SLUŽBENI VJESNIK

SLUŽBENO GLASILO GRADA VIROVITICEGodina XIV

S A D R Ž A J

SLUŽBENI VJESNIK

GRADSKO VIJEĆE

1. Odluka o donošenju Programa ukupnog razvitka Grada Virovitice i općina Gradina, Lukač, Suhopolje, i Špišić Bukovica 2

2. Program ukupnog razvitka Grada Virovitice i Općina Gradina, Lukač, Suhopolje i Špišić Bukovica 2

Broj 9Virovitica, 28. lipnja 2007.

str.

Strana 2 28. lipnja 2007.SLUŽBENI VJESNIK br. 9

PROGRAM UKUPNOG RAZVITKA GRADA VIROVITICE I OPĆINA

GRADINA, LUKAČ, SUHOPOLJE I ŠPIŠIĆ BUKOVICA

Na temelju članaka 26. Statuta Grada

Virovitice ( ''Službeni vjesnik'' Grada Virovitice

br. 1/06. ), Gradsko vijeće Grada Virovitice na

20. sjednici održanoj dana 28.06.2007. godine,

donijelo je

ODLUKUo donošenju Programa ukupnog

razvitka Grada Virovitice i Općina Gradina, Lukač, Suhopolje, i Špišić

Bukovice

I

Donosi se Program ukupnog razvitka Grada

Virovitice i općina Gradina, Lukač, Suhopolje

i Špišić Bukovice koji je temeljni razvojni

dokument jedinice lokalne samouprave za

razdoblje do 2013. godine.

II

Program ukupnog razvitka Grada Virovitice

i općina Gradina, Lukač, Suhopolje i Špišić

Bukovice objavit će se u ‘’Službenom vjesniku

Grada Virovitice’’.

KLASA: 302-02/05-01/01

URBROJ:2189/01-06/04-07-13

Virovitica, 28.06.2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA

VIROVITICE

Predsjednica

Željka Grahovac, v.r.

Sadržaj

UVODNA RIJEČ GRADONAČELNIKA 1. UVOD - ZNAČAJ PUR-a 2. PROCES RADA

3. ANALIZA STANJA 3.1. prostor 3.2. stanovništvo3.3. prirodno i kulturno nasljeđe3.4. gospodarstvo i gospodarska infrastruktura3.5. komunalna infrastruktura3.6. društvena infrastruktura3.7. zaštita okoliša3.8. prostorno-urbanistički spisi3.9. institucije razvojnog upravljanja3.10. proračun JLS3.11. ostalo

4. SWOT analiza i ključni problemi razvoja5. RAZVOJNI PROJEKT JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

5.1. Vizija 5.2. Strateški okvir razvoja JLS

6. PRIPREME ZA PROVEDBU PUR-a

Veljača 2007.

Strana 3SLUŽBENI VJESNIK br. 928. lipnja 2007.

Program ukupnog razvitka grada Virovitice i op ina Gradina, Luka , Suhopolje i Špiši Bukovica

UVODNA RIJE GRADONA ELNIKA

Program ukupnog razvitka (PUR) Grada Virovitice je dokument koji e široj javnosti

pokazati ono što radimo, emu težimo i koje su naše namjere, kako bi se postigao daljnji razvoj društva kao cjeline. Najzna ajnije je svakako priklju enje Europskoj uniji, koji pred nas stavlja nove izazove i nove mogu nosti, što Grad Virovitica do ekuje sa spremnom inicijativom Projekta ukupnog razvoja i popratnom bazom od 75 projekata, koje emo implementirati u Županijsku razvojnu strategiju.

Vizija Grada Virovitice je smanjiti nezaposlenost, te podizanje životnog standarda gra ana Virovitice kroz izgradnju 8 Poduzetni kih zona, kako bi mogli smjestiti što ve i broj poduzetnika. Težište PUR-a je na gospodarskom razvoju, razvoju poljoprivrede kao jednoj od vode ih grana gospodarstva na ovom podru ju, razvoju infrastrukture ime e se stvoriti preduvjeti za razvoj ostalih segmenata. U prvi plan stavljamo znanje, uz

pomo kojeg emo osigurati razvoj novih tehnologija, implementaciju inovacija i poticati razvoj proizvoda i usluga. Osnivanjem Veleu ilišta i nizom drugih projekata, Grad Virovitica e zadržati i poboljšati svoju prepoznatljivost, te postati gradom pogodnim za život.

