XVI , 16. 2012. e

/Broj

29

Godina XVI Ponedjeljak, 16. aprila/travnja 2012. godine

15. 2. (" ", 34/02) 17. (" ", . 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 24/08), , , 3. , 07. 2012. , 1. () (1) 7. II (" ", 46/10) . (2) (Gallus gallus), , 7. .

313

ISSN 1512-7508 - ISSN 1512-7486 - ISSN 1512-7494 - 2. ( ) 1. . 3. ( ) . 4. ( ) " ". 16/12 07. 2012. , . .

2. 1. 5. (" ", 46/10) Gallus gallus (" ", 85/10) 1. .

29 - 2

-

, 16. 4. 2012.

1. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. X X X X X X X X X X X X X X X X

, , 1, 2, 3, 4 4 2. . 2. (mg/L) R > 0,5 16 0,06 4 8 16 2 32 2 256

. , . . 2. 170 ( , , , ). , , , . , . 3. 2. , . (EUCAST) (CLSI) ( 20776-1:2006). S. Enteritidis S. Typhimurium. 4. , 9. , . IV , , : , . , , , ,

Na osnovu lana 15. stav 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02) i lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 3. sjednici, odranoj 07. marta 2012. godine, donijelo je O USAGLAENOM PRAENJU OTPORNOSTI BAKTERIJA RODA SALMONELA KOD PERADI I SVINJA NA ANTIMIKROBNE PREPARATE lan 1. (Predmet) (1) Ovom Odlukom se propisuju detaljna pravila o usaglaenom praenju otpornosti bakterija roda salmonela kod peradi i svinja na antimikrobne preparate u skladu s lanom 7. i Dodatkom II. Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza ("Slubeni glasnik BiH", broj 46/10) koje je neophodno provesti na teritoriji Bosne i Hercegovine. (2) Ovom Odlukom obuhvaena je bakterija roda salmonela kod kokoki (Gallus gallus), urki i zaklanih svinja, ne dovodei u pitanje dodatno praenje antimikrobne otpornosti u skladu sa zahtjevima iz lana 7. Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza. lan 2. (Prikupljanje i analiza izolata) Prikupljanje izolata bakterija roda salmonela iz lana 1. ove Odluke i njihova analiza provode se od strane nadlenog veterinarskog inspektora i pod njegovim nadzorom u skladu s tehnikim specifikacijama navedenim u Aneksu koji je sastavni dio ove Odluke. lan 3. (Vjerodostojnost podataka) Podaci prikupljeni programima testiranja za smanjenje prisutnosti odreenih serotipova salmonela i rezultati analiza moraju biti dostupni javnosti u obliku koji osigurava vjerodostojnost.

ODLUKU

, 16. 4. 2012.

29 - 3

lan 4. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 16/12 Predsjedavajui 07. marta 2012. godine Vijea ministara BiH Sarajevo Vjekoslav Bevanda, s. r. Tehnike specifikacije iz lana 2. ove Odluke 1. Porijeklo izolata Izolati bakterija roda salmonela prikupljeni putem programa kontrole i praenja u skladu s lanom 5. Pravilnika za kontrolu salmonela i drugih odreenih uzronika zoonoza koji se prenose hranom ("Slubeni glasnik BiH", broj 46/10) i Pravilnikom o programu testiranja za smanjenje prisutnosti odreenih serotipova salmonela kod peradi vrste Gallus gallus i urki ("Slubeni glasnik BiH", broj 85/10) moraju biti podvrgnuti praenju otpornosti bakterija u skladu s Tablicom 1. ove take. Tablica 1. Vremenski period u kojem se odreeni uzronici zoonoza izdvajaju iz navedenih populacija ivotinja i biraju za testiranje otpornosti bakterija roda salnomela kod peradi i svinja na antimikrobne preparateGodina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Kokoke nosilice X X X X X Svi serovari salmonela Tovni pilii urani X X X X X X X X Svinje za klanje X X X

ANEKS

4. Prikupljanje podataka i izvjetavanje Rezultati praenja antimikrobne otpornosti bakterija moraju biti obraeni i prijavljeni, u skladu s lanom 9. Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza u godinjem izvjetaju o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti bakterija roda salmonela kod peradi i svinja na antimikrobne preparate. Izuzetno od odredbi Dodatka IV. Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza sljedei podaci moraju biti prijavljeni za bakterije roda salmonela kad se radi o kokokama nosilicama, tovnim piliima, uranima i svinjama: porijeklo izolata, npr. osnovni studij, program kontrole, pasivno nadziranje, broj izolata testiranih na osjetljivost, broj izolata kod kojih je utvrena otpornost, po antimikrobnom preparatu, broj potpuno osjetljivih izolata i broj izolata otpornih na 1, 2, 3, 4 i vie od 4 antimikrobna preparata navedena u Tablici 2. ovog Aneksa. Tablica 2. Antimikrobni preparati na koje se izolati bakterija roda salmonela moraju testirati i granine vrijednosti koje se koriste za odreivanje osjetljivostiAntimikrobni preparat Salmonela Cefotaksim Nalidiksina kiselina Ciprofloksacin Ampicilin Tetraciklin Hloramfenikol Gentamicin Streptomicin Trimetoprim Sulfonamid Granina vrijednost (mg/L) R > 0,5 16 0,06 4 8 16 2 32 2 256

Iz iste epidemioloke jedinice nee biti ukljueno u praenje vie od jednog izolata po serovaru salmonele godinje. Epidemioloka jedinica za kokoke nosilice, tovne pilie i urane je jato. Epidemioloka jedinica za svinje je farma. 2. Broj izolata koji se testiraju Broj izolata bakterija roda salmonela koji se ukljuuju u praenje antimikrobne otpornosti bakterija godinje mora biti 170 za svaku populaciju koja se ispituje (kokoke nosilice, tovni pilii, urani, svinje za klanje). U sluaju da je, u bilo kojoj datoj godini, dostupan manji broj izolata od ciljane veliine uzorka, svi izolati moraju biti ukljueni u program praenja antimikrobne otpornosti bakterija. U sluaju da je dostupan broj izolata vei od ciljane veliine uzorka, svi izolati ili nasumino odabrani reprezentativni uzorak jednak ili vei od ciljane veliine uzorka mora biti ukljuen. 3. Testiranje antimikrobne osjetljivosti bakterija Osjetljivost bakterija se mora testirati na sve antimikrobne preparate navedene u Tablici 2. ovog Aneksa koristei zadate granine vrijednosti i odgovarajui raspon koncentracija za odreivanje osjetljivosti bakterija roda salmonela. Mora se koristiti metoda razblaivanja u skladu s metodama opisanim od strane Evropskog komiteta za testiranje antimikrobne osjetljivosti (EUCAST) i Instituta za klinike i laboratorijske standarde (CLSI) prihvaena kao meunarodna referentna metoda (ISO standard 20776-1:2006). Preporuuje se da se izvri fagotipizacija odabranih izolata bakterija S. Enteritidis i S. Typhimurium.

Na temelju lanka 15. stavak 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02) i lanka 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 3. sjednici, odranoj 07. oujka 2012. godine, donijelo je O USUGLAENOM PRAENJU OTPORNOSTI BAKTERIJA RODA SALMONELA KOD PERADI I SVINJA NA ANTIMIKROBNE PRIPRAVKE lanak 1. (Predmet) (1) Ovom se Odlukom propisuju detaljna pravila o usuglaenom praenju otpornosti bakterija roda salmonela kod peradi i svinja na antimikrobne pripravke sukladno lanku 7. i Dodatku II. Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza ("Slubeni glasnik BiH", broj 46/10) koje je neophodno provesti na teritoriju Bosne i Hercegovine. (2) Ovom Odlukom obuhvaena je bakterija roda salmonela kod kokoki (Gallus gallus), purica i zaklanih svinja, ne dovodei u pitanje dodatno praenje antimikrobne otpornosti sukladno zahtjevima iz lanka 7. Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza.

ODLUKU

29 - 4

, 16. 4. 2012.

lanak 2. (Prikupljanje i analiza izolata) Prikupljanje izolata bakterija roda salmonela iz lanka 1. ove Odluke i njihova analiza provode se od strane nadlenog veterinarskog inspektora i pod njegovim nadzorom sukladno tehnikim specifikacijama navedenim u Aneksu koji je sastavni dio ove Odluke. lanak 3. (Vjerodostojnost podataka) Podaci prikupljeni programima testiranja za smanjenje prisutnosti odreenih serotipova salmonela i rezultati analiza moraju biti dostupni javnosti u obliku koji osigurava vjerodostojnost. lanak 4. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slubenom glasniku BiH". Predsjedatelj VM broj 16/12 Vijea ministara BiH 07. oujka 2012. godine Vjekoslav Bevanda, v. r. Sarajevo

Tehnike specifikacije iz lanka 2. ove Odluke 1. Podrijetlo izolata Izolati bakterija roda salmonela prikupljeni putem programa kontrole i praenja sukladno lanku 5. Pravilnika za kontrolu salmonela i drugih odreenih uzronika zoonoza koji se prenose hranom ("Slubeni glasnik BiH", broj 46/10) i Pravilnikom o programu testiranja za smanjenje prisutnosti odreenih serotipova salmonela kod peradi vrste Gallus gallus i purica ("Slubeni glasnik BiH", broj 85/10) moraju biti podvrgnuti praenju otpornosti bakterija sukladno Tablici 1. ove toke. Tablica 1. Vremensko razdoblje u kojemu se odreeni uzronici zoonoza izdvajaju iz navedenih populacija ivotinja i biraju za testiranje otpornosti bakterija roda salnomela kod peradi i svinja na antimikrobne pripravkeGodina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Kokoke nesilice X X X X X Svi serovari salmonela Tovni pilii Purani X X X X X X X X Svinje za klanje X X X

