Službeni glasnik Općine Jakovlje - 2015

Broj 1. / 2015. www.jakovlje.hr 26. veljače 2015.

Službeni glasnik izdaje Općina Jakovlje sa sjedištem u Jakovlju, Adele Sixta 2 Uredništvo: Adele Sixta 2, tel: 01/3351-887, fax: 01/3319-529, e-mail: [email protected]

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 1. Odluka o donošenju Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Općine

Jakovlje. - Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Općine Jakovlje.2. Odluka o ustrojavanju postrojbe civilne zaštite na području Općine Jakovlje.

AKTI OPĆINSKE NAČELNICE 1. Odluka o poticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju općine Jakovlje za 2015 . godinu. 2. Odluka o donošenju Plana nabave za 2015. godinu - Plan nabave za 2015.

S A D R Ž A J

Stranica Broj 1/2015.Službeni glasnik Općine Jakovlje2

Općina Jakovlje - Adele Sixta 2, Jakovlje

1

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Na temelju članka 28. Zakona o zaštiti i spa-šavanju (NN, broj 174/04, 79/08, 38/09 i 127/10) i članka 31. Statuta Općine Jakov-lje (Službeni glasnik Općine Jakovlje 2/13),

Općinsko vijeće Općine Jakovlje na 18. sjednici održanoj dana 24.02.2015. godine, donijelo je

O D L U K Uo donošenju Procjene ugroženosti stanovništva,

materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Općine Jakovlje

Članak 1. Donosi se Procjena ugroženosti stanovništva, mate-rijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Općine Jakovlje, izrađena od strane Planovi i procjene, j.d.o.o., Ognjena Price 34, Varaždin..

Članak 2. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kul-

turnih dobara i okoliša za područje Općine Jakovlje sastav-ni dio je ove Odluke.

Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službe-nom glasniku Općine Jakovlje.

Članak 4. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odlu-ka o donošenju Procjene ugroženosti stanovništva, mate-rijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Jakovlje, KLASA: 810-01/11-07, URBROJ: 238/11-01-11-1, od 16.06.2011. godine.

KLASA: 810-01/15-01/02URBROJ: 238/11-01/3-15-1Jakovlje, 24.02.2015.

PREDSJEDNIKOPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE JAKOVLJE

Stjepan Jagušt, v.r.

Procjenu ugroženosti izradila je tvrtka Planovi i Procjene j.d.o.o. koja je aktom DUZS Klasa: UP/I-053-02/13-01/32, Ur. broj: 543-01-04-01-14-9 od 28. ožujka 2014. g. proglašena «ovlaštenikom» te je temeljem Ugovora sklopljenog sa Općinom Jakovlje o izradi Procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja pristupila izradi istog.

Procjena ugroženosti dostavljena je DUZS-Područni ured za zaštitu i spašavanje Zagreb na uvid i suglasnost sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04,79/07, 38/09 i 127/10), te Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugro-ženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14, 67/14).Na procjenu ugroženosti dobivena je suglasnost DUZS-PU Zagreb dana 12. siječnja 2015. godine KLASA:810-03/14-03/03; URBROJ: 543-21-01-15-5.

Procjenu ugroženosti izradila tvrtka Planovi i Procjene j.d.o.o.:

Direktor:Nina Vidović, bacc.ing.admin.chris.

PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA ZA PODRUČJE OPĆINE JAKOVLJE.

StranicaBroj 1/2015. Službeni glasnik Općine Jakovlje 3


UVOD Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Općine Jakovlje razrađuju se moguća ugrožavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća, potrebna sredstva za zaštitu i spašavanje te njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju.

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Općine Jakovlje izrađuje se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04,79/07, 38/09 i 127/10) članka 29. stavak 1., alineja 1, te Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14, 67/14).

Temeljni dijelovi Procjene su:1. vrste, intenzitet, i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko- tehnološkihkatastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš,2. snage za zaštitu i spašavanje,3. zaključne ocjene ,4. zemljovidi. Podaci o položaju i karakteristikama područja za koje se izrađuje Procjena, podloga su zaprosuđivanja dijelova i dio su priloga Procjene. Općine Jakovlje u posebnom izvatku iz Procjene - „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređe-nja“,utvrđuje i propisuje preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirod-nih i tehničko – tehnoloških katastrofa i velikih nesreća stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je sastavni dio dokumenata prostornog uređenja Općine Jakovlje. Popis propisa i stručne literature korištenih u izradi procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih do-bara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Jakovlje

• Državni plan obrane od poplava, (NN, br. 84/2010)• Glavni provedbeni plan obrane od poplava (veljača 2014. godine)• Zakon o vodama, (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)• Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora, NN, br. 97/10 i 31/13• Zakon o prostornom uređenju, NN, br.153/13• Izvješće o stanju u prostoru za područje Općine Jakovlje – temeljem Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim

pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, NN, br. 48/14• Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke Županije 2008-2012, Sl. glasnik ZŽ, br. 22• Krajobrazna studija Zagrebačke Županije, prosinac 2013.• Prostorni plan uređenja Općine Jakovlje• Zakon o cestama, NN, br. 84/11, 22/13• Plan zaštite od požara Zagrebačke Županije• Plan zaštite od požara Općine Jakovlje• Plan zaštite okoliša Zagrebačke Županije• WEB GIS aplikacija Prostornog plana Zagrebačke Županije – izvor: službene Internet stranice Zavoda za prostorno

uređenje Zagrebačke Županije (www.zpuzz.hr 2013.)• Državni zavod za statistiku RH, Statistički ljetopis RH 2011., 2013.

Prilikom izrade Procjene, osim navedenog, korištene su metode neposrednog opažanja, analize, ispitivanja i kompa-racije, te je obavljeno klasificiranje, obrada i iskazivanje podataka.



PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE JAKOVLJE - USKLAĐIVANJE

ZG 012 Planovi i Procjene j.d.o.o. Stranica 7

1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO – TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ 1.1. PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE 1.1.1. Poplave a) Hidrološki pokazatelji – vodotoci, jezera i akumulacije koji mogu biti uzrok poplava Slivno područje rijeke Krapine proteže se od ušća u Savu kod Zaprešića prema sjeveru, s time da mu se sjeverna vododjelnica poklapa s područjem Bednje i Lonje, zapadna sa slivom Sutle, istočna s područjem Lonje, dok južna graniči s neposrednim slivom koji gravitira Savi. Veći pritoci s lijeve strane su dio lateralnog kanala Conec, potok Dedin (u koji utječe potok Kupina) i potok Bistra koji utječu u rijeku Krapinu, s desne strane veći pritoci su Luka, Lučelnica i Novodvorski potok. Cijelo područje Općine Jakovlje je ispresjecano bujičnim vodotocima, a na zapadnom dijelu općine nalaze se uređeni i lateralnim kanali što je vidljivo na zemljovidu u prilogu (Vodnogospodarski sustav, Odvodnja otpadnih voda i odlaganje otpada). Na području Općine nama akumulacija. b) Utjecaj na elemente kritične infrastrukture koji su od vitalnog značaja za područje Općine Jakovlje Zbog velike količine oborina u prosjeku dva puta godišnje dolazi do zatvaranja ŽC 3007 [ŽC2217 – Jakovlje – D. Bistra – Novaki Bistranski (ŽC2220)]. Radi se o postepenom plavljenju dijela ceste u dužini od cca 50 metara (ali na području općine Bistra), bez značajnijih razmjera i šteta po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš (na toj dionici ceste nema izgrađenih objekata). Promet se u vrijeme plavljenja preusmjerava na ŽC 3009 [Kupljenovo (ŽC2195) – Jakovlje (ŽC3007)] ili ŽC 3008 [Luka (ŽC2195) – Jakovlje - Kraljev Vrh – ŽC2220] na D1 [G. P. Macelj (gr. R. Slovenije) – Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin – Brnaze – Split D8)] (obilazak dulji cca 5000 metara). c) Opasnost od poplava rijeka i bujičnih voda

Prema podacima, svakih 6 do 7 godina plavljeno je područje između tih građevina, a pri višim vodostajima u koincidenciji sa zaobalnim vodama, te usporavanjem kroz željezničke-cestovne propuste, ugrožena su naselja Pojatno, Kupljenovo i Luka sa oko 2000 stanovnika. Navedena naselja na zapadu graniče sa općinom Jakovlje. Posljedice poplava:

• Može doći do štete na usjevima, ukoliko se voda predugo zadrži • Poplave mogu dovesti do pojave zaraznih bolesti (ljudi i životinja) • Može doći do onečišćenja vode za piće iz bunara • Povećanje broja štetočina – zmije, štakori…





d) Pregled ugroženih područja Na području Općine nema ugroženih naselja od poplava. Rijeka Krapina u slučaju većih poplava zahvaća poljoprivredne i šumske površine rubnih dijelova naselja Jakovlje, no ne u toj mjeri da bi onemogućila funkcioniranje Općine Jakovlje. Stambeni i poslovni objekti na ovom području nisu ugroženi. Područje Općine Jakovlje prema Državnom planu obrane od poplava (NN 84/10) pripada branjenom području (BP) 12 – područje malog sliva „Krapina - Sutla“ i sjeverni dio područja malog sliva Zagrebačko prisavlje – dionica C.12.1. rijeka Krapina – lijeva obala. Rijeka Krapina protječe područjem Općine čiji tok karakterizira djelomično izgrađeni desni nasip koji je potrebno rekonstruirati (podložan je podvirima, odnosno urušavanju) dok funkciju lijevog nasipa generalno obavlja tijelo ceste – tzv. zagorske magistrale (D-1). e) Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju

Za sve vodotoke (bujice, odvodne kanale i dr.) na području Općine, a u svrhu tehničkog održavanja vodotoka i radova građenja vodnih građevina treba osigurati inundacijski pojas (Zakon o vodama NN 153/09. , 130/11., 56/13., 14/14.).

Upravljanje i održavanje svih vodotoka su u nadležnosti Hrvatskih voda. U svrhu zaštite od bujica i njihovih erozijskih procesa potrebno je planirati i raditi: zaštitne vodne građevine (uređenja korita, izraditi kaskade), izvoditi zaštitni radovi (pošumljavanje, održavanje vegetacije, trasiranje, krčenje raslinja, čišćenje korita i sl.), te provoditi mjere zaštite (ograničavanje sječe, prikladan način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta i druge odgovarajuće mjere). Radi očuvanja i održavanja zaštitnih vodnih građevina te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima zabranjuje se:

• na zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, puštati i napasati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilima osim na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina,

• u uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje,

• u vodotoke odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava,

• betoniranje i popločenja dna korita. • graditi stambene i druge objekte u zoni propagacije vodnog vala

Redovitim održavanjem i tehničkim čišćenjem vodotoka vodni sustav može

funkcionirati uz smanjenu opasnost od plavljenja, te time i bez ugrožavanja obradivih površina, gospodarskih objekata i prometnica.





Izraditi kartografski prikaz: • zona plavljenja ( rijeka, bujica, vodnih valova), • zaštitne građevine izgrađene/neizgrađene (nasipi, retencije, oteretni kanali, propusti i

sl.), • zone plavljenja uslijed oštećenja na zaštitnim vodnim građevinama (nasipi, retencije,

oteretni kanali, propusti), • zone plavljenja uslijed prekoračenja koeficijenta sigurnosti zaštitnih vodnih građevina

obzirom na novonastale uvjete otjecanja u slivu, analizom kriterija nadvišenja izraziti potrebe rekonstrukcije zaštitnih vodnih građevina

• analiza potrebe izgradnje nasipa za sprječavanje poplava • kartografski prikaz usmjeravanje toka bujica

f) Hidrometeorološki uvjeti – vodostaj, led i prosječna godišnja količina padalina Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije karakteriziraju dva dobro odijeljena područja srednjih godišnjih količina oborine. Dijeli ih izohijeta od 1000 mm koja prolazi na sjeveru sjevernim rubom granice Grada Zagreba, zatim se spušta njegovom zapadnom granicom i tada skreće prema zapadu južnom stranom Samoborskog gorja. Istočno i južno od ove linije je orografski niže područje (0-200 m nadmorske visine) sa srednjim godišnjim količinama oborine od 800-1000 mm, a sjeverni rub Lonjskog polja ima i manje količine oborine od 700-800 mm godišnje. Zapadno od izohijete 1000 mm nalazi se orografski razvijenije područje Medvednice, Samoborskog gorja i Žumberka s količinama oborine pretežno između 1000 i 1250 mm na visinama od 100-700 m. Podaci Puntijarke indikator su da na vršnim dijelovima Medvednice količine oborine mogu biti i veće od 1250 mm. Samoborsko gorje također ima više od 1250 mm oborine godišnje na visinama iznad 500 m, a na Žumberku se prema granici sa Slovenijom može očekivati i više od 1500 mm godišnje. U nastavku je prikazan godišnji hod količine oborina na postaji Zagreb - Maksimir za razdoblje od 1961-1990., te za 2010. i 2012. godinu: Tabela 1. Godišnji hod količine oborina za razdoblje od 1961.-1990., 2010. i 2012. godinu siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

1961.- 1990. 46,4 42,0 55,8 63,6 78,7 100,1 83,4 94,6 79,3 69,2 81,2 58,0

2010. 84,1 67,3 45,7 63,3 97,5 103,8 52,5 141,1 194,7 35,5 113,4 61,0

2012. 19,4 26,3 4,5 51,3 81,8 127,9 56,3 9,8 120,0 85,4 112,4 66,0 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku RH, Statistički ljetopis RH 2011, 2013. godine





KOLIČINE OBORINA U VELJAČI 2014.

Slika 1. Količine oborina u veljači 2014. Izvor podataka: „Poplava u veljači 2014. godine na području Zagrebačke Županije i stanje sustava obrane od poplava“, Hrvatske vode Gornja slika prikazuje količine oborina koje su pale u cijeloj Hrvatskoj u veljači 2014. godine, a prema istoj je vidljivo da se Općina Jakovlje nalazi u ekstremno kišnom području. g) Zaštitna infrastruktura – nasipi i drugi zaštitni vodoprivredni objekti s pokazateljima o broju, vrstama i dimenzijama

Uređenje vodotoka i drugih voda obuhvaća: građenje, tehničko i gospodarsko održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za melioracijsku odvodnju, tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka i vodnog dobra, te druge radove kojima se omogućuju kontrolirani i neškodljivi protoci voda i njihovo namjensko korištenje.

Područje Općine Jakovlje prema Državnom planu obrane od poplava (NN 84/10)

pripada branjenom području (BP) 12 – područje malog sliva „Krapina - Sutla“ i sjeverni dio područja malog sliva Zagrebačko prisavlje. Branjeno područje 12 smješteno je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom zauzima 1.480 km2 na kojoj obitava oko 184.000 stanovnika. Vrlo raznolikog je reljefnog obilježja, smješteno između Maceljskoga gorja, Ivanščice, Varaždinskotopličkog gorja, Kalničkog gorja, Medvednice, rijeke Save i rijeke Sutle. Obuhvaća dva mala sliva; „Krapina-Sutla“ i „Zagrebačko Prisavlje“ te područja dviju županija: Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije (uključujući i općinu Jakovlje. Branjeno područje podijeljeno je na 7 dionica, od ćega samo jedna dionica obuhvaća Općinu Jakovlje.





Dionica C.12.1. Nizvodni početak dionice je na lijevoj obali rijeke Krapine uzvodno od naselja Ivanec Bistranski u km 1+950 rijeke Krapine. Nasip je izgrađen za zaštitu naselja Ivanec Bistranski i dijela zagorske magistrale koja nije u nasipu i okolnog poljoprivrednog zemljišta od velikih voda rijeke Krapine. Radovi na regulaciji Krapine, a bez zahvata na zaštiti melioracijskih površina od brdskih voda, započeti su početkom 50-ih godina. Kod prvih regulacijskih radova, na donjem toku Krapine, usvojen je kriterij dimenzioniranja proticajnog profila korita u nivou 10-godišnje velike vode, s izvedbom nasipa skromnih dimenzija. Izgradnjom Zagorske magistrale, odlučeno je, da trup ceste na dionici do Zaboka bude i lijevi nasip Krapine, te da proticajni profil osigurava zaštitu kolovoza magistrale od 100-godišnje velike vode rijeke Krapine. Kako se nisu nastavljali radovi na održavanju korita i inundacije, protočni kapacitet korita se stalno smanjivao. Početkom 80-tih godina ponovo se počelo s radovima na koritu i inundaciji. Kao podloge za proračun vodnih nivoa poslužili su snimljeni poprečni profili Krapine u toku 1984. Vodni nivoi računati su za slučaj postojećeg stanja za 100-godišnji povratni period, te za buduće stanje bez izgrađenih akumulacija. Karakteristike nasipa: kmn 10+850 - 12+250 (rkm 12+700 - 14+200) Visina nasipa od dna vodotoka do krune iznosi od 7.3 - 8,0 m, širina krune iznosi 3,5 - 4,0 m. nagib pokosa s vodne strane od 1:2 - 1:3. a sa zaobalne strane pokosa je 1:2. Nadvišenje krune nasipa nad budućom 100 g. V.V. iznosi 1,56 - 1.91 m, a iznad sadašnje max. vode 0,53 - 1.19 m. Kruna nasipa je izrazito neujednačene visine. Od km 10+800 do mosta za Kupljenovo (km 11+800) vožnja moguća po inundaciji ili po staroj asfaltnoj cesti. Na dionici se nalazi most na cesti Kupljenovo - Jakovlje (km 13+574 Krapine) s AVS Kupljenovo. Karakteristike nasipa: kmn 12+250 – 17+200 (rkm 14+200 – 19+295) Visina nasipa od dna vodotoka do krune iznosi od 5,4 - 7,8 m, Širina krune iznosi 3.5 - 4,0 m. nagib pokosa s vodne strane od 1:2 - 1:3, a sa zaobalne strane pokosa je 1:2. Nadvišenje krune nasipa nad budućom 100 g. V. V. iznosi 0,0 - 2,17 m. Kruna nasipa je izrazito neujednačene visine Do kraja dionice (km 17+200) vožnja moguća po staroj asfaltnoj cesti koja je izvedena u trupu nasipa. U km 14+450 nasip se spaja sa cestom Luka - Jakovlje. Pristupačan je iz naselja Jakovlje nizvodno i naselja Stubička Slatina sa uzvodne strane. Na dionici se nalazi most na cesti Luka - Jakovlje (km 16+283,5 Krapine). Potok Bistra 2: kmn 0+000 - 0+940 Lijevi nasip potoka Bistra II u dužini od 940 m, U km 0+400 nasip se spaja sa nasipom LK. Conec. Širina krune nasipa je 4,0 m sa pokosima 1:2. U km nasipa 0+150 nalazi se Čep profila 170x170 cm, u funkciji. Kartografski prikazi sektora i granica branjenih područja nalaze se pod točkom 4. „Zemljovidi“ ove Procjene.





h) Procijenjena veličina ugroženog područja i stupanj izgrađenosti površina – naseljenost, industrija, prometnice Ukupna površina ugroženog područja je cca. 12 km2. Na području potencijalno ugroženom od poplave nema stambenih, industrijskih ni gospodarskih objekta1

i) Lokacije kritične za formiranje ledenih barijera

.

Na području Općine ne postoje lokacije kritične za formiranje ledenih barijera. j) Statistički pokazatelji o najkritičnijim mjesecima u godini, proglašenim

elementarnim nepogodama, nastalim štetama Prema podacima u zadnjih 10 godina bujični vodotoci na području Općine nisu ugrožavali stanovništvo ni prouzročili velike materijalne štete2

1 Izvor podataka: Općina Jakovlje 2 Izvor podataka: Općina Jakovlje

. ZAKLJUČAK

Temeljem svega navedenog, odnosno analize podataka za razdoblje od 10 godina na području Općine, nema opasnosti od velikih i katastrofalnih poplava, koje bi svojim intenzitetom i učestalosti utjecale na funkcioniranje općine Jakovlje kao jedinicu lokalne samouprave i imale značajniji utjecaj na kritičnu infrastrukturu, stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. U prosjeku dva puta godišnje dolazi do postepenog plavljenja dijela ŽC 3007 [ŽC2217 – Jakovlje – D. Bistra – Novaki Bistranski (ŽC2220)] na nenaseljenom dijelu bez ugrožavanja stanovništva, a u vrijeme zatvaranja navedene dionice ceste postoje alternativni pravci (obilazak u dužini od cca 5000 metara).





1.1.2. Potresi

• Seizmičke karakteristike terena i rizici po život ljudi i materijalna dobra

Potres je prirodna pojava prouzročena iznenadnim oslobađanjem energije u zemljinoj kori i dijelu gornjega plašta koja se očituje kao potresanje tla. Prema seizmološkoj karti (MCS) za povratni period od 500 godina, područje Općine Jakovlje nalazi se u VIII seizmičkoj zoni.

Slika 2. Karta potresnih područja Izvor podataka: Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta





• Utjecaj na elemente kritične infrastrukture koji su od vitalnog značaja za područje

Općine Jakovlje Potres intenziteta VIII. stupnja MCS prouzročiti će veća oštećenja na objektima za

stanovanje u naselju Jakovlje gdje je smješteno općinsko središte, i oštećenja na objektima za prijenos plina, nafte i električne energije te objektima telekomunikacije koja bi za posljedicu imala prekid u opskrbi. Uz navedena oštećenja na komunalnoj infrastrukturi moguća su i određena oštećenja na objektima prometne infrastrukture (ceste, mostovi, vijadukti, nadvožnjaci) koja mogu otežati provedbu aktivnosti na pružanju pomoći u otklanjanju posljedica i uspostavi redovitog života na pogođenim područjima. Isto tako, potres bi mogao prouzročiti veća oštećenja na sustavu za distribuciju vode kao posljedica puknuća glavnih i magistralnih cjevovoda uz mogućnost zarušavanja bunara kojim se za opskrbu vodom koristi određen broj domaćinstva na području Općine.

Proizvodnja i distribucija električne energije

Mogući prekidi distribucije električne energije zbog oštećenja transformatorskih stanica i dalekovoda. U slučaju potresa od VIII stupnjeva, objekti (transformatorske stanice, dalekovodi ) pretrpjeli bi određena manja oštećenja jer za takve objekte postoji zakonska obveza projektiranja u skladu sa procjenom maksimalnog intenziteta potresa, odnosno, sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju. Posebno otežavajuće djelovao bi potres u periodu zime i snijega, što bi povećalo potrebito vrijeme intervencija.

Opskrba vodom

Ukoliko bi došlo do takvog potresa došlo bi do pucanja cjevovoda i vodosprema Kraljev Vrh (prilog Zemljovidi; Vodoopskrba) što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine. Može doći i do urušavanja individualno kopanih bunara.

Prehrana (proizvodnja, skladištenje, distribucija)

Postoji opasnost od rušenja pojedinih objekata za uzgoj stoke, te samim time i stradavanja određenog broja stoke što bi ostavilo znatne materijalne posljedice po stanovništvo Općine koje se bavi uzgojem. Ukoliko dođe do stradavanja većeg broja stoke, postoji opasnost od pojave zaraznih bolesti. U slučaju razornog potresa može doći do oštećenja ili urušavanja objekata u kojima se nalaze trgovine prehrambenim namirnicama, ali s obzirom da kućanstva na području općine imaju zalihe hrane za određeni period, to neće imati značajne posljedice po stanovništvo ni funkcioniranje Općine

Javno zdravstvo

Procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba( sprječavanje zaraza i epidemija, DDD). Ukoliko bi došlo do urušavanja ambulante biti će neophodno izmještanje iste sa ljudstvom i sredstvima na novu lokaciju. Obzirom na dobru prometnu povezanost, kao i blizinu većih mjesta u neposrednoj blizini općine funkcioniranje javnog zdravstva, odnosno pružanje usluga po stanovništvo neće biti uskraćeno.

Energetika (prirodni plin, nafta)

Štetne posljedice mogu nastupiti isključivo u slučaju razornih potresa čime bi došlo do prekida opskrbe plinom. Plinovodi su projektirani sa pojačanim faktorom sigurnosti i obzirom da se radi o ukopanoj infrastrukturi nisu izloženi direktnom utjecaju vanjskih faktora, odnosno zaštićeni su, a trasa plinovoda ne prolazi kroz područja koja su podložna odronima i klizanju. Prekid opskrbe plinom u zimskim danima može bitno utjecati na sve stanovnike Općine zbog toga što je plin osnovni energent za grijanje. Period popravka ovisio bi od brojnosti oštećenja i periodu godine (snijeg i hladnoće znatno produžuju vremena intervencije).

