Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu

S E M I N A R S K I R A DPredmet: Saobraćaj i prostor

Tema: Prostorni plan općine Kiseljak

Predmetni nastavnik: Prof.dr. Mehmed Bublin Student: Lemeš Benjamin Broj indexa: 6316

Sarajevo, Januar 2011.

Sadržaj

1. Historijat nastanka općine ………………………………………………………... 3

2. Geografski podaci ………………………………………………………………... 5

3. Prirodni uslovi ……………………………………………………………………. 5

3.1. Kilma ……………………………………………………………………………...

5

3.2. Vodosnadbjevanje ………………………………………………………………

5

4. Stvoreni uslovi …………………………………………………………………… 7

4.1. Stanovništvo ………………………………………………………………………

7

4.2. Privreda …………………………………………………………………………...

13

4.3. Društvena infrastruktura ………………………………………………………….

14

4.4. Zdravstvo …………………………………………………………………………

17

4.5. Kulturno- historijsko naslijeđe …………………………………………………

18

4.6. Ugostiteljstvo i turizam …………………………………………………………

18

4.7. Zaštita i unapređenje okoline ………………………………………..……………

22

4.8. Saobraćaj ………….………………………………………………………………

25

5. Ciljevi razvoja …….……………………………………………………………… 26

5.1. Opći ciljevi prostornog razvoja …………………………………………...……

26

5.2. Posebni ciljevi prostornog razvoja …………………………………………….

27

6. Koncepcija razvoja ..……………………………………………………………… 35

7. SWOT Analiza …………………………………………………………………… 36

Literatura ………………….……………………………………………………………… 39

2

1. Historijat nastanka općine

Najstariji pronađeni tragovi ljudske djelatnosti na području današnjeg Kiseljaka

potiču još iz neolita. Jedno od naselja iz mlađeg kamenog doba ležalo je na prostoru

između katoličke crkve i hotela "Dalmacija", a drugo u Han-Ploči..

U Srednjem vijeku područje Kiseljaka je pripadalo župi Lepenica, koja se prvi

put spominje 1244. godine, kad se spominje i crkva sv. Mihovila u Rotilju. Nakon

dolaska Osmanlija, župe se zamijenjuju nahijama, a već sredinom 16. vijeka

spominje se nahija Lepenica i u njoj sela Duhre i Gojakovac.

Sam Kiseljak prvi put se spominje 1531. godine, u putopisu Slovenca

Benedikta Kuripešica. Početkom tog vijeka izvjesni Hadži-Uvejs sagradio je na

mjestu današnjeg Kiseljaka džamiju, karavan-saraj (han) i kuću za azape (stražare).

O popravku tih zgrada govori jedna bilješka u Sarajevskom sidžilu od 5. jula 1565.

godine, kad je pred šerijatski sud pristupio upravitelj ovog vakufa, Isabalija sin

Ejnehanov, te zatražio dozvolu za popravku zgrada.

Do slijedećeg spomena Kiseljaka prošlo je više od stotinu godina. Naime,

1659. godine, turski putopisac Evlija Čelebija opisao je sve pogodnosti koje nude

izvori kisele vode, te spomenuo da je trgovci "pune i raznose od vilajeta do vilajeta".

Već sam spomen hana i trgovine kiselom vodom jasno nam govori da je Kiseljak

prolazno mjesto.

Francuzi Maseliere i A. Chaumette des Fosses borave u Kiseljaku 1806-07.

godine, zapisavši da se kisela voda odavde izvozi u Dubrovnik, a Richard von Erco u

svom izvještaju iz 1846. godine spominje Kiseljak kao mjesto u koje gosti dolaze čak

iz Carigrada. Poznati francuski geolog Ami Boue, koji je u Bosni boravio u dva

navrata izmedu 1836. i 1838. također spominje kiselu vodu, nazvavši je izvrsnom, te

napomenuvši da Kiseljak preko ljeta posjećuje "toliko ljudi da ih tri gostionice ne

mogu smjestiti".

Srednjovjekovnih nalaza je također mnogo, a najbrojniji su stećci. Ima ih na

stotine, a samo na području Lepenice postoji 35 nekropola sa oko 700 stećaka.

Najljepši je stećak Radoja Radosalica u Zabrđu.

Selo Podastinje je pravi historijski biser, u kojem su tragovi starih kultura, od

prethistorijskog vremena do Srednjeg vijeka, toliko bogati i značajni da se nekoliko

desetaka arheologa i stručnjaka iz srodnih znanosti, još od prošlog vijeka bavilo i

3

bavi tim tragovima. Podastinjem dominira kraška gruda koju narod naziva Crkvina.

Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paroš i zaseoka Ukučevci, vidljive su

impozantne količine prethistorijske gradinske keramike, karakteristične za srednje

brončano doba, a gradina, kako je u svom radu "Lepenica u prethistoriji i antici -

arheološka ispitivanja" naveo dr. Pavao Andelić, spada medu najveće u Bosni i

Hercegovini. Iz Podastinja potiče i jedan depo rimskog novca (više od 100 komada),

pronaden 1884. godine na brežuljku Humac. Dijelovi tog nalaza čuvaju se u

Zemaljskom muzeju u Sarajevu, Arheološkom muzeju u Zagrebu, te u Franjevačkom

samostanu u Fojnici. Novci potiču od raznih rimskih careva iz dinastije Antonina,

počevši od Septimija Severa (193-211. n. e.) do Galijena (253-268. n. e.).

Prije gotovo pet i po vijekova sultan Mehmed el Fatih osvojio je Bosnu. Da će

pokorena kršćanska raja moći nastaviti ispovijedati svoju vjeru, odlučio je na

Milodražu, lokalitetu izmedu Kiseljaka i Fojnice, nakon što je s obližnjeg brda Kaštela

pred njega sišao fra Anđeo Zvizdović i isposlovao čuvenu Ahdnamu, carski ferman o

slobodi ispovijedanja katoličke vjere, koji se danas čuva u muzeju Franjevačkog

samostana u Fojnici.

Današnji Kiseljak je relativno mlado naselje, koje se razvilo zahvaljujući

mnogim izvorištima mineralne vode (kiseljaka) duž cijele kotline, a koji uvjetuju razvoj

mjesta kao turističkog i banjskog centra. Nakon austrougarske okupacije, Kiseljak se

jače razvija kao banjsko mjesto, te središte trgovine i obrta. Neposredsno iza Drugog

svjetskog rata nastupila je stagnacija u razvoju, da bi, tridesetih godina, Kiseljak kao

banjsko mjesto ponovo oživio. Poslije Drugog svjetskog rata Kiseljak izrasta u

uređeniju varošicu i postaje središte jedne relativno velike regije.

4

2. Geografki podaci

Prosječna nadmorska visina je 475 m. Teritorija na kojem je naselje razvijeno, dio je kiseljačke kotline koja se proteže od Paleške ćuprije na jugu, do Gromiljaka na sjeveru, a koju okružuju Jasikovica, Graščica, Berberuša i druga brda s nadmorskom visinom od 700 m do 1.250 m. Kroz Kiseljak protječe rijeka Lepenica, koja u naselju prima pritoke Kreševčicu i Rotiljski potok, te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u rijeku Fojnicu.

3. Prirodni uslovi

3.1 Klima

Srednja godišnja temperatura zraka u Kiseljaku je 9,1°C, pri čemu je najtoplije u julu, kad je prosječna temperatura 18,5°C, a najhladnije u januaru - 1,8 0C. Najviše padavina bilježi se u julu i oktobru i one su u skladu s planinskom klimom srednje Bosne. S obzirom na izneseno, Kiseljak je, s klimatskog aspekta, pogodna destinacija za razlicite turističke aktivnosti.

3.2 Vodosnadbjevanje

Jedan od prvih koraka u definiranju načina rješavanja problema vodosnabdijevanja i postizanje definisanog cilja u ovoj oblasti na prostoru općine Kiseljak jeste izvršiti procjenu potrebnih količina vode za piće stanovništva i industrije. Ovaj podatak poslužiće nam za donošenje strateške odluke i opredjeljenja na odabrani resurs (izvorišta vode za piće) i shodno tome pokretanje aktivnosti oko rezerviranja i zaštite tog resursa uz istovremeno optimaliziranje načina njegovog korištenja.

Bilans potreba za vodom za piće

Obezbjeđenje potrebnih količina vode za piće neophodnih za funkcioniranje normalnog života i razvoja određenih prostora kao i povećanja standarda lokalne zajednice direktno zavisi od odnosa potrebnih i raspoloživih količina kvalitetne vode za piće. U proračunu potreba za vodom, između ostalog, u obzir treba uzeti slijedeće komponente: povećanja broja stanovnika, povećanja stepena pokrivenosti, dinamika razvoja i tip industrije na razmatranom prostoru, te shodno tome obezbjeđenje njenih potreba, promjena/ porast specifične potrošnje kao i promjena koeficijenata dnevne i satne neravnomjernosti i td. Za pravilno planiranje razvoja sistema snabdijevanja vodom za piće važno je imati potrebne maksimalne dnevne potrebe za vodom, dok se satne varijacije potrošnje izravnavaju uz pomoć vode uskladištene u rezervoarima.

5

Specifična potrošnja vode

Proračunski parametar specifična potrošnja vode po stanovniku na dan je jedan od najbitnijih kalkulativnih elemenata u potupku definiranja potrebnih količina vode. On varira od naselja do naselja, a nepostojanje tačnih i sistematiziranih mjerenja ulaza i izlaza iz vodovodnog sistema u nekom periodu dovoljno dugom da se ustanove trendovi promjene, postojanje redukcija u isporuci vode kao i neutvrđene vrijednosti gubitaka u sistemu proizvodnje i distribucije vode, opredjeljuju nas na pristup u proračunu specifične potrošnje vode za neko naselje koje se bazira na slijedećim uticajnim faktorima i više je literaturno- iskustvenog karaktera:

broj, raspored, veličina i tip naselja;

veličina gubitaka u sistemu;

nivo usluga koju pruža preduzeće koje upravlja proizvodnjom i distribucijom vode;

dominantna privredna djelatnost kojom se bavi stanovništvo;

struktura potrošene vode (piće, higijenske potrebe, javna potrošnja, zaljevanje okućnica, stoka i sl.)

kvalitet isporučene vode;

karakter, specifičnost i namjena pojedinih zona unutar konzumnog područja;

cijena vode;

stepen opremljenosti sanitarnim i drugim uređajima pojedinih potrošača;

navike u potrošnji vode stanovništva;

klimatski uslovi;

razvijenost vodovodnog sistema;

dinamika privrednog razvoja.

Svi ovi gore pobrojani razlozi mogu bitno da utiču na koncepciju i dinamiku izgradnje i razvoja vodovodnog sistema i konsekventno tome i odgovarajućih sistema za prikupljanje i tretman otpadnih voda. Ako je ocjena perspektivnih potreba za vodom napravljena bez dovoljnog poznavanja uticajnih faktora, imaće kod precjenjenih potreba za vodom nesrazmjerno velike objekte, velike investicije koje se kroz korištenje sistema ne mogu brzo vratiti, a kod niskih procjena, što takođe može biti slučaj, desiti će se da deficit u potrebama za vodom postaje ograničavajući faktor razvoja jedne sredine.

