodno kontinuirano provoditi

higijensko-zdravstveno prosvjećivanje posebno u

predškolskim i školskim organizacijama i

poduzećima/preduzećima, posebno onim koji se

bave proizvodnjom, preradom i prometom ţivotnih

namirnica i predmeta opšte upotrebe i u objektima

vodosnabdijevanja.Nadzor nad objektima

vodosnabdijevanja gradskog vodovoda, kontrolu

ispravnosti vode, kao i hlorizaciju vode vrši

J.P."Vodovod i kanalizacija" Kiseljak sa Zavodom

za javno zdravstvo SBK/KSB Travnik i drugim

relevantnim institucijama.

Higijensko-epidemiološka sluţba organizovana je

pri Kantonalnom zavodu za zdravstvenu zaštitu

Travnik.

Organizovanost snaga za provođenje mjera zaštite

i spašavanja

Pri Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo

organizovana je zajedniĉka Laboratorijska sluţba

koja vrši dijagnostiku zaraznih bolesti.

Neka sredstva za rad (vakcine, serumi i

dezinfekciona sredstva), koja se inaĉe ne koriste u

normalnim uslovima planirana su planom

funkcioniranja Kantonalnog zavoda za javno

zdravstvo.Evidenciju kretanja zaraznih i parazitnih

bolesti koje podlijeţu obavezi prijavljivanja, kao i

praćenja svih vitalnih dogaĊaja znaĉajnih za

praćenje zdravstvenog stanja stanovništva vrši

Kantonalni zavod za zdravstvenu zaštitu.

2.2.7. Zaštita od biljnih zaraznih bolesti

Procjena ugroženosti od biljnih zaraznih bolesti

Općina Kiseljak raspolaţe ukupnog zemljišta

16.400 ha, od toga na poljoprivredno zemljište

otpada 8.900 ha (54 %), a na šumsko 5.300 ha (33

ustanove koje posjeduju snage i sredstva za

saniranje stanja.


Nivo higijensko-zdravstvene kulture stanovništva

cijeni se da je na zadovoljavajućem nivou, mada je

i dalje neophodno kontinuirano provoditi

higijensko-zdravstveno prosvjećivanje posebno u

predškolskim i školskim organizacijama i

poduzećima/preduzećima, posebno onim koji se

bave proizvodnjom, preradom i prometom ţivotnih

namirnica i predmeta opšte upotrebe i u objektima

vodosnabdijevanja.Nadzor nad objektima

vodosnabdijevanja gradskog vodovoda, kontrolu

ispravnosti vode, kao i hlorizaciju vode vrši

J.P."Vodovod i kanalizacija" Kiseljak sa Zavodom

za javno zdravstvo SBK/KSB Travnik i drugim

relevantnim institucijama.

Higijensko-epidemiološka sluţba organizovana je

pri Kantonalnom zavodu za zdravstvenu zaštitu

Travnik.

Organizovanost snaga za provođenje mjera zaštite

i spašavanja

Pri Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo

organizovana je zajedniĉka Laboratorijska sluţba

koja vrši dijagnostiku zaraznih bolesti.

Neka sredstva za rad (vakcine, serumi i

dezinfekciona sredstva), koja se inaĉe ne koriste u

normalnim uslovima planirana su planom

funkcionisanja Kantonalnog zavoda za javno

zdravstvo.Evidenciju kretanja zaraznih i parazitnih

bolesti koje podlijeţu obavezi prijavljivanja, kao i

praćenja svih vitalnih dogaĊaja znaĉajnih za

praćenje zdravstvenog stanja stanovništva vrši

Kantonalni zavod za zdravstvenu zaštitu.

2.2.7. Zaštita od biljnih zaraznih bolesti

Procjena ugroženosti od biljnih zaraznih bolesti

Općina Kiseljak raspolaţe ukupnog zemljišta

16.400 ha, od toga na poljoprivredno zemljište

otpada 8.900 ha (54 %), a na šumsko 5.300 ha (33



54

%), dok je neplodnog zemljišta 2.200 ha (13 %)

Poljoprivredno zemljište

Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta

8.900 ha , od ĉega je:

(tabela broj 10)

Oranice i vrtovi-5.498 ha (70%)

Voĉnjaci-297 ha (4%)

Livade-1.170 ha (15%)

Pašnjaci-827 ha (11%)

Poljoprivredno zemljište je većinom u privatnom

vlasništvu (94%)

Od poljoprivrednih kultura uzgaja se :

- ţita (pšenica, raţ-kokuruz oko 1.100 ha)

- povrtlarske kulture(kupus, krompir, grah-površine

oko 3000 ha)

Kvalitetno poljoprivredno zemljište se nalazi u

dolinama rijeka: Lepenice, Kreševke, Fojnice i

Mlave; tj. od Kobiljaĉe do Klokota.Poljoprivredno

zemljište je dobro povezano sa saobraćajnicama

(M5) što olakšava inteziviranje poljoprivredne

proizvodnje.Na podruĉju općine nema

preraĊivaĉkih kapaciteta za poljoprivrednu

proizvodnju, pa se poljoprivredni proizvodi

uglavnom plasiraju na pijace.Raspoloţivo

poljoprivredno zemljište nalazi se na lokalitetima

svih MZ. naše općine.

Šumsko zemljište

Od ukupne površine (8.154) šumskog zemljišta:

- Društvene šume zauzimaju površinu od

6.134,80 ha.

- U privatnom vlasništvu šume zauzimaju

površinu od 2.019,39 ha.

%), dok je neplodnog zemljišta 2.200 ha (13 %)

Poljoprivredno zemljište

Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta

8.900 ha , od ĉega je:

(tabela broj 10)

Oranice i vrtovi-5.498 ha (70%)

Voĉnjaci-297 ha (4%)

Livade-1.170 ha (15%)

Pašnjaci-827 ha (11%)

Poljoprivredno zemljište je većinom u privatnom

vlasništvu (94%)

Od poljoprivrednih kultura uzgaja se :

- ţita (pšenica, raţ-kokuruz oko 1.100 ha)

- povrtlarske kulture(kupus, krompir, grah-površine

oko 3000 ha)

Kvalitetno poljoprivredno zemljište se nalazi u

dolinama rijeka: Lepenice, Kreševke, Fojnice i

Mlave; tj. od Kobiljaĉe do Klokota.Poljoprivredno

zemljište je dobro povezano sa saobraćajnicama

(M5) što olakšava inteziviranje poljoprivredne

proizvodnje.Na podruĉju općine nema

preraĊivaĉkih kapaciteta za poljoprivrednu

proizvodnju, pa se poljoprivredni proizvodi

uglavnom plasiraju na pijace.Raspoloţivo

poljoprivredno zemljište nalazi se na lokalitetima

svih MZ. naše općine.

Šumsko zemljište

Od ukupne površine (8.154) šumskog zemljišta:

- Društvene šume zauzimaju površinu od

6.134,80 ha.

- U privatnom vlasništvu šume zauzimaju

površinu od 2.019,39 ha.



55

Struktura površina po tipovima šuma:

(tabela broj 11)

visoke odrasle šume-3.053,49 ha

izdaniĉke šume-4.863,64 ha

neproduktivne šume-58,68 ha

ĉetinarske šume-17,40 ha

goleti-160,98 ha

Na podruĉje općine Kiseljak je vršeno stalno

pošumljavanje sa ĉetinarima (jela, smrća). Na

podruĉju općine Kiseljak najzastupljenije su šume

bukva i hrast.

Neophodno je vršiti stalno pošumljavanje podruĉja

općine Kiseljak.

Vrste biljnih bolesti i štetočina

Sve vrste poljoprivrednih kultura izloţene su

napadima raznih biljnih bolesti i štetoĉina koje u

velikoj mjeri mogu da smanje prinos i kvalitet

plodova i skrate vijek trajanja.

Najĉešće i najopasnije bolesti su:

(tabela broj 12)

Šljiva - plamenjaĉa, rĊa i šarka, a od štetoĉina

štitasta vaš, ose i smolovac

Jabuka - osice, Pepelnica

Kruška - ĉaĊava krastavost, drveni pauk

Grah - bakterioze, ţiţak i lisne vaši

Krumpir - plamenjaĉa, zlatica

Kupus - buhaĉ, kupusari, plamenjaĉa

Ţito - ţitne bube listare

U šumama sa podruĉja općine do sada nije bilo

većih napada biljnih bolesti i štetoĉina, a u

mogućnosti manjeg intenziteta kao biljne bolesti i

štetoĉine se mogu pojaviti: potkornjaci, gubar i

gundelj.Procjenjuje se da nema potrebe za

uskladištenje tih poljoprivrednih proizvoda, a

ukoliko bi bilo trţnih viškova problem

uskladištenja bi se riješio putem otkupa od strane

poduzeća/preduzeća koja se bave ovom

djelatnošću.


Što se tiĉe biljnih bolesti i štetoĉina u

poljoprivrednoj proizvodnji, one predstavljaju

Struktura površina po tipovima šuma:

(tabela broj 11)

visoke odrasle šume-3.053,49 ha

izdaniĉke šume-4.863,64 ha

neproduktivne šume-58,68 ha

ĉetinarske šume-17,40 ha

goleti-160,98 ha

Na podruĉje općine Kiseljak je vršeno stalno

pošumljavanje sa ĉetinarima (jela, smrća). Na

podruĉju općine Kiseljak najzastupljenije su šume

bukva i hrast.

Neophodno je vršiti stalno pošumljavanje podruĉja

općine Kiseljak.

Vrste biljnih bolesti i štetočina

Sve vrste poljoprivrednih kultura izloţene su

napadima raznih biljnih bolesti i štetoĉina koje u

velikoj mjeri mogu da smanje prinos i kvalitet

plodova i skrate vijek trajanja.

Najĉešće i najopasnije bolesti su:

(tabela broj 12)

Šljiva - plamenjaĉa, rĊa i šarka, a od štetoĉina

štitasta vaš, ose i smolovac

Jabuka - osice, Pepelnica

Kruška - ĉaĊava krastavost, drveni pauk

Grah - bakterioze, ţiţak i lisne vaši

Krumpir - plamenjaĉa, zlatica

Kupus - buhaĉ, kupusari, plamenjaĉa

Ţito - ţitne bube listare

U šumama sa podruĉja općine do sada nije bilo

većih napada biljnih bolesti i štetoĉina, a u

mogućnosti manjeg intenziteta kao biljne bolesti i

štetoĉine se mogu pojaviti: potkornjaci, gubar i

gundelj.Procjenjuje se da nema potrebe za

uskladištenje tih poljoprivrednih proizvoda, a

ukoliko bi bilo trţnih viškova problem

uskladištenja bi se riješio putem otkupa od strane

poduzeća/preduzeća koja se bave ovom

djelatnošću.


Što se tiĉe biljnih bolesti i štetoĉina u

poljoprivrednoj proizvodnji, one predstavljaju



56

uobiĉajeni oblik djelovanja na podruĉju općine i

protiv njih će se primjenjivati sredstva i preparati

koji su inaĉe na raspolaganju u poljoprivrednim

apotekama, a u sluĉaju većeg intenziteta u

konsultaciji sa Poljoprivrednim fakultetom

poduzimat će se struĉne mjere na otklanjanju

biljnih bolesti i štetoĉina.

2.2.8. Zaštita od stoĉnih zaraznih bolesti

Procjena ugroženosti od stočnih zaraznih bolesti

Prema podacima Sluţbe za gospodarstvo/privredu

na podruĉju općine trenutno je evidentirano

slijedeće stanje fonda:

(tabela broj 13)

Pĉela -750 košnica

Goveda -1850

Konji - 40

Ovce - 3200

Svinje - 2800

Koza - 400

Ţivina - 18.500

Gore navedeni broj stoĉnog fonda je u privatnom

sektoru i koncentrisan je na svim MZ. općine

Kiseljak.

Od zaraznih bolesti koje bi mogle da ugroze stoĉni

fond su: tuberkuloza, bruceloza, leptospiroza,

bedrenica i šuštavac, bjesnilo ţivotinja,

ehinokokoza, enzootska leukoza goveda,

hlamidioza, klasiĉna svinjska kuga, salmoneloze

peradi i ostalih ţivotinja, newcastelska bolest, Q-

groznica, zarazne bolesti pĉela, itd.

Zdravstvenu zaštitu ţivotinja na podruĉju općine

obavljaju sve registrovane veterinarske stanice sa

podruĉja općine Kiseljak, a trenutno je registrovana

Veterinarska stanica „Potkraj“.


Zaštitu stoĉnog fonda obavlja Veterinarska stanica

Potkraj. Do sada na podruĉju općine Kiseljak je

bilo pojave bolesti ( bruceloza), gdje smo izvršili

eutanaziju oboljele stoke, te istu ukopali u iskopane

grobnice sa poštivanjem mjera

dezinfekcije.Spreĉavanje pojave zarazne bolesti se

vrši pravovremeno preventivnim cijepljenjima

odnosno dijagnostiĉkim ispitivanjima.U sluĉaju

uobiĉajeni oblik djelovanja na podruĉju općine i

protiv njih će se primjenjivati sredstva i preparati

koji su inaĉe na raspolaganju u poljoprivrednim

apotekama, a u sluĉaju većeg intenziteta u

konsultaciji sa Poljoprivrednim fakultetom

poduzimat će se struĉne mjere na otklanjanju

biljnih bolesti i štetoĉina.

2.2.8. Zaštita od stoĉnih zaraznih bolesti

Procjena ugroženosti od stočnih zaraznih bolesti

Prema podacima Sluţbe za gospodarstvo/privredu

na podruĉju općine trenutno je evidentirano

slijedeće stanje fonda:

(tabela broj 13)

Pĉela -750 košnica

Goveda -1850

Konji - 40

Ovce - 3200

Svinje - 2800

Koza - 400

Ţivina - 18.500

Gore navedeni broj stoĉnog fonda je u privatnom

sektoru i koncentrisan je na svim MZ. općine

Kiseljak.

Od zaraznih bolesti koje bi mogle da ugroze stoĉni

fond su: tuberkuloza, bruceloza, leptospiroza,

bedrenica i šuštavac, bjesnilo ţivotinja,

ehinokokoza, enzootska leukoza goveda,

hlamidioza, klasiĉna svinjska kuga, salmoneloze

peradi i ostalih ţivotinja, newcastelska bolest, Q-

groznica, zarazne bolesti pĉela, itd.

Zdravstvenu zaštitu ţivotinja na podruĉju općine

obavljaju sve registrovane veterinarske stanice sa

podruĉja općine Kiseljak, a trenutno je registrovana

Veterinarska stanica „Potkraj“.


Zaštitu stoĉnog fonda obavlja Veterinarska stanica

Potkraj. Do sada na podruĉju općine Kiseljak je

bilo pojave bolesti ( bruceloza), gdje smo izvršili

eutanaziju oboljele stoke, te istu ukopali u iskopane

grobnice sa poštivanjem mjera

dezinfekcije.Spreĉavanje pojave zarazne bolesti se

vrši pravovremeno preventivnim cijepljenjima

odnosno dijagnostiĉkim ispitivanjima.U sluĉaju



57

pojave jaĉeg intenziteta napada zaraznih bolesti,

pored Veterinarske stanice na otklanjanju će se

angaţovati, Veterinarska inspekcija kantona,

Općinska sluţba za privredu i financije,

individualni poljoprivredni proizvoĊaĉi i mjesne

zajednice.

2.2.9. Zaštita od saobraćajnih nesreća

Procjena ugroženosti od saobraćajnih nesreća

Na podruĉju općine Kiseljak je razvijena putna

mreţa koja spaja centralni dio općine sa svim

mjesnim zajednicama. U posljednje vrijeme je

intenziviran rad na proširenju (proširivanju)

magistralnog puta M5, u sljedećim mjesnim

podruĉjima (MP) : Gromiljak, Kiseljak, Topole i

Draţevići, radi bezbjednijeg odvijanjaprometa.

Svi vidovi prometana podruĉju općine se

meĊusobno dopunjuju, a prostorno ĉak i prepliću.

Veliki problem za njegovo nesmetano odvijanje,

predstavljaju opterećenja takozvane špice i velikog

broja individualnih vozila, kao i vozila u

mirovanju. Analogno saobraćaju u kretanju i kod

saobraćaja u mirovanju, postoji disproporcija,

izmeĊu potreba i raspoloţivih površina. Specifiĉan

problem naše općine predstavlja nedostatak

prostora za parkiranje vozila, što doprinosi pojavi

masovnog nepropisnog parkiranja na svim javnim

mjestima, poĉevši od nogostupa, trgova, raskrsnica,

zelenih površina i dr.


Potrebno je:

- Izgraditi još bolji mehanizam praćenja pojava,

prikupljanja i obrade kao i prezentiranja

podataka, permanentno saĉinjavanje analiza po

mjestu, vremenu i uzrocima nastanka

prometnih nezgoda, te na osnovu analiza

usmjeravati sluţbu, PS i PU Kiseljak u cilju

smanjenja broja prometnihnezgoda, kao i

prekršaja iz oblasti sigurnosti prometana

putovima;

- Osigurati prisustvo većeg broja policajaca ĉiji

bi pravilan razmještaj i aktiviranje raspoloţive

tehnike bio u skladu sa izvršenim analizama

ove PS i PU vezanih za kritiĉne saobraćajnice

pojave jaĉeg intenziteta napada zaraznih bolesti,

pored Veterinarske stanice na otklanjanju će se

angaţovati, Veterinarska inspekcija kantona,

Općinska sluţba za privredu i financije,

individualni poljoprivredni proizvoĊaĉi i mjesne

zajednice.

2.2.9. Zaštita od saobraćajnih nesreća

Procjena ugroženosti od saobraćajnih nesreća

Na podruĉju općine Kiseljak je razvijena putna

mreţa koja spaja centralni dio općine sa svim

mjesnim zajednicama. U posljednje vrijeme je

intenziviran rad na proširenju (proširivanju)

magistralnog puta M5, u sljedećim mjesnim

podruĉjima (MP) : Gromiljak, Kiseljak, Topole i

Draţevići, radi bezbjednijeg odvijanja saobraćaja.

Svi vidovi saobraćaja na podruĉju općine se

meĊusobno dopunjuju, a prostorno ĉak i prepliću.

Veliki problem za njegovo nesmetano odvijanje,

predstavljaju opterećenja takozvane špice i velikog

broja individualnih vozila, kao i vozila u

mirovanju. Analogno saobraćaju u kretanju i kod

saobraćaja u mirovanju, postoji disproporcija,

izmeĊu potreba i raspoloţivih površina. Specifiĉan

problem naše općine predstavlja nedostatak

prostora za parkiranje vozila, što doprinosi pojavi

masovnog nepropisnog parkiranja na svim javnim

mjestima, poĉevši od trotoara, trgova, raskrsnica,

zelenih površina i dr.


Potrebno je:

- Izgraditi još bolji mehanizam praćenja pojava,

prikupljanja i obrade kao i prezentiranja

podataka, permanentno saĉinjavanje analiza po

mjestu, vremenu i uzrocima nastanka

saobraćajnih nezgoda, te na osnovu analiza

usmjeravati sluţbu, PS i PU Kiseljak u cilju

smanjenja broja saobraćajnih nezgoda, kao i

prekršaja iz oblasti sigurnosti saobraćaja na

putevima;

- Obezbijediti prisustvo većeg broja policajaca

ĉiji bi pravilan razmještaj i aktiviranje

raspoloţive tehnike bio u skladu sa izvršenim

analizama ove PS i PU vezanih za kritiĉne



58

na općini Kiseljak, tj. sluţbenike policije

usmjeravati na ugroţene lokalitete radi

preduzimanja aktivnosti u skladu sa zakonom, a

sve u cilju podizanja stanja sigurnosti

saobraćaja na veći nivo;

Pojaĉati nadzor nad radom svih auto škola

registrovanih na podruĉju općine Kiseljak ;

- Pojaĉati nadzor nad radom auto-servisa i

radionica za opravku motornih vozila;

U koordinaciji PS - PU Kiseljak i Općinskog

suda za prekršaje, pojaĉati mjere prema

prekršiocima u vršenju prometnih prekršaja;

- Animirati sredstva informiranja koja bi

organizovala edukativne emisije na temu

prometa, a takoĊer uĉešća moraju uzeti i druge

organizacije (MZ, udruţenje graĊana itd.) na

organizovanju i provoĊenju prometno-

obrazovnog i preventivnog rada, te razvijanje

prometne svijesti, kulture i solidarnosti u

meĊusobnim odnosima uĉesnika u prometu;

- Konstantno odrţavati program aktivnosti obuke

uĉenika osnovnih škola sa temom “Djeca u

prometu”, te realizacija programa školskih

prometnih patrola;

Organiziranost snaga koje se mogu angažirati na


Dakle, eventualne nesreće većeg obima moguće su

na raskrsnicama koje nisu semaforizirane kao i u

centru općine gdje je veća frekvencija vozila i

pješaka . U sluĉaju nesreće angaţirali bi se nadleţni

organi Sluţbe za komunalne poslove, te ustanove iz

oblasti zdravstva,PS - PU Kiseljak, PVP i dr. Do

sada snage civilne zaštite nisu upotrebljavane za

zaštitu od prometnih nesreća. MeĊutim, ukoliko

bude potrebe snage CZ-e će se angaţirati kao i u

svim drugim nesrećama.

2.2.10. Zaštita od poţara, eksplozija i drugih

katastrofa

Procjena ugroženosti od požara, eksplozija i

drugih katastrofa

Požari

U zaštiti od poţara na osnovu procjene od poţarne

ugroţenosti posebnu paţnju treba obratiti na i

saobraćajnice na općini Kiseljak, tj. sluţbenike

policije usmjeravati na ugroţene lokalitete radi

preduzimanja aktivnosti u skladu sa zakonom, a

sve u cilju podizanja stanja sigurnosti

saobraćaja na veći nivo;

Pojaĉati nadzor nad radom svih auto škola

registrovanih na podruĉju općine Kiseljak ;

- Pojaĉati nadzor nad radom auto-servisa i

radionica za opravku motornih vozila;

U koordinaciji PS - PU Kiseljak i Općinskog

suda za prekršaje, pojaĉati mjere prema

prekršiocima u vršenju saobraćajnih prekršaja;

- Animirati sredstva informisanja koja bi

organizovala edukativne emisije na temu

saobraćaja, a takoĊer uĉešća moraju uzeti i

druge organizacije (MZ, udruţenje graĊana itd.)

na organizovanju i provoĊenju saobraćajno-

obrazovnog i preventivnog rada, te razvijanje

saobraćajne svijesti, kulture i solidarnosti u

meĊusobnim odnosima uĉesnika u saobraćaju;

- Konstantno odrţavati program aktivnosti obuke

uĉenika osnovnih škola sa temom “Djeca u

saobraćaju”, te realizacija programa školskih

saobraćajnih patrola;



Dakle, eventualne nesreće većeg obima moguće su

na raskrsnicama koje nisu semaforizirane kao i u

centru općine gdje je veća frekvencija vozila i

pješaka . U sluĉaju nesreće angaţovali bi se

nadleţni organi Sluţbe za komunalne poslove, te

ustanove iz oblasti zdravstva,PS - PU Kiseljak,

PVP i dr. Do sada snage civilne zaštite nisu

upotrebljavane za zaštitu od saobraćajnih nesreća.

MeĊutim, ukoliko bude potrebe snage CZ-e će se

angaţovati kao i u svim drugim nesrećama.

2.2.10. Zaštita od poţara, eksplozija i drugih

havarija

Procjena ugroženosti od požara, eksplozija i

drugih havarija

Požari

U zaštiti od poţara na osnovu procjene od poţarne

ugroţenosti posebnu paţnju treba obratiti na i



59

korištenje eksplozivnih materija i zapaljivih

teĉnosti, ispravnosti elektriĉnih ventilacionih,

kotlovodnih, dimovodnih i drugih instalacija i

ureĊaja, te sistema dojave i gašenja poţara, vanjske

i unutrašnje hidrantske mreţe, poţarnih stepenica,

pomoćnih izlaza na prilazne poţarne puteve, kao i

na odrţavanje protupoţarnih sredstava rada.

Obzirom na konfiguraciju terena podruĉja općine

Kiseljak, grupisanje lokacija stambenih naselja,

preduzeća i ustanova, kao i materijala od kojih su

ovi objekti izgraĊeni, procjenjuje se da je uţi centar

općine ugroţeniji nego njegovi periferni dijelovi.

Ovdje treba imati u vidu uzroĉnike nastanka poţara

kao i prenošenje i širenje istih sa objekta na

objekat. U vezi sa ovom konstatacijom od većih

poţara najugroţenije podruĉje je centralni dio

Kiseljaka, dok se u ostalim mjesnim zajednicama

mogu pojaviti pojedinaĉni poţari sa malom

vjerovatnoćom njihovog proširenja.

Od preduzeća/poduzeća, lociranih na podruĉju

općine Kiseljak, procjenjuje se da su podloţni od

poţara sljedeća: “Kontinental” d.o.o., "Eu-Pal"

d.o.o., "Globus konfekcija" D.D,"Špar-Merc"

d.o.o., "Eko-Briket" d.o.o., "Expo-Trade" d.o.o., i

dr., kotlovnice, hoteli, objekti u kojima se vrši

promet boja i lakova i objekti u kojima se vrši

skladištenje robe i prodaja. Nepoduzimanje mjera

PPZ na ovim objektima predstavlja stalnu opasnost

za izbijanje poţara ĉime bi se nanijele velike

materijalne štete.Na podruĉju općine Kiseljak kao

poţarne prepreke prvog reda postoje:

- Rijeke: Fojnica, Lepenica, Kreševka i potok

Mlava.

- Magistralni put (M5) ,kao i lokalni putevi po

mjesnim zajednicama.

Ugroţenost od poţara sa aspekta protupoţarnih

puteva je manja u centralnom dijelu općine, dok je

znatno veća u ruralnim dijelovima općine zbog

uskih i strmih ulica, kao i slijepim ulicama.

Eksplozije i druge havarije

Od eksplozija i drugih havarija na podruĉju općine

Kiseljak su ugroţeni objekti koji u procesu

korištenje eksplozivnih materija i zapaljivih

teĉnosti, ispravnosti elektriĉnih ventilacionih,

kotlovodnih, dimovodnih i drugih instalacija i

ureĊaja, te sistema dojave i gašenja poţara, vanjske

i unutrašnje hidrantske mreţe, poţarnih stepenica,

pomoćnih izlaza na prilazne poţarne puteve, kao i

na odrţavanje protupoţarnih sredstava rada.

Obzirom na konfiguraciju terena podruĉja općine

Kiseljak, grupisanje lokacija stambenih naselja,

preduzeća i ustanova, kao i materijala od kojih su

ovi objekti izgraĊeni, procjenjuje se da je uţi centar

općine ugroţeniji nego njegovi periferni dijelovi.

Ovdje treba imati u vidu uzroĉnike nastanka poţara

kao i prenošenje i širenje istih sa objekta na

objekat. U vezi sa ovom konstatacijom od većih

poţara najugroţenije podruĉje je centralni dio

Kiseljaka, dok se u ostalim mjesnim zajednicama

mogu pojaviti pojedinaĉni poţari sa malom

vjerovatnoćom njihovog proširenja.

Od preduzeća/poduzeća, lociranih na podruĉju

općine Kiseljak, procjenjuje se da su podloţni od

poţara sljedeća: “Kontinental” d.o.o., "Eu-Pal"

d.o.o., "Globus konfekcija" D.D,"Špar-Merc"

d.o.o., "Eko-Briket" d.o.o., "Expo-Trade" d.o.o., i

dr., kotlovnice, hoteli, objekti u kojima se vrši

promet boja i lakova i objekti u kojima se vrši

skladištenje robe i prodaja. Nepoduzimanje mjera

PPZ na ovim objektima predstavlja stalnu opasnost

za izbijanje poţara ĉime bi se nanijele velike

materijalne štete.Na podruĉju općine Kiseljak kao

poţarne prepreke prvog reda postoje:

- Rijeke: Fojnica, Lepenica, Kreševka i potok

Mlava.

- Magistralni put (M5) ,kao i lokalni putevi po

mjesnim zajednicama.

Ugroţenost od poţara sa aspekta protupoţarnih

puteva je manja u centralnom dijelu općine, dok je

znatno veća u ruralnim dijelovima općine zbog

uskih i strmih ulica, kao i slijepim ulicama.

Eksplozije i druge havarije

Od eksplozija i drugih havarija na podruĉju općine

Kiseljak su ugroţeni objekti koji u procesu



60

proizvodnje koriste boje i lakove, ljepila, papir,

drvo, benzinske crpke/pumpe, gasne stanice i dr.

objekti u kojima se vrši promet boja i lakova, kao i

prevozna sredstva koja prolaze kroz podruĉje

općine Kiseljak, a prevoze lako zapaljive i

eksplozivne materije.Portirsko-ĉuvarske sluţbe

fiziĉkog obezbjeĊenja i dr. u

poduzećima/preduzećima i ustanovama, pored

ostalog imaju i veoma znaĉajno mjesto u sistemu

preventivne zaštite od poţara u svojim sredinama.

U kontekstu ove problematike nuţno je istaći da u

mnogim sredinama ova sluţba nije u dovoljnoj

mjeri osposobljena i kvalifikovana za ostvarivanje i

organizovanje, kako preventivnih, tako i mjera za

poĉetno gašenje poţara, te da ĉestim nemarnim

odnosom prema ovim zadacima dovode u pitanje

zaštitu objekata i sredstava koje štite.


Izrada planova zaštite od poţara u skladu sa

zakonom, od strane svih subjekata koji su obavezni

raditi ove planove:

- planiranje poţarnih puteva,

- odrţavanje hidranata u ispravnom stanju,

- ureĊenje prilaza do rijeka i potoka kao

alternativnih izvora za gašenje ,

- redovno servisiranje protiv poţarnih

aparata,

- redovna kontrola od strane nadleţnih

organa na provoĊenju preventivnih mjera u

poduzećima/preduzećima i drugim

ustanovama,

- opremanje PVP Kiseljak u cilju uspješnijeg

djelovanja pri gašenju poţara.



Na obavljanju poslova vezanih za provoĊenje

preventivnih mjera zaštite, gašenja poţara i

spašavanja ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara,

angaţuje se PVP “Kiseljak”, koje ujedno i ĉini

jezgro specijalizovane jedinice civilne zaštite za

protiv poţarnu zaštitu. Ova jedinica je opremljena

sa minimum potrebnom opremom, tako da se moţe

angaţirati na gašenju poţara srednjih razmjera.

proizvodnje koriste boje i lakove, ljepila, papir,

drvo, benzinske crpke/pumpe, gasne stanice i dr.

objekti u kojima se vrši promet boja i lakova, kao i

prevozna sredstva koja prolaze kroz podruĉje

općine Kiseljak, a prevoze lako zapaljive i

eksplozivne materije.Portirsko-ĉuvarske sluţbe

fiziĉkog obezbjeĊenja i dr. u

poduzećima/preduzećima i ustanovama, pored

ostalog imaju i veoma znaĉajno mjesto u sistemu

preventivne zaštite od poţara u svojim sredinama.

U kontekstu ove problematike nuţno je istaći da u

mnogim sredinama ova sluţba nije u dovoljnoj

mjeri osposobljena i kvalifikovana za ostvarivanje i

organizovanje, kako preventivnih, tako i mjera za

poĉetno gašenje poţara, te da ĉestim nemarnim

odnosom prema ovim zadacima dovode u pitanje

zaštitu objekata i sredstava koje štite.


Izrada planova zaštite od poţara u skladu sa

zakonom, od strane svih subjekata koji su obavezni

raditi ove planove:

- planiranje poţarnih puteva,

- odrţavanje hidranata u ispravnom stanju,

- ureĊenje prilaza do rijeka i potoka kao

alternativnih izvora za gašenje ,

- redovno servisiranje protiv poţarnih

aparata,

- redovna kontrola od strane nadleţnih

organa na provoĊenju preventivnih mjera u

poduzećima/preduzećima i drugim

ustanovama,

- opremanje PVP Kiseljak u cilju uspješnijeg

djelovanja pri gašenju poţara.



Na obavljanju poslova vezanih za provoĊenje

preventivnih mjera zaštite, gašenja poţara i

spašavanja ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara,

angaţuje se PVP “Kiseljak”, koje ujedno i ĉini

jezgro specijalizovane jedinice civilne zaštite za

protiv poţarnu zaštitu. Ova jedinica je opremljena

sa minimum potrebnom opremom, tako da se moţe

angaţovati na gašenju poţara srednjih razmjera.



61

Neophodno je u sluĉaju poţara većih razmjera

traţiti angaţiranje teritorijalnih vatrogasnih

postrojbi sa drugih općina.

PREGLED – Izvršilaca, zadataka, vremena I

naĉina organiziranja u zaštiti od poţara (tabela broj

14)



1. Organi preduzeća/poduzeća i druga pravna lica -

izrada planova zaštite od poţara u skladu sa

zakonom

2.Inspekcijski organi - nadzor na provoĊenju mjera

zaštite, redovna kontrola na provoĊenju

preventivnih mjera u preduzećima/poduzećima i

drugim ustanovama

3. Ovlašteno preduzeće/poduzeće ili drugo pravno

lice- servisiranje protiv poţarnih aparata i hidranata

u skladu sa Zakonom

4. Upravitelji stambenih (poslovnih i dr.) objekata

odrţavanje unutrašnje hidrantske mreţe,

protupoţarnih aparata i elektriĉne instalacije

5.J.P."Vodovod i kanalizacija"Kiseljak-

odraţavanje vanjske hidrantske mreţe i

snabdjevanje vodom svih gradskih hidranata

6. Općina Kiseljak- u cilju zaštite i spašavanja od

poţara, potrebno je vršiti obuku i opremanje (MTS-

a i opreme) pripadnika PVP

7. OŠCZ- upozorava stanovništvo ( putem lokalnih

medija i ljepljenjem plakata sa upozorenjem po

mjesnim podruĉjima) na opreznost od poţara, koji

se mogu izazvati nepaţnjom prilikom boravka na

podruĉja obraslo šumom.

PREGLED


u zaštiti od poţara

(tabela broj 15)

Zaštita u uslovima/uvjetima postojanja nepogode


1. GraĊani- uĉešće u gašenju poţara spašavanju

ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara

2. Jedinice CZ opće i spec. namjene

Neophodno je u sluĉaju poţara većih razmjera

traţiti angaţovanje teritorijalnih vatrogasnih

jedinica sa drugih općina.

PREGLED – Izvršilaca, zadataka, vremena I

naĉina organiziranja u zaštiti od poţara (tabela broj

14)



1. Organi preduzeća/poduzeća i druga pravna lica -

izrada planova zaštite od poţara u skladu sa

zakonom

2.Inspekcijski organi - nadzor na provoĊenju mjera

zaštite, redovna kontrola na provoĊenju

preventivnih mjera u preduzećima/poduzećima i

drugim ustanovama

3. Ovlašteno preduzeće/poduzeće ili drugo pravno

lice- servisiranje protiv poţarnih aparata i hidranata

u skladu sa Zakonom

4. Upravitelji stambenih (poslovnih i dr.) objekata

odrţavanje unutrašnje hidrantske mreţe,

protupoţarnih aparata i elektriĉne instalacije

5.J.P."Vodovod i kanalizacija"Kiseljak-

odraţavanje vanjske hidrantske mreţe i

snabdjevanje vodom svih gradskih hidranata

6. Općina Kiseljak- u cilju zaštite i spašavanja od

poţara, potrebno je vršiti obuku i opremanje (MTS-

a i opreme) pripadnika PVP

7. OŠCZ- upozorava stanovništvo ( putem lokalnih

medija i ljepljenjem plakata sa upozorenjem po

mjesnim podruĉjima) na opreznost od poţara, koji

se mogu izazvati nepaţnjom prilikom boravka na

podruĉja obraslo šumom.

PREGLED


u zaštiti od poţara

(tabela broj 15)

Zaštita u uslovima/uvjetima postojanja nepogode


1. GraĊani- uĉešće u gašenju poţara spašavanju

ljudi, ţivotinja i materijalnih dobara

2.Postrojbe CZ opće i spec. namjene



62

Sluţbe za zaštitu i spašavanje- uĉešće u gašenju

poţara spašavanju ljudi, ţivotinja i materijalnih

dobara

3. GraĊevinska poduzeća uĉešće u gašenju poţara

rašĉišćavanje prolaza, evakuacija ljudi, ţivotinja i

materijalnih dobara po naredbi stoţera CZ .

4. PVP/PVJ „Kiseljak“-

angaţira vozila sa opremom prema raspoloţivim

kapacitetima i obuĉenim ljudstvom na gašenju

poţara i spašavanja ljudi, ţivotinja i materijalnih

dobara

5.Dom zdravlja Kiseljak- pruţanje prve medicinske

pomoći

6.Policijska postaja- uĉešće na osiguravanju i

usmjeravanje prometa van zone opasnosti

7.OŠCZ-Stoţeri CZ u MZ.- rukovoĊenje akcijama

gašenja poţara i spašavanju ljudi, ţivotinja i

materijalnih dobara iz domena svoje nadleţnosti

2.2.11. Zaštita od nafte i naftnih derivata

Procjena ugroženosti od nafte i naftnih derivata na

području općine Kiseljak

Naftni derivati su lako zapaljive i eksplozivne

materije, te je potrebno da se pored briţljivog

rukovanja poznaju i njihove osobine, kako bi u

sluĉaju poţara nastalog iz bilo kojeg razloga,

mogle preduzeti mjere za uspješno lokaliziranje.

Stepen opasnosti od pojedinih naftnih derivata u

zavisnosti od toĉke paljenja moţe se klasificirati u

tri grupe:

najzapaljiviji derivati ĉija je toĉka paljenja ispod 21

stepen Celzijusa, benzin, benzol, acetoni, etan,

metil i etil alkohol. Prilikom paljenja ovih materija

moţe doći i do eksplozije,

u drugu grupu spada petroleum za osvjetljenje,

terpentin, špirit, ĉije toĉke paljenja leţe izmeĊu 21

do 55 stepeni Celzijusa,

u treću grupu spadaju one materije ĉija se toĉka

paljenja kreće od 55-100 stepeni C kao što su

plinsko ulje (dizel gorivo), kerozin, ulje za loţenje.

TakoĊer, ima naftnih derivata koji imaju toĉku

paljenja višu od 100 stepeni Celzijusa (ulja za

podmazivanje, parafin, bitumen itd.) ali se i njima

mora pokloniti paţnja i preduzeti mjere za zaštitu

od poţara.

Sluţbe za zaštitu i spašavanje- uĉešće u gašenju

poţara spašavanju ljudi, ţivotinja i materijalnih

dobara

3. GraĊevinska preduzeća- uĉešće u gašenju poţara

rašĉišćavanje prolaza, evakuacija ljudi, ţivotinja i

materijalnih dobara po naredbi štaba CZ .

4. PVP/PVJ „Kiseljak“-

angaţuje vozila sa opremom prema raspoloţivim

kapacitetima i obuĉenim ljudstvom na gašenju

poţara i spašavanja ljudi, ţivotinja i materijalnih

dobara

5.Dom zdravlja Kiseljak- pruţanje prve medicinske

pomoći

6.Policijska stanica- uĉešće na obezbjeĊenju i

usmjeravanje saobraćaja van zone opasnosti

7.OŠCZ - Štabovi CZ u MZ.- rukovoĊenje

akcijama gašenja poţara i spašavanju ljudi,


nadleţnosti

2.2.11. Zaštita od nafte i naftnih derivata

Procjena ugroženosti od nafte i naftnih derivata na

području općine Kiseljak

Naftni derivati su lako zapaljive i eksplozivne

materije, te je potrebno da se pored briţljivog

rukovanja poznaju i njihove osobine, kako bi u

sluĉaju poţara nastalog iz bilo kojeg razloga,

mogle preduzeti mjere za uspješno lokalizovanje.

Stepen opasnosti od pojedinih naftnih derivata u

zavisnosti od taĉke paljenja moţe se klasificirati u

tri grupe:

najzapaljiviji derivati ĉija je taĉka paljenja ispod 21

stepen Celzijusa, benzin, benzol, acetoni, etan,

metil i etil alkohol. Prilikom paljenja ovih materija

moţe doći i do eksplozije,

u drugu grupu spada petroleum za osvjetljenje,

terpentin, špirit, ĉije taĉke paljenja leţe izmeĊu 21

do 55 stepeni Celzijusa,

u treću grupu spadaju one materije ĉija se taĉka

paljenja kreće od 55-100 stepeni C kao što su

plinsko ulje (dizel gorivo), kerozin, ulje za loţenje.

TakoĊer, ima naftnih derivata koji imaju taĉku

paljenja višu od 100 stepeni Celzijusa (ulja za

podmazivanje, parafin, bitumen itd.) ali se i njima

mora pokloniti paţnja i preduzeti mjere za zaštitu

od poţara.



63

Mogući uzroci havarija od nafte i naftnih derivata

Ma koliko strogo bile preduzete i provedene mjere

predostroţnosti, kod ovih materija, mora se

raĉunati i da i iz nepredviĊenih razloga moţe doći

do poţara, a kod benzina i do eksplozije.

Opasnost moţe nastupiti uslijed:

-nepropisno skladištenja naftnih derivata,

-transporta ovih materijala,

-prepumpavanje, ulivanje, pretakanje i druge

manipulacije sa ovim materijama,

-subjektivni faktor – djelovanje ĉovjeka,

-elektriĉna struja, elektroenergetska postrojenja,

instalacije i ureĊaji na mjestima ugroţenim od

eksplozivnih smjesa, uslijed pregrijavanja

elektriĉnih provodnika, kratkog spoja, velikog

prolaznog otpora, varniĉenja, elektriĉnog luka i dr.

ureĊaja i naprava.

-toplotna djelovanja zraĉenjem sunca, udar groma

seizmiĉko djelovanje zemljišta.

-mehaniĉki uzroci – samozapaljenje materijala.

Djelovanje ĉovjeka tj. subjektivni faktor je jedan

od najvaţnijih uzroka koji dovodi do opasnosti i

pored preduzetih svih mjera zaštite. Naime, svaka

vrsta skladištenja -zapaljivih materija, bilo da je to

skladištenje u posudama, bunarima, rezervoarima

ili tankerima zahtijeva posebno i dobro prouĉene

mjere opreza i poţarne preventive.

Efekti opasnosti od nafte i naftnih derivata

Zavisno od obima i mjesta opasnosti, efekti

opasnosti mogu biti višestruki:

prekid opskrbe odreĊenih strateških vaţnih

potrošaĉa, a time i oteţanje a u krajnjem sluĉaju i

paralizu prometai tehnologije koje se baziraju na

nafti i naftnim derivatima,poţar razliĉitog

intenziteta jer su ove materije, sem rijetkih

izuzetaka lako zapaljive, teško se gase i brzo gore.

Procjena ugroženosti stanovništva i materijalnih

dobara

Na podruĉju općine Kiseljak locirane su sljedeće

benzinske crpke/ pumpe:

- benzinska crpka/pumpa “INA” MZ.

Kiseljak

Mogući uzroci havarija od nafte i naftnih derivata

Ma koliko strogo bile preduzete i provedene mjere

predostroţnosti, kod ovih materija, mora se

raĉunati i da i iz nepredviĊenih razloga moţe doći

do poţara, a kod benzina i do eksplozije.

Havarija moţe nastupiti uslijed:

-nepropisno skladištenja naftnih derivata,

-transporta ovih materijala,

-prepumpavanje, ulivanje, pretakanje i druge

manipulacije sa ovim materijama,

-subjektivni faktor – djelovanje ĉovjeka,

-elektriĉna struja, elektroenergetska postrojenja,

instalacije i ureĊaji na mjestima ugroţenim od

eksplozivnih smjesa, uslijed pregrijavanja

elektriĉnih provodnika, kratkog spoja, velikog

prolaznog otpora, varniĉenja, elektriĉnog luka i dr.

ureĊaja i naprava.

-toplotna djelovanja zraĉenjem sunca, udar groma

seizmiĉko djelovanje zemljišta.

-mehaniĉki uzroci – samozapaljenje materijala.

Djelovanje ĉovjeka tj. subjektivni faktor je jedan

od najvaţnijih uzroka koji dovodi do havarije i

pored preduzetih svih mjera zaštite. Naime, svaka

vrsta skladištenja -zapaljivih materija, bilo da je to

skladištenje u posudama, buradima, rezervoarima

ili tankerima zahtijeva posebno i dobro prouĉene

mjere opreza i poţarne preventive.

Efekti havarija od nafte i naftnih derivata

Zavisno od obima i mjesta havarije, efekti havarije

mogu biti višestruki:

prekid snabdijevanja odreĊenih strateških vaţnih

potrošaĉa, a time i oteţanje a u krajnjem sluĉaju i

paralizu saobraćaja i tehnologije koje se baziraju na

nafti i naftnim derivatima,poţar razliĉitog

intenziteta jer su ove materije, sem rijetkih

izuzetaka lako zapaljive, teško se gase i brzo gore.

Procjena ugroženosti stanovništva i materijalnih

dobara

Na podruĉju općine Kiseljak locirane su sljedeće

benzinske crpke/ pumpe:

- benzinska crpka/pumpa “INA” MZ.

Kiseljak



64

- -II- -II- “Orman” MZ. Kiseljak

- -II- -II- “BM” MZ. Kiseljak

- -II- - II- „TIOIL“ MZ. Kiseljak

- -II- -II- “Krepo GrĊan” MZ. Draţevići

- -II- -II- “Ferotom” MZ. Draţevići

- -II- -II- “Lovcommerce” MZ.