Telekomunikacije

Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom. Interventne i mobilne ekipe operatera (HT i drugi) imaju više pokretnih baznih stanica koje se komutiraju radio-putem te bi sustav pokretne telefonije bio uspostavljen u roku od 6-18 sati.





Promet

Projektirana infrastruktura premašuje potrebe procijenjenog intenziteta potresa. Predviđena snaga potresa neće imati značajnije štetne posljedice na promet odnosno prometne pravce. Moguća su manja oštećenja na cestama kao i na cestovnom mostu i višerazinskim raskrižjima i prijelazima (prilog Zemljovidi; Promet). Doći će do otežanog odvijanja prometa zbog urušavanja dijelova stambenih i gospodarskih objekata na prometnice.

Financijske usluge

Dio poslovnog prostora Pošte mogao bi biti oštećen za redovno poslovanje, a mogući prekidi modemskih veza bankomata ili oštećenja prometnica (onemogućena nadopuna bankomata) reducirali bi financijske usluge. Za očekivati je da će barem dio kapaciteta financijskih usluga biti dostupan.

Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti

Sukladno očekivanim učincima potresa i starosti objekata (protupotresna gradnja je bila zastupljena na tadašnjim spoznajama) kod identificiranih objekata, moguća su oštećenja pa i rušenja crkava i poklonaca.

• Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu. Projektiranje, proračun i konstruiranje armirano-betonskih konstrukcija zgrada i inženjerskih objekata se kod nas računa prema Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (SL 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90 u daljem tekstu HRN). Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima. Iz Pravilnika o mjerama zaštitite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju (Sl. list broj, 29/83., 36/85. i 42/86.) treba preuzeti: • članak 25. st. 1.: - Međusobni razmak stambenih, osim objekata niske stambene

izgradnje, odnosno poslovnih objekata ne može biti manji od H1/2 + H2/2 +5m, gdje je H1 visina vijenca jednog objekta, a H2 visina vijenca susjednog objekta pod uvjetom da krovište nema nagib veći od 60º, a sljedeća uvučena etaža da ne prelazi liniju nagiba od 45º.

• članak 25. st. 4.: - Izgrađivati se mogu samo otvoreni blokovi koji imaju najmanje dva otvora čija širina ne može biti manja od H1/2 + H2/2 +5m,

• članak 28.:- Neizgrađene površine za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva moraju biti udaljene od susjednih objekata najmanje za polovinu visine (H/2) tih objekata. Veličina neizgrađene površine iz stavka 1. Ovog članka ne može biti manja od st./4 računano u m2, gdje je St broj stanovnika.

• članak 34. st. 2: - Uvjeti uređenja prostora za građevnu parcelu moraju sadržavati i stupanj seizmičnosti područja u kojem se parcela nalazi.

Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koji koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. U građevinama društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.





• . Ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevinski materijal te gustoću naseljenosti Procijenjeni maksimalni intenzitet potresa na području Općine Jakovlje može imati

razmjere katastrofe ili velike nesreće. Zbog konfiguracije terena, vrste gradnje, gustoće naseljenosti, cestovne povezanosti i gospodarskih aktivnosti najviše unesrećenih i najveće štete očekuju se u naselju Jakovlje. Veće količine građevinskog otpada, zbog zgusnute gradnje i gotovo spojenih objekata, očekuju se u samom centru naselja Jakovlje.

Procijenjeni intenzitet potresa na području Općine ne predviđa kompletno rušenje objekata procjenjuje se da će većina objekata novije gradnje imati oštećenja na krovnim konstrukcijama i oštećenja na zidovima što može uzrokovati urušavanje dijela objekta.

Za očekivati je i pucanje većine prozora što uzrokuje ozljeđivanje stanovništva koje se nalazi u i oko objekata. Zbog urušavanja dijela starijih objekata, crjepova i prozorskih stakala očekuju se problemi u odvijanju prometa jer se materijal nalazi na prometnicama i pristupnim putovima, ali količina građevinskog otpada ne zatrpava prolaze.

NASELJE BROJ KUĆANSTAVA

BROJ ČLANOVA KUĆANSTVA

RABLJENI GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Jakovlje 837 2572 Pretežito tip B i tip C Igrišće 240 731 Pretežito tip A i tip B

Kraljev Vrh 199 627 Pretežito tip A i tip B Prilikom analiza posljedica potresa određenog stupnja intenziteta po MCS ljestvici na objekte područja općine Jakovlje, isto se može vršiti na više načina, a jedan od njih je i uz pomoć Ljestvice makroseizmičkog intenziteta po MCS ljestvici pri čemu je nužno izvršiti klasifikaciju građevina prema tipovima A, B i C.

Klasifikacija građevina Tipovi građevina

Opis građevina

Tip – A Zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline; takvih zgrada na području Općine je oko 20 %

Tip – B Zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena; takvih zgrada na području Općine je oko 65 %

Tip – C Zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne zgrade, dobro građene drvene zgrade; takvih zgrada na području Općine je oko 15 %

Temeljem statističkih pokazatelja iz popisa stanovništva iz 2011. a vezano uz starost

izgradnje stambenih objekata, kao i izdanih građevinskih dozvola u Jedinstvenom upravnom odjelu općine Jakovlje, na području općine u pravilu je zastupljena gradnja tipa B prema procjeni u 65 % slučajeva, dok su objekti tipa A zastupljeni oko 20 %, a tipa C sa 15 %. Naime, prema podacima dobivenim u općini Jakovlje, struktura stambenih objekata po naseljima je slijedeća:





Tabela 2. Ugroženost pojedinih područja obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal Redni broj

Naselje Broj zgrada određene vrste gradnje*

A B C Ukupno 1. Igrišće 79 256 59 394 2. Jakovlje 215 698 161 1 074 3. Kraljev Vrh 60 190 43 293

SVEUKUPNO 354 1 144 263 1 761 *Izvor podataka: popis stanovništva 2011. Klasifikacija oštećenja građevina Stupanj oštećenja Opis oštećenja 1. Lagana oštećenja -sitne pukotine u žbuci,

-otpadanje manjih komada žbuke 2. Umjerena oštećenja -male pukotine u zidovima,

-otpadanje većih komada žbuke, -klizanje krovnog crijepa, -pukotine u dimnjacima:otpadanje dijelova dimnjaka

3. Teška oštećenja -široke i duboke pukotine u zidovima, -rušenje dimnjaka

4. Razorna oštećenja -otvori u zidovima, -rušenje dijelova zgrade, -razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, -rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune

5. Potpuno rušenje -potpuno rušenje građevina Za izračun mogućeg broja zatrpanih, kao i količine otpadnog materijala do kojega će doći uslijed rušenja ili oštećenja određenog broja objekata, najčešće se koristi matrica izračuna Aničić-Radić iz 1990. godine. Iz dolje navedenih tabela proizlaze posljedice po stanovništvo i objekte a temeljem podataka dobivenih u općini Jakovlje k ao i iz računskog modela o izračunu oštećenja objekata, te sukladno tome i potencijalnom broju žrtava u istima. Na području Općine evidentirana su prema popisu stanovništva iz 2011. godine 1 761 stambena objekata od čega je 1 434 stanova za stalno stanovanje dok 327 stambenih jedinica otpada na objekte za odmor, stanove u kojima se odvija djelatnost, privremeno nenastanjene objekte te napuštene stanove. Tabela 3: Prikaz oštećenja na građevinama po tipu građenja i postotku mogućeg oštećenja (matrica)

R/B Stupanj oštećenja

Zidane zgrade

Tip I

Zidane zgrade s armirano

betonskim serklažima

Tip II

Armirano betonske skeletne zgrade

Tip III

Zgrade s armirano

betonskim nosivim zidovima

TIP IV

Skeletne zgrade s armirano

betonskim nosivim zidovima Tip V

Gra

đevi

nska

št

eta

u %

1. Nikakvo 8 % 50% 15% 5 % 15% 0 2. Neznatno 10% 25% 25% 70% 20% 6 3. Umjereno 30% 15% 35% 25% 50% 20 4. Jako 45% 10% 17% 15% 40 5. Totalno 4 % 6% 62 6. Rušenje 3 % 2% 100

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992.





Objekti na području Općine razvrstani su prema tipu gradnje (Tip I; Tip II; Tip III;Tip IV; Tip V;) s napomenom da je tip I jednak tipu A, tip II jednak tipu B dok su tipovi III,IV i V objedinjeni u tipu C. Temelj za izračun pojedinih kategorija na području Općine je podatak dobiven od općine Jakovlje o broju objekata u pojedinim kategorijama, odnosno tipovima. Na području općine nalazi se 1 761 objekta za stalno ili povremeno stanovanje.3

20 % zidane zgrade Tip I – 354 objekta

65 % zidane zgrade Tip II – 1 144 objekta 4 % zidane zgrade Tip III - 69 objekta 8 % zgrade sa sustavom armirano-betonskih nosivih zidova Tip IV – 141 objekta 3 % skeletne zgrade sa sustavom armirano-betonskih nosivih zidova Tip V- 53 objekta

Tabela 4: Zidane zgrade Tip I ( 20% od ukupnog broja objekata ili 354 objekata). Stari objekti. Ukupno: 354

objekta STUPANJ OŠTEĆENJA

Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje Broj objekata 28 35 106 160 14 11 Građevinska

šteta u % 0 6 20 40 62 100

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143 Tabela 5: Zidane zgrade Tip II sa armirano-betonskim serklažima (65% od ukupnog broja objekata ili 1 144 objekata). Građene od 1962 do 1990. Ukupno: 1 144



šteta u % 0 6 20 40 62 100

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143 Tabela 6: Zgrade Tip III armirano-betonski skeletni objekti (4% od ukupnog broja objekata ili 69 objekata).

Ukupno: 69 objekta

STUPANJ OŠTEĆENJA Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje

Broj objekata 10 18 24 12 4 1 Građevinska

šteta u % 0 6 20 40 62 100

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143 Tabela 7: Zgrade Tipa IV Sustav armirano-betonskih nosivih zidova (8% od ukupnog broja ili 141 objekata). Ukupno: 141



šteta u % 0 6 20 40 62 100

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143

3 Izvor podataka: DZS-Popis stanovništva 2011.





Tabela 8: Skeletne zgrade Tip V sa armirano-betonskim nosivim zidovima (3% od ukupnog broja objekata ili 53 objekta)

Ukupno: 53 objekta

STUPANJ OŠTEĆENJA4 Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje

Broj objekata 8 11 27 7 0 0 Građevinska

šteta u % 0 6 20 40 62 100

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143 Tabela 9: Zbirni broj građevinskih objekata prema stupnju oštećenja i građevinskoj šteti Ukupno: 1 761



šteta u % 0 6 20 40 62 100

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143 Podaci u gornjim tablicama, odnosno prikaz stupnjeva oštećenja i građevinske štete prema kategorijama gradnje temeljeni su na matrici za izračun oštećenja na građevinama po tipu građenja i postotku mogućeg oštećenja za procijenjeni intenzitet potresa od VIII stupanja MCS ljestvice. Izračun broja poginulih i ozlijeđenih temelji se na broju svih objekata (worst case). U prosjeku u svakoj stambenoj jedinici živi 2.23 stanovnika (3 930 stanovnika / 1 761 stambenih jedinica). Tabela 10: Posljedice potresa VIII stupnja MSK na građevinske objekte Tipa I - V i ljude

Ukupno: 1 761 objekata

3 930 stanovnika

STUPANJ OŠTEĆENJA

Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje

Broj objekata 625 449 364 293 18 12 Broj stanovnika 1 393 1 001 811 653 40 26 Poginuli u % 0 0 0 0,25 1 20 Ranjeni u % 0 0 1 2 10 100 Zatrpani u % 0 0 1,3 4 8.5 100 Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143 *Razlika od 6 stanovnika nastala je zbog zaokruživanja sa 2.23168 na 2.23 st. po stambenoj jedinici 4 Šteta na stambenom fondu izražava se postotkom uništenosti stambenog fonda naspram početnog stanja (preko broja zgrada izraženog postotkom koji obuhvaća ukupan broj zgrada) a izračunava se prema formuli: n m (PU) = ∑ B 1 · ( ∑ C ij · G ij ) i = 1 j = 1 gdje je: - (PU) postotak uništenosti stambenog fonda, - B postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada određene stambene zone, - C postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava (prikazana matrica), - G postotak građevinske štete koji odgovara pojedinom stupnju oštećenja u odnosu prema vrijednosti objekata istog konstruktivnog sustava (prikazana matrica – Aničić i Radić 1990.), - i konstruktivni sustav (A,B,C,D,E), - j stupanj oštećenja (1,2,3,4,5,6), - n = 5, - m = 6.





Tabela 11: Zbirni prikaz (domicilno stanovništvo)

Ukupno: 1 761 objekata

3 930 stanovnika

STUPANJ OŠTEĆENJA5

Nikakvo Neznatno Umjereno Jako Totalno Rušenje

Broj objekata 625 449 364 293 18 12 Broj

stanovnika 1 393 1 001 811 653 40 26

Poginuli u % 0 0 0 0,25 1 20 Ranjeni u% 0 0 1 2 10 100

Zatrpani u % 0 0 1,3 4 8,5 100 Poginuli 0 0 0 1,63 0,4 5,2 7 Ranjeni 0 0 8,1 13,06 4 26 43 Zatrpani 0 0 11 26,12 3,4 26 66

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143 Procjena količine građevinskog otpada Na temelju proračuna građevinskih šteta može se odrediti količina građevinskog otpada6 i domet ruševina7

5 Broj ranjenih izračunava se prema formuli: n m (BR) = A ∙ ∑ B 1 · ( ∑ C ij · D ij ) i = 1 j = 1 Broj poginulih izračunava se prema formuli: n m (BP) = A ∙ ∑ B 1 · ( ∑ C ij · E ij ) i = 1 j = 1 gdje je: - BR broj ranjenih osoba, - BP broj poginulih osoba, - A ukupan broj osoba koji žive na nekom području, - B,C kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu, - D postotak ranjenih za to oštećenje i u tom konstruktivnom sustavu - E postotak poginulih za to oštećenje i u tom konstruktivnom sustavu - i,j,m,n kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu 6 Izračun količine nastalog građevinskog otpada izračunat je prema USACE, FEMA – IS – 632 7 Člank 11. stavak 1. podstavak 2. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju u uređivanju prostora (NN broj: 29/83) Domet rušenja objekata prema proračunu: d = 0,5 H ili H/2 d = domet ruševina H = visina objekta (od srednje kote terena do vijenca, u metrima) Građevne čestice čija je visina 4,0 m (katnost P) H = 4,0 m d = 0,5 x 4,0 = 2,0 m Građevne čestice čija je visina 10,0 m (katnost P+2k) H = 10,0 m d = 0,5 x 10,0 = 5,0 m Građevne čestice čija je visina 10,5 m (katnost P+2+N) H = 10,5 m d = 0,5 x 10,5 = 5,3 m Građevne čestice čija je visina 11,0 m (katnost Po+P+2k+Pk ili Po/S+P+2k+Pk) H = 11,0 m d = 0,5 x 11,0 = 5,5 m Građevne čestice čija je visina 13,5 m (katnost P+3k+N* ili S+P+3k+N*)

. Otpad će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE).





Količina ovog otpada važna je zbog dimenzioniranja i određivanja područja gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Proračunom u tablici 11 utvrđeno je da će u Općini Jakovlje doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja kod 30 objekta. Kako su to uglavnom jednokatni objekti količina otpada se proračunava: Jedan jednokatni objekt prosječnih gabarita 8m L* 8 m W * 6m H ima (L* W* H) / 0,02831685 / 27= -------------- 0,7645549m³ * 0,33 = ------------- m³ građevinskog otpada, pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima (8*8*6 )/ 0,02831685 /27 = 502,25 * 0,7645549* 0,33 =126,71 m³ otpada Za 30 objekta ukupna količina građevinskog otpada iznosi 3 801 m³. Od ukupne količine građevinskog otpada prema USACE, predviđa se; 30% drvene građe 70% ostalo (42% gorivi materijal, 43% kamen, beton i žbuka i 15% metal).

Dakle od ukupno 3 801 m³, 1 140 m³ će biti drvene građe, 1 117 m³ će biti gorivog raznog materijala, 1 144 m³ građevinskog otpada (kamen, beton, žbuka), a 399 m³ će biti metala. Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine oko 1 700 m². U slijedećim izmjenama i dopunama prostornog plana potrebno je navedeni prostor predvidjeti i ucrtati u kartografskom prikazu namjene prostora. U slučaju potresa intenziteta Vº - VIIº MCS skale što je u realnoj procjeni moguće, došlo bi od laganih pa do umjerenih oštećenja kamenih kuća, dok bi za ostale objekte u starim dijelovima općine moglo doći samo do laganih oštećenja. Može biti ugroženo oko 5% stanovnika i to uglavnom zbog nastanka panike u zatvorenim prostorima.

• Učestalost, intenziteti i epicentri potresa zadnjih 100 godina na području Općine

Jakovlje

Podaci o učestalosti potresa intenziteta (ºMCS) na području Općine Jakovlje za razdoblje od 1879. do 2003. godine za sada nam nisu poznati, pa su prikazani podaci za najbliže gradove: Tabela 12. Prikaz učestalosti potresa na području najbližih gradova

Red. broj Grad / naselje Čestina intenziteta(°MCS)

VI VII VIII 1. Samobor 8 3 -

2. Zaprešić 11 2 1

3. Sveti Ivan Zelina 15 - 1 Izvor podataka: Geofizički zavod PMF Zagreb

H = 13,5 m d = 0,5 x 13,5 = 6,8 m Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara Gdje je: - Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti; - H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj, - H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj. Ako su zgrade okrenute zabatima računaju se visine do krovnog sljemena.





• Seizmološka karta za povratni period za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina

Za određivanje maksimalnog intenziteta potresa za područje Republike Hrvatske koristi se "Privremena seizmološka karta SFRJ" od 1982. U "Seizmološkoj karti SFRJ" od 1987. prikazani su očekivani intenziteti potresa za razdoblja od 50, 100, 500, 1000 i 10 000 g. s vjerojatnošću pojave od 63 %.

Seizmološka karta za povratni period T=50 god. Seizmološka karta za povratni period T=100 god.

Seizmološka karta za povratni period T=200 god. Seizmološka karta za povratni period T=500 god.

- JAKOVLJE

LEGENDA 8° - Područje maksimalnog intenziteta 8° MSK





• Spašavanje iz ruševina (broj potrebnih ljudi za spašavanje i MTS-a)

Spašavanje iz ruševina podrazumijeva niz postupaka i radnji izvedenih pojedinačno ili organizirano a u smislu pronalaženja, izvlačenja i pružanja prve pomoći nastradalima. Cilj spašavanja u osnovi je smanjenje ljudskih žrtava i očuvanje materijalnih dobara ugroženih ruševinama. Obzirom na predviđeni broj zatrpanih, kao i izračun obima rušenja pojedinih objekata nužno je predvidjeti broj potrebnih ljudi koji će se uključiti u spašavanje zatrpanih. Parametri koji određuju izračun broja spasioca su slijedeći:8

za plitko i srednje zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno 2 radna sata jednog čovjeka uz upotrebu osobne i lake opreme za spašavanje

za duboko zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno utrošiti 20 radnih sati jednog čovjeka uz upotrebu specijalnih radova i građevinskih mašina.

Spašavanje se u pravilu mora provesti u 2-3 dana (što je procijenjeni optimum preživljavanja zatrpanih u ruševinama). Izračun se vrši po formuli S= T/t x a pri čemu je T ukupan broj radnih sati, t je vrijeme potrebno da se izvrše akcije spašavanja iz ruševina nakon njihovog nastanka, a a označava broj smjena tijekom 24 sata. Obzirom da je izračunato da će na području općine Jakovlje biti 37 plitko i srednje zatrpanih osoba (37x2 sata) i 29 duboko zatrpanih osoba (29x20 sati), a iz spasilačke prakse9

8 Izvor podataka: „Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u izvanrednim situacijama „R. Stojaković 9 Izvor podataka: B. D. Phillips: Disaster recovery

poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa. Zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja ljudi koji će pomoći pri spašavanju iz ruševina, računa za ovaj period. S=654/48x3 S=41 osoba koje će sudjelovati u spašavanju iz ruševina Ako se radi u tri smjene treba 41 osoba koje će sudjelovati u spašavanju iz ruševina da bi se, najkasnije u 2 dana spasili svi zatrpani. No, ako se zatrpani žele što prije spasiti, što bitno povećava šansu da prežive u slučaju povreda, tada treba promijeniti varijablu t na najviše 1 dan (24 sata), pa dolazimo do slijedećeg broja ljudi koji će pomoći pri spašavanju iz ruševina: S=654/24x3 S= 82 osobe koje će sudjelovati u spašavanju iz ruševina Isti bi predviđeni broj zatrpanih trebali izvući iz ruševina unutar 24 sata od trenutka rušenja, uz upotrebu osnovne opreme i građevinskih strojeva. Obzirom da se procijenjena brojka potrebnih ljudi koji će pomoći pri spašavanju iz ruševina bazira na mnoštvu pretpostavki koje su promjenjive dobro je utvrditi donju i gornju granicu broja istih, pa u okviru toga, prema stvarno raspoloživim snagama odrediti vrijeme, smjene i dinamiku spašavanja.





Za područje općine Jakovlje, obzirom na mogući stupanj potresa te obim rušenja i izračunatog broja zatrpanih potrebno je od 40-80 osoba koje će sudjelovati u spašavanju iz ruševina. Što se tiče potrebite mehanizacije ona se izračunava temeljem izračunate količine građevinskog otpada (3 801 m³) kao i mogućeg broja srušenih objekata. U prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem. Tih 20% građevinskog otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih. Sukladno tome treba ukloniti oko 760 m³ otpada. Svaki kamion kiper kapaciteta 10 m³ može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na deponij. Za prijevoz predviđene količine otpada potrebno je oko 3 kamiona (kako jedan ne bi bio u upotrebi 24 sata a i zbog brzine odvoženja, sigurnosti i mogućnosti upotrebe na raznim lokacijama predlažemo da se za potrebe odvoženja građevinskog otpada osiguraju 4 kamiona-kipera). Potrebno je također osigurati 2 autodizalice, 2 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona.

• Posljedice potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne, industrijske i druge objekte korištenjem MCS ljestvice

Intenzitet Opis Ustrojstvo ljestvice

VIII Razorna oštećenja zgrada

ljudi i njihova okolina

Opći strah i pojedinačno panika; uznemirenost osječaju osobe u automobilima u pokretu. Ponegdje se lome grane stabala. I teži namještaj se ponekad pomiče. Neke viseće svjetiljke su oštećene.

građevine

U mnogim zgradama tipa C oštećenja 2. stupnja, u pojedinim 3. stupnja. U mnogim zgradama tipa B oštećenja 3. stupnja, u pojedinim 4. stupnja. U mnogim zgradama tipa A oštećenja 4. stupnja, u pojedinim 5. stupnja. Spomenici i kipovi se pomiču. Nadgrobni kameni se prevrću. Ruše se kamene ograde.

priroda

Mali odroni u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim nagibom; pukotine u tlu dosežu nekoliko centimetara. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad se presušeni zdenci pune vodom ili postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima.

Karakteristike potresa od IX. do XII. stupnja MCS ljestvice nisu opisane, jer su takvi potresi na području Općine malo vjerojatni. Iz navedenih pregleda vidljivo je da će potres intenziteta VIIIº po MCS ljestvici imati utjecaj na samo mijenjanje prirodne konfiguracije terena, no neće imati direktan utjecaj na pogibanje velikog broja ljudi. U svakom slučaju može posredno izazvati zatrpavanje, te na taj način i stradavanje određenog broja osoba, napose u objektima tipa A kod kojih može doći do oštećenja 5. stupnja, odnosno do potpunog rušenja građevina.