Gradona elnik

Zvonko Kožnjak

Razvojna Agencija Sjever - DAN d.o.o.



1. UVOD

Krajem 2005. godine, potaknuti izradom razvojnih programa na nacionalnoj i županijskog razini, poglavarstva grada Virovitice i susjednih op ina Gradina, Luka , Suhopolje i Špiši Bukovica donijeli su odluku o zajedni koj izradi Programa ukupnog razvoja. Temeljem javnog natje aja donesena je odluka da se izrada programa dodijeli Razvojnoj agenciji Sjever- DAN d.o.o. iji je 20% osniva grad Virovitica. Sam cilj izrade PUR-a je izraditi dokument koji e biti podloga za odlu ivanje JLS oko bitnih strateških pitanja razvoja, stvoriti preduvjete za partnerstvo izme u javnog, privatnog i poslovnog sektora te olakšati put do razli itih sredstava doma ih i inozemnih fondova financiranja. PUR je dokument koji e poboljšati suradnju grada Virovitice i 4 susjedne op ine (zajedni ke mikroregije) koje su ranije bile u sastavu bivše Op ine Virovitica prije svega kroz zajedni ki identificirane projekte i formiranje zajedni kog nadzornog odbora za provedbu projekata koje e prema potrebi revidirati dokument svake godine. Sam proces je tekao paralelno sa izradom ROP-a Viroviti ko-podravske županije u kojem su sudjelovali gotovo isti sudionici, pa su i kona ni strateški razvojni pravci u skladu sa županijskom razvojnom strategijom, kao i Nacionalnim razvojnim planom. Grad Virovitica bilježi pozitivne pomake u društveno- gospodarskom razvoju, te je kao takva pokreta razvoja i susjednim op inama iji su stanovnici vezani za institucije i poduze a grada. Slijedom pozitivnih procesa u pristupanju EU koja kao prioritet u narednom razdoblju isti e potpore razvoju malog i srednjeg poduzetništva i kreiranju novih radnih mjesta, smanjenju razlika u razvoju izme u regija te njihovom boljem povezivanju, naglasak u procesu je stavljen na što kvalitetnije informiranje i educiranje sudionika o metodologiji izrade projektne dokumentacije i pra enja natje aja radi privla enja sredstava iz raspoloživih sredstava. Temeljne karakteristike mikroregije na koju se dokument odnosi su:

Veliki razvojni potencijal temeljen na prirodnim i ljudskim resursima kojima

mikroregija raspolaže, ali koji do sad nije iskorišten u dovoljnoj mjeri Nedovoljno iskorištena blizina granice sa EU (Ma arska) Visoka stopa nezaposlenosti kao uzrok propadanja velikih poduze a u ratnom i

poslije-ratnom razdoblju Neujedna en razvoj grada i okolnih op ina kao posljedica strukturnih razlika u

gospodarstvu (prera iva ka industrija i usluge vs. poljoprivreda), ali i niže dohodovnih radnih mjesta u industriji.

U gradu Virovitici se nalazi naselje Jasenaš koje pripada 1. kategoriji podru ja od posebne skrbi kao ratom okupirano podru je. Naselje je tijekom rata bilo prva crta bojišnice i pod velikim je zaostatkom u razvoju u odnosu na ostala naselja grada. Op ine Suhopolje i Gradina su zbog zaostalosti u razvoju i strukturnim poteško ama u 2. kategoriji PPDS-a, a op ine Luka i Špiši Bukovica uz Gradinu pripadaju pograni nim podru jima, jer su na granici sa Republikom Ma arskom. Obzirom na poticaje koje država osigurava u prora unu za ovu kategoriju podru ja, PUR je za ova podru ja predvidio posebne mjere razvoja.