Kako se postojeći sistem snabdijevanja vodom općine Kiseljak se razvijao u dužem vremenskom periodu uglavnom je pratio trenutne potrebe i inicijativu pojedinih naselja te spremnost njegovih stanovnika i šire društvene zajednice da pristupe rješavanju tih problema. Tako su neselektivno i bez prethodnih istražnih radova zahvatana izvorišta (uglavnom male izdašnosti) i formirani sistemi razvoda lokalnog značaja sa ili bez rezervoarskog prostora. Prema podacima komunalnog poduzeća J.K.P. Komunalno « Kiseljak », ovakvim sistemom vodosnabdijevanja koji se vremenom pretvorio u javni vodovod, su obuhvaćena naselja locirana uz granicu sa Kantonom Sarajevo i u dolini rijeke Lepenice, te općinski centar sa njemu gravitirajućim naseljima, dok se ostali dijelovi općine, tj. naselja prema općinama Fojnica i Busovača snabdijevaju vodom iz lokalnih nekontroliranih izvora i bunara. U

6

ostalim se dijelovima općine vodosnabdijevanje obavlja putem mjesnih, grupnih ili seoskih vodovoda, građenih obično u organizaciji mjesnih zajednica ili grupe građana.

4. Stvoreni uslovi

4.1 Stanovništvo

Projekcija stanovništva

Za potrebe Prostornog plana urađena je projekcija stanovništva po naseljenim mjestima na temelju kretanja stanovništva od 1948 do 1991, kao i ocjene broja stanovnika za 2006. godinu po naseljenim mjestima (podaci dobiveni od općinske službe). Uzete su u obzir vitalne karakteristike stanovništva, strukture prema osnovnim kontigentima, reproduktivne sposobnosti, kao i očekivane demografske tranzicije.

Prema evidenciji općinske službe, u Općini u 2006 godini živi 23.815 stanovnika.Ovi podaci su u skladu i sa procjenama broja stanovnika prema Strategiji razvitka utemeljena na poštivanju ljudskih prava Općine Kiseljak 2006-20131, kao i prema Programu razvoja zaštite i spašavanja Općine Kiseljak 2007-20122. U navedenim dokumentima koncem 2005. u Općini ima 23.980 stanovnika.

Projekcija je urađena na temelju linearnog trenda sa dijagramom rasturanja R2=0.9674 za Općinu i R2=0.9923 za grad Kiseljak, što ukazuje na značajnu pouzdanost projekcije.

1 UNDP, RMAP 2006, Općina Kiseljak, Općinski razvojni program utemeljen na poštivanju ljudskih prava2 Općina Kiseljak, Služba za civilnu zaštitu, januar/siječanj 2007.

7

Projekcije stanovništva, trend

y = 2138.4x + 9844.4R2 = 0.9674

y = 513x + 205.71R2 = 0.9923

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

1948 1953 1961 1971 1981 1991 2006

Kiseljak Ukupno OpćinaLinear (Ukupno Općina) Linear ( Kiseljak)

Graf 1.

Dobivene vrijednosti su korigirane na temelju opremljenosti naselja društvenom infrastrukturom, planiranim privrednim zonama, prostornim položajem naselja i povezanošću naselja sa važnijim saobraćajnicama.Dakle, Općina Kiseljak će 2026. godine imati 30.196 stanovnika. Prosječna gustina naseljenosti Općine će biti 188 stan/km2. Centar Općine Kiseljak će imati 5.038 stanovnika, prosječne gustine naseljenosti 1.894 stan/km2.

Stanovništvo Općine će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,2%, a stanovništvo centra Kiseljak će imati dinamičniju stopu rasta od 1,5% prosječno godišnje do 2026.godine.

Prema ovoj projekciji napravljena je i projekcija broja domaćinstava, po kojoj će Općina imati 8.881 domaćinstvo prosječne veličine 3,4 člana. Centar Općine Kiseljak će imati 1.574 domaćinstava prosječne veličine 3,2 člana.

Projekcije stanovništva Općine Kiseljak po neseljenim mjestimaR.br

. NASELJE/ godine

Procjena Projekcija2006 2011 2026

1 AZAPOVIĆI 934 981 11522 BADNJE 32 59 503 BEHRIĆI 170 202 2164 BILALOVAC 1314 1511 18145 BLIZNICE 87 108 1106 BOLJKOVIĆI 73 76 677 BORINA 375 411 4618 BRIZJE 28 47 499 BRNJACI 1025 1148 1410

10 BUKOVICA 389 462 51011 BUZUCI 46 78 5112 ČALIKOVAC 12 16 2013 ČIZMA 244 254 30314 ĆUBREN 234 235 227

8

15 DATIĆI 93 108 9816 DEMIĆI 28 43 4717 DEVETACI 27 27 2718 DOCI 284 304 31119 DONJI PALEŽ 698 751 87720 DRAŽEVIĆI 260 385 41721 DUBRAVE 183 213 24322 DUGO POLJE 373 327 38323 DUHRI 426 499 55324 DUKE 21 21 2125 GAJ 85 64 4426 GOJAKOVAC 163 172 18327 GOMIONICA 503 537 61928 GORNJI PALEŽ 79 79 7929 GRADAC 6 6 630 GRAHOVCI 35 46 2431 GROMILJAK 590 677 76632 GUNJAČE 71 113 9533 HADROVCI 36 50 4834 HAN PLOČA 472 521 61535 HERCEZI 146 164 16236 HOMOLJ 197 211 21737 HRASTOVI 737 825 100338 IVICA 180 192 20839 JEHOVAC 550 575 67840 KATUNIŠTE 4 4 441 KAZAGIĆI 229 313 32842 KISELJAK 3759 4251 503843 KOTAČALA 25 21 1744 KOVAČI 147 150 17045 KRČEVINE 640 567 68046 KRIŽIĆI 35 32 1747 KULIJEŠ 383 428 50048 LUG 383 385 45549 LJETOVIK 261 259 25850 MAHALA GOMIONICA 61 70 7751 MAHALA VIŠNJICA 15 13 852 MALE SOTNICE 406 498 57353 MARKOVIĆI 28 64 5854 MASLINOVIĆI 14 27 1155 MEDOVCI 27 28 2456 MEDOVIĆI 104 116 13857 MIROŠEVIĆI 35 46 2958 MRAKOVI 81 101 9959 ODRAĆE 6 6 660 PARETAK 120 117 10361 PARIŽEVIĆI 342 389 44062 POBRDŽE MILODRAŽ 283 280 32163 POBRDŽE ORAHOVO 49 59 6264 PODASTINJE 456 484 50165 PODASTINJSKO BRDO 6 9 9

9

66 POLJE VIŠNJICA 596 702 81167 POTKRAJ 466 501 56068 RADANOVIĆI 321 366 42069 RADELJEVIĆI 91 98 10070 RAUŠEVAC 305 343 40771 ROTILJ 406 474 53272 SOLAKOVIĆI 252 294 34173 STOJKOVIĆI 9 11 1274 SVINJAREVO 221 278 29375 ŠAHINOVIĆI 39 47 3976 TOPLICA 80 96 10077 TULICA 226 293 32078 VELIKE SOTNICE 23 54 2879 VIŠNJICA 930 1046 121580 ZABRĐE 241 305 32781 ZAVRŠJE 149 160 16382 ŽEŽELOVO 355 397 438

 UKUPNO OPĆINA 23.815 26.680 30.196

Gustine naseljenosti Općine Kiseljak po naseljenim mjestima

R.br. NASELJE/ godinePovršina

km² Gustine naseljenosti stan/ km²

2006 2011 2026

1 AZAPOVIĆI 4,53 206 217 2542 BADNJE 0,73 44 81 683 BEHRIĆI 0,77 221 262 2814 BILALOVAC 6,84 192 221 2655 BLIZNICE 0,38 229 284 2896 BOLJKOVIĆI 0,99 74 77 687 BORINA 4,86 77 85 958 BRIZJE 0,37 76 127 1329 BRNJACI 1,31 782 876 1076

10 BUKOVICA 2,66 146 174 19211 BUZUCI 2,14 21 36 2412 ČALIKOVAC 0,84 14 19 2413 ČIZMA 3,75 65 68 8114 ĆUBREN 4,4 53 53 5215 DATIĆI 4,67 20 23 2116 DEMIĆI 0,19 147 226 24717 DEVETACI 1,47 18 18 1818 DOCI 1,6 178 190 19419 DONJI PALEŽ 2,44 286 308 35920 DRAŽEVIĆI 2,7 96 143 15421 DUBRAVE 1,93 95 110 12622 DUGO POLJE 0,87 429 376 44023 DUHRI 1,06 402 471 52224 DUKE 2,47 9 9 925 GAJ 0,34 250 188 12926 GOJAKOVAC 1,78 92 97 10327 GOMIONICA 1,49 338 360 41528 GORNJI PALEŽ 2,34 34 34 34

10

29 GRADAC 0,51 12 12 1230 GRAHOVCI 2,37 15 19 1031 GROMILJAK 1,71 345 396 44832 GUNJAČE 2,39 30 47 4033 HADROVCI 0,23 157 217 20934 HAN PLOČA 1,5 315 347 41035 HERCEZI 4,28 34 38 3836 HOMOLJ 0,37 532 570 58637 HRASTOVI 2,77 266 298 36238 IVICA 1,81 99 106 11539 JEHOVAC 1,78 309 323 38140 KATUNIŠTE 0,28 14 14 1441 KAZAGIĆI 1,87 122 167 17542 KISELJAK 2,66 1413 1598 189443 KOTAČALA 0,24 104 88 7144 KOVAČI 2,06 71 73 8345 KRČEVINE 4,81 133 118 14146 KRIŽIĆI 0,75 47 43 2347 KULIJEŠ 2,07 185 207 24248 LUG 1,2 319 321 37949 LJETOVIK 2,71 96 96 9550 MAHALA GOMIONICA 0,44 139 159 17551 MAHALA VIŠNJICA 0,62 24 21 1352 MALE SOTNICE 1,52 267 328 37753 MARKOVIĆI 1,23 23 52 4754 MASLINOVIĆI 3,14 4 9 455 MEDOVCI 0,76 36 37 3256 MEDOVIĆI 1,08 96 107 12857 MIROŠEVIĆI 1,6 22 29 1858 MRAKOVI 0,85 95 119 11659 ODRAĆE 0,68 9 9 960 PARETAK 2,18 55 54 4761 PARIŽEVIĆI 1,57 218 248 28062 POBRDŽE MILODRAŽ 2,15 132 130 14963 POBRDŽE ORAHOVO 0,21 233 281 29564 PODASTINJE 3,92 116 123 12865 PODASTINJSKO BRDO 2,96 2 3 366 POLJE VIŠNJICA 1,66 359 423 48967 POTKRAJ 3,64 128 138 15468 RADANOVIĆI 0,97 331 377 43369 RADELJEVIĆI 0,74 123 132 13570 RAUŠEVAC 1,99 153 172 20571 ROTILJ 3,37 120 141 15872 SOLAKOVIĆI 0,98 257 300 34873 STOJKOVIĆI 0,77 12 14 1674 SVINJAREVO 1,21 183 230 24275 ŠAHINOVIĆI 1,6 24 29 2476 TOPLICA 3,69 22 26 2777 TULICA 1,44 157 203 22278 VELIKE SOTNICE 1,2 19 45 2379 VIŠNJICA 5,74 162 182 212

11

80 ZABRĐE 2,01 120 152 16381 ZAVRŠJE 3,14 47 51 5282 ŽEŽELOVO 2,89 123 137 152

 UKUPNO OPĆINA 160,24 149 167 188

Naselja prema gustini naseljenosti stanovnika 1991.R.br.