Draţevići

- -II- -II- „Zigi“ MZ. Draţevići

- -II- -II- “BM” MZ. Gromiljak

- -II- - II- „Grakop“ MZ. Gromiljak

- -II- -II- „Fenex trans“ MZ. Gromiljak

- -II- -II- „TRGO-TANK“ MZ.

Gromiljak

- -II- -II- "Curić" MZ. Gromiljak

- -II- -II- “Orman” MZ. Brestovsko

- -II- -II- „TWI“ MZ. Brestovsko

- -II- -II- "Roma- Benz" MZ. Bilalovac

Vaţno je napomenuti kako postoji opasnost širenja

i prenošenja poţara sa benzinskih pumpi/crpki, jer

se u neposrednoj blizini nalaze stambeni objekti i

ustanove. Kod izbijanja poţara moguće su i

eksplozije, koje bi dovele do uništenja materijalnih

dobara, a mogu se oĉekivati i ljudske ţrtve,

graĊana, radnika i uĉesnika u akciji gašenja poţara

i spašavanja (dim, visoka temperatura, elektriĉna

struja, rušenje i dr.). Pošto su B.P/C. locirane uz

najfrekventnije prometnice stvorio bi se problem za

sve uĉesnike u prometu.


ProvoĊenje preventivne zaštite na benzinskim

pumpama/crpkama kontrolišu: vlasnici

pumpi/crpki, nadleţni organi MUP-a , inspekcijski

organi.

Organizovanost snaga koje bi se angažovale na

provođenju mjera zaštite

U sluĉaju opasnosti na spomenutim benzinskim

pumpama/crpkama trebalo bi angaţirati:

- PS i PU Kiseljak i MUP-SBK/KSB,

- PVP/PVJ “Kiseljak”,

- Vlasnici benzinski crpki/pumpi,

- GraĊani i zaposleni u blizini benzinskih

- -II- -II- “Orman” MZ. Kiseljak

- -II- -II- “BM” MZ. Kiseljak

- -II- - II- „TIOIL“ MZ. Kiseljak

- -II- -II- “Krepo GrĊan” MZ. Draţevići

- -II- -II- “Ferotom” MZ. Draţevići

- -II- -II- “Lovcommerce” MZ.

Draţevići

- -II- -II- „Zigi“ MZ. Draţevići

- -II- -II- “BM” MZ. Gromiljak

- -II- - II- „Grakop“ MZ. Gromiljak

- -II- -II- „Fenex trans“ MZ. Gromiljak

- -II- -II- „TRGO-TANK“ MZ.

Gromiljak

- -II- -II- "Curić" MZ. Gromiljak

- -II- -II- “Orman” MZ. Brestovsko

- -II- -II- „TWI“ MZ. Brestovsko

- -II- -II- "Roma- Benz" MZ. Bilalovac

Vaţno je napomenuti da postoji opasnost širenja i

prenošenja poţara sa benzinskih pumpi/crpki, jer se

u neposrednoj blizini nalaze stambeni objekti i

ustanove. Kod izbijanja poţara moguće su i

eksplozije, koje bi dovele do uništenja materijalnih

dobara, a mogu se oĉekivati i ljudske ţrtve,

graĊana, radnika i uĉesnika u akciji gašenja poţara

i spašavanja (dim, visoka temperatura, elektriĉna

struja, rušenje i dr.). Pošto su B.P/C. locirane uz

najfrekventnije saobraćajnice stvorio bi se problem

za sve uĉesnike u saobraćaju.


ProvoĊenje preventivne zaštite na benzinskim

pumpama/crpkama kontrolišu: vlasnici

pumpi/crpki, nadleţni organi MUP-a , inspekcijski

organi.

Organizovanost snaga koje bi se angažovale na


U sluĉaju havarije na spomenutim benzinskim

pumpama/crpkama trebalo bi angaţovati:

- PS i PU Kiseljak i MUP-SBK/KSB,

- PVP/PVJ “Kiseljak”,

- Vlasnici benzinski crpki/pumpi,

- GraĊani i zaposleni u blizini benzinskih



65

pumpi/crpki,

- Organi i uprave nadleţne za stambene i

komunalne poslove.

Ukoliko bi se poţar prenio na susjedne objekte

trebalo bi obavjestiti OOPC Kiseljak (Općinski

operativni centar), koji će animirati Općinski stoţer

civilne zaštite, u poduzimanju daljih aktivnosti.

2.2.12. Zaštita od energetskih postrojenja i

kotlovnica

Elektroenergetika

Elektroenergetska postrojenja mogu takoĊer biti

uzroĉnici raznih katastrofa, poţara i eksplozija

ukoliko nisu izgraĊeni prema postojećim propisima

u smislu sigurnosti instalacija, prenosa

elektroenergije ureĊaja kod potrošaĉa elektriĉne

energije, njihove opterećenosti i u odrţavanju u

skladu sa uputstvima proizvoĊaĉa.

Posebno potencijalnu opasnost predstavljaju

trafostanice izgraĊene u blizini stambenih objekata,

ĉiji prilazi nisu uvijek dostupni u sluĉaju hitne

intervencije (parkirana vozila, i sl.).

Kotlovnice

Kotlovnice takoĊer mogu biti uzroĉnici poţara i

eksplozija. Odrţavanje i kontrola ispravnosti

kotlovnica je u nadleţnosti vlasnika objekta.

2.2.13. Zaštita od kontaminacije

Procjena ugroženosti od kontaminacije

GraĊani općine Kiseljak mogu biti ugroţeni i

kontaminirani od više sredstava iz razliĉitih izvora

sa više ili manje opasnosti i trajanja.

Prema tome, a prema naĉinu preventivne zaštite,

moţe se oĉekivati i razliĉiti broj povrijeĊenih i

nastradalih graĊana.

Radio-aktivna kontaminacija

Na poĉetku ove procjene, naglasili smo mogućnost

sluĉajne kontaminacije širokog prostora naše

zemlje od mogućih opasnosti nuklearnih elektrana

pumpi/crpki,

- Organi i uprave nadleţne za stambene i

komunalne poslove.

Ukoliko bi se poţar prenio na susjedne objekte

trebalo bi obavjestiti OOPC Kiseljak (Općinski

operativni centar), koji će animirati Općinski štab

civilne zaštite, u poduzimanju daljih aktivnosti.

2.2.12. Zaštita od energetskih postrojenja i

kotlovnica

Elektroenergetika

Elektroenergetska postrojenja mogu takoĊer biti

uzroĉnici raznih havarija, poţara i eksplozija

ukoliko nisu izgraĊeni prema postojećim propisima

u smislu sigurnosti instalacija, prenosa

elektroenergije ureĊaja kod potrošaĉa elektriĉne

energije, njihove opterećenosti i u odrţavanju u

skladu sa uputstvima proizvoĊaĉa.

Posebno potencijalnu opasnost predstavljaju

trafostanice izgraĊene u blizini stambenih objekata,

ĉiji prilazi nisu uvijek dostupni u sluĉaju hitne

intervencije (parkirana vozila, i sl.).

Kotlovnice

Kotlovnice takoĊer mogu biti uzroĉnici poţara i

eksplozija. Odrţavanje i kontrola ispravnosti

kotlovnica je u nadleţnosti vlasnika objekta.

2.2.13. Zaštita od kontaminacije

Procjena ugroženosti od kontaminacije

GraĊani općine Kiseljak mogu biti ugroţeni i

kontaminirani od više sredstava iz razliĉitih izvora

sa više ili manje opasnosti i trajanja.

Prema tome, a prema naĉinu preventivne zaštite,

moţe se oĉekivati i razliĉiti broj povrijeĊenih i

nastradalih graĊana.

Radio-aktivna kontaminacija

Na poĉetku ove procjene, naglasili smo mogućnost

sluĉajne kontaminacije širokog prostora naše

zemlje od mogućih havarija nuklearnih elektrana



66

koje okruţuju našu zemlju. Poznata tragedija u

Ĉernobilu ( Rusija ) je nanijela dalekoseţne

posljedice po stanovništvo na širem regionu. Treba

imati u vidu da mnoge od ovih opasnosti

predstavljaju vrhunsku tajnu i da se o njima saznaje

sluĉajno i nakon mnogo proteklih godina, ali zato

posljedice ostaju.

Radio-aktivna sredstva upotrebljavaju se u

Kliniĉkom centru u Sarajevu, kao i drugim

Domovima zdravlja, radi lijeĉenja ljudi od raznih

bolesti. Nekontrolisana upotreba ovih sredstava

moţe izazvati nesreće, naroĉito kraĊom,

neadekvatnim usklaĊivanjem, transportom i sl.

Smog

Smog poĉinje sa grijnom sezonom krajem prosinca

kada vrijednosti koncentrovanog sumpor dioksid

iznose 650, a za dim. 350 mikrograma 1 m3 zraka.

Pored kotlovnica i peći na ĉvrsta goriva kao

zagaĊivaĉa zraka znatne koliĉine sumporne kiseline

dolazi i iz termoelektrane Kakanj. Naime dokazano

je da u krugovima polupreĉnika od 100 km u ĉijem

se centru nalazi T.E. dolazi do taloţenja 90 – 280

kg sumporne kiseline godišnje po jednom hektaru.

Podruĉje općine Kiseljak je karakteristiĉnog

zemljopisnog poloţaja, tako da u kasnim jesenjim i

zimskim danima bude prekriveno maglom, pa

godišnje bude i do 100 maglovitih dana.


Kad je rijeĉ o provoĊenju preventivnih mjera

zaštite za sluĉaj kontaminacije sa izvorom

kontaminacije izvan granica BiH i one se ogledaju

u nabavci opreme za liĉnu i kolektivnu zaštitu

radnih ljudi i graĊana. Iskustva poslije Ĉernobilske

katastrofe pokazuju da ne postoji dovoljna

obuĉenost i osposobljenost nadleţnih struĉnih i

drugih organa i organizacija na organizaciji

preventivnih mjera zaštite.

Organiziranost snaga koje bi se mogle angažirati

na provođenju mjera zaštite

koje okruţuju našu zemlju. Poznata havarija u

Ĉernobilu ( Rusija ) je nanijela dalekoseţne

posljedice po stanovništvo na širem regionu. Treba

imati u vidu da mnoge od ovih havarija

predstavljaju vrhunsku tajnu i da se o njima saznaje

sluĉajno i nakon mnogo proteklih godina, ali zato

posljedice ostaju.

Radio-aktivna sredstva upotrebljavaju se u

Kliniĉkom centru u Sarajevu, kao i drugim

Domovima zdravlja, radi lijeĉenja ljudi od raznih

bolesti. Nekontrolisana upotreba ovih sredstava

moţe izazvati nesreće, naroĉito kraĊom,

neadekvatnim usklaĊivanjem, transportom i sl.

Smog

Smog poĉinje sa grijnom sezonom krajem

decembra kada vrijednosti koncentrovanog sumpor

dioksid iznose 650, a za dim. 350 mikrograma 1 m3

vazduha.

Pored kotlovnica i peći na ĉvrsta goriva kao

zagaĊivaĉa vazduha znatne koliĉine sumporne

kiseline dolazi i iz termoelektrane Kakanj. Naime

dokazano je da u krugovima polupreĉnika od 100

km u ĉijem se centru nalazi T.E. dolazi do taloţenja

90 – 280 kg sumporne kiseline godišnje po jednom

hektaru.

Podruĉje općine Kiseljak je karakteristiĉnog

geografskog poloţaja, tako da u kasnim jesenjim i

zimskim danima bude prekriveno maglom, pa

godišnje bude i do 100 maglovitih dana.


Kad je rijeĉ o provoĊenju preventivnih mjera

zaštite za sluĉaj kontaminacije sa izvorom

kontaminacije izvan granica BiH i one se ogledaju

u nabavci opreme za liĉnu i kolektivnu zaštitu

radnih ljudi i graĊana. Iskustva poslije Ĉernobilske

katastrofe pokazuju da ne postoji dovoljna

obuĉenost i osposobljenost nadleţnih struĉnih i

drugih organa i organizacija na organizaciji

preventivnih mjera zaštite.

Organizovanost snaga koje bi se mogle angažovati




67

Za sluĉaj kontaminacije bilo kog oblika,

intenziteta, trebalo bi angaţirati Općinsku sluţbu

nadleţnu za poslove zdravstvene zaštite i

zdravstvene ustanove sa institucijama za analizu i

eliminisanje posljedica kontaminacije. Pored njih,

zavisno od uzroĉnika kontaminacije angaţirale bi

se i druge organizacije i institucije ( Kanton i

Federacija) na eliminisanju tog uzroĉnika.

Sadašnje stanje opremljenosti i osposobljenosti

subjekata za zaštitu od amonijaka nije

zadovoljavajuće. Kad je rijeĉ o smogu kao

zagaĊivaĉu sredine potrebno je na nivou kantona

preko struĉnih institucija definirati kritiĉnu granicu

koncentracije štetnih materijala poslije ĉega je

nuţno preduzimati mjere zaštite (izmještanje

stanovništva, prestanak rada zagaĊivaĉa zraka i sl.).

To govori da treba planski usmjeravati aktivnosti

graĊana i drugih subjekata na zaštiti od smo.

2.2.14. Uticaj radiološko-biološko-kemijskih

(rbk) agenasa i mjere za saniranje posljedica po

stanovništvo i okoliš – program

Jonizirajuće zračenje

U blizini naših granica nalaze se velika nuklearna

energetska postrojenja po svemu sliĉna

ĉernobilskim (Pakša u MaĊarskoj i Kozloduj u

Bugarskoj, te Krško u Sloveniji). Treba uzeti u

obzir i ĉinjenicu da mirnodopska havarija

nuklearnog reaktora velikog intenziteta, zagaĊuje

radioaktivnim tvarima mnogo širu teritoriju i

mnogo većom koliĉinom od atomske bombe. Uz

još neke parametre (odgovarajuća visina

radioaktivnog oblaka, pogodni meteorološki uvjeti

i dr.) nuklearna katastrofa većih razmjera u bilo

kojoj toĉki Europe moţe ozbiljno ugroziti našu

zemlju. Prema tome, i bez posjedovanja nuklearnih

objekata u našoj zemlji, potrebno je procijeniti i

pratiti ugroţenost naše teritorije i stanovništva od

radioaktivnih tvari.

Ratne posljedice su našoj zemlji nametnule i niz

novih problema u ovoj oblasti. Prije svega veliki

problem danas predstavljaju izgubljeni izvori

zraĉenja. Tu se misli na radioaktivne gromobrane,

izvore korištene u medicini i industriji koji su

Za sluĉaj kontaminacije bilo kog oblika,

intenziteta, trebalo bi angaţovati Općinsku sluţbu

nadleţnu za poslove zdravstvene zaštite i

zdravstvene ustanove sa institucijama za analizu i

eliminisanje posljedica kontaminacije. Pored njih,

zavisno od uzroĉnika kontaminacije angaţovale bi

se i druge organizacije i institucije ( Kanton i

Federacija) na eliminisanju tog uzroĉnika.

Sadašnje stanje opremljenosti i osposobljenosti

subjekata za zaštitu od amonijaka nije

zadovoljavajuće. Kad je rijeĉ o smogu kao

zagaĊivaĉu sredine potrebno je na nivou kantona

preko struĉnih institucija definisati kritiĉnu granicu

koncentracije štetnih materijala poslije ĉega je

nuţno preduzimati mjere zaštite (izmještanje

stanovništva, prestanak rada zagaĊivaĉa vazduha i

sl.). To govori da treba planski usmjeravati

aktivnosti graĊana i drugih subjekata na zaštiti od

smo.

2.2.14. Uticaj radiološko-biološko-hemijskih

(rbk) agenasa i mjere za saniranje posljedica po

stanovništvo i okoliš – program

Jonizirajuće zračenje

U blizini naših granica nalaze se velika nuklearna

energetska postrojenja po svemu sliĉna

ĉernobilskim (Pakša u MaĊarskoj i Kozloduj u

Bugarskoj, te Krško u Sloveniji). Treba uzeti u

obzir i ĉinjenicu da mirnodopska havarija

nuklearnog reaktora velikog intenziteta, zagaĊuje

radioaktivnim tvarima mnogo širu teritoriju i

mnogo većom koliĉinom od atomske bombe. Uz

još neke parametre (odgovarajuća visina

radioaktivnog oblaka, pogodni meteorološki uvjeti

i dr.) nuklearna havarija većih razmjera u bilo kojoj

taĉki Europe moţe ozbiljno ugroziti našu zemlju.

Prema tome, i bez posjedovanja nuklearnih

objekata u našoj zemlji, potrebno je procijeniti i

pratiti ugroţenost naše teritorije i stanovništva od

radioaktivnih tvari.

Ratne posljedice su našoj zemlji nametnule i niz

novih problema u ovoj oblasti. Prije svega veliki

problem danas predstavljaju izgubljeni izvori

zraĉenja. Tu se misli na radioaktivne gromobrane,

izvore korištene u medicini i industriji koji su



68

rušenjem objekata ratnim dejstvima izgubljeni i

danas predstavljaju potencijalnu opasnost za

svakoga tko eventualno doĊe u kontakt s njima bez

znanja i poznavanja opasnosti.

Na podruĉju općine Kiseljak se nalazi gromobran

na hotelu "Dalmacija" sa radioaktivnim zraĉenjem

(jonizirajuće zraĉenje).

U izvještaju Zavoda za javno zdravstvo FBiH od

dana 14.05.2007 godine o kontroli zaštite od

zraĉenja i parametara kvaliteta zraĉenja na RTG-

aparatu sa dvije cijevi i intraoralnog RTG aparata

izotopa ugraĊenog u gromobransku instalaciju na

hotelu "Dalmacija", se navodi sljedeće:

Rezultati mjerenja jaĉine doze zraĉenja (nGy/s)

- Najbliţa dostupna taĉka/toĉka ispod gromobrana:

0,001 - U najbliţoj radnoj prostoriji ispod RAG-a: 0,001

- U okolnom prostoru: 0,001

- Mehaniĉka stabilnost gromobrana:dobra

- Postoji li znak radioaktivnosti na gromobranu: da

STRUĈNO MIŠLJENJE: Zaštita od zraĉenja

izotopa ugraĊenog u ovaj gromobran zadovoljava

zakonske propise.

Problem nazvan «balkanski sindrom» odnosno

kontaminacija terena osiromašenim uranijumom i

eventualna ugroţenost zdravlja ljudi kao posljedica

uporabe municije punjene osiromašenim

uranijumom, još uvijek nije riješen i izvorom je

raznih špekulacija i nagaĊanja.

U Federaciji BiH, praktiĉno samo u Sarajevu

postoje 4 institucije u kojima su zaposleni struĉni

kadrovi i postoji oprema potrebna za kompletno

sagledavanje situacije u oblasti radioekologije i

radijacijske zaštite. To su: Zavod za radiologiju

Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, Centar za

zaštitu od zraĉenja Federacije BiH u sklopu Zavoda

za javno zdravstvo FBiH i Institut za socijalnu

medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Sve

navedeme institucije rade uglavnom samostalno i

nema znaĉajnije koordinacije meĊu njima.

Nejonizirajuće zračenje

Razvoj tehnologije proširio je elektromagnetna

rušenjem objekata ratnim dejstvima izgubljeni i

danas predstavljaju potencijalnu opasnost za

svakoga tko eventualno doĊe u kontakt s njima bez

znanja i poznavanja opasnosti.

Na podruĉju općine Kiseljak se nalazi gromobran

na hotelu "Dalmacija" sa radioaktivnim zraĉenjem

(jonizirajuće zraĉenje).

U izvještaju Zavoda za javno zdravstvo FBiH od

dana 14.05.2007 godine o kontroli zaštite od

zraĉenja i parametara kvaliteta zraĉenja na RTG-

aparatu sa dvije cijevi i intraoralnog RTG aparata

izotopa ugraĊenog u gromobransku instalaciju na

hotelu "Dalmacija", se navodi sljedeće:

Rezultati mjerenja jaĉine doze zraĉenja (nGy/s)

- Najbliţa dostupna taĉka/toĉka ispod gromobrana:

0,001 - U najbliţoj radnoj prostoriji ispod RAG-a: 0,001

- U okolnom prostoru: 0,001

- Mehaniĉka stabilnost gromobrana:dobra

- Postoji li znak radioaktivnosti na gromobranu: da

STRUĈNO MIŠLJENJE: Zaštita od zraĉenja

izotopa ugraĊenog u ovaj gromobran zadovoljava

zakonske propise.

Problem nazvan «balkanski sindrom» odnosno

kontaminacija terena osiromašenim uranijumom i

eventualna ugroţenost zdravlja ljudi kao posljedica

uporabe municije punjene osiromašenim

uranijumom, još uvijek nije riješen i izvorom je

raznih špekulacija i nagaĊanja.

U Federaciji BiH, praktiĉno samo u Sarajevu

postoje 4 institucije u kojima su zaposleni struĉni

kadrovi i postoji oprema potrebna za kompletno

sagledavanje situacije u oblasti radioekologije i

radijacijske zaštite. To su: Zavod za radiologiju

Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, Centar za

zaštitu od zraĉenja Federacije BiH u sklopu Zavoda

za javno zdravstvo FBiH i Institut za socijalnu

medicinu Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Sve

navedeme institucije rade uglavnom samostalno i

nema znaĉajnije koordinacije meĊu njima.

Nejonizirajuće zračenje

Razvoj tehnologije proširio je elektromagnetna



69

polja i prouzroĉio znatnu elektromagnetnu

kontaminaciju okoliša. U svezi s tim zdravstveni

rizici se povezuju sa elektrostatskim, elektriĉnim i

magnetnim poljima, elektromagnetnim valovima te

mikrovalnim zraĉenjem. Istraţivanja u cijelom

svijetu iz ove oblasti su oskudna, a naša skoro

nikakva.

Postojeće stanje

Postojeće stanje obiljeţava nedostatak

odgovarajućih zakonskih i provedbenih propisa iz

ove oblasti na razini drţave BiH, te neusklaĊenost

zakonskih propisa koji se koriste na podruĉju

Federacije BiH s meĊunarodnim konvencijama,

direktivama i smjernicama Europske Unije.

Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, predviĊeno je

provoĊenje mjera RBK/RBH zaštite kroz

organiziranje odgovarajućih sluţbi zaštite i

spašavanja i postrojbi RBK/RBH zaštite. S tim u

svezi, moţe se konstatirati da na cijelom podruĉju

Federacije BiH trenutno egzistira samo Sluţba za

RBK/RBH zaštitu Federacije BiH, koju je

formirala Vlada Federacije BiH.

Područje razvoja

Prevencija i ublažavanje

RBK/RBH zaštita obuhvća mjere i postupke koji se

organiziraju i provode radi spreĉavanja,

ublaţavanja i otklanjanja posljedica od RBK/RBH

djelovanja na stanovništvo, ţivotinjski i biljni svijet

i materijalna dobra u ratu, kao i ublaţavanje i

otklanjanje posljedica tehnoloških katastrofa i

drugih akcidenata od RBK /RBH agenasa u

miru.RBK/RBH zaštita obuhvća:

- RBK/RBHkontrolu,

- RBK/RBH zaštitu (osobnu i kolektivnu) i

- RBK/RBH dekontaminaciju.

-RBH/RBK kontrola se ostvaruje:

- RBK/RBH izviĊanjem,

- dozimetrijskim kontrolom i

- laboratorijskim ispitivanjem.

Ublaţavanje kao viziju novog stanja RBK/RBH

zaštite, treba osigurati:

- Osiguranjem sistematskog ispitivanja

polja i prouzroĉio znatnu elektromagnetnu

kontaminaciju okoliša. U svezi s tim zdravstveni

rizici se povezuju sa elektrostatskim, elektriĉnim i

magnetnim poljima, elektromagnetnim valovima te

mikrovalnim zraĉenjem. Istraţivanja u cijelom

svijetu iz ove oblasti su oskudna, a naša skoro

nikakva.

Postojeće stanje

Postojeće stanje obiljeţava nedostatak

odgovarajućih zakonskih i provedbenih propisa iz

ove oblasti na nivou drţave BiH, te neusklaĊenost

zakonskih propisa koji se koriste na podruĉju

Federacije BiH s meĊunarodnim konvencijama,

direktivama i smjernicama Europske Unije.

Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, predviĊeno je

provoĊenje mjera RBK/RBH zaštite kroz

organiziranje odgovarajućih sluţbi zaštite i

spašavanja i postrojbi RBK/RBH zaštite. S tim u

svezi, moţe se konstatirati da na cijelom podruĉju

Federacije BiH trenutno egzistira samo Sluţba za

RBK/RBH zaštitu Federacije BiH, koju je

formirala Vlada Federacije BiH.

Područje razvoja

Prevencija i ublažavanje

RBK/RBH zaštita obuhvata mjere i postupke koji

se organiziraju i provode radi spreĉavanja,

ublaţavanja i otklanjanja posljedica od RBK/RBH

djelovanja na stanovništvo, ţivotinjski i biljni svijet

i materijalna dobra u ratu, kao i ublaţavanje i

otklanjanje posljedica tehnoloških havarija i drugih

akcidenata od RBK /RBH agenasa u

miru.RBK/RBH zaštita obuhvata:

- RBK/RBHkontrolu,

- RBK/RBH zaštitu (osobnu i kolektivnu) i

- RBK/RBH dekontaminaciju.

-RBH/RBK kontrola se ostvaruje:

- RBK/RBH izviĊanjem,

- dozimetrijskim kontrolom i

- laboratorijskim ispitivanjem.



- Osiguranjem sistematskog ispitivanja



70

sadrţaja radioaktivnih tvari u boravišnim i

radnim prostorijama, tlu, rijekama,

podzemnim vodama, pitkoj vodi, te ljudskoj

i ţivotinjskoj (stoĉnoj) hrani;

- Obavljanjem sistematskog ispitivanja

koncentracije radona i njegovih potomaka u

stambenim i javnim objektima radi procjene

situacije i eventualne potrebe poduzimanja

mjera zaštite;.

- Osiguranjem kontinuiranog nadzora nad

izvorima zraĉenja;

- Osiguranjem kontinuiranog nadzora

zdravlja ljudi koji su profesionalno u

kontaktu sa izvorima zraĉenja, kao i

zdravlja pacijenata koji ih koriste u

dijagnostici i terapiji;

- UnaprjeĊivanje zakonske regulative u

podruĉju jonizirajućih zraĉenja;

- Izrada i donošenje zakonske regulative u

podruĉju nejonizirajućih zraĉenja;

- Izradu registra rizika i plana mjera u sluĉaju

iznenadnog dogaĊaja i

- Nalaţenje trajnog rješenja za spremište

radioaktivnog otpada u BiH.



1. Administrativno – struĉne mjere:

- Donošenje Zakona o zaštiti od

jonizirajućeg zraĉenja na razini BiH;

- Na osnovu Zakona o zaštiti od

jonizirajućeg zraĉenja i radijacionoj

sigurnosti Federacije BiH izraditi Plan i

Program mjera zaštite ţivota i zdravlja

ljudi i zaštite okoliša od štetnog djelovanja

jonizirajućeg zraĉenja u sluĉaju nuklearne

nesreće, a sukladno s meĊudrţavnim

sporazumom iz ove oblasti;

- Osiguranje financijskih sredstava, kojim će

se dovesti do spremnosti i odgovora na

sluĉaj da doĊe do pojave radioaktivnosti,

odnosno do zagaĊenja okoliša kemijskim

sredstvima, što podrazumijeva da se odmah

i redovno osiguraju odgovarajuća sredstva

u proraĉunu svih općine, KSB/SBK za

potrebe RBK/RBH zaštite.

sadrţaja radioaktivnih tvari u boravišnim i

radnim prostorijama, tlu, rijekama,

podzemnim vodama, pitkoj vodi, te ljudskoj

i ţivotinjskoj (stoĉnoj) hrani;

- Obavljanjem sistematskog ispitivanja

koncentracije radona i njegovih potomaka u

stambenim i javnim objektima radi procjene

situacije i eventualne potrebe poduzimanja

mjera zaštite;.

- Osiguranjem kontinuiranog nadzora nad

izvorima zraĉenja;

- Osiguranjem kontinuiranog nadzora

zdravlja ljudi koji su profesionalno u

kontaktu sa izvorima zraĉenja, kao i

zdravlja pacijenata koji ih koriste u

dijagnostici i terapiji;

- UnaprjeĊivanje zakonske regulative u

podruĉju jonizirajućih zraĉenja;

- Izrada i donošenje zakonske regulative u

podruĉju nejonizirajućih zraĉenja;

- Izradu registra rizika i plana mjera u sluĉaju

iznenadnog dogaĊaja i

- Nalaţenje trajnog rješenja za spremište

radioaktivnog otpada u BiH.



1. Administrativno – struĉne mjere:

- Donošenje Zakona o zaštiti od

jonizirajućeg zraĉenja na nivou BiH;

- Na osnovu Zakona o zaštiti od

jonizirajućeg zraĉenja i radijacionoj

sigurnosti Federacije BiH izraditi Plan i

Program mjera zaštite ţivota i zdravlja

ljudi i zaštite okoliša od štetnog djelovanja

jonizirajućeg zraĉenja u sluĉaju nuklearne

nesreće, a sukladno s meĊudrţavnim

sporazumom iz ove oblasti;

- Osiguranje finansijskih sredstava, kojim će

se dovesti do spremnosti i odgovora na

sluĉaj da doĊe do pojave radioaktivnosti,

odnosno do zagaĊenja okoliša hemijskim

sredstvima, što podrazumijeva da se odmah

i redovno osiguraju odgovarajuća sredstva

u proraĉunu svih općine, KSB/SBK za

potrebe RBK/RBH zaštite.



71

2. GraĊevinsko – tehniĉke mjere

Kao dio prevencije i ublaţavanja posljedica koje

mogu nastati djelovanjem RBK/RBH agenasa, u

svim proizvodnim kapacitetima koji se bave

proizvodnjom kemijskih sredstava potrebito je

pristupiti izgradnji ureĊaja za preĉišćavanje zraka i

vode od opasnih tvari.

Pripravnost – spremnost

Elementi za osiguranje spremnosti u ovoj oblasti

su:

Integriranje svih nositelja zaštite i spašavanja od

RBK/RBH agenasa (javno zdravstvo, policija,

vatrogasci, oruţane snage BiH, organizirane

strukture civilne zaštite, gospodarska društva koja

se bave proizvodnjom i distribucijom ovih

sredstava), drugi nositelji zaštite i spašavanja za

planski odgovor na eventualnu RBK/RBH nesreću:

Iniciranje formiranja RBK/RBH sluţbi u općini i

formiranje specijaliziranih postrojbi RBK/RBH

zaštite u KSB/SBK sukladno procjenama

ugroţenosti;

Uspostavljanje redovitog izvještaja nadleţnih

organa, putem operativnih centara civilne zaštite, o

svim podatcima koje mogu ugroziti ljude i

materijalna dobra;

Informiranje javnosti i stanovništva putem

operativnih centara civilne zaštite;

Materijalno opremanje postrojbi civilne zaštite

RBK/RBH zaštite kako bi se smanjili rizici od

RBK/RBH opasnosti;

Aţuriranje planskih dokumenata zaštite i

spašavanja od RBK/RBH opasnosti i provjera

donesenih planova kroz vjeţbe simulacija;

Poduzimanje mjera redovnih i drugih nadleţnih

organa svih pojava koje mogu uzrokovati RBK

opasnosti.

Odgovor

Sve aktivnosti koje se poduzimaju neposredno prije

i tijekom trajanja RBK/RBH opasnosti provode se

po zapovjedi nadleţnih stoţera/ civilne zaštite.

Glavni vidovi odgovora na pojavu RBK/RBH

opasnosti su:

2. GraĊevinsko – tehniĉke mjere

Kao dio prevencije i ublaţavanja posljedica koje

mogu nastati djelovanjem RBK/RBH agenasa, u

svim proizvodnim kapacitetima koji se bave

proizvodnjom hemijskih sredstava potrebito je

pristupiti izgradnji ureĊaja za preĉišćavanje zraka i

vode od opasnih tvari.

Pripravnost – spremnost

Elementi za osiguranje spremnosti u ovoj oblasti

su:

Integriranje svih nositelja zaštite i spašavanja od

RBK/RBH agenasa (javno zdravstvo, policija,

vatrogasci, oruţane snage BiH, organizirane

strukture civilne zaštite, gospodarska društva koja

se bave proizvodnjom i distribucijom ovih

sredstava), drugi nositelji zaštite i spašavanja za

planski odgovor na eventualnu RBK/RBH nesreću:

Iniciranje formiranja RBK/RBH sluţbi u općini i

formiranje specijaliziranih jedinica RBK/RBH

zaštite u KSB/SBK shodno procjenama

ugroţenosti;

Uspostavljanje redovitog izvješćivanja nadleţnih

organa, putem operativnih centara civilne zaštite, o

svim podatcima koje mogu ugroziti ljude i

materijalna dobra;

Informiranje javnosti i stanovništva putem

operativnih centara civilne zaštite;

Materijalno opremanje jedinica civilne zaštite

RBK/RBH zaštite kako bi se smanjili rizici od

RBK/RBH opasnosti;

Aţuriranje planskih dokumenata zaštite i

spašavanja od RBK/RBH opasnosti i provjera

donesenih planova kroz vjeţbe simulacija;

Poduzimanje mjera redovnih i drugih nadleţnih

organa svih pojava koje mogu uzrokovati RBK

opasnosti.

Odgovor

Sve aktivnosti koje se poduzimaju neposredno prije

i tijekom trajanja RBK/RBH opasnosti provode se

po zapovjedi nadleţnih štabova civilne zaštite.

Glavni vidovi odgovora na pojavu RBK/RBH

opasnosti su:



72

Korištenje organiziranih snaga RBK/RBH postrojbi

za RBK/RBH zaštitu, institucije i graĊani, sve dok

traje potreba za njihovim angaţiranjem;

Osiguranje sredstava i opreme za osobnu zaštitu

ljudi i materijalnih dobara od RBK/RBH agenasa;

Osiguranje neprekidne komunikacije iveza

nositelja planiranja u ovoj oblasti sa svim

operativnim nositeljima zaštite i spašavanja;

Osiguranje odgovarajućih skloništa za kolektivnu

zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od

djelovanja RBK/RBH agenasa.

Oporavak

U saniranju stanja izazvanog RBK/RBH

opasnostima ukljuĉuju se sluţbe i

postrojbe/jedinice za RBK/RBH zaštitu, institucije

i graĊani, sve dok traje potreba za njihovim

angaţiranjem.

Nabavka i obnavljanje potrebnih sredstava i

opreme za RBK/RBH zaštitu.Kontrola, odnosno

redovni nadzor izvršene dekontaminacije ljudi i

sredstava za RBK/RBH zaštitu na ugroţenom

podruĉju.

2.2.15. Zaštita od neeksplodiranih ubojnih

sredstava /nus-a/ i minsko-eksplozivnih

sredstava /MES-a/

Poznato je da teritorija općine Kiseljak spada u red

ugroţeniih općina kada su NUS-a i MES-a u

pitanju. Po procjenama Centra za uklanjanje mina

/MAC-a/ na podruĉju općine Kiseljak je bilo oko

15.000.000 m2 riziĉne površine. U proteklom

periodu smo aktivno radili na smanjenju riziĉne

površine podruĉja općine Kiseljak od NUS-a i

MES-a, gdje smo izviĊanjem, reizviĊanjem,

tehniĉkim izviĊanjem i deminiranjem smanjili

riziĉnu površinu na 6.978.933 m2 , tj. 4,43% od

ukupne površine općine Kiseljak. Na osnovu

naprijed navedenih podataka jasno se vidi da još

uvijek na podruĉju naše općine ima jako puno

minskih polja.

Potrebno bi bilo da općine Kiseljak izdvoji novĉana

sredstva u godišnjem proraĉunu ( u izosu oko

10.000,oo KM) namjenski za deminiranje, što bi

Korištenje organiziranih snaga RBK/RBH jedinica

za RBK/RBH zaštitu, institucije i graĊani, sve dok

traje potreba za njihovim angaţiranjem;

Osiguranje sredstava i opreme za osobnu zaštitu

ljudi i materijalnih dobara od RBK/RBH agenasa;

Osiguranje neprekidne komunikacije i veza

nositelja planiranja u ovoj oblasti sa svim

operativnim nositeljima zaštite i spašavanja;

Osiguranje odgovarajućih skloništa za kolektivnu

zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od

djelovanja RBK/RBH agenasa.

Oporavak

U saniranju stanja izazvanog RBK/RBH

opasnostima ukljuĉuju se sluţbe i

postrojbe/jedinice za RBK/RBH zaštitu, institucije

i graĊani, sve dok traje potreba za njihovim

angaţiranjem.

Nabavka i obnavljanje potrebnih sredstava i

opreme za RBK/RBH zaštitu.Kontrola, odnosno

redovni nadzor izvršene dekontaminacije ljudi i

sredstava za RBK/RBH zaštitu na ugroţenom

podruĉju.

2.2.15. Zaštita od neeksplodiranih ubojnih

sredstava /nus-a/ i minsko-eksplozivnih

sredstava /MES-a/

Poznato je da teritorija općine Kiseljak spada u red

ugroţeniih općina kada su NUS-a i MES-a u

pitanju. Po procjenama Centra za uklanjanje mina

/MAC-a/ na podruĉju općine Kiseljak je bilo oko

15.000.000 m2 riziĉne površine. U proteklom

periodu smo aktivno radili na smanjenju riziĉne

površine podruĉja općine Kiseljak od NUS-a i

MES-a, gdje smo izviĊanjem, reizviĊanjem,

tehniĉkim izviĊanjem i deminiranjem smanjili

riziĉnu površinu na 6.978.933 m2 , tj. 4,43% od

ukupne površine općine Kiseljak. Na osnovu

naprijed navedenih podataka jasno se vidi da još

uvijek na podruĉju naše općine ima jako puno

minskih polja.

Potrebno bi bilo da općine Kiseljak izdvoji novĉana

sredstva u godišnjem proraĉunu ( u izosu oko

10.000,oo KM) namjenski za deminiranje, što bi



73

uticalo na smanjenje reziĉnih površina od MES-a i

NUS-a.Gore navedeni iznos bi se implementirao sa

novĉanim iznosima kompanija koje bi prihvatile

predloţene projekte od strane općine Kiseljak.

Minska polja nalaze se na sljedećim lokacijama:

(prilog br.5)

MZ . Bukovica i Lepenica - Pojas obuhvata

Košćana, Oštrik, Bijele vode,Donji Gojakovac,

Gornje Ţeţelovo,Volujak, Oštrik,Tulica,

G.Azapovići i Kobiljaĉa.

MZ. Draževići - Pojas obuhvata Kiseljaĉić,

Grahovci, Kokoška i Plavlje.

MZ. Brnjaci i Topole - Pojas obuhvata Stogić,

Kljuĉ i Zagorice.

MZ. Kiseljak - Pojas obuhvata Paleško brdo,

Završje, Bijele vode, Podastinjsko brdo,Kraljin i

Šikulja.

MZ. Gromiljak - Pojas obuhvata Tutnjevac,

Obešeljak, Stojkovići, Koĉatala i Svinjarevo.

MZ. Brestovsko - Pojas obuhvata Hadrovce,

Grabovce, Radeljići, zatim prostor izmeĊu Gunjaĉa

i Kazagića do Brestovska, zatim se nastavlja od

Hrastove glavice, V.Sotnice, Zavrtaljka, Brezovica,

Oglavak i Lug.

Eksplozivna sredstva koja se nisu aktivirala zbog

neispravnog upaljaĉa ili su namjerno ostavljena u

stambenim i dr. objektima, površine podruĉja

zagaĊenim od NUS-a su velike gdje stvara

probleme za stanovništvo općine. Zbog toga su

FUCZ-e formirali timove za uklanjanje NUS-a.

Saradnja/Suradnja CZ-e općine Kiseljak sa ovim

jedinicama je izuzetno dobra. Pošto je proces

deminiranja veoma skup i sloţen posao koji će

naţalost potrajati više godina, a pronalazak i

uklanjanje NUS-a stalan zadatak civilne zaštite,

smatramo da svi subjekti društva trebaju dati svoj

doprinos u rješavanju ovog nadasve teškog

problema.

Organiziranost snaga koje bi se mogle angažirati


uticalo na smanjenje reziĉnih površina od MES-a i

NUS-a.Gore navedeni iznos bi se implementirao sa

novĉanim iznosima kompanija koje bi prihvatile

predloţene projekte od strane općine Kiseljak.

Minska polja nalaze se na sljedećim lokacijama:

(prilog br.5)

MZ . Bukovica i Lepenica - Pojas obuhvata

Košćana, Oštrik, Bijele vode,Donji Gojakovac,

Gornje Ţeţelovo,Volujak, Oštrik,Tulica,

G.Azapovići i Kobiljaĉa.

MZ. Draževići - Pojas obuhvata Kiseljaĉić,

Grahovci, Kokoška i Plavlje.

MZ. Brnjaci i Topole - Pojas obuhvata Stogić,

Kljuĉ i Zagorice.

MZ. Kiseljak - Pojas obuhvata Paleško brdo,

Završje, Bijele vode, Podastinjsko brdo,Kraljin i

Šikulja.

MZ. Gromiljak - Pojas obuhvata Tutnjevac,

Obešeljak, Stojkovići, Koĉatala i Svinjarevo.

MZ. Brestovsko - Pojas obuhvata Hadrovce,

Grabovce, Radeljići, zatim prostor izmeĊu Gunjaĉa

i Kazagića do Brestovska, zatim se nastavlja od

Hrastove glavice, V.Sotnice, Zavrtaljka, Brezovica,

Oglavak i Lug.

Eksplozivna sredstva koja se nisu aktivirala zbog

neispravnog upaljaĉa ili su namjerno ostavljena u

stambenim i dr. objektima, površine podruĉja

zagaĊenim od NUS-a su velike gdje stvara

probleme za stanovništvo općine. Zbog toga su

FUCZ-e formirali timove za uklanjanje NUS-a.

Saradnja/Suradnja CZ-e općine Kiseljak sa ovim

jedinicama je izuzetno dobra. Pošto je proces

deminiranja veoma skup i sloţen posao koji će

naţalost potrajati više godina, a pronalazak i

uklanjanje NUS-a stalan zadatak civilne zaštite,

smatramo da svi subjekti društva trebaju dati svoj

doprinos u rješavanju ovog nadasve teškog

problema.

Organizovanost/ snaga koje bi se mogle

angažovati na provođenju mjera zaštite



74

Zaštitu i spašavanje od NUS-a provodit će

specijalizirane postrojbe CZ-e, a po potrebi i

policija. Zaštitu i spašavanje od MES-a provodit će

CZ-a, postrojbe Oruţanih snaga BiH i kompanije

koje se bave deminiranjem, uklanjanjem i

uništavanjem pronaĊenih ubojnih sredstava. Zaštitu

i spašavanje od eksplozija provodit će

poduzeća/preduzeća koja su po prirodi osnovne

djelatnosti suoĉeni sa mogućnošću pojave

eksplozija, i specijalizirane postrojbe civilne

zaštite.

2.2.16. Zaštita od prirodnog gasa

Gasni sistem općine Kiseljak trenutno ne postoji,

ali je izgraĊen gasni vod od općine Visoko do

općine Kiseljak, koji prolazi kroz mjesta Plavlje-

Paretak do Brnjaka, gdje je izgraĊena mjerno-

regulaciona stanica(MRS).

Pomenuti gasovod bi se snabdjevao sa gasom iz

magistralnog gasovoda Zvornik – Semizovac-

Visoko. Od mjerno-regulacione stanice ( MRS)

Brnjaci, glavni gasni vod je odveden do podruĉja

općine Kreševo preko mjesta – lokaliteta, i to:

Brnjaka, Ljetovika, Bukve, Volujaka i Bjelovića.

Planirana je u narednom periodu izgradnja glavnog

voda, kao i gasnog sistema prema drugim

podruĉjima općine Kiseljak od mjerno-regulacione

stranice (MRS) Brnjaci.

U MRS- Brnjaci pritisak gasa se redukuje i

prstenom visokog pritiska razvodi do rejonskih

redukcionih stanica , preko kojih se napaja

distributivna gasna mreţa za potrošaĉe u gradu i

ostalim naseljenim mjestima na podruĉju općine

Kiseljak.

Procjena ugroženosti od prirodnog gasa

Mogući uzroci havarija na gasnom sistemu

Prirodni gas koji se distribuira gasnom mreţom je

potencijalna opasnost iz osnovnog razloga što se

sastoji od cca 85 % metana, te je lako zapaljiv, a u

odreĊenim uslovima/uvjetima mješavine sa

vazduhom i eksplozivan. Kako su svi gasovodi pod

pritiskom izloţeni stalnoj opasnosti od oštećenja, to


specijalizovane jedinice CZ-e, a po potrebi i

policija. Zaštitu i spašavanje od MES-a provodit će

CZ-a, jedinice Oruţanih snaga BiH i kompanije


uništavanjem pronaĊenih ubojnih sredstava. Zaštitu

i spašavanje od eksplozija provodit će

poduzeća/preduzeća koja su po prirodi osnovne

djelatnosti suoĉeni sa mogućnošću pojave

eksplozija, i specijalizovane jedinice civilne

zaštite.