ANEKS

3. Testiranje antimikrobne osjetljivosti bakterija Osjetljivost bakterija se mora testirati na sve antimikrobne pripravke navedene u Tablici 2. ovoga Aneksa, koristei zadane granine vrijednosti i odgovarajui raspon koncentracija za odreivanje osjetljivosti bakterija roda salmonela. Mora se koristiti metoda razblaivanja sukladno metodama opisanim od strane Europskog komiteta za testiranje antimikrobne osjetljivosti (EUCAST) i Instituta za klinike i laboratorijske standarde (CLSI) prihvaena kao meunarodna referentna metoda (ISO standard 20776-1:2006). Preporua se da se izvri fagotipizacija odabranih izolata bakterija S. Enteritidis i S. Typhimurium. 4. Prikupljanje podataka i izvjetavanje Rezultati praenja antimikrobne otpornosti bakterija moraju biti obraeni i prijavljeni, sukladno lanku 9. Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza u godinjem izvjeu o trendovima i izvorima zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti bakterija roda salmonela kod peradi i svinja na antimikrobne preparate. Iznimno od odredbi Dodatka IV. Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza slijedei podaci moraju biti prijavljeni za bakterije roda salmonela kad se radi o kokokama nesilicama, tovnim piliima, puranima i svinjama: podrijetlo izolata, npr. osnovni studij, program kontrole, pasivno nadziranje, broj izolata testiranih na osjetljivost, broj izolata kod kojih je utvrena otpornost, po antimikrobnom pripravku, broj potpuno osjetljivih izolata i broj izolata otpornih na 1, 2, 3, 4 i vie od 4 antimikrobna pripravka navedena u Tablici 2. ovoga Aneksa. Tablica 2. Antimikrobni pripravci na koje se izolati bakterija roda salmonela moraju testirati i granine vrijednosti koje se koriste za odreivanje osjetljivostiAntimikrobni pripravci Salmonela Cefotaksim Nalidiksina kiselina Ciprofloksacin Ampicilin Tetraciklin Hloramfenikol Gentamicin Streptomicin Trimetoprim Sulfonamid Granina vrijednost (mg/L) R > 0,5 16 0,06 4 8 16 2 32 2 256

Iz iste epidemioloke jedinice nee biti ukljueno u praenje vie od jednog izolata po serovaru salmonele godinje. Epidemioloka jedinica za kokoke nesilice, tovne pilie i purane je jato. Epidemioloka jedinica za svinje je posjed. 2. Broj izolata koji se testiraju Broj izolata bakterija roda salmonela koji se ukljuuju u praenje antimikrobne otpornosti bakterija godinje mora biti 170 za svaku populaciju koja se ispituje (kokoke nesilice, tovni pilii, purani, svinje za klanje). U sluaju da je, u bilo kojoj danoj godini, dostupan manji broj izolata od ciljane veliine uzorka, svi izolati moraju biti ukljueni u program praenja antimikrobne otpornosti bakterija. U sluaju da je dostupan broj izolata vei od ciljane veliine uzorka, svi izolati ili nasumino odabrani reprezentativni uzorak jednak ili vei od ciljane veliine uzorka mora biti ukljuen.

16. (" ", . 32/02 102/09) 12. (" ", . 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 103/09), 44. , ,

314

, 16. 4. 2012.

(2)

29 - 5

1. ( ) , , , , . 2. ( ) (1) .

(1) , , , , . 3. ( ) , , . 4. ( ) " ". 01-02-1142/2012 27. 2012. sc. , . .

29 - 6

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 7

29 - 8

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 9

29 - 10

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 11

29 - 12

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 13

29 - 14

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 15

29 - 16

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 17

29 - 18

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 19

29 - 20

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 21

29 - 22

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 23

29 - 24

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 25

29 - 26

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 27

29 - 28

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 29

29 - 30

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 31

29 - 32

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 33

29 - 34

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 35

29 - 36

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 37

29 - 38

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 39

29 - 40

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 41

29 - 42

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 43

29 - 44

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 45

29 - 46

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 47

29 - 48

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 49

29 - 50

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 51

29 - 52

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 53

29 - 54

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 55

29 - 56

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 57

29 - 58

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 59

Na osnovu lana 16. Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09) i na osnovu lana 12. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09), a u vezi sa lanom 44. Konvencije o pravima djeteta i njenim fakultativnim protokolima, u svrhu prikupljanja podataka o djeci u Bosni i Hercegovini radi ispunjavanja meunarodnih obaveza i izvjetavanja, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine donio je O SMJERNICAMA ZA PREPOZNAVANJE SOCIJALNO ISKLJUENIH KATEGORIJA DJECE U BOSNI I HERCEGOVINI lan 1. (Svrha izrade dokumenta) Ove Smjernice pripremljene su u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u cilju uspostavljanja redovnog praenja stepena socijalne iskljuenosti, odnosno ukljuenosti djece, unapreenja procesa intersektorske saradnje institucija i organizacija nadlenih za brigu o djeci u Bosni i Hercegovini, a u svrhu prikupljanja podataka o djeci u Bosni i Hercegovini radi ispunjavanja meunarodnih obaveza i izvjetavanja.

ODLUKU

lan 2. (Ispunjavanje meunarodnih obaveza koje se odnose na zatitu djece) (1) Bosna i Hercegovina je duna primjenjivati meunarodno pravo po osnovu lanstva u Organizaciji Ujedinjenih naroda i lanstva u Vijeu Evrope te po osnovu obaveza nastalih po osnovu odluke o lanstvu u Evropskoj uniji. (2) Obaveze Bosne i Hercegovine u skladu sa stavom (1) ovog lana proizilaze iz meunarodnih konvencija i protokola, koje je potpisala Bosna i Hercegovina, a nadleni komiteti izdaju smjernice i preporuke zemljama lanicama u pogledu vrste i obima pokazatelja koje zemlje lanice trebaju ukljuiti u svoje periodine izvjetaje, godinje preglede aktivnosti, vezane za provoenje meunarodnih instrumenata iz oblasti ljudskih prava. lan 3. (Sastavni dio Odluke) Smjernice za prepoznavanje socijalno iskljuenih kategorija djece u Bosni i Hercegovini, koje su date u prilogu, ine sastavni dio ove Odluke. lan 4. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH". Broj 01-02-1142/2012 Ministar 27. marta 2012. godine Mr. sc. Damir Ljubi, s. r. Sarajevo

29 - 60

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 61

29 - 62

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 63

29 - 64

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 65

29 - 66

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 67

29 - 68

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 69

29 - 70

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 71

29 - 72

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 73

29 - 74

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 75

29 - 76

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 77

29 - 78

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 79

29 - 80

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 81

29 - 82

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 83

29 - 84

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 85

29 - 86

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 87

29 - 88

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 89

29 - 90

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 91

29 - 92

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 93

29 - 94

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 95

29 - 96

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 97

29 - 98

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 99

29 - 100

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 101

29 - 102

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 103

29 - 104

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 105

29 - 106

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 107

29 - 108

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 109

Temeljem lanka 16. Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09) i temeljem lanka 12. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09), a u svezi sa lankom 44. Konvencije o pravima djeteta i njenim fakultativnim protokolima, u svrhu prikupljanja podataka o djeci u Bosni i Hercegovini radi ispunjavanja meunarodnih obveza i izvjeivanja, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine donio je O SMJERNICAMA ZA PREPOZNAVANJE SOCIJALNO ISKLJUENIH KATEGORIJA DJECE U BOSNI I HERCEGOVINI lanak 1. (Svrha izrade dokumenta) Ove Smjernice pripremljene su u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u cilju uspostavljanja redovitog praenja stupnja socijalne iskljuenosti, odnosno ukljuenosti djece, unaprjeenja procesa intersektorske suradnje institucija i organizacija nadlenih za skrb o djeci u Bosni i Hercegovini, a u svrhu prikupljanja podataka o djeci u Bosni i Hercegovini radi ispunjavanja meunarodnih obveza i izvjeivanja.

ODLUKU

lanak 2. (Ispunjavanje meunarodnih obveza koje se odnose na zatitu djece) (1) Bosna i Hercegovina je duna primjenjivati meunarodno pravo temeljem lanstva u Organizaciji Ujedinjenih naroda i lanstva u Vijeu Europe te temeljem obveza nastalih temeljem odluke o lanstvu u Europskoj uniji. (2) Obveze Bosne i Hercegovine sukladno stavku (1) ovog lanka proizilaze iz meunarodnih konvencija i protokola, koje je potpisala Bosna i Hercegovina, a nadleni komiteti izdaju smjernice i preporuke zemljama lanicama glede vrste i obima pokazatelja koje zemlje lanice trebaju ukljuiti u svoja periodina izvjea, godinje preglede aktivnosti, u svezi provoenja meunarodnih instrumenata iz oblasti ljudskih prava. lanak 3. (Sastavni dio Odluke) Smjernice za prepoznavanje socijalno iskljuenih kategorija djece u Bosni i Hercegovini, koje su date u prilogu, su sastavni dio ove Odluke. lanak 4. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH". Broj 01-02-1142/2012 Ministar 27. oujka 2012. godine Mr. sc. Damir Ljubi, v. r. Sarajevo

29 - 110

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 111

29 - 112

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 113

29 - 114

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 115

29 - 116

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 117

29 - 118

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 119

29 - 120

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 121

29 - 122

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 123

29 - 124

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 125

29 - 126

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 127

29 - 128

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 129

29 - 130

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 131

29 - 132

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 133

29 - 134

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 135

29 - 136

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 137

29 - 138

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 139

29 - 140

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 141

29 - 142

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 143

29 - 144

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 145

29 - 146

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 147

29 - 148

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 149

29 - 150

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 151

29 - 152

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 153

29 - 154

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 155

29 - 156

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 157

29 - 158

, 16. 4. 2012.

, 16. 4. 2012.

29 - 159

29 - 160

, 16. 4. 2012.

89. 3. (" ", 29/03, 4/04 53/07) 16. (" ", 32/02), ( ) (" ", 19/08) 1. 18. 3. "" : " ". 2. " ". 11-1-385-1/2012 02. 2012. , . . Na osnovu lana 89. stava 3. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu ("Slubeni glasnik BiH", broj 29/03, 4/04 i 53/07) i lana 16. Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", broj 32/02), ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine donosi O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O USLOVIMA I NAINU IZDAVANJA POSEBNIH IDENTIFIKACIJSKIH DOKUMENATA (IDENTIFIKACIJSKE ISKAZNICE) PO OSNOVU SLUBOVANJA U DIPLOMATSKIM I KONZULARNIM PREDSTAVNITVIMA I PREDSTAVNITVIMA MEUNARODNIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI ("SLUBENI GLASNIK BiH", BROJ 19/08) lan 1. U lanu 18. stav 3. iza rijei "iskaznice" dodaje se: "oglaava u nadlenoj instituciji i o tome". lan 2. Ova Odluka stupa na snagu odmah i objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH". Ministar vanjskih poslova Broj 11-1-385-1/2012 Bosne i Hercegovine 02. aprila 2012. godine Dr. Zlatko Lagumdija, s. r. Sarajevo Na osnovi lanka 89. stavak 3. Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu ("Slubeni glasnik BiH", broj 29/03, 4/04 i 53/07) i lanka 16. Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", broj 32/02), ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine donosi

315

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAINU IZDAVANJA POSEBNIH IDENTIFIKACIJSKIH DOKUMENATA (IDENTIFIKACIJSKE ISKAZNICE) PO OSNOVU SLUBOVANJA U DIPLOMATSKIM I KONZULARNIM PREDSTAVNITVIMA I PREDSTAVNITVIMA MEUNARODNIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI ("SLUBENI GLASNIK BiH", BROJ 19/08) lanak 1. U lanku 18. stavak 3. iza rijei "iskaznice" dodaje se: "oglaava u nadlenoj instituciji i o tome". lanak 2. Ova Odluka stupa na snagu odmah i objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH". Broj 11-1-385-1/2012 02. travnja 2012. godine Sarajevo Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Dr. Zlatko Lagumdija, v. r.