Gustina stan/km2

Broj naselja

Naselja

1 Do 49 24

Buzuci, Čalikovac, Datići, Devetaci, Duke, Gornji Palež, Gradac, Grahovci, Gunjače, Hrcezi, Karunište, Križići, Mahala Višnjica, Maslinovići, Medovci, Miroševići, Markovići, Paretak, Odraće, Podastinjsko Brdo, Stojkovići, Šahinovići, Toplica, Velike Sotnice

2 50 - 99 9 Badnje, Boljkovići, Borina, Čizma, Ćubren, Kotačala, Kovači, Ljetovik, Završje,

3 100-149 13Brizje, Gaj, Dubrave, Gajakovac, Ivica, Kazagići, Krčevine, Medovići, Mrakovi, Pobrdže Milodraž, Podastinje, Potkraj, Radeljevići

4 150-199 6 Bukovica, Doci, Draževići, Mahala Gomionica, Zabrđe, Žeželevo

5 200-299 14Azapovići, Behrići, Bliznice, Bilalovac, Demići, Hadrovci, Kuliješ, Pariževići, Pobrdže Orahovo, Rauševac, Rotilj, Svinjarevo, Tulica, Višnjica,

6 300-499 12Donji Palež, Dugo Polje, Gomionica, Gromiljak, Han Ploča, Hrastovi, Jehovac, Lug, Male Sotnice, Polje Višnjica, Radanovići, Solakovići,

7 Preko 500 4 Brnjaci, Duhri, Homolj, Kiseljak,

Općina i dalje ima vrlo razuđenu naseobinsku strukturu.Uočava se tendencija povećanja naselje gustine između 300-499 stan/km2.

Demografske projekcije rađene su za određene kontigente stanovnika za potrebe prostornog planiranja i određivanja namjene površina. Naznačeni odnosi su gruba projekcija u kojoj je data struktura stanovnika za kontigent djece i omladine i ukupni radni kontigent.

Projekcije struktura stanovnika

R.br. Starosne grupe

2026. godinaukupno u %

1 0 - 6 2.627 8,72 7-14 godina 2.355 7,83 15 - 19 1.691 5,64 radni kontigent 15 - 65 20.684 68,55 preko 65 godina 4.529 15,0ukupno stanovništvo 30.196 100,0

Struktura stanovnika poprima karakteristike stacionarnog biološkog tipa. Proces starenja stanovnika će se kretati u u pravcu smanjenja učešća mlađe dobi na 16,5% i povećanja učešća starije dobi na 15,0%.

Projekcije kontigenata stanovnika

R.br. Kontigenti stanovništva2026. godina

ukupno u %1 0-14 4.983 17,52 radni kontigent 15 - 65 20.684 68,5

12

3 preko 65 godina 4.529 15,0ukupno stanovništvo 30196 100,0

Radno sposobnog stanovništva, dakle starosne dobi između 15 i 65 godina, će biti 68,5% ukupnog stanovništva.

4.2 Privreda

Danas je Kiseljak još uvijek važna stanica na raskršću živih puteva i samim tim značajno tranzitno sjedište mada je zadržao epitet čuvenog lječilišta.

Općina Kiseljak raspolaže velikim prirodnim bogatstvima na kojima su zasnovane perspektive njenog razvoja.

Pored mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, Kiseljak raspolaže i sa velikim šumskim i rudnim bogatstvima, prvenstveno sa ležištima crvene i bijele gline (kaolina) i dolomitnog pijeska.

Ono po čemu se Kiseljak danas ističe od drugih gradova BiH-a je prije svega mineralna voda – kiseljak! Samo ime i grada govori o važnosti ovog prirodnog fenomena. Još uvijek se tačno ne zna kada su na prostorima današnjeg Kiseljaka šiknuli u vis prvi mlazovi mineralne vode i prirodnog ugljičnog dioksida, ali se zna da je više od sto godina nakon što je proučio sva mineralna vrela u BiH-a dvorski savjetnik iz Beča profesor doktor Ludwig ustvrdio da je kiseljak iz Kiseljaka obzirom na sastav vrhunska mineralna voda među evropskim mineralnim vodama. Grad je po tome postao prepoznatljiv u zemlji u svijetu i na tome gradi svoje razvojne i turističke planove jer nema putnika, turiste, slucajnog prolaznika koji neće otići na izvor mineralne vode i napiti se sa njenog vrela.

Godine 1659. turski je putopisac Evlija Čelebija prvi upozorio na ljekovitost kisele vode:

Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali Ekši su, što, u prijevodu s turskog jezika, znači kisela voda) izvire nekoliko vrela različite vode. Narav vode svakog vrela je različita; jedno od njih sasvim čovjeka otvara više nego li ricinus, jedno vrelo sasvim čovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, lišaj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, jedno vrelo izgleda žuto, te ga siromasi meću u razne čorbe, da čorba bude bolja nego s limunom i ružinim sirćetom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazivaju 'ljuta voda', ali svako vrelo ima drugačiji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta.

Kao jedan takav prirodni fenomen djeluje na liječenje po čemu je grad Kiseljak jako poznat. Kiseljačka mineralna voda ispitana je u renomiranim naučno-istraživačkim centrima. Tako je poznato da pijenje tople i hladne mineralne vode, dijetalnom ishranom, kupkama u mineralnoj vodi, ugljičnim i blatnim kupkama cijelog tijela i djelomično masažom, parafinskim oblogama i medikamentima postižu se zavidni rezultati u liječenju niza hroničnih oboljenja (šećerna bolest, želučano – crijevna oboljenja, bolesti jetre, bolesti krvotoka, poremećaji metabolizma, reumatska oboljenja….

13

U selu Zabrđe je izvor termo – mineralne vode Toplica, kapaciteta 30 dm3/s, čija je izlazna temperatura 25 – 30°C.

Na području Kiseljaka su kaptirana četiri mineralna izvora izdašnosti od oko 5 dm3/s : Park, Kiseljačić, Podgaj i Bio-han. Izvore Park iKiseljačić eksploatira Sarajevski kiseljak sa godišnjom produkcijom od 35 miliona litara mineralne vode, a njihova proizvodnja i izvoz na tržište raste iz dana u dan. Danas Sarajevski kiseljak zapošljava toliki broj ljudi da bi privreda Kiseljaka bilo gotovo nezamisliva bez njegovog postojanja.

Kiseljak je jedan od rijetkih gradova srednjobosanskog kantona koji se može pohvaliti tradicijom koju je sacuvao do danas. Jedan od primjera su poznate Kiseljačke pogačice po kojima je Kiseljak pored mineralne vode jednako prepoznatljiv.

Kiseljak se poslije ratova brzo privredno razvijao. Tako su prije sukoba u BiH-a na podrucju općine postojala sljedeća državna proizvodna poduzeća: tvornica konfekcije Globus, tvornica mineralne vode Sarajevski kiseljak, tvornica Zrak-auto-elektro oprema, preduzeće za proizvodnju svih elektromehaničkih prekidača u automobilskoj industriji, tvornica Tehnoplin i druge.

Kiseljak je oduvijek bio poznat po svom raznolikom, sadržajnom noćnom životu, a isto tako se zna da je poznat po tradicionalnim gurmanskim specijalitetima. Zasluga je to prije svega velikog broja kvalitetnih kafića i restorana koji svojom ponudom daju gradu toliko potrebnu živost.

4.3 Društvena infrastruktura

Sadržaji društvene infrastrukture su jedan od kriterija, na osnovu kojih se utvrđuju centri naselja u planiranom policentričnom sistemu naselja. Nomenklature društvene infrastrukture čini:

socijalna i dječija zaštita školstvo zdravsto kultura fizička kultura snabdjevanje i uslužne djelatnosti turizam i ugostiteljstvo poslovni objekti i objekti uprave

Socijalna i dječija zaštita

Nosilac razvoja socijalne zaštite je Srednjobosanski Kanton/Županija i općina Kiseljak.U okviru Općinske službe za opću upravu i društvene djelatnosti postoji pododjel za socijalnu skrb. Pododjel koristi tri ureda u zgradi u ulici Jelačića bb površine 50,0 m2. Sadašnje stanje uredskih prostora je nezadovoljavajuće. Za optimalne uvjete pododjel bi trebao imati najmanje četiri ureda.Socijalnu pomoć u iznosu od 68,0 KM mjesečno prima 71 korisnik.Centar za tretman djece sa razvojnim teškoćama je jedan vid socijalne zaštite. Centar koristi dvije prostorije (površine 30,0 m2) u sklopu Fizijaterijskog odjela Doma zdravlja u gradu Kiseljaku Uvjeti rada centra su zadovoljavajući.

14

Postoji potreba za izgradnjom objekata za smještaj osoba izloženih nasilju u obitelji.

Dječija zašita regulisana je propisima Federacije i Srednjobosanskog Kantona /Županije.Na području Općine Kiseljak postoje dva dječija vrtića u gradu Kiseljaku.

PAREMETRI DJEČIJEG VRTIĆA "PČELICA MAJA" SU:

27 korisnika brutto razvijena površina objekta… 400,0 m2 površina objekta po korisniku ……. 14,8 m2 površina parcele…………………… 1000,0 m2 površina parcele po korisniku…….. 37,0 m2 broj parking mjesta………………… 10

Parametri dječijeg vrtića "Sveti Franjo"

60 korisnia bruto razvijena površina objekta 2000,0 m2 površina objekta po korisniku 33,0 km2 površina parcele 4000,0 m2 površina parcele po korisniku 66,0 m2 15 parkig mjesta

Normativ za površinu objekta po učeniku iznosi 4,5 - 5,5 m2 po korisniku, a za parcelu 20,0 m2 po korisniku. Oba dječija doma zadovoljavaju navedene normative.

ŠkolstvoOsnovno obrazovanje

Nosilac razvoja funkcije osnovnog obrazovanja u općini Kiseljak je Ministarstvo prosvjete Srednjobosanskog Kantona/Županije.Mrežu osnovnih škola čine 8-razredne škole sa područnim 4 - razrednim osnovnim školama.

Osmorazredne osnovne škole nalaze se u gradu Kiseljaku (2) u naselju Gromiljaku (2), Zabrđu, Hrastovima i Lepenici.Matična osnovna škola u gradu Kiseljaku ima 2 područje škole u naselju Brnjaci i Palež. U objektu osnovne škole Palež ne odvija se nastava nego se koristi kao stambeni prostor.Osnovna škola (8 razredna) u naselju Lepenici ima područnu školu u naselju Han Ploče. U ovoj školskoj godini škola neće koristiti ovaj objekat jer je u lošem stanju (izgrađen 1965.g.) a i broj upisanih učenika je nedovoljan za održavanje nastave.Parametri osnovnih škola na području općine Kiseljak dati su u sljedećoj tabeli:

Normativ brutto razvijenog korisnog prostora po učeniku, iznosi 5,5 m2, a parcela 20.0 m2.

15

Iz tabelarnog prikaza parametara osnovnih škola vidi se da osnovna škola u Brnjacima i Zabrđu ne zadovoljavaju normativ korisnog prostora po učeniku.Osnovna škola "Kiseljak" u gradu Kiseljaku obezbjeđuje 18,26 m2 slobodnog prostora po učeniku i nezadovoljava normativ (od 20,0 m2).Sve osnovne škole treba da rapolažu sa fiskulturnom salom, uređenim sportskim terenima, namjenskim prostorijama za slobodne aktivnosti i bibliotekom sa čitaonicom. U planskom periodu treba za sve škole nabaviti savremenu opremu za izvođenje nastave i izvršiti potrebnu sanaciju školskih objekta. U osnovnoj školi "Gromiljak" ispravnost vode za piće treba ispitati.