2.2.16. Zaštita od prirodnog gasa

Gasni sistem općine Kiseljak trenutno ne postoji,

ali je izgraĊen gasni vod od općine Visoko do

općine Kiseljak, koji prolazi kroz mjesta Plavlje-

Paretak do Brnjaka, gdje je izgraĊena mjerno-

regulaciona stanica(MRS).

Pomenuti gasovod bi se snabdjevao sa gasom iz

magistralnog gasovoda Zvornik – Semizovac-

Visoko. Od mjerno-regulacione stanice ( MRS)

Brnjaci, glavni gasni vod je odveden do podruĉja

općine Kreševo preko mjesta – lokaliteta, i to:

Brnjaka, Ljetovika, Bukve, Volujaka i Bjelovića.

Planirana je u narednom periodu izgradnja glavnog

voda, kao i gasnog sistema prema drugim

podruĉjima općine Kiseljak od mjerno-regulacione

stranice (MRS) Brnjaci.

U MRS- Brnjaci pritisak gasa se redukuje i

prstenom visokog pritiska razvodi do rejonskih

redukcionih stanica , preko kojih se napaja

distributivna gasna mreţa za potrošaĉe u gradu i

ostalim naseljenim mjestima na podruĉju općine

Kiseljak.

Procjena ugroženosti od prirodnog gasa

Mogući uzroci havarija na gasnom sistemu

Prirodni gas koji se distribuira gasnom mreţom je

potencijalna opasnost iz osnovnog razloga što se

sastoji od cca 85 % metana, te je lako zapaljiv, a u

odreĊenim uslovima/uvjetima mješavine sa

vazduhom i eksplozivan. Kako su svi gasovodi pod

pritiskom izloţeni stalnoj opasnosti od oštećenja, to



75

se kod procjene opasnosti tretiraju zajedno sa

svojim elementima kao jako izduţeni sudovi pod

pritiskom, te je jasno da se transport i distribucija

gasa uvijek vrši uz visok stepen opasnosti.

Katastrofe mogu nastupiti uslijed :

1. djelovanja prirodnih sila

2. djelovanja ĉovjeka

3. zakazivanja tehnološkog funkcionisanja

sigurnosnih komponenti.

Pod djelovanjem prirodnih sila podrazumijeva se:

- zemljotres (slijeganje zemljišta, klizanje

terena, rušenje objekata, poţar i sl.),

- atmosferske padavine, poplave, led, poţari

izazvani i sl.

Mogući efekti opasnosti gasnog sistema

Po naĉinu izgradnje i funkcionalnosti izgraĊeni su

nadzemni objekti na gasnom sistemu, dok je sam

razvod (cjevovod) ukopan u zemlju na dubini od 60

– 120 cm.

Pored podjele na nadzemne i podzemne dijelove,

gasni sistem je tehnološki podijeljen prema

dimenzijama koje uslovljavaju i odreĊene opasnosti

kao što su preĉnik i pritisak u gasnim instalacijama.

Povredljivost nadzemnih objekata je daleko veće

od samih instalacija koje su ukopane u zemlju, pa

otuda i mogućnost opasnosti je prisutnija.

Zavisno od obima i mjesta opasnosti, efekti

opasnosti mogu biti višestruki kao što su:

- prekid snabdijevanja potrošaĉa prirodnim

gasom, te automatski prestanak rada svih

tehnologija i procesa koji se baziraju

iskljuĉivo na gas,

- poţar razliĉitog intenziteta ukoliko doĊe do

paljenja gasa,

- eksplozije razliĉitih detonacija zavisno od

prostora u kojem se desi i koncentracija gasa

u vazduhu,

- proširenje poţara na susjedne objekte,

- mogućnost ugroţavanja ljudskih ţivota, te

se kod procjene opasnosti tretiraju zajedno sa

svojim elementima kao jako izduţeni sudovi pod

pritiskom, te je jasno da se transport i distribucija

gasa uvijek vrši uz visok stepen opasnosti.

Havarije mogu nastupiti uslijed :

4. djelovanja prirodnih sila

5. djelovanja ĉovjeka

6. zakazivanja tehnološkog funkcionisanja

sigurnosnih komponenti.

Pod djelovanjem prirodnih sila podrazumijeva se:

- zemljotres (slijeganje zemljišta, klizanje

terena, rušenje objekata, poţar i sl.),

- atmosferske padavine, poplave, led, poţari

izazvani i sl.

Mogući efekti havarije gasnog sistema

Po naĉinu izgradnje i funkcionalnosti izgraĊeni su

nadzemni objekti na gasnom sistemu, dok je sam

razvod (cjevovod) ukopan u zemlju na dubini od 60

– 120 cm.

Pored podjele na nadzemne i podzemne dijelove,

gasni sistem je tehnološki podijeljen prema

dimenzijama koje uslovljavaju i odreĊene opasnosti

kao što su preĉnik i pritisak u gasnim instalacijama.

Povredljivost nadzemnih objekata je daleko veće

od samih instalacija koje su ukopane u zemlju, pa

otuda i mogućnost havarije je prisutnija.

Zavisno od obima i mjesta havarije, efekti havarije

mogu biti višestruki kao što su:

- prekid snabdijevanja potrošaĉa prirodnim

gasom, te automatski prestanak rada svih

tehnologija i procesa koji se baziraju

iskljuĉivo na gas,

- poţar razliĉitog intenziteta ukoliko doĊe do

paljenja gasa,

- eksplozije razliĉitih detonacija zavisno od

prostora u kojem se desi i koncentracija gasa

u vazduhu,

- proširenje poţara na susjedne objekte,

- mogućnost ugroţavanja ljudskih ţivota, te



76

- strah i nesigurnost graĊanstva u sigurnost

gasnog sistema .

Najveće katastrofe na ovim objektima moţe

izazvati ĉovjek svojom nemarnim odnosom i ne

poštivanjem propisa i tehniĉkih normativa.

Procjena latentne opasnosti od gasa bazira se na

slijedećem:

- prirodni gas osim smjese gorućih gasova –

metana, etana, propana, butana, vodika ĉine i ne

gorivi gasovi – azot CO2, vodena para te razne

primjese kao što su smole, prašina, naftalin,

sumpor, vodonik i amonijak.

- pri eksplozivnoj smjesi metana u gasu sa

vazduhom u cijevima i kanalima sa dovoljno

velikim duţinama i površinama popreĉnog

presjeka dolazi do jedne vrste brzog paljenja

koja prelazi u detonaciju. U stvarnosti

detonacija se dešava srazmjerno rijetko ali se ne

smije iskljuĉiti.

Neposredna ugroţenost od gasnih instalacija

(podzemni dijelovi gasnog sistema) je najĉešće

izraţena u izvoĊenju nedozvoljenih radnji u blizini

gasnih instalacija. Uslijed izvoĊenja radova bez

struĉnog osoblja, odnosno nadzora moţe doći do

oštećenja gasnih instalacija, a time i do prodiranja

gasa u atmosferu koji je eksplozivan pri

koncentracijama od 5–15 % i lakozapaljiv.

Mjere zaštite od požara i eksplozije za sprječavanje

mogućih oštećenja na objektima i instalacijama

gasnog sistema

Preventivne mjere zaštite na gasnom sistemu kao i

mjere u sluĉaju nastanka opasnost provode i

kontrolišu nadleţne sluţbe gasovoda i inspekcijski

organi.

U svrhu upoznavanja svih subjekata društvene

zaštite i samozaštite, a posebno što većeg broja

radnih ljudi i graĊana koji ţive i rade u neposrednoj

blizini objekata i instalacionog gasnog sistema

odnosno onih koji u svojstvu korisnika koriste

gasni ureĊaj i instalacije za tehnološki proces rada

ili zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora.

Obavezno treba primjeniti mjere koje su od

posebnog znaĉaja od sprjeĉavanja mogućeg

- strah i nesigurnost graĊanstva u sigurnost

gasnog sistema .

Najveće havarije na ovim objektima moţe izazvati

ĉovjek svojom nemarnim odnosom i ne

poštivanjem propisa i tehniĉkih normativa.

Procjena latentne opasnosti od gasa bazira se na

slijedećem:

- prirodni gas osim smjese gorućih gasova –

metana, etana, propana, butana, vodika ĉine i ne

gorivi gasovi – azot CO2, vodena para te razne

primjese kao što su smole, prašina, naftalin,

sumpor, vodonik i amonijak.

- pri eksplozivnoj smjesi metana u gasu sa

vazduhom u cijevima i kanalima sa dovoljno

velikim duţinama i površinama popreĉnog

presjeka dolazi do jedne vrste brzog paljenja

koja prelazi u detonaciju. U stvarnosti

detonacija se dešava srazmjerno rijetko ali se ne

smije iskljuĉiti.

Neposredna ugroţenost od gasnih instalacija

(podzemni dijelovi gasnog sistema) je najĉešće

izraţena u izvoĊenju nedozvoljenih radnji u blizini

gasnih instalacija. Uslijed izvoĊenja radova bez

struĉnog osoblja, odnosno nadzora moţe doći do

oštećenja gasnih instalacija, a time i do prodiranja

gasa u atmosferu koji je eksplozivan pri

koncentracijama od 5–15 % i lakozapaljiv.

Mjere zaštite od požara i eksplozije za sprječavanje

mogućih oštećenja na objektima i instalacijama

gasnog sistema

Preventivne mjere zaštite na gasnom sistemu kao i

mjere u sluĉaju nastanka havarije provode i

kontrolišu nadleţne sluţbe gasovoda i inspekcijski

organi.

U svrhu upoznavanja svih subjekata društvene

zaštite i samozaštite, a posebno što većeg broja

radnih ljudi i graĊana koji ţive i rade u neposrednoj

blizini objekata i instalacionog gasnog sistema

odnosno onih koji u svojstvu korisnika koriste

gasni ureĊaj i instalacije za tehnološki proces rada

ili zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora.

Obavezno treba primjeniti mjere koje su od

posebnog znaĉaja od sprjeĉavanja mogućeg



77

oštećenja na objektima gasnog sistema. Efikasne

mjere zaštite od poţara i eksplozija moguće je

preduzeti samo onda ako se dobro poznaju

opasnosti koje postoje na objektu i instalacijama

gasnog sistema. Pored specifiĉnih opasnosti koje su

posljedice vrste djelatnosti u toj oblasti postoje i

opšte opasnosti koje mogu biti i na drugim

mjestima. Prema tome potrebno je preduzeti,

odnosno pridrţavati, se mjera zaštite od poţara i

eksplozija na objektima i instalacijama gasnog

sistema kako slijedi:

- Prilikom izgradnje novih i adaptacije starih

objekata u neposrednoj blizini objekata i

instalacija gasnog sistema za vrijeme

izvoĊenja radova moraju se u skladu sa

zakonskim i tehniĉkim propisima preduzeti

sve mjere za sprjeĉavanje izbijanja poţara i

eksplozija, odnosno za gašenje nastalog

poţara.

- U krugu polupreĉnika 3m oko objekta

(RRS, PRS, itd.) i gasne instalacije, ne

smije se palliti niti prinositi vatra. U tom

krugu ne smiju se drţati lakozapaljive

materije, te materije koje su sklone

samozapaljenju, ne smije se koristiti

vatreno oruţje te upotrebljavati alat koji

prilikom upotrebe moţe izazvati varnicu.

- Iako su gasne instalacije hermetiĉne

opasnosti od poţara i eksplozije mogu

nastati uslijed kvara, porasta pritiska i

isticanja gasa u atmosferu, uslijed

nepravilnog rukovanja i nepridrţavanja

zakonskih i tehniĉkih propisa.

- U sluĉaju opasnosti od poţara i eksplozije

koje mogu nastati dejstvom spoljnih

utjecaja a odnosi se na mogućnosti

namjernog oštećenja gasnih instalacija od

strane trećih lica mora se obezbjediti

pojaĉana budnost u cilju zaštite objekata i

instalacija gasnog sistema.

- Na cijelom prostoru oko objekata

(RRS,PRS i dr.) i gasnih instalacija kao i u

blizini istih mora da vlada red i ĉistoća kako

ne bi došlo do ometanja vatrogasnih akcija i

dr. intervencija ako budu potrebne.

oštećenja na objektima gasnog sistema. Efikasne

mjere zaštite od poţara i eksplozija moguće je

preduzeti samo onda ako se dobro poznaju

opasnosti koje postoje na objektu i instalacijama

gasnog sistema. Pored specifiĉnih opasnosti koje su

posljedice vrste djelatnosti u toj oblasti postoje i

opšte opasnosti koje mogu biti i na drugim

mjestima. Prema tome potrebno je preduzeti,

odnosno pridrţavati, se mjera zaštite od poţara i

eksplozija na objektima i instalacijama gasnog

sistema kako slijedi:

- Prilikom izgradnje novih i adaptacije starih

objekata u neposrednoj blizini objekata i

instalacija gasnog sistema za vrijeme

izvoĊenja radova moraju se u skladu sa

zakonskim i tehniĉkim propisima preduzeti

sve mjere za sprjeĉavanje izbijanja poţara i

eksplozija, odnosno za gašenje nastalog

poţara.

- U krugu polupreĉnika 3m oko objekta

(RRS, PRS, itd.) i gasne instalacije, ne

smije se palliti niti prinositi vatra. U tom

krugu ne smiju se drţati lakozapaljive

materije, te materije koje su sklone

samozapaljenju, ne smije se koristiti

vatreno oruţje te upotrebljavati alat koji

prilikom upotrebe moţe izazvati varnicu.

- Iako su gasne instalacije hermetiĉne

opasnosti od poţara i eksplozije mogu

nastati uslijed kvara, porasta pritiska i

isticanja gasa u atmosferu, uslijed

nepravilnog rukovanja i nepridrţavanja

zakonskih i tehniĉkih propisa.

- U sluĉaju opasnosti od poţara i eksplozije

koje mogu nastati dejstvom spoljnih

utjecaja a odnosi se na mogućnosti

namjernog oštećenja gasnih instalacija od

strane trećih lica mora se obezbjediti

pojaĉana budnost u cilju zaštite objekata i

instalacija gasnog sistema.

- Na cijelom prostoru oko objekata

(RRS,PRS i dr.) i gasnih instalacija kao i u

blizini istih mora da vlada red i ĉistoća kako

ne bi došlo do ometanja vatrogasnih akcija i

dr. intervencija ako budu potrebne.



78

- U toku eksploatacije gasne mreţe

zabranjeno je u pojasu od 2,5 m lijevo i 2,5

m desno od gasovoda poduzimati bilo

kakve radnje koje bi mogle izazvati:

oštećenje cjevovoda

oštećenje izolacije

oštećenje nadzemnih instalacija i objekata

oštećenje signalizacije

Bez suglasnosti nadleţnih organa ne mogu se vršiti

nikakve radnje koje bi uzrokovale promjene u

pojasu od 5 m:

Radnje koje bi onemogućile pristup trasi gasnog

sistema, odnosno objekata i gasnih instalacija,

Korištenje zaštitnog pojasa od 5 m za bilo kakve

transporte preko trase gasnog sistema, izuzev

mjesta gdje je to predviĊeno,

Deponovanje bilo kakvih materijala na zaštitnom

pojasu bilo trajno odnosno privremeno.

U pojasu od 10 m lijevo odnosno desno od ose

gasovoda nakon izgradnje istog zabranjeno je

graditi objekte namijenjene za stanovanje ili

boravak ljudi bez obzira na stupanj sigurnosti

izgraĊenog gasovoda i bez obzira na to u koji je

razred svrstan pojas gasovoda.

Zabranjen je pristup neovlaštenim licima

nadzemnim objektima, postrojenju i ureĊajima

gasnog sistema i zemljišta na kojem se nalazi

objekt, postrojenje i ureĊaj gasnog sistema.

Parkiranje vozila ne smije se dozvoliti u blizini

gasnih instalacija i dr. postrojenja gasnog sistema (

na udaljenosti manjoj od 5 m).

U pojasu širokom 5 m sa obje strane raĉunajući od

ose cjevovoda zabranjeno je saditi biljke ĉije

korijenje raste dublje od 1 m odnosno za koje je

potrebno obraĊivati zemljište dublje od 0,5 m.

Organiziranost snaga koje bi se /angažirale na


- Nadleţni organi i sluţbe gasovoda,

- PVP Kiseljak,

- Jedinice civilne zaštite u sluĉaju većih havarija,

- PS i PU Kiseljak na obezbjeĊenju podruĉja na

kome je došlo do poţara odnosno havarije,

- U toku eksploatacije gasne mreţe

zabranjeno je u pojasu od 2,5 m lijevo i 2,5

m desno od gasovoda poduzimati bilo

kakve radnje koje bi mogle izazvati:

oštećenje cjevovoda

oštećenje izolacije

oštećenje nadzemnih instalacija i objekata

oštećenje signalizacije

Bez saglasnosti nadleţnih organa ne mogu se vršiti

nikakve radnje koje bi uzrokovale promjene u

pojasu od 5 m:

Radnje koje bi onemogućile pristup trasi gasnog

sistema, odnosno objekata i gasnih instalacija,

Korištenje zaštitnog pojasa od 5 m za bilo kakve

transporte preko trase gasnog sistema, izuzev

mjesta gdje je to predviĊeno,

Deponovanje bilo kakvih materijala na zaštitnom

pojasu bilo trajno odnosno privremeno.

U pojasu od 10 m lijevo odnosno desno od ose

gasovoda nakon izgradnje istog zabranjeno je

graditi objekte namijenjene za stanovanje ili

boravak ljudi bez obzira na stupanj sigurnosti

izgraĊenog gasovoda i bez obzira na to u koji je

razred svrstan pojas gasovoda.

Zabranjen je pristup neovlaštenim licima

nadzemnim objektima, postrojenju i ureĊajima

gasnog sistema i zemljišta na kojem se nalazi

objekt, postrojenje i ureĊaj gasnog sistema.

Parkiranje vozila ne smije se dozvoliti u blizini

gasnih instalacija i dr. postrojenja gasnog sistema (

na udaljenosti manjoj od 5 m).

U pojasu širokom 5 m sa obje strane raĉunajući od

ose cjevovoda zabranjeno je saditi biljke ĉije

korijenje raste dublje od 1 m odnosno za koje je

potrebno obraĊivati zemljište dublje od 0,5 m.

Organizovanost snaga koje bi se angažovale e na


- Nadleţni organi i sluţbe gasovoda,

- PVP Kiseljak,

- Jedinice civilne zaštite u sluĉaju većih havarija,

- PS i PU Kiseljak na obezbjeĊenju podruĉja na

kome je došlo do poţara odnosno havarije,



79

- Općinske sluţbe

SprovoĊenjem i kontrolom sprovoĊenja zakonom

propisanih preventivnih mjera svi nosioci zaštite u

velikoj mjeri doprinose povećanju sigurnosti i

bezbjednosti kako radnih ljudi i graĊana, tako i

materijalnih dobara u smislu zaštite od poţara,

eksplozije i opasnosti koje mogu nastati od

prirodnog gasa.

3. POSEBNE DOKUMENTE O SADAŠNJEM

STANJU RAZVOJA SUSTAVA/SISTEMA

ZAŠTITE I SPAŠAVANJA I NAĈIN

REALIZACIJE ZADATKA IZ PROGRAMA

RAZVOJA U POJEDINIM OBLASTIMA

3.1. Stanje organiziranosti snaga i sredstava za

zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih

nesreća.

Već smo ranije naveli kako u devet (9) mjesnih

zajednica koje gravitiraju na podruĉju općine

Kiseljak ţivi oko 24.000 stanovnika. Ljudski

potencijal moţe biti veoma ugroţen pogotovo ako

se uzme u obzir konfiguracija terena. Pogodna

okolnost je što je putna mreţa unutar općine dobro

razvijena koja spaja centralni dio općine sa svim

mjesnim zajednicama, što omogućava korištenje

istih u prebacivanju ljudi i materijalnih dobara.

Uskladištene materijalne rezerve, kulturne, škole,

poduzeća/preduzeća i dr. ĉine ovo podruĉje

ugroţenim i osjetljivim u svim vidovima mogućih

nesreća i katastrofa.

Organizacija i funkcioniranje sistema zaštite i

spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih

nepogoda, tehniĉko-tehnoloških, ekoloških i drugih

nesreća ili ratnih opasnosti, ostvaruje se putem

civilne zaštite.

Pri utvrĊivanju struktura civilne zaštite za podruĉje

općine Kiseljak navedeni elementi uzeti su u obzir

kao i potrebe i mogućnosti, vrsta i obim poslova i

drugi elementi bitni za organizovanje zaštite i

spašavanja. TakoĊer jedan od bitnih elemenata da

se u svim mjesnim zajednicama formiraju stoţeri,

odnosno prema teritorijalnom naĉelu za mjesna

podruĉja jedinice opće namjene.

- Općinske sluţbe

SprovoĊenjem i kontrolom sprovoĊenja zakonom

propisanih preventivnih mjera svi nosioci zaštite u

velikoj mjeri doprinose povećanju sigurnosti i

bezbjednosti kako radnih ljudi i graĊana, tako i

materijalnih dobara u smislu zaštite od poţara,

eksplozije i havarije koje mogu nastati od

prirodnog gasa.

3. POSEBNE DOKUMENTE O SADAŠNJEM

STANJU RAZVOJA SUSTAVA/SISTEMA

ZAŠTITE I SPAŠAVANJA I NAĈIN

REALIZACIJE ZADATKA IZ PROGRAMA

RAZVOJA U POJEDINIM OBLASTIMA

3.1. Stanje organizovanosti snaga i sredstava za

zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih

nesreća.

Već smo ranije naveli da u devet (9) mjesnih

zajednica koje gravitiraju na podruĉju općine

Kiseljak ţivi oko 24.000 stanovnika. Ljudski

potencijal moţe biti veoma ugroţen pogotovo ako

se uzme u obzir konfiguracija terena. Pogodna

okolnost je što je putna mreţa unutar općine dobro

razvijena koja spaja centralni dio općine sa svim

mjesnim zajednicama, što omogućava korištenje

istih u prebacivanju ljudi i materijalnih dobara.

Uskladištene materijalne rezerve, kulturne, škole,

poduzeća/preduzeća i dr. ĉine ovo podruĉje

ugroţenim i osjetljivim u svim vidovima mogućih

nesreća i havarija.

Organizacija i funkcioniranje sistema zaštite i

spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih

nepogoda, tehniĉko-tehnoloških, ekoloških i drugih

nesreća ili ratnih opasnosti, ostvaruje se putem

civilne zaštite.

Pri utvrĊivanju struktura civilne zaštite za podruĉje

općine Kiseljak navedeni elementi uzeti su u obzir

kao i potrebe i mogućnosti, vrsta i obim poslova i

drugi elementi bitni za organizovanje zaštite i

spašavanja. TakoĊer jedan od bitnih elemenata da

se u svim mjesnim zajednicama formiraju štabovi,

odnosno prema teritorijalnom naĉelu za mjesna

podruĉja jedinice opće namjene.



80

Civilna zaštita obuhvaća:

- mjere zaštite i spašavanja,

- stoţerecivilne zaštite,

- povjerenike civilne zaštite,

- jedinice civilne zaštite,

- sluţbe zaštite i spašavanja,

- osobnu i uzajamnu zaštitu graĊana,

- rukovoĊenje i upotrebu snaga i sredstava

civilne zaštite,

- sluţbu civilne zaštite općine Kiseljak.

Preventivne mjere zaštite i spašavanja

U cilju provoĊenja zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara, na podruĉju općine Kiseljak,

od prirodnih i drugih nesreća provode se navedene

mjere: sklanjanje ljudi i materijalnih dobara,

evakuacija, zbrinjavanje ugroţenih i stradalih,

zamraĉivanje, zaštita i spašavanje od radioloških,

kemijskih i bioloških sredstava, zaštita i spašavanje

od rušenja, zaštita i spašavanje na vodi i pod

vodom, zaštita i spašavanje od poţara, zaštita od

neeksplodiranih ubojnih sredstava, prva medicinska

pomoć, zaštita i spašavanje ţivotinja i namirnica

ţivotinjskog porijekla, asanacija terena, zaštita

okoliša, zaštita bilja i biljnih proizvoda.

Zadaci na provođenju mjera zaštite i spašavanja

Mjere i postupci zaštite i spašavanja u toku trajanja

prirodne i druge nepogode obuhvaćaju

: neposredno uĉešće odgovarajućih sluţbi zaštite i

spašavanja, odnosno odgovarajućih jedinica civilne

zaštite, kao i povjerenika, te angaţiranju struĉnih

sluţbi iz oblasti: zdravstva, komunalija,

graĊevinarstva i dr.

Mjere i postupci zaštite i spašavanja moraju biti

meĊusobno usklaĊeni i to: planovi zaštite pravnih

lica s planom zaštite općine, planovi zaštite općine

Kiseljak sa planom zaštite kantona, a planovi

zaštite kantona sa planom zaštite prirodnih i drugih

nesreća Federacije.

Zadaci postrojbi civilne zaštite opće namjene u

zaštiti i spašavanju od prirodnih i drugih nesreća

Postrojba civilne zaštite izvršavaju zadatke zaštite i

Civilna zaštita obuhvata:

- mjere zaštite i spašavanja,

- štabove civilne zaštite,

- povjerenike civilne zaštite,

- jedinice civilne zaštite,

- sluţbe zaštite i spašavanja,

- liĉnu i uzajamnu zaštitu graĊana,

- rukovoĊenje i upotrebu snaga i sredstava

civilne zaštite,

- sluţbu civilne zaštite općine Kiseljak.

Preventivne mjere zaštite i spašavanja

U cilju provoĊenja zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara, na podruĉju općine Kiseljak,

od prirodnih i drugih nesreća provode se navedene

mjere: sklanjanje ljudi i materijalnih dobara,

evakuacija, zbrinjavanje ugroţenih i stradalih,

zamraĉivanje, zaštita i spašavanje od radioloških,

hemijskih

i bioloških sredstava, zaštita i spašavanje od

rušenja, zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,

zaštita i spašavanje od poţara, zaštita od

neeksplodiranih ubojnih sredstava, prva medicinska

pomoć, zaštita i spašavanje ţivotinja i namirnica

ţivotinjskog porijekla, asanacija terena, zaštita

okoliša, zaštita bilja i biljnih proizvoda.

Zadaci na provođenju mjera zaštite i spašavanja

Mjere i postupci zaštite i spašavanja u toku trajanja

prirodne i druge nepogode obuhvataju: neposredno

uĉešće odgovarajućih sluţbi zaštite i spašavanja,

odnosno odgovarajućih jedinica civilne zaštite, kao

i povjerenika, te angaţiranju struĉnih sluţbi iz

oblasti: zdravstva, komunalija, graĊevinarstva i dr.

Mjere i postupci zaštite i spašavanja moraju biti

meĊusobno usklaĊeni i to: planovi zaštite pravnih

lica s planom zaštite općine, planovi zaštite općine

Kiseljak sa planom zaštite kantona, a planovi

zaštite kantona sa planom zaštite prirodnih i drugih

nesreća Federacije.

Zadaci jedinica/ civilne zaštite opće namjene u


Jedinice civilne zaštite izvršavaju zadatke zaštite i



81

spašavanja stanovništva i materijalnih dobara,

otklanjanju posljedica od prirodnih i drugih nesreća

i stvaraju uslove za daljni normalan ţivot i rad.U

ovom cilju, jedinice intervenišu u svim vrstama

opasnosti radi pruţanja pomoći ugroţenom

stanovništvu, snabdijevanja stoţera jedinica i ljudi

angaţovanih na zaštiti i spašavanju, vodom,

hranom, odjećom, obućom i sredstvima za rad na

zaštiti i spašavanju materijalnih dobara u sredinama

gdje su obrazovane, a po potrebi i naredbi OŠCZ

mogu se angaţirati i za intervencije na širem

podruĉju općine.

Postrojbe civilne zaštite spacijalizirane namjene

Postrojbe civilne zaštite spacijalizirane namjene

formiraju se radi izvršavanja sloţenijih i istovrsnih

zadataka zaštite i spašavanja ĉiji pripadnici pri

vršenju tih poslova moraju imati struĉno znanje za

pravilnu upotrebu tehniĉkih sredstava i opreme.

3.2. Stoţer civilne zaštite

Općinski stoţer civilne zaštite obrazuje se kao

struĉno operativni organ za obavljanje poslova koji

su regulisani/regulirani Zakonom o zaštiti i

spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih

i drugih nesreća.U devet (9) mjesnih zajednica na

podruĉju općine Kiseljak je u toku, obrazovanje,

stoţera civilne zaštite.

FORMACIJA OPĆINSKOG STOŢERA

CIVILNE ZAŠTITE

(tabela broj 16)

Mladen

Mišurić

Ramljak

Naĉelnik općine

Nijaz

Bunjo

Pom.naĉelnika za CZ

Muvedet

Bejtić

Za mjere zaštite i spašavanja od

RHB/RKB

Munib

Bureković

Za mjere zaštite od

neeksplodiranih ubojnih

sredstava (NUS-a)

spašavanja stanovništva i materijalnih dobara,

otklanjanju posljedica od prirodnih i drugih nesreća

i stvaraju uslove za daljni normalan ţivot i rad.U

ovom cilju, jedinice intervenišu u svim vrstama

opasnosti radi pruţanja pomoći ugroţenom

stanovništvu, snabdijevanja štabova jedinica i ljudi

angaţovanih na zaštiti i spašavanju, vodom,

hranom, odjećom, obućom i sredstvima za rad na

zaštiti i spašavanju materijalnih dobara u sredinama

gdje su obrazovane, a po potrebi i naredbi OŠCZ

mogu se angaţovati i za intervencije na širem

podruĉju općine.

Jedinice civilne zaštite spacijalizovane namjene

Jedinice civilne zaštite spacijalizovane namjene

formiraju se radi izvršavanja sloţenijih i istovrsnih

zadataka zaštite i spašavanja ĉiji pripadnici pri

vršenju tih poslova moraju imati struĉno znanje za

pravilnu upotrebu tehniĉkih sredstava i opreme.

3.2. Štab civilne zaštite

Općinski štab civilne zaštite obrazuje se kao

struĉno operativni organ za obavljanje poslova koji

su regulisani/regulirani Zakonom o zaštiti i

spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih

i drugih nesreća.U devet (9) mjesnih zajednica na

podruĉju općine Kiseljak je u toku, obrazovanje,

štabova/ civilne zaštite.

FORMACIJA OPĆINSKOG ŠTABA CIVILNE

ZAŠTITE

(tabela broj 16)

Mladen

Mišurić

Ramljak

Naĉelnik općine

Nijaz

Bunjo

Pom.naĉelnika za CZ

Muvedet

Bejtić


RHB/RKB

Munib

Bureković

Za mjere zaštite od

neeksplodiranih ubojnih

sredstava (NUS-a)



82

Marinko

Komšić


rušenja (graĊevinski poslovi)

Irena

Petrović

Za mjere zaštite zbrinjavanja

ugroţenih i stradalih

(snabdijevanja)

Nikola

Grubešić

Za mjere zaštite i spašavanja na

vodi i

podvodom(poplava,klizišta,oluja,

Azemina

Nuhić

Za mjere zaštite sklanjanja ljudi i

materijalnih dobara-

zamraĉivanje i evakuacija

Pero

Lovrić

Za mjere zaštite,asanacija terena

i zaštita okoliša

Slavko

Jurić

Za mjere zaštite od poţara

Zdenko

Komšić

Za mjere zaštite spašavanja

ţivotinja i namirnica

ţivotinjskog podrijekla,bilja i

biljnih proizvoda

Ivo

Marušić

Za mjere zaštite u drumskom

prometu-transporta eksplozivnih

i lako zapaljivi tvari

Mladen

Medić

Za mjere zaštite odrţavanja

vodovoda-komunalne poslove

Marko

Franković

Za mjere zaštite prve medicinske

pomoći (PMP)

FORMACIJA STOŢERA POVJERENIKA I

POSTROJBI OPĆE NAMJENE U MZ-a

Bukovica vod-1/u štabu-3/u vodu 32/povjerenik

2=37

Lepenica vod-1/ u štabu-3/u vodu 32/povjerenik

2=37

Draţevići vod-1/ u štabu-3/u vodu 32/povjerenik

2=37

Brnjaci vod-1/ u štabu-3/u vodu 32/povjerenik

2=37

Topole vod-1/odjeljenje-1/ u štabu-3/u odjeljenju

Marinko

Komšić


rušenja (graĊevinski poslovi)

Irena

Petrović

Za mjere zaštite zbrinjavanja

ugroţenih i stradalih

(snabdijevanja)

Nikola

Grubešić

Za mjere zaštite i spašavanja na

vodi i

podvodom(poplava,klizišta,oluja,

Azemina

Nuhić

Za mjere zaštite sklanjanja ljudi i

materijalnih dobara-

zamraĉivanje i evakuacija

Pero

Lovrić

Za mjere zaštite,asanacija terena

i zaštita okoliša

Slavko

Jurić

Za mjere zaštite od poţara

Zdenko

Komšić

Za mjere zaštite spašavanja

ţivotinja i namirnica

ţivotinjskog podrijekla,bilja i

biljnih proizvoda

Ivo

Marušić

Za mjere zaštite u drumskom

prometu-transporta eksplozivnih

i lako zapaljivi tvari

Mladen

Medić

Za mjere zaštite odrţavanja

vodovoda-komunalne poslove

Marko

Franković

Za mjere zaštite prve medicinske

pomoći (PMP)

FORMACIJA ŠTABOVA POVJERENIKA I

JEDINICA OPĆE NAMJENE U MZ-a

Bukovica vod-1/u štabu-3/u vodu 32/povjerenik

2=37

Lepenica vod-1/ u štabu-3/u vodu 32/povjerenik

2=37

Draţevići vod-1/ u štabu-3/u vodu 32/povjerenik

2=37

Brnjaci vod-1/ u štabu-3/u vodu 32/povjerenik

2=37

Topole vod-1/odjeljenje-1/ u štabu-3/u odjeljenju



83

11/ povjerenik 1=15

Kiseljak vod-1/u štabu-5/u vodu 32/povjerenik

4=41

Gromiljak vod-1/u štabu-5/u vodu 32/povjerenik

4=41

Brestovsko vod-1/u štabu-3/u vodu 32/povjerenik

2=37

Bilalovac vod-1/u štabu-3/u vodu 32/povjerenik

2=37

Zadaci Općinskog stožera civilne zaštite u

rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja

Općinski stoţer civilne zaštite u okviru svojih

prava i duţnosti u rukovoĊenju zaštitom od

prirodnih i drugih nesreća poduzima sljedeće

aktivnosti :

utvrĊuje procjenu ugroţenosti od prirodnih i drugih

nesreća sa mogućim posljedicama po ljude i

materijalna dobra i uĉestvuje u izradi plana zaštite,

rukovodi jedinicama i povjerenicima u akcijama

zaštite i spašavanja,

prati i ostvaruje uvid u organizaciju i provoĊenje

priprema za zaštitu,

ostvaruje saradnju sa stoţerima civilne zaštite u

MZ i poduzećima/preduzećima,

ostvaruje suradnju sa Federalnim stoţerom civilne

zaštite, Kantonalnim stoţerom civilne zaštite ,

štabovima drugih općina, sa sluţbama općine i

drugim pravnim licima u vezi provoĊenja zaštite od

prirodnih i drugih nesreća,

za vrijeme trajanja stanja prirodnih pojava i drugih

nesreća, organizuje prijem i raspodjelu pomoći

ugroţenim i nastradalim graĊanima sve dok

redovne sluţbe ne preuzmu tu obavezu.

nareĊuje aktiviranje i upotrebu jedinica i sredstava

civilne zaštite općine, preduzeća i drugih pravnih

lica na podruĉju općine,

informiše graĊane o poduzetim mjerama zaštite i

posljedicama od prirodnih i drugih nesreća,

izvještava Općinskog naĉelnika, Kantonalni stoţer

civilne zaštite, Federalni štab civilne zaštite o

preduzetim mjerama i posljedicama nastalim

prirodnih i drugih nesreća,podnosi zahtjev drugim

općinama za uĉešće jedinica u zaštiti od prirodnih i

drugih nesreća,

11/ povjerenik 1=15

Kiseljak vod-1/u štabu-5/u vodu 32/povjerenik

4=41

Gromiljak vod-1/u štabu-5/u vodu 32/povjerenik

4=41

Brestovsko vod-1/u štabu-3/u vodu 32/povjerenik

2=37

Bilalovac vod-1/u štabu-3/u vodu 32/povjerenik

2=37

Zadaci Općinskog štaba civilne zaštite u

rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja

Općinski štab civilne zaštite u okviru svojih prava i

duţnosti u rukovoĊenju zaštitom od prirodnih i

drugih nesreća poduzima sljedeće aktivnosti :

utvrĊuje procjenu ugroţenosti od prirodnih i drugih

nesreća sa mogućim posljedicama po ljude i

materijalna dobra i uĉestvuje u izradi plana zaštite,

rukovodi jedinicama i povjerenicima u akcijama


prati i ostvaruje uvid u organizaciju i provoĊenje

priprema za zaštitu,

ostvaruje saradnju sa štabovima civilne zaštite u

MZ i poduzećima/preduzećima,

ostvaruje suradnju sa Federalnim štabom civilne

zaštite, Kantonalnim štabom civilne zaštite ,

štabovima drugih općina, sa sluţbama općine i

drugim pravnim licima u vezi provoĊenja zaštite od


za vrijeme trajanja stanja prirodnih pojava i drugih

nesreća, organizuje prijem i raspodjelu pomoći

ugroţenim i nastradalim graĊanima sve dok

redovne sluţbe ne preuzmu tu obavezu.

nareĊuje aktiviranje i upotrebu jedinica i sredstava

civilne zaštite općine, preduzeća i drugih pravnih

lica na podruĉju općine,

informiše graĊane o poduzetim mjerama zaštite i

posljedicama od prirodnih i drugih nesreća,

izvještava Općinskog naĉelnika, Kantonalni štab

civilne zaštite, Federalni štab civilne zaštite o

preduzetim mjerama i posljedicama nastalim


podnosi zahtjev drugim općinama za uĉešće

jedinica u zaštiti od prirodnih i drugih nesreća,



84

obrazuje radne jedinice od graĊana, rukovodi tim

jedinicama, kao i mobilisanim graĊanima u zaštiti

od prirodnih nepogoda i drugih nesreća.Podnosi

zahtjev MUP-a i Oruţanih snaga BiH za uĉešće u

zaštiti od prirodnih i dr. nesreća.

Rad Stoţera civilne zaštite moţe da zavisi od :

- vrste prirodnih i drugih nesreća,

- zahvaćenog prostora i

- intenziteta prirodnih i drugih nesreća.

Naĉelno uzevši, od momenta saznanja za nastanak

prirodnih nepogoda i drugih nesreća, ili objave iste

putem sredstava javnog informisanja, zapovjednik

Štaba mora ostvariti neprekidni kontakt sa

Kantonalnim stoţerom civilne zaštite i stoţerima

CZ u MZ u kojima je intenzitet prirodnih i drugih

nesreća najveći.

Nakon informiranja o najbitnijim elementima

nastale situacije, dobivanja nareĊenja za izvršenje

mobilizacije od Općinskog naĉelnika i ovlaštenja

za aktiviranje svih snaga i sredstava, zapovjednik i

naĉelnik OŠCZ procjenjuju:

Postoji li potreba za aktiviranjem cjelokupnog

sastava Stoţera ili samo pojedinaĉnih ĉlanova ĉije

su funkcije i zaduţenja u neposrednoj vezi sa

nastalom situacijom,

koje bi vrste jedinica trebalo aktivirati, u kojim

sredinama i u kojem obimu,

koje bi vrste mjera zaštite i spašavanja trebalo

intenzivirati,

sa kojim organima i preduzećima prvenstveno

uspostaviti kontakt i koordinaciju i organizovati

sadejstvo,

na kojem nivou organizovati deţurstvo, oslanjajući

se na Općinski operativni centar za obavještavanje.

Prioritet u aktiviranju jedinica u naĉelu trebalo bi

da imaju jedinice opšte namjene i vatrogasne

jedinice, a ostale zavisno od procjene konkretne

situacije.

3.3. Povjerenici civilne zaštite

Povjerenici civilne zaštite odreĊuju se u naselju,

dijelu naselja, stambenim zgradama, selima i

zaseocima, u organima i ustanovama i pravnim

licima.

Zadatci povjerenika

obrazuje radne jedinice od graĊana, rukovoditim

jedinicama, kao i mobilisanim graĊanima u zaštiti

od prirodnih nepogoda i drugih nesreća.Podnosi

zahtjev MUP-a i Oruţanih snaga BiH za uĉešće u

zaštiti od prirodnih i dr. nesreća.

Rad Štaba/ civilne zaštite moţe da zavisi od :

- vrste prirodnih i drugih nesreća,

- zahvaćenog prostora i

- intenziteta prirodnih i drugih nesreća.

Naĉelno uzevši, od momenta saznanja za nastanak

prirodnih nepogoda i drugih nesreća, ili objave iste

putem sredstava javnog informisanja, zapovjednik

Štaba mora ostvariti neprekidni kontakt sa

Kantonalnim štabom civilne zaštite i štabovima CZ

u MZ u kojima je intenzitet prirodnih i drugih

nesreća najveći.

Nakon informisanja o najbitnijim elementima

nastale situacije, dobivanja nareĊenja za izvršenje

mobilizacije od Općinskog naĉelnika i ovlaštenja

za aktiviranje svih snaga i sredstava, zapovjednik i

naĉelnik OŠCZ procjenjuju:

da li postoji potreba za aktiviranjem cjelokupnog

sastava Štaba/ ili samo pojedinaĉnih ĉlanova ĉije su

funkcije i zaduţenja u neposrednoj vezi sa

nastalom situacijom,

koje bi vrste jedinica trebalo aktivirati, u kojim

sredinama i u kojem obimu, koje bi vrste mjera

zaštite i spašavanja trebalo intenzivirati,

sa kojim organima i preduzećima prvenstveno

uspostaviti kontakt i koordinaciju i organizovati

sadejstvo,

na kojem nivou organizovati deţurstvo, oslanjajući

se na Općinski operativni centar za obavještavanje.

Prioritet u aktiviranju jedinica u naĉelu trebalo bi

da imaju jedinice opšte namjene i vatrogasne

jedinice, a ostale zavisno od procjene konkretne

situacije.

3.3. Povjerenici civilne zaštite

Povjerenici civilne zaštite odreĊuju se u naselju,

dijelu naselja, stambenim zgradama, selima i

zaseocima, u organima i ustanovama i pravnim

licima.

Zadaci povjerenika



85

Povjerenici u naseljima vrše poslove koji se odnose

na organiziranje poslova i poduzimanje

neposrednih mjera na uĉešću graĊana u provoĊenju

samozaštite. TakoĊer poduzimaju mjere zaštite i

spašavanja koje su od znaĉaja za samozaštitu.

Uĉestvuju u svim aktivnostima civilne zaštite koje

su u akcijama zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara na odreĊenom podruĉju.

Planom zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih

nesreća vrši se odreĊivanje broja povjerenika

civilne zaštite, razrada njihovih poslova i zadataka

u miru, za vrijeme prirodnih i drugih nesreća.

Povjerenici u organima uprave i drugim organima

vlasti, ustanovama i pravnim licima vrše poslove

koji se odnose na organiziranje i pripremanje mjera

i aktivnosti na sudjelovanju sluţbenika i

namještenika na provoĊenju liĉne i kolektivne

zaštite i mjera zaštite i spašavanja u zgradama i

objektima za koje su zaduţeni.

3.4. Postrojbe civilne zaštite

Samostalni vodovi civilne zaštite opće namjene

formiraju se u mjesnim zajednicama: Bukovica,

Lepenica, Draţevići, Brnjaci, Topole, Kiseljak,

Gromiljak, Brestovsko i Bilalovac.

Postrojbe specijaliziranee namjene

Zadaci specijaliziranih postrojbi civilne zaštite u


- sanacija objekata ugroţenih od prirodnih i

drugih nesreća,

- sklanjanje ljudi i materijalnih dobara

ugroţenih prirodnom i drugom nesrećom

- otkrivanje zatrpanih u ruševinama i

spašavanje istih,

- gašenje poĉetnih i poţara većih razmjera,

- asanacija terena,

Specijalizirane jedinice civilne zaštite općine

Kiseljak mogu se koristiti na cijeloj teritoriji

općine, a na osnovu naredbe OŠCZ.

Vatrogasna postrojba moţe se angaţirati u zaštiti i

spašavanju od slijedećih prirodnih i drugih nesreća:

- zemljotres – zaštita od poţara, spašavanje iz

ruševina ljudi i dobara,

Povjerenici u naseljima vrše poslove koji se odnose

na organiziranje poslova i poduzimanje

neposrednih mjera na uĉešću graĊana u provoĊenju

samozaštite. TakoĊer poduzimaju mjere zaštite i

spašavanja koje su od znaĉaja za samozaštitu.

Uĉestvuju u svim aktivnostima civilne zaštite koje

su u akcijama zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara na odreĊenom podruĉju.

Planom zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih

nesreća vrši se odreĊivanje broja povjerenika

civilne zaštite, razrada njihovih poslova i zadataka

u miru, za vrijeme prirodnih i drugih nesreća.

Povjerenici u organima uprave i drugim organima

vlasti, ustanovama i pravnim licima vrše poslove

koji se odnose na organiziranje i pripremanje mjera

i aktivnosti na sudjelovanju sluţbenika i

namještenika na provoĊenju liĉne i kolektivne

zaštite i mjera zaštite i spašavanja u zgradama i

objektima za koje su zaduţeni.