• Posljedice koje potresi mogu izazvati po stanovništvo s obzirom na gustoću naseljenosti, vrste objekata i intenzitet potresa, doba dana i dr.

oko 66 zatrpanih osoba od čega 11 plitko zatrpanih, oko 26 srednje zatrpanih i te oko 29 duboko zatrpanih osoba

ranjeno će biti oko 43 a poginulih oko 7 osoba najgušće naseljeno područje je naselje Jakovlje, te se na ovom području očekuje

najveći broj žrtava uslijed potresa u tabeli 13. prikazan je popis objekata u kojima boravi veći broj ljudi sa maksimalnim

kapacitetom osoba koje se u danom trenutku mogu zateći u istima: Tabela 13. Pregled objekata u kojima boravi veći broj ljudi na području Općine Jakovlje

R/B NAZIV OBJEKTA LOKACIJA KAPACITET 1. Crkva Sv. Tri Kralja, Kraljev Vrh Školska ulica 4, Kraljev Vrh, Jakovlje 100 2. Župni dvor, Kraljev Vrh Školska ulica 4, Kraljev Vrh, Jakovlje 100 3. Osnovna Škola Jakovlje Stubička cesta 2, Jakovlje 300 4. Područna škola Kraljev Vrh Školska ulica 3, Kraljev Vrh, Jakovlje 50 5. Područna škola Igrišće Igriška ulica 1, Igrišće, Jakovlje 50 6. Dječji vrtić „Bambi“ Jakovlje Adele Sixta 2, Jakovlje 50 7. Ambulanta opće medicine i

stomatološka ambulanta u Jakovlju Stubička cesta 4, Jakovlje 70

8. NK „Dinamo“ Zagrebačka 81, Jakovlje 200 9. NK „Igrišće“ Dugi Konec 8, Igrišće, Jakovlje 200

10. NK „Vrh“ Turistička 6, Kraljev Vrh, Jakovlje 200 11. Vatrogasni dom Igrišće Gajeva 81, Igrišće, Jakovlje 100 12. Vatrogasni dom Jakovlje Adele Sixta, Jakovlje 150 13. Vatrogasni dom Kraljev Vrh Školska 1, Kraljev Vrh, Jakovlje 120 14. Lovački dom Igrišće Dugi Konec 2, Igrišće, Jakovlje 90 15. Lovački dom Kraljev Vrh Turistička 15, Kraljev Vrh, Jakovlje 50

Izvor podataka: Općina Jakovlje

ZAKLJUČAK Uzevši u obzir sve činjenice, mogućnosti i procijenjene vjerojatnosti na području općine Jakovlje najugroženije naselje je Jakovlje, gdje će u slučaju jačeg potresa (VIIIº M CS) biti ugrožen najveći broj ljudi ali i objekata kritične infrastrukture koji su od vitalnog značaja za Općinu. Sama cestovna povezanost naselja je dobra te postoje alternativni pravci za opskrbu i/ili evakuaciju stanovništva. Procijenjeni maksimalni intenzitet potresa za područje općine može imati razmjere katastrofe ili velike nesreće. U najgorem slučaju izbijanja potresa doći će do pogibije oko 7, te ranjavanja oko 43 osobe. Zatrpanih će biti oko 66 (11 plitko, 26 srednje i 29 duboko zatrpanih osoba). Za potrebe spašavanja zatrpanih potrebno je osigurati od 40 do 80 spasitelja, 4 kamiona (kipera) te 2 autodizalice, 2 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona.





1.1.3. Ostali prirodni uzroci10

• Statistički pokazatelji sušnih razdoblja za posljednjih 10 godina

1.1.3.1. Suše

Suša tj. nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može biti meteorološka ili hidrološka, a može biti i kombinacija tih dvaju oblika. Meteorološka suša je nedovoljna količina ili potpuni izostanak oborina na nekom području tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Hidrološka suša nastaje kao posljedica meteorološke suše, s određenim faznim pomakom, a očituje se smanjenjem udjela vlage u tlu, padom razine voda tekućica i stajačica ispod višegodišnjeg prosjeka, a ako duže potraje i padom razine podzemnih voda. Čimbenici koji utječu na intenzitet suše su: vrijeme pojave, njeno trajanje, faza vegetacije, visoke temperature zraka i tla, snažni vjetar i niska relativna vlaga. U mjerama zaštite od suše i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja okolnih poljoprivrednih površina.

U dolje navedenoj tablici prikazana je mjesečna i godišnja količina padalina u razdoblju od 1981-2000. godine, no isti trend se prenosi i u kasnijim godinama uz još izraženije ekstremne vrijednosti koje su uzrokovale nastanak suša ili poplava.

Tablica 14: Broj dana bez oborine MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINE

SRED 22.5 19.5 20.8 17.2 17.5 16.0 20.4 21.2 19.3 19.9 18.7 19.8 232.7 STD 3.5 3.9 3.0 2.7 3.7 3.6 3.0 3.3 4.9 4.7 4.9 4.3 11.5 MIN

15 11 14 12 11 9 13 16 10 8 9 13 208 MAKS 29 26 25 23 23 24 25 28 26 28 27 28 256 Izvor: Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Zagrebačke županije i grada Zagreba

• Broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog suše u prethodnih 10 godina

U tabeli 15 iskazani su podaci o proglašenim elementarnim nepogodama na području Općine prema mjestu, vremenu i materijalnim štetama za period od proteklih deset godina. Tabela 15: Pregled elementarnih nepogoda prema vrsti, mjestu, vremenu i iznosu štete

R BR VRSTA NEPOGODE MJESTO VRIJEME IZNOS UKUPNE

ŠTETE (kn) 1 SUŠA općina Jakovlje 2007. 125.480,04 2 SUŠA općina Jakovlje 2011. 116 742,30 3 SUŠA općina Jakovlje 2012. Nema procjene štete


10 Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod RH Služba meteoroloških istraživanja i razvoja Odjel za istraživanje i modeliranje atmosferskih procesa Odjel za agrometeorologiju Izmjene i dopune studije meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti RH od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, Zagreb, prosinac 2011.





Posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke: poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u težim

slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture, vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, uvode se redukcije, zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, čak i manje količine opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teže posljedice.

Na cijelom području Općine mogu se očekivati smanjeni prinosi na poljoprivrednim kulturama (žitarice, povrće i voće) uslijed čega dolazi do proglašenja elementarnih nepogoda.

• Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju U mjerama zaštite od suše primjenjuju se uglavnom tri metode; selekcijsko-generička, geografsko zoniranje i agrotehničke mjere. Cilj agrotehničkih mjera jest povećati opskrbu biljaka vlagom. Najuspješnija i najpouzdanija metoda u borbi protiv suše je navodnjavanje. Tom se mjerom poboljšava vodni režim zemljišta. Učinak navodnjavanja u značajnoj mjeri ovisi o pravilnom određivanju rokova i normi navodnjavanja u odnosu na potrebe određene kulture za vodom. Također ispravna obrada zemljišta ima za cilj zadržati vlagu i spriječiti njezin suvišni gubitak iz tla. 1.1.3.2. Toplinski val Toplinski val je dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena, nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajeno vrijeme određenog područja, u odnosu na uobičajene temperature nekog razdoblja ili sezone. Temperature koje su za toplija klimatska područja normalne i uobičajene, u hladnijem području mogu predstavljati toplinski val ukoliko su izvan uobičajenog vremenskog obrasca tog područja. Slučajevi toplinskih valova su zabilježeni u više navrata od strane Državnog hidrometeorološkog zavoda. Dugotrajni toplinski val vrućine uzrokovao bi direktno katastrofalne štete na usjevima i smrtne slučajeve od posljedica hipertermija, a indirektno povećao opterećenje energetskog sustava.

• Specifikacija najugroženijih područja općine iskustveni pokazatelji učinaka

Temperature veće od 35⁰C s velikim postotkom vlažnosti zraka mogu kod stanovnika izazvati zdravstvene smetnje, a kod osjetljivih ljudi i teže zdravstvene posljedica pa čak i smrt. Učinak visoke temperature bez značajnije izraženosti vlage u zraku (ispod 50 %) osim kod ljudi izazivaju i „šokove“ kod biljaka što uzrokuje smanjenje prinosa i lošu kvalitetu plodova. U proteklom periodu od deset godina bilo je toplinskih valova ali nisu značajnije utjecali na gospodarstvo i stanovništvo na području Općine Jakovlje. Na području Općine Jakovlje u posljednjih 10 godina nije bila proglašena elementarna nepogoda uzrokovana toplinskim valovima.





1.1.3.3. Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborine ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote. U kontinentalnom dijelu Hrvatske olujno nevrijeme koje uzrokuje materijalne štete najčešće se javlja u vremenskim situacijama s pojavom oblaka jakog vertikalnog razvoja uz olujni vjetar, veliku količinu oborine kratkog trajanja, a ponekad i tuču.

• Najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje orkansko nevrijeme prema statistici za proteklih 10 godina

U Meteorološkoj podlozi za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Zagrebačke županije i Grada Zagreba analiza strujanja izrađena je prema vrijednostima jačine i smjera vjetra u tri termina dnevno. Tablica 16: Broj dana s jakim i olujnim vjetrom MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED 4.0 3.5 6.7 6.5 4.1 2.7 3.0 2.4 2.3 2.3 3.1 3.6 43.9 STD 3.0 3.2 2.6 3.9 2.9 2.5 2.1 1.8 1.5 1.9 2.1 2.9 15.2 MIN 0 0 2 1 0 0 1 0 0 0 0 0 21 MAKS 11 9 10 17 9 9 8 7 5 6 9 9 83

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 0.3 0.2 0.5 0.2 0.1 0.1 0.1 0.2 0.0 0.0 0.1 0.1 1.7 STD 0.8 0.9 0.8 0.5 0.3 0.3 0.3 0.5 0.0 0.0 0.2 0.2 1.8 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 3 4 3 2 1 1 1 2 0 0 1 1 6

MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s)

MAKS 23.2 29.2 24.0 21.4 22.4 24.4 20.6 23.2 23.3 17.3 20.0 26.6 29.2

N N NNE NNE NNE NW WNW NNW N N NE NNE N Izvor: Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Zagrebačke županije i grada Zagreba • Broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog olujnog i orkanskog nevremena u

prethodnih 10 godina Oluje i nevremena na području općine Jakovlje nisu toliko česta pojava. U zadnjih 10 godina ni jednom nije bilo proglašeno stanje elementarne nepogode. • Specifikacija najugroženijih područja i iskustveni pokazatelji učinka

U zadnjih 10 godina ni jednom nije bilo proglašeno stanje elementarne nepogode na području Općine Jakovlje.

• Mjere zaštite od olujnog i orkanskog nevremena i jakog vjetra

Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru te na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja.

Također, planske mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra uključuju projektiranje konstrukcija, osobito krovnih konstrukcija i pokrova prema važećim propisima s otpornošću na utjecaje vjetra, te sadnju visokog zelenila u sklopu građevnih čestica na minimalno propisanim površinama.





1.1.3.4. Klizišta • Područja Općine ugrožena od klizišta s brojem i vrstom objekata, brojem stanovnika

Na području Općine evidentirano je nekoliko područja pojačane erozije i aktivnih ili mogućih klizišta.

NASELJE

BROJ OBJEKATA-KUĆANSTAVA

BROJ STANOVNIKA

Jakovlje 5 objekata – 5 kućanstva cca. 15 stanovnika

• Pregled kritičnih mjesta – aktivna i moguća klizišta

Na području Općine evidentirano je nekoliko područja pojačane erozije i aktivnih ili mogućih klizišta. Pregled klizišta nalazi se u nastavku:

Tabela 17. Klizišta na području Općine

Red.br.

Adresa klizišta (poštanski broj, mjesto, ulica i

k.br.)

Datum aktiviranja klizišta (dan, mjesec

i godina)

Površina klizišta (m2)

1. 10297 Jakovlje, Sv. Doroteje 226 1994. 3000




5. 10297 Jakovlje, J. Vodopije 3 2011. 100 Izvor podataka: Općina Jakovlje i PUZS Zagreb

• Broj proglašenih elementarnih nepogoda Iako na području Općine Jakovlje dolazi do aktiviranja gore spomenutih klizišta, ni jednom u posljednjih 10 godina nije bila proglašena elementarna nepogoda. • Statistički podaci u posljednjih 10 godina U posljednjih 10 godina na području općine Jakovlje četiri puta je došlo do klizanja terena (2009., 2011. i dva puta 2013. godine). • Utjecaj na kritičnu infrastrukturu Prema podacima dobivenim od Općine Jakovlje, kod aktiviranja klizišta došlo je do ugrožavanja: 2009. godine – ugroženo privatno dvorište i poljoprivredne površine 2011. godine – ugrožena odvodnja nerazvrstane ceste Ulica Juraja Vodopije u Jakovlju 2013. godine – ugrožen dio kolnika nerazvrstane ceste Ulica Sv. Doroteje u Jakovlju i

mjesna plinska mreža





• Mjere zaštite u urbanističkim planovima i gradnji

U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području postojećih te potencijalnih klizišta, u slučaju gradnje, propisati obavezu geološkog ispitivanja tla, te ograničiti izgradnju stambenih, poslovnih i drugih građevina na područjima bilo potencijalnih ili postojećih klizišta. Na mjestima gdje to dozvoljava konfiguracija terena primijeniti mjera zaštite stabilnosti tla uređenjem erozijskih područja i sprečavanjem ispiranja tla, pošumljivanjem i gradnjom regulacijskih građevina trebalo bi spriječiti nastajanje klizišta. Najčešće mjere za sanaciju klizišta su:

• rasterećenje gornjih dijelova klizišta, • opterećenje donjih dijelova klizišta, • promjena oblika kosine, • površinska odvodnja, • izgradnja potpornih zidova, • biološke zaštitne mjere.

1.1.3.5. Tuča Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka Cumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina, sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi. • Statistički pokazatelji za posljednjih 10 godina s brojem proglašenih elementarnih

nepogoda U proteklih deset godina na području Općine samo je 2013. godine bila proglašena elementarna nepogoda – tuča, a procjenjena šteta iznosila je 1.099.192,91 kn.

Zabilježene su manje štete zbog tuče u nekoliko navrata, ali u manjim razmjerima sa malom materijalnom štetom. Ljudski životi nisu bili ugroženi kao posljedica ovih nepogoda, a nije bilo ni značajnijih šteta po građevine i okoliš.

• Najkritičniji mjeseci u godini

Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s krutom oborinom (tuča, sugradica i ledena zrna) na području ove Županije i Grada Zagreba uzeti su podaci s meteorološke postaje Zagreb-Maksimir. U tablici 18. prikazani su srednji mjesečni i godišnji broj dana s krutom oborinom te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana u razdoblju 1981–2000. Na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 2.6 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u siječnju 0.5 dana dok je srednji broj dana u ostalim mjesecima između 0.1 i 0.4 dana. U listopadu nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom.





Tablica 18: Broj dana s tučom

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S TUČOM SRED 0.5 0.3 0.3 0.2 0.3 0.2 0.3 0.1 0.1 0.0 0.4 0.2 2.6 STD 0.8 0.7 0.6 0.4 0.5 0.4 0.4 0.2 0.3 0.0 0.9 0.4 2.2 MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 MAKS 3 3 2 1 1 1 1 1 1 0 4 1 9

Izvor: Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Zagrebačke županije i grada Zagreba

Analiza srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom izrađena je pomoću podataka s lansirnih postaja koje su neprekidno radile u razdoblju 1981–2000. Na slici 3. prikazana je i prostorna raspodjela srednjeg broja dana s pojavom tuče i/ili sugradice za vrijeme sezone obrane od tuče u 20-godišnjem razdoblju. Za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju analizirana je 41 lansirna postaja koje su imale kontinuirani niz podataka s tom pojavom.

Slika 3: Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče. Grad Zagreb i Zagrebačka županija, 1981–2000. Izvor: Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Zagrebačke županije i grada Zagreba; Zagreb

Na promatranom području u prosjeku najveći broj dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče su dva područja. Na zapadnom dijelu Županije to je područje između državne granice sa Slovenijom te sela Kalja, Jarušlje i Kostanjevac, a na južnom dijelu to je šire područje oko sela Vukomerić. Na osnovi podataka o pojavi tuče i štete sa svih lansirnih postaja, koje su radile u razdoblju 1981–2000. izrađena je prostorna karta indeksa ugroženosti od tuče branjenog područja Hrvatske za razdoblje od 1. svibnja do 30. rujna. Indeks je funkcija srednjeg broja dana s krutom oborinom i broja slučajeva sa štetom većom od 50 %, a svrha mu je prikaz područja u kojima tuča i/ili sugradica najčešće uzrokuju štetu (slika 4).





Slika 4. Prostorna raspodjela indeksa ugroženosti od pojave tuče sa štetom na branjenom području Hrvatske. 1981– 2000.

Izvor: Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Zagrebačke županije i grada Zagreba; Zagreb

• Specifikacija najugroženijih područja i pokazatelji učinaka

Osim velikih šteta u poljoprivredi (sezonske kulture, trajni nasadi, šume) učinci tuče izazivaju i velike štete građevinama (krovovi, staklenici, infrastruktura), i izazivaju sljedeće posljedice: oštećenje krovova i oštećenje trajnih nasada-voćnjaka, uzrokovanih tučom, dovodi do povećane upotrebe fungicida radi zaštite, nestašice stočne hrane, nestašice hrane za vlastite potrebe. • Utjecaj na kritičnu infrastrukturu

Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)

Tuča se identificira kao pojava koja lokalno (do nekoliko hektara) može izazvati i potpune štete, osobito u poljoprivrednoj proizvodnji. Primjena zaštitnih mreža za trajne nasade i osiguranja usjeva, slabo je zastupljena.

• Mjere zaštite u urbanističkim planovima i gradnji Da bi se zaštitile poljoprivredne površine i smanjile štete nastale od tuče, Državni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tuče. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa, a od 1995. i prizemnim generatorima na osam Radarskih centara. Tri radarska centra, Sljeme, Trema i Stružec pokrivaju područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije, na kojem je 2003. Godine nalazilo 66 lansirnih postaja za obranu od tuče. Sve postaje raspolažu s prizemnim generatorima, a njih 46 imaju i rakete. Napomena: postojeće mjere sustavne zaštite od tuče koje se provode po nekim regijama, pa i na području Zagrebačke županije, prema novijim studijama, ne pokazuju učinkovitost i preporuka je da se okrene prema drugim načinima i mjerama zaštite („a priori“ i „a posteriori“).





1.1.3.6. Snježne oborine • Statistički pokazatelji za prethodnih 10 godina Prema statističkim pokazateljima u zadnjih 10 godina, količine snježnih oborina koje bi mogle poremetiti svakodnevno funkcioniranje Općine Jakovlje, pa i zatvaranje prometa na lokalnim cestama visinskog područja III prioriteta čišćenja su veoma rijetke, a događa se u slučajevima ako bi palo više od 25 cm snijega u 24 sata, jer se takve ceste čiste prema planu zimske službe, a to znači u roku od 24 sata nakon prestanka padalina.

U proteklih deset godina nije bilo takve visine snijega koji bi doveo u pitanje povezanost svih naselja Općine te samo funkcioniranje Općine Jakovlje. • Najkritičniji mjeseci u godini Tablica 19: Broj dana s padanjem snijega i maksimalne visine snijega MJESECI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA

BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA SRED 0.0 0.0 0.0 0.1 2.5 5.4 6.7 5.7 2.9 0.8 0.0 0.0 23.9 STD 0.0 0.0 0.0 0.2 3.1 3.3 4.2 5.1 2.4 1.4 0.0 0.0 10.9 MIN

0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 10 MAKS 0 0 0 1 11 13 14 20 9 4 0 0 47

MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm) MAKS 0 0 0 0 23 18 26 20 9 16 0 0 26

MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm) MAKS 0 0 0 0 50 45 36 41 37 16 0 0 50 MAKS-T50 43 Izvor: Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Zagrebačke županije i grada Zagreba

Velike snježne oborine mogu za posljedicu imati prekid prometa što može izazvati kratkotrajni prekid u opskrbi stanovništva hranom, otežano pružanje zdravstvene pomoći, prekid rada u gospodarskim objektima zbog nemogućnosti dolaska radnika na posao te izazivanje prekida u opskrbi električnom energijom zbog prekida u sustavu prijenosa električne energije. Isto tako, moglo bi doći do prekida telekomunikacijskog sustava ukoliko se radi o vanjskoj mreži.

• Utjecaj na kritičnu infrastrukturu

Proizvodnja i distribucija električne energije

Pojave olujnog vjetra i visokih snježnih nanosa u svojim primarnim i sekundarnim posljedicama mogu imati jači utjecaj na opskrbu električnom energijom. To se prvenstveno ogleda lomu stupova niskonaponske (NN) mreže te povećavanju napora i vremena otklanjanja kvarova i intervencija, a izuzetno rijetko može dovesti do višednevnih prekida (radovi s bakrenim i/ili aluminijskim vodičima nemogući su kod vrlo niskih temperatura, zbog loma-krtost istih).

Opskrba vodom Otežan pristup pojedinim lokacijama, otežani uvjeti u otklanjaju kvarova uslijed visokih nanosa snijega i niskih temperatura.

Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)

Iako su snježne oborine pozitivno značajne za ovaj poljoprivredni kraj (snijeg štiti većinu kultura u zimskom periodu od prevelike hladnoće tla, značajan je za razvoj bilja u periodu mirovanja, pozitivno utječe na strukturu tla i mrvljenje istog) snijeg u većem obimu (obiman u kratkom vremenu ili u ukupnoj količini) otežava odvijanje prometa u smislu distribucije hrane i proizvoda, te oštećuje trajne nasade voćaka i šume. U području Općine obimnije snježne padaline nikada nemaju obilježja katastrofe ili velike nesreće u pogledu prehrane, već prevladavaju pozitivni učinci.





Telekomunikacije

Olujna i orkanska nevremena i jak vjetar kao i obimne snježne padaline i poledica mogu nanijeti manju štetu TK infrastrukturi (antene, stupovi, kabelska nadzemna mreža) ili mogu produžiti potrebna vremena za intervencije, ali redundantnost smjerova i kapaciteta te mobilnost interventnih ekipa operatera spriječiti će veće posljedice.

Promet Olujno i orkansko nevrijeme te obimne snježne oborine i poledica mogu značajno otežati odvijanje cestovnog prometa, a iznimno ga, na kraće vrijeme i lokalno, i prekinuti.

• Specifikacija najugroženijih područja Tokom zime sve vitalne ceste su prohodne. Nema naselja koja bi bila izolirana duže od 24 sata uslijed velikog snijega. • Mjere zaštite u urbanističkim planovima i gradnji Mjere zaštite od snježnih oborina obuhvaćaju redovne akcije čišćenja snijega od strane zimske službe. Planirana širina prometnica omogućuje efikasno čišćenje snijega. Sustav oborinske odvodnje planiran je za količine koje mogu nastati otapanjem očekivanih količina snijega. 1.1.3.7. Poledica Poledica je glatka i prozirna ledena prevlaka debljine 10 – 30 mm na predmetima ili na tlu koja nastaje smrzavanjem kapljica rosulje ili kišnih kapi (kad je njihova temperatura niža od 0 0C). Pojavljuje se dva do pet puta svake godine u razdoblju od studenog do ožujka, a najčešće u prosincu i siječnju. • Statistički pokazatelji za prethodnih 10 godina Na području Općine Jakovlje redovita je pojava poledice u zimskim mjesecima, koja se zadržava relativno kratko vrijeme na cestovnim i drugim prometnicama, tako da njeno nastajanje ne može bitno poremetiti odvijanje redovnog života i snabdijevanje stanovništva obzirom na organizirano djelovanje zimskih službi. U posljednjih 10 godina na području Općine Jakovlje nije bila proglašena elementarna nepogoda zbog poledica.

• Najkritičniji mjeseci u godini Godišnji hod broja dana s povoljnim uvjetima za poledicu u razdoblju 1981. - 2000. godina (prema Meteorološkoj podlozi), pokazuje da su najugroženiji od poledice mjeseci prosinac, siječanj i veljača. Godišnji prosjek broja dana s poledicom, za promatrano područje, iznosi 33.