Osnovni problemi u oblasti osnovnog obrazovanja su neprovođenje zakonske regulative (administrativnog neujedinjavanja "dvije škole pod istim krovom" neuvođenje devetogodišnjeg sistema obrazovanja) nezadovoljavajuća infrastruktura i opremljenost škola i nedostatak kvalifikovanog kadra iz pojedinih predmeta.

Srednje obrazovanje

Nosilac razvoja srednjeg obrazovanja je Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulure i sporta Srednjobosanskog Kantona/Županije.U gradu Kiseljak postoji samo jedan objekat za srednje obrazovanje.

PARAMETRI SREDNJE ŠKOLE "IVAN GORAN KOVAČIĆ"

broj učenika 2006/2007…………………………… 492 broj nastavnika …………………………..………... 32 broj odjeljenja………………………………………. 20 površina učionica ………………………….……… 866,48 m2 površina kabineta ………………………….……… 242,09 m2 brutto razvijena površina objekta ………………... 2.194,31 m2 površina objekta po učeniku …………….………. 4,45 m2 površina parcele ………………………….………. 5.770,0 m2 površina parcele po učeniku ……………………. 11,72 m2 sportska dvorana /u izgradnji/ …………………… 1.339,64 m2 nema uređene sportske terene knjižnica površine…………………….………………… 35,0 m2

Nastava srednje škole "IVAN GORAN KOVAČIĆ" odvija se po sljedećim smjerovima:

1. OPĆA GIMNAZIJA 7 odjela 179 učenika2. EKONOMIJA I TRGOVINA

EKONOMIST - KOMERCIJALIST 7 odjela 215 učenika3. LIKOVNA UMJETNOST

DIZAJNER ODJEĆE 4 odjela 48 učenika 4. EKONOMIJA I TRGOVINA

PRODAVAČ 2 odjela 50 učenika

Normativ korisnog prostora po učeniku iznosi 6,0 m2 . Ako se nastava odvija u dvije smjene korisna površina po učeniku zadovoljava normativ.

16

Površina parcele po učeniku iznosi 11,72 m2. Ako se nastava odvija u dvije smjene, površina zadovoljava normativ.Knjižnica raspolaže se 5.500 knjiga za učenike i 300 knjiga stručne literature koju koriste nastavnici.Ne postoje prostori za slobodne aktivnosti učenika poslije obavezne nastave. Za tu namjenu se koriste izložbeni paviljoni i hol škole.

4.4 Zdravstvo

Nosilac razvoja funkcije zdravstva na području Općine Kiseljak je Ministarstvo zdravstva Kantona Središnja Bosna, Služba za opću upravu i društvene djelatnosti i JU Dom zdravlja Kiseljak. Objekat Doma zdravlja nalazi se u centralnom naselju Općine.

PARAMETRI DOMA ZDRAVLJA

razvijena bruto površina objekta 880,0 m2 površina gabarita objekta 1100,0 m2 površina parcele 2200,0 m Dom zdravlja raspolaže sa dvije bolničke postelje za urgentne potrebe

ginekologije u objektu Doma zdravlja postoje dvije stomatološke ordinacije broj liječnika opće prakse 3 broj specijalista 21 broj medicinskih sestara 56

Površina centralne zgrade Doma zdravlja u Kiseljaku ne zadovoljava normativ potrebnog prostora, jer se pored primarne zdravstvene zaštite, pružaju usluge specijalističke-konzilijarne zdravstvene zaštite.Centar za fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju koji se nalazi (privremeno) u prostorijama Zavoda za gastroentrologiju, bolesti metabolizma i dr. nema svoj trajni adekvatni prostor. Za centar se planira izgradnja drugog kata na centralnoj zgradi površine 450,0 m2. Za navedene građevinske radove urađena je kompletna dokumentacija.Dom zdravlja raspolaže sa adekvatnim ljekarskim potencijalom, a poliklinički dio doma zdravlja se stalno razvija. Zbog svoje lokacije i kadrova, postoji mogućnost da se u gradu Kiseljaku organizira "Centar urgentne medicine" za regiju Kiseljak, Kreševo i Fojnicu.U gradu Kiseljaku se nalaze 4 privatne ljekarne, jedna državna i dvije poljoprivredne apoteke. Na području Općine, jedna ljekarna se nalazi u naseljenom mjestu Bilalovac, a jedna poljoprivredna apoteka se nalazi u naseljenom mjestu Brestovsko.Područne ambulante se nalaze u naseljenom mjesti Bilalovac, Brestovsko, Brnjaci, Gromiljak, Lepenica i Zabrđe.

PARAMETRI PODRUČNIH AMBULANTI

Brutto razvijena površina područnih ambulanti iznosi:

17

u naselju Bilalovac………………. 150,0 m2 u naselju Brestovsko……………. 90,0 m2 u naselju Brnjaci…………………. 30,0 m2 u naselju Gromiljak……………… 18,0 m2 u naselju Lepenica ……………… 55,0 m2 u naselju Zabrđe ……………….. 120,0 m2

Sve područne ambulante osim ambulante Gromiljak imaju stalnog liječnika obiteljske medicine. Stomatološku ordinaciju imaju sve područne ambulante, osim područne ambulante Brnjaci.

Neodgovarajuća infrastruktura je problem u funkciji zdravstva. Dom zdravlja i pojedine ambulante imaju problem sa opskrbom vode u toku ljetnog perioda.Tehnička opremljenost službe hitne medicine je jako loša. Osjeća se potreba za organizovanjem hitne službe stomatološke pomoći. U planskom periodu potrebno je povećati korisnu površinu Doma zdravlja, izgraditi novu ambulantu u naselju Gromiljak, Brnjaci i parking prostor za gradsku ljekarnu.

4.5 Kulturno- historijsko naslijeđe

Nekada, dok je kulturna politika vođena u institucijama koje s kulturom nisu imale mnogo zajedničkog, glavna kulturna manifestacija bile su Kiseljačke večeri kulture (KVEK).

Danas su nosioci glavnog dijela kulturnih manifestacija podružnica HKD "Napredak" i podružnica Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", čiji rad je obnovljen odmah nakon što je obnovljen rad Društva u BiH.

Iole vrijedniju kulturnu manifestaciju nemoguće je organizirati bez "Napretka" ili "Preporoda", a izdvojit ćemo likovne kolonije, Dane kruha, te organizaciju umjetničkih izložbi u Umjetničkom paviljonu Srednje škole "Kiseljak", Bajramske svečanosti, izložbe slika u hotelu Dalmacija, Preporodove likovne i fotografske radionioce i dr.

Narodno sveučilište takoder je aktivno: okuplja mažoretkinje, omogućuje prikazivanje kino-predstava, a u njegovom sastavu djeluje i gradska knjižnica.

4.6 Ugostiteljstvo i turizam

Turizam danas postaje najveća industrija u svijetu, a prema mnogim svjetskim procjenama Bosna i Hercegovina posjeduje prirodne resurse za razvoj turizma. Općina Kiseljak do sada nije valorizovala mogućnosti koje joj nude prirodne ljepote, mineralna izvorišta, termalne vode, prirodni resursi i kulturno-historijsko naslijeđe. Prostornim planom Općine Kiseljak 2026g. područje doline Fojnice utvrđeno je kao zona zaštićenog pejsaža / krajolika. Prema IUCN zaštićeno područje V kategorije je zaštićeni pejsaž/krajolik, a temeljni cilj upravljanja je : održiva upotreba resursa za razvoj sporta, rekreacije i turizma. Potrebno je napraviti poseban Plan upravljanja (Master plan) kojim će se definirati zone unutar zaštićenog područja, principi i mjere upravljanja i ekonomska valorizacija područja zaštite. Proglašenje zaštićenog područja ove kategorije je u nadležnosti Općine. Područje banje Kiseljak je zona zdravstvenog turizma. Banja Kiseljak po svojim fizičko-

18

hemijskim osobinama je ljekovita. Njen potencijal za razvoj zdravstvenog turizma nije iskorišten. U planskom periodu osavremeniti i proširiti kapacitete banje Kiseljak i njenu turističku ponudu dopuniti proizvodima zdrave hrane. Predjeli sa izuzetno lijepim krajolicima nalaze se na lokalitetima Klokoti, Banove Njive, Toplice i Zabrđe. Ta područja utvrđena su kao zone sporta, rekreacije i turizma. Zona lova na lokalitetu Podastinja utvrđena je kao zaštićena zona površine cca 33,0 ha.

Na području Općine Kiseljak nalazi se 142 ugostiteljska objekta. Ugostiteljske objekte čine kafane, restorani, gostione, kafići, bifei i slastičarne. Prostorni razmještaj ugostiteljskih objekata po naseljenim mjestima dajemo u sljedećoj tabeli:

Od smještajnih kapaciteta na području Općine Kiseljak postoje 2 motela i 1 hotel. Hotel "Dalmacija" u gradu Kiseljaku nije u funkciji. Moteli se nalaze u naselju Brnjaci i Han Ploča.Motel u Brnjacima ima 20 postelja u 8 soba, a motel u Han Ploči 10 postelja u 4 sobe.Iz tabelarnog prikaza se vidi da grad Kiseljak raspolaže sa 49% ugostiteljske ponude.

Ugostiteljstvo općine Kiseljak

Naseljeno mjesto D

rušt

veni

sekt

or

Priv

atn

i

sekt

or

Kaf

ane

Re

stor

ani

Go

stio

nice

Kaf

ići

Bife

i

Sla

stič

arne

Br.

par

king

mije

sta

Pov

ršin

a u

gost

iteljs

kih

obje

kata

ZABRĐE X 1BUKOVICA X 1 2KULIJEŠ X 1 3HAN PLOČA X 1 3DRAŽEVIĆI X 1 1BRNJACI X 1 5TOPOLE X 2KISELJAK X 5 3 3 76 5 2GROMILJAK X 7 1VIŠNJICA X 1JEHOVAC X 1 3RAUŠEVAC X 1BRESTOVSKO X 2 2HRASTOVI X 3BILALOVAC X 2 3

13 6 7 108 6 2Ukupno 142

19

Snabdijevanje i uslužne djelatnosti

Na području Općine Kiseljak postoji 170 prodavnica mješovitom robom i 6 samoposluga.Prostorni razmještaj objekata za snabdejvanje stanovništva po naseljenim mjestima dat je u slijedećoj tabeli.Snabdijevanje općine Kiseljak

Naseljeno mjesto D

rušt

veni

sekt

or

Priv

atn

i

sekt

or

Ro

bna

kuća

Šop

ing

cent

ar

Sam

opo

slug

a

Pro

davn

ica

mje

šovi

tom

ro

bom

Pro

davn

ica

preh

ram

beno

m

robo

m

Uku

pna

povr

šin

a pr

odav

nica

Br.

zapo

sle

nih

Mag

acin

ski

pros

tor

ZABRĐE X 2BUKOVICA X 4KULIJEŠ X 1AZAPOVIĆI X 3HAN PLOČA X 5DRAŽEVIĆI X 4BRNJACI X 1 4TOPOLE X 2POTKRAJ X 1KISELJAK X 3 92GROMILJAK X 1 12JEHOVAC X 3GOMIONICA X 2PODASTINJE X 1LUG X 1 3BRESTOVSKO X 5BILALOVAC X 9HRASTOVI X 2VIŠNJICA X 6MALE SOTNICE X 3KAZAGIĆI X 3BORINA X 3