ODLUKU

(Sl-390/12-G)

33. 2. (" ", 34/02), 1. () . 2. ( ) : ) - ; ) : (" ", 46/00), (" ", 42/08) (" ", 34/02) ; ) : ("

316

ODLUKU

, 16. 4. 2012.

29 - 161

", 69/05), (" ", 74/10) (" ", . 24/08 25/08). 3. ( , ) (1) , , , , , : ) ; ) 1. ; ) . (2) (1) 2. . (3) (1) . 4. ( ) " ". 04-3-2-02-2-183-2/12 26. 2012. . . , . . Na osnovu lana 33. stav 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02), Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donio je O ZABRANI STAVLJANJA U PROMET I PRIMJENI GOVEEG HORMONA SOMATOTROPINA lan 1. (Predmet) Ovom Odlukom zabranjuje se stavljanje u promet goveeg hormona somatotropina namijenjenog za prodaju i primjenu na muznim kravama. lan 2. (Nadleni organi) Nadleni organi za provoenje ove Odluke su: ) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine - Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine; b) Nadleni organi entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine su: nadleni organi definirani Zakonom o veterinarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH", broj 46/00), Zakonom o veterinarstvu u Republici Srpskoj ("Slubeni glasnik RS", broj 42/08) i Zakonom o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02) u sluaju Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; c) Nadleni veterinarski inspekcijski organi entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine su: nadleni organi definirani Zakonom o inspekcijama u

Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH", broj 69/05), Zakonom o inspekcijama u Republici Srpskoj ("Slubeni glasnik RS", broj 74/10) i Zakonom o inspekcijama Brko Distrikta Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH", br. 24/08 i 25/08). lan 3. (Voenje evidencije o svakoj kupovini, prodaji ili proizvodnji somatotropinskih supstanci) (1) Za svaku kupovinu, prodaju ili proizvodnju somatotropinskih supstanci, bez obzira na koliinu, mora se voditi detaljna evidencija, hronolokim redom, koja sadri podatke o: a) proizvedenim ili dobijenim koliinama somatotropinskih supstanci; b) prodatim ili upotrijebljenim koliinama somatotropinskih supstanci u svrhe drugaije od stavljanja u promet prema lanu 1. ove Odluke; c) imenima lica kojima su navedene koliine somatotropinskih supstanci prodate ili od kojih su kupljene. (2) Podaci iz stava (1) ovog lana moraju biti dostupni na zahtjev nadlenih organa iz lana 2. ove Odluke. (3) U sluaju voenja elektronske evidencije podaci iz stava (1) ovog lana moraju biti dostupni i u pisanom obliku. lan 4. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Broj 04-3-2-02-2-183-2/12 26. marta 2012. godine V. d. direktora Sarajevo Darko obanov, s. r. Na temelju lanka 33. stavak 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02), Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donio je O ZABRANI STAVLJANJA U PROMET I PRIMJENI GOVEEG HORMONA SOMATOTROPINA lanak 1. (Predmet) Ovom se Odlukom zabranjuje stavljanje u promet goveeg hormona somatotropina namijenjenog za prodaju i primjenu na muznim kravama. lanak 2. (Mjerodavna tijela) Mjerodavna tijela za provoenje ove Odluke su: a) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine; b) mjerodavna tijela entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine su: mjerodavna tijela definirana Zakonom o veterinarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH", broj 46/00), Zakonom o veterinarstvu u Republici Srpskoj ("Slubeni glasnik RS", broj 42/08) i Zakonom o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02) u sluaju Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; c) mjerodavna veterinarska inspekcijska tijela entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine su: mjerodavna tijela definirana Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH", broj 69/05), Zakonom o inspekcijama u

ODLUKU

ODLUKU

29 - 162

, 16. 4. 2012.

Republici Srpskoj ("Slubeni glasnik RS", broj 74/10) i Zakonom o inspekcijama Brko Distrikta Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH", br. 24/08 i 25/08). lanak 3. (Voenje evidencije o svakoj kupovini, prodaji ili proizvodnji somatotropinskih tvari) Za svaku kupovinu, prodaju ili proizvodnju somatotropinskih tvari, bez obzira na koliinu, mora se voditi detaljna evidencija, hronolokim redom, koja sadri podatke o: a) proizvedenim ili dobivenim koliinama somatotropinskih tvari; b) prodanim ili uporabljenim koliinama somatotropinskih tvari u svrhe drugaije od stavljanja u promet prema lanku 1. ove Odluke; c) imenima osoba kojima su navedene koliine somatotropinskih tvari prodane ili od kojih su kupljene. Podaci iz stavka (1) ovog lanka moraju biti dostupni na zahtjev mjerodavnih tijela iz lanka 2. ove Odluke. U sluaju voenja elektronske evidencije podaci iz stavka (1) ovog lanka moraju biti dostupni i u pisanom obliku.

(1)

(2) (3)

lanak 4. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slubenom glasniku BiH". Broj 04-3-2-02-2-183-2/12 V. d. direktora 26. oujka 2012. godine Darko obanov, v. r. Sarajevo

, 3857/08, , VI/3) , 59 2 2, 61 . 1 2 64 2 (" " . 60/05, 64/08 51/09), : , , , , , 6. 2011.

317

. II/3) 6 1 . 118-0--07-000 621 14. 2008. . 011-0--06-000 832 27. 2007. . " ", "

", " " " ". I. 1. ( : ) 16. 2008. ( : ) ( : ) 118-0--07-000 621 14. 2008. . , , Hypo Alpe-Adria-Bank .. ( : ) . II. 2. 22 1 , 4. 2009. . 28. 2011. . 8. 2009. , 11. 2009. , 11. 2011. . 3. 26 2 , 19. 2009. , 12. 2011. . 4. 12. 2009. , 3857/08, . III. 5. . 6. ( : ) -2442/03 11. 2006. 01-151/03 16. 2003. . 17. 2003. . , , , 17. 2003. . 17. 2003. , , . , 1.250,00 .

, 16. 4. 2012. 7.

29 - 163

15. 2003. , 01-151/03 16. 2003. , 655-188 1. 2002. 17. 2003. , . 01151/03 16. 2003. , 91 . 1 2 8 , 113 1 1 (" " . 38/00, 40/00, 26/01, 47/02 38/03; : ), . , 113 1 1 - ; 91. , 91 . 1 2 8 , ( 91 1); , ( 91 2 8). , 17. 2003. 113 1 1 - 71 75 . 71 . , 75 . , 2 4 75 , 3 15 . , 2003. . - , , , , " 2003. ", 2003. , 10, 11. 15. 2003. . , 01151/03 16. 2003. ,

8.

9.

, 113 1 1 - 75 2 4 . , , , , , , . ( : ) 011-0--06-000 832 27. 2007. -2442/03 01-151/03 16. 2003. , 17. 2003. , 01-151/03 16. 2003. , . 17. 2003. , , . , , , , 229 1 4 ( : ), 01-151/03 16. 2003. , . , 16. 2003. , 17. 2003. , .

29 - 164

, 16. 4. 2012.

, , . , , , , . , , , , , , 90 2 8 -. , , . , . , , , , , . , . , . , 162 1 -, , , 2 -. 2002.

, 113 1 1 -, 71 3 75 . 71 . , 75 . , , . , , , 91 -, , ( ), -. , , , , , , , , , , . , , -, , , , , , . 10. , , , , -, . , , , , ,

, 16. 4. 2012.

29 - 165

. 16. 2003. , , , , . , , -, , , . , , -, , , , , . , , , . , , , , , , , , . , , , , , , , , , , . , , , , . , , , , , , 229 1 4 . , ,

, , 227 1 2 . 11. 14. 2008. , 011-0--06-000 832 27. 2007. , 118-0-07-000 621 27. 2007. -2442/03 11. 2006. . , , , 237 3 . 115 - , , , , , ( 1); 1 30 ( 2), ( 3). , , , , , 115 3 -, , , 2003. , 91 . 1 2 9 -, 75 1 4 , . , 8 . , , ,

29 - 166

, 16. 4. 2012.

. , , , , 115 3 -, , , . , , , , , 154 (" " . 29/78, 39/85, 45/89 57/89, " " . 17/93, 3/96 39/03; : ), 117 -. , , , 250 1 . IV. ) 12. II/3) 6 1 ( : ) II/3) 1 1 . 6 , , 633/04 27. 2005. 662/04 27. 2006. , . , 115 -, , , , , , . , 115 1 -

, , , , , . , , . , 115 - , , . , , , , , . ) 13. , , . 14. . V. 15. (" " . 38/00, 40/00, 26/01, 47/02 38/03) : 91. . 1. 2. 8. , . 1. , , , : 8. , [] 113. 1. 1. : 1. 91. , [] 115. . 1, 2. 3. , ,

, 16. 4. 2012.

29 - 167

, , . 1. 30 . , . VI. 16. VI/3) , , , , . 17. 16 1 , , , 60 . 18. , 118-0-07-000 621 14. 2008. , . , 3. 2008. , 16. 2008. , . 60 , 16 1 . , 16 . 2 4 , (prima facie) , . 19. VI/3) , 16 . 1, 2 4 , . VII. 20. II/3) 6 1 ( : ) II/3) 1 1 . 21. II/3) : 2 , : ) . 22. 6 1 : 1. ,

, . [] 23. , ( : ), 6 1 . , 6 1 . 24. , , , 6 1 . , 6 1 . 25. ( , Barbera, Messeque Jabardo , 6. 1988. , , 146, 68; , 63/01 27. 2003. , " " 38/03). 26. , , . 115 -, , , , , . 27. : " , 90. -, . - . , , , . , . , ." ( , 773/04 15. 2005. , " " 73/05, 26). 28. , 115 3 - , , , , ,

29 - 168

, 16. 4. 2012.