3.4. Jedinice civilne zaštite

Samostalni vodovi civilne zaštite opće namjene

formiraju se u mjesnim zajednicama: Bukovica,

Lepenica, Draţevići, Brnjaci, Topole, Kiseljak,


Jedinice specijalizovane namjene

Zadaci specijalizovanih jedinica civilne zaštite u


- sanacija objekata ugroţenih od prirodnih i

drugih nesreća,

- sklanjanje ljudi i materijalnih dobara

ugroţenih prirodnom i drugom nesrećom

- otkrivanje zatrpanih u ruševinama i

spašavanje istih,

- gašenje poĉetnih i poţara većih razmjera,

- asanacija terena,

Specijalizovane jedinice civilne zaštite općine

Kiseljak mogu se koristiti na cijeloj teritoriji

općine, a na osnovu naredbe OŠCZ.

Vatrogasna jedinica moţe se angaţovati u zaštiti i

spašavanju od slijedećih prirodnih i drugih nesreća:

- zemljotres – zaštita od poţara, spašavanje iz

ruševina ljudi i dobara,



86

- prometnih udesi – zaštita od poţara,

spašavanje ugroţenih,

- snjeţne padavine – rašĉišćavanje nanosa,


- klizišta – crpljenje i kanalisanje voda,


- poplave - crpljenje i kanalisanje voda,

spašavanje ugroţenih

Postrojba za zaštitu i spašavanje iz ruševina moţe

se angaţirati u zaštiti i spašavanju od slijedećih

prirodnih i drugih nesreća:

- zemljotres,

- saobraćajni udesi,

- snjeţne padavine,

- klizišta,

- poplave.

3.5. Sluţbe zaštite i spašavanja

Sluţbe zaštite i spašavanja na podruĉju općine

Kiseljak organizuju se u pravnim licima iz oblasti:

zdravstva, komunalnih poslova, vodoprivrede,

šumarstva i graĊevinarstva, te u udruţenjima

graĊana: gorska sluţba spašavanja, planinarsko

društvo i dobrovoljno vatrogasno društvo.

Zadaci službi za zaštitu i spašavanja od prirodnih i

drugih nesreća

Sluţbe zaštite i spašavanja vrše poslove zaštite i

spašavanja koji proizlaze iz osnovne djelatnosti, te

poslove sluţba ostvaruje provoĊenjem preventivnih

i operativnih mjera zaštite i spašavanja.

- Preventivne mjere prvenstveno se odnose

na provoĊenju odgovarajućih mjera u

okviru redovne djelatnosti, te se mogu

sprijeĉiti ili ublaţiti prirodne ili druge

pojave.

- Operativne mjere sprovode se u toku

angaţiranja na zaštitu i spašavanje do

otklanjanja nastalih posljedica.

3.6. Osobnai uzajamna zaštita graĊana

U sluĉajevima nastanaka prirodnih i drugih nesreća

, kada OŠCZ raspoloţivim ljudstvom ne moţe da

otkloni uzroke nepogode ili njene posljedice,

dobrovoljno se mogu angaţirati graĊani sa teritorije

općine, od 16 – 60 godina starosti, a koje nije

- saobraćajni udesi – zaštita od poţara,


- snjeţne padavine – rašĉišćavanje nanosa,


- klizišta – crpljenje i kanalisanje voda,


- poplave - crpljenje i kanalisanje voda,

spašavanje ugroţenih

Jedinica za zaštitu i spašavanje iz ruševina moţe se

angaţovati/ u zaštiti i spašavanju od slijedećih

prirodnih i drugih nesreća:

- zemljotres,

- saobraćajni udesi,

- snjeţne padavine,

- klizišta,

- poplave.

3.5. Sluţbe zaštite i spašavanja

Sluţbe zaštite i spašavanja na podruĉju općine

Kiseljak organizuju se u pravnim licima iz oblasti:

zdravstva, komunalnih poslova, vodoprivrede,

šumarstva i graĊevinarstva, te u udruţenjima

graĊana: gorska sluţba spašavanja, planinarsko

društvo i dobrovoljno vatrogasno društvo.

Zadaci službi za zaštitu i spašavanja od prirodnih i

drugih nesreća

Sluţbe zaštite i spašavanja vrše poslove zaštite i

spašavanja koji proizlaze iz osnovne djelatnosti, te

poslove sluţba ostvaruje provoĊenjem preventivnih

i operativnih mjera zaštite i spašavanja.

- Preventivne mjere prvenstveno se odnose

na provoĊenju odgovarajućih mjera u

okviru redovne djelatnosti, te se mogu

sprijeĉiti ili ublaţiti prirodne ili druge

pojave.

- Operativne mjere sprovode se u toku

angaţiranja na zaštitu i spašavanje do

otklanjanja nastalih posljedica.

3.6. Liĉna i uzajamna zaštita graĊana

U sluĉajevima nastanaka prirodnih i drugih nesreća

, kada OŠCZ raspoloţivim ljudstvom ne moţe da

otkloni uzroke nepogode ili njene posljedice,

dobrovoljno se mogu angaţovati graĊani sa

teritorije općine, od 16 – 60 godina starosti, a koje



87

rasporeĊeno po bilo kojem osnovu , na zadacima


Od ovog ljudstva se po mjesnim zajednicama

formiraju radne jedinice koje se preko štabova

mjesnih zajednica ukljuĉuju u akcije zaštite i

spašavanja ljudi i materijalnih dobara.

Radne jedinice mogu se upotrijebiti za:

- evakuaciju i zbrinjavanje ljudi i mat.

dobara,

- dislokaciju proizvodnih kapaciteta, sirovina

i poluproizvoda,

- ispomoć komunalnim i graĊevinskim

postrojbama, organizacijama i snagama CZ.

pri rašĉišćavanju i spašavanju iz ruševina,

- rušenje objekata i izgradnja nasipa kanala i

propusta,

- izradu kanalizacione i vodovodne mreţe,

- uspostavljanje pješaĉkih prilaza.

3.7. RukovoĊenje i upotreba snaga i sredstava

civilne zaštite

Općinski stoţer odluĉuje o upotrebi snaga i

sredstava civilne zaštite na podruĉju općine

Kiseljak.

Tijekom rukovoĊenja akcije zaštite i spašavanja,

štab mjesne zajednice provodi odluke i naredbe

Općinskog stoţera, a Općinski stoţer provodi

odluke i naredbe Kantonalnog stoţera civilne

zaštite i odluke i naredbe Federalnog štaba civilne

zaštite.

Jedinice i povjerenici civilne zaštite, sluţbe zaštite i

spašavanja, kao i sredstva civilne zaštite,

upotrebljavaju se u svim vrstama opasnosti u miru i

ratu, kada ljudi i materijalna dobra budu ugroţeni

prirodnim i drugim nesrećama, kao i za vrijeme

vjeţbi i drugih oblika obuke.

Upotreba snaga i sredstava, na zadacima zaštite i

spašavanja na podruĉju općine, traje do momenta

kada je završeno spašavanje ugroţenih i stradalih

ljudi i materijalnih dobara, odnosno kada se ocijeni

da daljnju aktivnost na obavljanju tih poslova i

zadataka mogu uspješno provoditi nadleţni organi i

pravna lica u okviru svoje redovne djelatnosti o

ĉemu odluĉuje Općinski stoţer.U tijeku vršenja

poslova iz svoje nadleţnosti komandovanje

nije rasporeĊeno po bilo kojem osnovu , na

zadacima zaštite i spašavanja.

Od ovog ljudstva se po mjesnim zajednicama

formiraju radne jedinice koje se preko štabova

mjesnih zajednica ukljuĉuju u akcije zaštite i

spašavanja ljudi i materijalnih dobara.

Radne jedinice mogu se upotrijebiti za:

- evakuaciju i zbrinjavanje ljudi i mat.

dobara,

- dislokaciju proizvodnih kapaciteta, sirovina

i poluproizvoda,

- ispomoć komunalnim i graĊevinskim

jedinicama, organizacijama i snagama CZ.

pri rašĉišćavanju i spašavanju iz ruševina,

- rušenje objekata i izgradnja nasipa kanala i

propusta,

- izradu kanalizacione i vodovodne mreţe,

- uspostavljanje pješaĉkih prilaza.

3.7. RukovoĊenje i upotreba snaga i sredstava

civilne zaštite

Općinski štab odluĉuje o upotrebi snaga i sredstava

civilne zaštite na podruĉju općine Kiseljak.

Tokom rukovoĊenja akcije zaštite i spašavanja,

štab mjesne zajednice provodi odluke i naredbe

Općinskog štaba, a Općinski štab provodi odluke i

naredbe Kantonalnog štaba civilne zaštite i odluke i

naredbe Federalnog štaba civilne zaštite.

Jedinice i povjerenici civilne zaštite, sluţbe zaštite i

spašavanja, kao i sredstva civilne zaštite,

upotrebljavaju se u svim vrstama opasnosti u miru i

ratu, kada ljudi i materijalna dobra budu ugroţeni

prirodnim i drugim nesrećama, kao i za vrijeme

vjeţbi i drugih oblika obuke.

Upotreba snaga i sredstava, na zadacima zaštite i

spašavanja na podruĉju općine, traje do momenta

kada je završeno spašavanje ugroţenih i stradalih

ljudi i materijalnih dobara, odnosno kada se ocijeni

da daljnju aktivnost na obavljanju tih poslova i

zadataka mogu uspješno provoditi nadleţni organi i

pravna lica u okviru svoje redovne djelatnosti o

ĉemu odluĉuje Općinski štab.

U toku vršenja poslova iz svoje nadleţnosti

komandovanje jedinicama civilne zaštite vrše

komandiri tih jedinica.



88

jedinicama civilne zaštite vrše zapovjednici tih

jedinica.

Lica rasporeĊena u jedinice civilne zaštite

izvršavaju nareĊenja zapovjednika postrojbe

civilne zaštite u koju su rasporeĊena, a jedinice

civilne zaštite izvršavaju nareĊenja nadleţnog

stoţera.

Redoslijed angaţiranja snaga na zaštiti i spašavanju

stanovništva i materijalnih dobara u zavisnosti od

posljedica prirodnih i drugih nesreća:sluţbe za

zaštitu i spašavanje i specijalizirane postrojbe

općine Kiseljak, posrojbe opće namjene mjesnih

zajednica i poduzeća, graĊani organizovani u radne

postrojbe.

Po potrebi, postrojbe civilne zaštite angaţiraju se i

na širem podruĉju općine, a u skladu sa procjenom

OŠCZ.

3.8. Sluţba za civilnu zaštitu općine Kiseljak

U organizaciju civilne zaštite spada i Sluţba civilne

zaštite općine Kiseljak, koja pored svojih redovnih

poslova obavlja i struĉne, administrativne, tehniĉke

i druge poslove neophodne za rad Općinskog

stoţera civilne zaštite.

Poslovi operativnog centra osmatranja i

uzbunjivanja, koji se organizuju u sastavu Sluţbe

civilne zaštite, obuhvataju osmatranje, otkrivanje i

praćenje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća, te

pravovremeno izvještavanje nadleţnih organa i

uzbunjivanje stanovništva o predstojećoj ili nastaloj

opasnosti. Poslovi operativnog centra (osmatranja i

uzbunjivanja) u miru u općini Kiseljak obavljaju

zaposleni Sluţbe CZ-e općine Kiseljak. Operativni

centar prikuplja i obraĊuje podatke o svim

vidovima opasnosti, vrši uzbunjivanje i

upozoravanje graĊana, prenosi nareĊenja naĉelnika

Općine, Predsjedavajućeg predsjednika općinskog

Vijeća, Kantonalnog i Federalnog stoţera, oglašava

prestanak opasnosti, prima, priprema i šalje

izvještaje o poduzetim mjerama i aktivnostima

nadleţnim organima vlasti, susjednim općinskim

centrima osmatranja i uzbunjivanja, kao i centru

osmatranja i uzbunjivanja Ţupanije/ Kantona,

odnosno centru osmatranja i uzbunjivanja

Federacije.

Lica rasporeĊena u jedinice civilne zaštite

izvršavaju nareĊenja komandira jedinice civilne

zaštite u koju su rasporeĊena, a jedinice civilne

zaštite izvršavaju nareĊenja nadleţnog štaba.

Redoslijed angaţovanja snaga na zaštiti i

spašavanju stanovništva i materijalnih dobara u

zavisnosti od posljedica prirodnih i drugih

nesreća:sluţbe za zaštitu i spašavanje i

specijalizovane jedinice općine Kiseljak, jedinice

opće namjene mjesnih zajednica i

preduzeća,graĊani organizovani u radne jedinice/.

Po potrebi, jedinice civilne zaštite angaţuju se i na

širem podruĉju općine, a u skladu sa procjenom

OŠCZ.

3.8. Sluţba za civilnu zaštitu općine Kiseljak

U organizaciju civilne zaštite spada i Sluţba civilne

zaštite općine Kiseljak, koja pored svojih redovnih

poslova obavlja i struĉne, administrativne, tehniĉke

i druge poslove neophodne za rad Općinskog štaba/

civilne zaštite.

Poslovi operativnog centra osmatranja i

uzbunjivanja, koji se organizuju u sastavu Sluţbe

civilne zaštite, obuhvataju osmatranje, otkrivanje i

praćenje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća, te

pravovremeno izvještavanje nadleţnih organa i

uzbunjivanje stanovništva o predstojećoj ili nastaloj

opasnosti. Poslovi operativnog centra (osmatranja i

uzbunjivanja) u miru u općini Kiseljak obavljaju

zaposleni Sluţbe CZ-e općine Kiseljak. Operativni

centar prikuplja i obraĊuje podatke o svim

vidovima opasnosti, vrši uzbunjivanje i

upozoravanje graĊana, prenosi nareĊenja naĉelnika

Općine, Predsjedavajućeg predsjednika općinskog

Vijeća, Kantonalnog i Federalnog štaba, oglašava

prestanak opasnosti, prima, priprema i šalje

izvještaje o poduzetim mjerama i aktivnostima

nadleţnim organima vlasti, susjednim općinskim

centrima osmatranja i uzbunjivanja, kao i centru

osmatranja i uzbunjivanja Ţupanije/ Kantona,

odnosno centru osmatranja i uzbunjivanja

Federacije.



89

3.9.Izvori financiranja organizacije i

funkcioniranja zaštite i spašavanja od prirodnih

i drugih nesreća

Osnov za obraĉun posebnog poreza za zaštitu od

prirodnih i drugih nesreća ĉine isplaćene neto plaće

zaposlenika u radnom odnosu i svih lica

angaţiranih po ugovoru o vršenju privremenih i

povremenih poslova i po ugovoru o djelu (Ĉlan 180


dobara od prirodnih i drugih nesreća).

Sva preduzeća i druge organizacije i ustanove

duţne su da planiraju financijska sredstva za zaštitu

i spašavanje prije svega svoje imovine. TakoĊer su

duţne da se na zahtjev Općinskokg stoţera CZ

odazovu i stave na raspolaganje svoje ljudske i

materijalne potencijale u svrhu zaštite i spašavanja

ljudi i materijalnih dobara. Što se tiĉe civilne

zaštite, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i dr. nesreća

/“Sl.novine F BiH“ br. 39/03 ,/22/06 i 43/10 u

ĉl.179. navedeno je da se civilna zaštita finansira

iz:

- Proraĉun Federacije, ţupanije/kantona i

općina,

- Sredstva pravnih lica ,

- Osiguranja,

- Dobrovoljnih priloga,

- MeĊunarodne pomoći i

- drugih izvora utvrĊenih ovim i drugim

zakonom

Prioriteti u financiranju od navedenih sredstava bit

će usmjerena na:

- pripremanje, opremanje i obuka općinskog

stoţera civilne zaštite,

- pripremanje, opremanje i obuka sluţbi


- pripremanje, opremanje i obuka postrojbi

civilne zaštite,

- opremanje pravnih lica u dijelu kada

postavljeni zadaci tim licima nadilaze

njihove materijalne mogućnosti,

- nabavka i odrţavanje operativnog centra

(sistema za uzbunjivanje stanovništva),

- prilagoĊavanje i odrţavanje zaštitnih

3.9.Izvori finansiranja/ organizacije i

funkcionisanja zaštite i spašavanja od prirodnih

i drugih nesreća

Osnov za obraĉun posebnog poreza za zaštitu od

prirodnih i drugih nesreća ĉine isplaćene neto plaće

zaposlenika u radnom odnosu i svih lica

angaţiranih po ugovoru o vršenju privremenih i

povremenih poslova i po ugovoru o djelu (Ĉlan 180


dobara od prirodnih i drugih nesreća).

Sva preduzeća i druge organizacije i ustanove

duţne su da planiraju finansijska sredstva za zaštitu

i spašavanje prije svega svoje imovine. TakoĊer su

duţne da se na zahtjev Općinskokg štaba CZ

odazovu i stave na raspolaganje svoje ljudske i

materijalne potencijale u svrhu zaštite i spašavanja

ljudi i materijalnih dobara. Što se tiĉe civilne

zaštite, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i dr. nesreća

/“Sl.novine F BiH“ br. 39/03 ,/22/06 i 43/10 u

ĉl.179. navedeno je da se civilna zaštita finansira

iz:

- Budţeta Federacije, ţupanije/kantona i

općina,

- Sredstva pravnih lica ,

- Osiguranja,

- Dobrovoljnih priloga,

- MeĊunarodne pomoći i

- drugih izvora utvrĊenih ovim i drugim

zakonom

Prioriteti u finansiranju od navedenih sredstava bit

će usmjerena na:

- pripremanje, opremanje i obuka općinskog

štaba civilne zaštite,

- pripremanje, opremanje i obuka sluţbi


- pripremanje, opremanje i obuka jedinica

civilne zaštite,

- opremanje pravnih lica u dijelu kada

postavljeni zadaci tim licima nadilaze

njihove materijalne mogućnosti,

- nabavka i odrţavanje operativnog centra

(sistema za uzbunjivanje stanovništva),

- prilagoĊavanje i odrţavanje zaštitnih

objekata za sklanjanje ljudi i materijalnih



90

objekata za sklanjanje ljudi i materijalnih

dobara,

- saniranje dijela šteta nastalim prirodnim i

drugim nesrećama kao i troškove koji

nastanu tokom uĉešća u provoĊenju mjera


Realizacija proraĉunskih sredstava provoditi će se

svake godine posebno prema proceduri rasporeda

općinskih proraĉunskih sredstava za navedene

prioritete.

4. ZADATAK I NAĈIN OSTVARIVANJA

ZAŠTITE I SPAŠAVANJA SA

SMJERNICAMA ZA ORGANIZIRANJE

SNAGA I SREDSTAVA, PROGRAM

OSPOSOBLJAVANJA I OBUĈAVANJA ZA

ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Kako bi sistem Civilne zaštite funkcionirao i

odgovorio predviĊenim zadacima teško je izdvojiti

ono što je prioritetno jer sistem moţe uspješno

djelovati samo kao kompleksna cjelina, meĊutim

teţište u razvoju treba usmjeriti na slijedeće:

Obuka svih struktura za zaštitu i spašavanje

zavisno od mjesta i znaĉaja u sistemu zaštite i

spašavanja (obuĉavanje jedinica civilne zaštite

opće i specijalizovane namjene u Centru za obuku

Federalne uprave civilne zaštite, obuka

stanovništva prigodnim emisijama putem medija

masovnog informisanja), specijalistiĉki kursevi za

ĉlanove Općinskog štaba civilne zaštite, ĉlanove

stoţera MZ, zapovjednika postrojbei rukovoditelja

sluţbi za zaštitu i spašavanje i rukovoditelja

specijalnih materijalno-tehniĉkih sredstava.

OdreĊivanje sluţbi za zaštitu i spašavanje iz reda

pravnih lica i udruţenja graĊana koje će biti glavni

nositelji zaštite i spašavanja.

Sluţbe zaštite i spašavanja će se organizirati:u

pravnim licima sa sjedištem na podruĉju općine

Kiseljak iz oblasti:

- zdravstva;

- komunalnih poslova;

- vodoprivrede;

- graĊevinarstva,

- u udruţenjima graĊana;

- gorske sluţbe spašavanja;

- dobrovoljna vatrogasna društva.

dobara,

- saniranje dijela šteta nastalim prirodnim i

drugim nesrećama kao i troškove koji

nastanu tokom uĉešća u provoĊenju mjera


Realizacija budţetskih sredstava provoditi će se

svake godine posebno prema proceduri rasporeda

općinskih budţetskih sredstava za navedene

prioritete.

4. ZADATAK I NAĈIN OSTVARIVANJA

ZAŠTITE I SPAŠAVANJA SA

SMJERNICAMA ZA ORGANIZIRANJE

SNAGA I SREDSTAVA, PROGRAM

OSPOSOBLJAVANJA I OBUĈAVANJA ZA

ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Da bi sistem Civilne zaštite funkcionisao i

odgovorio predviĊenim zadacima teško je izdvojiti

ono što je prioritetno jer sistem moţe uspješno

djelovati samo kao kompleksna cjelina, meĊutim

teţište u razvoju treba usmjeriti na slijedeće:

Obuka svih struktura za zaštitu i spašavanje

zavisno od mjesta i znaĉaja u sistemu zaštite i

spašavanja (obuĉavanje jedinica civilne zaštite

opće i specijalizovane namjene u Centru za obuku

Federalne uprave civilne zaštite, obuka

stanovništva prigodnim emisijama putem medija

masovnog informisanja), specijalistiĉki kursevi za

ĉlanove Općinskog štaba civilne zaštite, ĉlanove

štabova MZ, komandire jedinica i rukovodioce

sluţbi za zaštitu i spašavanje i rukovaoce

specijalnih materijalno-tehniĉkih sredstava

OdreĊivanje sluţbi za zaštitu i spašavanje iz reda

pravnih lica i udruţenja graĊana koje će biti glavni

nosioci zaštite i spašavanja.

Sluţbe zaštite i spašavanja će se organizovati:u

pravnim licima sa sjedištem na podruĉju općine

Kiseljak iz oblasti:

- zdravstva;

- komunalnih poslova;

- vodoprivrede;

- graĊevinarstva,

- u udruţenjima graĊana;

- gorske sluţbe spašavanja;

- dobrovoljna vatrogasna društva.



91

Opremanje svih struktura za zaštitu i spašavanje

neophodnom opremom pri ĉemu posebnu paţnju

treba posvetiti opremanju sluţbi za zaštitu i

spašavanje. Sluţbe za zaštitu i spašavanje će se

koristiti za brzo i poĉetno djelovanje prilikom

neposredne opasnosti od prirodnih i drugih

nepogoda.

4.1. ProvoĊenje mjera zaštite i spašavanja

Na temelju naprijed navedenih podataka, moţe se

konstatirati da je općina Kiseljak najviše ugroţena

od :

NUS-a i MES-a,

poplava i poţara

Kako bi se uspješno provodila zaštita od ovih

opasnosti, potrebno je provoditi sljedeće mjere


- prva medicinska pomoć,

- evakuacija,

- zbrinjavanje ugroţenih i nastradalih,

- zaštita i spašavanje od rušenja,

- zaštita i spašavanje od poţara,

- zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,

- asanacija terena.

Prva medicinska pomoć

Teţe povrijeĊena lica bi se zbrinula u bolnice i

druge specijalizirane medicinske ustanove, lica

koja su nešto lakše povrijeĊena, sanirala bi se u

domovima zdravlja i ambulantama, dok bi lakše

povrijeĊeni, bili zbrinuti kroz liĉnu i uzajamnu

zaštitu, uz angaţiranje postrojbe civilne zaštite i

pomoć Crvenog kriţa (krsta) i drugih

humanitarnih organizacija.

Na podruĉju općine Kiseljak nema bolnica i teţe

povrijeĊeni bi se transportovali u bolnice:

Travnik, Nova Bila i Kliniĉki centar Koševo.

Nešto lakše povrijeĊenim licima, pomoć bi se

pruţala u Domu zdravlja u Kiseljaku i

ambulantama: ZabrĊe, Lepenica, Brnjaci,


Što se tiĉe lakše povrijeĊenih, njima bi se pomoć

pruţala u većini sluĉajeva na licu mjesta, s tim što

Opremanje svih struktura za zaštitu i spašavanje

neophodnom opremom pri ĉemu posebnu paţnju

treba posvetiti opremanju sluţbi za zaštitu i

spašavanje. Sluţbe za zaštitu i spašavanje će se

koristiti za brzo i poĉetno djelovanje prilikom

neposredne opasnosti od prirodnih i drugih

nepogoda.

4.1. ProvoĊenje mjera zaštite i spašavanja

Na osnovu naprijed navedenih podataka, moţe se

konstatovati da je općina Kiseljak najviše

ugroţena od :

NUS-a i MES-a,

poplava i poţara

Da bi se uspješno provodila zaštita od ovih

opasnosti, potrebno je provoditi sljedeće mjere


- prva medicinska pomoć

- evakuacija,

- zbrinjavanje ugroţenih i nastradalih,

- zaštita i spašavanje od rušenja,

- zaštita i spašavanje od poţara,

- zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,

- asanacija terena.

Prva medicinska pomoć

Teţe povrijeĊena lica bi se zbrinula u bolnice i

druge specijalizovane medicinske ustanove, lica

koja su nešto lakše povrijeĊena, sanirala bi se u

domovima zdravlja i ambulantama, dok bi lakše

povrijeĊeni, bili zbrinuti kroz liĉnu i uzajamnu

zaštitu, uz angaţovanje jedinica civilne zaštite i

pomoć Crvenog kriţa (krsta) i drugih

humanitarnih organizacija.

Na podruĉju općine Kiseljak nema bolnica i teţe

povrijeĊeni bi se transportovali u bolnice:

Travnik, Nova Bila i Kliniĉki centar Koševo.

Nešto lakše povrijeĊenim licima, pomoć bi se

pruţala u Domu zdravlja u Kiseljaku i

ambulantama: ZabrĊe, Lepenica, Brnjaci,


Što se tiĉe lakše povrijeĊenih, njima bi se pomoć

pruţala u većini sluĉajeva na licu mjesta, s tim što



92

bi trebalo obuĉiti i opremiti jedinice civilne zaštite

i graĊane.

Evakuacija

Evakuaciju ugroţenih i nastradalih bi provodili

sami graĊani, jedinice civilne zaštite i vatrogasne

jedinice ( PVP).

Odluku o evakuaciji donosi Općinski štab civilne

zaštite.

Evakuacija moţe biti potpuna i djelimiĉna.

Potpuna evakuacija se provodi, kada na

odreĊenom podruĉju, prijeti opasnost od prirodne

ili neke druge nesreće, da ugrozi stanovništvo na

tom podruĉju. Djelimiĉna evakuacija se provodi,

kada je odreĊena teritorija ugroţena i kada treba

evakuisati bolesne, starije i iznemogle osobe.

Zbrinjavanje ugroženog i nastradalog

stanovništva

Zbrinjavanje ugroţenog i nastradalog

stanovništva, vršit će se po planovima štabova

civilne zaštite.

Zbrinjavanje bi se vršilo u neoštećene objekte

(hoteli, škole, poslovne zgrade, vikendice i sl.),

kao i u improvizovanim naseljima (kamp kućice,

prikolice, šatori itd.).

Na podruĉju općine Kiseljak ima više

motela:"Zigi", "Barbić", "Bojo", i dr.,

i jedan hotel "Dalmacija". Na podruĉju općine

Kiseljak ima šest (6) osnovnih i jedna srednja

školaVikendica ima na podruĉju sljedeći MZ. :

Draţevići, Lepenica, Brnjaci, Gromiljak.

U prostorijama gore navedenih objekata, ima

dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje ugroţenih i

nastradalih.

MeĊutim da bi se zbrinjavanje moglo uspješno

provesti, potrebno je sa vlasnicima ovih objekata

dogovoriti sve pojedinosti, naravno u skladu sa

Zakonom, oko nesmetanog zbrinjavanja

ugroţenih i nastradalih.

Zaštita od rušenja

Zaštita i spašavanje od rušenja, provodit će se

bi trebalo obuĉiti i opremiti jedinice civilne zaštite

i graĊane.

Evakuacija

Evakuaciju ugroţenih i nastradalih bi provodili

sami graĊani, jedinice civilne zaštite i vatrogasne

jedinice ( PVP).

Odluku o evakuaciji donosi Općinski štab civilne

zaštite.

Evakuacija moţe biti potpuna i djelimiĉna.

Potpuna evakuacija se provodi, kada na

odreĊenom podruĉju, prijeti opasnost od prirodne

ili neke druge nesreće, da ugrozi stanovništvo na

tom podruĉju. Djelimiĉna evakuacija se provodi,

kada je odreĊena teritorija ugroţena i kada treba

evakuisati bolesne, starije i iznemogle osobe.

Zbrinjavanje ugroženog i nastradalog

stanovništva

Zbrinjavanje ugroţenog i nastradalog

stanovništva, vršit će se po planovima štabova

civilne zaštite.

Zbrinjavanje bi se vršilo u neoštećene objekte

(hoteli, škole, poslovne zgrade, vikendice i sl.),

kao i u improvizovanim naseljima (kamp kućice,

prikolice, šatori itd.).

Na podruĉju općine Kiseljak ima više

motela:"Zigi", "Barbić", "Bojo", i dr., i jedan hotel

"Dalmacija". Na podruĉju općine Kiseljak ima

šest (6) osnovnih i jedna srednja škola

Vikendica ima na podruĉju sljedeći MZ. :

Draţevići, Lepenica, Brnjaci, Gromiljak.

U prostorijama gore navedenih objekata, ima

dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje ugroţenih i

nastradalih.

MeĊutim da bi se zbrinjavanje moglo uspješno

provesti, potrebno je sa vlasnicima ovih objekata

dogovoriti sve pojedinosti, naravno u skladu sa

Zakonom, oko nesmetanog zbrinjavanja

ugroţenih i nastradalih.

Zaštita od rušenja

Zaštita i spašavanje od rušenja, provodit će se



93

putem preduzeća/poduzeća koja raspolaţu

snagama i sredstvima za izvršavanje ovih

zadataka i specijaliziranih postrojbi civilne zaštite.

Općina Kiseljak je formirala Sluţbu za zaštitu i

spašavanje od rušenja u preduzeću „Orman „

d.o.o. Kiseljak.

Osim navedenog preduzeća, na podruĉju općine

Kiseljak se mogu angaţovati sljedeća preduzeća i

to: „Grakop", "Buco-Merc", "Graming", "Rajić-

Compani", J.P. "Ceste" Kiseljak, itd.

Što se tiĉe jedinica civilne zaštite, potrebno je

izvršiti opremanje sa potrebnim MTS-a i

obuĉavanje istih, kako bi se mogle ukljuĉiti u

zaštitu i spašavanje od rušenja.

Zaštita i spašavanje od požara

Zaštitu i spašavanje od poţara duţni su da

provode svi subjekti društva.

Nosilac mjere zaštite od poţara je Profesionalna

vatrogasna postrojba ( PVJ/PVP), jedinica civilne

zaštite i svih graĊana.

Što se tiĉe postrojbe civillne zaštite i graĊana,

PVP treba više paţnje posvetiti opremanju i

obuĉavanju.

Zaštita od poplava

Zaštitu i spašavanje od poplava, vršit će

specijalizirane jedinice civilne zaštite za zaštitu i

spašavanje na vodi i pod vodom,

preduzeća/poduzeća koja raspolaţu sredstvima i

snagama, kao i preduzeća i ustanove kojima po

sopstvenim procjenama prijeti opasnost od

poplava.

Za zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom,

mogu se angaţovati i sportisti (plivaĉi) spasioci

koji rade na bazenima i drugim kupalištima, kao i

specijalizovane postrojbe policije i Oruţane snage

BiH.

Zaštita i spašavanje od NUS-a i eksplozija


specijalizirane postrojbe civilne zaštite, a po

putem preduzeća/poduzeća koja raspolaţu

snagama i sredstvima za izvršavanje ovih

zadataka i specijalizovanih jedinica civilne zaštite.

Općina Kiseljak je formirala Sluţbu za zaštitu i

spašavanje od rušenja u preduzeću „Orman „

d.o.o. Kiseljak.

Osim navedenog preduzeća, na podruĉju općine

Kiseljak se mogu angaţovati sljedeća preduzeća i

to: „Grakop", "Buco-Merc", "Graming", "Rajić-

Compani", J.P. "Ceste" Kiseljak, itd.

Što se tiĉe jedinica civilne zaštite, potrebno je

izvršiti opremanje sa potrebnim MTS-a i

obuĉavanje istih, kako bi se mogle ukljuĉiti u

zaštitu i spašavanje od rušenja.

Zaštita i spašavanje od požara

Zaštitu i spašavanje od poţara duţni su da

provode svi subjekti društva.

Nosilac mjere zaštite od poţara je Profesionalna

vatrogasna jedinica ( PVJ/PVP), jedinica civilne

zaštite i svih graĊana.

Što se tiĉe jedinica civillne zaštite i graĊana, PVP

treba više paţnje posvetiti opremanju i

obuĉavanju.

Zaštita od poplava

Zaštitu i spašavanje od poplava, vršit će

specijalizovane jedinice civilne zaštite za zaštitu i

spašavanje na vodi i pod vodom,

preduzeća/poduzeća koja raspolaţu sredstvima i

snagama, kao i preduzeća i ustanove kojima po

sopstvenim procjenama prijeti opasnost od

poplava.

Za zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom,

mogu se angaţovati i sportisti (plivaĉi) spasioci

koji rade na bazenima i drugim kupalištima, kao i

specijalizovane jedinice/ policije i Oruţane snage

BiH.

Zaštita i spašavanje od NUS-a i eksplozija


specijalizovane jedinice civilne zaštite, a po

potrebi i kompanije i jedinice Oruţanih snaga BiH



94

potrebi i kompanije i jedinice Oruţanih snaga BiH


uništavanjem pronaĊenih ubojnih sredstava.

Zaštitu od eksplozija, provodit će

preduzeća/poduzeća koja su po prirodi osnovne

djelatnosti suoĉena sa mogućnošću pojave

eksplozija, i specijalizirane postrojbe civilne

zaštite.

Asanacija terena

Asanaciju terena obavljat će poduzeća/preduzeća

ĉija je osnovna djelatnost vezana za sahranjivanje

umrlih i poginulih, kao i poduzeća/preduzeća koja

se bave uklanjanjem pasa lutalica (kafilerije), kao

i jedinice civilne zaštite.

U sprovoĊenju mjera zaštite i spašavanja od

elementarnih nepogoda biće ukljuĉeni i nadleţni

organi uprave u općini. Za izvoĊenje tehniĉkih

mjera zaštite i spašavanja, angaţirati će se struĉne

i specijalizirane institucije, organizacije

komunalne namjene, struĉne sluţbe organa uprave

i tehniĉki servisi u poduzećima/preduzećima.

Kako bi se ove mjere zaštite i spašavanja uspješno

sprovodile potrebno je izraditi planove zaštite i

spašavanja za gore navedene mjere.

Svaki plan zaštite i spašavanja mora sadrţavati

organizacije zaštite i spašavanja za tri osnovne

situacije i to:

1. preventivna zaštita

2. spašavanje (spašavanje ugroţenih i

nastradalih ljudi i mater.dobara i

ublaţavanje nastalih posljedica)

3. otklanjanje posljedica (otklanjanje nastalih

posljedica u stvaranju uslova/uvjeta za

noramlizaciju ţivota na ugroţenom

podruĉju)

Ovim Programom utvrđuju se zadaci općinskih

organa, poduzeća/preduzeća i dr.subjekata koje

će izvršavati u narednim periodima koji proizilaze

iz zakona, utvrđene politike i ekonomskog razvoja

Općine.

Općinski organi uprave će svoje aktivnosti


uništavanjem pronaĊenih ubojnih sredstava.

Zaštitu od eksplozija, provodit će

preduzeća/poduzeća koja su po prirodi osnovne

djelatnosti suoĉena sa mogućnošću pojave

eksplozija, i specijalizovane jedinice civilne

zaštite.

Asanacija terena

Asanaciju terena obavljat će poduzeća/preduzeća

ĉija je osnovna djelatnost vezana za sahranjivanje

umrlih i poginulih, kao i poduzeća/preduzeća koja

se bave uklanjanjem pasa lutalica (kafilerije), kao

i jedinice civilne zaštite.

U sprovoĊenju mjera zaštite i spašavanja od

elementarnih nepogoda biće ukljuĉeni i nadleţni

organi uprave u općini. Za izvoĊenje tehniĉkih

mjera zaštite i spašavanja, angaţovati će se

struĉne i specijalizovane institucije, organizacije

komunalne namjene, struĉne sluţbe organa uprave

i tehniĉki servisi u poduzećima/preduzećima.

Da bi se ove mjere zaštite i spašavanja uspješno

sprovodile potrebno je izraditi planove zaštite i

spašavanja za gore navedene mjere.

Svaki plan zaštite i spašavanja mora

sadrţavati organizacije zaštite i spašavanja za tri

osnovne situacije i to:

1. preventivna zaštita

2. spašavanje (spašavanje ugroţenih i

nastradalih ljudi i mater.dobara i

ublaţavanje nastalih posljedica)

3. otklanjanje posljedica (otklanjanje nastalih

posljedica u stvaranju uslova/uvjeta za

noramlizaciju ţivota na ugroţenom

podruĉju)

Ovim Programom utvrđuju se zadaci općinskih

organa, poduzeća/preduzeća i dr.subjekata koje

će izvršavati u narednim periodima koji proizilaze

iz zakona, utvrđene politike i ekonomskog razvoja

Općine.

Općinski organi uprave će svoje aktivnosti



95

prvenstveno usmjeriti na :sprovoĊenje utvrĊene

politike i neposredno izvršavanje Zakona,

podzakonskih akata i drugih propisa i općih

akata,rješavanje u upravnim stvarima, voĊenje

propisanih evidencija i izdavanje uvjerenja i

drugih potvrda, te obavljanje drugih upravnih i

struĉnih poslova,praćenje stanja u oblastima za

koje su osnovane,pripremanje propisa i dr. akata i

vršenje struĉnih poslova za Općinsko

vijeće,dovršenje zapoĉetih projekata i stvaranje

uslova/uvjeta za otvaranje novih,poboljšanje

efikasnosti rada u cilju brţeg i kvalitetnijeg

rješavanja predmeta i zadovoljavanja potreba

graĊana.

Pored planiranih zadataka organi uprave izvršit će

i druge zadatke koji zakonom, odlukama

Općinskog vijeća ili na drugi naĉin budu stavljeni

u nadleţnost ovih organa, a koji su od znaĉaja za

ostvarivanje lokalne samouprave.

Poduzeća i drugi pravni subjekti, kao što su:

zdravstvene ustanove (ambulante, zdravstvene

stanice, bolnice, klinike, instituti, veterinarske

stanice i dr.),

komunalna poduzeća (vodovod ,kanalizacija),

odrţavanje stambenih objekata, pogrebna

poduzeća, odrţavanje ĉistoće i dr.),

graĊevinska preduzeća (za proizvodnju

graĊ.materijala, projektovanje, operativa,

niskogradnja, visoka gradnja, instituti, zavodi i

dr. ),prometno-transportna poduzeća (prigradski

promet, špediterska i transportna poduzeća),

ugostiteljsko-turistiĉka i trgovaĉka

preduzeća/poduzeća (restorani, hoteli, moteli,

robne kuće i skladišni kapaciteti),

vatrogasne organizacije (dobrovoljne, polu

profesionalne i profesionalne),

humanitarne organizacije (crveni kriţ-krst,

crveni polumjesec i dr. meĊunarodne i domicilne

humanitarne organizacije),

ostale društvene organizacije i udruţenja graĊana

(izviĊaĉi, planinari, sportske organizacije za

aktivnosti na vodi i pod vodom, gorske sluţbe

spašavanja, lovci, ribolovci i dr.).

Duţne su organizirati i sprovoditi poslove zaštite i

prvenstveno usmjeriti na :sprovoĊenje utvrĊene

politike i neposredno izvršavanje Zakona,

podzakonskih akata i drugih propisa i općih

akata,rješavanje u upravnim stvarima, voĊenje

propisanih evidencija i izdavanje uvjerenja i

drugih potvrda, te obavljanje drugih upravnih i

struĉnih poslova,praćenje stanja u oblastima za

koje su osnovane,pripremanje propisa i dr. akata i

vršenje struĉnih poslova za Općinsko

vijeće,dovršenje zapoĉetih projekata i stvaranje

uslova/uvjeta za otvaranje novih,poboljšanje

efikasnosti rada u cilju brţeg i kvalitetnijeg

rješavanja predmeta i zadovoljavanja potreba

graĊana.

Pored planiranih zadataka organi uprave izvršit će

i druge zadatke koji zakonom, odlukama

Općinskog vijeća ili na drugi naĉin budu stavljeni

u nadleţnost ovih organa, a koji su od znaĉaja za

ostvarivanje lokalne samouprave.

Preduzeća i drugi pravni subjekti, kao što su:

zdravstvene ustanove (ambulante, zdravstvene

stanice, bolnice, klinike, instituti, veterinarske

stanice i dr.),

komunalna preduzeća (vodovod ,kanalizacija),

odrţavanje stambenih objekata, pogrebna

preduzeća, odrţavanje ĉistoće i dr.),

graĊevinska preduzeća (za proizvodnju

graĊ.materijala, projektovanje, operativa,

niskogradnja, visoka gradnja, instituti, zavodi i

dr. )saobraćajno-transportna preduzeća

(prigradski saobraćaj, špediterska i transportna

preduzeća), ugostiteljsko-turistiĉka i trgovaĉka

preduzeća/poduzeća (restorani, hoteli, moteli,

robne kuće i skladišni kapaciteti),

vatrogasne organizacije (dobrovoljne, polu

profesionalne i profesionalne),

humanitarne organizacije (crveni kriţ-krst,

crveni polumjesec i dr. meĊunarodne i domicilne

humanitarne organizacije),

ostale društvene organizacije i udruţenja graĊana

(izviĊaĉi, planinari, sportske organizacije za

aktivnosti na vodi i pod vodom, gorske sluţbe

spašavanja, lovci, ribolovci i dr.).

Duţne su organizirati i sprovoditi poslove zaštite i



96

spašavanja u skladu sa Zakonom o zaštiti i

spašavanju ljudi i materijalnih dobara i drugim

zakonima, propisima i općim aktima nadleţnih

organa. U izvršavanju poslova vezanih za zaštitu i

spašavanje poduzeća i dr. pravni subjekti provode

odgovarajuće pripreme, donose i razraĊuju

planove zaštite i spašavanja za svoje djelovanje u

zaštiti i spašavanju, planiraju i osiguravaju

materijalno-tehniĉka sredstva za provoĊenje mjera

zaštite i spašavanja i organiziraju jedinice i

povjerenike civilne zaštite, njihovom opremanju

potrebnom opremom i sredstvima, osposobljavaju

ih za njihovo uĉešće u zaštiti i spašavanju.

Za realizaciju programskih ciljeva neophodno je

obezbjediti potrebna financijska sredstva i

ostvariti punu suradnju sa kantonalnim i

federalnim organima uprave, te drugim pravnim

subjektima koji mogu doprinijeti ostvarenju

programskih zadataka.

Predsjedavajući Općinskog vijeća

Kiseljak

Prof.Benis Topalović

Broj:01/1-44-1474/13

Kiseljak,26.06.2013.god


samouprave FBiH ( „Sl. novine FBiH“ br. 49/06),

ĉlanka 25. Statuta općine Kiseljak ( „Sl.glasnik

općine Kiseljak“ br. 3/09), ĉlanaka 16. i 165.

Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sl.

novine FBiH", br. 64/09), ĉlanaka 16. i 154.

Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu ( „Sl.

novine SBK/KSB“ br. 15/12), Općinsko vijeće

Kiseljak, na 7. sjednici odrţanoj

26.06.2013.godine, d o n o s i

O D L U K U

o organiziranju i funkcioniranju zaštite od poţara i

vatrogastvu na podruĉju općine Kiseljak i opće

odredbe

Ĉlanak 1.

spašavanja u skladu sa Zakonom o zaštiti i

spašavanju ljudi i materijalnih dobara i drugim

zakonima, propisima i općim aktima nadleţnih

organa. U izvršavanju poslova vezanih za zaštitu i

spašavanje preduzeća i dr. pravni subjekti provode

odgovarajuće pripreme, donose i razraĊuju

planove zaštite i spašavanja za svoje djelovanje u

zaštiti i spašavanju, planiraju i osiguravaju

materijalno-tehniĉka sredstva za provoĊenje mjera

zaštite i spašavanja i organiziraju jedinice i

povjerenike civilne zaštite, njihovom opremanju

potrebnom opremom i sredstvima, osposobljavaju

ih za njihovo uĉešće u zaštiti i spašavanju.

Za realizaciju programskih ciljeva neophodno je

obezbjediti potrebna finansijska sredstva i

ostvariti punu saradnju sa kantonalnim i

federalnim organima uprave, te drugim pravnim

subjektima koji mogu doprinijeti ostvarenju

programskih zadataka.