Tabela 20: Broj dana s poledicom MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin5cm≤0.0°C) SRED 6.9 6.7 4.9 2.8 0.3 0.0 0.0 0.0 0.1 0.9 3.8 7.2 33.4 STD 3.8 3.8 2.6 1.6 0.6 0.0 0.0 0.0 0.2 1.0 2.8 4.0 8.5 MIN 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 14 MAKS 14 15 11 6 2 0 0 0 1 3 12 16 47 Izvor: Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Zagrebačke županije i grada Zagreba





• Najugroženiji prometni pravci Najugroženiji objekti su mostovi i vijadukti, odnosno višerazinska raskrižja i odvojci (prilog Zemljovidi; Promet). Posljedica poledica mogu biti pojedinačne prometne nesreće. Funkcioniranje Općine Jakovlje uslijed poledice neće se dovesti u pitanje. • Mjere zaštite u urbanističkim planovima i gradnji Mjere zaštite od poledice obuhvaćaju redovno zasoljavanje prometnica od strane zimske službe. Planske mjere zaštite od poledice uključuju efikasnu površinsku odvodnju oborinskih voda s prometnih i drugih javnih površina.

Prilikom izvanrednog onečišćavanja tla, zraka, biljnog i životinjskog svijeta te kulturne baštine, kada ekološka nesreća ili drugi izvanredni događaj po svom obimu i mogućim posljedicama prelazi granice (izvan lokacijske posljedice) i mogućnosti obuzdavanja gospodarskog subjekta, grada ili općine na čijem se području događaj dogodio, primjenjuje se Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari

ZAKLJUČAK: Ostali prirodni uzroci nisu imali razmjere katastrofe ili velike nesreće. Zabilježene su štete zbog suše i snježnih oborina, no ne u toj mjeri da bi iste utjecale na funkcioniranje Općine Jakovlje. Ljudski životi nisu bili ugroženi kao posljedica ovih nepogoda. 1. 2 TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

11. 1.2.1.Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima Nesreća može nastati zbog istjecanja opasne tvari i/ili eksplozije u pogonu/postrojenju s opasnom tvari, što može rezultirati požarom, disperzijom toksičnog plina ili oblaka, ovisno o smjeru vjetra, na okolno područje, te zagađenjima tla, zraka i vode. Kod planiranja sprečavanja ili ublažavanja posljedica nesreće uzimat će se u obzir najgori mogući slučaj (the worst case) koji se može dogoditi, pri čemu treba voditi računa i o prekograničnim utjecajima nesreće i na vrijeme postupiti prema ustaljenim standardnim operativnim postupcima. Tijekom izrade revizije Procjene ugroženosti kontaktirani su svi pravni subjekti sa područja Općine Jakovlje te je temeljem povratnih informacija dobivenih od istih situacija sljedeća: Broj, vrsta i veličina postrojenja u kojima se skladište, koriste ili proizvode opasne tvari Broj Na području Općine nalazi se devet subjekta koji skladište, koriste ili proizvode opasne tvari.

11 Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari NN 44/14

Vrsta Na području općine postoje tri benzinske pumpe, koje svakodnevno rukuju opasnim tvarima te iste i skladište (dizel goriva, UNP, lož ulje…). Na području općine djeluje i tvrtka Plinacro d.o.o. koja plinovodom distribuira plin daljnjim korisnicima. Postoje i dvije trgovine koje se bave prodajom pesticida i umjetnog gnojiva i jedna firma koja proizvodi pesticide i umjetna gnojiva.





Veličina

Izvor podataka: Pravni subjekti imaoci opasnih tvari Udaljenost od naseljenog područja kao i maksimalna koncentracija opasnih tvari koje mogu ugroziti živote i zdravlje ljudi, životinja i okoliša Svi objekti navedeni u tabeli 21. nalaze se u djelomično naseljenom području te će u slučaju akcidenta na bilo kojem od ovih objekata stanovništvo općine biti ugroženo (broj ugroženih osoba kreće se od 15-50 osoba, ovisno o objektu). Maksimalne koncentracije opasnih tvari su ujedno i količine opasnih tvari navedene u tabeli 21.

Veličina postrojenja ne uvjetuje stupanj opasnosti, ali može bitno utjecati na broj žrtava u slučaju akcidenta sa opasnom tvari. Vrsta i količine opasnih tvari Temeljem povratnih informacija dobivenih od imaoca opasnih tvari, kontaktiranih za potrebe izrade revizije Procjene ugroženosti iz tabele 21 vidljive su vrste i količine opasnih tvari po pojedinim pravnim subjektima. Tabela21: Pregled vrsta i količina opasnih tvari po pravnim subjektima

Općina Jakovlje Red. Br.

Objekt / pogon Opasna tvar Skladištenje Količina

1. BP Lukoil Stubička BB, Jakovlje

Euro diesel Diesel D2

benzin eurosuper 95 Plavi diesel

Lož ulje UNP

Podzemni spremnici

30 000 L 15 000 L 30 000 L 15 000 L 20 000 L 4850 L

2. BP INA Jakovlje – istok Autocesta Zagreb – Macelj

Eurosuper BS 95 Class Eurosuper BS 98

Eurodiesel BS Eurodiesel BS Class

UNP

Podzemni spremnici

50 000 L 50 000 L 50 000 L 50 000 L 5000 L

3. BP INA Jakovlje – zapad Autocesta Zagreb – Macelj

Eurosuper BS 95 Class Eurosuper BS 98

Eurodiesel BS Eurodiesel BS Class

UNP

Podzemni spremnici

50 000 L 50 000 L 50 000 L 50 000 L 5000 L

4. Poljoprivredna trgovina Vugec d. o. o Adele Sixta 2, Jakovlje

Pesticidi Umjetno gnojivo

U trgovini – posebne prostorije

60 L 2500 kg

5. Trgostil d. d. Adele Sixta 1, Jakovlje


U trgovini – posebne prostorije

100 L 5000 kg

6. Proizvodnja kemijskih proizvoda Unichem agro d. o. o. Dvorska 2, Jakovlje


Posebne prostorije Skladišta zidana od čvrstog

materijala

14 000 L 26 000 kg

7.

Plinacro d.o.o., sektor transporta plina, pogon Hrv.Zagorje – Zagreb – plinovod MRČ Zabok – BIS Jakovlje

Prirodni (zemni) plin Cjevovod za transport plina 77,4 t

8.

Plinacro d.o.o., sektor transporta plina, pogon Hrv.Zagorje – Zagreb – plinovod BIS Jakovlje – BIS Zaprešić

Prirodni (zemni) plin Cjevovod za transport plina 73,3 t

9. Plinacro d.o.o., sektor transporta plina, pogon Hrv.Zagorje – Zagreb – MRS Jakovlje, Zagrebačka bb

Prirodni (zemni) plin MRS 1,36 t/h





Pregled tvrtki koje se bave proizvodnjom, skladištenjem, prijevozom i prodajom opasnih tvari na području općine Jakovlje

Slika 5: Lokacije INA BP zapad i istok sa ucrtanim područjem maksimalnog dosega ugroze od 150 m

INA d.d. – benzinske pumpe na autocesti Zagreb- Macelj (istok i zapad)

Apsolutni doseg ugroze za INA-u istok i zapad relativno je mali, a unutar zone ugroženosti nema stambenih objekata. U slučaju nesreće na benzinskim stanicama može se zateći 15 parkiranih kamiona i 10 osobnih automobila što uz radnike čini brojku od 50 neposredno ugroženih osoba.

Slika 5. prikazuje benzinske postaje (INA) sa ucrtanim zonama ugroženosti od 150 metara, a rezultat analize rizika TNT model je 114 metara.

Izvor: www.arkod.hr i Planovi i Procjene j.d.o.o. (procjena na temelju dobivenih podataka) BP Lukoil

U centru naselja Jakovlje nalazi se benzinska postaja Lukoil, koja prodaje auto plin i plin u boci, te bi u slučaju nesreće na BP bilo ugroženo oko 5-10 kuća (slika 6), pri čemu bi neposredno bilo ugroženo od 35-45 osoba, što ovisi o dobu dana kada bi do akcidenta došlo. Ta brojka bitno odstupa od procjene broja unesrećenih u odnosu na jedinicu površine, odnosno naseljenost i povećava taj omjer.





Slika 6: Lokacija Lukoilove BP u Jakovlju sa ucrtanim područjem maksimalnog dosega ugroze od 150 m

Izvor: www.arkod.hr i Planovi i Procjene j.d.o.o. (procjena na temelju dobivenih podataka)

Zapadnim područjem Općine prolazi magistralni plinovod za međunarodni transport plina (magistralni plinovod Zabok-Zaprešić DN 500/50). U zapadnom dijelu Općine u naselju Jakovlje nalazi se mjerno - redukcijska stanica magistralnog plinovoda sa odorizacijskom stanicom. U nastavku je shematski prikaz plinovoda na području Općine:

Plinacro d.o.o. – sektor transporta plina

Slika 7: Cijevni transport plina Izvor: PPU općine Jakovlje





Iz gornje slike vidljivo je da magistralni plinovod i MRS nisu smješteni, odnosno ne prolaze kroz naselja. Prema gornjim izračunima, u slučaju nesreće na magistralnom dijelu plinovoda procjena broja poginulih osoba je manje od 2. U neposrednoj blizini trase plinovoda (na 30-40 metara) nalazi se svega nekoliko stambenih objekata (Zagorska ulica, kućni brojevi 10a, 17, 19 i 21) te je procijenjeno da će biti ugroženo cca 20-tak osoba u slučaju puknuća plinovoda baš na tom mjestu. Što se tiče trgovina koje skladište pesticide i umjetna goriva, iste ne predstavljaju opasnost po stanovništvo općine. Opasnost prijeti jedino zaposlenicima trgovina u slučaju eventualnog požara, gdje može doći do stvaranja otrovnih plinova. ZAKLJUČAK Područje Općine se razvija i samim time se povećava broj osoba koje se nalaze ili prolaze područjem Općine. Osim objekata koji su navedeni u tabeli 21., na području općine nalazi se i prodavaonica građevnog materijala gdje se vrši prodaja plina u bocama (ugroženo cca. 15-tak osoba) i trgovina Franc koja vrši prodaju pirotehnike i lovačke opreme i streljiva (ugroženo cca. 10-tak osoba). Na području općine Jakovlje do sada nije bilo većih nesreća sa opasnim tvarima u gospodarstvu. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima u apsolutnom dosegu) ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.). Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te obavezivati na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112. 1.2.2.Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu (cestovnom) Stvarne količine i vrste opasnih tvari Podaci o prijevozu opasnih tvari se ne vode objedinjeno i trenutno ne postoji model za dobivanje potrebnih podataka. Uz pretpostavku da se ceste kojom se prevozi gorivo mogu klasificirati kao sigurne te da je godišnji broj vozila veći od 5.000 a manji od 20.000, odnosno više od 14 i manje od 55 cisterni dnevno, vjerojatnost da će se nesreća u transportu benzina dogoditi jednom u 333.333 dostave/transporta benzina, odnosno jednom u 16,7 godina pod uvjetom od 20.000 godišnjih dostava benzina12

12 Izvor podataka: Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama; IAEA-TECDOC-727

. Vrsta i gustoća prometa na području Općine Jakovlje Na području Općine Jakovlje odvija se cestovni promet. Promet nije pretjerano gust, ali zbog benzinska na području općine, za koje se vrši prijevoz opasnih tvari, postoji mogućnost od izlijevanja istih (na autocesti Zagreb – Macelj te u centru naselja Jakovlje – križanje Stubičke i Topličke ulice).





Prometni pravci, čvorišta i područja kroz koja se prevoze opasne tvari Područje Općine nalazi se na glavnom cestovnom pravcu za prijevoz opasnih tvari što

je regulirano Odlukom13

13 Odluka o određivanu parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama, NN 114/12

. Budući da opasne tvari zbog svojih svojstava kao što su: zapaljivost, eksplozivnost, i sl., mogu ugroziti ljude prouzročiti materijalnu štetu i onečistiti okoliš, u prijevozu opasnih tvari potrebno je provoditi odgovarajuće mjere zaštite. Najgori mogući slučaj, za benzinske postaje, predstavlja istjecanje benzina iz podzemnog spremnika i/ili autocisterne na površinu, zapaljenje i/ili eksploziju. Takva pretpostavka je nemoguća u slučaju podzemnih spremnika, ali je moguća u slučaju izlijevanja benzina iz autocisterne prilikom punjenja podzemnog spremnika. Istakanje naftnih derivata odvija se pod nadzorom radnika benzinske postaje i vozača, sukladno izrađenim Priručnicima za poslovanje benzinskih postaja i Organizacijskoj uputi o provođenju mjera zaštite na radu, ekološke zaštite i zaštite od požara. Zbog nekoliko subjekata koji imaju potrebu za prevoženjem, odnosno opskrbom opasnim tvarima na području cijele Općine postoji povećana vjerojatnost od nesreće. U slučaju nesreće u centru naselja Jakovlje gdje se nalazi BP Lukoil (i za čije se potrebe prevoze plinske boce), ugroženo je cca 50-tak osoba koje se zateknu unutar zone maksimalnog dosega nesreće (eksplozije plinskih boca, požari itd.). Unatrag 10 godina nije bilo slučajeva tehničko-tehnoloških katastrofa u cestovnom prometu na području Općine Jakovlje. Karta prometa nalazi se pod točkom 4. Zemljovidi. Istjecanje opasnih tvari na mjestima posebne ugroženosti – produktovodi i cjevovodi Područjem Općine prolazi magistralni plinovod, tik do autoceste Zagreb - Macelj, što bi u slučaju izlijevanja (zapaljenja) većih količina opasnih tvari moglo uzrokovati oštećenje cjevovoda i dovesti do još veće nesreće (DOMINO EFEKT). Karta plinovoda nalazi se u točki 4. Zemljovidi. Prometnice koje prolaze kroz mjesta posebne ugroženosti s prikazom vodocrpilišta, potoka i rijeka Prometnice kojima se prevoze opasne tvari ne ugrožavaju vodocrpilišta, potoke ni rijeke. ZAKLJUČAK Obzirom na to da se gospodarstvo razvija, povećava se i broj gospodarskih subjekata koji prometuju lokalnim prometnicama. Samim time povećana je i vjerojatnost nesreće. Od kritičnih mjesta ističu se dva višerazinska raskrižja u zapadnom dijelu općine (prilog Zemljovidi: Promet), a procjena za najgori slučaj odnosi se na najgušće naseljeni i najurbaniji dio naselja Jakovlje (križanje Topličke i Stubičke ceste) gdje je unutar zone ugroženosti 10 stambenih objekata i cca. 50-tak stanovnika. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju: Uvjetovati izgradnju objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi (škole, vrtići, sportski objekt, i sl.) u unutrašnjosti naselja, odnosno, ne iste graditi u blizini prometnica po kojima se prevoze opasne tvari za lokalne potrebe. Prometnice prilikom rekonstrukcije, ili nove prometnice graditi na način da udovoljavaju sigurnosnim zahtjevima i standardima, i da osiguravaju nesmetan promet svih vrsta vozila. Prilikom projektiranja luka, obalnih pojaseva, prepumpnih mjesta treba voditi računa o primjeni potrebnih urbanističkih mjera zaštite.





1.2.3. Prolomi hidroakumulacijskih brana Na području općine Jakovlje nema opasnosti od proloma hidroakumulacijskih brana. 1.2.4. Nuklearne i radiološke nesreće14

14 Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH

Na području Republike Hrvatske nema izgrađenih nuklearnih elektrana (NE), ali u susjednim državama su dvije, nama najbliže: NE Krško u Republici Sloveniji (10,6 km od državne granice) i NE Pakš u Republici Mađarskoj (74,1 km od državne granice). Na udaljenosti do 1.000 km od područja Republike Hrvatske, odnosno od njenih najvećih populacijskih centara (Zagreb, Osijek, Split i Rijeka) u pogonu se nalazi 40 NE. Na lokacijama tih NE smješteno je 89 energetskih reaktora (1 do 4 reaktorske jedinice po elektrani). Reaktori se razlikuju po snazi, životnoj dobi i tehnologiji. Rizik od nuklearne nesreće Sva tehnička postrojenja, pa tako i nuklearna, u svom pogonu generiraju određene rizike. Za nuklearna postrojenja najveći rizici se vezuju uz pojavu takvih događaja koji bi doveli do nekontroliranog ispuštanja većih količina radioaktivnih tvari u okoliš. Da bi se spriječila pojava kvarova koji dovode do nekontroliranog ispuštanja radioaktivnosti u okoliš, u nuklearnim elektranama se provodi princip obrane po dubini („defence in depth“) koji se sastoji od uvođenja niza aktivnih i pasivnih barijera između radioaktivnih tvari smještenih u jezgri reaktora i okoliša. Unatoč tome, ipak postoji mala vjerojatnost pojave takvog slijeda događaja koji bi doveo do ispuštanja većih količina radioaktivnih tvari u okoliš – nuklearne nesreće. Sektori NE Krško Rezultat sektorizacije područja oko NE Krško su sektori, koji se protežu na područje četiri države: Hrvatske, Slovenije, Austrije i Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja sektora (64), njih 39 seže u područje Republike Hrvatske. Radi se o sektorima B1 i B2, svim sektorima oznaka C, D, E, F, G, H, J, K i L te sektoru M4. Navedeni sektori protežu se preko područja jedanaest županija. Pri tome je u potpunosti obuhvaćeno područje Zagrebačke županije, pa tako i Općina Jakovlje.





Slika 8. Sektori i zone potencijalne ugroženosti NE Krško Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH Posljedice po stanovništvo Prema rezultatima Procjene (Ocjena ugroženosti od nuklearne nesreće u NE Krško i NE Pakš, Enconet 1999), za udaljenosti od 10 do 25 km od NE Krško, u slučaju pretpostavljenih scenarija mogu se očekivati i deterministički učinci radioaktivnog zračenja (pretpostavljeno je da efektivne doze veće od 250 mSv mogu, osim stohastičkih, prouzročiti i determističke učinke). Na udaljenosti od 25 do 50 km, deterministički se učinci mogu očekivati u slučaju oštećenja jezgre uz potpuni gubitak integriteta zaštitne zgrade (brzina ispuštanja 100%/h), odnosno velike kontaminacije i veoma intenzivnog ispuštanja iz sekundarnog kruga (100 m3/h). Na udaljenosti od elektrane od 50 do 100 km deterministički se učinci mogu očekivati samo za slučaj oštećenja reaktorske jezgre uz katastrofalno otkazivanje funkcija zaštitne zgrade. Potreba za provedbom zaštitnih mjera Učinci štetnog djelovanja radioaktivnog zračenja na stanovništvo mogu se umanjiti provedbom zaštitnih mjera. Da li je pojedinu mjeru zaštite potrebno primijeniti ili ne, odlučuje se na temelju procjene one doze koju bi se provođenjem određene mjere moglo izbjeći ili spriječiti. U svrhu lakšeg i bržeg donošenja odluka uvedene su tzv. intervencijske razine za pojedinu mjeru zaštite i spašavanja stanovništva. Intervencijska razina je definirana kao granična vrijednost doze. Zaštitnu je mjeru opravdano primijeniti samo ako je doza koju je moguće izbjeći viša od intervencijske razine.

JAKOVLJE





U Republici Hrvatskoj je na snazi Pravilnik o granicama izlaganja ionizirajućem zračenju te o uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom događaju („Narodne novine“, broj 125/06) Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, kojim se generičke intervencijske razine preporučene od IAEA usvajaju kao nacionalne. Intervencijske razine iz Pravilnika koje se odnose na hitne zaštitne mjere (i na koje se ova procjena isključivo odnosi) daje sljedeća tablica: Tabela 22. Generičke intervencijske razine za hitne zaštitne mjere

Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH Procijenjene doze (efektivne i apsorbirane) nisu izravno usporedive s intervencijskim razinama (dozama) propisanima u Pravilniku i to zato što doze u tablicama nisu jednake dozama koje je moguće spriječiti. Dva su osnovna razloga za to:

• svaka zaštitna mjera ima svoj tzv. faktor efikasnosti i • tijekom nuklearne nesreće doza koju je moguće spriječiti funkcija je vremena.

Radi se o padajućoj funkciji koju determinira položaj radioaktivnog oblaka, faktor efikasnosti, ali i vrijeme potrebno za dojavu o nesreći, analizu stanja, pripremu i provedbu zaštitne mjere. Općenito, najveće se doze mogu spriječiti poduzimanjem zaštitnih mjera prije nailaska radioaktivnog oblaka, a najmanje nakon njegovog prolaska.

SUSTAV UPRAVLJANJA U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA

Slika 9. Sustav upravljanja u slučaju izvanrednog događaja I. i II. kategorije Izvor podataka: Uredba o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja, „Narodne novine“ br. 102/12





Slika 10. Sustav upravljanja u slučaju izvanrednog događaja III., IV. i V. kategorije Izvor podataka: Uredba o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja, „Narodne novine“ br. 102/12 Radiološke nesreće15

15 Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH od ožujka 2013.

Posljedice izvanrednih događaja (ID) s izvorima ionizirajućeg zračenja, tzv. opasnim izvorima, znatno su manjeg intenziteta od posljedica koje nastaju od ID s nuklearnim materijalom. Temeljem Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti („Narodne novine“, 28/10) i Uredbe o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja („Narodne novine“, 102/12), Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost je obvezan izraditi i ažurirati popis opasnih izvora u Republici Hrvatskoj s njihovim lokacijama, kao i distribuirati te podatke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za njihovo područje. U objektima, u kojima se opasni izvori koriste, ID s opasnim izvorima mogu imati za posljedicu doze ionizirajućeg zračenja zbog kojih može biti potrebno primijeniti hitne mjere zaštite i spašavanja unutar lokacije/objekta s opasnim tvarima, a samo iznimno posljedice ID s nekim kategorijama opasnih izvora mogu zahtijevati provođenje mjera zaštite i spašavanja na ograničenom području izvan lokacije/objekta ID. Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja odgovoran je za provedbu mjera radiološke sigurnosti, a JLP(R)S, u suradnji s nositeljima odobrenja za korištenje opasnih izvora na njihovom području, koristeći podatke iz sigurnosnih planova nositelja odobrenja, ima za cilj izvršiti aktivnosti usmjerene na bolju pripravnost za moguće ID. Dakle, JLP(R)S planira mjere zaštite i spašavanja u planovima zaštite i spašavanja JLP(R)S, odnosno planira provođenje adekvatnih hitnih i daljnjih mjera zaštite i spašavanja u slučaju akcidenata s opasnim izvorima određenih kategorija. Obveza JLP(R)S je i informiranje žurnih službi o postojanju opasnih izvora i njihovoj lokaciji, za potrebe zaštite njihovih pripadnika koji bi se angažirali na mjestu akcidenta, te informiranje stanovništva, na području povećanog rizika, o opasnosti i mjerama za zaštitu.

Opasnosti od opasnih izvora ionizirajućeg zračenja u RH analizirat će se na lokalnoj razini u JLP(R)S, temeljem podataka dostavljenih od nositelja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja.





1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti Svaka elementarna nepogoda dovodi do čitavog niza posljedica kako na samom

čovjeku, smanjenjem njegove otpornosti, tako i u njegovoj okolini, stvaranjem povoljnih uvjeta za razvoj bioloških agensa. Zahvaljujući prometnoj povezanosti naselja područja Općine, te iste sa susjednim gradovima u Republici Hrvatskoj i šire, moguća je žurna i stručna liječnička pomoć i dostava lijekova. Mjere zaštite i mjere za sprečavanje i suzbijanje epidemija zaraznih bolesti koje su definirane Zakonom16

Pregled bolesti/epidemija na području Općine Jakovlje

, a njihovo sprečavanje i suzbijanje je od velike važnosti. Moguće posljedice u ovoj točki temelje se na procjenama nadležnih zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih, agronomskih i drugih službi i institucija koje u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja predstavljaju osnovne nositelje koji su, u okviru redovnih djelatnosti, nadležni za reagiranje u slučajevima epidemioloških i sanitarnih opasnosti.

17

Broj prijavljenih epidemija u posljednjih 4 godina je zanemariv, većinom se radilo o obiteljskim epidemijama crijevnog infekta (poglavito salmoneloza) koje su bile samoograničavajućeg karaktera, te su uspješno unutar obitelji i riješene. U zimskom periodu svake godine javljaju se i manje epidemije u vrtićima vezano uz streptokokni infekt. U svim epidemijama poduzete su protuepidemijske mjere, kojima je glavni cilj bio zaustavljanje širenja bolesti u populaciji. Iz takve povoljnije situacije izdvaja se tuberkuloza sa pobolom koji valja i dalje aktivno snižavati

18

Stočne zarazne bolesti

. U svome radu epidemiološka služba usko surađuje i sa sanitarnom i veterinarskom

inspekcijom, ukoliko se zarazna bolest koju je potrebno nadzirati i time spriječiti njezino daljnje širenje, nalazi pod njihovom nadležnosti (npr. zarazne bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude, trovanja hranom u objektima javne opskrbe, nadzor nad provođenjem obveznog cijepljenja...).