2. Proces rada Tijekom rada naru itelji i izvo a su sporazumno odlu ili raditi sa stalnom glavnom radnom skupinom od 5-8 lanova zaposlenih u JLs i za posebna podru ja konzultirati predstavnike poslovnog sektora i civilnog društva, te nakon izrade nacrta projekta dati dokument na javnu raspravu stanovništvu mikroregije. Na po etku procesa dan je pregled procesa, na in izrade dokumenta- metodologija i okvirni vremenski plan izrade dokumenta, te upoznavanje s glavnom terminologijom. Pri izradi analize stanja glavni izvor podataka su bili podaci prikupljeni anketnim upitnicima u kojem su sudjelovale sve stru ne službe Grada i Op ina, konzultirani su postoje i prostorni planovi te državni i županijski podru ni uredi (DZS, HGK, HOK, HZZ, FINA). Shema procesa:

PRIPREMA PROCESA IZRADE PUR-a

FORMIRANJE RADNE SKUPINE

IZRADA ANALIZE STANJA ANKETA

RADIONICE

SWOT ANALIZA RADIONICE

IZBOR VIZIJE I STRATEŠKOG OKVIRA

PRIKUPLJANJE PROJEKTNIH IDEJA

PLAN PROVEDBE PUR-a Na temelju 6 radionica i sastanaka u grupama identificirani su glavni problemi razvoja mikroregije, analizirane prednosti i nedostaci, te utvr ene mogu nosti razvoja. Iz razvojnih potencijala i lokalnih ograni enja, definirana je vizija mikroregije 2013. godine, te iz nje izvedeni strateški okvir koji se temelji na 2 strateška cilja, 6 prioriteta i 46 mjera kroz koje je identificirano 100 tinjak klju nih projekata.




3.ANALIZA STANJA

Grad Virovitica




3.1. TEMELJNE ZNA AJKE PROSTORA

Viroviti ka mikroregija nalazi se u samom srcu Viroviti ko-podravske županije koja predstavlja 3,57% površine Hrvatske i 13. je županija po veli ini te ima 2,10% njenog stanovništva, po emu je na 19. mjestu, ispred Požeško-slavonske i Li ko-senjske županije. S obzirom na to ona spada me u najmanje županije. No po mnogim drugim resursima i pokazateljima ima bolju poziciju u odnosu na svoju veli inu.

3.1.1. POLOŽAJ grada Virovitice Podru je Grada Virovitice locirano je u zapadnom dijelu Viroviti ko-podravske županije te prirodno-geografski gledano pripada prostoru Panonske megaregije, makroregiji Podravine i Slavonije. Grad Virovitica sjedište je Viroviti ko podravske županije, najzapadnije od pet županija isto ne Hrvatske, koja osim Virovitice obuhva a gradove Slatinu i Orahovicu te op ine Pitoma a, Špiši Bukovica, Luka , Gradina, Suhopolje, Vo in, Sopje, a avica, Nova Bukovica, Mikleuš, Zdenci, Crnac i a inci. Grad Virovitica je gospodarsko i kulturno središte Viroviti ko-podravske županije u kojem su koncentrirane institucije svih razina vlasti. Dok u Viroviti ko-podravskoj županiji dominira poljoprivredno gospodarstvo, Virovitica je industrijsko središte.




Slika: Položaj županije i grada u RH

Grad Virovitica obuhva a podru je od 178,4917 km2 i 10 naselja: emernica, Golo Brdo, Jasenaš, Korija, Milanovac, Podgorje, Rezovac, Rezova ke Kr evine, Sveti ura i Virovitica. Do 1993. godine i uvo enja novog teritorijalnog ustrojstva RH Virovitica je bila sjedište op ine koja je obuhva ala i šire podru je. U sastavu op ine Virovitica bile su i današnje op ine Suhopolje, Luka , Gradina i Špiši Bukovica. Bitne politi ke promjene u posljednjih desetak godina dovele su do novog administrativno-teritorijalnog ustroja i omogu ile nov na in gospodarenja prostorom što u planskom pogledu daje nove mogu nosti i postavlja nove zahtjeve.