, . 29. , ( 115 3 -) . 30. 115 3 - . : "[...] [...]", , ( ) . 115 3 - . 115 3 - a priori , ( 115 3 -), ( -) . 31. , II/3) 6 1 . 32. , , 115 1 - , . , , , . 33. II/3) 6 1 ,

. VIII. 34. 115 3 -, II/3) 6 1 . 35. 61 . 1 2 64 2 , . 36. VI/5 , . . . , . . Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeu od pet sudija, u predmetu broj AP 3857/08, rjeavajui apelaciju Gordane Davidovi, na osnovu lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, lana 59. stav 2. alineja 2, lana 61. st. 1. i 2. i lana 64. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Miodrag Simovi, predsjednik Valerija Gali, potpredsjednica Seada Palavri, potpredsjednica Mato Tadi, sudija Mirsad eman, sudija na sjednici odranoj 6. decembra 2011. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMUUsvaja se apelacija Gordane Davidovi. Utvruje se povreda prava na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ukida se Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske broj 118-0-Rev-07-000 621 od 14. oktobra 2008. godine. Ostavlja se na snazi Presuda Okrunog suda u Banjoj Luci broj 011-0--06-000 832 od 27. februara 2007. godine. Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i u "Slubenom glasniku Distrikta Brko Bosne i Hercegovine". OBRAZLOENJE I. Uvod 1. Gordana Davidovi (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banje Luke podnijela je 16. decembra 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 118-0-Rev-07-000 621 od 14. oktobra 2008. godine. Apelantica je, takoer, podnijela zahtjev za donoenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud naloio Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka (u daljnjem tekstu: tuena) da je vrati na poslove koje je obavljala prije donoenja odluke o otkazu ugovora o radu ili na druge

, 16. 4. 2012.

29 - 169

poslove koji odgovaraju njenim strunim i radnim sposobnostima. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na osnovu lana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Vrhovnog i Osnovnog suda zatraeno je 4. augusta 2009. godine da dostave odgovore na apelaciju. Od tuene kao uesnika u postupku zatraeno je 28. septembra 2011. godine da dostavi odgovor na apelaciju. Vrhovni sud je dostavio odgovor 8. augusta 2009. godine, Osnovni sud 11. augusta 2009. godine, a tuena 11. oktobra 2011. godine. 3. Na osnovu lana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori Vrhovnog i Osnovnog suda dostavljeni su apelantici 19. augusta 2009. godine, a odgovor tuene 12. oktobra 2011. godine. 4. Ustavni sud je na sjednici Malog vijea od 12. februara 2009. godine, u predmetu broj AP 3857/08, donio odluku o privremenoj mjeri kojom je odbio kao neosnovan apelanticin zahtjev za donoenje privremene mjere. III. injenino stanje 5. injenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predoenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedei nain. 6. Presudom Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj RS-2442/03 od 11. septembra 2006. godine odbijen je kao neosnovan apelanticin tubeni zahtjev u dijelu kojim je traila da sud poniti Odluku tuene o otkazu ugovora o radu broj 01-151/03 od 16. jula 2003. godine. Navedenom odlukom apelantici je otkazan ugovor o radu i raskinut radni odnos bez otkaznog roka zakljuno sa 17. julom 2003. godine. Apelantica je, takoer, traila da sud naloi tuenoj da je vrati na rad i rasporedi na poslove voditelja Pododjela kreditiranja u Odjelu poslova sa stanovnitvom, te da joj uspostavi radnopravni odnos od 17. jula 2003. godine pa ubudue. Istom presudom je odbaena apelanticina tuba u dijelu kojim je traila da joj tuena isplati sve naknade po osnovu radnog odnosa od 17. jula 2003. godine pa do vraanja na posao, te da joj za to vrijeme izmiri sve zakonske obaveze vezane za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje. Takoer, odbijen je kao neosnovan dio apelanticinog tubenog zahtjeva kojim je traila da se tuena obavee da joj nadoknadi trokove parninog postupka u iznosu od 1.250,00 KM. 7. U obrazloenju presude Osnovnog suda je navedeno da je apelantica 15. septembra 2003. godine podnijela tubu ovom sudu protiv tuene, te da je predmet ovog spora ispitivanje zakonitosti Odluke direktora tuene broj 01151/03 od 16. jula 2003. godine, kojom je apelantici otkazan Ugovor o radu broj 655-188 od 1. jula 2002. godine zakljuen na neodreeno vrijeme i radni odnos prestao zakljuno sa 17. julom 2003. godine, bez otkaznog roka i bez prava na otpremninu. Osnovni sud je utvrdio da je Odlukom tuene broj 01-151/03 od 16. jula 2003. godine apelantici otkazan ugovor o radu zbog neopravdanog izostanka sa posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini, budui da je poinila teu povredu radne obaveze iz lana 91. st. 1. i 2. taka 8. Zakona o radu, a u vezi sa lanom 113. stav 1. taka 1. navedenog zakona ("Slubeni glasnik RS" br. 38/00, 40/00, 26/01, 47/02 i 38/03; u daljnjem tekstu: ZOR), na osnovu ega poslodavac ima pravo jednostranog raskida ugovora sa radnikom. S tim u vezi, Osnovni sud je ukazao na odredbu lana 113. stav 1. taka 1. ZOR-a kojom je propisano da poslodavac moe otkazati ugovor o radu radniku; ako

8.

radnik izvri teu povredu radnih obaveza iz lana 91. ovog zakona, i lana 91. st. 1. i 2. taka 8. kojom je propisano da se teom povredom radnih obaveza smatra takvo ponaanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna teta interesima poslodavca, kao i ponaanje radnika iz koga se osnovano moe zakljuiti da dalji rad kod poslodavca ne bi bio mogu (lan 91. stav 1); da je neopravdani izostanak sa posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini, tea povreda radne obaveze (lan 91. stav 2. taka 8). Dalje, Osnovni sud je utvrdio da je tuena apelantici otkazala ugovor o radu i utvrdila prestanak radnog odnos zakljuno sa 17. julom 2003. godine na osnovu lana 113. stav 1. taka 1. ZOR-a i lanova 71. i 75. Pravilnika o radu tuene. lanom 71. Pravilnika o radu tuene propisan je postupak tzv. redovnog otkaza ugovora o radu poslodavca, dok je lanom 75. propisan tzv. vanredni otkaz ugovora o radu radnika poslodavca, a stavom 2. alinejom 4. lana 75. regulirano je da se naroito tekom povredom radne obaveze iz radnog odnosa smatra nedolazak zaposlenog na rad tri dana bez odobrenja poslodavca, dok je stavom 3. istog lana propisano da se ugovor o radu moe vanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se vanredni otkaz zasniva. Imajui u vidu navedeno, Osnovni sud je konstatirao da je meu parninim strankama sporna injenica da li je apelantica u julu 2003. godine neopravdano izostala sa posla bez odobrenja poslodavca. Postupajui prema navedenim odredbama ZOR-a i Pravilnika o radu tuene, te na osnovu izvedenih dokaza, apelanticinog iskaza, iskaza svjedoka apelanticinog neposrednog rukovodioca i njenih radnih kolega, te uvidom u akt tuene pod nazivom "Pregled iskoritenja radnog vremena za mjesec juli 2003. godine", Osnovni sud je utvrdio da je apelantica u kalendarskoj 2003. godini neopravdano izostala sa posla tri dana, i to 10, 11. i 15. jula 2003. godine. Time je poinila teu povredu radne obaveze zbog neopravdanog izostanka sa posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini, pa je sud zakljuio da je Odluka direktora tuene broj 01-151/03 od 16. jula 2003. godine, kojom je apelantici otkazan ugovor o radu, pravilna i zakonita jer je donesena u skladu sa odredbom lana 113. stav 1. taka 1. ZOR-a i lanom 75. stav 2. alineja 4. Pravilnika o radu tuene. U dijelu apelanticinog tubenog zahtjeva kojim je traila da joj tuena izvri uplatu doprinosa iz penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, Osnovni sud je na osnovu provedenog dokaznog postupka utvrdio da je apelantica nakon prestanka radnog odnosa kod tuene zasnovala radni odnos u stomatolokoj ordinaciji vlasnika dr. Predraga Davidovia, po osnovu kojeg je primala plau i na koji iznos su joj uplaeni svi doprinosi, pa je apelanticinu tubu u ovom dijelu odbacio kao nedoputenu, te zbog nedostatka apelanticinog pravnog interesa da za ovaj dio potraivanja vodi parnicu budui da nije oznaila taan iznos novanih potraivanja koje potrauje, kao ni iznos koji bi tuena trebala platiti nadlenim fondovima na ime traenih doprinosa. Okruni sud u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okruni sud) je Presudom broj 011-0--06-000 832 od 27. februara 2007. godine uvaio apelanticinu albu i Presudu Osnovnog suda broj RS-2442/03 preinaio u dijelu kojim je odbijen apelanticin zahtjev za ponitavanje Odluke tuene o otkazu ugovora o radu broj 01-151/03 od 16. jula 2003. godine i da se tuenoj naloi da je vrati na rad i rasporedi na poslove voditelja Pododjela kreditiranja u Odjelu poslova sa stanovnitvom, odnosno da joj

29 - 170

, 16. 4. 2012.