Temeljem kretanja zaraznih bolesti u općini Jakovlje, te uvida u stanje, kojeg na temelju svakodnevnog rada na nadzoru nad zaraznim bolestima u općini Jakovlje obavlja Higijensko-epidemiološka služba ZZJZ Županije, situacija se može ocijeniti izrazito povoljnom.

19

16 Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti NN 79/07 17 Izvor podataka: Općina Jakovlje 18 Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije 19 Izvor podataka: Veterinarska stanica Donja Stubica

Područje Općine spada u epizootiološko područje Krapinsko zagorske županije, Veterinarska stanica Donja Stubica. U proteklih 10 godina pojavljivale su se slijedeće zarazne bolesti domaćih i divljih životinja: vrbanac svinja, klasična svinjska kuga, bjesnoća lisica, pasa i mačaka, Q groznica, parvoviroza pasa, štenećak pasa, leptospiroza svinja i konja, te salmoneloza peradi. Trenutno se provode sve mjere temeljem naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2013. godini. Temeljem kretanja bolesti domaćih i divljih životinja na području Općine situacija se može ocijeniti izrazito povoljnom.





Mogućnost pojave bolesti biljaka20

20 Izvor podataka: Savjetodavna služba Zagrebačke županije

Bolesti koje su prisutne na području Zagrebačke županije, dakle čija je pojava moguća i na području općine Jakovlje su: gljivice koju uzrokuju pjegavost lišća žitarica, bolesti klasa. Unatrag 4 godine pojavilo se gljivično oboljenje smrdljiva snijet, Kukuruzna zlatica koja prodire sa istoka u naše krajeve. Kukuruzni moljac je štetnik koji osim na kukuruzu uzrokuje štete i na drugim kulturama, npr. jabukama, paprici, krizantemama i dr. Pojavile su se nematode na krumpiru koje uzrokuju znatne ekonomske štete, također velikim dijelom zbog nepoštivanja plodoreda. Uz nematode često je prisutna i gljivična bolest "bijela noga". Na zaraženim parcelama zabranjuje se uzgoj krumpira barem 7 godina. Unatrag nekoliko godina sve je veća pojava kruškine buhe u nasadima krušaka, a samo adekvatnom zaštitom moguće je održavati kontrolu, budući kod pojave velikih populacija može doći do krčenja. U prethodnih nekoliko godina sve je veća rasprostranjenost korova Ambrozije. Značajnije štete na vinovoj lozi uzrokuje i bolest Phomopsis viticola (crna pjegavost rozgve).. Temeljem kretanja bolesti bilja na području Općine, te uvida u stanje, odnosno statistiku praćenja bolesti bilja u Zagrebačkoj županiji koji obavlja HZPSS, situacija se može ocijeniti povoljnom. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Izgradnju gospodarskih građevina za uzgoj životinja udaljiti od pojasa stambenih i stambeno – poslovnih objekta. Gospodarske građevine za uzgoj životinja ne smiju se graditi u radijusu od 500 m oko potencijalne lokacije vodocrpilišta. Obzirom na pojavu bolesti kao što su ptičja gripa a posebno svinjska kuga tamo gdje je to još moguće potrebno je u vangradskim naseljima spriječiti širenje istih i njihovo spajanje, odnosno ostaviti razmake koji omogućavaju stvaranje dezinfekcijskih barijera – koridora. U prostornim planovima odrediti mjesta za ukop uginulih životinja i zaraženog bilja u slučaju pojave epidemija istih. 1.2.6. Nesreće na odlagalištima otpada

Na području Općine Jakovlje postojalo je odlagalište otpada u Kraljevom Vrhu, no isto je sanirano i napušteno. Odvoz i zbrinjavanje otpada obavlja koncesionar (Eko flor plus d.o.o. iz Varaždina). Opasnosti od nesreća na odlagalištima za stanovništvo općine Jakovlje nema. ZAKLJUČAK Na području općine Jakovlje nema značajnijih epidemioloških i sanitarnih opasnosti. Iz prethodnih poglavlja je vidljivo da se u posljednjih deset godina bilježi tek pojedinačni slučajevi zaraznih bolesti ljudi, a isto se odnosi i na bolesti životinja i biljaka. Bolesti i štetnici prate na području cijele Županije zajedno i ne postoje podaci za pojedina područja. Svi savjetnici HZPSS-a koji se bave tom problematikom zaposleni su u odsjeku Zagrebačke županije manje od 5 godina, tako da je teško davati i neke procjene.





1.3. Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuje, prevoze, skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I. A, dijelova 1. i 2. stupca 2. i 3. i Priloga I. B stupca 2. i 3. “Uredbe o spriječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari” (N.N. br:44/14) Na području Općine Jakovlje nema subjekata koji u svojoj proizvodnji, skladištenju, preradi a time i rukovanju, prijevozu i skupljanju koriste opasne tvari jednakE ili iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I. A, dijelova 1. i 2. stupca 2. i 3. i Priloga I. B stupca 2. i 3. “Uredbe o spriječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari” (N.N. br:44/14). 1.4. Ratna djelovanja i terorizam Sukladno članku 11. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 30/14, 67/14), Procjena posljedica od ratnih djelovanja i terorizma izrađuje se na temelju strategijskih dokumenata RH, javno dostupnih dokumenata koje izrađuju Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, uzimajući u obzir definiranu strukturu, veličinu i postupke operativnih snaga za djelovanje u katastrofama i velikim nesrećama u odnosu na zahtjeve za njihovom primjenom tijekom otklanjanja posljedica ratnih djelovanja i terorizma.





2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE Operativne snage i pravne osobe Općine Jakovlje određene su Odlukom o određivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba i ostalih subjekata od interesa za zaštitu i spašavanje. 2.1. Postojeći kapaciteti i snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja, snaga civilne zaštite, fizičkih osoba i sveukupno raspoloživih materijalnih resursa koji se mogu angažirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće na području Općine Jakovlje 2.1.1. Operativne snage zaštite i spašavanja Općine Jakovlje Tijekom 2014. godine članovi Stožera zaštite i spašavanja i Vatrogasnog zapovjedništva Općine sudjelovali su u programu osposobljavnja operativnih snaga zaštite i spašavanja. 2.1.1.1. Stožer zaštite i spašavanja Stožer Zaštite i spašavanja je stručno, operativno i koordinativno tijelo. Stožer Zaštite i spašavanja Općine Jakovlje ima ukupno 6 članova. U stožer su imenovani članovi iz svih ključnih cjelina za funkcioniranje Općine. 2.1.1.2. Postrojba CZ na području Općine Jakovlje Civilna zaštita (CZ) je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja građana, pravnih osoba, državnih upravnih tijela i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša od rizika i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća. Ustrojena je zbog opasnosti da Republika Hrvatska ili njezini dijelovi budu ugroženi iznenadnim događajima koji bi imali opseg elementarne nepogode, čije posljedice mogu ugroziti ljude, materijalna dobra i okoliš.

Postrojbe civilne zaštite osnivaju se kao potpora za provođenje mjera zaštite i spašavanja kojih su nositelji operativne snage zaštite i spašavanja, a koje se u okviru redovne djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem te za provođenje smjera civilne zaštite (čl. 3. Pravilnika o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi CZ i postrojbi za uzbunjivanje N.N. 111/07) Općinsko vijeće Općine Jakovlje, donijelo je odluku o osnivanju i ustroju pristojbi civilne zaštite Općine Jakovlje (KLASA: 810-01/11-09; URBROJ: 238/11-01-11-1od 12.10.2011. godine) veličine tima od 30 pripadnika.

Postrojba CZ-a nije osposobljena za provođenje složenih zadaća zaštite i spašavanja, tako da može provoditi manje složene zadaće kao što su logistički poslovi, organizacija i provođenje evakuacije, zbrinjavanja, sklanjanja i obrane od poplava, (punjenja vreća s pijeskom i izgradnja „ zečjih nasipa“, te drugi poslovi na obrani od poplava). 2.1.1.3. Povjerenici CZ Na području Općine Jakovlje određena su tri mjesna odbora: Jakovlje, Igrišće i Kraljev Vrh. U dva MO (Igrišće i Kraljev Vrh) imenovani i Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici, dok su za MO Jakovlje imenovana dva Povjerenika civilne zaštite i dva zamjenika. Ukupno je na području Općine Jakovlje imenovano četiri Povjerenika i četiri Zamjenika povjerenika civilne zaštite, što je dovoljno obzirom na ugroze koje mogu zahvatiti područje Općine.





2.1.1.4. Zapovjedništva i postrojbe vatrogastva Na području Općine oformljena su tri Dobrovoljna vatrogasna društva (u daljnjem tekstu DVD).

Tabela 23. Pregled DVD-a Općine Jakovlje

R. br. Grad/općina Naziv JVP/DVD

Ope

rativ

ni.

vatr

ogas

ci Vatrogasna vozila

Vat

roga

sni

dom

tehn

ičko

nava

lna

AC

AL

kom

bi

spec

. vo

zila

osta

la

1. Jakovlje

DVD Jakovlje Dvorska 1a, Jakovlje 20 1 1 1

DVD Igrišće Gajeva 81, Jakovlje 10 1 1 1

DVD Kraljev Vrh Školska 1, Jakovlje 10 1 1 1

Izvor podataka: Hrvatska vatrogasna zajednica i općina Jakovlje

Najbliža profesionalna vatrogasna jedinica (dežurna 24 sata) nalazi se u gradu Zaprešiću, JVP Grada Zaprešića. Vatrogasci se redovno osposobljavaju za provođenje zadaća zaštite od požara, a biti će i nosioci svih akcija zaštite i spašavanja u općini Jakovlje.

2.1.1.5. Hrvatski Crveni križ - Gradsko društvo Zaprešić Hrvatski Crveni križ nacionalno je društvo Crvenog križa Republike Hrvatske i u tom je svojstvu priznat od Vlade Republike Hrvatske i Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC). Hrvatski Crveni križ djeluje putem Nacionalnog ureda u Zagrebu i društava Hrvatskog Crvenog križa s vlastitom pravnom osobnošću u županijama, gradovima i općinama. Uspostavljenom organizacijskom strukturom Hrvatski Crveni križ slijedi ustroj državne uprave. Područje Općine Jakovlje pokriva Gradsko društvo Crvenog križa grada Zaprešića. .

2.1.1.6. Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Zagreb Služba je na razini RH teritorijalno podijeljena na 20 stanica. Poziv bilo kojem članu Gorske službe spašavanja ujedno i poziv cijeloj službi čime se mobiliziraju svi potrebni potencijali cijele službe. U pravilu intervenira stanica koja je najbliža mjestu nesreće, a po potrebi se angažiraju i druge stanice. Područje Općine Jakovlje pokriva stanica Zagreb sa 76 spasioca. 2.1.2. Druge organizirane snage koje se mogu uključiti u zaštitu i spašavanje Na području Općine postoje slijedeći subjekti, odnosno snage koje se mogu uključiti u zaštitu i spašavanje a posjeduju određenu opremu i mehanizaciju. To su: Tabela 24. Poduzeća sa mehanizacijom

Građevinska/prijevoznička firma Broj zaposlenih osoba MTS

Knjaz - obrt, Sljemenska 120, Kraljev Vrh vl. Marijan Knjaz

5 kamion (1 kom) kombinirka (1 kom) buldozer (1 kom)

KOVAČIĆEK COMMERC d.o.o., Toplička 78a, Jakovlje vl. Stjepan Kovačićek

1 kamion (1 kom) bager gusjeničar (1 kom)

Fer-kop – obrt, Mihanovićeva 2, Igrišće, vl. Cvjetko Ferenčak

3

kamion (2 kom) kombinirka (2 kom) prikolica kiper (1 kom) malčer (1 kom)





Izvor podataka: Općina Jakovlje 2.1.3. Udruge od interesa za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Od udruga na području Općine bitno je spomenuti:

a) Lovačko udruga Vepar, Jakovlje 55 članova, b) Sportsko ribolovno društvo «Som», Jakovljanska 2, Jakovlje 38 članova.

2.1.4. Pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara u vlasništvu Općine Jakovlje

U općini Jakovlje nema komunalnih poduzeća. Komunalne usluge na području općine vrši komunalni redar, a u slučaju potrebe aktivirat će se EKO – FLOR PLUS d.o.o. (Pavleka Miškine 63, Varaždin – Poslovna jedinica Oroslavlje, Mokrice 180/C, Oroslavlje). Općina Jakovlje nema pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara u vlasništvu Općine Jakovlje. Ostale snage koje se uključuju u ZiS na području Općine Jakovlje pripadaju susjednim jedinicama lokalne samouprave.

2.1.5. Pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara s područja Zagrebačke županije čiji je osnivač Zagrebačka županija

Kapaciteti Zagrebačke županije su kapaciteti kojima raspolažu i JLS ( svako na svom području):

a) Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije, Ul. Grada Vukovara 72/V, Zagreb b) Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije – ispostava Zaprešić, Pavla Lončara 1,

Zaprešić a) Dom zdravlja Zagrebačke županije, Ispostava Zaprešić - ambulanta Jakovlje, Stubička

cesta 4, Jakovlje a) Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. - Nadcestarija Zaprešić, Veliki Vrh 1,

Zaprešić c) Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o., Oreškovićeva 6D/1, Zagreb d) Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., Folnegovićeva 1, Zagreb

2.1.6. Službe i postrojbe središnjih tijela državne uprave koja se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti i postupaju prema vlastitim operativnim planovima Središnja tijela državne uprave (ministarstva i državne upravne organizacije)

uključene su u zaštitu i spašavanje na području Općine kroz svoje sudjelovanje u Stožerima zaštite i spašavanja (djelatnici DUZS, MUP-a i sl. ) k ao savjetodavna tijela, ali i kao operativna u provođenju određenih zakonom propisanih radnji kojima se bave i u svojoj redovnoj djelatnosti (MUP-regulacija prometa, sprečavanje nereda, državne inspekcijske službe i sl.).

Ruškač prom – obrt, Jakovlje, Krapinska 12 vl. Vinko Ruškač

1 kamion (2 kom) auto dizalica 17 m (1 kom) mini bager (1 kom) kombinirka (1 kom)





• Ministarstvo obrane RH - uprava Zaprešić, D. Švajcara 4, Zaprešić • Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska postaja Zaprešić, D. Švajcara 4, Zaprešić • Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Uprava za veterinarske

inspekcije, Veterinarski ured Zagreb, Ispostava Zaprešić Trg žrtava fašizma 1, Zaprešić

• Veterinarska stanica Donja Stubica, Kolodvorska cesta 18, 49 240 Donja Stubica • Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH - Uprava za

inspekcijske poslove, Odjel inspekcijskog nadzora, PJ Zagreb, Ispostava Zaprešić, Nova ulica 10, Zaprešić

• Ministarstvo socijalne politike i mladih- Centri za socijalnu skrb na području Zagrebačke županije, Centar za socijalnu skrb Grada Zaprešića, Drage Kodrmana 3a, Zaprešić

• Ministarstvo zdravstva, Uprava za sanitarnu inspekciju, sektor županijske sanitarne inspekcije i pravne podrške, Služba županijske inspekcije, PO za središnju Hrvatsku, Ispostava Zaprešić, Nova ulica 10, Zaprešić

• Opća bolnica Zabok, Bračak 8, p.p. 36, Zabok Državne upravne organizacije :

• Državni hidrometeorološki zavod, Grič 3, Zagreb • Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, Frankopanska 11, Zagreb • Državna uprava za zaštitu i spašavanje- PUZS Zagreb, Ksaverska cesta 109, Zagreb

Uredi državne uprave u županijama: 1. Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji- Ispostava Zaprešić, Trg žrtava fašizma 1,

Zaprešić

2.1.7. Pravne osobe i ostali subjekti od republičkog i županijskog značaja za zaštitu i spašavanje Pravne osobe i ostali subjekti od republičkog i županijskog značaja su:

b) HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., ELEKTRA ZAGREB (POGON ZAPREŠIĆ, Ul. Bana Josipa Jelačića 1, Zaprešić) I ELEKTRA ZABOK (POGON DONJA STUBICA, Kolodvorska cesta 38, Donja Stubica),

c) HRVATSKE ŠUME d.o.o. - ŠUMARIJA DONJA STUBICA, Kolodvorska 2, Donja Stubica

d) HRVATSKE VODE - Područje Općine Jakovlje pripada branjenom području (BP) 12 – područje malog sliva „Krapina - Sutla“ (Zagrebačka 13, Veliko Trgovišće) i sjeverni dio područja malog sliva Zagrebačko prisavlje (Terenski ured Hruščica, Savska bb, Hruščica, Ivanja Reka).

e) Hrvatska poljoprivredna agencija, Ilica 101, Zagreb





2.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesreći, sa strukturom i veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih resursa za zaštitu i spašavanje za područja Općine Jakovlje

2.2.1. Struktura i veličina potrebitih operativnih snaga prema ugrozi Potrebno je osnovati novu postrojbu CZ-e koja se sastoji od jednog tima opće namjene koji broji ukupno 23 pripadnika (sukladno članku 5. Pravilnika o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi CZ i postrojbi za uzbunjivanje N.N. 111/07). Shema 1: Postrojba civilne zaštite (23 pripadnika) Postojeće snage za zaštitu i spašavanje su dovoljne za provođenje zadaća zaštite i spašavanja u slučaju većih nesreća, ali je iste potrebno razvijati u kvalitativnom smislu.

TIM* Zapovjednik, zam. zapovjednika i bolničar

1. SKUPINA (zapovjednik +3 ekipe)

2. SKUPINA (zapovjednik +3 ekipe)

EKIPA (3 člana)

EKIPA (3 člana)

EKIPA (3 člana)

EKIPA (3 člana)

EKIPA (3 člana)

EKIPA (3 člana)





2.2.1.1. Poplave

Obzirom da je Procjenom utvrđeno kako je Općina Jakovlje djelomično ugrožena poplavama, redovne snage (Stožer ZiS, postrojba CZ opće namjene, DVD-a s područja Općine, tvrtke i obrti koji posjeduju određenu mehanizaciju, Veterinarske stanica Donja Stbica, ambulanta opće medicine Jakovlje, udruge građana itd.) su dostatne za zaštitu ugroženog područja. Uz redovne snage Općine, u obranu od poplava uključit će se i snage koje nisu u ingerenciji Općine: Hrvatske vode sa svojim ovlaštenim tvrtkama, HEP, EKO – FLOR PLUS d.o.o., Opća bolnica Zabok, HMP Zaprešić, PU Zagrebačka – PP Zaprešić, specijalistička postrojba za spašavanje iz vode (na razini županije), itd.)

2.2.1.2. Potres

Prema izračunu posljedica potresa po stanovništvo, a uzevši sve dostupne parametre, za očekivati je da će smrtno stradati oko 7 osoba, dok će ih oko 43 biti ranjeno. Zatrpanih će biti oko 66 (11 plitko, 26 srednje i 29 duboko zatrpanih osoba). Za potrebe spašavanja zatrpanih potrebno je osigurati od 40 do 80 spasitelja, 4 kamiona (kipera) te 2 autodizalice, 2 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona. Osim Stožera ZiS te Postrojbi CZ, u spašavanje će se uključiti i DVD-a sa područja Općine, tvrtke i obrti koji posjeduju određenu mehanizaciju, Veterinarska stanica Donja Stubica, ambulanta opće medicine Jakovlje, udruge građana itd. Redovne snage, te snage određene Odlukom o snagama ZiS su dostatne za provođenje svih mjera CZ kao i saniranja posljedica potresa kao mogućeg uzroka katastrofe ili velike nesreće. Od snaga koje nisu u ingerenciji općine, uključiti će se Specijalistička postrojba za spašavanje iz ruševina (na nivou Županije) ako za time bude potrebe, HGSS Zagreb, HEP, EKO – FLOR PLUS d.o.o., Opća bolnica Zabok, HMP Zaprešić, PU Zagrebačka – PP Zaprešić, Hrvatske ceste itd.

2.2.1.3. Ostali prirodni uzroci U proteklom 10-godišnjem periodu nije bilo takovih ekstremnih pojava koje nisu mogle biti spriječene ili sanirane djelovanjem redovnih snaga ZiS. Snage koje će se uključiti u slučaju veće elementarne nepogode su Stožer ZiS, Postrojba CZ opće namjene, Vatrogasci sa područja Općine, ambulanta opće medicine Jakovlje, tvrtke i obrti koji posjeduju određenu mehanizaciju te udruge građana Općine. Snage koje nisu u ingerenciji Općine a također će se u slučaju potrebe uključiti u spašavanje stanovništva su: EKO – FLOR PLUS d.o.o., Hrvatske ceste, ŽUC d.o.o. ZGŽ, Hrvatske šume, DHMZ, HEP, PU Zagrebačka – PP Zaprešić itd…

2.2.1.4. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u gospodarskim objektima

Na području Općine ima pravnih osoba koje posjeduju opasne tvari raznih količina i vrsta. Redovne snage (Stožer ZiS, Postrojba CZ opće namjene, DVD-a s područja Općine) u stanju su spriječiti ili u vrlo kratkom roku sanirati posljedice tehničko-tehnološke katastrofe. Snage koje nisu u ingerenciji Općine a također će se u slučaju potrebe uključiti u spašavanje stanovništva su: pravne osobe ovlaštene za postupanje s opasnim tvarima, HEP u slučaju prekida struje, Hitna medicinska pomoć Zaprešić, EKO – FLOR PLUS d.o.o., Opća bolnica Zabok, PU ZGŽ – PP Zaprešić, eventualno JVP susjednih gradova (pomoć kod sanacije) itd.





2.2.1.5. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu

Redovne snage (Stožer ZiS, Postrojba CZ opće namjene, DVD-a s područja Općine) u stanju su spriječiti ili u vrlo kratkom roku sanirati posljedice tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu. Snage koje nisu u ingerenciji Županije a također će se u slučaju potrebe uključiti u spašavanje stanovništva su: ŽUC ZGŽ, Hrvatske ceste, EKO – FLOR PLUS d.o.o., PU ZGŽ – PP Zaprešić, Opća bolnica Zabok te pravne osobe ovlaštene za postupanje s opasnim tvarima.

2.2.1.6. Nuklearne i radiološke nesreće Na području Općine nema nuklearnih postrojenja, ali je cijelo područje Zagrebačke Županije, pa tako i Općine Jakovlje u I. i II. zoni ugroženosti od NE Krško. U slučaju nuklearnih i radioloških nesreća, osim redovnih snaga ZiS (Stožer ZiS, postrojba CZ opće namjene, vatrogasci sa područja Općine, ambulanta opće medicine Jakovlje…) uključit će se i snage koje nisu u ingerenciji Općine, a to su: ZZJZ ZGŽ, interventni spec. timovi CZ RH za RKBN zaštitu, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, krizni stožer Ministarstva zdravstva, RKBN postrojbe oružanih snaga, PU Zagrebačka – PP Zaprešić, Dom zdravlja ZGŽ – ispostava Zaprešić, Opća bolnica Zabok….

2.2.1.7. Epidemiološke i sanitarne opasnosti Za zadovoljavajuću zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara od štetnih posljedica od epidemiološke i sanitarne opasnosti na području Općine pored postojećih redovnih službi (pod redovnim kapacitetima se smatraju oni koji su temeljem važećih standarda i normativa već organizirani i rade u standardnim uvjetima) Zavoda za javno zdravstvo potrebno je angažirati: Stožer zaštite i spašavanja, vatrogasci sa područja Općine, OPG-a s područja Općine, veterinarska stanica Donja Stubica, ambulanta opće medicine Jakovlje, postrojbu CZ opće namjene, udruge građana te ostale snage određene Odlukom o snagama ZiS. Osim ovih snaga uključit će se i snage koje nisu u ingerenciji Općine: HMP Zaprešić, EKO – FLOR PLUS d.o.o., ZZJZ ZGŽ, itd.

2.2.1.8. Nesreće na odlagalištima otpada Na području Općine nema odlagališta otpada, stoga nisu potrebne snage za saniranje nesreća na odlagalištima otpada.