Gradski prostor se sastoji od dvije prostorno-funkcionalne cjeline: Podravske ravnice u sjevernom dijelu i blago uzdignute Bilogore u južnom dijelu. Podru je koje danas obuhva a Grad Virovitica prije novog politi koteritorijalnog ustrojstva i formiranja Viroviti ko-podravske županije nalazilo se u sastavu bivše op ine Virovitica te zajednice op ina Bjelovar sa sjedištem u Bjelovaru. Prema politi ko-teritorijalnom ustroju Grad Virovitica danas predstavlja središte Viroviti ko-podravske županije koja obuhva a još 2 grada (Slatinu i Orahovicu) i 13 op ina. Prema podjeli u sustavu središnjih naselja Virovitica pripada u regionalno (srednje razvojno) središte. Podru je Grada Virovitice svojim sjevernim dijelom grani i sa op inama Luka i Gradina. Na isto noj strani grada pruža se granica sa Op inom Suhopolje, a na zapadnom dijelu sa Op inom Špiši Bukovica. Južna granica Grada Virovitice ujedno je i granica sa susjednom Bjelovarsko-bilogorskom županijom, odnosno Gradom Grubišno Polje. Virovitica je smještena na podravskom prometnom koridoru koji je, uz savski prometni koridor najvažniji prometni pravac kontinentalnog dijela Hrvatske. Podravski i savski prometni koridor transverzalno su povezani na tri pravca: Zagreb – Varaždin, Kutina – Virovitica i Vrpolje – Osijek. Prema tome je Virovitica zna ajno prometno vorište kontinentalne Hrvatske. Uz križanje cestovnih na podru ju grada križaju se i željezni ki pravci: pruga I. Reda Koprovnica – Osijek i pruga II reda Banova Jaruga – P eli . Virovitica kao centralno gradsko naselje i sjedište Viroviti ko-podravske županije pripada skupini ve ih gradova kao važnije nacionalno središte. Povoljnost geoprometnog položaja




omogu ila je ovom naselju da se razvije u kulturno i prosvjetno središte i sjedište upravnih, zdravstvenih i drugih sadržaja društvene infrastrukture te u gospodarsko središte šire regije. 3.1.1.1.Klima, reljef i tlo Klimatske osobine ovog podru ja mogu se okarakteritirati kao svježa klima kontinentalnog tipa. Prosje na godišnja temperatura na podru ju grada iznosi 10ºC. Za klimu ovog podru ja je karakteristi no da nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su raspore ene na cijelu godinu. Gradski prostor sastoji se od dvije reljefne cjeline: bilogorskog dijela na jugu sa izraženim reljefom stepenastog karaktera gdje nadmorske visine dosežu i do 250 m te ravni arskog dijela na sjeveru, koji nije viši od 115 m nad morem i predstavlja tipi an ravni arski kraj. Okruženje Grada Virovitice karakteriziraju dva tipa pejzaža: niski šumoviti obronci Bilogore te dravsko nizinsko podru je sa kvalitetnim poljoprivrednim zemljištem. Obronci Bilogore obrasli šumama graba, jasena i bukve okružuju gradsko podru je sa južne strane. U nižim predjelima šume zamjenjuju kultivirane površine vo njaka i vinograda. Ovi niži obronci, koji se spuštaju gotovo do samog gradskog središta najve a su vrijednost krajolika u gradu. Središnje naselje Virovitica te naselja Korija i emernica smješteni su u sjevernom, ravni arskom dijelu grada, dok se ostala naselja nalaze u južnom dijelu grada na obroncina Bilogore. Sjeverni dio gradskog podru ja zauzima vrijedno poljoprivredno zemljište koje se koristi za sadnju razli itih kultura: od še erne repe i kukuruza do duhana i kamilice. Iskorištenost poljoprivrednih površina je na zadovoljavaju oj razini iako bi se intenzivnijom obradom mogla i pove avati. Zaklju ak:

prirodno-geografski povoljan položaj- pripada prostoru Panonske megaregije, makroregiji Podravine i Slavonije

pograni no podru je- blizina granice s Ma arskom i susjednim županijama (Bjelovarsko- Bilogorska, Požeško- slavonska, Osje ko-baranjska i Koprivni ko-križeva ka preduvjet su bolje trgova ke razmjene i suradnje na podru ju društvene infrastrukture

administrativno i razvojno središte županije- blizina državnih i županijskih ureda raskrižje važnih prometnih pravaca (podravska magistrala) pogodna klima, reljef i tlo za život gra ana mješavina ravni arskog i brdskog reljefa pogodna za razvoj razli itih

poljoprivrednih kultura, potencijal za intenzivniji razvoj gospodarstva (seoski turizam, poduzetni ke aktivnosti)