Predsjedavajući Općinskog vijeća

Kiseljak

Prof.Benis Topalović

Broj:01/1-44-1474/13

Kiseljak,26.06.2013.god

Na temelju ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne

samouprave FBiH ( „Sl. novine FBiH“ br. 49/06),

ĉlana 25. Statuta općine Kiseljak ( „Sl.glasnik

općine Kiseljak“ br. 3/09), ĉlana 16. i 165. Zakona

o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sl. novine

FBiH", br. 64/09), ĉlanova 16. i 154. Zakona o

zaštiti od poţara i vatrogastvu ( „Sl. novine

SBK/KSB“ br. 15/12), Općinsko vijeće Kiseljak,

na 7. sjednici odrţanoj 26.06.2013.godine, d o n o s

i

O D L U K U

o organizovanju i funkcioniranju zaštite od poţara

i vatrogastvu na podruĉju općine Kiseljak i opće

odredbe

Ĉlan 1.



97

Ovom Odlukom, ureĊuje se organizacija i

funkcioniranje zaštite od poţara i vatrogastva na

podruĉju općine Kiseljak, utvrĊuje se nadleţnost

Općinskog vijeća, općinskog naĉelnika, općinskih

sluţbi za upravu i Općinske sluţbe civilne zaštite,

obveze drugih institucija, pravnih i fiziĉkih lica i

graĊana u planiranju, organiziranju i provoĊenju

zaštite od poţara, organizovanje vatrogasne

djelatnosti, kao i financiranje zaštite od poţara i

vatrogastva u općini Kiseljak.

Ĉlana 2.

Općina Kiseljak kao jedinica lokalne samouprave,

osnovni je nosilac organiziranja i provoĊenja

zaštite od poţara i vatrogastva na podruĉju Općine.

Zaštita od poţara i vatrogastvo iz prethodnog stava,

organiziraju se i provode na naĉin utvrĊen

Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu

(„Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 64/09),

Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu na

podruĉju SBK/KSB („Sluţbene novine SBK/KSB“,

br.15/12) i ovom odlukom, a u okviru jedinstvenog

sistema/sustava zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u

skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i


(„Sluţbene novine Federacije BiH“, br. 39/03,

22/06, 43/10, u daljem tekstu: Zakon o zaštiti i

spašavanju)

Ĉlanak 3.

Vatrogastvo je obvezna javna sluţba ĉija je

osnovna djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i

materijalnih dobara od poţara, a trajno i neometano

djelovanje ove sluţbe, osigurava općina Kiseljak,

na naĉin predviĊen Zakonom.

Vatrogasna djelatnost je struĉna i humanitarna

djelatnost, koja je u funkciji zaštite osnovnih

ljudskih prava na ţivot i materijalna dobra, zbog

ĉega predstavlja poseban javni interes za općinu

Kiseljak.

II NADLEŢNOST ORGANA VLASTI OPĆINE

KISELJAK

Ĉlanak 4.

Općinsko vijeće Kiseljak, u oblasti zaštite od

poţara i vatrogastva:

Ovom Odlukom, ureĊuje se organizovanjea i

funkcioniranje zaštite od poţara i vatrogastva na

podruĉju općine Kiseljak, utvrĊuje se nadleţnost

Općinskog vijeća, općinskog naĉelnika, općinskih

sluţbi za upravu i Općinske sluţbe civilne zaštite,

obaveze drugih institucija, pravnih i fiziĉkih lica i

graĊana u planiranju, organizovanju i provoĊenju

zaštite od poţara, organizovanje vatrogasne

djelatnosti, kao i finansiranje zaštite od poţara i

vatrogastva u općini Kiseljak.

Ĉlan 2.

Općina Kiseljak kao jedinica lokalne samouprave,

osnovni je nosilac organizovanja i provoĊenja

zaštite od poţara i vatrogastva na podruĉju Općine.

Zaštita od poţara i vatrogastvo iz prethodnog stava,

organiziraju se i provode na naĉin utvrĊen

Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu

(„Sluţbene novine Federacije BiH“, broj: 64/09),

Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu na

podruĉju SBK/KSB („Sluţbene novine SBK/KSB“,

br.15/12) i ovom odlukom, a u okviru jedinstvenog

sistema/sustava zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u

skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i


(„Sluţbene novine Federacije BiH“, br. 39/03,

22/06, 43/10, u daljem tekstu: Zakon o zaštiti i

spašavanju)

Ĉlan 3.

Vatrogastvo je obavezna javna sluţba ĉija je

osnovna djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i

materijalnih dobara od poţara, a trajno i neometano

djelovanje ove sluţbe, osigurava općina Kiseljak,

na naĉin predviĊen Zakonom.

Vatrogasna djelatnost je struĉna i humanitarna

djelatnost, koja je u funkciji zaštite osnovnih

ljudskih prava na ţivot i materijalna dobra, zbog

ĉega predstavlja poseban javni interes za općinu

Kiseljak.

II NADLEŢNOST ORGANA VLASTI OPĆINE

KISELJAK

Ĉlanak 4.

Općinsko vijeće Kiseljak, u oblasti zaštite od

poţara i vatrogastva:



98

Donosi Odluku o organizaciji i funkcioniranju

zaštite od poţara i vatrogastva na podruĉju općine

na osnovu zakona i osigurava provoĊenje ove

Odluke.

UtvrĊuje Procjenu ugroţenosti od poţara za

podruĉje općine Kiseljak, u skladu sa

Metodologijom za izradu procjene ugroţenosti od

poţara („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj

8/11),

UtvrĊuje petogodišnji Program razvoja zaštite od

poţara i vatrogastva općine Kiseljak u okviru

Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i


općine Kiseljak,

Donosi Plan zaštite od poţara općine Kiseljak, u

skladu sa Uredbom o sadrţaju i naĉinu izrade i

sadrţaju planova zaštite i spašavanja od prirodnih i

drugih nesreća i planova zaštite od poţara

(„Sluţbene novine Federacije BiH, broj 8/11) i

osigurava realizaciju tog plana,

Najmanje jednom godišnje razmatra stanje zaštite

od poţara i vatrogastva na podruĉju općine i

utvrĊuje odgovarajuće mjere za dogradnju i

efikasno funkcioniranje vatrogastva,

Donosi Odluku o osnivanju Profesionalne

vatrogasne postrojbe općine (u daljem tekstu:

PVJ/PVP),

Donosi Odluku o organizaciji i radu dimnjaĉarske

djelatnosti, rokove ĉišćenja dimnjaka, uslove za

vršenje dimnjaĉarske sluţbe, te druga pitanja od

znaĉaja za obavljanje dimnjaĉarske djelatnosti, te

obavljanje nadzora nad radom dimnjaĉarske sluţbe,

Planira i osigurava financijska sredstva u proraĉunu

općine, za financiranje potreba zaštite od poţara i

vatrogastva iz nadleţnosti općine.

Ĉlanak 5.

Općinski naĉelnik, u oblasti zaštite od poţara i

vatrogastva, na prijedlog Sluţbe za civilnu zaštitu:

Predlaţe Općinskom vijeću Odluku o organizaciji i

funkcioniranju zaštite od poţara i vatrogastva na

podruĉju općine,

UtvrĊuje prijedlog petogodišnjeg Programa razvoja

zaštite od poţara i vatrogastva općine Kiseljak u

okviru Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i


Donosi Odluku o organizaciji i funkcioniranju

zaštite od poţara i vatrogastva na podruĉju općine

na osnovu zakona i osigurava provoĊenje ove

Odluke.

UtvrĊuje Procjenu ugroţenosti od poţara za

podruĉje općine Kiseljak, u skladu sa

Metodologijom za izradu procjene ugroţenosti od

poţara („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj

8/11),

UtvrĊuje petogodišnji Program razvoja zaštite od

poţara i vatrogastva općine Kiseljak u okviru



općine Kiseljak,

Donosi Plan zaštite od poţara općine Kiseljak, u

skladu sa Uredbom o sadrţaju i naĉinu izrade i

sadrţaju planova zaštite i spašavanja od prirodnih i

drugih nesreća i planova zaštite od poţara

(„Sluţbene novine Federacije BiH, broj 8/11) i

osigurava realizaciju tog plana,

Najmanje jednom godišnje razmatra stanje zaštite

od poţara i vatrogastva na podruĉju općine i

utvrĊuje odgovarajuće mjere za dogradnju i

efikasno funkcioniranje vatrogastva,

Donosi Odluku o osnivanju Profesionalne

vatrogasne jedinice općine (u daljem tekstu:

PVJ/PVP),

Donosi Odluku o organizaciji i radu dimnjaĉarske

djelatnosti, rokove ĉišćenja dimnjaka, uslove za

vršenje dimnjaĉarske sluţbe, te druga pitanja od

znaĉaja za obavljanje dimnjaĉarske djelatnosti, te

obavljanje nadzora nad radom dimnjaĉarske sluţbe,

Planira i osigurava finansijska sredstva u budţetu

općine, za finansiranje potreba zaštite od poţara i

vatrogastva iz nadleţnosti općine.

Ĉlan 5.

Općinski naĉelnik, u oblasti zaštite od poţara i

vatrogastva, na prijedlog Sluţbe za civilnu zaštitu:

Predlaţe Općinskom vijeću Odluku o organizaciji i

funkcioniranju zaštite od poţara i vatrogastva na

podruĉju općine,

UtvrĊuje prijedlog petogodišnjeg Programa razvoja

zaštite od poţara i vatrogastva općine Kiseljak u

okviru Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i




99

općine Kiseljak,

Na osnovu Programa iz t.2. ovog ĉlanka, donosi

godišnji Plan aktivnosti na realizaciji zadataka

utvrĊenih u Programu.

Predlaţe Općinskom vijeću Plan zaštite od poţara

iz ĉlanka 4. stav 1. toĉka 4., ove Odluke,

Predlaţe Općinskom vijeću donošenje Odluke o

osnivanju PVJ/PVP iz ĉlanka 4. stav 1. toĉka 6.,

ove Odluke,

UtvrĊuje osobnu i materijalnu formaciju PVJ/PVP

iz toĉke 5., ovog ĉlanka,

Dobrovoljno vatrogasno društvo ili dobrovoljnu

vatrogasnu postrojbu DVD Kiseljak proglašava

sluţbom za zaštitu od poţara općine Kiseljak, na

naĉin predviĊen podzakonskim propisom,

donesenim na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju,

a koji se odnosi na formiranje sluţbi zaštite i

spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i

drugih nesreca,

UtvrĊuje uslove, prioritete i naĉin korištenja

financijskih sredstava prikupljenih na posebnom

jedinstvenom transakcijskom raĉunu iz ĉlanka 25.

ove Odluke, za nabavku vatrogasne opreme,

tehniĉkih i drugih sredstava, te investicionu

izgradnju i opremanje objekata za potrebe

vatrogasne postrojbe.

Donosi Odluku o izmjenama i dopunama

Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji općinskih

sluţbi za upravu i drugih sluţbi u općini Kiseljak,

uz suglasnost Općinskog vijeća, za potrebe

realizacije aktivnosti iz ĉlanka 7. ove Odluke.

Ĉlanak 6.

Općinske sluţbe za upravu, u oblasti zaštite od

poţara i vatrogastva, u okviru svog djelokruga

rada, organizuju i provode zaštitu od poţara, radi

zaštite ljudstva i materijalnih dobara koja koriste u

svom radu.

Pored poslova iz stava 1. ovog ĉlanka, obavljaju i

sljedeće poslove zaštite od poţara:

-Uĉestvuju u izradi Procjene ugroţenosti od poţara,

Plana zaštite od poţara i Programa razvoja zaštite

od poţara i vatrogastva iz ĉlana 4. stav 1. toĉka 2.,

3. i 4., ove Odluke, iz oblasti za koju su osnovani,

-U okviru svoje redovne djelatnosti realizuju

zadatke u oblasti zaštite od poţara koji su utvrdeni

općine Kiseljak,

Na osnovu Programa iz t.2. ovog ĉlanka, donosi

godišnji Plan aktivnosti na realizaciji zadataka

utvrĊenih u Programu.

Predlaţe Općinskom vijeću Plan zaštite od poţara

iz ĉlana 4. stav 1. taĉka 4., ove Odluke,

Predlaţe Općinskom vijeću donošenje Odluke o

osnivanju PVJ/PVP iz ĉlana 4. stav 1. taĉka 6., ove

Odluke,

UtvrĊuje liĉnu i materijalnu formaciju PVJ/PVP iz

taĉke 5., ovog ĉlana,

Dobrovoljno vatrogasno društvo ili dobrovoljnu

vatrogasnu jedinicu DVD Kiseljak proglašava

sluţbom za zaštitu od poţara općine Kiseljak, na

naĉin predviĊen podzakonskim propisom,

donesenim na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju,

a koji se odnosi na formiranje sluţbi zaštite i

spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i

drugih nesreca,

UtvrĊuje uslove, prioritete i naĉin korištenja

finansijskih sredstava prikupljenih na posebnom

jedinstvenom transakcijskom raĉunu iz ĉlana 25.

ove Odluke, za nabavku vatrogasne opreme,

tehniĉkih i drugih sredstava, te investicionu

izgradnju i opremanje objekata za potrebe

vatrogasne jedinice.

Donosi Odluku o izmjenama i dopunama

Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji općinskih

sluţbi za upravu i drugih sluţbi u općini Kiseljak,

uz suglasnost Općinskog vijeća, za potrebe

realizacije aktivnosti iz ĉlana 7. ove Odluke.

Ĉlan 6.

Općinske sluţbe za upravu, u oblasti zaštite od

poţara i vatrogastva, u okviru svog djelokruga

rada, organizuju i provode zaštitu od poţara, radi

zaštite ljudstva i materijalnih dobara koja koriste u

svom radu.

Pored poslova iz stava 1. ovog ĉlana, obavljaju i

sljedeće poslove zaštite od poţara:

Uĉestvuju u izradi Procjene ugroţenosti od poţara,

Plana zaštite od poţara i Programa razvoja zaštite

od poţara i vatrogastva iz ĉlana 4. stav 1. taĉka 2.,

3. i 4., ove Odluke, iz oblasti za koju su osnovani,

U okviru svoje redovne djelatnosti realizuju

zadatke u oblasti zaštite od poţara koji su utvrdeni



100

u dokumentima iz toĉke 1. ovog ĉlanka, koji se

odnose na oblast za koju su osnovani,

-Ostvaruju stalnu saradnju sa Sluţbom civilne

zaštite o svim pitanjima od znaĉaja za planiranje,

organiziranje i provoĊenje zaštite od poţara i

vatrogastva na Općini,

Vrše i druge poslove iz oblasti zaštite od poţara i

vatrogastva, u skladu sa Zakonom i drugim

propisima, kojima je ureĊena ova oblast.

Ĉlanak 7.

Za obavljanje poslova iz oblasti zaštite od poţara i

vatrogastva, u Sluţbi civilne zaštite, općine

Kiseljak, osnivaju se organizacijske postrojbe za

zaštitu od poţara i vatrogastva.

Ĉlanak 8.

Sluţba civilne zaštite, kao osnovni struĉni organ u

općini Kiseljak za oblast zaštite od poţara i

vatrogastva, obavlja sljedeće poslove:

1.Poduzima odgovarajuće mjere i aktivnosti na

organizaciji i provoĊenju zaštite od poţara i

vatrogastva na podruĉju općine;

2.Obavlja struĉne i druge poslove koji se odnose na

organizovanje PVJ/PVP općine i predlaţe i

poduzima mjere na osiguranju kadrovskih,

materijalnih, tehniĉkih i drugih uslova, potrebnih

za efikasan rad i funkcioniranje te jedinice i u tim

pitanjima ostvaruje suradnju sa Kantonalnom

upravom civilne zaštite SBK/KSB;

3.Definiše i predlaţe pitanja koja se odnose na

razvoj zaštite od poţara i vatrogastva u okviru



općine Kiseljak, a što se vrši u suradnji sa ostalim

sluţbama za upravu općine;

4.Nosilac je aktivnosti na izradi Plana zaštite od

poţara općine Kiseljak i koordinira (pomaţe) pri

izradi planova pravnih lica, javnih ustanova i dr.

institucija na podruĉju općine Kiseljak;

5.Predlaţe liĉnu i materijalnu formaciju PVJ/PVP

općine;

6.Planira i osigurava provoĊenje obuke i struĉno

osposobljavanje i usavršavanje pripadnika

PVJ/PVP općine i drugih lica koja se bave

poslovima vatrogastva;

7.Pruţa struĉnu i drugu pomoć dobrovoljnom

u dokumentima iz taĉke 1. ovog ĉlana, koji se

odnose na oblast za koju su osnovani,

Ostvaruju stalnu saradnju sa Sluţbom civilne

zaštite o svim pitanjima od znaĉaja za planiranje,

organizovanje i provoĊenje zaštite od poţara i

vatrogastva na Općini,

Vrše i druge poslove iz oblasti zaštite od poţara i

vatrogastva, u skladu sa Zakonom i drugim

propisima, kojima je ureĊena ova oblast.

Ĉlan 7.

Za obavljanje poslova iz oblasti zaštite od poţara i

vatrogastva, u Sluţbi civilne zaštite, općine

Kiseljak, osnivaju se organizacijske jedinice za

zaštitu od poţara i vatrogastva.

Ĉlan 8.

Sluţba civilne zaštite, kao osnovni struĉni organ u

općini Kiseljak za oblast zaštite od poţara i

vatrogastva, obavlja sljedeće poslove:

1.Poduzima odgovarajuće mjere i aktivnosti na

organizaciji i provoĊenju zaštite od poţara i

vatrogastva na podruĉju općine;

2.Obavlja struĉne i druge poslove koji se odnose na

organizovanje PVJ/PVP općine i predlaţe i

poduzima mjere na osiguranju kadrovskih,

materijalnih, tehniĉkih i drugih uslova, potrebnih

za efikasan rad i funkcioniranje te jedinice i u tim

pitanjima ostvaruje saradnju sa Kantonalnom

upravom civilne zaštite SBK/KSB;

3.Definiše i predlaţe pitanja koja se odnose na

razvoj zaštite od poţara i vatrogastva u okviru



općine Kiseljak, a što se vrši u saradnji sa ostalim

sluţbama za upravu općine;

4.Nosilac je aktivnosti na izradi Plana zaštite od

poţara općine Kiseljak i koordinira (pomaţe) pri

izradi planova pravnih lica, javnih ustanova i dr.

institucija na podruĉju općine Kiseljak;

5.Predlaţe liĉnu i materijalnu formaciju PVJ/PVP

općine;

6.Planira i osigurava provoĊenje obuke i struĉno

osposobljavanje i usavršavanje pripadnika

PVJ/PVP općine i drugih lica koja se bave

poslovima vatrogastva;

7.Pruţa struĉnu i drugu pomoć dobrovoljnom



101

vatrogasnom društvu, radi uspješnog obavljanja

poslova zaštite od poţara i vatrogastva iz njegove

nadleţnosti, a posebno aktivnosti radi

osposobljavanja dobrovoljne vatrogasne postrojbe

za efikasno uĉešće u gašenju poţara na podruĉju

Općine.

8.Ostvaruje suradnju sa pravnim licima u kojima su

osnovane vatrogasne postrojbe radi

osposobljavanja tih postrojba za efikasno gašenje

poţara i mogućeg uĉešća tih postrojba na gašenju

poţara van objekata i prostora pravnog lica na

podruĉju Općine;

9.Ostvaruje suradnju sa sluţbama civilne zaštite

susjednih općina u pitanjima od zajedniĉkog

interesa za zaštitu od poţara i vatrogastva;

10.U okviru Operativnog centra civilne zaštite,

organizira funkcionalni dio informacijskog sistema

za zaštitu od poţara i vatrogastva;

11.Planira financijska sredstva u proraĉunu općine

za financiranje potreba zaštite od poţara i

vatrogastva iz nadleţnosti Općine;

12.Vrši i druge poslove iz oblasti zaštite od poţara

i vatrogastva, koji su Zakonom, propisima kantona,

te odlukama Općinskog vijeća, stavljeni u

nadleţnost Sluţbe civilne zaštite općine.

III DUŢNOSTI OPĆINSKI SLUŢBI ZA

UPRAVU, DRUGIH INSTITUCIJA, PRAVNIH

I FIZIĈKIH LICA I GRAĐANA U OBLASTI

ZAŠTITE OD POŢARA

Ĉlanak 9

Organizacija i funkcioniranje zaštite od poţara u

općini Kiseljak, utvrĊuje se u Planu zaštite od

poţara, iz ĉlanka 4. ove Odluke.

Ĉlanak 10.

Zaštitu od poţara, duţni su da organiziraju i

provode općinske sluţbe za upravu i druge

institucije, pravna i fiziĉka lica, te graĊani, u svim

graĊevinama i prostorima u kojima borave i rade,

ukljuĉujući i šume, šumska i poljoprivredna

zemljišta, kao i ostale prirodne resurse na podruĉju

općine Kiseljak.

Vlasnici ili korisnici graĊevina i prostora,

upravitelji stambenih objekata, kao i vlasnici i

korisnici šuma, šumskog i poljoprivrednog

vatrogasnom društvu, radi uspješnog obavljanja

poslova zaštite od poţara i vatrogastva iz njegove

nadleţnosti, a posebno aktivnosti radi

osposobljavanja dobrovoljne vatrogasne jedinice za

efikasno uĉešće u gašenju poţara na podruĉju

Općine.

8.Ostvaruje saradnju sa pravnim licima u kojima su

osnovane vatrogasne jedinice radi osposobljavanja

tih jedinica za efikasno gašenje poţara i mogućeg

uĉešća tih jedinica na gašenju poţara van objekata i

prostora pravnog lica na podruĉju Općine;

9.Ostvaruje saradnju sa sluţbama civilne zaštite

susjednih općina u pitanjima od zajedniĉkog

interesa za zaštitu od poţara i vatrogastva;

10.U okviru Operativnog centra civilne zaštite,

organizuje funkcionalni dio informacionog sistema

za zaštitu od poţara i vatrogastva;

11.Planira finansijska sredstva u budţetu općine za

finansiranje potreba zaštite od poţara i vatrogastva

iz nadleţnosti Općine;

12.Vrši i druge poslove iz oblasti zaštite od poţara

i vatrogastva, koji su Zakonom, propisima kantona,

te odlukama Općinskog vijeća, stavljeni u

nadleţnost Sluţbe civilne zaštite općine.

III DUŢNOSTI OPĆINSKI SLUŢBI ZA

UPRAVU, DRUGIH INSTITUCIJA, PRAVNIH

I FIZIĈKIH LICA I GRAĐANA U OBLASTI

ZAŠTITE OD POŢARA

Ĉlan 9

Organizacija i funkcionisanje zaštite od poţara u

općini Kiseljak, utvrĊuje se u Planu zaštite od

poţara, iz ĉlana 4. ove Odluke.

Ĉlan 10.

Zaštitu od poţara, duţni su da organizuju i provode

općinske sluţbe za upravu i druge institucije,

pravna i fiziĉka lica, te graĊani, u svim

graĊevinama i prostorima u kojima borave i rade,

ukljuĉujući i šume, šumska i poljoprivredna

zemljišta, kao i ostale prirodne resurse na podruĉju

općine Kiseljak.

Vlasnici ili korisnici graĊevina i prostora,

upravitelji stambenih objekata, kao i vlasnici i

korisnici šuma, šumskog i poljoprivrednog



102

zemljišta iz stava 1. ovog ĉlanka, odgovorni su za

zaštitu od poţara u tim graĊevinama i prostorima.

Ĉlanak 11.

Organi uprave i druge institucije, pravna i fiziĉka

lica, graĊani iz ĉlanka 10. stav 1. ove Odluke, duţni

su izvršavati zadatke, odnosno mjere zaštite od

poţara, utvrĊene u Planu zaštite od poţara općine

Kiseljak, koje se na njih odnose. Plan zaštite od

poţara, za vlastite potrebe, obvezno donose drţavni

organi i druge institucije i pravna lica koji budu

odreĊeni u Planu zaštite od poţara iz stava 1. ovog

ĉlanka

Ĉlanak 12. Pravna lica, organi uprave i druge institucije na

podruĉju općine Kiseljak, duţni su donijeti opći akt

– pravilnik zaštite od poţara, kojim će utvrditi

cjelokupnu organizaciju zaštite od poţara i naĉin

njenog funkcioniranju u graĊevinama i prostorima

koje to pravno lice, organ uprave ili institucija

koristi u svom radu, u skladu sa vrstom djelatnosti

koju obavljaju i procesom rada.

Subjekti iz stava 1. ovog ĉlanka duţni su odrediti

odgovorno lice koje će biti zaduţeno za provoĊenje

mjera zaštite od poţara, a podatke o istom dostaviti

Općinskoj sluţbi civilne zaštite.

Ĉlanak 13.

Pravna lica, organi uprave i druge institucije, duţni

su upoznati sva zaposlena lica sa općim aktom iz

ĉlanka 12. ove Odluke, kao i provoditi struĉnu

obuku i osposobljavanje za zaštitu od poţara, na

naĉin predviĊen ĉlankom 128. Zakona o zaštiti od

poţara i vatrogastvu („Sluţbene novine FBiH“,

broj 64/09 i „Sluţbene novine SBK/KSB", broj

15/12).

Ĉlanak 14.

Pravna lica, organi uprave i druge institucije i

graĊani, duţni su Operativnom centru civilne

zaštite, iz ĉlanka 8. stav 1. toĉka 10, ove Odluke,

dostaviti podatke o dogaĊajima koji se odnose na

pojave poţara i eksplozije, širenja poţara, uzrocima

nastanka poţara, objektima i prostoru koji je

ugroţen poţarom, vatrogasnim postrojbama i

drugim snagama angaţovanim na gašenju poţara,

nastalim posljedicama i drugim podacima od

znaĉaja za pojavu poţara ili eksplozije na

zemljišta iz stava 1. ovog ĉlana, odgovorni su za

zaštitu od poţara u tim graĊevinama i prostorima.

Ĉlan 11.

Organi uprave i druge institucije, pravna i fiziĉka

lica, graĊani iz ĉlana 10. stav 1. ove Odluke, duţni

su izvršavati zadatke, odnosno mjere zaštite od

poţara, utvrĊene u Planu zaštite od poţara općine

Kiseljak, koje se na njih odnose. Plan zaštite od

poţara, za vlastite potrebe, obavezno donose

drţavni organi i druge institucije i pravna lica koji

budu odreĊeni u Planu zaštite od poţara iz stava 1.

ovog ĉlana

Ĉlan 12. Pravna lica, organi uprave i druge institucije na

podruĉju općine Kiseljak, duţni su donijeti opći akt

– pravilnik zaštite od poţara, kojim će utvrditi

cjelokupnu organizaciju zaštite od poţara i naĉin

njenog funkcionisanja u graĊevinama i prostorima

koje to pravno lice, organ uprave ili institucija

koristi u svom radu, u skladu sa vrstom djelatnosti

koju obavljaju i procesom rada.

Subjekti iz stava 1. ovog ĉlana duţni su odrediti

odgovorno lice koje će biti zaduţeno za provoĊenje

mjera zaštite od poţara, a podatke o istom dostaviti

Općinskoj sluţbi civilne zaštite.

Ĉlan13.

Pravna lica, organi uprave i druge institucije, duţni

su upoznati sva zaposlena lica sa općim aktom iz

ĉlana 12. ove Odluke, kao i provoditi struĉnu

obuku i osposobljavanje za zaštitu od poţara, na

naĉin predviĊen ĉlanom 128. Zakona o zaštiti od


broj 64/09 i „Sluţbene novine SBK/KSB", broj

15/12).

Ĉlan 14.

Pravna lica, organi uprave i druge institucije i

graĊani, duţni su Operativnom centru civilne

zaštite, iz ĉlana 8. stav 1. taĉka 10, ove Odluke,

dostaviti podatke o dogaĊajima koji se odnose na

pojave poţara i eksplozije, širenja poţara, uzrocima

nastanka poţara, objektima i prostoru koji je

ugroţen poţarom, vatrogasnim jedinicama i drugim

snagama angaţovanim na gašenju poţara, nastalim

posljedicama i drugim podacima od znaĉaja za

pojavu poţara ili eksplozije na odreĊenom



103

odreĊenom prostoru.

Ĉlanak 15.

Javna poduzeća i drugi pravni subjekti navedena u

Planu zaštite od poţara općine Kiseljak koja

upravljaju vodovodom i hidrantskom mreţom na

podruĉju općine Kiseljak duţna su da, pri izgradnji,

rekonstrukciji i korištenju ovih mreţa, osiguraju

propisani protoĉni kapacitet i pritisak vode u

hidrantskoj mreţi za potrebe gašenja poţara.

Ppduzeća i drugi pravni subjekti iz stava 1. ovog

ĉlanka, duţna su stalno odrţavati u ispravnom

stanju hidrantsku mreţu na podruĉju Općine, o

ĉemu treba voditi odgovarajuću evidenciju i o tome

izvještavati PVJ/PVP općine Kiseljak.

Ĉlanak 16.

Vlasnici i korisnici graĊevina i prostora i upravitelji

stambenih objekata, u ĉijim graĊevinama i

objektima je izvedena unutrašnja i vanjska

hidrantska mreţa, drugi ureĊaji i oprema za gašenje

poţara, kao i sistemi aktivne zaštite od poţara,

duţni su te ureĊaje, opremu i sisteme/sustave,

stalno odrţavati u ispravnom stanju, redovno vršiti

njihovu kontrolu ispravnosti, o ĉemu moraju voditi

odgovarajuću evidenciju.

IV ORGANIZOVANJE VATROGASNE

DJELATNOSTI

Ĉlanak 17.

Snage za obavljanje vatrogasne djelatnosti su:

1. Temeljna snaga za obavljanje vatrogasne

djelatnosti na podruĉju općine Kiseljak je:

Profesionalna vatrogasna postrojba koju

ĉine vatrogasci u radnom odnosu u Općini

Kiseljak, odnosno Općinskoj sluţbi civilne

zaštite;

2. Dopunske snage za vatrogastvo na podruĉju

općine Kiseljak su:

dobrovoljne vatrogasne postrojbe koje

osnivaju dobrovoljna vatrogasna društva,

vatrogasne postrojbe pravnih lica.

3. Snage koje djeluju u toku izvoĊenja vatrogasne

intervencije ili drugim situacijama, i to:

postrojbe civilne zaštite,

sluţbe zaštite i spašavanja,

općinski stoţer civilne zaštite,

prostoru.

Ĉlan 15.

Javna preduzeća i drugi pravni subjekti navedena u

Planu zaštite od poţara općine Kiseljak koja

upravljaju vodovodom i hidrantskom mreţom na

podruĉju općine Kiseljak duţna su da, pri izgradnji,

rekonstrukciji i korištenju ovih mreţa, osiguraju

propisani protoĉni kapacitet i pritisak vode u

hidrantskoj mreţi za potrebe gašenja poţara.

Preduzeća i drugi pravni subjekti iz stava 1. ovog

ĉlana, duţna su stalno odrţavati u ispravnom stanju

hidrantsku mreţu na podruĉju Općine, o ĉemu

treba voditi odgovarajuću evidenciju i o tome

izvještavati PVJ/PVP općine Kiseljak.

Ĉlan 16.

Vlasnici i korisnici graĊevina i prostora i upravitelji

stambenih objekata, u ĉijim graĊevinama i

objektima je izvedena unutrašnja i vanjska

hidrantska mreţa, drugi ureĊaji i oprema za gašenje

poţara, kao i sistemi aktivne zaštite od poţara,

duţni su te ureĊaje, opremu i sisteme/sustave,

stalno odrţavati u ispravnom stanju, redovno vršiti

njihovu kontrolu ispravnosti, o ĉemu moraju voditi

odgovarajuću evidenciju.

IV ORGANIZOVANJE VATROGASNE

DJELATNOSTI

Ĉlan 17.

Snage za obavljanje vatrogasne djelatnosti su:

1. Osnovna snaga za obavljanje vatrogasne

djelatnosti na podruĉju općine Kiseljak je:

Profesionalna vatrogasna jedinica koju ĉine

vatrogasci u radnom odnosu u Općini

Kiseljak, odnosno Općinskoj sluţbi civilne

zaštite;

2. Dopunske snage za vatrogastvo na podruĉju

općine Kiseljak su:

dobrovoljne vatrogasne jedinice koje

osnivaju dobrovoljna vatrogasna društva,

vatrogasne jedinice pravnih lica.

3. Snage koje djeluju u toku izvoĊenja vatrogasne

intervencije ili drugim situacijama, i to:

jedinice civilne zaštite,

sluţbe zaštite i spašavanja,

općinski štab/ civilne zaštite,



104

povjerenici civilne zaštite,

operativni centar civilne zaštite, kao

komunikacijsko - informacijska podrška

Općinskom stoţeru civilne zaštite i drugim

organima, koji rukovode akcijama.

Ĉlanak 18.

Osnivanje profesionalne vatrogasne postrojbe i

donošenje odluke o njenoj veliĉini vrši se u skladu

sa Procjenom ugroţenosti od poţara na podruĉju

općine Kiseljak a u skladu sa kadrovskim,

materijalnim i drugim uslovima i potrebama za

efikasno funkcionisanje postrojbe.

Osnivanje i razmještaj profesionalne vatrogasne

postrojbe na podruĉju Općine vrši se tako da ta

postrojba moţe u svakom trenutku i u svim

uslovima obezbijediti blagovremeno i efikasno

gašenje poţara na cijelom podruĉju Općine i

zaštititi odn. spasiti ljude i materijalna dobra koja

su ugroţena poţarom ili eksplozijom.

Poslovi PVJ/PVP Općine utvrĊeni su ĉlankom 68.

Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene

novine FBiH“, broj 64/09 i „Sluţbene novine

SBK/KSB“, broj 15/12).

Podruĉje djelovanja PVJ/PVP je podruĉje općine

Kiseljak, s tim da se po naredbi Općinske sluţbe

civilne zaštite odn. Općinskog štaba/stoţera civilne

zaštite dio jedinice/postrojbe moţe uputiti i izvan

podruĉja Općine u skladu sa ĉl. 94. i 96. Zakona o

zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene novine

FBiH“, broj 64/09 i „Sluţbene novine SBK/KSB“,

broj 15/12).

Ĉlanak 19.

Dobrovoljna vatrogasna društva osnivaju se i

prestaju sa radom, u skladu sa Zakonom o

udruţenjima i fondacijama (,,Sl. novine Federacije

BiH", broj: 45/02 i 85/07), i djeluju kao udruţenja

graĊana, a u odnosu na vatrogasnu djelatnost

postupaju u skladu sa odredbama ĉlanka 81. do 85.


novine FBiH“, broj 64/09, i „Sluţbene novine

SBK/KSB“, broj 15/12 ).

Ĉlanak 20.

U planu zaštite od poţara općine Kiseljak odreĊuju

se pravna lica koja su duţna osnovati vatrogasnu

povjerenici civilne zaštite,

operativni centar civilne zaštite, kao

komunikacijsko - informacijska podrška

Općinskom štabu civilne zaštite i drugim

organima, koji rukovode akcijama.

Ĉlan 18.

Osnivanje profesionalne vatrogasne jedinice i

donošenje odluke o njenoj veliĉini vrši se u skladu

sa Procjenom ugroţenosti od poţara na podruĉju

općine Kiseljak a u skladu sa kadrovskim,

materijalnim i drugim uslovima i potrebama za

efikasno funkcionisanje jedinice.

Osnivanje i razmještaj profesionalne vatrogasne

jedinice na podruĉju Općine vrši se tako da ta

jedinica moţe u svakom trenutku i u svim uslovima

obezbijediti blagovremeno i efikasno gašenje

poţara na cijelom podruĉju Općine i zaštititi odn.

spasiti ljude i materijalna dobra koja su ugroţena

poţarom ili eksplozijom.

Poslovi PVJ/PVP Općine utvrĊeni su ĉlanom 68.


novine FBiH“, broj 64/09 i „Sluţbene novine


Podruĉje djelovanja PVJ/PVP je podruĉje općine

Kiseljak, s tim da se po naredbi Općinske sluţbe

civilne zaštite odn. Općinskog štaba/stoţera civilne

zaštite dio jedinice/postrojbe moţe uputiti i izvan

podruĉja Općine u skladu sa ĉl. 94. i 96. Zakona o

zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sluţbene novine

FBiH“, broj 64/09 i „Sluţbene novine SBK/KSB“,

broj 15/12).

Ĉlan 19.

Dobrovoljna vatrogasna društva osnivaju se i

prestaju sa radom, u skladu sa Zakonom o

udruţenjima i fondacijama (,,Sl. novine Federacije

BiH", broj: 45/02 i 85/07), i djeluju kao udruţenja

graĊana, a u odnosu na vatrogasnu djelatnost

postupaju u skladu sa odredbama ĉlana 81. do 85.



SBK/KSB“, broj 15/12 ).

Ĉlan 20.

U planu zaštite od poţara općine Kiseljak odreĊuju

se pravna lica koja su duţna osnovati vatrogasnu



105

postrojbu ili na drugi naĉin osigurati zaštitu od

poţara ĉlanka 88. Zakona o zaštiti od poţara i

vatrogastvu („Sluţbene novine FBiH“, broj 64/09, i

„Sluţbene novine SBK/KSB“, broj 15/12).

Pravna lica u kojima se proizvode, preraĊuju,

distribuiraju ili skladište zapaljive, eksplozivne i

ostale opasne materije, u kojima zbog toga postoji

povećana opasnost od poţara ili eksplozija, prema

propisu iz ĉlanka 29. stav 2. Zakona o zaštiti od


broj 64/09, i „Sluţbene novine SBK/KSB“, broj

15/12) duţna su osnovati sopstvenu vatrogasnu

postrojbu ili osigurati zaštitu od poţara povećanjem

efikasnosti PVJ/PVP zakljuĉenjem posebnog

ugovora o sufinanciranju PVJ/PVP.

Kriterije za povećanje efikasnosti i naĉin

sufinanciranja PVJ/PVP na osnovu procjene

ugroţenosti tih pravnih lica donosi Općinsko vijeće

na prijedlog Sluţbe civilne zaštite.

V GAŠENJE POŢARA – VATROGASNE

INTERVENCIJE

Ĉlanak 21.

Svaki graĊanin koji primijeti poţar duţan je da ga

ugasi ako to moţe uĉiniti bez opasnosti za sebe i

druge.

Ukoliko graĊanin nije u mogućnosti da ugasi poţar,

duţan je da o poţaru odmah obavijesti najbliţu

vatrogasnu postrojbu ili operativni centar civilne

zaštite, odnosno policijsku postaju.

Pravna lica, organi uprave i druge institucije u

kojima doĊe do poţara ili kad saznaju za poţar,

duţna su pristupiti gašenju poţara i istovremeno o

tome odmah obavijestiti najbliţu vatrogasnu

postrojbu ili operativni centar civilne zaštite ili

policijsku postaju.

Pravna lica, organi uprave, druge institucije i

graĊani, duţni su, pod uslovima i na naĉin propisan

Zakonom i ovom Odlukom i drugim propisima,

uĉestvovati u pomaganju, gašenju poţara i

spašavanju ljudi i materijalnih dobara ugroţenih

poţarom i staviti na raspolaganje svoj alat,

prijevozna, tehniĉka i druga sredstva potrebna za

gašenje poţara i spašavanje ljudi i materijalnih

dobara ugroţenih poţarom, koje naredi nadleţni

stoţer civilne zaštite.

jedinicu ili na drugi naĉin osigurati zaštitu od

poţara ĉlan 88. Zakona o zaštiti od poţara i

vatrogastvu („Sluţbene novine FBiH“, broj 64/09, i

„Sluţbene novine SBK/KSB“, broj 15/12).

Pravna lica u kojima se proizvode, preraĊuju,

distribuiraju ili skladište zapaljive, eksplozivne i

ostale opasne materije, u kojima zbog toga postoji

povećana opasnost od poţara ili eksplozija, prema

propisu iz ĉlana 29. stav 2. Zakona o zaštiti od


broj 64/09, i „Sluţbene novine SBK/KSB“, broj

15/12) duţna su osnovati sopstvenu vatrogasnu

jedinicu ili osigurati zaštitu od poţara povećanjem

efikasnosti PVJ/PVP zakljuĉenjem posebnog

ugovora o sufinansiranju PVJ/PVP.

Kriterije za povećanje efikasnosti i naĉin

sufinansiranja PVJ/PVP na osnovu procjene

ugroţenosti tih pravnih lica donosi Općinsko vijeće

na prijedlog Sluţbe civilne zaštite.

V GAŠENJE POŢARA – VATROGASNE

INTERVENCIJE

Ĉlan 21.

Svaki graĊanin koji primijeti poţar duţan je da ga

ugasi ako to moţe uĉiniti bez opasnosti za sebe i

druge.

Ukoliko graĊanin nije u mogućnosti da ugasi poţar,

duţan je da o poţaru odmah obavijesti najbliţu

vatrogasnu jedinicu ili operativni centar civilne

zaštite, odnosno policijsku stanicu.

Pravna lica, organi uprave i druge institucije u

kojima doĊe do poţara ili kad saznaju za poţar,

duţna su pristupiti gašenju poţara i istovremeno o

tome odmah obavijestiti najbliţu vatrogasnu

jedinicu ili operativni centar civilne zaštite ili

policijsku stanicu.

Pravna lica, organi uprave, druge institucije i

graĊani, duţni su, pod uslovima i na naĉin propisan

Zakonom i ovom Odlukom i drugim propisima,

uĉestvovati u pomaganju, gašenju poţara i

spašavanju ljudi i materijalnih dobara ugroţenih

poţarom i staviti na raspolaganje svoj alat,

prijevozna, tehniĉka i druga sredstva potrebna za

gašenje poţara i spašavanje ljudi i materijalnih

dobara ugroţenih poţarom, koje naredi nadleţni

štab/ civilne zaštite.



106

Redoslijed angaţiranja snaga i sredstava za gašenje

poţara vrši se u tri faze:

u prvoj fazi, angaţuj se PVJ/PVP općine

Kiseljak, dobrovoljne vatrogasne

jedinice/postrojbe i vatrogasne

jedinice/postrojbe pravnih lica formirane u

Općini,

u drugoj fazi, vrši se angaţovanje snaga i

sredstava Civilne zaštite, odnosno zaštite i

spašavanja koje su formirane u Općini,

u trećoj fazi, angaţuju se snage i sredstva

pravnih lica, organa uprave i drugih

institucija i graĊana.

O angaţiranju snaga i sredstava u prvoj i

dijelu druge faze, iz stava 1. ovog ĉlana, odluĉuje

Pomoćnik općinskog naĉelnika za civilnu zaštitu.

U skladu sa procjenom situacije, u drugoj fazi vrši

se aktiviranje Općinskog štaba/stoţera civilne

zaštite, te isti preuzima sva ovlaštenja na

odluĉivanju, rukovoĊenju i upravljanju

aktivnostima na gašenju poţara i spašavanju

ugroţenih ljudi i materijalnih dobara.

Ĉlanak 22.

Općinski štab/stoţer civilne zaštite se aktivira kada

Pomoćnik općinskog naĉelnika za civilnu zaštitu

odn. zapovjednik/komadant PVJ/PVP, ocijeni da,

pored angaţiranih vatrogasnih jedinica/postrojba i

sluţbi zaštite i spašavanja, ima potrebe da se

angaţuju snage i sredstva pravnih lica, organa

uprave, drugih institucija i graĊana, ĉlan 94. stav 2.


novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj:

64/09, i „Sluţbene novine SBK/KSB“, broj 15/12).

Općinski štab/stoţer civilne zaštite u rukovoĊenju

akcijama gašenja poţara ima ovlaštenja utvrĊena u

ĉlanu 95. Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu

(„Sluţbene novine FBiH“, broj 64/09, i „Sluţbene

novine SBK/KSB“, broj 15/12 ).

Ukoliko snage i sredstva na nivou Općine nisu

dovoljne za okonĉanje vatrogasne intervencije

pomoć će zapovjednik/komandant Općinskog

štaba/stoţera civilne zaštite traţiti od Kantonalne

uprave civilne zaštite SBK/KSB u skladu sa ĉl. 96



Redoslijed angaţiranja snaga i sredstava za gašenje

poţara vrši se u tri faze:

u prvoj fazi, angaţuje se PVJ/PVP općine

Kiseljak, dobrovoljne vatrogasne

jedinice/postrojbe i vatrogasne

jedinice/postrojbe pravnih lica formirane u

Općini,

u drugoj fazi, vrši se angaţovanje snaga i

sredstava Civilne zaštite, odnosno zaštite i

spašavanja koje su formirane u Općini,

u trećoj fazi, angaţuju se snage i sredstva

pravnih lica, organa uprave i drugih

institucija i graĊana.

O angaţiranju snaga i sredstava u prvoj i

dijelu druge faze, iz stava 1. ovog ĉlana, odluĉuje

Pomoćnik općinskog naĉelnika za civilnu zaštitu.

U skladu sa procjenom situacije, u drugoj fazi vrši

se aktiviranje Općinskog štaba/stoţera civilne

zaštite, te isti preuzima sva ovlaštenja na

odluĉivanju, rukovoĊenju i upravljanju

aktivnostima na gašenju poţara i spašavanju

ugroţenih ljudi i materijalnih dobara.

Ĉlan 22.

Općinski štab/stoţer civilne zaštite se aktivira kada

Pomoćnik općinskog naĉelnika za civilnu zaštitu

odn. zapovjednik/komadant PVJ/PVP, ocijeni da,

pored angaţiranih vatrogasnih jedinica/postrojba i

sluţbi zaštite i spašavanja, ima potrebe da se

angaţuju snage i sredstva pravnih lica, organa

uprave, drugih institucija i graĊana, ĉlan 94. stav 2.


novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj:

64/09, i „Sluţbene novine SBK/KSB“, broj 15/12).