Strukturiranje snaga za zaštitu i spašavanje prema ugrozi

Popl

ava

Za zadovoljavajuću zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara od poplava na području Općine uključit će se slijedeće snage:

• Hrvatske vode sa svojim ovlaštenim pravnim osobama • Stožer zaštite i spašavanja • VZO Jakovlje (DVD –a) • komunalna poduzeća (EKO – FLOR PLUS d.o.o.) • HEP DP Elektra Zagreb i Elektra Zabok • tim CZ opće namjene • veterinarska stanica Donja Stubica • ostale snage određene Odlukom o snagama ZiS • udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem

Potre

s

Potrebne snaga za zaštitu i spašavanju od potresa • Stožer zaštite i spašavanja • VZO Jakovlje (DVD –a) • komunalna poduzeća (EKO – FLOR PLUS d.o.o.) • HEP DP Elektra Zagreb i Elektra Zabok • tim CZ opće namjene • ambulanta opće medicine • veterinarska stanica Donja Stubica • HGSS Zagreb • Opća bolnica Zabok • HMP Zaprešić • spec. tim za spašavanje iz ruševina(na nivou Županije) • ostale snage određene Odlukom o snagama ZiS • udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem

Za otklanjanje posljedica mogućih potresa angažirat će se pripadnici DVD-a koji imaju ljudstvo i određenu opremu. Postrojbe CZ-a iz cijele okolice, te HGSS Zagreb. Također treba uključiti i Crveni križ, Centar za socijalnu skrb, medicinske i veterinarske timove. Svi ostali građani koji će kroz osobnu i uzajamnu zaštitu moći učinkovito provesti sve mjere zaštite i spašavanja.

Ost

ali p

rirod

ni u

zroc

i

Potrebne snaga za zaštitu i spašavanju od ostalih prirodnih uzroka – suša, klizišta, olujnog i orkanskog nevremena, snježnih oborina, poledica i tuča

• Stožer zaštite i spašavanja • VZO Jakovlje (DVD –a) • komunalna poduzeća (EKO – FLOR PLUS d.o.o.) • HEP DP Elektra Zagreb i Elektra Zabok • Hrvatske ceste • Hrvatske šume • HGSS Zagreb • ambulanta opće medicine • veterinarska stanica Donja Stubica • Opća bolnica Zabok • HMP Zaprešić • Tim CZ opće namjene • ostale snage određene Odlukom o snagama ZiS • udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem i spašavanjem

Stanovnici Općine uz pomoć pripadnika DVD, te uz pomoć EKO-FLOR PLUS d.o.o. i angažiranih snaga CZ-e mogu se nositi sa mogućim ugrozama manjeg razmjera, te otkloniti njihove posljedice.





Tehn

ičko

tehn

ološ

ke k

atas

trofe

i ve

like

nesr

eće

izaz

vane

nes

rećo

m u

go

spod

arsk

im o

bjek

tima

i ces

tovn

om

prom

etu

Štetne posljedice od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvane nesrećama u gospodarskim objektima i prometu

• Stožer zaštite i spašavanja • Specijalizirane pravne osobe • DVD – općine Jakovlje • komunalna poduzeća (EKO – FLOR PLUS d.o.o.) • HEP DP Elektra Zagreb i Elektra Zabok • Hrvatske ceste • ŽUC ZGŽ • Ambulanta opće medicine u Jakovlju i Opća bolnica Zabok • HMP Zaprešić • Tim CZ opće namjene • ostale snage određene Odlukom o snagama ZiS • udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem i spašavanjem

Epid

emio

lošk

e i s

anita

rne

opas

nost

i, ne

sreć

e na

od

laga

lištim

a ot

pada

Za zadovoljavajuću zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara od štetnih posljedica od epidemiološke i sanitarne opasnosti na području Općine pored postojećih redovnih službi (pod redovnim kapacitetima se smatraju oni koji su temeljem važećih standarda i normativa već organizirani i rade u standardnim uvjetima - tako je za epidemiološki tim standard 1 tim na 40000 stanovnika) Zavoda za javno zdravstvo potrebno je angažirati:

• Stožer zaštite i spašavanja • DVD –a općine Jakovlje • komunalna poduzeća (EKO – FLOR PLUS d.o.o.) • ambulanta opće medicine Jakovlje • HMP Zaprešić • ZZJZ ZGŽ • veterinarska stanica Donja Stubica • Gradsko društvo Crvenog križa grada Zaprešić • HGSS Zagreb • OPG-a • Tim CZ opće namjene • ostale snage određene Odlukom o snagama ZiS • udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem i spašavanjem

Nuk

lear

ne i

radi

ološ

ke n

esre

će

Potrebne snaga za zaštitu i spašavanju od nuklearnih i radioloških nesreća • Stožer zaštite i spašavanja • DVD –a općine Jakovlje • komunalna poduzeća (EKO – FLOR PLUS d.o.o.) • ambulanta opće medicine Jakovlje • Dom zdravlja ZGŽ – ispostava Zaprešić (HMP Zaprešić) • ZZJZ ZGŽ • Tim CZ opće namjene • PU Zagrebačka – PP Zaprešić • Interventni specijalistički timovi CZ RH za RKBN zaštitu • Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost • Krizni stožer Ministarstva zdravstva • RKBN postrojbe oružanih snaga • ostale snage određene Odlukom o snagama ZiS • udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem i spašavanjem

Zadaće svih snaga uključenih u spašavanje stanovništva, detaljnije su obrađene u Planu zaštite i spašavanja te Planu civilne zaštite.





2.2.2. Drugi personalni i organizacijski resursi te materijalni resursi za zaštitu i spašavanje U slučaju većih nesreća katastrofalnih razmjera, u pomoć će biti pozvane specijalističke postrojbe CZ-a Zagrebačke županije. U slučaju katastrofe tih razmjera da snage Zagrebačke županije nisu dostatne za uključenje u akcije zaštite i spašavanja može biti uključen i Stožer ZiS RH te specijalističke interventne postrojbe CZ-e. ZAKLJUČAK: Iz svega navedenog vidljivo je da su snage koje se mogu koristiti na području Općine Jakovlje dostatne za odgovor na moguće katastrofe. Potrebno je jedino osnovati novu Postrojbu CZ opće namjene koja će brojiti 23 člana. Snage zaštite i spašavanja potrebno je kvalitativno usavršavati, obučavati i opremati kako bi u slučaju katastrofe ili velike nesreće kvalitetno odgovorili na zahtjeve koji će pred njih biti postavljeni.





3. ZAKLJUČNE OCJENE Temeljem navedenog donose se zaključne ocjene u odnosu na raspoložive mogućnosti za zaštitu i spašavanje, te procijenjene ljudske i materijalne resurse potrebne za nošenje s posljedicama katastrofa i velikih nesreća koje bi se mogle dogoditi na području Općine. Potrebno je utvrditi strukture i veličine operativnih snaga zaštite i spašavanja, njihovo obučavanje i osposobljavanje, utvrđivanje potrebnih materijalnih resursa, utvrđivanje prioriteta i smjernica razvoja, o čemu se načelno iznose pravci, odgovornost i dinamika u ostvarivanju, dokumenti kojima će se ova pitanja definirati te način praćenja ostvarivanje priprema za zaštitu i spašavanje. Planiranje razvoja i uporabe operativnih snaga koje se u okviru redovne djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, što je predmet naknadnih dogovora između pravnih osoba i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Temeljem navedenog u odnosu na moguće katastrofe i velike nesreće koje bi se mogle dogoditi na području Općine Jakovlje proizlaze slijedeće zaključne ocijene u odnosu na :

3.1. Poplava Na području Općine nema opasnosti od katastrofalnih poplava, ali je moguća pojava bujica i bujičnih voda uslijed naglog topljenja snijega i/ili velike količine oborina. Bujice mogu ugroziti niže dijelove pojedinih naselja, te prouzročiti štete na poljoprivrednim površinama. Do plavljenja kolnika i zatvaranja ceste dolazi na ŽC 3007 Bistra-Jakovlje - Zagrebačka cesta između mjesta Donja Bistra (općina Bistra) i Jakovlje.

Štete se mogu smanjiti uređenjem i održavanjem postojećih kanala i dijelova potoka što bi osiguralo bolju odvodnju vode s terena. U cilju izbjegavanja poplava i neželjenih posljedica i nadalje treba održavati i provoditi zaštitu od erozija, ali na način da se u najvećoj mogućoj mjeri sačuva okoliš tj. biološke vrijednosti područja. Procjena vlastitih mogućnosti Za otklanjanje posljedica mogućih poplava angažirat će se postrojba CZ općine Jakovlje zajedno sa pripadnicima DVD-a koji posjeduju potrebitu opremu i ljudstvo.

3.2. Potresi

Prema privremenoj seizmološkoj karti RH, na području Općine Jakovlje moguć je potres od VIIIº po MCS ljestvici. Obzirom na broj stambenih jedinica, godinu izgradnje istih, te broja stanovnika koji u njima boravi u slučaju potresa od VIIIº doći će do zatrpavanja 66 osoba pri čemu će doći do pogibije oko sedam osoba te ranjavanja oko 43 osobe. Za potrebe spašavanja zatrpanih potrebno je osigurati od 40–80 spasioca, 4 kamiona (kipera), 2 autodizalice, 2 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona. Procjena vlastitih mogućnosti Za otklanjanje posljedica mogućih potresa angažirat će se pripadnici DVD – a s područja općine Jakovlje, komunalni radnici općine, HGSS Zagreb, Hitna medicinska pomoć, postrojba CZ Općine Jakovlje, Crveni križ, Centar za socijalnu skrb, građevinske firme sa pripadajućom mehanizacijom, kao i ostale snage navedene u poglavlju 2. a ovisno o potrebi.





Snage ZiS Općine Jakovlje (prije svega DVD i postrojba CZ-e) koje nisu obučene za izvlačenje i spašavanje iz ruševina, u redovnom obučavanju potrebno je uvježbati i podučiti o radnjama koje će izvršavati prilikom izvlačenja i spašavanja iz ruševina, a građane Općine educirati o ponašanju tijekom potresa. U slučaju razornog potresa katastrofalnih razmjera, u pomoć će biti pozvana javna vatrogasna postrojba Grada Zaprešića i specijalističke postrojbe CZ-a Zagrebačke županije, a po potrebi u pomoć bi pritekle postrojbe HV-a i MUP-a.

3.3. Ostali prirodni uzroci

Prema statističkim podacima u zadnjih 10 godina područje Općine bilo je pogođeno sušama. Zbog njih je bilo proglašeno stanje elementarne nepogode. Zadnjih godina zbog klimatskih promjena uz suše se javljaju i sve jača olujna nevremena popraćena tučom koje rade materijalne štete na poljoprivrednim kulturama, objektima i prijevoznim sredstvima. Visoke snježne oborine i poledice u zadnjih deset godina nisu izazvale ozbiljnije zastoje u prometu i u opskrbi električnom energijom, pa ih je moguće zanemariti. Na području Općine nije bilo pojave toplinskih valova koji ugrožavaju lokalno stanovništvo. Do sada nije bilo posljedica od ostalih prirodnih ugroza koje bi imale razmjere katastrofe ili velike nesreće.

Obzirom da je na području Općine evidentirano nekoliko klizišta potrebno je prilikom izgradnje kompleksnih objekata izvršiti detaljna geotehnička istraživanja, kako bi se utvrdio sastav tla i svi geotehnički parametri za određivanje stabilnosti tla.

Procjena vlastitih mogućnosti

Navedeni prirodni uzroci ne ugrožavaju u većoj mjeri stanovništvo i materijalna dobra Općine. Ukoliko se ustroje i opreme timovi prema smjernicama iz poglavlja 2. Snage ZiS, na području Općine bi imali organizirane snage za odgovor moguće ugroze. Stanovnici općine Jakovlje uz pomoć pripadnika DVD-a i angažiranih snaga CZ-a mogu vrlo brzo otkloniti sve posljedice izazvane prirodnim uzrocima. 3.4. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima Na području Općine ima nekoliko subjekata koji manipuliraju sa opasnim tvarima. Osim dvije INA benzinske postaje u sklopu prometno odmorištima uz autocestu A2 gdje je ugroženo najviše 50 osoba i 15 kamiona, 10 automobila, te objekti benzinske, postoji i

• benzinska postaja Lukoil u središtu Jakovlja u čijoj se zoni ugroženosti nalazi 5 -10 kuća i 45 stanovnika

• u centru naselja Jakovlje u prodavaonici građevnog materijala vrši se prodaja plina u bocama. U slučaju nesreće neposredno je ugroženo 15 osoba.

• Tvrtka Plinacro d.o.o. u slučaju pucanja plinovoda ugrožava 20-tak osoba koje će se u trenutku nesreće nalaziti u blizini

• U Jakovlju se nalaze tri trgovine koje prodaju (skladište) pesticide i umjetna gnojiva (ugroženi zaposlenici trgovina i okoliš)

Procjena vlastitih mogućnosti Ukoliko se ustroje, obuče i opreme postrojbe prema uputi iz točke 2. Snage ZiS, Općina će uz ostale organizirane snage imati snage za prvi odgovor na ovu ugrozu.





3.5. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu Obzirom na to da se gospodarstvo razvija, povećava se i broj gospodarskih subjekata koji prometuju lokalnim prometnicama. Samim time povećana je i vjerojatnost nesreće. Od kritičnih mjesta ističu se dva višerazinska raskrižja u zapadnom dijelu općine (prilog Zemljovidi: Promet), a procjena za najgori slučaj odnosi se na najgušće naseljeni i najurbaniji dio naselja Jakovlje (križanje Topličke i Stubičke ceste) gdje je unutar zone ugroženosti 10 stambenih objekata i cca. 50-tak stanovnika. Procjena vlastitih mogućnosti Ukoliko se ustroje, obuče i opreme postrojbe prema uputi iz točke 2. Snage ZiS, Općina će uz ostale organizirane snage imati snage za prvi odgovor na ovu ugrozu. Pripadnici DVD-a kao ni pripadnici postrojbe CZ ne mogu provesti složene zadaće zaštite i spašavanja od opasnosti izazvanih s opasnim tvarima u prometu. Stoga je potrebno pozvati specijalizirane postrojbe za složene poslove detekcije, mjera zaštite i sprečavanja širenja opasne tvari, gašenja eventualnih požara i drugo. Članovi DVD –a i pripadnici postrojbe CZ-e provodit će poslove čišćenja prometnica, sanaciju terena i eventualnih ruševina, te po potrebi provoditi evakuaciju stanovništva i materijalnih dobara. Stanovništvo je potrebno educirati za postupanje u slučaju nesreće s opasnim tvarima. 3.6. Prolom hidroakumulacijskih brana Nema opasnosti od proloma hidroakomulacijskih brana.

3.7. Nuklearne i radiološke nesreće

Na području Županije nema nuklearnih postrojenja, ali je cijelo područje Županije, pa tako i Općina Jakovlje, u I. i II. zoni ugroženosti od NE Krško. Dođe li do ispuštanja radioaktivnog materijala u atmosferu cjelokupno stanovništvo na području Općine će biti izloženo djelovanju ionizirajućeg zračenja izravnim zračenjem radioaktivnog oblaka i udisanjem radioaktivnih čestica i plinova sadržanih u oblaku. U kasnijoj fazi, nakon taloženja čestica na površini i prolaska radioaktivnog oblaka, dominantni načini izlaganja biti će izravno zračenje deponiranog materijala i udisanje ponovo emitiranih čestica, a na kraju, kontaminirana atmosfera, voda i tlo, a time i biljna i životinjska hrana, dovest će do izlaganja putem hranidbenog lanca. Procjena vlastitih mogućnosti

Općina nema resurse niti specijalizirane snage za borbu sa ovom ugrozom. Za upravljanje u nuklearnoj nesreći zadužena je Državna uprava za zaštitu i spašavanje. U toj se instituciji donose odluke o primjeni zaštitnih mjera, te se organizira i nadzire njihova provedba. Stručnu potporu DUZS-u pruža i Državni Zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost.





3.8. Epidemije i sanitarne opasnosti Poslove javnog zdravstva na području Općine provodi Zavod za javno zdravstvo

Županije. Zavod za javno zdravstvo prati kretanje zaraznih bolesti i poduzima sve raspoložive epidemiološke mjere s ciljem sprječavanja daljnjeg širenja zarazne bolesti. Rana dijagnostika zaraznih bolesti uvelike pomaže u sprječavanju širenja zaraznih bolesti i primjeni pravovremene terapije kod oboljelih. Procjena vlastitih mogućnosti Obzirom da je prognoza rizika od pojavnosti zaraznih bolesti u Općini Jakovlje (epidemija, incidenti), a na temelju podataka ZZJZ o kretanju zaraznih bolesti u Zagrebačkoj županiji, te uvida u stanje, mala, odnosno stanje je ocijenjeno povoljno, trenutne snage su dovoljne za sprječavanje nastanka ili širenja epidemija. Mogućnost pojave zaraznih bolesti životinja Veterinarska služba u Općini je dobro organizirana. U posljednjih deset godina nije zabilježena većih žarišta bolesti - pojava zaraznih bolesti životinja koja bi imala teže posljedice. Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda U posljednjih 10 godina nije zabilježena pojava biljnih bolesti širih razmjera. Pojava bolesti se prati redovito, te se povremeno poduzimaju mjere za zaštitu bilja i biljnih proizvoda na odgovarajući način. 3.9. Nesreće na odlagalištima otpada Na području Općine nema odlagališta otpada, te ne postoji opasnost za stanovništvo općine od nesreća na odlagalištima otpada.

Otpad je potrebno zbrinjavati po načelima teritorijalnog i granskog pristupa, što znači za područje i za sustave u kojima nastaje otpad i to prema vrsti i količini. Načina zbrinjavanja opasnog otpada kao i lokacija odlagališta potrebno je utvrditi na regionalnoj razini. Pojavu i širenje epidemija nadziru nadležne službe iz Grada i Županije. 3.10. Snage zaštite i spašavanja

Snage za zaštitu i spašavanje dostatne su za prvi odgovor, bez obzira o kojoj se katastrofi i/ili velikoj nesreći radi. Udruge građana koje se zaštitom i spašavanjem bave kao redovnom aktivnošću uključiti u sustav ZiS-a. Tablica 25: Pregled snaga za zaštitu i spašavanje

Broj pripadnika Napomena Stožer zaštite i spašavanja 6

Postrojba opće namjene 23 Osnovati novu postrojbu jer sadašnja broji 30 člana

Povjerenici za CZ (po mjesnim odborima) 4 Zamjenici povjerenika za CZ 4

SVEUKUPNO 35

Od ključne je važnosti provoditi aktivnosti na planskom povezivanju i koordinaciji svih subjekata koji predstavljaju gotove snage za izvršavanje zadaća i djelovanje u aktivnostima zaštite i spašavanja.





4. ZEMLJOVIDI

Operativni plan obrane od poplave Županije 1 : 100 000

(u prilogu na CD-u)

21

Karte Hrvatskih voda

22

Seizmološka karta za povratni period od 500 godina

23

Razvoj i uređenje površina 1:25 000

24

Promet 1:25 000

25

Pošta i telekomunikacija 1 :25 000

26

Cijevni transport plina 1 :25 000

27

Elektroopskrba 1:25 000

28

Vodoopskrba 1:25 000

29

Odvodnja otpadnih voda i odlaganje otpada1:25 000

30

21 Izvor podataka: Plan obrane od poplave Zagrebačke županije 22 Izvor podataka: Hrvatske vode 23 Izvor podataka: Geofizički zavod PMF Zagreb 24 Izvor podataka: PPU općine Jakovlje 25 Izvor podataka: PPU općine Jakovlje 26 Izvor podataka: PPU općine Jakovlje 27 Izvor podataka: PPU općine Jakovlje 28 Izvor podataka: PPU općine Jakovlje 29 Izvor podataka: PPU općine Jakovlje 30 Izvor podataka: PPU općine Jakovlje



1.A

.RA

ZVO

J I U

REĐ

ENJE

PO

VRŠ

INA



2.A

.PRO

MET



2.B.

POST

A I

TELE

KOM

UN

IKA

CU

JE



2.C

.1.C

JEV

NI T

RAN

SPO

RT P

LIN

A



2.C

.2.E

LEK

TRO

OPS

KRB

A



2.D

.1.V

OD

OO

PSK

RBA



2.D

.2.O

DV

OD

NJA

OTP

AD

NIH

VO

DA

I O

DLA

GA

NJE

OTP

AD

A



726

+500

720

716+500

719+650

711+

900

L.K. BISTRA IIL.K. BISTRA I

BIST

RA

I

L.K. K

UTJEČI

BISTRA II

L.K. CONEC

ČRNEC

LUČENICA

690

686+200

695+000

700

710

LUŽN

ICA

C.1

2.2.

C.1

3.5.

C.1

4.7.

C.1

4.8.

0+000

19+1

40

0+00

0

0+00

0

2+000

5+200

0+000

0+000

0+000

4+100

c-v

c-v

23.

55.

82.

73.

35.

128.

53.

100.

36.

8.

103.

147.

54.

23.

79.

20.

300.

301.

298.

299.

104.

214.

110.

218.

278.

DU

BRAV

ICA

I

KUSTOŠAK F

3SO

POT

ČO

KO

T

KUSTOŠAK E

LAG

VIĆ

PUS

TOD

OL

ČR

NO

ME

RE

C

KUN

IŠĆ

AK

JELE

NO

VAC

I

FUĆ

KO

V J

AR

EK

ŠTE

FAN

OV

EC

AKU

MU

LAC

IJA

JAZB

INA

BID

RO

VEC

II

VID

OV

EC II

BID

RO

VEC

I

VID

OV

EC IJE

ZERČ

ICA

19+1

40

730+200

716+

500

0+000

14+8

00

686+200

C.1

2.3.

C.1

2.1.

0+00

0

3+48

0

3+789

0+515 0+456

0+0

50+0

51+4

71

0+05+0

10+0

15+0

3+64

0

0+000

AVS

"ZA

GR

EB

"

AVS

"PO

DS

US

ED

"

AVS

"JE

SE

NIC

E" I

I

P R

E L

J E

VKA

NA

LA O

DR

AIS

PU

ST

JAR

UN

AVS

"KU

PLJ

EN

OV

O"

AVS

"PR

ELJ

EV

- JA

NKO

MIR

"

0+000

48+250

0+620

C.1

4.1.

C.1

4.3.

C.1

4.4.

TRN

AVA

C.1

4.5.

C.1

4.6.

0+000

3+1100+0

00

5+000

C.1

3.4.

687+000

C.1

2.7.

ST. T

OP

LIC

E

5+958

23+720

10+0

00

15+0

00

20+0

00

20+0

00

0+000

5+00

0

10+0

00

15+0

00

17+5

00

25+

000

27+ 50

0

28+5

00

Vugrov potok

RU

DAR

SK

A G

RA

DN

A

2+500

C.1

4.1.

P: h

idro

met

. pro

gnoz

a

C.1

4.2.

P: h

idro

met

. pro

gnoz

a

Sutla

Topl

ičin

a55

5500

0

5555

000

5560

000

5560

000

5565

000

5565

000

5570

000

5570

000

5575

000

5575

000

5580

000

5580

000

5585

000

5585

000

5590

000

5590

000

5070000

5070000

5075000

5075000

5080000

5080000

5085000

5085000

5090000

5090000

µTU

MAČ

OZN

AK

A:

GR

AN

ICA

BR

AN

JEN

OG

PO

DR

UČ

JA

7 +

473

GR

AN

ICA

DIO

NIC

A S

A S

TAC

ION

AŽO

MVO

DO

TOK

A I K

ILO

ME

TRIM

A N

AS

IPA

C.8

.2.

BRO

J D

ION

ICE

OBR

AN

E

NAS

IP IL

I ZID

!

(

CR

PN

A S

TAN

ICA

- !

AUTO

MAT

SKA

VO

DO

MJE

RN

A ST

AN

ICA

ČEP

UST

AVA

SIFO

N

LIM

NIG

RA

F

MJE

RIL

O 1

: 100

000

UČ

EST

ALO

PLA

VLJ

EN

O

POTE

NC

IJA

LNO

PLA

VLJ

EN

O

KA

RTA

- H

RVAT

SKE

VO

DE

- BP

12 (Z

GZ)

(1)



SEIZMOLOŠKA KARTA POVRATNI PERIOD OD 500 GODINA



SEK

TORI

I SL

IVO

VI Z

AG

REBA

ČK

E ŽU

PAN

IJE





5. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE JAKOVLJE 5.1. Područje odgovornosti Ukupna površina područja Općina Jakovlje smještena je podno sjevernih obronaka Medvednice u Zagrebačkoj županiji, a zauzima površinu od 35,7 četvornih kilometara. Općinu čine tri naselja: Jakovlje, Kraljev Vrh i Igrišće. Susjedne ju joj općine: Općina Luka, Općina Bistra, Općina Stubičke Toplice te gradovi Zaprešić i Oroslavje.