178,5 m2 prostora i 10 naselja razli ite razine razvoja Zastupljene poljoprivredne kulture: še erna repa, kukuruz, duhan, kamilica;

vo njaci i vinogradi kao preduvjet za bolje promoviranje mikroregije




3.1.2. STANOVNIŠTVO- GRAD VIROVITICA Kao administrativno sjedište županije, grad Virovitica ima ukupno 22.618 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001. Gusto a naseljenosti na podru ju grada iznosi 133,23 st./km2. Gusto a naseljenosti za podru je Viroviti ko-podravske županije iznosi 49,81 st./km2, a za Republiku Hrvatsku 77,4 st./km2. Prema ovim je pokazateljima podru je grada najguš e naseljeno u županiji. Usporedba površine podru ja pojedinog naselja i broja stanovnika pokazuje da gusto a stanovanja varira od 2,94 st./km2 u Jasenašu do 567,49 st./km2 u Virovitici. NASELJE UKUPNO 0-19

GODINA 20-59 GODINA

60 I VIŠE GODINA

NEPOZNATO INDEKS STAROSTI

emernica 671 199 373 97 2 48,74 Golo Brdo 366 188 196 50 2 42,37 Jasenaš 117 14 36 60 7 428,57 Korija 858 223 472 151 12 67,71 Milanovac 1654 451 934 246 23 54,54 Podgorje 827 208 456 152 11 73,07 Rezovac 1341 402 751 181 7 45,02 Rezova ke Kr evine

360 100 184 74 2 74,00

Sveti ura 610 164 338 104 4 63,41 Virovitica 15814 3882 8813 3033 86 78,13 UKUPNO 22618 5761 12553 4148 156 72,00 Indeks starosti (Xs), koji pokazuje omjer broja starih 60 i više godina i mladih u dobi do 19 godina, izra unava se po formuli Xs=P60+/P0-19x100. Kriti na vrijednost indeksa starosti iznosi 40 %.

Spol Ukupno 0-19 godina

Radni kontingent žene (15-

59), muškarci (15-64)

65 i više

godina

Prosje na starost

Radno sposobno

stanovništvo

Zaposleni Nezaposleni

Viroviti ko-podravska županija

sv. 93.389 23.548 57.820 15.063 38,9 57.820 31.214 26.606

m 44.846 11.957 30.611 5.387 36,8 30.611 19.167 11.444

ž 48.543 11.591 27.209 9.676 40,9 27.209 12.047 15.162

Virovitica sv. 22.618 5.761 14.827 2.985 37,8 10.257 8.132 2.125

m 10.865 2.975 7.661 1.065 35,9 5678 4.590 1.088

ž 11.753 2.786 7.166 1.920 39,5 4579 3.542 1.037




Orahovica

Slatina

a inci

Vo in

Crnac

Virovitica

Gradina

Luka

Mikleuš

Nova Bukobica

Pitoma a

a avica

Sopje

Suhopolje

Špiši Bukovica

Zdenci

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku (Popis stanovništva 2001.)

Viroviti ko-podravsku županiju karakterizira negativan saldo migracija, za razliku od ostale etiri županije. U 2004. godini u Viroviti ko-podravsku županiju doselilo se 828, a odselilo

1.477 osoba, što je smanjilo broj stanovnika za 628. U inozemstvo se odselilo 328 osoba više nego se doselilo iz inozemstva (666 se odselilo, 338 se doselilo). Ako se ovaj trend nastavi, zbog iseljavanja u inozemstvo broj stanovnika e se do 2010. godine smanjiti za 1.500.