Općinski štab/stoţer civilne zaštite u rukovoĊenju

akcijama gašenja poţara ima ovlaštenja utvrĊena u

ĉlanu 95. Zakona o zaštiti od poţara i vatrogastvu

(„Sluţbene novine FBiH“, broj 64/09, i „Sluţbene

novine SBK/KSB“, broj 15/12 ).

Ukoliko snage i sredstva na nivou Općine nisu

dovoljne za okonĉanje vatrogasne intervencije

pomoć će zapovjednik/komandant Općinskog

štaba/stoţera civilne zaštite traţiti od Kantonalne

uprave civilne zaštite SBK/KSB u skladu sa ĉl. 96





107


VI FINANCIRANJE ZAŠTITE OD POŢARA I

VATROGASTVA

Ĉlanak 23.

Finansijska sredstva za provoĊenje poslova i

zadataka iz oblasti zaštite od poţara i vatrogastva

na podruĉju općine Kiseljak, planiraju se i

osiguravaju u budţetu Općine, na prijedlog Sluţbe

civilne zaštite općine kao i iz drugih izvora.

Ĉlanak 24.

Potrebna financijska sredstva iz ĉlanka 23. ove

Odluke, planiraju se na osnovu poslova i zadataka

koji su za oblast zaštite od poţara i vatrogastva,

utvrĊeni u Programu rada Općinskog naĉelnika,

sluţbe civilne zaštite i drugih općinskih sluţbi za

upravu, te na osnovu poslova i zadataka utvrĊenih

u dokumentima iz ĉlana 4. stav 1. taĉka 1. i 3, ove

Odluke, koji predstavljaju osnovna dokumenta za

organizaciju i funkcionisanje zaštite od poţara i

vatrogastva na podruĉju Općine.

Ĉlanak 25.

Općinska sluţba nadleţna za proraĉun općine

Kiseljak, otvorit će poseban jedinstveni

transakcijski raĉun, za potrebe prikupljanja

sredstava posebne naknade, koja će izdvajati

društva za osiguranje i druga pravna lica koja se

bave osiguranjem imovine i koja vrše registraciju

vozila, kao i druga sredstva koja se obezbjeĊuju u

skladu sa Zakonom za financiranje vatrogasne

djelatnosti u općini Kiseljak.

VII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 26.

U cilju praćenja izvršenja Plana zaštite od poţara

općine Kiseljak, Općinsko vijeće svake godine, do

kraja veljaĉe, razmatra i ocjenjuje njegovu

realizaciju i vrši odgovarajuće izmjene sa

novonastalim promjenama, koje su vaţne za zaštitu

od poţara, kao što su urbanistiĉke i graĊevinske

promjene, kao i promjene namjene graĊevina i

sliĉno i utvrĊuje mjere za njegovu potpunu

realizaciju, a posebno mjere koje se odnose na

osiguravanje neophodnih financijskih sredstava za

realizaciju planiranih zadataka.

Ĉlanak 27.

Ovlašćuje se Općinski naĉelnik, da svojim


VI FINANSIRANJE ZAŠTITE OD POŢARA I

VATROGASTVA

Ĉlan 23.

Finansijska sredstva za provoĊenje poslova i

zadataka iz oblasti zaštite od poţara i vatrogastva

na podruĉju općine Kiseljak, planiraju se i

osiguravaju u budţetu Općine, na prijedlog Sluţbe

civilne zaštite općine kao i iz drugih izvora.

Ĉlan 24.

Potrebna finansijska sredstva iz ĉlana 23. ove

Odluke, planiraju se na osnovu poslova i zadataka

koji su za oblast zaštite od poţara i vatrogastva,

utvrĊeni u Programu rada Općinskog naĉelnika,

sluţbe civilne zaštite i drugih općinskih sluţbi za

upravu, te na osnovu poslova i zadataka utvrĊenih

u dokumentima iz ĉlana 4. stav 1. taĉka 1. i 3, ove

Odluke, koji predstavljaju osnovna dokumenta za

organizaciju i funkcionisanje zaštite od poţara i

vatrogastva na podruĉju Općine.

Ĉlan 25.

Općinska sluţba nadleţna za budţet općine

Kiseljak, otvoriće poseban jedinstveni transakcijski

raĉun, za potrebe prikupljanja sredstava posebne

naknade, koja će izdvajati društva za osiguranje i

druga pravna lica koja se bave osiguranjem

imovine i koja vrše registraciju vozila, kao i druga

sredstva koja se obezbjeĊuju u skladu sa Zakonom

za finansiranje vatrogasne djelatnosti u općini

Kiseljak.

VII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlan 26.

U cilju praćenja izvršenja Plana zaštite od poţara

općine Kiseljak, Općinsko vijeće svake godine, do

kraja februara, razmatra i ocjenjuje njegovu

realizaciju i vrši odgovarajuće izmjene sa

novonastalim promjenama, koje su vaţne za zaštitu

od poţara, kao što su urbanistiĉke i graĊevinske

promjene, kao i promjene namjene graĊevina i

sliĉno i utvrĊuje mjere za njegovu potpunu

realizaciju, a posebno mjere koje se odnose na

osiguravanje neophodnih finansijskih sredstava za

realizaciju planiranih zadataka.

Ĉlan 27.

Ovlašćuje se Općinski naĉelnik, da svojim



108

posebnim odlukama uredi pitanja organizovanja,

planiranja i provoĊenja mjera zaštite od poţara na

otvorenim prostorima (šume, šumsko i

poljoprivredno zemljište, drugi prirodni resursi),

kao i druga pitanja iz ove oblasti, koja ovom

Odlukom nisu obuhvaćena.

Ĉlanak 28.

U sluĉaju postupanja protivno odredbama ove

Odluke, primjenit će se kaznene odredbe utvrĊene

Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sl.

novine FBiH“, br. 64/09, i „Sl. novine SBK/KSB“,

br. 15/12).

Ĉlan 29.

Odluka stupa na snagu narednog dana od dana

donošenja, a objavit će se u „Sluţbenom glasniku

općine Kiseljak“ i na Oglasnoj ploĉi općine

Kiseljak.


KISELJAK


Broj:01/1-44-1475/13

Kiseljak 26. 06.2013.godine

Na temelju ĉlanka.13.Zakona o naĉelima lokalne

samouprave F BiH (“Sl.novine FBiH” br. 49/06),

ĉlanka.25.Statuta općine Kiseljak (“Sl.glasnik

općine Kiseljak br.3/09) , a na temelju ĉlanka 14.

Zakona o eksproprijaciji (“Sl. novine F BiH” br.

70/07, 36/10 i 25/12), te ĉlanka 200.Zakona o

upravnom postupku (“Sl.novine FBiH br.2/98 i

48/99), rješavajući po Zahtjevu za utvrĊivanje

javnog interesa i Dopuni zahtjeva Sluţbe za

gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje

Općine Kiseljak , Općinsko vijeće Kiseljak na 7.

sjednici odrţanoj dana 26.06.2013. godine, d o n o

s i :

R J E Š E N J E

1.UtvrĊuje se da je od javnog interesa izgradnja

bunara na lokalitetu “Zeĉe polje” u mjestu Lug,

općina Kiseljak, u cilju izgradnje vodovoda za

općinu Kiseljak prema usvojenom projektu

izgradnje vodovoda za općinu Kiseljak, a prema

Elaboratu eksproprijacije , te da se moţe pristupiti

posebnim odlukama uredi pitanja organizovanja,

planiranja i provoĊenja mjera zaštite od poţara na

otvorenim prostorima (šume, šumsko i

poljoprivredno zemljište, drugi prirodni resursi),

kao i druga pitanja iz ove oblasti, koja ovom

Odlukom nisu obuhvaćena.

Ĉlan 28.

U sluĉaju postupanja protivno odredbama ove

Odluke, primjenit će se kaznene odredbe utvrĊene

Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu („Sl.

novine FBiH“, br. 64/09, i „Sl. novine SBK/KSB“,

br. 15/12).

Ĉlan 29.

Odluka stupa na snagu narednog dana od dana

donošenja, a objavit će se u „Sluţbenom glasniku

općine Kiseljak“ i na Oglasnoj ploĉi općine

Kiseljak.


KISELJAK


Broj:01/1-44-1475/13

Kiseljak 26. 06.2013.godine

Na temelju ĉlana.13.Zakona o naĉelima lokalne

samouprave F BiH (“Sl.novine FBiH” br. 49/06),

ĉlana.25.Statuta općine Kiseljak (“Sl.glasnik

općine Kiseljak br.3/09) , a na temelju ĉlana 14.

Zakona o eksproprijaciji (“Sl. novine F BiH” br.

70/07, 36/10 i 25/12), te ĉlana 200.Zakona o

upravnom postupku (“Sl.novine FBiH br.2/98 i

48/99), rješavajući po Zahtjevu za utvrĊivanje

javnog interesa i Dopuni zahtjeva Sluţbe za

gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje

Općine Kiseljak , Općinsko vijeće Kiseljak na 7.


s i :

R J E Š E N J E

1.UtvrĊuje se da je od javnog interesa izgradnja

bunara na lokalitetu “Zeĉe polje” u mjestu Lug,

općina Kiseljak, u cilju izgradnje vodovoda za

općinu Kiseljak prema usvojenom projektu

izgradnje vodovoda za općinu Kiseljak, a prema

Elaboratu eksproprijacije , te da se moţe pristupiti



109

potpunoj eksproprijaciji nepokretnosti kako slijedi:

- k.p.broj 1646 zv.”Gromile” , šuma 4.klase

površine 1718m2 i livada 2.klase površine 1432

m2, upisana u DN broj 580 K.O.Gromiljak , na

kojoj je katastarsko knjiţni vlasnik i posjednik

Junuzović (Ramiza) Mulija iz Kazagića, sa 1/1,

(novi premjer) , što po starom premjeru odgovara

dijelovima parcela oznaĉenih kao k.ĉ.broj 28 i

k.ĉ.53 K.O.Višnjica,

-k.p.broj 1820/2 zv.”Luka” , njiva 3.klase površine

3007 m2 i šuma 3.klase površine 605 m2,

upisana u DN broj 656 K.O.Gromiljak , na kojoj je

katastarsko knjiţni vlasnik i posjednik Šunjo

(Marka) Anto iz mjesta Lug sa 1/1, (novi premjer),

što po starom premjeru odgovara djelovima parcela

oznaĉenih kao k.ĉ.broj 1407/3 i k.ĉ. 1408/2

K.O.Šćitovo,

- suvlasniĉkom dijelu od 1/2 Šunjo (Marka) Ante

na parceli oznaĉenoj kao k.p. broj 1829/3,

nekategorisani put ukupne površine 182 m2,

upisana u DN broj 1060 K.O.Gromiljak.

UtvrĊuje se da je Općina Kiseljak korisnik

eksproprijacije zemljišta iz toĉke 1.ovog Rješenja.

Stupanjem na snagu ovog Rješenja, stavlja se van

snage Rješenje Općinskog vijeća Kiseljak broj

01/1-31-2024/12 od 27.08.2012.god.


Sluţba za gospodarstvo, urbanizam i prostorno

planiranje Općine Kiseljak podnijela je Općinskom

vijeću Kiseljak, putem imovinsko-pravne Sluţbe

Zahtjev broj 05-31-665/12 od 24.07.2012. godine i

Dopunu zahtjeva broj 05-31- 665/12 od

30.07.2012.god., kojim traţi da se utvrdi javni

interes u svrhu realizacije projekta “Izgradnje

vodovoda za općinu Kiseljak” u koji ulazi i

izgradnja bunara na lokalitetu “Zeĉe polje” u

mjestu Lug, općina Kiseljak.

Sluţba je u postupku pribavila potrebnu

dokumentaciju, te pripremila Prijedlog Rješenja za

Općinsko vijeće.

Razmatrajući Prijedlog Rješenja, Općinsko vijeće

Kiseljak je na 30.sjednici odrţanoj dana

27.08.2012.god. donijelo Rješenje broj 01/1-31-

2024/12 od 27.08.2012.god.kojim je utvrdilo da je

potpunoj eksproprijaciji nepokretnosti kako slijedi:

- k.p.broj 1646 zv.”Gromile” , šuma 4.klase

površine 1718m2 i livada 2.klase površine 1432

m2, upisana u DN broj 580 K.O.Gromiljak , na

kojoj je katastarsko knjiţni vlasnik i posjednik

Junuzović (Ramiza) Mulija iz Kazagića, sa 1/1,

(novi premjer) , što po starom premjeru odgovara

dijelovima parcela oznaĉenih kao k.ĉ.broj 28 i

k.ĉ.53 K.O.Višnjica,

-k.p.broj 1820/2 zv.”Luka” , njiva 3.klase površine

3007 m2 i šuma 3.klase površine 605 m2,

upisana u DN broj 656 K.O.Gromiljak , na kojoj je

katastarsko knjiţni vlasnik i posjednik Šunjo

(Marka) Anto iz mjesta Lug sa 1/1, (novi premjer),

što po starom premjeru odgovara djelovima parcela

oznaĉenih kao k.ĉ.broj 1407/3 i k.ĉ. 1408/2

K.O.Šćitovo,

- suvlasniĉkom dijelu od 1/2 Šunjo (Marka) Ante

na parceli oznaĉenoj kao k.p. broj 1829/3,

nekategorisani put ukupne površine 182 m2,

upisana u DN broj 1060 K.O.Gromiljak.

UtvrĊuje se da je Općina Kiseljak korisnik

eksproprijacije zemljišta iz taĉke 1.ovog Rješenja.

Stupanjem na snagu ovog Rješenja, stavlja se van

snage Rješenje Općinskog vijeća Kiseljak broj

01/1-31-2024/12 od 27.08.2012.god.


Sluţba za gospodarstvo, urbanizam i prostorno

planiranje Općine Kiseljak podnijela je Općinskom

vijeću Kiseljak, putem imovinsko-pravne Sluţbe

Zahtjev broj 05-31-665/12 od 24.07.2012. godine i

Dopunu zahtjeva broj 05-31- 665/12 od

30.07.2012.god., kojim traţi da se utvrdi javni

interes u svrhu realizacije projekta “Izgradnje

vodovoda za općinu Kiseljak” u koji ulazi i

izgradnja bunara na lokalitetu “Zeĉe polje” u

mjestu Lug, općina Kiseljak.

Sluţba je u postupku pribavila potrebnu

dokumentaciju, te pripremila Prijedlog Rješenja za

Općinsko vijeće.

Razmatrajući Prijedlog Rješenja, Općinsko vijeće

Kiseljak je na 30.sjednici odrţanoj dana

27.08.2012.god. donijelo Rješenje broj 01/1-31-

2024/12 od 27.08.2012.god.kojim je utvrdilo da je



110

od javnog interesa izgradnja bunara na lokalitetu „

Zeĉe polje“ u mjestu Lug, općina Kiseljak, u cilju

izgradnje vodovoda za općinu Kiseljak prema

usvojenom projektu izgradnje vodovoda za općinu

Kiseljak, a prema Elaboratu eksproprijacije , te da

se moţe pristupiti potpunoj eksproprijaciji

nepokretnosti koje su pobrojane u Rješenju. Po

donesenom Rješenju, zatraţeno je od Odjela

katastra da izvrši cijepanje parcela za koje je

utvrĊen javni interes kako bi se mogao podnijeti

Prijedlog za potpunu eksproprijaciju. S obzirom da

Odjel katastra nije mogao izvršiti cijepanje parcela

zbog tehniĉkih problema, odluĉeno je da se

postupak eksproprijacije provede po novom

premjeru, odnosno da se stavi van snage Rješenje

kojim je utvrĊen javni interes po podatcima starog

premjera i da se pripremi Prijedlog rješenja za

Općinsko vijeće o utvrĊivanju javnog interesa po

podatcima novog premjera. Na temelju izloţenog

odluĉeno je kao u dispozitivu rješenja.


moţe se izjaviti ţalba, ali se moţe pokrenuti

upravni spor pred nadleţnim sudom.


KISELJAK


Broj: 01/1-31-528/13

Kiseljak, 26.06.2013. godine

Na temelju ĉlanka 45. Stavak 3. Zakona o

graĊevinskom zemljištu(„Sl.novine F BiH,“br.

67/05) i ĉlanka 25.Statuta općine Kiseljak („Sl.

Glasnik općine Kiseljak“,br.3/09), rješavajući po

zahtjevu Gerina Ibrahima iz Sarajeva, za davanje

suglasnosti za otuĊenje nedovršene zgrade, na

graĊevinskom zemljištu, Općinsko vijeće Kiseljak

na 7. sjednici, odrţanoj dana 26.06.2013. godine,

donosi:

R J E Š E N J E

1.DAJE SE SUGLASNOST Gerina Ibrahimu sinu

Nusreta iz Sarajeva, da moţe otuĊiti nedovršenu

zgradu, zajedno sa zemljištem pod zgradom i

zemljištem koje sluţi za reodovnu upotrebu zgrade,

od javnog interesa izgradnja bunara na lokalitetu „

Zeĉe polje“ u mjestu Lug, općina Kiseljak, u cilju

izgradnje vodovoda za općinu Kiseljak prema

usvojenom projektu izgradnje vodovoda za općinu

Kiseljak, a prema Elaboratu eksproprijacije , te da

se moţe pristupiti potpunoj eksproprijaciji

nepokretnosti koje su pobrojane u Rješenju. Po

donesenom Rješenju, zatraţeno je od Odjela

katastra da izvrši cijepanje parcela za koje je

utvrĊen javni interes kako bi se mogao podnijeti

Prijedlog za potpunu eksproprijaciju. S obzirom da

Odjel katastra nije mogao izvršiti cijepanje parcela

zbog tehniĉkih problema, odluĉeno je da se

postupak eksproprijacije provede po novom

premjeru, odnosno da se stavi van snage Rješenje

kojim je utvrĊen javni interes po podatcima starog

premjera i da se pripremi Prijedlog rješenja za

Općinsko vijeće o utvrĊivanju javnog interesa po

podatcima novog premjera. Na temelju izloţenog

odluĉeno je kao u dispozitivu rješenja.


moţe se izjaviti ţalba, ali se moţe pokrenuti

upravni spor pred nadleţnim sudom.


KISELJAK


Broj: 01/1-31-528/13


Na temelju ĉlana 45. Stava 3. Zakona o

graĊevinskom zemljištu(„Sl.novine F BiH,“br.

67/05) i ĉlana 25.Statuta općine Kiseljak („Sl.

Glasnik općine Kiseljak“,br.3/09), rješavajući po

zahtjevu Gerina Ibrahima iz Sarajeva, za davanje

saglasnosti za otuĊenje nedovršene zgrade, na

graĊevinskom zemljištu, Općinsko vijeće Kiseljak

na 7. sjednici, odrţanoj dana 26.06.2013. godine,

donosi:

R J E Š E N J E

1.DAJE SE SAGLASNOST Gerina Ibrahimu sinu

Nusreta iz Sarajeva, da moţe otuĊiti nedovršenu

zgradu, zajedno sa zemljištem pod zgradom i

zemljištem koje sluţi za reodovnu upotrebu zgrade,



111

koja se nalazi na graĊevinskom zemljištu k.ĉ.broj

1519/14 zv.”šuma Gromiljka” u površini od 1090

m2, upisana u z.k.ul.broj 314 K.O.Brestovsko.


Gerina Ibrahim podnijeo je Zahtjev Općinskom

vijeću Kiseljak, da mu se da suglasnost za otuĊenje

neovršene stambene zgrade ĉiju je izgradnju

zapoĉeo na graĊevinskom zemljištu koje je

njegovom ocu dodjeljeno radi graĊenja, rješenjem

broj Skupštine opštine Kiseljak broj 04/10-475-

21/74 od 26.02.1974.god. U zahtjevu je naveo da je

njegov otac umro, a zemljište je on naslijedio što se

vidi iz Rješenja o nasljeĊivanju broj 065-0-O-07-

000744 od 21.03.2007.god., te je istakao da nije

bio u mogućnosti nastaviti daljnju gradnju zapoĉete

zgrade iz razloga nedostatka financijskih sredstava,

te je iz tog razloga podnjeo navedeni zahtjev.

Nakon razmatranja podnijetog zahtjeva, Općinsko

vijeće Kiseljako dluĉilo je da je zahtjev osnovan,

i da podnositelju zahtjeva treba dati suglasnost za

otuĊenje nedovršene zgrade.



Ovo rješenje nema karakter upravnog akta i protiv

njega se ne moţe izjaviti ţalba niti pokrenuti

upravni spor.


KISELJAK


Broj:01/1-31-529/13

Kiseljak,26.06.2013. godine


samouprave ( sl. novine FBiH br. 49/06), ĉlanka

25. Statuta Općine Kiseljak (sl.glasnik općine

Kiseljak br. 3/09)i ĉllanka 95 . Poslovnika o radu

Općinskog vijeća Kiseljak („Sl.glasnik općine

Kiseljak br. 3/09), Općinsko vijeće Kiseljak , na 7.

sjednici od 26. 06. 2013.godine donosi

ODLUKU

o raspodjeli sredstava tekućih transfera za

koja se nalazi na graĊevinskom zemljištu k.ĉ.broj

1519/14 zv.”šuma Gromiljka” u površini od 1090

m2, upisana u z.k.ul.broj 314 K.O.Brestovsko.


Gerina Ibrahim podnijeo je Zahtjev Općinskom

vijeću Kiseljak, da mu se da suglasnost za otuĊenje

neovršene stambene zgrade ĉiju je izgradnju

zapoĉeo na graĊevinskom zemljištu koje je

njegovom ocu dodjeljeno radi graĊenja, rješenjem

broj Skupštine opštine Kiseljak broj 04/10-475-

21/74 od 26.02.1974.god. U zahtjevu je naveo da je

njegov otac umro, a zemljište je on naslijedio što se

vidi iz Rješenja o nasljeĊivanju broj 065-0-O-07-

000744 od 21.03.2007.god., te je istakao da nije

bio u mogućnosti nastaviti daljnju gradnju zapoĉete

zgrade iz razloga nedostatka financijskih sredstava,

te je iz tog razloga podnjeo navedeni zahtjev.

Nakon razmatranja podnijetog zahtjeva, Općinsko

vijeće Kiseljako dluĉilo je da je zahtjev osnovan,

i da podnositelju zahtjeva treba dati suglasnost za

otuĊenje nedovršene zgrade.



Ovo rješenje nema karakter upravnog akta i protiv

njega se ne moţe izjaviti ţalba niti pokrenuti

upravni spor.


KISELJAK


Broj:01/1-31-529/13

Kiseljak,26.06.2013. godine


samouprave ( sl. novine FBiH br. 49/06), ĉlana 25.

Statuta Općine Kiseljak (sl.glasnik općine Kiseljak

br. 3/09)i ĉlana 95 . Poslovnika o radu Općinskog

vijeća Kiseljak („Sl.glasnik općine Kiseljak br.

3/09), Općinsko vijeće Kiseljak , na 7. sjednici od

26. 06. 2013.godine donosi

ODLUKU

o raspodjeli sredstava tekućih transfera za



112

2013.godinu

Ĉlanak 1.

Ukupno utvrĊeni transferi u proraĉunu za 2013.

godinu u iznosu od 1.429.250,00 KM rasporeĊuju

se u posebnom dijelu proraĉuna, kako slijedi:

OPĆINSKO VIJEĆE 399.900,00 KM

TRANŠE KLUBOVIMA POLITIĈKIH

STRANAKA U OPĆINSKOM VIJEĆU

120.000,00 KM

Klub HDZ-a KISELJAK - 48.469,56 KM

Klub SDA-a KISELJAK - 16.747,92 KM

Klub SDP-a KISELJAK - 10.173,96 KM

Klub SBB KISELJAK - 10.173,96 KM

Klub HSS-NHI KISELJAK - 6.886,92 KM

Klub SZBIH-a KISELJAK - 6.886,92 KM

Klub HSP KISELJAK - 6.886,92 KM

Klub HDZ 1990 KISELJAK - 6.886,92 KM

Klub NSRZB - 6.886,92 KM

NAKNADE Vijećnika – paušali 85.500,00

KM

NAKNADE PRESJEDAVAJUĆEG I

ZAMJENIKA OPĆINSKOG VIJEĆA 25.000,00

KM

NAKNADE VIJEĆNIKA (dnevnice,troškovi rada)

17.500,00 KM

SUBVENCIJE KOMUNALNIM PODUZEĆIMA

70.000,00 KM

URED NAĈELNIKA 173.250,00 KM

ISPLATE STIPENDIJA 15.000,00 KM

DAN OPĆINE 10.000,00 KM

TRANSFER ZA VJERSKE INSTITUCIJE

16.000,00 KM

Od ĉega;

-katoliĉka crkva 8.000,00 KM

-medţlis islamske zajednice 5.000,00 KM

-pravoslavna crkva 3.000,00 KM

TRANSFER UDRUGAMA (od ĉega)

25.000,00 KM

-Udruga hrvatskih politiĉkih zatvorenika

2.000,00 KM

-Hrvatska udruga logoraša domovinskog rata

950,00 KM

-Udruga nositelja ratnih odliĉja HVO-a Kiseljak

950,00 KM

2013.godinu

Ĉlan 1.

Ukupno utvrĊeni transferi u budţetu za 2013.

godinu u iznosu od 1.429.250,00 KM rasporeĊuju

se u posebnom dijelu budţeta, kako slijedi:

OPĆINSKO VIJEĆE 399.900,00 KM

TRANŠE KLUBOVIMA POLITIĈKIH

STRANAKA U OPĆINSKOM VIJEĆU

120.000,00 KM

Klub HDZ-a KISELJAK - 48.469,56 KM

Klub SDA-a KISELJAK - 16.747,92 KM

Klub SDP-a KISELJAK - 10.173,96 KM

Klub SBB KISELJAK - 10.173,96 KM

Klub HSS-NHI KISELJAK - 6.886,92 KM

Klub SZBIH-a KISELJAK - 6.886,92 KM

Klub HSP KISELJAK - 6.886,92 KM

Klub HDZ 1990 KISELJAK - 6.886,92 KM

Klub NSRZB - 6.886,92 KM

NAKNADE Vijećnika – paušali 85.500,00

KM

NAKNADE PRESJEDAVAJUĆEG I

ZAMJENIKA OPĆINSKOG VIJEĆA 25.000,00

KM

NAKNADE VIJEĆNIKA (dnevnice,troškovi rada)

17.500,00 KM

SUBVENCIJE KOMUNALNIM PODUZEĆIMA

70.000,00 KM

URED NAĈELNIKA 173.250,00 KM

ISPLATE STIPENDIJA 15.000,00 KM

DAN OPĆINE 10.000,00 KM

TRANSFER ZA VJERSKE INSTITUCIJE

16.000,00 KM

Od ĉega;

-katoliĉka crkva 8.000,00 KM

-medţlis islamske zajednice 5.000,00 KM

-pravoslavna crkva 3.000,00 KM

TRANSFER UDRUGAMA (od ĉega)

25.000,00 KM

-Udruga hrvatskih politiĉkih zatvorenika

2.000,00 KM

-Hrvatska udruga logoraša domovinskog rata

950,00 KM

-Udruga nositelja ratnih odliĉja HVO-a Kiseljak

950,00 KM



113

-Udruga specijalne policije iz domovinskog rata

„Munje“ 1.600,00 KM

-Udruga hrvatskih vojnih invalida domovinskog

rata HVO HB Kiseljak 3.350,00 KM

-Udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih

branitelja općine Kiseljak 3.350,00 KM

-Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata

3.800,00 KM

-Ratni vojni invalidi 1.600,00 KM

-Organizacija porodica šehida i poginulih boraca

Kiseljak 1.600,00 KM

-Udruţenje logoraša 1.600,00 KM

-Patriotska liga 1.600,00 KM

-Udruţenje„Branilaca BiH općine Kiseljak“

1.600,00 KM

TRANSFER ZA ĈLANARINU SAVEZU

OPĆINA I GRADOVA 2.250,00 KM

IZVRŠENJE SUDSKIH PRESUDA 105.000,00

KM

SLUŢBA ZA OPĆU UPRAVU I DRUŠTVENE

DJELATNOSTI 868.000,00 KM

GRANTOVI ZA MZ-ove 10.000,00 KM

TRANSFER ZA KULTURU (po projektima

društava) 20.000,00 KM

TRANSFER ZA IZBORNO POVJERENSTVO

5.000,00 KM

GRANTOVI POJEDINCIMA 650.000,00

KM

-socijalna skrb iz općinskog proraĉuna 50.000,00

KM

-socijalna skrb iz ţupanijskog proraĉuna

550.000,00 KM

-socijalna skrb iz prihoda fiziĉkih lica

50.000,00 KM

TRANSFERNEPROFITNIM

ORGANIZACIJAMA 88.500,00 KM

OPĆINSKO JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO

2.000,00 KM

TRANSFER ZA ŠPORT (od ĉega);

50.000,00 KM

-NK „Kiseljak“ 25.860,00 KM

-NK „Brnjaci“ 1.730,00 KM

-NK „Bilalovac“ 3.450,00 KM

-KK „Kiseljak“ 5.750,00 KM

-RK „Kiseljak“ 4.600,00 KM

-Udruga specijalne policije iz domovinskog rata

„Munje“ 1.600,00 KM

-Udruga hrvatskih vojnih invalida domovinskog

rata HVO HB Kiseljak 3.350,00 KM

-Udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih

branitelja općine Kiseljak 3.350,00 KM

-Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata

3.800,00 KM

-Ratni vojni invalidi 1.600,00 KM

-Organizacija porodica šehida i poginulih boraca

Kiseljak 1.600,00 KM

-Udruţenje logoraša 1.600,00 KM

-Patriotska liga 1.600,00 KM

-Udruţenje„Branilaca BiH općine Kiseljak“

1.600,00 KM

TRANSFER ZA ĈLANARINU SAVEZU

OPĆINA I GRADOVA 2.250,00 KM

IZVRŠENJE SUDSKIH PRESUDA 105.000,00

KM

SLUŢBA ZA OPĆU UPRAVU I DRUŠTVENE

DJELATNOSTI 868.000,00 KM

GRANTOVI ZA MZ-ove 10.000,00 KM

TRANSFER ZA KULTURU (po projektima

društava) 20.000,00 KM

TRANSFER ZA IZBORNO POVJERENSTVO

5.000,00 KM

GRANTOVI POJEDINCIMA 650.000,00

KM

-socijalna skrb iz općinskog proraĉuna 50.000,00

KM

-socijalna skrb iz ţupanijskog proraĉuna

550.000,00 KM

-socijalna skrb iz prihoda fiziĉkih lica

50.000,00 KM

TRANSFERNEPROFITNIM

ORGANIZACIJAMA 88.500,00 KM

OPĆINSKO JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO

2.000,00 KM

TRANSFER ZA SPORT (od ĉega);

50.000,00 KM

-NK „Kiseljak“ 25.860,00 KM

-NK „Brnjaci“ 1.730,00 KM

-NK „Bilalovac“ 3.450,00 KM

-KK „Kiseljak“ 5.750,00 KM

-RK „Kiseljak“ 4.600,00 KM



114

-Hrvatski ţenski rukometni klub Kiseljak

1.730,00 KM

-Tea Kwon Do klub - 2.870,00 KM

-Karate klub „Fudoshin“ - 1.140,00 KM

-Karate klub „Đerzelez“ - 1.140,00 KM

-Udruga športskih ribolovaca Kiseljak - 1.730,00

KM

TRANSFER ZA NARODNO SVEUĈILIŠTE

20.000,00 KM

TRANSFER ZA OBNOVU KULTURNOG I

GRADSKOG NASLJEĐA 10.000,00

KM

TRANSFER ZA CRVENI KRIŢ 5.000,00

KM OSTALI TRANSFERI NEPROFITNIM

ORGANIZACIJAMA 1.500,00

KM SUBVENCIJE JAVNIM PODUZEĆIMA I

USTANOVAMA 79.500,00 KM

SUBVENCIJE DJEĈJIM VRTIĆIMA 10.000,00

KM SUBVENCIJE ZA RAD JU „‟DUGA‟‟

9.500,00 KM SUBVENCIJE ZA ŠKOLE - 30.000,00 KM

SUBVENCIJE ZA DVORANU SŠC KISELJAK-

10.000,00 KM SUBVENCIJE ZA SVEUĈILIŠTE U MOSTARU

5.000,00 KM

SLUŢBA ZA CIVILNU ZAŠTITU

70.000,00 KM

Grantovi Pojedincima - 95.000,00 KM

Transfer za obnovu i povratak - 10.000,00 KM

Transfer za potrebe CK - 30.000,00 KM

Transfer za elementarne nepogode -10.000,00 KM

Transfer za PVP - 20.000,00 KM

Ĉlanak.2

Odluka se primjenjuje za period od 01.01.2013. do

31.12.2013.godine i ista će se objaviti u sluţbenom

glasniku Općine Kiseljak.

-Hrvatski ţenski rukometni klub Kiseljak

1.730,00 KM

-Tea Kwon Do klub - 2.870,00 KM

-Karate klub „Fudoshin“ - 1.140,00 KM

-Karate klub „Đerzelez“ - 1.140,00 KM

-Udruga sportskih ribolovaca Kiseljak - 1.730,00

KM

TRANSFER ZA NARODNO SVEUĈILIŠTE

20.000,00 KM

TRANSFER ZA OBNOVU KULTURNOG I

GRADSKOG NASLJEĐA 10.000,00

KM

TRANSFER ZA CRVENI KRIŢ 5.000,00

KM OSTALI TRANSFERI NEPROFITNIM

ORGANIZACIJAMA 1.500,00

KM SUBVENCIJE JAVNIM PODUZEĆIMA I

USTANOVAMA 79.500,00 KM

SUBVENCIJE DJEĈJIM VRTIĆIMA 10.000,00

KM SUBVENCIJE ZA RAD JU „‟DUGA‟‟

9.500,00 KM SUBVENCIJE ZA ŠKOLE - 30.000,00 KM

SUBVENCIJE ZA DVORANU SŠC KISELJAK-

10.000,00 KM SUBVENCIJE ZA SVEUĈILIŠTE U MOSTARU

5.000,00 KM

SLUŢBA ZA CIVILNU ZAŠTITU

70.000,00 KM

Grantovi Pojedincima - 95.000,00 KM

Transfer za obnovu i povratak - 10.000,00 KM

Transfer za potrebe CK - 30.000,00 KM

Transfer za elementarne nepogode -10.000,00 KM

Transfer za PVP - 20.000,00 KM

Ĉlan.2

Odluka se primjenjuje za period od 01.01.2013. do

31.12.2013.godine i ista će se objaviti u sluţbenom

glasniku Općine Kiseljak.



115


KISELJAK


Broj :01/1-14-1476/13

Kiseljak 26.06.2013.godine


samouprave (Sl. Novine F BiH“, broj : 49/06),

ĉlanka 25 Statuta općine Kiseljak („ Sl. Glasnik

općine Kiseljak“, broj:03/09),) i ĉlanka 11. Statuta

Javnog Poduzeća „Vodovod i kanalizacija“ d.

o.o.Kiseljak („Sl. Glasnik općine Kiseljak“, broj

:04/11), Općinsko vijeće Kiseljak, u funkciji, i sa

ovlastima Skupštine J. P. „Vodovod i kanalizacija“

d. o. o. Kiseljak, na 7.sjednici odrţanoj dana

26.06. 2013. godine, d o n o s i :

O D L U K U

O UTVRĐIVANJU CIJENA ZA OSNOVNE

DJELATNOSTI JAVNOG PODUZEĆA „

VODOVOD I KANALIZACIJA“ D. O. O.

KISELJAK

Ĉlanak 1.

Ovom Odlukom utvrĊuje se Cjenik komunalnih

usluga Javnog poduzeća “Vodovod i kanalizacija“

d. o. o. Kiseljak.

Ĉlanak 2.

Cjenik komunalnih usluga Javnog poduzeća

„Vodovod i kanalizacija“ d. o. o. Kiseljak, sastavni

je dio ove Odluke.

Ĉlanak 3.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana

donošenja, a ista će se objaviti na oglasnoj ploĉi

općine Kiseljak i u „Sluţbenom glasniku općine

Kiseljak“.


KISELJAK


Broj:01/1- 14-1476 /13

Kiseljak,26 .06. 2013 god.


KISELJAK


Broj :01/1-14-1476/13

Kiseljak 26.06.2013.godine



ĉlana 25 Statuta općine Kiseljak („ Sl. Glasnik

općine Kiseljak“, broj:03/09),) i ĉlana 11. Statuta

Javnog Poduzeća „Vodovod i kanalizacija“ d.

o.o.Kiseljak („Sl. Glasnik općine Kiseljak“, broj

:04/11), Općinsko vijeće Kiseljak, u funkciji, i sa

ovlastima Skupštine J. P. „Vodovod i kanalizacija“

d. o. o. Kiseljak, na 7.sjednici odrţanoj dana

26.06. 2013. godine, d o n o s i :

O D L U K U

O UTVRĐIVANJU CIJENA ZA OSNOVNE

DJELATNOSTI JAVNOG PODUZEĆA „

VODOVOD I KANALIZACIJA“ D. O. O.

KISELJAK

Ĉlan 1.

Ovom Odlukom utvrĊuje se Cjenik komunalnih

usluga Javnog poduzeća “Vodovod i kanalizacija“

d. o. o. Kiseljak.

Ĉlan 2.

Cjenik komunalnih usluga Javnog poduzeća

„Vodovod i kanalizacija“ d. o. o. Kiseljak, sastavni

je dio ove Odluke.

Ĉlan 3.




Kiseljak“.


KISELJAK


Broj:01/1- 14-1476 /13

Kiseljak,26 .06. 2013 god.



116


samouprave („Sl. Novine FBiH,“broj49/06)ĉlanka

25.Statuta općine Kiseljak („Sl. glasnik općine

Kiseljak“,br.3/09), Općinsko vijeće Kiseljak, u

funkciji Skupštine J. P.“Vodovod i kanalizacija“

Kiseljak, na 7. sjednici odrţanoj dana 26.06.2013.

godine donosi:

PRAVILNIK O OPĆIM UVJETIMA

ISPORUKE

komunalne usluge sakupljanja i odvoza

komunalnog otpada

I. OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 1.

Ovim Pravilnikom o općim uvjetima isporuke

komunalne usluge sakupljanja i odvoza

komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: Pravilnik)

odreĊuje se meĊusobni odnos izmeĊu isporuĉitelja

usluge i korisnika usluge na podruĉju Općine

Kiseljak,te drugim dijelovima Općine u kojima

isporuĉitelj obavlja navedenu komunalnu uslugu.

Ĉlanak 2.

Isporuĉitelj komunalne usluge je Javno Poduzeće

“Vodovod i kanalizacija d.o.o.Kiseljak (u daljnjem

tekstu: isporuĉitelj usluge).

Korisnici komunalne usluge su pravne i fiziĉke

osobe koje su vlasnici ili korisnici nekretnina na

podruĉju na kojem isporuĉitelj obavlja uslugu (u

daljnjem tekstu: korisnik usluge).

Komunalna usluga je sakupljanje i odvoz

komunalnog otpada.

Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, te otpad iz

proizvodne i/ili usluţne djelatnosti ako je po

svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstva, a

sve sukladno odredbama Zakona o otpadu.

II. ISPORUKA KOMUNALNE USLUGE

Ĉlanak 3.

Korisnik usluge obvezan je koristiti usluge

isporuĉitelja usluge na naĉin i pod uvjetima

odreĊenim ovim Pravilnikom.

Korisnik usluge duţan je podnijeti obavijest

isporuĉitelju usluge o poĉetku korištenja

komunalne usluge, kao i dati toĉne i potpune

podatke potrebne za obraĉun raĉuna za korištenje

usluge.

Isporuĉitelj i korisnik usluge zakljuĉit će Ugovor o


samouprave („Sl. Novine FBiH,“broj49/06)ĉlana

25.Statuta općine Kiseljak („Sl. glasnik općine

Kiseljak“,br.3/09), Općinsko vijeće Kiseljak, u

funkciji Skupštine J. P.“Vodovod i kanalizacija“

Kiseljak, na 7. sjednici odrţanoj dana 26.06.2013.

godine donosi:

PRAVILNIK O OPĆIM UVJETIMA

ISPORUKE

komunalne usluge skupljanja i odvoza

komunalnog otpada

I. OPĆE ODREDBE

Ĉlan 1.

Ovim Pravilnikom o općim uvjetima isporuke

komunalne usluge skupljanja i odvoza komunalnog

otpada (u daljnjem tekstu: Pravilnik) odreĊuje se

meĊusobni odnos izmeĊu isporuĉitelja usluge i

korisnika usluge na podruĉju Općine Kiseljak,te

drugim dijelovima Općine u kojima isporuĉitelj

obavlja navedenu komunalnu uslugu.

Ĉlan 2.

Isporuĉitelj komunalne usluge je Javno Poduzeće

“Vodovod i kanalizacija d.o.o.Kiseljak (u daljnjem

tekstu: isporuĉitelj usluge).

Korisnici komunalne usluge su pravne i fiziĉke

osobe koje su vlasnici ili korisnici nekretnina na

podruĉju na kojem isporuĉitelj obavlja uslugu (u

daljnjem tekstu: korisnik usluge).

Komunalna usluga je skupljanje i odvoz

komunalnog otpada.

Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, te otpad iz

proizvodne i/ili usluţne djelatnosti ako je po

svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstva, a

sve u sukladnu odredbama Zakona o otpadu.

II. ISPORUKA KOMUNALNE USLUGE

Ĉlan 3.

Korisnik usluge obvezan je koristiti usluge

isporuĉitelja usluge na naĉin i pod uvjetima

odreĊenim ovim Pravilnikom.

Korisnik usluge duţan je podnijeti obavijest

isporuĉitelju usluge o poĉetku korištenja

komunalne usluge, kao i dati toĉne i potpune

podatke potrebne za obraĉun raĉuna za korištenje

usluge.

Isporuĉitelj i korisnik usluge zakljuĉit će Ugovor o



117

korištenju komunalne usluge (Ugovor o

pristupanju), kojim korisnik prihvaća u svemu ovaj

Pravilnik.

Smatra se kako je Ugovor o korištenju komunalne

usluge zakljuĉen i u sluĉajevima kada korisnik

usluge nije podnio obavijest sukladno stavku 2.

ovog ĉlanka, ali koristi komunalnu uslugu.

Ĉlanak 4.

Smatra se kako je Ugovor o korištenju komunalne

usluge zakljuĉen na neodreĊeno vrijeme.

Korisnik usluge duţan je u roku od 30 (trideset)

dana obavijestiti isporuĉitelja usluge o poĉetku i

prestanku potrebe za pruţanjem usluge, a naroĉito

ako je do poĉetka ili prestanka potrebe za

pruţanjem usluge došlo zbog promjene vlasnika ili

korisnika stambenog ili poslovnog prostora,

prestanka korištenja poslovnog prostora i sl.


dana obavijestiti isporuĉitelja o svim promjenama

vezanim uz matiĉne podatke korisnika, a posebno o

promjeni naziva, promjeni adrese na koju se šalju

raĉuni, promjeni namjene prostora ili djelatnosti, te

svim drugim relevantnim promjenama koje utjeĉu

na meĊusobne odnose izmeĊu isporuĉitelja i

korisnika usluge.

Korisnik usluge ne moţe otkazati Ugovor o

korištenju komunalne usluge u sluĉaju kada nije

osigurao obavljanje usluge sukladno Zakonu o

komunalnom gospodarstvu, Zakonu o otpadu te

drugim propisima koji ureĊuju ovo podruĉje.

Sve navedeno korisnik usluge je duţan dokazati

odgovarajućom ispravom, ugovorom o

kupoprodaji, izvatkom iz obrtnog registra itd.

III. UVJETI ISPORUKE KOMUNALNE

USLUGE

Ĉlanak 5.

Isporuĉitelj usluge obavlja uslugu sukladno

odredbama Odluke o komunalnom redu Općine

Kiseljak, u kojoj isporuĉitelj obavlja uslugu te

Planu odvoza kojeg donosi isporuĉitelj usluge i

objavljuje na Internet stranici. Isporuĉitelj usluge

upoznat će korisnika s Planom odvoza prilikom

sklapanja ugovora o isporuci komunalnih usluga, te

će o svim eventualnim promjenama isti biti

upoznati preko sredstva javnog priopćavanja ili na

korištenju komunalne usluge (Ugovor o

pristupanju), kojim korisnik prihvaća u svemu ovaj

Pravilnik.

Smatra se da je Ugovor o korištenju komunalne

usluge zakljuĉen i u sluĉajevima kada korisnik

usluge nije podnio obavijest sukladno stavu 2. ovog

ĉlanka, ali koristi komunalnu uslugu.

Ĉlan 4.

Smatra se da je Ugovor o korištenju komunalne

usluge zakljuĉen na neodreĊeno vrijeme.


dana obavijestiti isporuĉitelja usluge o poĉetku i

prestanku potrebe za pruţanjem usluge, a naroĉito

ako je do poĉetka ili prestanka potrebe za

pruţanjem usluge došlo zbog promjene vlasnika ili

korisnika stambenog ili poslovnog prostora,

prestanka korištenja poslovnog prostora i sl.


dana obavijestiti isporuĉitelja o svim promjenama

vezanim uz matiĉne podatke korisnika, a posebno o

promjeni naziva, promjeni adrese na koju se šalju

raĉuni, promjeni namjene prostora ili djelatnosti, te

svim drugim relevantnim promjenama koje utjeĉu

na meĊusobne odnose izmeĊu isporuĉitelja i

korisnika usluge.