Slika 11. Općina Jakovlje - naselja Izvor podataka: www.arkod.hr

Rijeke i jezera Općinom Jakovlje protjeće rijeka Krapina, a cijelo područje Općine je ispresjecano bujičnim vodotocima, dok se na zapadnom dijelu općine nalaze uređeni i lateralnim kanali. Drugih značajnijih vodenih površina nema. Planinski masivi Prostor Općine odlikuje se velikom reljefnom i krajobraznom raznolikošću koja mu daje posebnu vrijednost. Reljefna struktura sastoji se od niskih ravničarskih područja i blago uzdignutih terena. Na području općine nema planinskih masiva.





Ostale geografsko-klimatske karakteristike31

Područje Općine pripada klimatskom području "Cfwbx

Meteorološki pokazatelji

32". To je umjereno topla kišna klima, u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Najsuši dio godine javlja se u hladno godišnje doba. Nailazimo na sporedni oborinski maksimum toplog dijela godine koji je račvast, cijepa se na maksimum u proljeću (svibnju) i u kasnom ljetu (srpnju ili kolovozu), a između njih je suše razdoblje. Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se iznad -3 °C, ljeta su svježa, sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 °C. Tabela 26: Srednje mjesečna i godišnja temperatura zraka na području Zagreba, ºC

Izvor: Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Plan navodnjavanja poljoprivrednih površina i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama za područje Zagrebačke županije, Zagreb, lipanj 2006. godine

31 Izvor podataka: PPUO Jakovlje 32 Prema Köppenovoj klasifikaciji; Wladimir Peter Köppen , Nijemac ruskog podrijetla klasificirao je klimu prema dva prevladavajuća elementa – temperaturi zraka i padalinama.





Tabela 27: Mjesečna i godišnja količina oborina na području Zagreba, u mm

Izvor: Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Plan navodnjavanja poljoprivrednih površina i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama za područje Zagrebačke županije, Zagreb, lipanj 2006. godine 5.2 Stanovništvo33

5.2.1. Broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika

Broj stanovnika Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Općine Jakovlje živi 3 930 stanovnika u 1 276 kučanstva. Općina ima 3 naselja – Igrišće, Jakovlje i Kraljev Vrh.

Tabela 28. Površina naselja, stanovništvo i gustoća naseljenosti

OPĆINA BROJ

STANOVNIKA 2001.

BROJ KUČANSTAVA

2001.

BROJ STANOVNIKA

2011.

BROJ KUČANSTAVA

2011.

Jakovlje

3 952

1 213

3 930

1 276

Izvor podataka: popis stanovnika 2001. godine i 2011. godine 33 Izvor podataka: Popis stanovništva 2011. godine





Broj zaposlenih/ nezaposlenih/ umirovljenika34

Na području Općine Jakovlje prema popisu stanovništva od 2011. godine nastanjeno je 3 930 stanovnika. Radno aktivno je 1 715 stanovnika pri čemu je od navedenog broja 1 447 zaposlenih a 268 nezaposlenih stanovnika. Umirovljenika prema podacima iz popisa stanovništva 2011. godine ima 1 084. Tabela 29: Pregled broja stanovnika prema kategorijama

Stanovnika Općine Jakovlje 3 930 100% Radno aktivno stanovništvo Zaposleno 1 447 36,8 %

Nezaposleno 268 6,8 % Umirovljenici 1 084 27,6% Izvor podataka: Popis stanovništva 2011. godine

5.2.2. Dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih (0-7, 8-50, 51-70, 71 i više godina) Prema popisu iz 2011. u Općini Jakovlje ima 1 925 muškaraca i 2 005 žena. U postocima muškog stanovništva ima 48,9 %, a ženskog stanovništva 51,1%. Prisutna je dominacija ženskog stanovništva nad muškim. Koncentracija stanovništva dobro je raspoređena po zaseocima, međutim starosna struktura pomalo zabrinjava, obzirom da na području općine prevladava staro stanovništvo u odnosu na mladež, a takva struktura u budućnosti može rezultirati još manjim brojem naseljenosti na ovom području (svega 381 dijece u dobi do 7 godina a 459 osoba starijih od 71 godine, te njih 1 059 u dobi od 51-70 godina). Tabela 30. Dobna i spolna struktura stanovništva po naseljima 0-7 g. 8-50 g. 51-70 g. 71 i više Svega Igrišće M 46 194 104 29 373

Ž 22 175 95 66 358 Jakovlje M 137 713 320 82 1 252

Ž 127 635 364 194 1 320 Kraljev Vrh

M 23 159 89 29 300 Ž 26 155 87 59 327

UKUPNO M 206 1 066 513 140 1 925 Ž 175 965 546 319 2 005

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Popis stanovništva 2011. Struktura zaposlenog stanovništva prema popisu iz 2011. godine bila je slijedeća - od 1 447 zaposlenih osoba njih 800 bilo je muškoga spola a 647 ženskoga. Dobna i spolna struktura zaposlenih stanovnika prema godištima prikazana je u donjoj tabeli: Tabela 31. Dobna i spolna struktura zaposlenih stanovnika Općine Jakovlje

0-7 godina

8-50 godina

51-70 godina

71 i više godina

SVEGA

Muškarci 0 629 171 - 800 Žene 0 551 96 - 647

Svega: 0 1 180 267 - 1 447 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Popis stanovništva 2011.

34 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Popis stanovništva 2011.





5.2.3. Broj i kategorije osoba s posebnim potrebama (ranjive skupine) Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Općine Jakovlje postoji 529 osobe sa teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Popis takvih osoba prema starosti i spolu nalazi se u nastavku: Tabela 32. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (ranjive skupine)

Ukupno 0-14 g. 15-49 g. 50-69 g. 70 i više Svega

Jakovlje Sv. 23 96 225 185 529

M 14 54 127 52 247 Ž 9 42 98 133 282

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Popis stanovništva 2011. 5.2.4. Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za evakuiranje Evakuaciji u slučaju katastrofe i velike nesreće podliježu stanovnici slijedećih kategorija-trudnice, majke s djecom do 7 godina starosti (oko 200-tinjak), djeca do 15 godina (oko 575), žene preko 60 godina (540), muški preko 65 godina (218), bolesni, nemoćni i invalidne osobe (oko 300-tinjak osoba). To je na području Općine Jakovlje oko 1 828 stanovnika35. Tabela 33. Kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju Kategorije osoba koje podliježu evakuaciji Broj osoba Trudnice* Oko 50-tak Majke s djecom do 7 godina* Oko 150 Djeca do 15 godina 575 Žene preko 60 godina 540 Muškarci preko 65 godina 218 Invalidne osobe 95 Bolesni i nemoćni* Oko 200-tinjak Svega Oko 1 828 osoba Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Popis stanovništva 2011. *Izvor podataka: procijenjena veličina Zaposlenici koji se planiraju za evakuaciju su prije svega u slučaju potresa iz objekata u kojima rade a ovisno o vrsti izgradnje. Na području Općine Jakovlje tu spadaju zaposlenici poslovnih objekata u centru naselja Jakovlje gdje je najveća naseljenost. To je sveukupno oko 50-tak osoba36

5.2.5. Gustoća naseljenosti po jedinici površine

.

Gustoća naseljenosti na području Općine Jakovlje je 110,08 stanovnika po km2. 35 Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Popis stanovništva 2011. i procijenjena veličina 36 Izvor podataka: Procijenjena veličina





5.3 Materijalna i kulturna dobra te okoliš Kulturna dobra POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA

• Jakovlje, povijesna jezgra naselja • Kraljev Vrh, povijesna jezgra naselja • Igrišće, dio naselja

POVIJESNE GRAĐEVINE

• Župna crkva sv. Tri kralja, Kraljev Vrh, Školska ulica 5 • Kapela sv.Doroteje, Jakovlje, Sv. Doroteje 134c • Kapelica poklonac, Kraljev Vrh, Školska ulica 1 • Raspelo, ul. sv.Doroteje, Jakovlje, Sv. Doroteje iza br.97 • Raspelo, Igrišće, Gajeva 35 • Raspelo, Kraljev Vrh, Sljemenska ulica 15 • Raspelo, Jakovlje, Toplička cesta 59 • Dvorac Oršić u Jakovlju; dvorac iz 18. stoljeća nalazi se podno sjevernih obronaka

Medvednice, na putu između Bistre i Stubičkoga kraja. Dvorac pripada trećoj spomeničkoj kategoriji.

• Kurija župnog dvora, Kraljev Vrh, Školska ulica 4 • Tradicijska drvena kuća, Igrišće, Gajeva • Tradicijska drvena kuća, Jakovlje, Fijanova • Tradicijska drvena kuća, Kraljev Vrh, Sljemenska • Zgrada Područne škole, Kraljev Vrh, Školska ulica 3 • Zgrada stare škole, Jakovlje, Toplička cesta 40 • Zgrada Područne škole, Igrišće, Igriška ulica 1 • Potez tradicijskih klijeti oko sv. Doroteje, Jakovlje • Tradicijska klijet Stari hrast, ul. sv. Doroteje • Mjesno groblje, Kraljev Vrh • Spomen ploča, Kraljev Vrh • Spomen ploča Vidu Čižmeku, Kraljev Vrh • Mjesni bunar na raskrižju, Kraljev Vrh • Kraljev Vrh, kamena sjekira, neolit-brončano doba • Kraljev Vrh, kamena motika, prapovijest E/ZPP 3 • Kraljev Vrh, okoliš župne crkve, neistraženo • Igrišće, lokalitet srušene kurije Psarno, neistraženo 3 • Perivoj dvorca Oršić u Jakovlju • Područje oko župne crkve sv. Tri kralja, Kraljev Vrh • Sjeverne padine Medvednice (Park prirode) • Dolina rijeke Krapine • Povijesni toponimi; Kraljev Vrh i Psarno, srednjovjekovna kurija





Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine Na području općine Jakovlje, na temelju Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) pod zaštitom je dio Parka prirode Medvednica kao dio jedinstvenog prostora Park prirode Medvednica. Povijesni perivoj sa dvorcem Oršić u Jakovlju zaštićen je ovim prostornim planom kao osobito vrijedan predio – kultivirani krajobraz.

• Park prirode 602,2177 ha • Osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz 389,9770 ha • Osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz 85,9072 ha

Šumske površine

• Šuma gospodarske namjene 1345,4761 ha • Šuma posebne namjene 56,7578 ha • Šumske površine ukupno 1402,2339 ha

Vodoopskrbni objekti Prostor Općine Jakovlje pokriven je sa dva vodoopskrbna sustava i to: "Zagorski vodovod" iz Zaboka i sustav lokalnog vodovoda "Kraljev Vrh". Postojeća vodosprema (VS "Jakovlje" 253,00 m 200 m3) sa hidroforskom stanicom (HS "Kraljev Vrh" 256,00 m 2,2 l/s) nalazi se na prostoru između Jakovlja i Kraljevog Vrha (pored zaseoka Kuleš) i opskrbljuje naselja Jakovlje i Igrišće. Sustav vodoopskrbe naselja Jakovlje i Igrišće imaju još jednu hidrofrosku stanicu u Igrišću i precrpnu stanicu u Jakovlju. Naselje Kraljev Vrh se opskrbljuje vodom iz postojeće vodospreme na području Općine Stubičke Toplice lokalnog vodovoda "Kraljev Vrh". Poljoprivredne površine

• Osobito vrijedno obradivo tlo 42,5564 ha • Ostala obradiva tla 1133,7063 ha

Poljoprivredne površine ukupno 1176,2627 ha Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata, tehnološke karakteristike postrojenja s opasnim tvarima Poduzetnička zona općine Jakovlje sastoji se od triju manjih zona koje su u fazi pripreme komunalnoga opremanja. Locirane su uz phyrinski cestovni pravac E-59 (hrvatska oznaka pravca A2 ), n a smjeru Beč – Maribor – Zagreb. Zone imaju mogućnost proširenja, a trenutačno se prostiru na površini između sedam i 15 ha. Od Zagreba su udaljene 25 km, od luke Rijeka 185 km, od Splita 380 km, a od granice s Republikom Slovenijom 15 kilometara. Udaljenost od regionalne željezničke pruge R201, smjer Zagreb – Zabok – Varaždin kreće se od jednog do pet kilometara.





Slika 12. Poduzetnička zona Jakovlje

Izvor podataka: Zagrebačka Županija Tehnološke karakteristike postrojenja s opasnim tvarima Na području općine Jakovlje postoji 9 objekata (više u točki 1.2.1.) koji u svojoj proizvodnji koriste opasne tvari, međutim nema objekata koji bi svojim radom u većoj mjeri zagađivali okoliš i stanovništvo.

Stambeni, poslovni, sportski, vjerski kulturni i kulturni objekti u kojima može biti ugrožen velik broj ljudi U općini Jakovlje stanovništvo pretežno živi u obiteljskim kućama. Osnovno obrazovanje provodi se u Osnovnoj školi Jakovlje (matična škola od prvog do osmog razreda) i dvije područne škole u naseljima Igrišće i Kraljev Vrh (od prvog do četvrtog razreda). Prema prikupljenim podacima, trenutno je upisano:

• Osnovna škola Jakovlje, Stubička cesta 2, Jakovlje (236 učenika, 24 nastavnika)

• Područna škola Igrišće, Igriška ulica 1, Jakovlje (9 učenika, 2 nastavnika) • Područna škola Kraljev Vrh, Školska ulica 3, Jakovlje (18 učenika, 2

nastavnika) Na području Općine Jakovlje djeluje dječji vrtić „Bambi“, Adele Sixta 2, Jakovlje, kao područni odjel DV „Kapljica“ iz Marije Gorice. U vrtiću trenutno boravi 47 djece o kojima neposredno brine 8 zaposlenih djelatnika. Od sportskih objekata bitno je spomenuti:

• NK «Dinamo», Zagrebačka 81, Jakovlje, • NK «Igrišće», Dugi konec 8, Igrišće, • NK «Vrh», Turistička 6, Kraljev vrh,

Značajniji sakralni objekti u kojima mogu biti ugrožen veći broj ljudi su crkva Sv. Tri Kralja i Župni dvor u Kraljevom Vrhu (Školska 4, Kraljev Vrh) te Kapelica Sv. Doroteje u Jakovlju.





Kulturni objekti:

Objekt Kapacitet Adresa Vatrogasni dom Igrišće 100 Gajeva 81, Igrišće

Vatrogasni dom Jakovlje 150 Adele Sixta 2, Jakovlje Vatrogasni dom Kraljev Vrh 120 Školska 1, Kraljev Vrh

Lovački dom Igrišće 90 Dugi konec 2, Igrišće Lovački dom Kraljev Vrh 50 Turistička 15, Kraljev Vrh

Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naselja Poduzetnička zona ne nalazi se u naseljenom dijelu općine, što znači da svojim djelovanjem ne ugrožava stanovništvo Općine. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje Na području Općine Jakovlje nema izgrađenih skloništa osnovne ni dopunske namjene. Sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara vršiti će se u uređenim podrumskim zaklonima.

Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane) Zbrinjavanje je moguće provesti u vatrogasnim i društvenim domovima. Kao mjesta zbrinjavanja mogu se koristiti ovi objekti:

Objekt Kapacitet Kuhinja Adresa Vatrogasni dom Igrišće 100 DA Gajeva 81, Igrišće

Vatrogasni dom Jakovlje 150 DA Adele Sixta 2, Jakovlje Vatrogasni dom Kraljev Vrh 120 DA Školska 1, Kraljev Vrh

Lovački dom Igrišće 90 DA Dugi konec 2, Igrišće Lovački dom Kraljev Vrh 50 DA Turistička 15, Kraljev Vrh

Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni) Na području Općine Jakovlje djeluju: Tabela 34. Zdravstveni kapaciteti

Zdravstvena ustanova, adresa

Broj timova

Broj liječnika Broj medicinskog osoblja, tehničara

Broj telefona

Dom zdravlja ZGŽ – ambulanta opće medicine Jakovlje

Stubička cesta 4 10 297 Jakovlje

2 2 liječnika 2 medicinske sestre 01/3351-886

Dom zdravlja ZGŽ – ambulanta zubozdravstvene zaštite Jakovlje

Stubička cesta 4 10 297 Jakovlje

1 1liječnik 1 medicinska sestra 01/3351-131

Ljekarna Jakovlje Stubička cesta 1A 10 297 Jakovlje

_ 01/3398-991

HMP Zaprešić, Pavla Lončara 1 10290 Zaprešić

6 194


• nema privatnih ambulanta.





5.4.Prometno-tehnološka infrastruktura 5.4.1. Cestovna i željeznička infrastruktura te plovni putovi na unutarnjim vodama Cestovni promet Na području Općine (sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 122/08 i 13/09) nalaze se: Državna cesta - autocesta:

• A2 [GP Macelj (granica R. Slovenije) –Trakošćan – Krapina – Zagreb (čvorište Jankomir, A3)];

Državna cesta:

• D1 [G. P. Macelj (gr. R. Slovenije) – Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin – Brnaze – Split D8)];

Županijske ceste:

• Ž2217 [Žejinci (Ž2195) – Stubička Slatina – Krušljevo Selo – Stubičke Toplice (Ž2219)],

• Ž2218 [Ž2217 – Igrišće], • Ž2220 [Strmec Stubički (Ž2219) – Kraljev Vrh – Gornja Bistra - Novaki Bistranski -

Ivanec Bistranski (D225)], • Ž3007 [Ž2217 – Jakovlje – D. Bistra – Novaki Bistranski (Ž2220)], • Ž3008 [Luka (Ž2195) – Jakovlje - Kraljev Vrh – Ž2220] i • Ž3009 [Kupljenovo (Ž2195) – Jakovlje (Ž3007)];

Lokalna cesta:

• L31025 [Ž3007 - Igrišće (Ž2218)] te Ostale nerazvrstane javne ceste

Cestovni prijelaz županijske ceste Ž2217, Ž3008 i Ž3009 preko državne ceste - autoceste A2 izveden je u dvije razine. Raskrižje županijskih cesta Ž2217 i Ž3008 sa državnom cestom D1 izvedeno je u dvije razine. Preko potoka izvedeni su mostovi: na županijskoj cesti Ž3007 preko (lateralnog kanala) potoka Bistra, na županijskoj cesti Ž3007 preko potoka Kupina, na županijskoj cesti Ž2220 preko potoka Jamno, na županijskoj cesti Ž3008 preko (lateralnog kanala) potoka Conec (Dešno) i na županijskoj cesti Ž2217 preko (lateralnog kanala) potoka Conec (Dešno). Cestovni prijelaz županijske ceste Ž3008 preko državne ceste - autoceste A2 se Planom predviđa izlaz s državne ceste – autoceste A2 i spoj sa županijskom cestom Ž3008 kao raskrižje u dvije razine. Raskrižje županijske ceste Ž3009 i državne ceste D1 u razini se Planom predviđa kao raskrižje cesta u dvije razine.

Teškoće odvijanja prometa na području Općine posljedica su činjenice da teretni promet danas prolazi središnjim dijelom Jakovlja, velikog broja osobnih vozila u vrijeme jutarnjeg i popodnevnog vršnog opterećenja te neadekvatnih širina profila cesta. Ovim planom se predlažu minimalni zemljišni pojasevi državnih, županijskih, lokalnih i ostalih nerazvrstanih cesta ako društvo nadležno za pojedinu ne propiše drugačije, kao i minimalni zemljišni pojasevi za primarne ceste, sekundarne (sabirne) ceste, stambene ceste i kolno-pješačke površine.





Slika 13: Pregled cestovnih pravaca općine Jakovlje Izvor podataka: PPU općine Jakovlje Željeznički promet Na području Općine Jakovlje ne odvija se željeznički promet. Plovni putovi Na području Općine Jakovlje nema plovnih putova na unutarnjim vodama. 5.4.2. Zračne luke, morske luke otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet, luke unutarnjih voda (riječne) te prometna čvorišta Na području Općine Jakovlje nema ni zračnih ni riječnih luka, a nema ni značajnijih prometnih čvorišta. 5.4.3. Mostovi, vijadukti i tuneli Na području općine postoje dva nadvožnjaka iznad autoceste Zagreb – Macelj i jedan iznad D1 (stara Zagorska magistrala). 5.4.4. Dalekovodi i transformatorske stanice

Središnjim dijelom Općine u smjeru iz sjeveroistoka prema jugu prolazi 110 kV elektrovod. Planom je predviđen 2x400 kV elektrovod u smjeru iz istoka prema zapadu sa račvanjem u smjeru juga a paralelno sa postojećim 110 kV elektrovodom. Na području svih naselja Općine nalaze se trafostanice 10(20)/0.4kV (do kojih vodi mreža 10(20)kV elektrovodova) koje pretvaraju visoki napon 10(20) kV u niski napon 0.4. kV i tako opskrbljuju naselja. Planom se predviđa širenje i modernizacija postojećeg elektroopskrbnog sustava i gradnja trinaest novih trafostanica 10(20)kV.

Napomena: Građenje elektrovodova (zračnih ili podzemnih) kao i potrebnih trafostanica obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede d.o.o. (nadležnog HEP - operatora ovisno o naponu elektrovoda) i/ili vlasnika gdje treba voditi računa o tome da u budućnosti ne budu ograničavajući čimbenik izgradnji naselja, odnosno drugim infrastrukturnim građevinama. Njihovi zaštitni pojasevi i potrebne površine zemljišta utvrdit će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede d.o.o. (nadležnog HEP - operatora ovisno o naponu elektrovoda).





5.4.5. Energetski sustavi Na području općine Jakovlje nema izgrađenih termoelektrana, hidroelektrana ni drugih energetskih sustava odnosno objekata. 5.4.6. Telekomunikacijski sustavi

U naselju Jakovlje se nalazi jedinica poštanske mreže. Mjesne telefonske centrale javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži nalaze se u naseljima Jakovlje i Kraljev Vrh, a u naselju Igrišće planirana. Međunarodni optički vod – svjetlovod javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži prolazi Općinom uz autocestu A2. Sva naselja Općine pokrivena su korisničkim i spojnim vodovima javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži. Položaj jedinica i građevina iz sustava pošte i javnih telekomunikacija (jedinice poštanske mreže, mjesne centrale, trase telekomunikacijskih vodova i uređaja sa svim pripadajućim građevinama i radijskim koridorima) je prikazan na karti u prilogu.

5.4.7. Hidrotehnički sustavi Na području Općine nema hidrotehničkih sustava. 5.4.8. Plinovodi, naftovodi i sl. Zapadnim područjem Općine prolazi magistralni plinovod za međunarodni transport plina (magistralni plinovod Zabok-Zaprešić DN 500/50). U zapadnom dijelu Općine u naselju Jakovlje nalazi se mjerno - redukcijska stanica magistralnog plinovoda sa odorizacijskom stanicom. Područje Općine je najvećim dijelom plinoficirano. Sastavni dio Procjene ugroženosti Općine Jakovlje čine podaci iz prostornog plana.



5.4.5. Energetski sustavi Na području općine Jakovlje nema izgrađenih termoelektrana, hidroelektrana ni drugih energetskih sustava odnosno objekata. 5.4.6. Telekomunikacijski sustavi

U naselju Jakovlje se nalazi jedinica poštanske mreže. Mjesne telefonske centrale javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži nalaze se u naseljima Jakovlje i Kraljev Vrh, a u naselju Igrišće planirana. Međunarodni optički vod – svjetlovod javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži prolazi Općinom uz autocestu A2. Sva naselja Općine pokrivena su korisničkim i spojnim vodovima javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži. Položaj jedinica i građevina iz sustava pošte i javnih telekomunikacija (jedinice poštanske mreže, mjesne centrale, trase telekomunikacijskih vodova i uređaja sa svim pripadajućim građevinama i radijskim koridorima) je prikazan na karti u prilogu.