Tabli ni prikaz broja ku anstava Stanovništvo prema broju lanova -7743 doma instava NASELJE UKUPAN BROJ

STANOVNIKA UKUPAN BROJ KU ANSTAVA

SAMA KA KU ANSTVA

emernica 671 197 24 Golo Brdo 366 112 20 Jasenaš 117 56 20 Korija 858 291 61 Milanovac 1654 547 99 Podgorje 827 290 63 Rezovac 1341 431 76 Rezova ke Kr evine 360 118 27 Sveti ura 610 202 36 Virovitica 15814 5499 1102 UKUPNO 22618 7743 1530




Prema školskoj spremi za stanovništvo staro 15 i više godina (prema popisu 2001. godine) situacija je bila slijede a: 2,26% bez školske spreme, 2,45% sa završenih 1-3 razreda osnovne škole, 5,75% sa završenih 4-7 razreda osnovne škole, 31,87% sa završenom osnovnom školom, 47,68% sa srednjom školom te 9,99% sa višim i visokim obrazovanjem. U pogledu obrazovne strukture stanovništva Grada Virovitice, u posljednjem je desetlje u ostvaren odre eni pozitivni pomak u odnosu na stanje zabilježeno na popisu stanovništva 1991. godine.

Naziv Adresa Vrsta obrazovno-

odgojne ustanove Broj korisnika/djece – šk. god. 2006/2007

Cvr ak Peja evi eva i Trg dr. Ante Star evi a

Dje ji vrti 460

UKUPNO VRTI I 460 OŠ. Ivana Brli Mažurani T. Ujevi a 18 Osnovna škola 1068 OŠ. Vladimir Nazor Masarykova 25 Osnovna škola 1041 OŠ Virovitica (posebni program)

Gajeva 42 Osnovna škola 92

Jan Vlašimski Osnovna glazbena škola 224 UKUPNO OSNOVNE ŠKOLE 2425 Gimnazija Petra Preradovi a Trg Bana J.

Jela i a Gimnazija 504

Industrijsko-obrtni ka škola ZNG 29 Industrijsko-obrtni ka 403 Strukovna škola ZNG 29 Strukovna 680 Tehni ka škola ZNG 29 Tehni ka 541 UKUPNO SREDNJE ŠKOLE 2128 Šumarski fakultet Sveu ilište u Zagrebu

P. Preradovi a Studij drvne tehnologije 40

UKUPNO 5053




Prema podacima sa popisa stanovništva 2001. godine ukupno je 8132 zaposlenih na podru ju grada. U sljede em grafi kom prikazu dan je pregled zaposlenog stanovništva Grada Virovitice po djelatnostima koje obavljaju. Zaposlenost u sektorima prema popisu stanovništva iz 2001.

Nezaposlenost

Stopa nezaposlenosti u gradu Virovitici iznosila je 2004. 21%, a u županiji 24,8%, a prosjek u RH je 18,7%. Broj nezaposlenih u gradu Virovitici 2001 2002 2003 2004 2005 9/2006 1.153 1.342 1.213 1.167 1.101 984 *HGK, ŽK Vtc U strukturi nezaposlenih na dan 30. rujan 2006. godine u gradovima, sjedištima županija prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom i etverogodišnjom srednjom školom, te školom za KV i VKV radnike. U ukupnom broju nezaposlenih u gradovima, sjedištima županija, žene imaju znatno ve i udio:

Udio žena u ukupnom broju nezaposlenih na dan 30.rujan 2006.

57 60 62 60

43 40 38 40

0

20

40

60

80

100

120

Varaždin Bjelovar Virovitica Koprivnica

MuškarciŽene




STANOVNIŠTVO PREMA GLAVNIM IZVORIMA SREDSTAVA ZA ŽIVOT I SPOLU, PO

GRADOVIMA/ OP INAMA, POPIS 2001 Ukupan broj

stanovnika Prihodi od rada

Samo mirovina (prihodi od mirovine)

Socijalna naknada

Bez prihoda

REPUBLIKA HRVATSKA 4.437.460 493.6239 921.071 100.522 1.586.282 m 2.135.900 844.674 412.362 42.097 678.177 ž 2.301.560 648.949 508.709 58.425 908.105 Viroviti ko – Podravska županija