Korisnik usluge ne moţe otkazati Ugovor o

korištenju komunalne usluge u sluĉaju kada nije

osigurao obavljanje usluge sukladno Zakonu o

komunalnom gospodarstvu, Zakonu o otpadu te

drugim propisima koji ureĊuju ovo podruĉje.

Sve navedeno korisnik usluge je duţan dokazati

odgovarajućom ispravom, ugovorom o

kupoprodaji, izvatkom iz obrtnog registra itd.

III. UVJETI ISPORUKE KOMUNALNE

USLUGE

Ĉlan 5.

Isporuĉitelj usluge obavlja uslugu sukladno

odredbama Odluke o komunalnom redu Općine

Kiseljak, u kojoj isporuĉitelj obavlja uslugu te

Planu odvoza kojeg donosi isporuĉitelj usluge i

objavljuje na Internet stranici. Isporuĉitelj usluge

upoznat će korisnika s Planom odvoza prilikom

sklapanja ugovora o isporuci komunalnih usluga, te

će o svim eventualnim promjenama isti biti

upoznati preko sredstva javnog priopćavanja ili na



118

Internet stranicama isporuĉitelja usluge.

Ĉlanak 6.

Isporuĉitelj usluge odvozi komunalni otpad

praţnjenjem posuda za otpad, u skladu s

odredbama ovog Pravilnika.

Broj i vrstu posuda za otpad odreĊuje isporuĉitelj

usluge sukladno uvjetima i mogućnosti odvoza i to:

za domaćinstva u obiteljskim kućama

posude zapremine od 80 l, 120 l,140 l;

za domaćinstva u graĊevinama kolektivnog

stanovanja posude zapremine 240 l i 1100 l;

za domaćinstva u prigradskim i seoskim

naseljima gdje skupljanje i odvoz otpada

nije moguće zbog neureĊenih cesta

postavlja se zajedniĉka posuda zapremine

1100 l;

za korisnike poslovnog prostora odreĊuju

se, s obzirom na veliĉinu poslovnog

prostora, vrstu djelatnosti i broju

zaposlenih, posude zapremine 80 l,120

l,240l i1100 l.

Ĉlanak 7.

Odvoz otpada isporuĉitelj usluge obavlja redovito i

to: posude zapremine 80 l,120 l,140 l,240 l, odvoze

se jedanput tjedno, 240 l i 1100 l minimalno dva

puta tjedno,a posude koje se nalaze kod poslovnih

prostora prazne se po pozivu korisnika usluge ili

ugovorene koliĉine.

Ĉlanak 8.

Posude, koje koriste individualni proizvoĊaĉi

otpada iz domaćinstva i proizvoĊaĉi otpada iz

poslovnih prostora, ne smiju se drţati na javnim

površinama, osim u vrijeme predviĊeno za njihovo

praţnjenje. Izuzetak predstavljaju kiosci kojima

isporuĉitelj usluge osigurava posude koje se

uklapaju u okoliš. Smještaj posuda za sakupljanje

ostalog otpada na javnim površinama i u blizini

objekata kolektivnog stanovanja odreĊuju

dogovorno korisnika i isporuĉitelj usluge, a u

sluĉaju spora mjesto odreĊuje Upravni odjel za

komunalne djelatnosti Općine Kiseljaka. Mjesto za

smještaj posuda za sakupljanje otpada na javnim

površinama i u blizini objekata kolektivnog

Internet stranicama isporuĉitelja usluge.

Ĉlan 6.

Isporuĉitelj usluge odvozi komunalni otpad

praţnjenjem posuda za otpad, u skladu s

odredbama ovog Pravilnika.

Broj i vrstu posuda za otpad odreĊuje isporuĉitelj

usluge sukladno uvjetima i mogućnosti odvoza i to:

za domaćinstva u obiteljskim kućama

posude zapremine od 80 l, 120 l,140 l;

za domaćinstva u graĊevinama kolektivnog

stanovanja posude zapremine 240 l i 1100 l;

za domaćinstva u prigradskim i seoskim

naseljima gdje skupljanje i odvoz otpada

nije moguće zbog neureĊenih cesta

postavlja se zajedniĉka posuda zapremine

1100 l;

za korisnike poslovnog prostora odreĊuju

se, s obzirom na veliĉinu poslovnog

prostora, vrstu djelatnosti i broju

zaposlenih, posude zapremine 80 l,120

l,240l i1100 l.

Ĉlan 7.

Odvoz otpada isporuĉitelj usluge obavlja redovito i

to: posude zapremine 80 l,120 l,140 l,240 l, odvoze

se jedanput tjedno, 240 l i 1100 l minimalno dva

puta tjedno,a posude koje se nalaze kod poslovnih

prostora prazne se po pozivu korisnika usluge ili

ugovorene koliĉine.

Ĉlan 8.

Posude, koje koriste individualni proizvoĊaĉi

otpada iz domaćinstva i proizvoĊaĉi otpada iz

poslovnih prostora, ne smiju se drţati na javnim

površinama, osim u vrijeme predviĊeno za njihovo

praţnjenje. Izuzetak predstavljaju kiosci kojima

isporuĉitelj usluge osigurava posude koje se

uklapaju u okoliš. Smještaj posuda za sakupljanje

ostalog otpada na javnim površinama i u blizini

objekata kolektivnog stanovanja odreĊuju

dogovorno korisnika i isporuĉitelj usluge, a u

sluĉaju spora mjesto odreĊuje Upravni odjel za

komunalne djelatnosti Općine Kiseljaka. Mjesto za

smještaj posuda za sakupljanje otpada na javnim

površinama i u blizini objekata kolektivnog



119

stanovanja mora biti ureĊeno te se mora odrţavati u

ĉistom i urednom stanju.

Ĉlanak 9.

Korisnici usluge nisu ovlašteni samovoljno

premještati poloţaj posuda. U sluĉaju da to uĉine,

osobno odgovaraju za štetu koja nastane uslijed

izmjene mjesta. Posude, koje koriste individualni

proizvoĊaĉi otpada iz domaćinstva zapremine 80

l,120 l,itd. duţni su iste ĉuvati i odrţavati,osim u

sluĉaju velikih mehaniĉkih kvarova, ĉiji je servis

obveza isporuĉitelja usluge. Nemarom oštećenu

posudu, posudu koja je namjerno oštećena ili

posudu koja je otuĊena korisnik usluge će platiti

sukladno cjeniku isporuĉitelja usluge. Ukoliko je

do oštećenja posude došlo nepravilnim rukovanjem

djelatnika isporuĉitelja usluge, korisnik ima pravo

na drugu, zamjensku posudu, ali samo uz

predoĉenje zapisnika o postavljanju/preuzimanju

posude za sakupljanje komunalnog otpada, te

dokaza da je do oštećenja došlo rukovanjem

djelatnika isporuĉitelja usluge. Korisnik usluge je

duţan nakon prestanka korištenja odreĊenog

prostora za koji je dobio na korištenje posudu, u

roku od 30 (trideset) dana vratiti posudu

isporuĉitelju usluge na adresu sjedišta. U

suprotnom, isporuĉitelj usluge ima pravo teretiti ga

za 50 % vrijednosti zaduţene posude.

Ĉlanak 10.

Nakon 10 godina od poĉetka korištenja posude za

otpad zapremine 1.100 l, korisnik usluge ima pravo

na besplatnu zamjenu iste,te je duţan u tom sluĉaju

isporuĉitelju usluge dostaviti staru posudu.

Prilikom zamjene stare posude za otpad novom,

korisnik i isporuĉitelj usluge potpisuju novi

Zapisnik o preuzimanju posude za sakupljanje

komunalnog otpada. Korisnik usluge ima pravo na

zamjenu stare posude za otpad novom samo ako je

uredno podmirio sve dospjele raĉune isporuĉitelja

usluge.

Ĉlanak 11.

Isporuĉitelj usluge duţan je redovito odrţavati

(otkloniti eventualne kvarove) sve posude za

sakupljanje otpada koje su njegovo vlasništvo, a

dva puta godišnje oprati, dezinficirati i dezin

sekcirati sve posude za sakupljanje ostalog otpada,

stanovanja mora biti ureĊeno te se mora odrţavati u

ĉistom i urednom stanju.

Ĉlan 9.

Korisnici usluge nisu ovlašteni samovoljno

premještati poloţaj posuda. U sluĉaju da to uĉine,

osobno odgovaraju za štetu koja nastane uslijed

izmjene mjesta. Posude, koje koriste individualni

proizvoĊaĉi otpada iz domaćinstva zapremine 80

l,120 l,itd. duţni su iste ĉuvati i odrţavati,osim u

sluĉaju velikih mehaniĉkih kvarova, ĉiji je servis

obveza isporuĉitelja usluge. Nemarom oštećenu

posudu, posudu koja je namjerno oštećena ili

posudu koja je otuĊena korisnik usluge će platiti

sukladno cjeniku isporuĉitelja usluge. Ukoliko je

do oštećenja posude došlo nepravilnim rukovanjem

djelatnika isporuĉitelja usluge, korisnik ima pravo

na drugu, zamjensku posudu, ali samo uz

predoĉenje zapisnika o postavljanju/preuzimanju

posude za sakupljanje komunalnog otpada, te

dokaza da je do oštećenja došlo rukovanjem

djelatnika isporuĉitelja usluge. Korisnik usluge je

duţan nakon prestanka korištenja odreĊenog

prostora za koji je dobio na korištenje posudu, u

roku od 30 (trideset) dana vratiti posudu

isporuĉitelju usluge na adresu sjedišta. U

suprotnom, isporuĉitelj usluge ima pravo teretiti ga

za 50 % vrijednosti zaduţene posude.

Ĉlan 10.

Nakon 10 godina od poĉetka korištenja posude za

otpad zapremine 1.100 l, korisnik usluge ima pravo

na besplatnu zamjenu iste,te je duţan u tom sluĉaju

isporuĉitelju usluge dostaviti staru posudu.

Prilikom zamjene stare posude za otpad novom,

korisnik i isporuĉitelj usluge potpisuju novi

Zapisnik o preuzimanju posude za sakupljanje

komunalnog otpada. Korisnik usluge ima pravo na

zamjenu stare posude za otpad novom samo ako je

uredno podmirio sve dospjele raĉune isporuĉitelja

usluge.

Ĉlan 11.

Isporuĉitelj usluge duţan je redovito odrţavati

(otkloniti eventualne kvarove) sve posude za

sakupljanje otpada koje su njegovo vlasništvo, a

dva puta godišnje oprati, dezinficirati i dezin

sekcirati sve posude za sakupljanje ostalog otpada,



120

koje koriste domaćinstva kolektivnog stanovanja.

Ĉlanak 12.

Broj „zelenih otoka“ za odvojeno sakupljanje

korisnog otpada odreĊuje isporuĉitelj usluge u

skladu s brojem domaćinstava. Smještaj„zelenih

otoka“na javnim površinama odreĊuje isporuĉitelj

usluge uz prethodnu suglasnost i mišljenje

nadleţnih sluţbi Općine Kiseljaka. Vrste otpada

koje će se skupljati na „zelenim otocima“, broj i

veliĉinu pojedinih posuda kao i uĉestalost odvoza

otpada odreĊuje isporuĉitelj usluge.

Ĉlanak 13.

Glomazni otpad odvozi se dva puta godišnje prema

planu odvoza koji donosi isporuĉitelj usluge i to u

proljetnom i jesenskom razdoblju. Isporuĉitelj

usluge duţan je obavijestiti korisnike usluge o danu

i mjestu sakupljanja i odvoza glomaznog otpada

najmanje 3 (tri) dana prije odvoza. Zabranjeno je

iznošenje glomaznog otpada na javne površine

izvan utvrĊenih termina sakupljanja i odvoza.

Isporuĉitelj usluge moţe, na zahtjev i trošak

korisnika usluge, obaviti odvoz istoga i izvan

utvrĊenih termina. Korisnici usluge iz kućanstva

mogu tijekom godine i sami dovoziti glomazni

otpad na reciklirano dvorište ili deponiju, te će isti

biti preuzet uz naknadu prema vaţećem cjeniku.

IV. UVJETI KORIŠTENJA KOMUNALNE

USLUGE

Ĉlanak 14.

Korisnik usluge duţan je posude za otpad

zapremine 80 l,120 l,240 l, na dan sakupljanja i

odvoza otpada iznijeti izvan privatnog posjeda na

mjesto koje je dostupno i vidljivo djelatnicima i

vozilima isporuĉitelja usluge, kako bi se usluga

mogla nesmetano obaviti. Otpad odloţen na drugi

naĉin neće biti preuzet, a isporuĉitelj usluge o

istom će obavijestiti komunalnog (redara)

inspektora .

Vlasnici ili korisnici poslovnih prostora duţni su

posude za otpad svih zapremina postaviti na mjesto

dostupno za djelatnike i vozila isporuĉitelja usluge.

Ĉlanak 15.

Isporuĉitelj usluge odvozi iskljuĉivo otpad koji se

nalazi u posudi. Korisnik usluge moţe u posude

koje koriste domaćinstva kolektivnog stanovanja.

Ĉlan 12.

Broj „zelenih otoka“ za odvojeno sakupljanje

korisnog otpada odreĊuje isporuĉitelj usluge u

skladu s brojem domaćinstava. Smještaj„zelenih

otoka“na javnim površinama odreĊuje isporuĉitelj

usluge uz prethodnu suglasnost i mišljenje

nadleţnih sluţbi Općine Kiseljaka. Vrste otpada

koje će se skupljati na „zelenim otocima“, broj i

veliĉinu pojedinih posuda kao i uĉestalost odvoza

otpada odreĊuje isporuĉitelj usluge.

Ĉlan 13.

Glomazni otpad odvozi se dva puta godišnje prema

planu odvoza koji donosi isporuĉitelj usluge i to u

proljetnom i jesenskom razdoblju. Isporuĉitelj

usluge duţan je obavijestiti korisnike usluge o danu

i mjestu sakupljanja i odvoza glomaznog otpada

najmanje 3 (tri) dana prije odvoza. Zabranjeno je

iznošenje glomaznog otpada na javne površine

izvan utvrĊenih termina sakupljanja i odvoza.

Isporuĉitelj usluge moţe, na zahtjev i trošak

korisnika usluge, obaviti odvoz istoga i izvan

utvrĊenih termina. Korisnici usluge iz kućanstva

mogu tijekom godine i sami dovoziti glomazni

otpad na reciklirano dvorište ili deponiju, te će isti

biti preuzet uz naknadu prema vaţećem cjeniku.

IV. UVJETI KORIŠTENJA KOMUNALNE

USLUGE

Ĉlan 14.

Korisnik usluge duţan je posude za otpad

zapremine 80 l,120 l,240 l, na dan sakupljanja i

odvoza otpada iznijeti izvan privatnog posjeda na

mjesto koje je dostupno i vidljivo djelatnicima i

vozilima isporuĉitelja usluge, kako bi se usluga

mogla nesmetano obaviti. Otpad odloţen na drugi

naĉin neće biti preuzet, a isporuĉitelj usluge o

istom će obavijestiti komunalnog (redara)

inspektora .

Vlasnici ili korisnici poslovnih prostora duţni su

posude za otpad svih zapremina postaviti na mjesto

dostupno za djelatnike i vozila isporuĉitelja usluge.

Ĉlan 15.

Isporuĉitelj usluge odvozi iskljuĉivo otpad koji se

nalazi u posudi. Korisnik usluge moţe u posude



121

odlagati samo komunalni otpad, a sav iskoristivi

otpad duţan je odloţiti u skladu s pozitivnim

propisima ili predati ovlaštenim sakupljaĉima.

Korisnik usluge je duţan odvojiti sav iskoristivi

otpad od komunalnog otpada, sukladno odredbama

Zakona o otpadu , te pripadajućih zakonskih

propisa.

Korisnik usluge odgovara isporuĉitelju usluge za

svu štetu koja nastane neodgovornim odlaganjem

drugih vrsta otpada u posude za odlaganje

komunalnog otpada.

Isporuĉitelj usluge duţan je upoznati korisnike

usluge s pravilnim odlaganjem otpada u sredstvima

javnog priopćavanja ili na svojoj internet stranici.

Ĉlanak 16.

Zahtjev za korištenje komunalne usluge, prijava

potrebe korištenja komunalne usluge te sva druga

pitanja vezana uz isporuku komunalne usluge

korisnik usluge prijavljuje u sjedištu isporuĉitelja

usluge na adresi Ţrtava Domovinskog rata broj 6 u

Kiseljaku, od ponedjeljka do petka od 0800

do 13.00

sati .

V. NAĈIN OBRAĈUNA CIJENE

KOMUNALNE USLUGE

Ĉlanak 17.

Cijena komunalne usluge sakupljanja i odvoza

komunalnog otpada utvrĊuje se Cjenikom kojeg

donosi Općina Kiseljak (osnivaĉ) na prijedlog

isporuĉitelja usluge na naĉin propisan zakonom.

O svakoj promjeni cijene isporuĉitelj usluge će

pravovremeno obavijestiti korisnike usluge u

sredstvima javnog priopćavanja i na svojoj

internetskoj stranici.

Ĉlanak 18.

Na cijenu iz ĉlanka 17. ovog Pravilnika utvrĊuju se

popusti za slijedeće kategorije korisnika usluge:

1. korisnici usluge, povremeno nastanjena

domaćinstva-kuće za odmor - obraĉun usluge za

ĉetiri mjeseca godišnje (obraĉun -dva puta godišnje

po 2 mjeseca -svakih 6 mjeseci).

2. korisnici usluge, koji privremeno rade u

inozemstva - obraĉun usluge za dva mjeseca

godišnje (obraĉun- dva puta godišnje po 1 mjeseca

-svakih 6 mjeseci)

Pravo iz stavka 1,2 i 3. ovoga ĉlanka ostvaruje se

odlagati samo komunalni otpad, a sav iskoristivi

otpad duţan je odloţiti u skladu s pozitivnim

propisima ili predati ovlaštenim sakupljaĉima.

Korisnik usluge je duţan odvojiti sav iskoristivi

otpad od komunalnog otpada, sukladno odredbama

Zakona o otpadu , te pripadajućih zakonskih

propisa.

Korisnik usluge odgovara isporuĉitelju usluge za

svu štetu koja nastane neodgovornim odlaganjem

drugih vrsta otpada u posude za odlaganje

komunalnog otpada.

Isporuĉitelj usluge duţan je upoznati korisnike

usluge s pravilnim odlaganjem otpada u sredstvima

javnog priopćavanja ili na svojoj internet stranici.

Ĉlan 16.

Zahtjev za korištenje komunalne usluge, prijava

potrebe korištenja komunalne usluge te sva druga

pitanja vezana uz isporuku komunalne usluge

korisnik usluge prijavljuje u sjedištu isporuĉitelja

usluge na adresi Ţrtava Domovinskog rata broj 6 u

Kiseljaku, od ponedjeljka do petka od 0800

do 13.00

sati .

V. NAĈIN OBRAĈUNA CIJENE

KOMUNALNE USLUGE

Ĉlan 17.

Cijena komunalne usluge sakupljanja i odvoza

komunalnog otpada utvrĊuje se Cjenikom kojeg

donosi Općina Kiseljak (osnivaĉ) na prijedlog

isporuĉitelja usluge na naĉin propisan zakonom.

O svakoj promjeni cijene isporuĉitelj usluge će

pravovremeno obavijestiti korisnike usluge u

sredstvima javnog priopćavanja i na svojoj

internetskoj stranici.

Ĉlan 18.

Na cijenu iz ĉlana 17. ovog Pravilnika utvrĊuju se

popusti za slijedeće kategorije korisnika usluge:

1. korisnici usluge, povremeno nastanjena

domaćinstva-kuće za odmor - obraĉun usluge za

ĉetiri mjeseca godišnje (obraĉun -dva puta godišnje

po 2 mjeseca -svakih 6 mjeseci).

2. korisnici usluge, koji privremeno rade u

inozemstva - obraĉun usluge za dva mjeseca

godišnje (obraĉun- dva puta godišnje po 1 mjeseca

-svakih 6 mjeseci)

Pravo iz stavka 1,2 i 3. ovoga ĉlana ostvaruje se na



122

na temelju pisanog zahtjeva korisnika usluge uz

priloţenu potrebnu dokumentaciju:

- izjava ovjerena od stane javnog biljeţnika,

- rješenje Porezne uprave (vikendaši),

- preslika putovnice uz ovjerenu izjavu od

strane javnog biljeţnika (inozemci).

Dokumentacija iz stavka 2. ovog ĉlanka ne smije

biti starija od 30 dana i vrijedi za tekuću godinu,

nakon ĉega je potrebno obnoviti zahtjev.

Promjene kojima se mijenja status korisnika

usluge, potrebno je pismeno podnijeti isporuĉitelju

usluge, najkasnije do 31. sijeĉnja, za tekuću

godinu.

Ĉlanak 19.

Pravne osobe koje su korisnici usluge (obrtnici,

samostalni djelatnici isl.), kod kojih je registrirano

sjedište identiĉno adresi stanovanja korisnika

usluge na kojoj korisnik prebiva, obavezni su

plaćati komunalnu uslugu sakupljanja i odvoza

otpada zasebno za potrebe stanovanja odnosno

obavljanja poduzetniĉke djelatnosti, a prema

cijenama usluge koje se primjenjuju za pojedinu

kategoriju korisnika.

VI. NAĈIN PLAĆANJA KOMUNALNE

USLUGE

Ĉlanak 20.

Korisnik uslugu plaća na temelju ispostavljenih

raĉuna od strane isporuĉitelja usluge. Raĉuni za

komunalnu usluge ispostavljaju se:

za domaćinstva: jedan puta mjeseĉno, s

rokom dospijeća svakog raĉuna 15-og u

sljedećem mjesecu;

za poslovne prostore: svaki mjesec, s rokom

dospijeća svakog raĉuna do 15-og u

sljedećem mjesecu ili prema sklopljenom

Ugovoru.

za vikendice : dva puta godišnje za po

ĉetiri mjeseca (šesto mjeseĉno) sa rokom

dospijeća raĉuna 15-og u 07. mjesecu i 15-

og u 01-og mjeseca tekuće godine.

za domaćinstva u inozemstvu: dva puta

godišnje za po jedan mjesec (šesto

mjeseĉno) sa rokom dospijeća raĉuna 15-og

temelju pisanog zahtjeva korisnika usluge uz

priloţenu potrebnu dokumentaciju:

- izjava ovjerena od stane javnog biljeţnika,

- rješenje Porezne uprave (vikendaši),

- preslika putovnice uz ovjerenu izjavu od

strane javnog biljeţnika (inozemci).

Dokumentacija iz stavka 2. ovog ĉlana ne smije biti

starija od 30 dana i vrijedi za tekuću godinu, nakon

ĉega je potrebno obnoviti zahtjev.

Promjene kojima se mijenja status korisnika

usluge, potrebno je pismeno podnijeti isporuĉitelju

usluge, najkasnije do 31. sijeĉnja, za tekuću

godinu.

Ĉlan 19.

Pravne osobe koje su korisnici usluge (obrtnici,

samostalni djelatnici isl.), kod kojih je registrirano

sjedište identiĉno adresi stanovanja korisnika

usluge na kojoj korisnik prebiva, obavezni su

plaćati komunalnu uslugu sakupljanja i odvoza

otpada zasebno za potrebe stanovanja odnosno

obavljanja poduzetniĉke djelatnosti, a prema

cijenama usluge koje se primjenjuju za pojedinu

kategoriju korisnika.

VI. NAĈIN PLAĆANJA KOMUNALNE

USLUGE

Ĉlan 20.

Korisnik uslugu plaća na temelju ispostavljenih

raĉuna od strane isporuĉitelja usluge. Raĉuni za

komunalnu usluge ispostavljaju se:

za domaćinstva: jedan puta mjeseĉno, s

rokom dospijeća svakog raĉuna 15-og u

sljedećem mjesecu;

za poslovne prostore: svaki mjesec, s rokom

dospijeća svakog raĉuna do 15-og u

sljedećem mjesecu ili prema sklopljenom

Ugovoru.

za vikendice : dva puta godišnje za po

ĉetiri mjeseca (šesto mjeseĉno) sa rokom

dospijeća raĉuna 15-og u 07. mjesecu i 15-

og u 01-og mjeseca tekuće godine.

za domaćinstva u inozemstvu: dva puta

godišnje za po jedan mjesec (šesto

mjeseĉno) sa rokom dospijeća raĉuna 15-og



123

u 07. mjesecu i 15-og u 01-og mjeseca

tekuće

VII. ZAŠTITA PRAVA KORISNIKA

USLUGE Ĉlanak 21..

Korisnici usluge imaju mogućnost podnošenja

pisanih prigovora poštom, tele/fax ureĊajem ili

elektroniĉkom poštom, te u sjedištu isporuĉitelja

usluge. Isporuĉitelj usluge je duţan na prigovor

odgovoriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana

zaprimanja istog.

Isporuĉitelj usluge je duţan voditi i ĉuvati pisanu

evidenciju prigovora korisnika usluge najmanje

dvije godine od dana primitka prigovora.

U sluĉaju pogrešno obraĉunatih raĉuna za izvršene

komunalne usluge, korisnik je duţan o tome

odmah, a najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana

obavijestiti isporuĉitelja usluge .

U sluĉaju da korisnik i isporuĉitelj usluge imaju

meĊusobnih potraţivanja, mogu izvršiti prijeboj

potraţivanja.

U sluĉaju pretplate cijene za komunalnu uslugu,

isporuĉitelj usluge moţe umanjiti obvezu korisnika

za mjesec ili mjesece koji slijede.

Na obraĉun komunalne usluge korisnik ima pravo

prigovora pisanim putem u roku od 15 (petnaest)

dana od dostave raĉuna. U protivnom se smatra da

je obraĉun u redu. Isporuĉitelj usluge duţan je

odgovoriti na isti u roku od 15 (petnaest) dana od

dostave prigovora. Isporuĉitelj usluge duţan je

unijeti promjenu u poslovne knjige ukoliko je

uvaţio prigovor.

Ĉlanak 22.

Isporuĉitelj usluge duţan je osnovati povjerenstvo

za reklamacije korisnika usluge u kojem je

zastupljen predstavnik Udruge za zaštitu potrošaĉa.

Povjerenstvo je duţno pisanim putem odgovoriti na

zaprimljene reklamacije korisnika usluge u roku od

15 (petnaest) dana od dana zaprimanja reklamacije.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 23.

Izmjene i dopune Pravilnika vrše se na naĉin

u 07. mjesecu i 15-og u 01-og mjeseca

tekuće

VII. ZAŠTITA PRAVA KORISNIKA

USLUGE Ĉlan 21..

Korisnici usluge imaju mogućnost podnošenja

pisanih prigovora poštom, tele/fax ureĊajem ili

elektroniĉkom poštom, te u sjedištu isporuĉitelja

usluge. Isporuĉitelj usluge je duţan na prigovor

odgovoriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana

zaprimanja istog.

Isporuĉitelj usluge je duţan voditi i ĉuvati pisanu

evidenciju prigovora korisnika usluge najmanje

dvije godine od dana primitka prigovora.

U sluĉaju pogrešno obraĉunatih raĉuna za izvršene

komunalne usluge, korisnik je duţan o tome

odmah, a najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana

obavijestiti isporuĉitelja usluge .

U sluĉaju da korisnik i isporuĉitelj usluge imaju

meĊusobnih potraţivanja, mogu izvršiti prijeboj

potraţivanja.

U sluĉaju pretplate cijene za komunalnu uslugu,

isporuĉitelj usluge moţe umanjiti obvezu korisnika

za mjesec ili mjesece koji slijede.

Na obraĉun komunalne usluge korisnik ima pravo

prigovora pisanim putem u roku od 15 (petnaest)

dana od dostave raĉuna. U protivnom se smatra da

je obraĉun u redu. Isporuĉitelj usluge duţan je

odgovoriti na isti u roku od 15 (petnaest) dana od

dostave prigovora. Isporuĉitelj usluge duţan je

unijeti promjenu u poslovne knjige ukoliko je

uvaţio prigovor.

Ĉlan 22.

Isporuĉitelj usluge duţan je osnovati povjerenstvo

za reklamacije korisnika usluge u kojem je

zastupljen predstavnik Udruge za zaštitu potrošaĉa.

Povjerenstvo je duţno pisanim putem odgovoriti na

zaprimljene reklamacije korisnika usluge u roku od

15 (petnaest) dana od dana zaprimanja reklamacije.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlan 23.

Izmjene i dopune Pravilnika vrše se na naĉin



124

njegovog donošenja.

Ĉlanak 24.

Ovaj Pravilnik objaviti će se u „Sluţbenom

glasniku općine Kiseljak“.

Ĉlanak 25.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od

dana donošenja, i ima se objaviti u „Sluţbenom

gglasniku općine Kiseljak“.


KISELJAK


Broj:01/1-05-1479/13

Kiseljak 26. 06.2013. god.



ĉlanka 25 Statuta općine Kiseljak („ Sl. Glasnik

općine Kiseljak“, broj:03/09),) i ĉlanka 3. Odluke o

vodovodu i kanalizaciji ( Broj: 01/1-23-125/02 od

23.01.2002.god), Općinsko vijeće Kiseljak na

7.sjednici odrţanoj dana 26.06. 2013. godine, d o n

o s i :

O D L U K U

O DAVANJU NA UPRAVLJANJE I

KORIŠTENJE KANALIZACIJSKOG

KOLEKTORA ZA NASELJE KISELJAK-

PODASTINJE-BLACE

Ĉlanak 1.

Ovom Odlukom se izgraĊeni kanalizacijski

kolektor za naselja Kiseljak-Podastinje- Blace daje

na upravljanje i korištenje Javnom poduzeću

„Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Kiseljak.

Ĉlanak 2.

IzgraĊeni kanalizacijski kolektor duţine je 650 m

Ø 200mm, sa 16 revizionih otvora.

Ĉlanak 3.




Kiseljak“.

njegovog donošenja.

Ĉlan 24.

Ovaj Pravilnik objaviti će se u „Sluţbenom

glasniku općine Kiseljak“.

Ĉlan 25.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od

dana donošenja, i ima se objaviti u „Sluţbenom

gglasniku općine Kiseljak“.


KISELJAK


Broj:01/1-05-1479/13

Kiseljak 26. 06.2013. god.



ĉlana 25 Statuta općine Kiseljak („ Sl. Glasnik

općine Kiseljak“, broj:03/09),) i ĉlana 3. Odluke o

vodovodu i kanalizaciji ( Broj: 01/1-23-125/02 od

23.01.2002.god), Općinsko vijeće Kiseljak na

7.sjednici odrţanoj dana 26.06. 2013. godine, d o n

o s i :

O D L U K U

O DAVANJU NA UPRAVLJANJE I

KORIŠTENJE KANALIZACIJSKOG

KOLEKTORA ZA NASELJE KISELJAK-

PODASTINJE-BLACE

Ĉlan 1.

Ovom Odlukom se izgraĊeni kanalizacijski

kolektor za naselja Kiseljak-Podastinje- Blace daje

na upravljanje i korištenje Javnom poduzeću

„Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Kiseljak.

Ĉlan 2.

IzgraĊeni kanalizacijski kolektor duţine je 650 m

Ø 200mm, sa 16 revizionih otvora.

Ĉlan 3.




Kiseljak“.



125


KISELJAK


Broj:01/1-23-1481/13

Kiseljak,26.06.2013. god.


samouprave F BiH („Sl. novine F BiH“

br. 49/06) ,ĉlanka 25. Statuta općine Kiseljak („Sl.

glasnik općine Kiseljak“ broj 3/09) , ĉlanka.15.

Odluke o graĊevinskom zemljištu (Sl. glasnik

općine Kiseljak br. 2/04), ĉlanka 6. i ĉlanka. 45.

Zakona o graĊevinskom zemljištu („Sl. novine F

BiH „ broj 67/05), te ĉlanka 200. Zakona o

upravnom postupku („Sl. novine F BiH“ broj 2/98 i

48/99) rješavajući po Zahtjevu Cengiz Insaat d.o.o.

Sarajevo , Općinsko Vijeće Kiseljak, na prvoj

izvanrednoj sjednici odrţanoj dana

18.07.2013..godine, d o n o s i :

R J E Š E N J E

1.CENGIZ INSAAT d.o.o. Sarajevo dodjeljuje se,

neposrednom pogodbom, na korištenje u svrhu

izgradnje dijela autoceste na koridoru Vc, uţi

lokalitet Ban brdo, zemljište drţavne svojine

oznaĉeno kao:

- k.ĉ.broj 1714 zv.“Ban brdo“ njiva 7.klase u

površini od 6408 m2, z.k.ul.broj 294 K.O.Kuliješ,

na kojem pravo raspolaganja ima Općina Kiseljak

sa dijelom 1/1,

- k.ĉ.broj 1721/1 zv.“Ban brdo“ njiva 7.klase u



sa dijelom 1/1,




sa dijelom 1/1.

1.CENGIZ INSAAT d.o.o.Sarajevo duţno je

platiti naknadu za zemljište iz taĉke 1. ovog

Rješenja za dodijeljeno zemljište na ime prirodnih

pogodnosti (rente) iznos od 105.210,00 KM

(slovima stopettisućadvjestodeset i 00/100 KM) na

ţiro raĉun broj 3383402200045068 otvoren kod


KISELJAK


Broj:01/1-23-1481/13



samouprave F BiH („Sl. novine F BiH“

br. 49/06) ,ĉlana 25. Statuta općine Kiseljak („Sl.

glasnik općine Kiseljak“ broj 3/09) , ĉlana.15.

Odluke o graĊevinskom zemljištu (Sl. glasnik

općine Kiseljak br. 2/04), ĉlana 6. i ĉlana. 45.

Zakona o graĊevinskom zemljištu („Sl. novine F

BiH „ broj 67/05), te ĉlana 200. Zakona o

upravnom postupku („Sl. novine F BiH“ broj 2/98 i

48/99) rješavajući po Zahtjevu Cengiz Insaat d.o.o.

Sarajevo , Općinsko Vijeće Kiseljak, na prvoj

izvanrednoj sjednici odrţanoj dana

18.07.2013..godine, d o n o s i :

R J E Š E N J E

1.CENGIZ INSAAT d.o.o. Sarajevo dodjeljuje se,

neposrednom pogodbom, na korištenje u svrhu

izgradnje dijela autoceste na koridoru Vc, uţi

lokalitet Ban brdo, zemljište drţavne svojine

oznaĉeno kao:




sa dijelom 1/1,

- k.ĉ.broj 1721/1 zv.“Ban brdo“ njiva 7.klase u



sa dijelom 1/1,




sa dijelom 1/1.

1.CENGIZ INSAAT d.o.o.Sarajevo duţno je

platiti naknadu za zemljište iz taĉke 1. ovog

Rješenja za dodijeljeno zemljište na ime prirodnih

pogodnosti (rente) iznos od 105.210,00 KM

(slovima stopettisućadvjestodeset i 00/100 KM) na

ţiro raĉun broj 3383402200045068 otvoren kod



126

Uni Credit Bank d.d., vrsta prihoda broj 811111, u

korist općine Kiseljak.

1.Na zemljištu iz taĉke 1.ovog Rješenja po

pravosnaţnosti istog Zemljišnoknjiţni ured

Općinskog suda Kiseljak izvršit će uknjiţbu prava

korištenja radi graĊenja u korist CENGIZ INSAAT

d.o.o.Sarajevo.


CENGIZ INSAAT d.o.o.Sarajevo podnijelo je

Zahtjev za dodjelu zemljišta, Općinskom vijeću

Kiseljak, broj 01-31-1604/13 od 17.07.2013.god.

Navedenim zahtjevom traţi da im se dodjele

parcele oznaĉene kao k.ĉ.broj 1714 K.O.Kuliješ u

površini od 6408 m2, 1721/1 K.O.Kuliješ u

površini od 2165 m2 i 1722 K.O.Kuliješ u površini

od 1948 m2, a u svrhu izgradnje dijela autoceste

na koridoru Vc, uţi lokalitet Ban brdo.

Uz zahtjev je priloţena kopija katastarskog plana

od 17.07.2013.god., zemljišnoknjiţni izvadak broj

049 -0 NAR-13-001 946 od 17.03.2013.god iz

kojeg se vidi da su parcele navedene u taĉki

1.dispozitiva ovog Rješenja drţavna svojina a

organ raspolaganja je Općina Kiseljak. Na osnovu

ĉl.45 Zakona o graĊevinskom zemljištu, zemljište

iz taĉke 1. je dodijeljeno neposrednom pogodbom

jer će se na istom graditi dio autoputa na koridoru

Vc, uţi lokalitet Ban brdo.

Obaveza podnosioca zahtjeva da uplati naknadu za

dodijeljeno zemljište utvrĊeno je u skladu sa

odredbama općinske Odluke o graĊevinskom

zemljištu (Sl. glasnik općine Kiseljak br. 2/04) a

koje tretiraju naknade za dodijeljeno graĊevinsko

zemljište u svrhu izgradnje, što je ureĊeno ĉl. 63.

Zakona o graĊevinskom zemljištu.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja ne



sudu u Novom Travniku u roku od 30 dana nakon

dostavljanja rješenja. Tuţba se podnosi neposredno

Sudu u dva primjerka.


KISELJAK


Uni Credit Bank d.d., vrsta prihoda broj 811111, u

korist općine Kiseljak.

1.Na zemljištu iz taĉke 1.ovog Rješenja po

pravosnaţnosti istog Zemljišnoknjiţni ured

Općinskog suda Kiseljak izvršit će uknjiţbu prava

korištenja radi graĊenja u korist CENGIZ INSAAT

d.o.o.Sarajevo.


CENGIZ INSAAT d.o.o.Sarajevo podnijelo je

Zahtjev za dodjelu zemljišta, Općinskom vijeću

Kiseljak, broj 01-31-1604/13 od 17.07.2013.god.

Navedenim zahtjevom traţi da im se dodjele

parcele oznaĉene kao k.ĉ.broj 1714 K.O.Kuliješ u

površini od 6408 m2, 1721/1 K.O.Kuliješ u

površini od 2165 m2 i 1722 K.O.Kuliješ u površini

od 1948 m2, a u svrhu izgradnje dijela autoceste

na koridoru Vc, uţi lokalitet Ban brdo.

Uz zahtjev je priloţena kopija katastarskog plana

od 17.07.2013.god., zemljišnoknjiţni izvadak broj

049 -0 NAR-13-001 946 od 17.03.2013.god iz

kojeg se vidi da su parcele navedene u taĉki

1.dispozitiva ovog Rješenja drţavna svojina a

organ raspolaganja je Općina Kiseljak. Na osnovu

ĉl.45 Zakona o graĊevinskom zemljištu, zemljište

iz taĉke 1. je dodijeljeno neposrednom pogodbom

jer će se na istom graditi dio autoputa na koridoru

Vc, uţi lokalitet Ban brdo.

Obaveza podnosioca zahtjeva da uplati naknadu za

dodijeljeno zemljište utvrĊeno je u skladu sa

odredbama općinske Odluke o graĊevinskom

zemljištu (Sl. glasnik općine Kiseljak br. 2/04) a

koje tretiraju naknade za dodijeljeno graĊevinsko

zemljište u svrhu izgradnje, što je ureĊeno ĉl. 63.

Zakona o graĊevinskom zemljištu.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja ne



sudu u Novom Travniku u roku od 30 dana nakon

dostavljanja rješenja. Tuţba se podnosi neposredno

Sudu u dva primjerka.


KISELJAK




127

Broj: 01/1-31-1604/13


Na temelju ĉlanka 25.Statuta Općine Kiseljak (sl.

glasnik općine Kiseljak br. 03/09), skladno sa

ĉlankom 26. Zakona o popisu stanovništva,

domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini

2013. godine ( „Sluţbeni glasnik BiH“, broj 10/12

i 18/13), Općinsko vijeće Kiseljak na 7. Sjenici

odrţanoj 26.06.2013. godine donosi

RJEŠENJE

O FORMIRANJU POPISNOG

POVJERENSTVA OPĆINE KISELJAK ZA

POPIS

STANOVNIŠTVA, KUĆANSTAVA I

STANOVA U BIH 2013. GODINE

I.

Ovim Rješenjem formira se Popisno povjerenstvo

općine Kiseljak za Popis stanovništva, kućanstava i

stanova.

U sastav Povjerenstva imenuje se:

1. Dario Vujica – predsjednik

2. …………………………zaposlenik Sluţbe

za geodetske, imovinsko – pravne poslove i

katastar – ĉlan

3. Samir Halilovic – ĉlan

4. Radislav Stanišić – ĉlan

II.

Popisno povjerenstvo općine Kiseljak u skladu sa

Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i

stanova u BiH 2013. godine ( „Sluţbeni glasnik

BiH“ , broj 10/12 i 18/13), obavlja sljedeće

poslove:

rukovodi pripremama, organiziranjem i

provoĊenjem popisa na teritoriji općine;

vrši izbor i imenovanje instruktora i popisivaĉa za

Broj: 01/1-31-1604/13


Na osnovu ĉlana 25.Statuta Općine Kiseljak (sl.

glasnik općine Kiseljak br. 03/09) , a u skladu sa

ĉlanom 26. Zakona o popisu stanovništva,

domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini

2013. godine ( „Sluţbeni glasnik BiH“, broj 10/12

i 18/13), Općinsko vijeće Kiseljak na 7. Sjenici

odrţanoj 26.06.2013. godine donosi

RJEŠENJE

O FORMIRANJU POPISNOG

POVJERENSTVA OPĆINE KISELJAK ZA

POPIS

STANOVNIŠTVA, KUĆANSTAVA I

STANOVA U BIH 2013. GODINE

I.

Ovim Rješenjem formira se Popisno komisija

općine Kiseljak za Popis stanovništva, kućanstava i

stanova.

U sastav Komisije imenuje se:

1. Dario Vujica – predsjednik

2. ……………………… zaposlenik Sluţbe za

geodetske, imovinsko – pravne poslove i

katastar – ĉlan

3. Samir Halilovic – ĉlan

4. Radislav Stanišić – ĉlan

II.

Popisno komisija općine Kiseljak u skladu sa

Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i


BiH“ , broj 10/12 i 18/13), obavlja sljedeće

poslove:

rukovodi pripremama, organiziranjem i

provoĊenjem popisa na teritoriji općine;

vrši izbor i imenovanje instruktora i popisivaĉa za



128

podruĉje općine;

informira stanovništvo o znaĉaju popisa, naĉinu i

vremenu njegovog provoĊenja, o pravima i

duţnostima graĊana i naĉinu izvršavanja obveza u

popisu;

brine o pravilnoj primjeni metodoloških i

organizacionih uputstava;

preuzima tiskani popisni materijal i dijeli ga

instruktorima, koji ga dalje distribuiraju

popisivaĉima;

osigurava prostorije i uvjete za provoĊenje obuke

općinskih instruktora i popisivaĉa;

provodi nadzor nad radom instruktora i ostalih

sudionika u popisu;

izdaje propisana ovlaštenja za rad sudionicima u

popisu;

preduzima mjere koje garantiraju kompletan

obuhvat jedinica popisa;

preuzima popisni materijal od instruktora,

organiziraju i kontroliraju obuhvat i kvalitet

popisnog materijala;

osigurava skladištenja popisnog materijala uz

ispunjenje propisnih sigurnosnih mjera i uslova

odreĊenih Zakonom o zaštiti osobnih podataka;

organizira prijevoz i pravovremeno dostavljanje

popisnog materijala na mjesto unosa;

priprema obraĉun troškova nastalih za pripremu i

provoĊenja popisa sukladno sa instrukcijama;

obavlja druge poslove sukladno Zakonom i

instrukcijama ovlaštenih osoba Federalnog zavoda

za statistiku uz obavezno pridrţavanje postupaka i

definicija koji su dati u Metodologiji za pripremu,

organiziranje i provoĊenje Popisa stanovništva,

kućanstava i stanova u BiH 2013. godine i

Uputstvu za organizaciju i provoĊenje Popisa na

teritoriji Federacija Bosne i Hercegovine;

III.

Za svoj rad Popisno povjerenstvo odgovara

Kantonalnom popisnom povjerenstvu i Federalnom

zavodu za statistiku.

IV.

podruĉje općine;

obavještava stanovništvo o znaĉaju popisa, naĉinu i

vremenu njegovog provoĊenja, o pravima i

duţnostima graĊana i naĉinu izvršavanja obaveza u

popisu;

brine o pravilnoj primjeni metodoloških i

organizacionih uputstava;

preuzima tiskani popisni materijal i dijeli ga

instruktorima, koji ga dalje distribuiraju

popisivaĉima;

osigurava prostorije i uvjete za provoĊenje obuke

općinskih instruktora i popisivaĉa;

provodi nadzor nad radom instruktora i ostalih

sudionika u popisu;

izdaje propisana ovlaštenja za rad sudionicima u

popisu;

preduzima mjere koje garantiraju kompletan

obuhvat jedinica popisa;

preuzima popisni materijal od instruktora,

organiziraju i kontroliraju obuhvat i kvalitet

popisnog materijala;

osigurava skladištenja popisnog materijala uz

ispunjenje propisnih sigurnosnih mjera i uslova

odreĊenih Zakonom o zaštiti osobnih podataka;

organizira prijevoz i pravovremeno dostavljanje

popisnog materijala na mjesto unosa;

priprema obraĉun troškova nastalih za pripremu i

provoĊenja popisa u skladu sa instrukcijama;

obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i

instrukcijama ovlaštenih osoba Federalnog zavoda

za statistiku uz obavezno pridrţavanje postupaka i

definicija koji su dati u Metodologiji za pripremu,

organiziranje i provoĊenje Popisa stanovništva,

kućanstava i stanova u BiH 2013. godine i

Uputstvu za organizaciju i provoĊenje Popisa na

teritoriji Federacija Bosne i Hercegovine;

III.