9.

uspostavi radnopravni odnos od 17. jula 2003. godine pa ubudue, tako to je ponitio kao nezakonitu Odluku tuene o otkazu ugovora o radu broj 01-151/03 od 16. jula 2003. godine, s tim da se tuena obavezuje da apelanticu vrati na rad i rasporedi na poslove i radne zadatke koji odgovaraju njenoj strunoj spremi i radnim sposobnostima. Istom presudom je ukinuta presuda Osnovnog suda u dijelu kojim je odbaen apelanticin zahtjev za isplatu naknada po osnovu radnog odnosa za period od 17. jula 2003. godine do vraanja na posao i obavezu uplate doprinosa, kao i u dijelu kojim je odbijen apelanticin zahtjev za naknadu trokova parninog postupka, pa je u ovom dijelu predmet vraen prvostepenom sudu na ponovni postupak. U obrazloenju presude je navedeno da je taj sud na osnovu injeninog stanja utvrenog u prvostepenom postupku utvrdio da se odluka Osnovnog suda, u dijelu kojim je odbijen kao neosnovan apelanticin zahtjev za ponitenje odluke tuene o otkazu ugovora o radu, zasniva na pogrenoj primjeni materijalnog prava, pa je ovaj sud, postupajui prema lanu 229. stav 1. taka 4. Zakona o parninom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), prvostepenu presudu u tom dijelu preinaio tako to je ponitio kao nezakonitu Odluku tuene broj 01-151/03 od 16. jula 2003. godine, s tim da je tuenoj naloeno da apelanticu vrati na rad i rasporedi na poslove i radne zadatke koji odgovaraju njenoj strunoj spremi i radnim sposobnostima. Na osnovu spisa predmeta prvostepenog suda, Okruni sud je utvrdio da je tuena odluku o otkazu ugovora o radu apelantici donijela 16. jula 2003. godine, u kojoj je navedeno da joj otkazuje ugovor o radu zbog tee povrede radne obaveze i radni odnos raskida bez otkaznog roka zakljuno sa 17. julom 2003. godine, bez prava na otpremninu. Iz obrazloenja ove odluke proizlazi da je tuena apelantici jednostrano raskinula ugovor o radu zbog neizvrenja radnih obaveza, nepotivanja vremenskih rokova u izvravanju radnih zadataka, naputanja radnog mjesta bez odobrenja i zbog neopravdanog izostanka s posla u trajanju duem od tri dana u kalendarskoj godini. Okruni sud je, takoer, utvrdio da iz spisa predmeta proizlazi da tuena nije vodila nikakav postupak protiv apelantice zbog povrede radnih obaveza, niti joj je dostavljala bilo kakav zahtjev ili obavjetenje da je protiv nje pokrenut disciplinski postupak, a nije traila ni miljenje sindikata tuene. Stoga, smatra nezakonitom odluku tuene o otkazu ugovora o radu apelantici jer odluka ne sadri vrijeme, nain ni mjesto izvrenja povrede radne obaveze, i zbog toga to ona nije konkretizirana, izuzev navoda o povredi radne obaveze koja se odnosi na apelanticin izostanak s posla u trajanju od tri dana, za koji prvostepeni sud smatra da je dovoljno konkretiziran bez obzira na to to nije naznaeno u koje dane je apelantica izostala, na osnovu ega je taj sud zakljuio da je apelantica ovakvim neopravdanim izostancima poinila teu povredu radne obaveze iz lana 90. stav 2. taka 8. ZOR-a. Okruni sud je podsjetio na to da se zakonitost odluke poslodavca ispituje, kako sa aspekta materijalne, tako i sa aspekta formalne zakonitosti. Materijalnopravna zakonitost odluke donesene u disciplinskom postupku podrazumijeva pravilnu primjenu materijalnog prava prilikom pravne kvalifikacije povrede radne dunosti i prilikom utvrivanja disciplinske odgovornosti kao i individualiziranja disciplinske kazne, dok formalnopravna zakonitost odluke poslodavca podrazumijeva donoenje odluke u postupku utvrivanja disciplinske odgovornosti

u zakonom i opim aktom poslodavca propisanom postupku. Osim toga, Okruni sud je ukazao na to da je sud duan da izvri ocjenu zakonitosti izreene disciplinske mjere, da je ispita ne samo sa stanovita radnji nego i krivice radnika, utvrujui injenino stanje u parnici, a ne u disciplinskom postupku, pri tome ispitujui pravilnost injenica utvrenih u postupku disciplinske odgovornosti. Ispitujui tanost tih injenica, sud je vezan injeninim opisom radnje koja predstavlja povredu radne obaveze i ne moe mijenjati injenini identitet povrede iz odluke o izreenoj mjeri iju zakonitost ocjenjuje. Okruni sud smatra da sud vri ispitivanje istinitosti injenica da bi se ocijenilo da li su disciplinski organi vodili rauna o potpuno i pravilno utvrenom injeninom stanju i da li su pravilno primijenili materijalno pravo, od ega zavisi pravilnost odluke o disciplinskoj odgovornosti. Osim toga, ovaj sud je ukazao i na obavezu poslodavca da postupi u skladu sa odredbom lana 162. stav 1. ZOR-a, kojom je propisano da je poslodavac duan da u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donese pravilnik o radu, kojim se blie ureuju prava i obaveze po osnovu rada, dok je stavom 2. zakona propisano da je obaveza poslodavca da do donoenja pravilnika prilikom ostvarivanja prava i obaveza radnika neposredno primjenjuje odredbe ZOR-a. Okruni sud je utvrdio da je tuena Pravilnik o radu donijela u junu 2002. godine i da se u odluci o otkazu ugovora o radu apelantici poziva na Pravilnik, u smislu da je apelantica uinila teu povredu radne obaveze i da joj se ugovor o radu raskida na osnovu lana 113. stav 1. taka 1. ZOR-a, lana 71. taka 3. i lana 75. Pravilnika o radu tuene. lanom 71. Pravilnika o radu tuena je propisala tzv. redovni otkaz ugovora poslodavca, dok je lanom 75. navedenog pravilnika reguliran tzv. vanredni otkaz kojim je definirano da poslodavac ima mogunost otkazati ugovor o radu bez obaveze potivanja propisanog ili dogovorenog otkaznog roka, ako zbog osobito teke povrede obaveze iz radnog odnosa ili neke druge vane injenice nastavak radnog odnosa dalje nije mogu, a kao osobito teka povreda obaveze iz radnog odnosa predvien je i nedolazak zaposlenog na rad tri radna dana bez odobrenja poslodavca. Uvidom u odredbe Pravilnika o radu tuene, Okruni sud je utvrdio da ovaj Pravilnik ne sadri odredbe o disciplinskoj odgovornosti radnika i da tuena njime nije regulirala pitanje, odnosno postupak utvrivanja teih povreda radnih obaveza, u smislu odredbe lana 91. ZORa, pa smatra da se odredbe Pravilnika na koje se tuena poziva ne mogu primijeniti u konkretnom sluaju, jer se u situaciji kada pitanje disciplinske odgovornosti nije ureeno opim aktom poslodavca (koji mora biti u skladu sa zakonom i ne moe sadravati odredbe koje bi bile u suprotnosti s njim), primjenjuju neposredno odredbe ZOR-a. ZOR je predvidio obavezu poslodavca da je duan, ukoliko smatra da postoji sumnja da je radnik poinio povredu radnih obaveza, provesti postupak u kojem e radniku morati jasno do znanja staviti koja mu se povreda radnih obaveza stavlja na teret, u emu se ta povreda sastoji, kao i da naznai vrijeme kada je povreda radne obaveze uinjena, da radniku omogui davanje odbrane u pogledu toga ta mu stavlja na teret, te da razmotri miljenje sindikata, ako je dostavljeno prije donoenja odluke, a to je, prema ocjeni tog suda, minimum uvjeta koje poslodavac mora ispotovati. Osim toga, Okruni sud je ukazao na to da je, u skladu sa odredbama ZOR-a, u sluaju spora pred sudom teret

, 16. 4. 2012.

29 - 171

dokazivanja postojanja razloga za otkaz ugovora o radu na poslodavcu, to znai da je poslodavac duan da navede koje povrede se radniku stavljaju na teret i da u odgovarajuem postupku utvrdi da li je radnik te povrede izvrio, a nakon toga da donese odluku o odgovornosti radnika koja, ukoliko je utvreno da je radnik uinio povredu radne obaveze, moe biti otkazivanje ugovora o radu, a da nedostatak bilo kojeg od ovih elemenata u odluci poslodavca dovodi do njene nezakonitosti. 10. Prema tome, Okruni sud je zakljuio da tuena u konkretnoj pravnoj stvari nije pokrenula niti provela nikakav postupak protiv apelantice, niti joj je stavila na znanje za koje povrede radne obaveze se tereti, kada je povreda izvrena i na koji nain, i da samo paualno navoenje povreda radnih obaveza u odluci o otkazu ugovora o radu bez provoenja bilo kakvog postupka znai da tuena nije postupila u skladu sa odredbama ZOR-a, to ovakvu odluku tuene ini nezakonitom. Okruni sud, takoer, smatra pogrenim stav prvostepenog suda da je povreda, odnosno apelanticin neopravdan izostanak s posla due od tri dana u kalendarskoj godini, navedenom odlukom dovoljno konkretizirana, budui da se iz navedene odluke ne vidi koliko je dana tuena smatrala da je apelantica izostala s posla i koja su to tri dana. Okruni sud smatra pogrenim stav prvostepenog suda da je tuena time to je 16. jula 2003. godine apelanticu pozvala na razgovor, kada joj je ukazano na to da se, prema njenom miljenju, apelantica ne ponaa onako kako se od radnika oekuje, apelantici omoguila pravo na odbranu. Naime, Okruni sud smatra da je, u skladu sa relevantnim odredbama ZOR-a, poslodavac duan radniku omoguiti pravo na odbranu, nakon to mu dostavi zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka u kojem e tano navesti zato ga tereti i na osnovu kojeg e radnik moi da zna o emu se izjanjava, te da moe dati svoju odbranu. Takoer, nesporno je da tuena nije traila miljenje sindikata, na to je obavezna prema odredbama ZOR-a, pa, stoga, sve navedeno, prema ocjeni Okrunog suda, odluku tuene ini nezakonitom. Ovaj sud je ocijenio pogrenim stav prvostepenog suda da u okviru postupka pred sudom u kojem se trai zatita prava iz radnog odnosa, u kojem postupku poslodavac dokazuje da su postojali uvjeti za otkaz ugovora o radu, sud ima ovlatenje da utvruje koje povrede su uinjene, ali ne u situaciji kada postupka za utvrivanje tih povreda radne obaveze nije ni bilo. Naime, sud u postupku ocjenjuje zakonitost odluke poslodavca, a ne utvruje injenino stanje koje nije utvreno ni u disciplinskom postupku, budui da nije ni provedeno, ve ispituje pravilnost injenica utvrenih u postupku disciplinske odgovornosti i vezan je injeninim opisom radnje koja predstavlja povredu radne obaveze, te ne moe mijenjati injenini identitet povrede iz odluke o izreenoj mjeri, to je, prema miljenju Okrunog suda, prvostepeni sud upravo uradio. Dakle, kako nije bilo nikakvog disciplinskog postupka, a odluka o otkazu ugovora o radu ne sadri vrijeme, nain a ni mjesto izvrenja povrede radnih obaveza, pa ni povrede neopravdanog izostanka s posla due od tri dana, to, prema ocjeni Okrunog suda, prvostepeni sud nije mogao u postupku utvrivati kada je apelantica izostala s posla, dane njenog neopravdanog izostanka s posla, te da je na takav nain poinila teu povredu radne dunosti jer sud nije disciplinski organ, ve je njegova uloga da ocjenjuje zakonitost izreene disciplinske mjere. Osim toga, zbog propusta tuene da u odluci o otkazu ugovora o radu navede za koje povrede se