6 170Ukupno 176

Na području Općine Kiseljak nalazi se 365 objekata sa zanatskom i uslužnom funkcijom. Grad Kiseljak raspolaže sa 44,38% kapaciteta objekata zanatske i uslužne djelatnosti. Prostorni razmještaj objekata zanatstva i uslužnih djelatnosti po naseljenim mjestima dat je u sljedećoj tabeli:

Zanatstvo i usluge općine Kiseljak

20

Red.br. Naseljeno mjesto Zanatstvo i usluge

21

1. Azapovići 72. Badnje -3. Behrići -4. Bilalovac 235. Bliznice -6. Boljkovići -7. Borina 38. Brizje -9. Brnjaci 3510. Bukovica 411. Buzuci -12. Čalikovac13. Čizma -14. Čubren 115. Datići16. Demići -17. Devetaci -18. Doci -19. Donji Palež 320. Draževići 421. Dubrave -22. Dugo Polje 623. Duhri 624. Duke -25. Gaj 226. Gojakovac -27. Gomionica 228. Gornji Palež -29. Gradac -30. Grahovci -31. Gromiljak 832. Gunjače -33. Hadrovci 134. Han Ploča 935. Hercezi -36. Homolj 437. Hrastovi 1138. Ivca -39. Jehovac 4.40. Katunište -41. Kazagići 942. Kiseljak 16243. Kotačala -44. Kovači 245. Krčevine 146. Križići -47. Kuliješ 548. Lug 5

22

49. Ljetovik Mahala 150. Gomionica Mahala -51. Višnjica Mala52. Sotnice 253. Markovići54. Maslinovići -55. Medovci -56. Medovići 157. Miroševići -58. Mrakovi -59. Odrače -60. Raretak 161. Pariževići Pobrđe 162. Milodraž Pobrđe 163. Orahovci -64. Podastinje 365. Podastinjsko brdo66. Polje Višnjica 767. Potkraj 468. Radanovići 369. Radeljevići -70. Rauševac 171. Rotilj 472. Solakovići 273. Stojkovići -74. Svinjarevo -75. Šahinovići -76. Toplica 177. Tulica Velike -78. Sotnice 179. Višnjica 680. Zabrđe 581. Završje 482. Žeželovo -

Ukupno 365

4.7 Zaštita i unapređenje okoliša

Na kvalitet okoliša najviše utiču slijedeće komponente: kvalitet zraka, tla, šuma, kvalitet površinskih voda (vodotokova) i podzemnih voda, stepen zaštite kulturno-istorijskih spomenika i prirodnih resursa.U kontekstu naprijed navedenog, mjere sprečavanja nepovoljnih uticaja na okoliš, odnose se na mjere zaštite prirodnih resursa, propisane mjere odvodnje otpadnih voda, mjere održivog razvoja ruralnih područja, održivog razvoja privrede, upravljanje otpadom shodno zakonu, mjere zaštite pejsaža i biološke raznolikosti, mjere zaštite rijetkih vrsta faune i deminiranjem prostora općine Kiseljak.

23

Izgradnjom kanalizacione mreže za cijelo područje općine Kiseljak, spriječio bi se negativan uticaj otpadnih voda na okoliš. Do izgradnje kanalizacione mreže potrebno je u ruralnim naseljima koristiti vodonepropusne septičke jame. Izgradnjom centralnog uređaja za prečišćavnaje otpadnih voda i manjih lokalnih uređaja za pečišćavanja otpadnih voda, spriječiti zagađivanje zemljišta i vodotokova. Obezbjediti predtretman industrijskih otpadnih voda.

Zaštita voda obuhvata očuvanje površinskih i podzemnih voda, regulisanje kvaliteta i kvantiteta voda, zaštitni pojas vodotokova i izvorišta i zaštitu od poplava.Zabranjeno je ispuštanje i polaganje u vodu supstanci objekata, koji mogu ugroziti zdravlje ljudi i kvalitet voda, otežati protok vode i ugroziti vodoprivredne objekte i uređaje.Pod zaštitom podzemnih voda, spadaju i zaštitne zone izvorišta, koje se trebaju utvrditi. Izgradnjom vodovodne mreže, poboljšao bi se standard stanovnika općine Kiseljak. Zaštita od poplava postiže se regulacijom rijeka i izgradnjom nasipa. Zaštitne mjere od erozije i klizišta postižu se pošumljavanjem tih područja.Radi zaštite od buke potrebno je primjenjivati tehničke mjere koje omogućavaju smanjivanje buke na dopušteni nivo. Zaštitni pojas zelenila oko radnih zona od 5.0 m je jedan od elemenata zaštite od buke.

ZAŠTITA ZRAKA

Zaštita zraka obuhvata očuvanje atmosfere u cijelosti sa svim njenim procesima, očuvanje njene strukture i klimatskih obilježja. Zrak mora biti zaštićen od opterećenja bilo kojih vještačkih uticaja koji se vrše na zrak ili na druge komponente okoliša putem transmisija radioaktivnih, tečnih, gasovitih ili čvrstih materija ukoliko postoji opasnost da će štetno uticati na kvalitet zraka ili se štetno odraziti na ljudsko zdravlje. Kada se planira uvođenje aktivnosti i uspostavljanje postrojenja, kao i proizvodnja i korištenje proizvoda potrebno je preduzeti mjere kako bi nivo polutanata bio sveden na najmanju moguću mjeru. Svaki izvor emisija mora da ispunjava sljedeće uvjete:

- Da su emisije zagađujućih materija u zrak, kao i emisije neprijatnih mirisa, smanjene na najmanju moguću mjeru uz upotrebu najboljih raspoloživih tehnologija u fazama planiranja, projektovanja, otvaranja postrojenja i njegovog rada

- Da granične vrijednosti emisija ne smiju biti prekoračene. Federalno ministarstvo propisuje granične vrijednosti emisija Za izvore emisija za koje je potrebna okolinska dozvola podnosilac zahtjeva izrađuje studiju o zraku u kojoj opisuje očekivane emisije u zrak i njihov uticaj na okoliš.

ZAŠTITA KVALITETA VODA

U cilju zaštite kvaliteta voda koje se zahvataju za potrebe vodosnabdijevanja stanovništva i privrede na prostoru općine Kiseljak neophodno je provesti istražne radove, te uz podatke kojima se u ovom trenutku raspolaže uraditi elaborate urađene u skladu sa Pravilnikom o uslovima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju koristiti za piće – Službene novine FBiH 51/02.

24

ZAŠTITA TLA

Očuvanje tla obuhvata površinu i ispodpovršinske slojeve zemljišta, tlo, formacije stijena i minerala, kao i njihove prirodne i prelazne oblike i procese.Očuvanje zemljišta obuhvata očuvanje produktiviteta, strukture, ravnoteže vode i zraka, te biota tla.Na površini zemljišta ili ispod površine mogu se vršiti takve vrste aktivnosti i odlagati takve vrste materijala koje ne zagađuju ili oštećuju kvantitet, kvalitet, materijalne procese zemljišta i komponente okoliša.U toku provedbe projekata, kao i prije provedbe projekata (izgradnje, eksploatiranja ruda i dr.) mora se osigurati adekvatno razdvajanje i zaštita površinskog tla (deponovanje produktivnog sloja na zato predviđene površine).Nakon završetka aktivnosti koje uključuju korištenje zemljišta, korisnik će osigurati obnovu razvoja tog područja prema utvrđenom planu.

ZAŠTITA BIOSFERE

Očuvanje biosfere obuhvata zaštitu živih organizama, njihovih zajednica i staništa, uzevši u obzir i očuvanje prirodnih procesa unutar njihovih staništa i prirodne ravnoteže uz osiguranje održivosti ekosistema. Korištenje biosfere ne može se vršiti na način koji narušava prirodne procese i uvjete biodiverziteta i predstavlja opasnost za njegovu održivost.

ZAŠTITA OD BUKE I VIBRACIJA Zaštita od buke i vibracija u okolišu obuhvata sve vrste vještački proizvedenih emisija energija koje izazivaju opterećenje nepoželjnom, neprijatnom bukom, odnosno vibracijama koje mogu ugroziti zdravlje ili štetno uticati na zdravlje. Radi zaštite od buke potrebno je primjenjivati tehničke i organizacijske metode koje podstiču:

- smanjivanje stvaranja emisija buke ili vibracija, odnosno izvora koji stvaraju buku ili vibracije

- smanjivanje opterećenja, odnosno sprečavanje povećanja opterećenja bukom ili vibracijama,

- naknadnu zaštitu u onim sredinama koje su pod stalnim opterećenjem iznad utvrđenih standarda

Mjere za provođenje zaštite okoliša u općini Kiseljak utvrđene su na osnovu zakonskih propisa objavljenih u službenim novinama Federacije BiH i Službenim novinama SBK/ŽSB i to:

- Zakon o zaštiti okoliša sl. novine F BiH 33/03- Zakon o zaštiti prirode sl. novine F BiH 33/03- Zakon o zaštiti zraka sl. novine F BiH 33/03- Zakon o zaštiti voda sl. novine F BiH 33/03- Zakon o upravljanju otpadom sl. novine F BiH 33/03

25

- Zakon o zaštiti buke sl. novine SBK/ŽSB 11/00- Zakon o kakvoći zraka sl. novine SBK /ŽSB 11/00- Zakon o zaštiti okoliša sl. novine SBK/ŽSB 4/05- Zakon o upravljanu otpadom sl. novine SBK/ŽSB 4/05- Zakon o zaštiti prirode sl. novine SBK/ŽSB 4/05

4.8 Saobraćaj

Na osnovu izvršene analize transportnog sistema Kantona, utvrđenih ciljeva i prognoza rasta transporta, te planova i programa za razvoj šireg područja, proizašla su opredjeljenja za intervencije na cestovnoj mreži definisane posebnim ciljevima razvoja. Jedno od osnovnih opredjeljenja za koncipiranje cestovne mreže proizašlo je iz potrebe razvoja prostorne organizacije Kantona i neophodnosti međusobnog povezivanja razvojnih centara u jedinstven sistem, ali i formiranja razvojnih osovina, kao i efikasnijeg povezivanja sa državnim centrom (Sarajevom) i neposrednim i širim okruženjem. Trasa autoceste u Općinu Kiseljak ulazi tunelom sa istočne strane iz pravca Ilidže u naseljenom mjestu Gornji Azapovići i spušta se prema jugu kroz naselja Kuliješ, Gojkovac, Solakovići, Zabrđe i Toplica, odakle tunelom ulazi u općinu Hadžići.Od naselja Azapovići do naselja Toplica trasa autoceste cijelom svojom dužinom prolazi kroz dolinu rijeke Lepenice i značajno utiče na strukturu ovog područja. To se naročito odnosi na naselja Kuliješ, Gojkovac, Bukovica, Solakovići i Zabrđe. U naselju Kuliješ formirano je čvorište koje povezuje grad Kiseljak sa autocestom i naseobinsku strukturu Općine Kiseljak.Za razliku od koncepcijskog opredjeljenja datog Prostornim planom Srednjobosanskog Kantona, ovim planom predlaže se alternativno rješenje povezivanja grada Kiseljaka sa planiranom autocestom. Ovim planom predlažemo dvije varijante trasiranja planiranog magistralnog pravca. Prvo rješenje se bazira na povezivanju grada Kiseljaka sa planiranom autocestom trasom magistralne ceste koja je vođena paralelno sa postojećom regionalnom cestom i uklapa se u ranije projektiranu trasu zaobilaznice Kiseljaka. Određenim korekcijama projektnog rješenja u području Gromiljaka predložena je i nova trasa na dionici ka Busovači. Ona je diktirana postojećom naseobinskom strukturom sjevernog područja Općine. Prema ovoj varijanti priključak za Kreševo obezbjeđen je regionalnom cestom Lepenica-Kreševo-Kiseljak-Visoko tj.priključkom ove regionalne ceste na magistralnu, a time i na autocestu koridora Vc. Druga varijanta je bazirana na zajedničkom priključku općinskih centara Kreševa i Kiseljaka magistralnom cestom Lepenica-Kreševo-Kiseljak. Manjkavost ove varijante je izuzetno teško rješavanje trase zaobilaznice grada Kiseljaka, nepovoljni vertikalni elementi trase i loša opsluživost naseobinske strukture općine Kiseljak. Iz tih razloga favorizirana je prva varijanta koja omogućava etapnu izgradnju i realizaciju magistralne ceste.