Za svoj rad Popisna komisija odgovara

Kantonalnom popisnoj komisiji Federalnom

zavodu za statistiku.

IV.



129

Sredstva za financiranje rada Popisnog

povjerenstva osiguravaju se sukladno ĉlankom 38.

Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i


BiH“ , broj 10/12 i 18/13)

V.

Mandat Popisnog povjerenstva traje do završetka

svih poslova Popisa stanovništva, kućanstava i

stanova koji se odnose na terenski rad.

VI.

Rješenje stupa na snagu danom donošenja i

objaviće se u „Sluţbenom glasniku općine

Kiseljak“.


KISELJAK


Broj:01/1-05-1480/13

Kiseljak,26.06.2013. god


samouprave FBiH (''Sl. novine F BiH'', broj

49/06.), ĉlanka 25. Statuta Općine Kiseljak (Sl

glasnik općine Kiseljak br. 3/09), ĉlanka 11.

Statuta J.P. ''Vodovod i kanalizacija''d.o.o. Kiseljak

(Sl. glasnik općine kiseljak br. 04/11),a na

prijedlog Nadzornog odbora J.P. ''Vodovod i

kanalizacija'' d.o.o. Kiseljak,Općinsko vijeće

Kiseljak, u funkciji i sa ovlastima Skupštine J.P.

''Vodovod i kanalizacija'' d.o.o. Kiseljak, na 7


s i:

P O S L O V N I K

O RADU ODBORA ZA REVIZIJU

J.P. ''Vodovod i kanalizacija'' d.o.o. Kiseljak

I. OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 1.

Sredstva za finansiranje rada Popisne komisije

osiguravaju se u skladu sa ĉlanom 38. Zakona o

popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH

2013. godine ( „Sluţbeni glasnik BiH“ , broj 10/12

i 18/13)

V.

Mandat Popisne komisije traje do završetka svih

poslova Popisa stanovništva, kućanstava i stanova

koji se odnose na terenski rad.

VI.

Rješenje stupa na snagu danom donošenja i

objaviće se u „Sluţbenom glasniku općine

Kiseljak“.


KISELJAK


Broj:01/1-05-1480/13



samouprave FBiH (''Sl. novine F BiH'', broj

49/06.), ĉlana 25. Statuta Općine Kiseljak (Sl

glasnik općine Kiseljak br. 3/09), ĉlana 11. Statuta

J.P. ''Vodovod i kanalizacija''d.o.o. Kiseljak (Sl.

glasnik općine kiseljak br. 04/11),a na prijedlog

Nadzornog odbora J.P. ''Vodovod i kanalizacija''

d.o.o. Kiseljak,Općinsko vijeće Kiseljak, u funkciji

i sa ovlastima Skupštine J.P. ''Vodovod i

kanalizacija'' d.o.o. Kiseljak, na 7 sjednici

odrţanoj dana 26.06.2013. godine, d o n o s i:

P O S L O V N I K

O RADU ODBORA ZA REVIZIJU

J.P. ''Vodovod i kanalizacija'' d.o.o. Kiseljak

I. OPĆE ODREDBE

Ĉlan 1.



130

Poslovnikom o radu Odbora za reviziju JP

«Vodovod i kanalizacija» d.o.o. Kiseljak (u

daljnjem tekstu: Poslovnik) ureĊuje se rad Odbora

za reviziju, pripremanje i sazivanje sjednica, naĉin

rada, odluĉivanje te druga pitanja vezana za rad

Odbora za reviziju JP «Vodovod i kanalizacija»

d.o.o. Kiseljak ( u daljnjem tekstu: Odbor) u skladu

sa odredbama zakona, Statuta i drugih propisa koji

se primjenjuju na rad i ovlaštenja Odbora.

Ĉlanak 2.

Nadleţnosti, djelokrug rada i obim ovlaštenja

Odbora utvrĊeni su Zakonom o javnim poduzećima

FBiH, Zakonom o gospodarskim društvima FBiH,

Statutom JP «Vodovod i kanalizacija» d.o.o.

Kiseljak ( u daljnjem tekstu: Društvo) i drugim

propisima koji reguliraju ovu oblast.Odbor u okviru

svojih ovlaštenja: zauzima stavove, daje mišljenje,

preporuke, donosi odluke, zakljuĉke, razmatra

dokumentaciju o javnim nabavama Društva,

izvještaje o poslovanju Društva, sastavlja izvještaje

i dostavlja ih mjerodavnim tijelima Društva, kao i

druge poslove utvrĊene zakonom i Statutom

preduzeća.

Ĉlanak 3.

Rad Odbora odvija se u skladu sa zakonom,

Statutom Društva i ovim poslovnikom.Odredbe

ovog poslovnika odnose se na ĉlanove Odbora i

druge osobe koje su prisutne sjednicama i sudjeluju

u radu Odbora.

II.SJEDNICE ODBORA

Ĉlanak 4.

O organiziranju, pripremanju i sazivanju sjednica

Odbora, brine se predsjednik Odbora.Ĉlanovima

Odbora osigurava se pravovremena priprema

izvještaja i drugih materijala umnoţenih u

potrebnom broju primjeraka za sjednicu Odbora od

strane direktora društva ili lica koje on odredi.

Poslovnikom o radu Odbora za reviziju JP

«Vodovod i kanalizacija» d.o.o. Kiseljak (u

daljnjem tekstu: Poslovnik) ureĊuje se rad Odbora

za reviziju, pripremanje i sazivanje sjednica, naĉin

rada, odluĉivanje te druga pitanja vezana za rad

Odbora za reviziju JP «Vodovod i kanalizacija»

d.o.o. Kiseljak ( u daljnjem tekstu: Odbor) u skladu

sa odredbama zakona, Statuta i drugih propisa koji

se primjenjuju na rad i ovlaštenja Odbora.

Ĉlan 2.

Nadleţnosti, djelokrug rada i obim ovlaštenja

Odbora utvrĊeni su Zakonom o javnim poduzećima

FBiH, Zakonom o gospodarskim društvima FBiH,

Statutom JP «Vodovod i kanalizacija» d.o.o.

Kiseljak ( u daljnjem tekstu: Društvo) i drugim

propisima koji reguliraju ovu oblast.Odbor u okviru

svojih ovlaštenja: zauzima stavove, daje mišljenje,

preporuke, donosi odluke, zakljuĉke, razmatra

dokumentaciju o javnim nabavama Društva,

izvještaje o poslovanju Društva, sastavlja izvještaje

i dostavlja ih mjerodavnim tijelima Društva, kao i

druge poslove utvrĊene zakonom i Statutom

preduzeća.

Ĉlan 3.

Rad Odbora odvija se u skladu sa zakonom,

Statutom Društva i ovim poslovnikom.Odredbe

ovog poslovnika odnose se na ĉlanove Odbora i

druge osobe koje su prisutne sjednicama i sudjeluju

u radu Odbora.

II.SJEDNICE ODBORA

Ĉlan 4.

O organiziranju, pripremanju i sazivanju sjednica

Odbora, brine se predsjednik Odbora.Ĉlanovima

Odbora osigurava se pravovremena priprema

izvještaja i drugih materijala umnoţenih u

potrebnom broju primjeraka za sjednicu Odbora od

strane direktora društva ili lica koje on odredi.



131

Ĉlanak 5.

Sjednicu Odbora za reviziju u pravilu saziva

predsjednik Odbora. U sluĉaju sprijeĉenosti

predsjednika, sjednicu Odbora moţe sazvati jedan

od ĉlanova odbora.

Ĉlanak 6.

Pisani poziv za sjednicu Odbora dostavlja se

ĉlanovima najkasnije pet dana prije odrţavanja

sjednice. U hitnim sluĉajevima taj rok moţe biti i

kraći, a sjednica se moţe sazvati i putem

telefonskog poziva. U pozivu za sjednicu obavezno

se navodi vrijeme i mjesto odrţavanja sjednice te

dnevni red sjednice Odbora. Uz poziv za sjednicu

Odbora dostavlja se materijal za svaku taĉku

dnevnog reda sjednice.

Ĉlanak 7.

Odbor se sastaje se po potrebi, a najmanje

tromjeseĉno tokom godine.

Ĉlanak 8.

Na sjednicu Odbora mogu se pozvati i druge osobe

radi davanja objašnjenja za pojedina pitanja koja su

na dnevnom redu sjednice Odbora, ukoliko to

odluĉe ĉlanovi Odbora.

Ĉlanak 9.

Sjednicama Odbora predsjedava predsjednik

Odbora.Ako je predsjednik sprijeĉen ili odsutan,

sjednicom rukovodi ĉlan Odbora kojeg odredi

predsjednik, odnosno odrede sami ĉlanovi Odbora

Ĉlanak 10.

Ĉlan Odbora koji je sprijeĉen da sudjeluje u radu

Odbora, duţan je pravovremeno o tomu izvijestiti

predsjednika Odbora.

Ĉlanak 11.

Ĉlan 5.

Sjednicu Odbora za reviziju u pravilu saziva

predsjednik Odbora.

U sluĉaju sprijeĉenosti predsjednika, sjednicu

Odbora moţe sazvati jedan od ĉlanova odbora.

Ĉlan 6.

Pisani poziv za sjednicu Odbora dostavlja se

ĉlanovima najkasnije pet dana prije odrţavanja

sjednice. U hitnim sluĉajevima taj rok moţe biti i

kraći, a sjednica se moţe sazvati i putem

telefonskog poziva. U pozivu za sjednicu obavezno

se navodi vrijeme i mjesto odrţavanja sjednice te

dnevni red sjednice Odbora. Uz poziv za sjednicu

Odbora dostavlja se materijal za svaku taĉku

dnevnog reda sjednice.

Ĉlan 7.

Odbor se sastaje se po potrebi, a najmanje

tromjeseĉno tokom godine.

Ĉlan 8.

Na sjednicu Odbora mogu se pozvati i druge osobe

radi davanja objašnjenja za pojedina pitanja koja su

na dnevnom redu sjednice Odbora, ukoliko to

odluĉe ĉlanovi Odbora.

Ĉlan 9.

Sjednicama Odbora predsjedava predsjednik

Odbora.Ako je predsjednik sprijeĉen ili odsutan,

sjednicom rukovodi ĉlan Odbora kojeg odredi

predsjednik, odnosno odrede sami ĉlanovi Odbora

Ĉlan 10.

Ĉlan Odbora koji je sprijeĉen da sudjeluje u radu

Odbora, duţan je pravovremeno o tomu izvijestiti

predsjednika Odbora.

Ĉlan 11.



132

Za odrţavanje sjednice Odbora potreban je

kvorum od dvije trećine (2/3) ukupnog broja

ĉlanova Odbora.

Ĉlanak 12.

Predsjednik Odbora prije otvaranja sjednice

utvrĊuje da li je prisutna potrebna većina ĉlanova

Odbora (kvorum) za rad i o tome izvještava ostale

ĉlanove Odbora. Ako utvrdi da je prisutna potrebna

većina ĉlanova Odbora ( kvorum), predsjednik

Odbora otvara sjednicu i predlaţe dnevni red

sjednice. Odbor usvaja dnevni red većinom

glasova na sjednici nazoĉnih ĉlanova Odbora.

Predsjednik ili ĉlan Odbora moţe na samoj sjednici

predloţiti i da se odreĊena pitanja unesu u dnevni

red sjednice.Poslije usvajanja dnevnog reda,

razmatraju se pojedine toĉke dnevnog reda.

Ĉlanak13.

Odbor u pravilu pod prvom toĉkom dnevnog reda

usvaja Zapisnik s prethodne sjednice Odbora.

Ĉlanak 14.

U radu Odbora s pravom odluĉivanja ravnopravno

sudjeluju svi ĉlanovi Odbora.Druge osobe koje su

pozvane na sjednicu Odbora mogu sudjelovati u

radu, ali bez prava odluĉivanja.

Ĉlanak 15.

Svaka toĉka dnevnog reda sjednice razmatra se

posebno.

Ĉlanak 16.

Red na sjednici Odbora odrţava predsjednik

Odbora. Ukoliko Odbor ocjeni da ne moţe

odrţavati red na sjednici, odluĉit će o prekidu

sjednice i o nastavku rada kada se za to steknu

uslovi.

Ĉlanak 17.

Na sjednici se vodi rasprava o svakom pitanju

dnevnog reda prije nego se o njemu odluĉuje,

izuzev ako Odbor odluĉi da se o nekom pitanju

odluĉuje bez rasprave. Nakon provedene rasprave

Odbor zauzima stav, koje izraţava kroz mišljenje,

ocjenu ili na drugi odgovarajući naĉin.

Za odrţavanje sjednice Odbora potreban je

kvorum od dvije trećine (2/3) ukupnog broja

ĉlanova Odbora.

Ĉlan 12.

Predsjednik Odbora prije otvaranja sjednice

utvrĊuje da li je prisutna potrebna većina ĉlanova

Odbora (kvorum) za rad i o tome izvještava ostale

ĉlanove Odbora. Ako utvrdi da je prisutna potrebna

većina ĉlanova Odbora ( kvorum), predsjednik

Odbora otvara sjednicu i predlaţe dnevni red

sjednice. Odbor usvaja dnevni red većinom

glasova na sjednici prisutnih ĉlanova Odbora.

Predsjednik ili ĉlan Odbora moţe na samoj sjednici

predloţiti i da se odreĊena pitanja unesu u dnevni

red sjednice.Poslije usvajanja dnevnog reda,

razmatraju se pojedine taĉke dnevnog reda.

Ĉlan13.

Odbor u pravilu pod prvom taĉkom dnevnog reda

usvaja Zapisnik s prethodne sjednice Odbora.

Ĉlan 14.

U radu Odbora s pravom odluĉivanja ravnopravno

sudjeluju svi ĉlanovi Odbora.Druge osobe koje su

pozvane na sjednicu Odbora mogu sudjelovati u

radu, ali bez prava odluĉivanja.

Ĉlan 15.

Svaka taĉka dnevnog reda sjednice razmatra se

posebno.

Ĉlan 16.

Red na sjednici Odbora odrţava predsjednik

Odbora. Ukoliko Odbor ocjeni da ne moţe

odrţavati red na sjednici, odluĉit će o prekidu

sjednice i o nastavku rada kada se za to steknu

uslovi.

Ĉlan 17.

Na sjednici se vodi rasprava o svakom pitanju

dnevnog reda prije nego se o njemu odluĉuje,

izuzev ako Odbor odluĉi da se o nekom pitanju

odluĉuje bez rasprave. Nakon provedene rasprave

Odbor zauzima stav, koje izraţava kroz mišljenje,

ocjenu ili na drugi odgovarajući naĉin.



133

Ĉlanak 18.

Prijedlog teksta odluke stavlja na glasanje

predsjednik Odbora redom kako se o istom

raspravljalo.

Ĉlanak 19.

O pitanjima iz svoje nadleţnosti Odbor odluĉuje

većinom glasova nazoĉnih ĉlanova na sjednici

Odbora za reviziju. Odluĉivanje na sjednici Odbora

vrši se javnim glasanjem dizanjem ruku.Po

završetku glasanja, predsjednik utvrĊuje i

objavljuje rezultate glasanja, konstatirajući koliko

je ĉlanova Odbora glasalo «za», koliko «protiv » i

da li je prijedlog o kojem se glasalo prihvaćen ili

odbijen.Odbor moţe odluĉiti da se kod utvrĊivanja

rezultata glasanja prihvati glas ĉlana Odbora koji

iz opravdanih razloga nije prisutan na sjednici, a

dostavio je Odboru pisano izjašnjenje o

prihvaćanju prijedloga akta o kojem se glasa.

Ĉlanak 20.

O radu na sjednici Odbora se saĉinjava zapisnik i

izvještaj sa sjednice, koji saĉinjava tajnik društva,

odnosno zaduţeni ĉlan Odbora za reviziju.Zapisnik

sa sjednice Odbora potpisuje Predsjednik Odbora i

lice koje je vodilo zapisnik, dok Izvještaj sa

sjednice Odbora potpisuju predsjednik i ĉlanovi

Odbora.Izvještaj sa sjednice Odbora se dostavlja na

usvajanje ĉlanovima Nadzornog Odbora.Zapisnici

i drugi materijali sa sjednica Odbora, ĉuvaju se

trajno na naĉin utvrĊen zakonom, a Uprava društva

odgovorna je za ĉuvanje istih.Odbor u skladu sa

zakonom podnosi Nadzornom odboru saţete

izvještaje o svojim sastancima sa donesenim

zakljuĉcima sukladno tim zakonom.

Ĉlanak 21.

Pored rada na sjednicama, Odbor svoje tekuće

aktivnosti organizira i putem internih sastanaka, te

kolektivnog ili pojedinaĉnog rada radi razmatranja

i utvrĊivanja relevantnih ĉinjenica za pitanja za

koja se ocijeni potrebnim. Svrha internih sastanaka

je da Odbor organizira svoj rad, da planira zadatke

Ĉlan 18.

Prijedlog teksta odluke stavlja na glasanje

predsjednik Odbora redom kako se o istom

raspravljalo.

Ĉlan 19.

O pitanjima iz svoje nadleţnosti Odbor odluĉuje

većinom glasova prisutnih ĉlanova na sjednici

Odbora za reviziju. Odluĉivanje na sjednici Odbora

vrši se javnim glasanjem dizanjem ruku.Po

završetku glasanja, predsjednik utvrĊuje i

objavljuje rezultate glasanja, konstatirajući koliko

je ĉlanova Odbora glasalo «za», koliko «protiv » i

da li je prijedlog o kojem se glasalo prihvaćen ili

odbijen.Odbor moţe odluĉiti da se kod utvrĊivanja

rezultata glasanja prihvati glas ĉlana Odbora koji

iz opravdanih razloga nije prisutan na sjednici, a

dostavio je Odboru pisano izjašnjenje o

prihvaćanju prijedloga akta o kojem se glasa.

Ĉlan 20.

O radu na sjednici Odbora se saĉinjava zapisnik i

izvještaj sa sjednice, koji saĉinjava sekretar

društva, odnosno zaduţeni ĉlan Odbora za

reviziju.Zapisnik sa sjednice Odbora potpisuje

Predsjednik Odbora i lice koje je vodilo zapisnik,

dok Izvještaj sa sjednice Odbora potpisuju

predsjednik i ĉlanovi Odbora.Izvještaj sa sjednice

Odbora se dostavlja na usvajanje ĉlanovima

Nadzornog Odbora.Zapisnici i drugi materijali sa

sjednica Odbora, ĉuvaju se trajno na naĉin utvrĊen

zakonom, a Uprava društva odgovorna je za

ĉuvanje istih.Odbor u skladu sa zakonom podnosi

Nadzornom odboru saţete izvještaje o svojim

sastancima sa donesenim zakljuĉcima u skladu sa

zakonom.

Ĉlan 21.

Pored rada na sjednicama, Odbor svoje tekuće

aktivnosti organizira i putem internih sastanaka, te

kolektivnog ili pojedinaĉnog rada radi razmatranja

i utvrĊivanja relevantnih ĉinjenica za pitanja za

koja se ocijeni potrebnim. Svrha internih sastanaka

je da Odbor organizira svoj rad, da planira zadatke



134

koji ga oĉekuju, te da se kroz kolektivni ili

pojedinaĉni rad po odreĊenim pitanjima utvrde

podaci za sastavljanje izvještaja, koja Odbor

sastavlja iz domene svog rada.

III PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 22.

Ovaj poslovnik na prijedlog Nadzornog odbora

donosi Skupština Društva. Izmijene i dopune ovog

poslovnika vrše se na naĉin i po postupku za

njegovo donošenje.

Ĉlanak 23.

Ovaj poslovnik stupa na snagu i primjenjuje se

danom donošenja i ima se objaviti u Sluţbenom

glasniku općine Kiseljak.


KISELJAK


Broj:01/1-05-1479/13


Na temelju ĉlanka 15. Pravilnika o javnoj nabavi

roba, vršenju usluga i ustupanju radova br. 01-05-

2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlanka 46.

Zakona o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni

glasnik BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),

a po zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i

prostorno planiranje Općine Kiseljak, br. 03-27-

1405/13 od 18.06.2013. godine, Naĉelnik općine

donosi

O D L U K U

O pokretanju postupka javne nabavke usluga

konkurentskim pozivom – za usluge nabavke

Betona MB 20 i 30, za potporne zidove za

nekategorisane putove na podruĉju općine Kiseljak.

1.Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak

javne nabavke usluga konkurentskim pozivom, za

nabavku betona MB 20 i 30, koji potreban za

potporne zidove za nekategorisane putove na

podruĉju općine Kiseljak.

2.Predmet ove javne nabavke je vršenje usluga

koji ga oĉekuju, te da se kroz kolektivni ili

pojedinaĉni rad po odreĊenim pitanjima utvrde

podaci za sastavljanje izvještaja, koja Odbor

sastavlja iz domene svog rada.

III PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlan 22.

Ovaj poslovnik na prijedlog Nadzornog odbora

donosi Skupština Društva. Izmijene i dopune ovog

poslovnika vrše se na naĉin i po postupku za

njegovo donošenje.

Ĉlan 23.

Ovaj poslovnik stupa na snagu i primjenjuje se

danom donošenja i ima se objaviti u Sluţbenom

glasniku općine Kiseljak.


KISELJAK


Broj:01/1-05-1479/13


Na osnovu ĉlana 15. Pravilnika o javnoj nabavi


2830/09 od 09.12.2009. godine, i ĉlana 46. Zakona

o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni glasnik

BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po

zahtjevu Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i



donosi

O D L U K U













135

navedenih u toĉki 1. ove Odluke.

3.Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca

40.000,00 KM, odnosno 350,00 tona iista će se

financirati iz sredstava namijenjenih za materijal za

popravku i odrţavanje komunalnih infrastruktura

proraĉuna Općine, ekonomski kod:13714.

4.Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova

javna nabavka je 30 dana od potpisivanja ugovora.

5.Nabavka iz toĉke 1. ove Odluke financirat će se

iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak.

6.Postupak javne nabavke vršit će se po

konkurentskom zahtjevu, a izbor najpovoljnije

ponude izvršit će se sukladno kriterijima u

tenderskoj dokumentaciji.

7.Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog

ovom Odlukom izvršit će Općinsko povjerenstvo

za provoĊenje postupka javnih nabavki Općine

Kiseljak za proraĉunsku 2013. godinu.

8.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK

Mladen Mišurić-Ramljak, dipl.ing.

Broj:01-27-1405/13


Na temelju ĉlanka 38. i 46. Zakona o javnim

nabavkama Bosne i Hercegovine (“Sl .glasnik

BiH“, broj: 49/04,19/05, i 52/05/), ĉlanka 15.

Zakona o naĉelima lokalne samouprave („Sl.

novine FBiH“ broj: 49/06) i ĉlanka 39. Statuta

općine Kiseljak („Sluţbeni glasnik Općine

Kiseljak“ broj: 3/09), Naĉelnik općine kao

ugovorni organ d o n o s i:

O D L U K U

1.Poništava se postupak javne nabavke općine

Kiseljak u svezi konkurentskog zahtjeva za javnu

nabavku – usluge: Nabava betona MB 20. i MB 30.

za potporne zidove za nekategorizirane putove na

podruĉju općine Kiseljak iz razloga što su

dostavljene manje od tri odgovarajuće ponude.


navedenih u taĉki 1. ove Odluke.



finansirati iz sredstava namijenjenih za materijal za


proraĉuna Općine, ekonomski kod:13714.



5.Nabavka iz taĉke 1. ove Odluke finansirat će se iz

sredstava budţeta Općine Kiseljak.






ovom Odlukom izvršit će Općinska komisija za

provoĊenje postupka javnih nabavki Općine

Kiseljak za budţetsku 2013. godinu.


NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1405/13


Na osnovu ĉlana 38. i 46. Zakona o javnim


BiH“, broj: 49/04,19/05, i 52/05/), ĉlana 15.


novine FBiH“ broj: 49/06) i ĉlana 39. Statuta




O D L U K U



nabavku – usluge: Nabava betona MB 20. i MB 30.

za potporne zidove za nekategorizirane putove na

podruĉju općine Kiseljak iz razloga što su

dostavljene manje od tri odgovarajuće ponude.




136

Ugovorni organ je uputio konkurentski zahtjev za

dostavljanje ponuda u svezi javne nabavke –

usluga: Nabava betona MB 20. i MB 30. za

potporne zidove za nekategorizirane putove na

podruĉju općine Kiseljak u kojem su navedeni

traţeni uvjeti za uĉešće kao i kriteriji za dodjelu.

U roku odreĊenom za prijem ponuda javila su se

dva ponuĊaĉa, da bi se 09.07.2013. godine u 13:00

h. od strane Povjerenstva za javne nabavke općine

Kiseljak, uz nazoĉnost ovlaštenih predstavnika

ponuĊaĉa, pristupilo otvaranju ponuda.

Prilikom pristupanja javnom otvaranju ponuda

Povjerenstvo je konstatiralo da su u zakonskom

roku dostavljene dvije ( 2. ) ponude i to:

a)Ponuda pod brojem 01-27-1405/13-1 od

05.07.2013. godine ponuĊaĉa „W&PMilos“

Kamen-Beton d.o.o. Kiseljak, i

b)Ponuda pod brojem 01-27-1405/13-2 od

08.07.2013. godine ponuĊaĉa „GRAMING“ d.o.o.

Kiseljak.

Obzirom da su u ovom sluĉaju prikupljene manje

od tri odgovarajuće ponude na temelju ĉlanka 46.

stavka 1. toĉke 6. Zakona o javnim nabavkama

Ugovorni organ je donio Odluka kao u

dispozitivu.Protiv ove Odluke dopušten je

prigovor koji se podnosi ugovornom organu u roku

od pet ( 5. ) dana od dana prijema Odluke,

sukladno ĉlanku 51. Zakona o javnim nabavkama.

NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1405/13






glasnik BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),



usluga: Nabava betona MB 20. i MB 30. za

potporne zidove za nekategorizirane putove na

podruĉju općine Kiseljak u kojem su navedeni

traţeni uvjeti za uĉešće kao i kriteriji za dodjelu.



h. od strane Komisije za javne nabavke općine

Kiseljak, uz prisutnost ovlaštenih predstavnika



Komisija je konstatiralo da su u zakonskom roku

dostavljene dvije ( 2. ) ponude i to:






Kiseljak.


od tri odgovarajuće ponude na temelju ĉlana 46.

stavka 1. taĉke 6. Zakona o javnim nabavkama


dispozitivu.Protiv ove Odluke dopušten je

prigovor koji se podnosi ugovornom organu u roku

od pet ( 5. ) dana od dana prijema Odluke,

sukladno ĉlanu 51. Zakona o javnim nabavkama.

NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1405/13






BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po



137




donosi

O D L U K U



nasipnog materijala, koji je potreban za nasipanje

nekategorisanih putova na podruĉju općine

Kiseljak.

1 . Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak


nabavku nasipnog materijala koji potreban za

nasipanje nekategorisanih putova na podruĉju

općine Kiseljak.

2. Predmet ove javne nabavke je vršenje usluga


3. Procijenjena vrijednost javne nabavke iznosi cca

50.000,00 KM, odnosno 10.000,00 tona iista će se



proraĉuna Općine, ekonomski kod: 613714.









7. Provedbu postupka javne nabavke utvrĊenog





NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1400/13





donosi

O D L U K U





Kiseljak.





općine Kiseljak.




50.000,00 KM, odnosno 10.000,00 tona ista će se



budţeta Općine, ekonomski kod: 613714.














NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1400/13




138

Na temelju ĉlanka 38. i 46. Zakona o javnim


BiH“, broj: 49/04,19/05, i 52/05/), ĉlanka 15.


novine FBiH“ broj: 49/06) i ĉlanka 39. Statuta




O D L U K U



nabavku – usluge: Nabava nasipnog materijala za

nasipanje nekategoriziranih putova na podruĉju

općine Kiseljak iz razloga što su dostavljene manje

od tri odgovarajuće ponude.




usluga: Nabava nasipnog materijala za nasipanje

nekategoriziranih putova na podruĉju općine

Kiseljak u kojem su navedeni traţeni uvjeti za

uĉešće kao i kriteriji za dodjelu.



h. od strane Povjerenstva za javne nabavke općine

Kiseljak, uz nazoĉnost ovlaštenih predstavnika



Povjerenstvo je konstatiralo da su u zakonskom

roku dostavljene dvije ( 2. ) ponude i to:






Kiseljak.


od tri odgovarajuće ponude na temelju ĉlanka 46.

stavka 1. toĉke 6. Zakona o javnim nabavkama


dispozitivu.

Na osnovu ĉlana 38. i 46. Zakona o javnim


BiH“, broj: 49/04,19/05, i 52/05/), ĉlana 15.


novine FBiH“ broj: 49/06) i ĉlana 39. Statuta




O D L U K U



nabavku – usluge: Nabava nasipnog materijala za

nasipanje nekategoriziranih putova na podruĉju

općine Kiseljak iz razloga što su dostavljene manje

od tri odgovarajuće ponude.




usluga: Nabava nasipnog materijala za nasipanje

nekategoriziranih putova na podruĉju općine

Kiseljak u kojem su navedeni traţeni uvjeti za

uĉešće kao i kriteriji za dodjelu.



h. od strane Komisije za javne nabavke općine

Kiseljak, uz prisutnost ovlaštenih predstavnika



Komisija je konstatiralo da su u zakonskom roku

dostavljene dvije ( 2. ) ponude i to:






Kiseljak.


od tri odgovarajuće ponude na temelju ĉlana 46.

stavka 1. taĉke 6. Zakona o javnim nabavkama


dispozitivu.



139

Protiv ove Odluke dopušten je prigovor koji se

podnosi ugovornom organu u roku od pet

( 5. ) dana od dana prijema Odluke, sukladno

ĉlanku 51. Zakona o javnim nabavkama.

NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1400/13






glasnik BiH'' br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),




donosi

O D L U K U















popravku i odrţavanjekomunalnih infrastruktura






Protiv ove Odluke dopušten je prigovor koji se

podnosi ugovornom organu u roku od pet

( 5. ) dana od dana prijema Odluke, sukladno ĉlanu

51. Zakona o javnim nabavkama.

NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1400/13





o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni glasnik BiH''

br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po zahtjevu

Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i prostorno

planiranje Općine Kiseljak, br. 03-27-1613/13 od

18.07.2013. godine, Naĉelnik općine donosi

O D L U K U
















budţeta Općine, ekonomski kod: 613714.







140










NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1613/13






glasnik BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),




donosi

O D L U K U





Kiseljak.





općine Kiseljak.




50.000,00 KM, odnosno 10.000,00 tona i ista će se












NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1613/13






BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po




donosi

O D L U K U





Kiseljak.





općine Kiseljak.




50.000,00 KM, odnosno 10.000,00 tona i ista će se





141


4. Okvirno vrijeme u kojem će se realizirati ova













NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1618/13


Na temelju ĉlanka 15. Pravilnika o javnoj nabavci




glasnik BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),


prostorno planiranje Općine Kiseljak br. 03-27-


donosi

O D L U K U

O pokretanju postupka javne nabavke radova

konkurentskim zahtjevom – za radove izgradnje i

asfaltiranja lokalnog nekategoriranog javnog puta u

MP Borina, duţine 120 m i širine 3 m sa

potrebnom izgradnjom propusta i kanala za

odvodnju površinske vode.


javne nabavke za radove izgradnje i asfaltiranja

lokalnog nekategoriranog javnog puta u MP

Borina, duţine 120 m i širine 3 m sa potrebnom





sredstava proraĉuna Općine Kiseljak.










NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1618/13


Na osnovu ĉlana 15. Pravilnika o javnoj nabavci




BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po




donosi

O D L U K U



asfaltiranja lokalnog nekategoriranog javnog puta u

MP Borina, duţine 120 m i širine 3 m sa

potrebnom izgradnjom propusta i kanala za

odvodnju površinske vode.


javne nabavke za radove izgradnje i asfaltiranja

lokalnog nekategoriranog javnog puta u MP

Borina, duţine 120 m i širine 3 m sa potrebnom



142

izgradnjom propusta i kanala za odvodnju

površinske vode.

2. Predmet ove javne nabavke je izvoĊenje radova



20.000,00 KM iista će se financirati iz transfera za

ceste, nogostupe i mostove proraĉuna Općine,

ekonomski kod: 821612, i sredstvima graĊana MP

Borina, u omjeru 50:50.


javna nabavka je 3 mjeseca od potpisivanja

ugovora.

5. Nabavka iz toĉke 1. ove Odluke financirat će se

iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak i

sredstvima graĊana MP Borina, u omjeru 50:50.










NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1502/13


Na temelju ĉlanka 47. Zakona o javnim nabavkama

BiH (''Sluţbeni glasnik BiH'' br:

49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06) i ĉlanka 2. i 5.

Pravilnika o postupku izravnog sporazuma Općine

Kiseljak br: 01-05-2831/09 od 09.12.2009. godine,




donosi

O D L U K U

O pokretanju postupka izravnog sporazuma – za

usluge izrade ĉeliĉnih pocinĉanih stupova za javnu

rasvjetu na kruţnom toku spoj M.5.1 i R 442 u

izgradnjom propusta i kanala za odvodnju

površinske vode.




20.000,00 KM iista će se finansirati iz transfera za

ceste, nogostupe i mostove proraĉuna Općine,

ekonomski kod: 821612, i sredstvima graĊana MP

Borina, u omjeru 50:50.



ugovora.

5. Nabavka iz taĉke 1. ove Odluke finansirat će se

iz sredstava budţeta Općine Kiseljak i sredstvima

graĊana MP Borina, u omjeru 50:50.










NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-1502/13


Na osnovu ĉlana 47. Zakona o javnim nabavkama

BiH (''Sluţbeni glasnik BiH'' br:

49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06) i ĉlana 2. i 5.

Pravilnika o postupku izravnog sporazuma Općine

Kiseljak br: 01-05-2831/09 od 09.12.2009. godine,




donosi

O D L U K U

O pokretanju postupka izravnog sporazuma – za

usluge izrade ĉeliĉnih pocinĉanih stupova za javnu

rasvjetu na kruţnom toku spoj M.5.1 i R 442 u



143

Kiseljaku.

1. Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak

izravnog sporazuma za usluge izrade ĉeliĉnih

pocinĉanih stupova koji su potrebni za dovršetak

javne rasvjete na kruţnom toku spoj M.5.1 i R 442

u Kiseljaku.

2. Predmet ovog izravnog postupka je vršenje

usluga navedenih u toĉki 1. ove Odluke.

3. Procijenjena vrijednost usluge iznosi cca

6.000,00 KM plus PDV ista će se financirati iz

transfera za javnu rasvjetu proraĉuna Općine,

ekonomski kod:821611


usluga je 3 mjeseca od Potpisivanja Ugovora.



6.Postupak obavljanja usluge vršit će se po

postupku izravnog sporazuma.

7.Provedbu postupka ovog izravnog sporazuma

vršit će Ugovorni organ.


NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-23-1731/13


Na temelju ĉlanka 15. Pravilnika o javnoj nabavci




glasnik BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),




donosi

O D L U K U



asfaltiranja lokalnog nekategorisanog javnog puta

u MP Rauševac, duţine 580 m i širine 2,80 m.


Kiseljaku.

1. Ovom Odlukom odobrava se i pokreće postupak

izravnog sporazuma za usluge izrade ĉeliĉnih

pocinĉanih stupova koji su potrebni za dovršetak

javne rasvjete na kruţnom toku spoj M.5.1 i R 442

u Kiseljaku.

2. Predmet ovog izravnog postupka je vršenje

usluga navedenih u taĉki 1. ove Odluke.

3. Procijenjena vrijednost usluge iznosi cca

6.000,00 KM plus PDV ista će se finansirati iz

transfera za javnu rasvjetu proraĉuna Općine,

ekonomski kod:821611


usluga je 3 mjeseca od Potpisivanja Ugovora.


iz sredstava budţeta Općine Kiseljak.

6.Postupak obavljanja usluge vršit će se po

postupku izravnog sporazuma.

7.Provedbu postupka ovog izravnog sporazuma

vršit će Ugovorni organ.


NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-23-1731/13


Na osnovu ĉlana 15. Pravilnika o javnoj nabavci




BiH''br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po




donosi

O D L U K U



asfaltiranja lokalnog nekategorisanog javnog puta

u MP Rauševac, duţine 580 m i širine 2,80 m.




144

javne nabavke za radove izgradnje iasfaltiranja

lokalnog nekategorisanog javnog puta u MP

Rauševac, duţine 580 m i širine2,80 m.




40.000,00 KM i ista će se financirati iz sredstava

namijenjenih za rekonstrukciju cesta i mostova

proraĉuna Općine, ekonomski kod: 821612,

sredstava Ministarstva prostornog ureĊenja,

graĊenja,zaštite okoliša, povratka i stambenih

poslova KSB i sredstava prikupljenih od

graĊanaMP-a Rauševac.



ugovora.


iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak,sredstava

Ministarstva prostornog ureĊenja, graĊenja, zaštite

okoliša, povratka i stambenih

poslova KSB i sredstava graĊana MP-a Rauševac.










NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-2001/13






glasnik BiH'' br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06),



javne nabavke za radove izgradnje iasfaltiranja

lokalnog nekategorisanog javnog puta u MP

Rauševac, duţine 580 m i širine2,80 m.




40.000,00 KM i ista će se finansirati iz sredstava

namijenjenih za rekonstrukciju cesta i mostova

budţeta Općine, ekonomski kod: 821612,

sredstava Ministarstva prostornog ureĊenja,

graĊenja,zaštite okoliša, povratka i stambenih

poslova KSB i sredstava prikupljenih od

graĊanaMP-a Rauševac.



ugovora.

5. Nabavka iz taĉke 1. ove Odluke financirat će se

iz sredstava proraĉuna Općine Kiseljak,sredstava

Ministarstva prostornog ureĊenja, graĊenja, zaštite

okoliša, povratka i stambenih

poslova KSB i sredstava graĊana MP-a Rauševac.








Kiseljak za budţetaku 2013. godinu.


NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-27-2001/13





o javnim nabavkama BiH (''Sluţbeni glasnik BiH''

br: 49/04;19/05;52/05/;8/06; i 24/06), a po zahtjevu

Sluţbe za gospodarstvo, urbanizam i prostorno

planiranje Općine Kiseljak, br. 03-33-1999/13 od



145


donosi

O D L U K U


konkurentskim zahtjevom – za usluge – radove

hidrogeološkog ispitivanja terena za izradu bunara

LUG II, na lokalitetu Lug-Zeće polje.


javne nabavke za usluge - radove hidrogeološkog

ispitivanja terena za izradu bunara LUG II, na

lokalitetu Lug-Zeće polje.





namijenjenih za objekte vodovoda i kanalizacije

ProraĉunaOpćine, ekonomski kod: 821224



ugovora.







7. Provedbu postupka javne nabavke utvrĊene





NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-33-1999/13


27.09.2013. godine, Naĉelnik općine donosi

O D L U K U


konkurentskim zahtjevom – za usluge – radove

hidrogeološkog ispitivanja terena za izradu bunara

LUG II, na lokalitetu Lug-Zeće polje.


javne nabavke za usluge - radove hidrogeološkog

ispitivanja terena za izradu bunara LUG II, na

lokalitetu Lug-Zeće polje.





namijenjenih za objekte vodovoda i kanalizacije

Budţeta Općine, ekonomski kod: 821224



ugovora.


iz sredstava budţeta Općine Kiseljak.





7. Provedbu postupka javne nabavke utvrĊene





NAĈELNIK

OPĆINE KISELJAK


Broj:01-33-1999/13




146

KAZALO/SADRŢAJ

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

1. Rješenje o ukidanju statusa javnog dobra-Mato Nikaĉević..................................................1

2. Mišljenje na Odluku o utemeljenju lovišta na podruĉju Srednjobosanskog kantona...........2

3. Program razvoja zaštite i spašavanja za podruĉje općine Kiseljak 2013.-2018.godina.......4

4. Odluka o organiziranju i funkcioniranju zaštite od poţara i vatrogastvu na podruĉju

općine Kiseljak....................................................................................................................96

5. Rješenje o utvrĊivanju javnog interesa za izgradnju bunara na lokalitetu Zeĉe Polje.......108

6. Rješenje o davanju suglasnosti za otuĊenje nedovršene zgrade-Ibrahim Gerina...............110

7. Odluka o tekućim transferima............................................................................................111

8. Odluka o cjeniku komunalnih usluga.................................................................................115

9. Pravilnik o općim uvjetima isporuke komunalne usluge sakupljanja i odvoza

komunalnog otpada...........................................................................................................116

11. Odluka o davanju na upravljanje i korištenje kanalizacijskog kolektora za naselje

Kiseljak –Podastinje –Blace ............................................................................................124

12. Donošenje Rješenja o dodjeli zemljišta neposrednom pogodbom, na korištenje

CENGIZ INSAAT d.o.o. Sarajevo, u svrhu izgradnje dijela autoceste na

koridoru Vc....................................................................................................................125

13. Rješenje o formiranju popisnog Povjerenstva Općine Kiseljak za popis

stanovništva,kućanstva i stanova u BIH 2013. godine…………………………………...127

14. Poslovnik o radu odbora za reviziju J.P. ''Vodovod i kanalizacija'' d.o.o. Kiseljak......129

AKTI OPĆINSKOG NAĈELNIKA

1.Odluka o pokretanju postupka javne nabavke usluga konkurentskim pozivom – za usluge

nabavke Betona MB 20 i 30, za potporne zidove za nekategorisane putove na podruĉju općine

Kiseljak.......................................................................................................................................134

2. Odluka o poništavanju postupak javne nabavke općine Kiseljak u svezi konkurentskog

zahtjeva za javnu nabavku – usluge: Nabava betona MB 20. i MB 30. za potporne zidove za

nekategorizirane putove na podruĉju općine Kiseljak iz razloga što su dostavljene manje od tri

odgovarajuće ponude…………………………………………………………………………..135



147

3.Odluka o pokretanju postupka javne nabavke usluga konkurentskim pozivom – za usluge

nabavke nasipnog materijala, koji je potreban za nasipanje nekategorisanih putova na podruĉju

općine Kiseljak............................................................................................................................136

4.Odluka o poništavanju postupak javne nabavke općine Kiseljak u svezi konkurentskog zahtjeva

za javnu nabavku – usluge: Nabava nasipnog materijala za nasipanje nekategoriziranih putova na

podruĉju općine Kiseljak iz razloga što su dostavljene manje od tri odgovarajuće

ponude..........................................................................................................................................137

5.Odluka o poništenju postupaka javne nabavke općine Kiseljak u svezi konkurentskog zahtjeva

za javnu nabavku – usluge: Nabava betona MB 20. i MB 30. za potporne zidove za

nekategorizirane putove na podruĉju općine Kiseljak iz razloga što su dostavljene manje od tri

odgovarajuće ponude...................................................................................................................138

6.Odluka o poništenju postupaka javne nabavke općine Kiseljak u svezi konkurentskog zahtjeva

za javnu nabavku – usluge: Nabava nasipnog materijala za nasipanje nekategoriziranih putova na

podruĉju općine Kiseljak iz razloga što su dostavljene manje od tri odgovarajuće

ponude........................................................................................................................................139

7.Odluka o pokretanju postupka javne nabavke radova konkurentskim zahtjevom – za radove

izgradnje i asfaltiranja lokalnog nekategoriranog javnog puta u MP Borina, duţine 120 m i širine

3 m sa potrebnom izgradnjom propusta i kanala za odvodnju površinske vode........................140

8.Odluka o pokretanju postupka izravnog sporazuma – za usluge izrade ĉeliĉnih pocinĉanih

stupova za javnu rasvjetu na kruţnom toku spoj M.5.1 i R 442 u Kiseljaku..............................141

9.Odluka o pokretanju postupka javne nabavke radova konkurentskim zahtjevom – za radove

izgradnje i asfaltiranja lokalnog nekategorisanog javnog puta u MP Rauševac, duţine 580 m i

širine 2,80 m..............................................................................................................................143

10.Odluka o pokretanju postupka javne nabavke usluga konkurentskim zahtjevom – za usluge –

radove hidrogeološkog ispitivanja terena za izradu bunara LUG II, na lokalitetu Lug-Zeće

polje.........................................................................................................................................145

IZDAVAĈ: OPĆINSKO VIJEĆE KISELJAK, UL. J.B. JELAĈIĆA

ODGOVORNI UREDNIK: ZDENKA BLAŢEVIĆ DIPL. IUR., TAJNIK OPĆINSKOG

VIJEĆA KISELJAK

TELEFON: 877-808

GRAFIĈKA PRIPREMA I TISAK: OPĆINSKO VIJEĆE KISELJAK

Documents

Službeni glasnik Općine Kiseljak glasnici/2013 gl/3-13.pdfnekategorisani put površine 586 m2, dobro u općoj upotrebi u vlasništvo SIZ-a za stambeno kantonalnu oblast, Kiseljak