apelantica tereti, vrijeme kada su te povrede izvrene, Okruni sud smatra da sve to ovu odluku ini nezakonitom, u smislu odredaba ZOR-a. Okruni sud je na kraju zakljuio da apelantica osnovano albom ukazuje na to da je prvostepeni sud pogreno primijenio materijalno pravo, pa je, imajui u vidu navedeno, osporenu odluku, u dijelu odluke kojim je odbijen njen zahtjev za ponitenje odluke tuene o otkazu ugovora o radu i vraanja na posao, preinaio kao u izreci presude, u skladu sa odredbom lana 229. stav 1. taka 4. ZPP. Kako je apelantica postavila i zahtjev za isplatu naknade po osnovu radnog odnosa od dana prestanka radnog odnosa do vraanja na posao i zahtjev za uplatu doprinosa koji je prvostepeni sud odbacio zbog nedostatka pravnog interesa i zato to zahtjev nije preciziran, odnosno ne sadri odreeni iznos koji apelantica potrauje po osnovu ove naknade, Okruni sud smatra da je prvostepeni sud u ovom dijelu apelanticinog tubenog zahtjeva bio duan da od apelantice zatrai da uredi tubeni zahtjev, te da je ovakvim postupanjem onemoguio stranke da raspravljaju o ovom dijelu njenog tubenog zahtjeva, pa je zakljuio da je i u ovom dijelu odlukom prvostepenog suda povrijeena odredba lana 227. stav 1. taka 2. ZPP. 11. Vrhovni sud je 14. oktobra 2008. godine, odluujui o reviziji tuene izjavljenoj protiv Presude Okrunog suda broj 011-0--06-000 832 od 27. februara 2007. godine, donio Presudu broj 118-0-Rev-07-000 621 kojom je revizija tuene uvaena i presuda Okrunog suda od 27. februara 2007. godine preinaena tako to je apelanticina alba odbijena i Presuda Osnovnog suda broj Rs-2442/03 od 11. septembra 2006. godine potvrena. U obrazloenju presude Vrhovnog suda je navedeno da je ovaj sud na osnovu uvida u spis predmeta, pri tome imajui u vidu i pravna shvatanja iznesena u odlukama prvostepenog i drugostepenog suda, ocijenio da bi odluivanje o reviziji bilo od znaaja za primjenu materijalnog prava i u drugim sluajevima, pa je reviziju tuene dopustio na osnovu odredbe lana 237. stav 3. ZPP. Vrhovni sud je ukazao na to da je odredbom lana 115. ZOR-a regulirano da, ako poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu zbog tee povrede radnih obaveza, duan je da radniku omogui da bude sasluan i da iznese svoju odbranu, ukoliko je to mogue s obzirom na okolnosti, kao i da razmotri miljenje sindikata ili savjeta radnika, ako mu je miljenje dostavljeno prije donoenja konane odluke (stav 1); da poslodavac moe dati otkaz ugovora o radu zbog razloga navedenih u stavu 1. ovog lana u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu radnih obaveza i za uinioca povrede (stav 2), te da je u sluaju spora pred nadlenim sudom poslodavac duan da dokae postojanje razloga za otkaz ugovora o radu (stav 3). Vrhovni sud je naveo da iz injeninog stanja utvrenog prvostepenom presudom proizlazi da tuena nije omoguila apelantici da bude sasluana i da iznese svoju odbranu, niti je razmotrila miljenje sindikata, ali, isto tako, smatra da je tuena dokazala u postupku pred sudom postojanje razloga za otkaz ugovora o radu apelantici, onako kako je to propisano u lanu 115. stav 3. ZOR-a, i to na osnovu iskaza svjedoka, apelanticinog iskaza koji je dala u postupku pred sudom, zbog ega smatra da je prvostepeni sud pravilno zakljuio da je apelantica bila neopravdano odsutna sa posla u trajanju od tri dana u 2003. godini, te da je na taj nain poinila teu povredu radnih obaveza iz lana 91. st. 1. i 2. taka 9. ZOR-a, odnosno iz lana 75. stav 1. alineja 4. Pravilnika o radu tuene, zbog ega smatra da joj je tuena opravdano otkazala ugovor o radu.

29 - 172

, 16. 4. 2012.

Prema tome, Vrhovni sud je zakljuio da je prvostepeni sud pravilnom primjenom lana 8. ZPP izvedene dokaze ocijenio na naprijed opisan nain. Vrhovni sud, takoer, istie da su na navedeni nain otklonjeni nedostaci postupka pred organima tuene koji se odnose na utvrivanje prava na odbranu i nepribavljanje miljenja sindikata kao i u postupku pred prvostepenim sudom, jer smatra da je apelantici u postupku pred sudom omogueno da iznese sve injenice koje smatra relevantnim za zatitu svojih prava iz radnog odnosa kao i da predloi odgovarajue dokaze. Prema tome, Vrhovni sud je zakljuio da je apelantica poinila teu povredu radnih obaveza zbog kojih joj je tuena opravdano otkazala ugovor o radu, pa smatra da stav drugostepenog suda nije pravilan niti zasnovan na relevantnim odredbama zakona, zatim da je tuena kao poslodavac, u smislu lana 115. stav 3. ZOR-a, dokazala postojanje razloga za otkaz ugovora o radu apelantici zbog tee povrede radnih obaveza, te da su na taj nain u postupku pred sudom otklonjeni nedostaci u odnosu na apelanticino pravo na odbranu u postupku pred tuenom i na dostavljanje miljenja sindikata, odnosno savjeta radnika. Dalje, nakon to je zakljuio da apelantici nije nezakonito prestao radni odnos, Vrhovni sud je miljenja da joj ne pripada pravo na naknadu po osnovu radnog odnosa, odnosno zakonskih obaveza vezanih za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, jer za to nisu ispunjeni uvjeti iz lana 154. Zakona o obligacionim odnosima ("Slubeni list SFRJ" br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89, te "Slubeni glasnik RS" br. 17/93, 3/96 i 39/03; u daljnjem tekstu: ZOO), kao i lana 117. ZOR-a. Imajui u vidu navedeno, Vrhovni sud je zakljuio da je presuda drugostepenog suda zasnovana na pravilno i potpuno utvrenom injeninom stanju, ali na pogrenoj primjeni materijalnog prava, pa je reviziju tuene uvaio i odluio kao u izreci presude na osnovu odredbe lana 250. stav 1. ZPP. IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije 12. Apelantica se ali da su joj osporenom odlukom Vrhovnog suda povrijeeni pravo na odbranu kao jedan od segmenata prava na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz lana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Smatra da je u konkretnom sluaju lan 6. Evropske konvencije primjenjiv, da se radi o predmetu graanskopravne prirode, te ukazuje na dosadanju praksu Ustavnog suda iz odluka Ustavnog suda broj AP 633/04 od 27. maja 2005. godine i broj AP 662/04 od 27. decembra 2006. godine, u kojima je Ustavni sud zakljuio da je disciplinski postupak iji je rezultat smjenjivanje sa funkcije prema svojoj sutini izjednaen sa postupkom u kojem se utvruje krivina optuba. Povredu navedenih prava apelantica vidi u postupanju Vrhovnog suda koji je proizvoljnom primjenom materijalnog prava, odredbe lana 115. ZOR-a, usvojio reviziju tuene zakljuivi da je tuena u postupku pred sudovima dokazala postojanje razloga za otkaz ugovora o radu apelantici, kojom odredbom je jasno propisana obaveza tuene kao poslodavca, da je duna u sluaju otkaza ugovora o radu zbog tee povrede radnih obaveza omoguiti radniku da bude sasluan i da iznese svoju odbranu, ukoliko je to

mogue s obzirom na okolnosti, kao i da razmotri miljenje sindikata ili savjeta radnika, ako mu je miljenje dostavljeno prije donoenja konane odluke. Stoga, apelantica postavlja pitanje uope svrsishodnosti lana 115. stav 1. ZOR-a smatrajui da je upravo garancija ovog lana da se sprijee samovolja i arbitrarnost poslodavca u njegovim mogunostima otkazivanja ugovora o radu bez potivanja prava radnika, a posebno njegovog prava na odbranu, koje se, kako istie, smatra jednim od esencijalnih elemenata prava na pravino suenje, s obzirom na to da joj je tuena otkazala ugovor o radu a da nije prethodno pokrenula disciplinski postupak radi utvrivanja njene odgovornosti. Apelantica tvrdi da joj je tuena jednostrano raskinula ugovor o radu a da protiv nje nije vodila disciplinski postupak, tako da joj nije bilo omogueno pravo na odbranu, niti joj je omogueno da u svoju odbranu predlae i izvodi dokaze. Istie da ju je pretpostavljeni samo pozvao na razgovor, pa predlae da se ukine odluka Vrhovnog suda zbog proizvoljne primjene lana 115. ZOR-a zbog toga to smatra da je ovaj sud pogreno zakljuio da joj je u postupku pred sudom omogueno pravo na odbranu, da su nedostaci postupka pred organima tuene u postupku donoenja odluke o otkazu njenog ugovora o radu otklonjeni u predmetnom postupku, te predlae da Ustavni sud ostavi na snazi presudu Okrunog suda. Apelantica je, takoer, podnijela zahtjev za donoenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud naloio tuenoj da je vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljala prije otkaza ugovora o radu, ili na druge poslove u skladu sa njenom strunom spremom i radnim sposobnostima, jer bi u suprotnom pretrpjela nenadoknadivu tetu, budui da se presuda Vrhovnog suda zasniva na proizvoljnoj primjeni materijalnog prava. b) Odgovor na apelaciju 13. Vrhovni sud smatra da nije povrijeeno pravo na koje se apelantica poziva u apelaciji, te da u cijelosti ostaje pri svom pravnom stavu datom u presudi tog suda, pa predlae da se apelacija odbije kao neosnovana. 14. Osnovni sud u odgovoru na apelaciju istie da ovaj sud u svojoj presudi nije poinio povredu prava na koja se apelantica poziva u apelaciji. V. Relevantni propisi 15. U Zakonu o radu ("Slubeni glasnik Republike Srpske" br. 38/00, 40/00, 26/01, 47/02 i 38/03) relevantne odredbe glase: lan 91. st. 1. i 2. taka 8. Teom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponaanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna teta interesima poslodavca, kao i ponaanje radnika iz koga se osnovano moe zakljuiti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio mogu. U skladu sa stavom 1. ovog lana, teom povredom radnih obaveza, zbog kojih poslodavac moe da jednostrano raskine ugovor o radu sa radnikom, smatraju se: 8. neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini, [] lan 113. stav 1. taka 1. Poslodavac moe otkazati ugovor o radu radniku: 1. ako radnik izvri teu povredu radnih obaveza iz lana 91. ovog zakona, [] lan 115. st. 1, 2. i 3. Ako poslodavac daje radniku otkaz ugovora o radu zbog tee povrede radnih obaveza, duan je da radniku omogui da

, 16. 4. 2012.