26

5. Ciljevi razvoja

5.1 Opći ciljevi prostornog razvoja

Prilikom definiranja općih ciljeva za potrebe prostornog razvoja potrebno je poći od evropskih opredjeljenja sadržanih u smjernicama Evropskih perspektiva prostornog razvoja i Vodećih principa za održivi razvoj evropskog kontinenta kao i od strateških opredjeljenja šireg okruženja, državnih i entitetskih razvojnih dokumenata.

a) Evropske prostorne razvojne perspektive (European Spatial Development Perspecive – ESDP, European Commission, Potsdam 1999), upućuju na smjernice za

razvoj uravnoteženog i policentričnog sistema gradova uspostavljanje novog odnosa između urbanih i seoskih područja obezbjeđenje jednakopravnog pristupa od infrastrukture do

obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite osmišljeno upravljanje i očuvanje prirodne i kulturne baštine

b) Vodeča načela za trajni prostorni razvoj evropske cjeline (Guilging principles for Suistainable Spatial Development of the European Continent, CEMAT, Hannover 2000) odnose se na

prostornu strategiju u duhu održivog prostornog razvoja koja se oslanja na prijedloge prostorno razvojnih mjera za urbana područja, poljoprivredno i šumsko zemljište i evropske koridore.

potrebu aktivnog učešća građana u procesu prostornog planiranja, posebno uključivanje mlađih generacija u proces planiranja čime oni utiču na stvaranje uslova koji oblikuju njihove živote; ovo je preduvjet za prihvaćanje «evropskih ideja» od strane građana i istovremeno preduvjet za poštivanje planskih rješenja.

Prostorni plan Srednjobosanskog Kantona utvrđuje da zadovoljenje potreba stanovništva Kantona spada u najviše ciljeve, a to su:

1. Ljudska prava u multietničkoj sredini2. Kvalitetna okolina i prepoznatljiv ambijent3. Dostupnost materijalnih sredstava4. Dostupnost obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite

Opći ciljevi prostornog razvoja Općine Kiseljak usklađeni su sa navedenim ciljevima i navedeni su u tekstu koji slijedi:

Uskladiti odnose između potreba s jedne strane i prirodnih izvora i uslova s druge strane, a što će se postići adekvatnom organizacijom prostora u skladu sa prirodnim uslovima društvenim prioritetima i dugoročnim interesima.

27

Usmjeravanje razvoja naselja i ravnomjerniji razvoj cjelokupnog prostora Općine Kiseljak, postići će se uspostavljanjem funkcionalnih odnosa između prostornih sistema i planskim razvojem naselja koja će vršiti ulogu centara gravitacionog područja.

Prostoro uređenje je stalni proces uređivanja i izgradnje materijalnog okvira u kome treba ne samo sadašnjim nego i budućim generacijama stanovništva, omogućiti ostvarivanje boljih uslova za život i razvoj.

Postojeće razlike u dostignutom stepenu razvoja i standardu života na regionalnom i lokalnom nivou treba stalno smanjivati, a težište prostornog uređenja staviti na njihovo postepeno otklanjanje.

Obezbjeđenje dovoljnih i povoljno razmještenih funkcionalnih zona stanovanja rada i rekreacije.

Životnu sredinu treba uređivati, tako da se društveni i privredni razvoj usklade sa zakonitostima prirode.

Generalno, osnovni postulat prostorne strategije, odnosno planiranja razvoja prostora, kao ograničenog resursa kojim treba vrlo racionalno i pažljivo upravljati, je da se prostornim razvojem obezbjedi i omogući održiv i skladan prostorni razvoj, putem jačanja ekonomske i socijalne kohezije. Na taj način održivom prostornom razvoju se pristupa integralno: razvoj obuhvata društvenu, ekonomsku i okolišnu dimenziju.

Vizija razvoja: Općina Kiseljak treba da je prostor ugodnog ambijenta za život, rad i odmor.

5.2 Posebni ciljevi prostornog razvoja

Prostorni plan Srednjobosanskog Kantona definiše slijedeće posebne ciljeve:Ciljevi prostornog uređenja

Racionalno korištenje prostora prema njegovoj prirodnoj podobnosti i mogućnosti uređenja za namjene koje obezbjeđuju održiv razvoj područja Kantona.

Policentričan sistem razvoja u okviru Kantona i općine Kiseljak uz smanjenje

prostorno-vremenske distance i korištenje prostora prema komparativnim prednostima. Ujednačenje uslova razvoja između gradova i ostalih naselja kroz

razvoj dostupnosti i urbanih elemenata u svim naseljima.

U sistemu izgradnje prilagođavanje prirodnim uslovima i specifičnostima

Srednjobosanskog regionalnog arhitektonskog izraza. Razvoj transportne, energetske, vodoprivredne i telekomunikacijske infrastrukture, saglasno potrebama stanovništva i privrede Kantona i evropskim standardima. Zaštita i uređenje graditeljskog i prirodnog naslijeđa i njegovo

uključivanje u razvoj Kantona.

28

Kooperacija gradova Kantona međusobno i sa gradovima BIH i širim područjima (uključivanje u urbane mreže).

Ciljevi društveno ekonomskog razvoja

S obzirom na globalizaciju ekonomije, osnovni cilj je tranzicija iz proizvodnog u informacioni model proizvodnje, prestruktuiranje firmi i razvoj fleksibilnih specijalizacija, uz permanentno obrazovanje radno sposobnog stanovništva.

Uključivanje prirodnih i stvorenih potencijala u privredni razvoj, uz korištenje¸sinergijskih efekata, a naročito u proizvodnji hrane i turizmu.

Razmještaj privrednih kapaciteta usmjeriti ka policentričnom modelu razvoja, uvažavajući okolinske i druge kriterije, uz napuštanje monofunkcionalnih zona.

Stvaranje uslova za razvoj znanja, permanentnog obrazovanja, treninga i pristupa informacijama i istraživanjima, sa zadržavanjem postojećeg i privlačenjem novog obrazovanog stanovništva.

Ciljevi održivog razvoja

Osnov održivog razvoja činiće (a) borba za ostvarenje sloboda i prava u odlučivanju o razvoju, (b) podsticanje inicijative i inventivnosti građana od strane vlasti i (c) obaveza stručnjaka koji žive i rade u Kantonu bez obzira da li su pozvani (angažovani od strane vlasti) i bez obzira koliko je nauka sposobna da odgovori na određena pitanja, da se izjašnjavaju o pravcima i kvalitetu razvoja, imajući na umu interese, ne samo sadašnjih , nego i budućih generacija.

Ključni faktor u ostvarenju održivog razvoja čini promjena potrošačke slike, u čemu treba da su angažovani svi faktori razvoja: vlast, nauka, nevladine organizacije: građani koji treba da osjećaju koje su njihove stvarne potrebe i da insistiraju na razvoju koji će omogućiti kvalitet njihovog života i da se bore protiv razvoja, koji se bazira na fizičkom rastu proizvodnje i iscrpljivanju prirodnih resursa.

Izgradnja okolinski odgovornog tržišta je prvorazredni zadatak, jer se upravljanje razvojem i zaštitom okoline vrši tržišnim mehanizmima: tržište je igralište, gdje njegove granice i pravila igre uređuju zakoni i propisi koji moraju da osiguraju dugotrajnost razvoja, kvalitet života, efikasnu upotrebu prirodnih resursa, očuvanje prirode i njenih vrijednosti i rijetkosti: a zakoni treba da su ostvarivi i istovremeno da podstiču tehnološki razvoj, koji je ka prirodi prijateljski orjentisan; pri čemu cijena roba i usluga treba u sebi da sadrži okolinska opterećenja, troškove sanacije, kao i rijetkost resursa(primjenom principa internalizacije). Osigurati kvalitet rada komunalnih organizacija i stvarati uslove za obezbjeđenje dovoljnih količina vode za razvoj svim stanovnicima i privredi, te uslove za dispoziciju i tretman otpdnih voda i krutog otpada.

29

Preduzimati mjere pošumljavanja i izbjegavati izgradnju na klizištima, kako bi se zaštitilo stanovništvo i materijalna dobra i obezbijedio kvalitetniji ambijent za stanovništvo.

Voditi aktivnosti na nivou Kantona i općine, u cilju zaštite atmosfere, naročito od industrijskih postrojenja, saobraćaja i otpada, uvođenjem savremenih sistema toplifikacije i regulacije saobraćaja i savremenog tretmana otpada.

Putem Kantona i države BIH uticati na sprečavanje disponiranja industrijskih otpadaka bez njihovog prethodnog tretmana.

Očuvanje bogatstva i raznolikosti pejsaža kao osnovnih karakteristika Kantona. Pejsaži su dragocjeni, kao postojbina divljih životinja i kao otvoreni prostor.

U cilju očuvanja i razvoja prirodnih resursa, neophodno je tražiti odgovarajuće integrisane razvojne strategije i planiranje, kao i odgovarajuće forme upravljanja.

Prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe, koje je od evropskog značaja, treba da bude u funkciji zaštite, razvoja i obogaćivanja kvaliteta življenja stanovništva Kantona i šire.

Iz ovih ciljeva proizilaze posebni ciljevi koji se odnose na prostornu cjelinu općine Kiseljak:

Ciljevi zaštite prirodnih resursa Obezbjediti korištenje prirodnih resursa stvaranjem optimalnih uvjeta za rad i

život uz očuvanje životne sredine. Spriječiti destrukciju kvalitetnih kategorija poljoprivrednog zemljišta, a

nepoljoprivredne aktivnosti usmjeriti u pravcu angažovanja nekvalitetnih površina (V-VII).

Diferencirati prostore koji trajno ostaju šumska područja (zaštićene šume, zaštitne, šumski rezervati i sl.).

Razvijati svijest o značaju očuvanja i zaštite životne sredine , kao i spoznaje o ograničenosti prirodnih mogućnosti prostora.

Spriječiti suvremeni trend brzog zadovoljenja postizanja efekata na račun degradacije prostora u najširem smislu.

Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti valorizirati i precizno definisati uslove korištenja, imajući na umu da kada se radi o baštini izgubljene vrijednosti u pravilu se ne mogu kompenzirati stvaranjem novih vrijednosti.

Zaštititi mineralne i termomineralne vode od zagađenja te spriječiti nekontrolisano izlijevanje i rasipanje.