5.4.7. Hidrotehnički sustavi Na području Općine nema hidrotehničkih sustava. 5.4.8. Plinovodi, naftovodi i sl. Zapadnim područjem Općine prolazi magistralni plinovod za međunarodni transport plina (magistralni plinovod Zabok-Zaprešić DN 500/50). U zapadnom dijelu Općine u naselju Jakovlje nalazi se mjerno - redukcijska stanica magistralnog plinovoda sa odorizacijskom stanicom. Područje Općine je najvećim dijelom plinoficirano. Sastavni dio Procjene ugroženosti Općine Jakovlje čine podaci iz prostornog plana.

Planovi i Procjene j.d.o.o.

NARUČITELJ:

Općina Jakovlje

PREDMET: Usklađivanje Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća

Oznaka dokumenta: ZG 012

Izrađivač:

Voditelj izrade:

Suradnici:

Planovi i Procjene j.d.o.o. Nenad Vidović, mag.politologije

Nina Vidović, bacc.ing.admin.chris. Adriana Hamelec, struč. spec. ing.admin.chris.

Datum izrade: Varaždin, prosinac 2014.

Direktor: Nina Vidović, bacc.ing.admin.chris.

Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Općine Jakovlje te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog, bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Općine Jakovlje.


NARUČITELJ:

Općina Jakovlje



Izrađivač:

Voditelj izrade:

Suradnici:







NARUČITELJ:

Općina Jakovlje



Izrađivač:

Voditelj izrade:

Suradnici:








Općina Jakovlje Stranica 2

Temeljem usklađivanja Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa za područje Općine Jakovlje, a sukladno članku 6. stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja („Narodne novine“ broj: 30/14, 67/14) , donosi se Izvadak iz Procjene naslovljen "Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja" Općine Jakovlje. Dolje navedeni Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na ugroze po stanovništvo i materijalna dobra na području Općine Jakovlje. Ugroze su razrađene prema mogućim opasnostima i prijetnjama koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velika nesreće a to su:

1. PRIRODNE OPASNOSTI I PRIJETNJE

1.1. Za sve vodotoke (bujice, odvodne kanale i dr.) na području Općine, a u svrhu

tehničkog održavanja vodotoka i radova građenja vodnih građevina treba osigurati inundacijski pojas (Zakon o vodama NN 153/09. , 130/11., 56/13., 14/14.).

Upravljanje i održavanje svih vodotoka su u nadležnosti Hrvatskih voda. U svrhu zaštite od bujica i njihovih erozijskih procesa potrebno je planirati i raditi: zaštitne vodne građevine (uređenja korita, izraditi kaskade), izvoditi zaštitni radovi (pošumljavanje, održavanje vegetacije, trasiranje, krčenje raslinja, čišćenje korita i sl.), te provoditi mjere zaštite (ograničavanje sječe, prikladan način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta i druge odgovarajuće mjere). Radi očuvanja i održavanja zaštitnih vodnih građevina te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima zabranjuje se:

Poplave

• na zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, puštati i napasati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilima osim na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina,

• u uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje,

• u vodotoke odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava,

• betoniranje i popločenja dna korita. • graditi stambene i druge objekte u zoni propagacije vodnog vala

Redovitim održavanjem i tehničkim čišćenjem vodotoka vodni sustav može

funkcionirati uz smanjenu opasnost od plavljenja, te time i bez ugrožavanja obradivih površina, gospodarskih objekata i prometnica.

ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINE JAKOVLJE

OPĆINA JAKOVLJE



ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA


Izraditi kartografski prikaz: • zona plavljenja ( rijeka, bujica, vodnih valova), • zaštitne građevine izgrađene/neizgrađene (nasipi, retencije, oteretni kanali, propusti i

sl.), • zone plavljenja uslijed oštećenja na zaštitnim vodnim građevinama (nasipi, retencije,

oteretni kanali, propusti), • zone plavljenja uslijed prekoračenja koeficijenta sigurnosti zaštitnih vodnih građevina

obzirom na novonastale uvjete otjecanja u slivu, analizom kriterija nadvišenja izraziti potrebe rekonstrukcije zaštitnih vodnih građevina

• analiza potrebe izgradnje nasipa za sprječavanje poplava • kartografski prikaz usmjeravanje toka bujica

1.2.

Projektiranje, proračun i konstruiranje armirano-betonskih konstrukcija zgrada i

inženjerskih objekata se kod nas računa prema Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (SL 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90 u daljem tekstu HRN). Početkom 1993 izašla je prva radna verzija Europskih normi za dimenzioniranje objekata pri djelovanju potresa (European prenorm ENV 1998-1-1;2;3 ili skraćeno EC8 1-1;2;3,) koja je još u fazi procjene primjenjivosti i usklađivanja sa nacionalnim propisima. Tendencija je da se u Hrvatskoj pri izračunu konstrukcija pređe na europske norme. Prema privremenoj seizmološkoj karti prostor na kojem se nalazi Općina Jakovlje spada u VIIIº (seizmološku zonu) pa bi se buduća gradnja na tome području trebala fokusirati na Europske norme za izračune konstrukcija. Posebni uvjeti i mjere zaštite :

Potres

• mjere građenja kojima se ograničava gustoća izgradnje, namjena i visina zgrada, te međusobna udaljenost u naseljima,

• osigurati prohodnost prometnica u slučaju rušenja zgrada, • mjere spašavanja, sanacije i ponovne uspostave funkcije zgrada, građevina i

infrastrukturnih sustava, a posebno osiguranje mogućnosti organizacije prometa u jednoj razini zoni dvovisinskih križanja, mjere organizacije i provedbe zaštite za vrijeme trajanja opasnosti,

Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu. („Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima-pročišćen tekst sa svim dopunama i izmjenama sl. list br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90). Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres. Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima.





Iz Pravilnika o mjerama zaštitite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju (N.N., 29/83., 36/85. i 42/86.) treba preuzeti: o članak 25. st. 1.: - Međusobni razmak stambenih, osim objekata niske stambene

izgradnje, odnosno poslovnih objekata ne može biti manji od H1/2 + H2/2 +5m, gdje je H1 visina vijenca jednog objekta, a H2 visina vijenca susjednog objekta pod uvjetom da krovište nema nagib veći od 60º, a sljedeća uvučena etaža da ne prelazi liniju nagiba od 45º.

o članak 25. st. 4.: - Izgrađivati se mogu samo otvoreni blokovi koji imaju najmanje dva otvora čija širina ne može biti manja od H1/2 + H2/2 +5m,

o članak 28.:- Neizgrađene površine za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva moraju biti udaljene od susjednih objekata najmanje za polovinu visine (H/2) tih objekata. Veličina neizgrađene površine iz stavka 1. Ovog članka ne može biti manja od st./4 računano u m2, gdje je St broj stanovnika.

o članak 34. st. 2: - Uvjeti uređenja prostora za građevnu parcelu moraju sadržavati i stupanj seizmičnosti područja u kojem se parcela nalazi.

Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koji koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. U građevinama društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

1.3.

Ostali prirodni uzroci

1.3.1. Suša U mjerama zaštite od suše i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina.

• kod razvoja javne vodovodne mreže (vodovodnih ogranaka) nastaviti sa započetom praksom izgradnje hidrantske mreže,

• prostornim planovima, zahvatima u prostoru, uvjetima građenja obvezati sve investitore na priključenje na sustav javne vodovodne mreže,

• prostornim planovima zabraniti zatrpavanje postojećih izvorišta vode, bara, lokava i pojilišta,

• zabraniti rušenje i devastaciju javnih i privatnih cisterni za vodu i kaptaža.

1.3.2. Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar

Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru te na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja.

Također, planske mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra uključuju projektiranje konstrukcija, osobito krovnih konstrukcija i pokrova prema važećim propisima s otpornošću na utjecaje vjetra, te sadnju visokog zelenila u sklopu građevnih čestica na minimalno propisanim površinama.





1.3.3. Klizišta

U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području postojećih te potencijalnih klizišta, u slučaju gradnje, propisati obavezu geološkog ispitivanja tla, te ograničiti izgradnju stambenih, poslovnih i drugih građevina na područjima bilo potencijalnih ili postojećih klizišta. Na mjestima gdje to dozvoljava konfiguracija terena primijeniti mjera zaštite stabilnosti tla uređenjem erozijskih područja i sprečavanjem ispiranja tla, pošumljivanjem i gradnjom regulacijskih građevina trebalo bi spriječiti nastajanje klizišta. Najčešće mjere za sanaciju klizišta su:

• rasterećenje gornjih dijelova klizišta, • opterećenje donjih dijelova klizišta, • promjena oblika kosine, • površinska odvodnja, • izgradnja potpornih zidova, • biološke zaštitne mjere.

1.3.4. Tuča Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa, a od 1995. i prizemnim generatorima na osam Radarskih centara. Tri radarska centra, Sljeme, Trema i Stružec pokrivaju područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije, na kojem je 2003. Godine nalazilo 66 lansirnih postaja za obranu od tuče. Sve postaje raspolažu s prizemnim generatorima, a njih 46 imaju i rakete. Napomena: postojeće mjere sustavne zaštite od tuče koje se provode po nekim regijama, pa i na području Zagrebačke županije, prema novijim studijama, ne pokazuju učinkovitost i preporuka je da se okrene prema drugim načinima i mjerama zaštite („a priori“ i „a posteriori“).

1.3.5. Snježne oborine i poledica Mogu prouzročiti velike štete na građevinama, a najvećim dijelom to se odnosi na krovne konstrukcije, koje trebaju biti projektirane prema normama za opterećenje snijegom karakteristično za različita područja, a određeno na temelju meteoroloških podataka iz višegodišnjeg razdoblja motrenja. U mjerama zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je: • povećati broj ugibališta na jednosmjernim lokalnim i nerazvrstanim prometnicama

pobrđa, • definirati mjesta za privremeno deponiranje očišćenog snijega s tih prometnica te

materijala za održavanje istih, • prilikom projektiranja objekata voditi računa o temeljnim zahtjevima za građevinu i o

mehaničkoj otpornosti i stabilnosti (članak 8. i 9. Zakona o gradnji (NN, br. 153/13.), pored toga poštivati i Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN, br. 73/97, 174/04.), Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN, br. 29/83., 36/85. i 42/86.).





2. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE Gospodarski subjekti koji su prisutni u Općini Jakovlje po količinama opasnih tvari u svojim skladištima ne pripadaju u područje koje pokriva SEVESO II Direktiva EU odnosno Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju tvari (NN, br 44/14.)

2.1.

U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima u apsolutnom dosegu) ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.). Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te obavezivati na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112.

Tehničko – tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima

2.2.

Uvjetovati izgradnju objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi (škole, vrtići, sportski objekt, i sl.) u unutrašnjosti naselja, odnosno, ne iste graditi u blizini prometnica po kojima se prevoze opasne tvari za lokalne potrebe. Prometnice prilikom rekonstrukcije, ili nove prometnice graditi na način da udovoljavaju sigurnosnim zahtjevima i standardima, i da osiguravaju nesmetan promet svih vrsta vozila. Prilikom projektiranja prepumpnih mjesta treba voditi računa o primjeni potrebnih urbanističkih mjera zaštite. Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN, br. 79/07.), kao i drugi podzakonski akti propisuju norme sigurnog djelovanja pri transportu opasnih tvari. Glavne mjere prevencije nastanka cestovnih nesreća su: izgradnja kvalitetne i odgovarajuće cestovne mreže, edukacija i osvješćivanje sudionika u prometu, poboljšanje voznog parka itd. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja: U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.). Prostornim planovima potrebno je definirati moguće izvore tehničko – tehnološke nesreće, zone dometa istjecanjem opasnih tvari u zrak, u površinske vode, u podzemne vode, također je potrebno definirati sve objekte kritične infrastrukture koji bi bili ugroženi tehničko – tehnološkim akcidentom u gospodarskom objektu ili u prometu.

Tehničko – tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu





3. EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI

Izgradnju gospodarskih građevina za uzgoj životinja odvojiti od pojasa stambenog i stambeno – poslovnog objekta (minimalne udaljenosti). Gospodarske građevine za uzgoj životinja ne smiju se graditi u radijusu od 500 m oko potencijalne lokacije vodocrpilišta. Obzirom na pojavu bolesti kao što su ptičja gripa, a posebno svinjska kuga tamo gdje je to još moguće potrebno je u van gradskim naseljima spriječiti širenje istih i njihovo spajanje, odnosno ostaviti razmake koji omogućavaju stvaranje dezinfekcijskih barijera – koridora.

4. NESREĆE NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA Kartografski prikazivati uređena i „divlja“ odlagališta otpada, te u planovima prostornog uređenja gradova i općina, osobito onim sa intenzivnijom poljoprivredom, predvidjeti odlagališta biljnog otpada s mogućnošću kompostiranja, čime bi se smanjio potencijal razmnožavanja glodavaca i širenja zaraza.

5. SKLANJANJE

U Općini ne postoji sklonište. Nema ni skloništa pojačane, osnovne i dopunske zaštite, ali postoje podrumski zakloni, odnosno komunalni objekti ispod površine tla koji se mogu prilagoditi za sklanjanje.

Do donošenja propisa kojima će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara Općina je dužna osigurati alternativne lokacije za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara.

Sukladno navedenom Općina neće graditi nova skloništa za potrebe sklanjanja ljudi, već će se stanovništvo sklanjati u kućnim skloništima, podrumima i postojećim javnim objektima koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i brzu prilagodbu, pretvoriti u adekvatne prostore za sklanjanje.

2Na temelju članka 28. Zakona o zaštiti i spa-šavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), članka 5. Pravilnika o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi

za uzbunjivanje (NN 111/07) i članka 31. Statuta Općine Jakovlje (Službeni glasnik Općine Jakovlje 2/13), Općin-sko vijeće Općine Jakovlje na 18. sjednici održanoj dana 24.02.2015. godine donosi

O D L U K Uo ustrojavanju Postrojbe civilne zaštite

na području Općine Jakovlje

Članak 1. Ovom Odlukom osniva se Postrojba civilne zaštite na

području općine Jakovlje (u nastavku teksta: Postrojba).Postrojba civilne zaštite osniva se kao potpora za provo-đenje mjera zaštite i spašavanja kojih su nositelji operativ-ne snage zaštite i spašavanja, a koje se u okviru redovne djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, te za provođenje mjera civilne zaštite.

Članak 2.Postrojba se ustrojava kao postrojba civilne zaštite opće namjene i ima ukupno 23 pripadnika.

Članak 3. Postrojba se mobilizira u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće čije posljedice nadilaze moguć-nosti gotovih operativnih snaga.



Članak 4.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Općine Jakovlje.

Članak 5. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje va-žiti Odluka o ustrojavanju Postrojbe civilne zaštite na području Općine Jakovlje, KLASA: 810-01/11-09, URBROJ: 238/11-01-11-1, od 12.10.2011.

KLASA: 810-01/15-01/03URBROJ: 238/11-01/3-15-1Jakovlje, 24.02.2015.

PREDSJEDNIKOPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE JAKOVLJE

Stjepan Jagušt, v.r.



1

AKTI OPĆINSKE NAČELNICE

Na temelju članka 45. Statuta Općine Jakovlje (Službeni glasnik općine Jakovlje broj 2/13), općinska načelnica općine Jakovlje dana 19.01.2015. godine donijela je

O D L U K U O POTICAJIMA U POLJOPRIVREDI I

RURALNOM RAZVOJUOPĆINE JAKOVLJE ZA 2015. GODINU

Članak 1. Ovom Odlukom utvrđuju se vrste poticaja u poljopri-vredi za koje se dodjeljuju bespovratna novčana sredstva (u daljnjem tekstu: općinski poticaji), opći uvjeti, kriteriji, postupak dodjele te prava i obveze korisnika poticaja.

Članak 2. Općina Jakovlje će poticati poljoprivrednu proizvod-nju slijedećim mjerama:a) sufinanciranje premije osiguranja,b) sufinanciranje troškova analize tla, c) poboljšavanje genetskog potencijala krava plotkinja i

poboljšavanje genetskog potencijala krmača,d) poticaji za isporučeno otkupljeno sirovo mlijeko,e) edukacija i stručno osposobljavanje za rad u poljopri-

vredi i na gospodarstvu.

Članak 3. Korisnici općinskog poticaja su poljoprivredna gospo-darstva koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospo-darstava u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji, imaju prijavljeno prebivalište na području općine Jakovlje i imaju podmirene sve financijske obveze prema općini Ja-kovlje.

Članak 4. Sredstva za općinske poticaje osiguravaju se u Prora-čunu općine Jakovlje za 2015. godinu:

RAZDJEL: 003 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJELGLAVA: 001 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJELPROGRAM: RURALNI RAZVOJ, GOSPODARSTVO I PODUZETNIŠTVOAKTIVNOST: RURALNI RAZVOJ I PODUZETNIŠ-TVOKONTO: 3523 Subvencije poljoprivrednicima, obrtnici-ma, malim i srednjim poduzetnicima.

Članak 5. Potpora za plaćenu premiju osiguranja usjeva, sjemen-skog i sadnog materijala, povrća, cvijeća, višegodišnjih nasada, staklenika, plastenika, rasplodne stoke od mraza, tuče, suše, požara i udara groma, olujnih vjetrova, gubitka kvalitete voća i povrća, bolesti i uginuća životinja isplaći-

vat će se korisniku koji je zaključio i platio premiju osigu-ranja za tekuću godinu prema zaključenoj polici osiguranja u visini od 10% iznosa od uplaćene premije osiguranja za tekuću godinu, a najviše do 1.000,00 kn. Subvencija troškova analize tla odobrit će se poljopri-vrednom gospodarstvu koje je u tekućoj godini izvršilo i platilo navedenu analizu. Subvencija za analizu tla se do-djeljuje u iznosu od 25% dokumentiranih troškova, a naj-više do 100,00 kuna po jednom analiziranom uzorku tla. Poticaj za poboljšavanje genetskog potencijala krava plotkinja iznosi 50,00 kuna, a za krmače 60,00 kuna.

Članak 6. Poticaj za poboljšavanje genetskog potencijala pro-vodi se putem Veterinarskih stanica s kojima je sklopljen ugovor, ili korisnika koji su završili seminar za umjetno osjemenjivanje krmača. Davaoci usluga za poboljšavanje genetskog potencija-la krava plotkinja dužni su cijenu umjetnog osjemenjivanja umanjiti za iznos od 50,00 kuna po osjemenjenoj kravi. Poticaj za poboljšavanje genetskog potencijala krma-ča isplaćivat će se korisnicima nakon predočenja original-nog računa, a isplaćivat će se na račun korisnika, ili putem Veterinarskih stanica, koje su dužne cijenu umjetnog osje-menjivanja umanjiti za iznos od 60,00 kuna.

Članak 7. Poticaj u iznosu od 0,35 kn po litri mlijeka za ispo-ručeno otkupljeno sirovo mlijeko ostvaruje poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodar-stava, na temelju dokaza o prebivalištu (preslike osobne iskaznice), preslike Upisnika, preslike ugovora sa otkuplji-vačem, te ovjerenih računa o isporučenim količinama siro-vog mlijeka mljekarskoj industriji.

Članak 8. Potpora za edukacija i stručno osposobljavanje za rad u poljoprivredi i na gospodarstvu, za pohađanje tečajeva potrebnih za bavljenje određenom proizvodnjom ili uslu-gom na poljoprivrednom gospodarstvu, stručno osposo-bljavanje po posebnim programima iznosi do 40% uku-pnih troškova, a najviše 1.000,00 kn po jednom polazniku, a uplaćuje se na račun nositelja tečaja na ime i u korist poljoprivrednog gospodarstva. Nositelj tečaja mora imati rješenje izdano od strane Ministarstva znanosti, obrazova-nja i sporta za izvođenje programa obrazovanja odraslih, mora biti ovlašten od nadležnog ministarstva za provođe-nje edukacije po posebnim programima ili zakonski obve-zne edukacije, a obrazovanje se upisuje u radnu knjižicu ili je zakonski obvezno.

Članak 9. Zahtjevi za poticaje dostavljaju se Jedinstvenom upravnom odjelu općine Jakovlje sa pripadajućom doku-



mentacijom najkasnije do 30.11.2015. godine, a rješavaju se prema redoslijedu dospijeća i do utroška sredstava. Je-dinstveni upravni odjel će nakon provjere dokumentacije podnositelja zahtjeva pismeno obavijestiti o rješenju. Odobrena sredstva za isporučeno sirovo mlijeko do-stavit će se na račun podnositelja zahtjeva.

Članak 10. Ukoliko je korisnik općinskog poticaja odnosno pod-nositelj zahtjeva priložio neistinitu dokumentaciju ili pri-javljeno stanje u zahtjevu ne odgovara njegovom stvarnom stanju, podnositelj zahtjeva dobivena sredstva za tu godinu mora vratiti u općinski proračun, te će biti isključen iz svih općinskih poticaja u poljoprivredi u narednih pet (5) godi-na.

Članak 11. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službe-nom glasniku općine Jakovlje, a primjenjivat će se od 1. siječnja 2015. godine.

KLASA:320-01/15-01/01URBROJ:238/11-03/1-15-1Jakovlje, 19. siječnja 2015.

Općinska načelnica: Snježana Bužinec, mag. polit., v.r.

2Na temelju članka 20. stavka 1. Zakona o jav-noj nabavi (NN broj 90/11, 83/13 i 143/13), članka 45. Statuta općine Jakovlje (Službeni glasnik općine Jakovlje broj 2/13), načelnica

općine Jakovlje donosi

ODLUKU O PLANU NABAVE ZA 2015. GODINU

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se Plan nabave roba, radova i usluga koji se nabavljaju iz sredstava Proračuna općine Jakovlje za 2015. godinu.

Članak 2. Sastavni dio ove Odluke je Plan nabave za 2015. godi-nu.

Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a obja-vit će se u Službenom glasniku Općine Jakovlje. KLASA: 400-08/15-01/01URBROJ:238/11-03/1-15-1Jakovlje, 23. veljače 2015.

OPĆINSKA NAČELNICASnježana Bužinec, mag. polit., v.r.

Redni broj PREDMET NABAVE PROCIJENJENA

VRIJEDNOST Ev.br. Pozicija konto VRSTA POSTUPKA

UGOVOR ILI OKVIRNI

SPORAZUM

PLANIRANI POČETAK

POSTUPKA1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 200.000,00 4264

1.1.Projektna dokumentaciaj za uređenje stare škole konoplje 200.000,00 7 4264 BN ugovor III. Kvartal

2. Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 1.100.000,00 45112.1. Radovi ambulanta (fasada, krovište) 800.000,00 5 4511 JN ugovor III. Kvartal2.2. Zgrada Općine (stolarija) 300.000,00 6 4511 BN ugovor III. Kvartal

3. Ceste, željez. i slični građ. objekti 2.200.000,00 42143.1. Radovi na uređenju Igriške ulice-Krčine 2.200.000,00 9 4214 JN ugovor III. Kvartal

4. Ostali građevinski objekti 100.000,00 4214

4.1. Autobusna stajališta (3 kd) 100.000,00 2 4214 BN ugovor II. Kvartal

5. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 70.000,00 45115.1. Projektna dokumentacija za Krčine (gl. proj.) 70.000,00 3 4511 BN ugovor III. Kvartal

6. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 40.000,00 42646.1. Izrada Plana gospodrenja otpadom 40.000,00 4 4264 BN ugovor III. Kvartal

7. Komunalne usluge 60.000,00 32347.1. Deratizacija 60.000,00 11 3234 BN ugovor IV. Kvartal

8. Umjetnička, literalna i znanstvena djela 200.000,00 42638.1. Izmjene i dopune PPU-a 100.000,00 1 4263 BN ugovor II. Kvartal8.2. Urbanistički planovi uređenja 100.000,00 10 4263 BN ugovor IV. Kvartal

9. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 200.000,00 42649.1. Projektna dokumentacija za park 200.000,00 8 4264 BN ugovor III. Kvartal10. Umjetnička, literalna i znanstvena djela 60.000,00 4263

10.1. DPU groblje 60.000,00 12 4263 BN ugovor IV. Kvartal11. Ostala prava 100.000,00 4124

11.1.PŠ Igrišće i Kraljev Vrh, uređenje fasade, podruma i krovišta 100.000,00 13 4124 BN ugovor IV. Kvartal

PLAN NABAVE ZA 2015. GODINU





Documents

Službeni glasnik Općine Jakovlje - 2015