29 - 173

bude sasluan i da iznese svoju odbranu, ukoliko je to mogue s obzirom na okolnosti, kao i da razmotri miljenje sindikata ili saveta radnika, ako mu je miljenje dostavljeno pre donoenja konane odluke. Poslodavac moe dati otkaz ugovora o radu iz razloga navedenih u stavu 1. ovog lana u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu radnih obaveza i za uinioca povrede. U sluaju spora pred nadlenim sudom, poslodavac je duan da dokae postojanje razloga za otkaz ugovora o radu. VI. Dopustivost 16. U skladu sa lanom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takoer, ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja su sadrana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. 17. U skladu sa lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud moe razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogui prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. 18. U konkretnom sluaju, predmet osporavanja apelacijom je Presuda Vrhovnog suda broj 118-0-Rev-07-000 621 od 14. oktobra 2008. godine, protiv koje nema drugih djelotvornih pravnih lijekova moguih prema zakonu. Zatim, osporenu presudu apelantica je primila 3. novembra 2008. godine, a apelacija je podnesena 16. decembra 2008. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Konano, apelacija ispunjava i uvjete iz lana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, zato to nije oigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva. 19. Imajui u vidu odredbe lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, lana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti. VII. Meritum 20. Apelantica osporava presudu Vrhovnog suda tvrdei da su joj povrijeeni pravo na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz lana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pravo na pravino suenje 21. lan II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine: Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog lana, to ukljuuje: e) Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima i druga prava u vezi sa krivinim postupkom. 22. lan 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi: 1. Prilikom utvrivanja graanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivine optube protiv njega, svako ima pravo na pravino suenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. [] 23. Ustavni sud podsjea na to da se, prema ustaljenoj praksi Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), lan 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjuje na postupke iji je ishod odluujui za utvrivanje graanskih prava i obaveza.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

Osim toga, uvjet za primjenjivost lana 6. stav 1. Evropske konvencije jeste da u konkretnom postupku postoji spor oko utvrivanja graanskih prava i obaveza. Predmetni postupak se odnosi na utvrivanje osnovanosti apelanticinog zahtjeva za ponitavanje odluke tuene o otkazu ugovora o radu, dakle, na predmet graanskopravne prirode, pa je lan 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv u ovom predmetu. Stoga, Ustavni sud mora ispitati je li taj postupak bio pravian onako kako to zahtijeva lan 6. stav 1. Evropske konvencije. Pravinost postupka se ocjenjuje na osnovu postupka kao cjeline (vidi Evropski sud, Barbera, Messeque i Jabardo protiv panije, presuda od 6. decembra 1988. godine, serija A, broj 146, stav 68; i Ustavni sud, Odluka broj U 63/01 od 27. juna 2003. godine, objavljena u "Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 38/03). U konkretnom sluaju, apelantica smatra da joj je pravo na pravian postupak povrijeeno na nain to je Vrhovni sud u postupku odluivanja o reviziji tuene proizvoljno primijenio materijalno pravo, tj. odredbu lana 115. ZORa, zakljuivi da je, bez obzira na to to joj poslodavac nije omoguio da bude sasluana, odnosno da iznese svoju odbranu, a dao joj je otkaz ugovora o radu, taj propust kompenziran postupkom pred sudom u kojem je apelantica imala mogunost da iznese svoju odbranu u odnosu na navode poslodavaca iz otkaza ugovora o radu zbog tee povrede radne dunosti. Ustavni sud podsjea na svoju raniju praksu u kojoj je usvojio sljedei stav: "Pravo na odbranu zaposlenika se, u skladu sa lanom 90. ZOR-a, moe uskratiti samo u sluaju ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da omogui odbranu. U ZOR-u nije precizirano koje su to okolnosti. S obzirom na znaaj prava na odbranu, Ustavni sud zapaa da svako ogranienje prava na odbranu ima sutinski znaaj za ocjenu zakonitosti otkaza ugovora o radu i, ako nije respektirano, vodi povredi prava zaposlenika. Ovo tim prije jer je pravo na odbranu po svom karakteru univerzalno pravo koje poznaju svi postupci, pa nema razloga da se ono u konkretnom sluaju iskljui. Bez obzira o kakvim se okolnostima radi, u postupku otkaza ugovora o radu zaposleniku se mora omoguiti pravo na odbranu u postupku koji je predvien normativnim aktima poslodavca." (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 773/04 od 15. juna 2005. godine, objavljena u "Slubenom glasniku BiH" broj 73/05, taka 26). S tim u vezi, Ustavni sud podsjea na to da je odredbom lana 115. stav 3. ZOR-a propisana obaveza poslodavca da je duan, u sluaju da radniku daje otkaz ugovora o radu zbog tee povrede radnih obaveza, radniku omoguiti da bude sasluan, da iznese svoju odbranu, ukoliko je to mogue s obzirom na okolnosti, da razmotri miljenje sindikata ili savjeta radnika, ako mu je miljenje dostavljeno prije donoenja konane odluke. Imajui u vidu navedeno, za Ustavni sud je kljuno pitanje da li je Vrhovni sud arbitrarno primijenio materijalno pravo (odredbu lana 115. stav 3. ZOR-a) zakljuivi da je u postupku pred redovnim sudovima kompenziran propust poslodavca da omogui apelantici da bude sasluana i iznese svoju odbranu prije davanja otkaza ugovora o radu zbog tee povrede radne dunosti. Ustavni sud je miljenja da odredbe lana 115. stav 3. ZOR-a propisuju obavezu poslodavca da zaposleniku omogui da bude sasluan i iznese svoju odbranu u sluaju da poslodavac zaposleniku daje otkaz ugovora o

29 - 174

, 16. 4. 2012.

radu zbog tee povrede radne dunosti. Tano je da ta obaveza nije apsolutnog karaktera s obzirom na dio te odredbe koji glasi: "[...] ukoliko je to mogue [...]", meutim, u konkretnom sluaju Ustavni sud ne vidi ni jedan razlog (niti je tako neto poslodavac pokuao dokazati u postupku pred redovnim sudovima) na osnovu kojeg bi mogao zakljuiti da nije bilo mogue da apelantica pred poslodavcem bude sasluana i da iznese svoju odbranu prije otkaza ugovora o radu zbog tee povrede radne dunosti. injenica da je poslodavac upozorio apelanticu da treba na vrijeme dolaziti na posao ne oslobaa poslodavca obaveze prema lanu 115. stav 3. ZOR-a da omogui apelantici da bude sasluana i da iznese svoju odbranu u sluaju otkaza ugovora o radu zbog tee povrede radne dunosti. Stoga je Ustavni sud miljenja da je u konkretnom sluaju dolo do arbitrarne primjene odredaba lana 115. stav 3. ZOR-a s obzirom na to da je a priori zakljueno da poslodavac nije bio duan da apelantici omogui da bude sasluana i da iznese svoju odbranu prije otkaza ugovora o radu zbog tee povrede radne dunosti, a da uope nije ispitivano da li je zaista bilo mogue da tu obavezu ispuni poslodavac (kako je to propisano odredbama lana 115. stav 3. ZOR-a), te je na kraju (opet bez uporita u ZOR-u) zakljueno da se taj propust moe kompenzirati kroz sudski postupak u kojem je apelantica imala mogunost da iznese svoju odbranu. 31. Na osnovu svega navedenog, Ustavni sud zakljuuje da je povrijeeno apelanticino pravo na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije. 32. Nasuprot stavu Vrhovnog suda, Ustavni sud smatra da je Okruni sud dao jasne i precizne odgovore na pitanja da je tuena odlukom o otkazu ugovora o radu apelantici zbog tee povrede radne dunosti povrijedila apelanticino pravo na odbranu, u smislu odredbe lana 115. stav 1. ZOR-a zbog toga to joj je jednostrano raskinula ugovor o radu, pa je takvim postupanjem tuena uskratila apelantici pravo na odbranu. Budui da presuda Okrunog suda ispunjava sve uvjete prava na pravino suenje, te da je apelantica nije osporila, a u interesu potivanja i prava na odbranu kao jednog od bitnih segmenata prava na pravino suenje, Ustavni sud je odluio ostaviti na snazi presudu Okrunog suda. Pravo na imovinu 33. S obzirom na zakljuak Ustavnog suda u pogledu povrede lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije neophodno posebno razmatrati dio apelacije koji se odnosi na povredu prava na imovinu jer su navodi iz apelacije o navodnoj povredi prava na imovinu identini navodima u pogledu povrede prava na pravino suenje. VIII. Zakljuak 34. Ustavni sud zakljuuje da je Vrhovni sud u konkretnom sluaju proizvoljno primijenio odredbu lana 115. stav 3. ZOR-a, to je dovelo do arbitrarne odluke kojom je povrijeeno apelanticino pravo na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije. 35. Na osnovu lana 61. st. 1. i 2. i lana 64. stav 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odluio kao u dispozitivu ove odluke.

36. Prema lanu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konane i obavezujue. Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simovi, s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeu od pet sudaca, u predmetu broj AP 3857/08, rjeavajui apelaciju Gordane Davidovi, na temelju lanka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, lanka 59. stavak 2. alineja 2, lanka 61. st. 1. i 2. i lanka 64. stavak 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Miodrag Simovi, predsjednik Valerija Gali, dopredsjednica Seada Palavri, dopredsjednica Mato Tadi, sudac Mirsad eman, sudac na sjednici odranoj 6. prosinca 2011. godine donio je Usvaja se apelacija Gordane Davidovi. Utvruje se povreda prava na pravino suenje iz lanka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ukida se Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske broj 118-0-Rev-07-000 621 od 14. listopada 2008. godine. Ostavlja se na snazi Presuda Okrunog suda u Banjoj Luci broj 011-0--06-000 832 od 27. veljae 2007. godine. Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike Srpske" i u "Slubenom glasniku Distrikta Brko Bosne i Hercegovine". OBRAZLOENJE I. Uvod 1. Gordana Davidovi (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banje Luke podnijela je 16. prosinca 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 118-0-Rev-07-000 621 od 14. listopada 2008. godine. Apelantica je, takoer, podnijela zahtjev za donoenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud naloio Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka (u daljnjem tekstu: tuena) da je vrati na poslove koje je obavljala prije donoenja odluke o otkazu ugovora o radu ili na druge poslove koji odgovaraju njezinim strunim i radnim sposobnostima. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na temelju lanka 22. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, od Vrhovnog i Osnovnog suda zatraeno je 4. kolovoza 2009. godine da dostave odgovore na apelaciju. Od tuene kao sudionika u postupku zatraeno je 28. rujna 2011. godine da dostavi odgovor na apelaciju. Vrhovni sud je dostavio odgovor 8. kolovoza 2009. godine, Osnovni sud 11. kolovoza 2009. godine, a tuena 11. listopada 2011. godine. 3. Na temelju lanka 26. stavak 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori Vrhovnog i Osnovnog suda dostavljeni su apelantici 19. kolovoza 2009. godine, a odgovor tuene 12. listopada 2011. godine.