Valorizirati, unaprijediti i dovesti do optimalnog nivoa proizvodnju i korištenje kako postojećih, tako i potencijalnih mineralnih i termomineralnih voda jer imaju multiplikativno djelovanje na razvoj cjelokupnog gospodarstva općine.

Ciljevi demografskog razvoja Ubrzaniji demografski i socijalni razvoj stanovništva Općine u donosu na

prosjek Kantona i Federacije. Aktivnom demografskom politikom podsticati: rast i zadržavanje stanovništva,

kao i vitalne karakteristike stanovništva na području Općine.

30

Zdravo i obrazovano stanovništvo, što će se postići ulaganjima u zdravlje i obrazovanje, redovno i kontinuirano, i na taj način stanovništvo-čovjek postaje temeljni faktor i akter razvoja.

Obnova ruralnih područja i stvaranje uvjeta za njihovu demografsku revitalizaciju.

Ciljevi privrednog razvoja Temeljni cilj ukupnog razvoja je održivi razvoj koji se bazira na kompatibilnosti

okoliša sa ekonomskog, kulturno-socijalnog i prostornog aspekta. Dostizanje nivoa razvijenosti najmanje u nivou prosjeka Federacije (GDP/pc i

stepen zaposlenosti stanovništva), modelom rasta društvenog bruto proizvoda koji generira rast zaposlenosti.

Razvoj konkurentnog gospodarstva temeljenom na znanju, visokoj tehnologiji i inovacijama.

Stvaranje ambijenta ugodnog za profitabilnu ekonomiju i ambijenta povoljnog za investiranje.

Ravnomjeran razvoj cijelog područja Općine, posebno podsticanje razvoja ruralnih područja i razvojem poljoprivrede i stočarstva (preferirati organski uzgoj).

Stvaranje turističkog i kulturnog proizvoda Općine sa prepoznatljivim identitetom i posebnošću krajolika.

Ciljevi održivog razvoja Postići održivi prostorni razvoj jačanjem ekonomske i socijalne kohezije, te

racionalnim korištenjem prirodnih resursa i usklađivanjem interesa sadašnjih i budućih generacija i drugih korisnika.

U cilju što manjeg okolišnog opterećenja prostora (što manje zagađivanje i raubovanje prostora) , kao jedan od osnovnih kriterija investiranja uvesti uticaj na okolinu.

U cilju podizanja ekonomske održivosti ruralnih područja, uvesti sistem stimuliranja poljoprivredne proizvodnje i industrijske prerade poljoprivrednih proizvoda.

U toku eksploatacije i nakon potpune eksploatacije mineralnih sirovina u najvećem stepenu smanjiti štetan uticaj na okolinu, što između ostalog zahtjeva rekultivaciju degradiranih površina.

U cilju promoviranja ekološki čistih djelatnosti pripremiti i opremiti lokacije potrebnom infrastrukturom za izgradnju malih i srednjih pogona čistih tehnologija.

Ciljevi razvoja sistema naselja Planirati policentričan sistem naselja, potencirajući razvoj naselja koja imaju

prirodne i stvorene uslove za daljnji razvoj. To znači utvrditi centre razvoja gravitacionog područja koji će biti nosioci razvoja tog dijela Općine i na taj način omogućiti ravnomjeran razvoj cijelog područja Općine.

Centre prvog, drugog i trećeg nivoa odrediti na osnovu analize postojećeg stanja i slijedećih kriterija: -da naselje za duži vremenski period ima stalni rast broja stanovnika

-da ima odgovarajuće sadržaje društvene infrastrukture -da je dobro saobraćajno povezano sa okruženjem i susjednim opštinama

-da ima više od 500 stanovnika

31

Kod određivanja centara gravitacionog područja važnu ulogu imaju i postojeći privredni pogoni kao i planirana radna zona u naselju Dugo Polje.

Kako se naselja na rubnom pojasu općine prazne, planskim mjerama stvoriti uslove za zadržavanje stanovništva tog dijela općine.Usitnjene parcele poljoprivrednog zemljišta planski okrupnjavati, a hidromelioracionim planovima postići veći prinos od poljoprivredne djelatnosti

koji će omogućiti razvoj sela. U centrima drugog i trećeg nivoa obezbjediti prostor za pogone male privrede i proizvodnog zanatstva i na taj način otvoriti nova radna mjesta za stanovništvo

gravitacionog područja. Izgradnjom sadržaja društvene infrastrukture u centrima drugog i trećeg nivoa

smanjiti razliku u životnom standardu između sela i grada. Bruto gustinu nastanjenosti urbanih područja planirati od 10-50 st/ha. Ova

bruto gustina nastanjenosti omogućava racionalno korištenje prostora i uštedu u izgradnji infrastrukture.Grad Kiseljak treba planirati sa bruto gustinom nastanjenosti od 50-100 st/ha.

Ciljevi razvoja saobraćaja

Uvidom u koncept razvoja cestovne mreže Prostornog plana Srednjobosanskog Kantona definisane su slijedeće intervencije na cestovnoj mreži unutar granica Općine Kiseljak:

Izgradnja autoceste koridora Vc koji prolazi dolinom rijeke Lepenice Rekonstrukcija i modernizacija regionalne ceste Gromiljak-Fojnica-Gornji

Vakuf-Novi Travnik U cilju povećanja razine razvijenosti i modernizovanosti lokalne i

nekategorisane cestovne mreže, potrebno je rekonstruisati – modernizovati (asfaltirati kolovoz) na svim cestama koje vode sa magistralnih i regionalnih saobraćajnica do naselja I, II i III nivoa utvrđenih policentričnim sistemom naselja.

Svu nekategorisanu cestovnu mrežu koja povezuje urbana područja naselja sa centrom gravitacionog područja treba modernizovati.

Ciljevi razvoja vodoprivrede

Već duži period problem vodosnabdijevanja predstavlja limitirajući faktor razvoja ove općine. Adekvatno tehničko rješenje uvjetovano je sagledavanjem potreba i mogućnosti šireg područja (dijelova Kantona Sarajevo i Srednjobosanskog), što opet utiče na visinu i dinamiku investicionih ulaganja potrebnih za dugoročnije razrješenje ovog problema. Prostornim planom Republike na rijeci Lepenici planirana je izgradnja vodne akumulacije "Toplice" sa maksimalnom kotom uspora 638,00 m.n.m., ukupne zapremine 24,5 x 106 m3 te korisne zapremine 21,5 x 102 m3. Ovaj višenamjenski objekat značajan je za vodosnabdijevanje Sarajevskog Kantona i dijela Srednjebosanskog, s aspekta kontrole poplava, povećanja malih voda te energetskog korištenja.

Osnovni cilj u sklopu procesa planiranja upravljanjem vodnim resursima je obezbjeđenje dovoljnih količina vode potrebnog kvaliteta za zadovoljenje potreba svih korisnika u ekonomski prihvatljivim okvirima uz minimalno narušavanje prirodnih

32

odnosa i sa najmanje posljedica po okoliš. Prvi i najvažniji prioritet u pogledu upravljanja vodama i korištenja voda jeste obezbjeđenje potrebnih količina vode za piće.

U tom smislu je najzačajniji vodotok na području općine Kiseljak, rijeka Fojnica, zbog tereta zagađenja koji primi od uzvodnih naselja i industrije, praktički za tu namjenu je neupotrebljiva sve dok se ne eliminišu i neutraliziraju svi izvori zagađenja.

Vodosnabdijevanje

Opći ciljeva koji se postavljaju pred jedan sistem vodosnabdijevanja se mogu definirati kao:

Dovoljno vode za sve,

Zadovoljavajući kvalitet vode u sistemu na mjestu isporuke,

Sigurnost i pouzdanost u pogonu,

Funkcioniranje sistema u ekonomski prihvatljivim okvirima.

Kao prvi korak je tačno utvrđivanje postojećeg stanja snabdijevanja vodom po cjelinama: raspoloživi resursi, potrebe i način tehničko- ekonomski prihvatljivog korištenja resursa. Definiranje postojećeg stanja snabdijevanja jeste, istovremeno, i detektiranje slabih mjesta sistema i utvrđivanje jedne vrste liste prioritetnih aktivnosti koje se trebaju provesti u cilju poboljšanja općeg stanja i kvalitete usluge.

Nadalje, razvoj postojeće distribucione mreže treba pratiti stambeni i svaki drugi razvoj općine sa trendom obuhvatanja što većeg broja stanovnika i proizvodnih subjekata javnim vodovodom.

Obezbjeđenje potrebnih količina vode u planskoj dokumentaciji, koja je ovu oblast tretirala koncem 80.-ih godina se zasnivalo na pretpostavci izgradnje regionalnog vodovodnog sistema koji u svim koncepcijama računa na općinu Kiseljak kao na jednog od značajnih potrošača vode. Opredjeljenje na koncept regionalnog rješavanja vodosnabdijevanja Kiseljak proističe iz nepovoljnog odnosa raspoloživih i potrebnih količina vode za piće na prostoru općine i dopunjavanju deficitarnih količina vodom iz regionalnog sistema uz istovremeno stvaranje uvjeta alternativnog obezbjeđenja potrebnih količina vode iz lokalnih resursa koji bi bio rezervnog karaktera. Lokalni, vlastiti izvori vode kao strateški resurs uvijek ostaju oslonac za funkcioniranje i dalji razvoj sistema i uključivanje i distribucija određenih količina vode putem mjesnih vodovoda.

Zbog toga je bitno podcrtati da je provođenje utvrđenih mjera zaštite izvorišta koja su u funkciji i koriste se u sistemu javnog vodosnabdijevanja: Čubren, Grahovci, Potkraj, Borina, Vrbovik, Doci, Bijele Vode, Park i Studenac, jedan od ciljeva koji se, kao niz propisanih mjera, mora provoditi dugoročno uz odgovarajući monitoring i dopune, a u svrhu postizanja dobrog kvaliteta isporučene vode za piće.

Obnova, izgradnja i osavremenjavanje sistema za distribuciju vode koji se postiže sanacijom postojećih linijskih objekata i izgradnjom novih uvezanih u prstenastu mrežu, treba da obezbjedi pouzdanu isporuku vode bez prekida, gubitaka i kvarova koji utiču na to. Nadalje, dvostranim napajanjem konzumnog područja, iz lokalnih resursa i s druge strane regionalnog sistema povećava stepen fleksibilnosti i pouzdanosti nivoa isporuke vode u incidentnim situacijama koje mogu nastati kao posljedica prirodnih ili ljudskim aktivnostima izazvanih katastrofa.

33

Opredjeljenje na međuopćinski vodovodni sistem je realna opcija i dugoročno rješenje za općinu Kiseljak, tim prije što bi se na taj način dobrim dijelom riješio problem vodosnabdijevanja usputnih naselja i općine Fojnica, odakle bi se obezbjeđivale potrebne količine vode i usputnih naselja na teritoriji općine Kiseljak. Grad Kiseljak bi na taj način dobio dovoljne količine pitke vode, a naselja locirana uz cjevovod Čubren – Kiseljak bi na ovaj način imali na raspolaganju veće količine vode.