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

, 16. 4. 2012. 4.

29 - 175

Ustavni sud je na sjednici Malog vijea od 12. veljae 2009. godine, u predmetu broj AP 3857/08, donio odluku o privremenoj mjeri kojom je odbio kao neutemeljen apelantiin zahtjev za donoenje privremene mjere. III. injenino stanje 5. injenice predmeta koje proizlaze iz apelantiinih navoda i dokumenata predoenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedei nain. 6. Presudom Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj RS-2442/03 od 11. rujna 2006. godine odbijen je kao neutemeljen apelantiin tubeni zahtjev u dijelu kojim je traila da sud poniti Odluku tuene o otkazu ugovora o radu broj 01-151/03 od 16. srpnja 2003. godine. Navedenom odlukom apelantici je otkazan ugovor o radu i raskinut radni odnos bez otkaznog roka zakljuno sa 17. srpnjem 2003. godine. Apelantica je, takoer, traila da sud naloi tuenoj da je vrati na rad i rasporedi na poslove voditelja Pododjela kreditiranja u Odjelu poslova sa stanovnitvom, te da joj uspostavi radnopravni odnos od 17. srpnja 2003. godine pa ubudue. Istom presudom je odbaena apelantiina tuba u dijelu kojim je traila da joj tuena isplati sve naknade po osnovi radnog odnosa od 17. srpnja 2003. godine pa do vraanja na posao, te da joj za to vrijeme izmiri sve zakonske obveze vezane za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje. Takoer, odbijen je kao neutemeljen dio apelantiinog tubenog zahtjeva kojim je traila da se tuena obvee da joj nadoknadi trokove parninog postupka u iznosu od 1.250,00 KM. 7. U obrazloenju presude Osnovnog suda je navedeno da je apelantica 15. rujna 2003. godine podnijela tubu ovom sudu protiv tuene, te da je predmet ovog spora ispitivanje zakonitosti Odluke ravnatelja tuene broj 01-151/03 od 16. srpnja 2003. godine, kojom je apelantici otkazan Ugovor o radu broj 655-188 od 1. srpnja 2002. godine zakljuen na neodreeno vrijeme i radni odnos prestao zakljuno sa 17. srpnjem 2003. godine, bez otkaznog roka i bez prava na otpremninu. Osnovni sud je utvrdio da je Odlukom tuene broj 01-151/03 od 16. srpnja 2003. godine apelantici otkazan ugovor o radu zbog neopravdanog izostanka sa posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini, budui da je poinila teu povredu radne obveze iz lanka 91. st. 1. i 2. toka 8. Zakona o radu, a u svezi sa lankom 113. stavak 1. toka 1. navedenog zakona ("Slubeni glasnik RS" br. 38/00, 40/00, 26/01, 47/02 i 38/03; u daljnjem tekstu: ZOR), na temelju ega poslodavac ima pravo jednostranog raskida ugovora sa radnikom. S tim u svezi, Osnovni sud je ukazao na odredbu lanka 113. stavak 1. toka 1. ZOR-a kojom je propisano da poslodavac moe otkazati ugovor o radu radniku; ako radnik izvri teu povredu radnih obaveza iz lana 91. ovog zakona, i lanka 91. st. 1. i 2. toka 8. kojom je propisano da se teom povredom radnih obaveza smatra takvo ponaanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna teta interesima poslodavca, kao i ponaanje radnika iz koga se osnovano moe zakljuiti da dalji rad kod poslodavca ne bi bio mogu (lanak 91. stavak 1); da je neopravdani izostanak sa posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini, tea povreda radne obaveze (lanak 91. stavak 2. toka 8). Dalje, Osnovni sud je utvrdio da je tuena apelantici otkazala ugovor o radu i utvrdila prestanak radnog odnos zakljuno sa 17. srpnjem 2003. godine na temelju lanka 113. stavak 1. toka 1. ZOR-a i lancima 71. i 75. Pravilnika o radu tuene. lankom 71. Pravilnika o radu

8.

tuene propisan je postupak tzv. redovitog otkaza ugovora o radu poslodavca, dok je lankom 75. propisan tzv. izvanredni otkaz ugovora o radu radnika poslodavca, a stavkom 2. alinejom 4. lanka 75. regulirano je da se naroito tekom povredom radne obveze iz radnog odnosa smatra nedolazak zaposlenog na rad tri dana bez odobrenja poslodavca, dok je stavkom 3. istog lanka propisano da se ugovor o radu moe vanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se vanredni otkaz zasniva. Imajui u vidu navedeno, Osnovni sud je konstatirao da je meu parninim strankama sporna injenica je li apelantica u srpnju 2003. godine neopravdano izostala sa posla bez odobrenja poslodavca. Postupajui prema navedenim odredbama ZOR-a i Pravilnika o radu tuene, te na temelju izvedenih dokaza, apelantiinog iskaza, iskaza svjedoka apelantiinog neposrednog rukovoditelja i njezinih radnih kolega, te uvidom u akt tuene pod nazivom "Pregled iskoritenja radnog vremena za mjesec juli 2003. godine", Osnovni sud je utvrdio da je apelantica u kalendarskoj 2003. godini neopravdano izostala sa posla tri dana, i to 10, 11. i 15. srpnja 2003. godine. Time je poinila teu povredu radne obveze zbog neopravdanog izostanka sa posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini, pa je sud zakljuio da je Odluka ravnatelja tuene broj 01151/03 od 16. srpnja 2003. godine, kojom je apelantici otkazan ugovor o radu, pravilna i zakonita jer je donesena sukladno odredbi lanka 113. stavak 1. toka 1. ZOR-a i lanku 75. stavak 2. alineja 4. Pravilnika o radu tuene. U dijelu apelantiinog tubenog zahtjeva kojim je traila da joj tuena izvri uplatu doprinosa iz mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, Osnovni sud je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio da je apelantica nakon prestanka radnog odnosa kod tuene zasnovala radni odnos u stomatolokoj ordinaciji vlasnika dr. Predraga Davidovia, po osnovi kojeg je primala plau i na koji iznos su joj uplaeni svi doprinosi, pa je apelantiinu tubu u ovom dijelu odbacio kao nedoputenu, te zbog nedostatka apelantiinog pravnog interesa da za ovaj dio potraivanja vodi parnicu budui da nije oznaila toan iznos novanih potraivanja koje potrauje, kao ni iznos koji bi tuena trebala platiti nadlenim fondovima na ime traenih doprinosa. Okruni sud u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okruni sud) je Presudom broj 011-0--06-000 832 od 27. veljae 2007. godine uvaio apelantiinu albu i Presudu Osnovnog suda broj RS-2442/03 preinaio u dijelu kojim je odbijen apelantiin zahtjev za ponitavanje Odluke tuene o otkazu ugovora o radu broj 01-151/03 od 16. srpnja 2003. godine i da se tuenoj naloi da je vrati na rad i rasporedi na poslove voditelja Pododjela kreditiranja u Odjelu poslova sa stanovnitvom, odnosno da joj uspostavi radnopravni odnos od 17. srpnja 2003. godine pa ubudue, tako to je ponitio kao nezakonitu Odluku tuene o otkazu ugovora o radu broj 01-151/03 od 16. srpnja 2003. godine, s tim da se tuena obvezuje da apelanticu vrati na rad i rasporedi na poslove i radne zadatke koji odgovaraju njezinoj strunoj spremi i radnim sposobnostima. Istom presudom je ukinuta presuda Osnovnog suda u dijelu kojim je odbaen apelantiin zahtjev za isplatu naknada po osnovi radnog odnosa za razdoblje od 17. srpnja 2003. godine do vraanja na posao i obvezu uplate doprinosa, kao i u dijelu kojim je odbijen apelantiin zahtjev za naknadu trokova parninog postupka, pa je u ovom dijelu predmet vraen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

29 - 176 9.

, 16. 4. 2012.

U obrazloenju presude je navedeno da je taj sud na temelju injeninog stanja utvrenog u prvostupanjskom postupku utvrdio da se odluka Osnovnog suda, u dijelu kojim je odbijen kao neutemeljen apelantiin zahtjev za ponitenje odluke tuene o otkazu ugovora o radu, temelji na pogrenoj primjeni materijalnog prava, pa je ovaj sud, postupajui prema lanku 229. stavak 1. toka 4. Zakona o parninom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), prvostupanjsku presudu u tom dijelu preinaio tako to je ponitio kao nezakonitu Odluku tuene broj 01-151/03 od 16. srpnja 2003. godine, s tim da je tuenoj naloeno da apelanticu vrati na rad i rasporedi na poslove i radne zadatke koji odgovaraju njezinoj strunoj spremi i radnim sposobnostima. Na temelju spisa predmeta prvostupanjskog suda, Okruni sud je utvrdio da je tuena odluku o otkazu ugovora o radu apelantici donijela 16. srpnja 2003. godine, u kojoj je navedeno da joj otkazuje ugovor o radu zbog tee povrede radne obveze i radni odnos raskida bez otkaznog roka zakljuno sa 17. srpnjem 2003. godine, bez prava na otpremninu. Iz obrazloenja ove odluke proizlazi da je tuena apelantici jednostrano raskinula ugovor o radu zbog neizvrenja radnih obveza, nepotivanja vremenskih rokova u izvravanju radnih zadataka, naputanja radnog mjesta bez odobrenja i zbog neopravdanog izostanka s posla u trajanju duem od tri dana u kalendarskoj godini. Okruni sud je, takoer, utvrdio da iz spisa predmeta proizlazi da tuena nije vodila nikakav postupak protiv apelantice zbog povrede radnih obveza, niti joj je dostavljala bilo kakav zahtjev ili obavjetenje da je protiv nje pokrenut stegovni postupak, a nije traila ni miljenje sindikata tuene. Stoga, smatra nezakonitom odluku tuene o otkazu ugovora o radu