Zaštita od voda

Zaštita od negativnih uticaja voda se postavlja kao cilj i rješava kroz:

Uređenje vodotoka kroz područje općine Kiseljak koji ugrožavaju ili onemogućavaju korištenje zemljišta u cilju postizanja potrebne razine zaštite od velikih voda, a sve to u ekonomski prihvatljvim granicama,

Uređenje vodotoka treba nastaviti prema urađenoj projektnoj dokumentaciji koja obrađuje urbano područje grada Kiseljaka,

Izrada drenažnih sistema za obaranje nivoa podzemne vode na dijelovima gdje podzemna voda ugrožava normalno korištenje zemljišta izradom rješenja za detaljnu odvodnju,

Provođenje mjera zaštite zemljišta u cilju smanjenja negativnih uticaja procesa erozije na vodotocima i terenu izloženom degradaciji.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Otpadne vode koje vrše direktno zagađenje vodotoka na prostoru općine Kiseljak treba prikupiti i adekvatno prečistiti u cilju:

Postizanja propisane kategorije vodotoka koji služe kao recipijenti otpadnih voda,

Sprečavanje kontaminacije postojećih i planiranih izvorišta otpadnom vodom stanovništva i industrije , kao i zaštitu resursa podzemnih voda u Zabarju.

Podizanje standarda sanitarne zaštite eliminiranjem bakteriološkog i drugog zagađenja koje može prouzročiti hidrične epidemije,

Omogućavanje korištenja vodnih resursa u druge svrhe na njenom nizvodnom toku (rekreacija, navodnjavanje, uzgoj ribe i sl.),

Efikasna evakuacija oborinskih voda naročito iz zona koje su zbog morfografskih karakteristika izložene negativnom uticaju i plavljenju zbog nemogućnosti gravitacione odvodnje.

Na osnovu postavljenih ciljeva u oblasti odvodnje otpadnih i oborinskih voda potrebno je kroz slijedeće korake ući u realizaciju daljeg razvoja kanalizacionog sistema općineKiseljak, a koraci bi bili :

Analiza postojeće kanalizacije i postepeno proširenje i konverzija postojećeg kanalizacionog sustava na separatni, pri čemu se treba voditi računa da se kao prelazna rješenja urade kišni prelivi čije će ukidanje zavisiti od dinamike razdvajanja oborinskih i otpadnih voda,

Rezervacija prostora za proširenje centralnog postrojenja za tretman otpadnih voda uz postojeći objekat, kao i definiranje i rezerviranje prostora za izgradnju više manjih postrojenja za tretman otpadnih voda lokalnog značaja,

34

Uspostavljanje pravilnika o ispuštanju otpadnih voda i stepena predtretmana i tretmana industrijskih zagađivača i postrojenja za tretman gradskih otpadnih voda,

Izgradnja centralnog postrojenja za tretman otpadnih voda kapaciteta koji može prihvatiti i obraditi i otpadne vode naselja u dolini Lepenice,

Izgradnja mini postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za manja i nepovoljno locirana naselja koja ne mogu da se priključe na centralni sistem,

Utvrđivanje načina i standarda za konačno disponiranje otpadnih voda individualnih objekata koji se ne mogu obuhvatiti centralnim ili grupnim sistemom putem vododrživih septičkih jama i bezbjednim disponiranjem prelivnih voda u podzemlje.

Zaštita kvaliteta voda

Temeljni cilj, zaštite kvaliteta voda na prostoru općine Kiseljak može se definirati kao:

Zaštita izvorišta voda za piće u skladu sa donesenim odlukama o zaštiti izvorišta, odnosno izrada elaborata koji bi ovu problematiku obradili na zadovoljavajući način

Zaštita resursa podzemnih i površinskih voda i pojasa uz vodotoke za buduće korištenje,

Zaštita biodiverziteta akvatične flore i faune,

Analiza mogućnosti izgradnje postrojenja za tretman otpadnih voda regionalnog karaktera koji bi bio lociran tako da prihvati otpadne vode i uzvodnih zagađivača, a prije prostora koji bi se koristili za formiranje akumulacije Buk,

Dostizanje i održavanje propisane kategorije rijeke Fojnice i vodotoka u njenom slivu na razini koja obezbjeđuje korištenje za različite namjene kao i kontinuirano praćenje i monitoring kvaliteta voda u vodotocima (vodosnabdijevanje, turizam, poljoprivreda, ribarstvo, sport, rekreacija i dr.).

6. Koncepcija razvoja

- Na praznim i nedovoljno iskorištenim područjima planirati parcele za

35

individualnu izgradnju uz odgovarajuću novu uličnu regulaciju u skladu

po mjeri zatečenog ambijenta

- U pojedinim područjima unaprijediti standard stanovanja rješenjem

odgovarajuće komunalne infrastrukture

- Na cijelom prostoru unaprijediti u mogućoj mjeri standard

postojećeg stanovanja

- Planirati rekonstrukciju i zamjenu dotrajalog građevinskog fonda uz

realno poboljšanje saobraćajne mreže

- Pomjeranje pažnje sa tradicionalnih centraliteta na nove prostore

mora da omogući ravnomjernije raspoređena i sredstva i uređenja, što

se prvenstveno odnosi na sjeverne padinske dijelove općine Novi

Grad, odvojene barijerama željeznice od centralnog tkiva grada

- Rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove

- Otvorenost prema razvoju novih grana privrede koji će postati novi

generatori razvoja i financijskih tokova

- Povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva

- Racionalno korištenje prostora

- Minimiziranje utjecaja na okoliš

7. SWOT analiza

Za opću ocjenu stanja, kao i mogućnosti razvoja, poslužićemo se SWOT analizom.SWOT analiza je snažno sredstvo za određivanje komparativnih i kompetativnih prednosti područja koja upućuju na razvojne ciljeve, i istovremeno

36

upozorava na ograničenja, odnosno prepreke razvoju. Elementi SWOT analize su: snage i slabosti unutrašnjih faktora i mogućnosti i prijetnje vanjskih faktora. Cilj ovakve analize je da vodi jačanju snaga, eliminaciji slabosti, korištenju mogućnosti u profiliranju strategije razvoja i ciljeva za njenu realizaciju.Polazne osnove za izradu SWOT analize su nalazi Strategije razvitka utemeljene na poštivanju ljudskih prava Općine Kiseljak 2006-2013, kao i analize stanja za potrebe pripreme Prostornog plana. Pri tome su pažljivo razlučeni eksterni i interni faktori prema modelu analize. Naravno, ovaj model ostaje otvoren za cjelovito sagledavanje svih fatora i privrednog i prostornog razvoja i treba ga shvatiti kao izazov za dalju doradu svih učesnika u pripremi prostornog plana.Zadaća aktera razvoja je da jačaju snage i mogućnosti profiliraju kroz planove i programe razvoja, a eliminiraju ili minimiziraju ograničenja i prijetnje.

SWOT ANALIZA

Snage Slabosti- Značajan komunikacijski položaj

između jake industrijske zone-Sarajeva, kao glavnog grada Države, i Zenice

- Blizina velikih tržišta- Dinamičan rast društvenog bruto

proizvoda, kao i GDP/pc- Dinamičan rast registrirane

zaposlenosti- Jaka privatna inicijativa i

poduzetnički duh- Značaj prerađivačke industrije:

drvoprerade, prerada metala, građevinarstva i proizvodnja građevinskih proizvoda (opeka i betonska galanterija)

- Tradicija i značaj trgovine, malog i srednjeg poduzetništva

- Urađena Strategija razvitka utemeljena na poštivanju ljudskih prava 2006-2013, kojom su analizirana prioritetna razvojna područja , data vizija, razvojni ciljevi, kao i akcijski plan i projektne ideje

- Postojanje banjskih kapaciteta- Značajni prirodni resursi: mineralna

voda, glinica, poljoprivredno zemljište, termalne vode

- postojanje poduzetničke infrastrukture: industrijska/poslovnih zona Dugo Polje

- ispod prosječne razvijenosti Federacije prema temeljnim indikatorima GDP/pc i stepenu zaposlenosti stanovništva

- visok rast nezaposlenih lica, veći od rasta nezaposlenosti i u Kantonui u Federaciji

- visoka stopa nezaposlenosti radne snage (veća od prosjeka u Federaciji)

- prisustvo sive ekonomije- odsustvo velikih javnih i privatnih

preuzeća- slabo razvijeni proizvodni

kapaciteti- nepovoljna kvalifikaciona struktura

nezaposlenih- nesrazmjer u ponudi i tražnji

radne snage određenih zanimanja- nedostatak visokoobrazovanih

osoba, posebno tehničke struke- vrlo izražana fluktuacija radne

snage i prisustvo sivog tržišta rada

- privredna struktura nerazvijena i nediverzificirana

- nedostatak mehanizama za podršku pokretanju biznisa

- slaba saradnja privrednika međusobno kao i sa općinskim organima

- nedostatak sabirnih centara i prerađivačkih kapaciteta za

37

poljoprivredne proizvode- zapušteno obradivo poljoprivredno

zemljište, kao usitnjenost parcela poljoprivrednog zemljišta

- neopremljenost veterinarskih stanica i stručnih poljoprivrednih službi

- neiskorištenost turističkih kapaciteta

- odsustvo općinske turističke zajednice

- nedostatak saradnje sa susjednim općinama u sagledavanju zajedničkih razvojni problema (turizam, privreda, klasteri)

- uzurpacija prostora besplanskom izgradnjom

Mogućnosti Prijetnje- položaj je razvojna šansa koja

integriše prostor u Evropsku putnu mrežu izgradnjom koridora Vc

- razvojni programi i projekti u okviru SERDE

- stvaranje klastera u drvnoj industriji- valorizacija mineralnih voda u

komercijalne i ljekovite svrhe- unapređenje kvaliteta

poljoprivrednog zemljišta okrupnjavanjem posjeda, hidromeliracionim radovima, agrarnim mjerama i na tom temelju razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije (organska poljoprivreda)

- unapređenje razvoja stočarstva, preradarstva I ribarstva

- razvoj turizma: banjskog rekreativnog, zdravstvenog, poslovnog sportskog itd

- programi preusmjeravanja i prestruktuiranja privrede – nove grane, nova organizacja i pristupi u privrednoj orjentaciji

- programi razvoja organske poljoprivrede

- proširenje poslovnih zona na lokalitetima, Brestovsko, Draževići i Topole za razvoj građevinarstva, drvne I prehrambene industrije

- razvojno povezivanje poduzetnika (udruge, klasteri, poslovne

- uzurpacija poljoprivrednog zemljišta u druge namjene

- politička nestabilnost šire regije- nedostatak jedinstvenog

ekonomskog prostora BiH- jaka konkurencija iz šireg

okružanja van BiH, posebno u poljoprivredi

- slaba regulatona uloga države- nelojalna konkurencija- opterećenost privrede raznim

doprinosima- unutrašnja dugovanja- vizni režim za građane BiH- korupcija na svim nivoima i

strukturama vlasti- socijalni problemi zbog

nezaposlenosti- odlazak mladih i stručnjaka iz

Općine- neefikasan proces privatizacije- potiskivanje razvitka Općine od

jačih susjednih centara regije

38

asocijacije)- stvaranje posebno povoljnog

sistema za privlačenje investicija- jaki potencijali za stvaranje

industrijskih i poslovnih zona- jačanje veza između privatnog i

javnog sektora- jačanje privatne inicijative u

oblikovanju uslova života i rada- usmjeravanje investicija u opremu,

visoku tehnologiju, itd.- usmjeravanje investicija u

obrazovanje, redovno i kontinuirano

- posebni programi školovanja i prekvalifikacije nezaposlenih

-

Literatura

UNDP, RMAP 2006, Općina Kiseljak, Općinski razvojni program utemeljen na poštivanju ljudskih prava

Općina Kiseljak, Služba za civilnu zaštitu, januar/siječanj 2007.

39

Interent:http://bs.wikipedia.org/wiki/Kiseljak

40