93.389 29.436 17.167 2.611 36.203

m 44.846 18.112 7.395 1.093 14.277 ž 48.543 11.324 9.772 1.518 21.926 Grad Virovitica 22.618 7.843 4.374 457 8.633 m 10.865 4.427 1.876 189 3.684 ž 11.753 3.416 2.498 268 4.949 Zaklju ci:

Broj stanovnika grada iznosi gotovo 1/5 stanovnika županije (93.389), 22.618 grad Velika gusto a naseljenosti grada- 133 st/ km2 (razlike u gusto i naselja velika

Jasenaš- Virovitica), županija 46 st/km2, Hrvatska 78,5 st/km2 Pad broja stanovnika u odnosu na 1991. u naseljima Jasenaš, Rezova ke Kr evine,

Sv. ura , Kr evine; najve i rast u naselju Požari (oko 120%) Negativan migracijski saldo županije i negativan prirodni prirast Neznatno ve i broj ženskog stanovništva (52%: 48%) u skladu s nacionalnim i

županijskim prosjekom Prosje na starost 37,8 godina što je bolje od županije 38,9 Ukupan broj ku anstava je 9.273, što iznosi u prosjeku 2,5 lanova ku anstva Gotovo polovica stanovništva ima srednju stru nu spremu 47,68% , oko 10% višu i

visoku stru nu spremu, što je bolje od županijskog (37% SSS, 5,6% VŠS i VSS), ali je visoko obrazovanje u lošijem stanju od nacionalnog za 2,3%

Stanje u obrazovanju je poboljšano u odnosu na 1991 Pad broja nezaposlenih u zadnjih 5 godina (najve i broj nezaposlenih su mladi 20-

29 godina) Najviše zaposlenih u prera iva kom sektoru, trgovini i javno-upravnim djatnostima

3.1.3. PRIRODNO I KULTURNO NASLJE E GRADA VIROVITICE

Bogatstvo prirodnog i kulturnog naslje a grada Virovitice stvara potencijal za razvoj i bolju iskorištenost turisti kih prihoda. Na podru ju grada na eno je više arheoloških nalaza koji datiraju još iz pretpovijesnog doba što nam svjedo i o dugoj i raznovrsnoj povijesnoj dinamici razvoja grada.




Pisana povijest bilježi kako herceg Koloman ve davne 1234. godine stanovnicima 'velikog grada Virovitice' ('magna villa Wereucha'), daje niz povlastica, a kralj Bela IV. upravo ovdje 1242. godine izdaje 'Zlatnu bulu', kojom Zagreb stje e status slobodnog kraljevskog grada.

Odlaskom Turaka pred kraj 17. stolje a, u Virovitici zapo inje novo doba procvata i razvoja u svim podru jima življenja. O snažnom razvoju tijekom 18. stolje a danas svjedo e franjeva ki samostan i crkva sv. Roka, ija se raskošna unutrašnjost ubraja me u najljepše primjere barokne sakralne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, i svakako, pala a Peja evi - impozantan primjer barokne svjetovne arhitekture.

Grofovska obitelj Peja evi 1804. godine podiže dvorac s barokno - klasicisti kim obilježjima, koji okružen skladnim parkom, dominira središtem grada. Izuzetan spomenik iz 19. stolje a je i zgrada Prve Hrvatske štedionice, u cijelosti izgra ena prema be kim graditeljskim standardima. Svakako je bila najzna ajnija nizinska utvrda u Virovitici, ije istraživanje zapo inje 1991. g. zaštitnim iskopavanjem prije proširivanja bazena. Tom prilikom su prona eni piloti mosta, isprepleteno šiblje za obrambeni jarak i ulaz u podzemni prolaz, odnosno nadsvo eni odvodni kanal, koji je ispo etka služio kao dio obrambenog sistema. Nastavkom iskopavanja na zapadnoj kosini parka 1998. i 1999. godine prona en je ulaz u srednjovjekovnu tvr avu iz 15. st. koji je zazidao grof Peja evi u prvoj polovini 19. st. i postavio kamenu kompoziciju sa heroldima i obiteljskim grbom. Godine 1984. je uži dio grada, sjeverno i isto no od središta, proglašen zašti enom arheološkom zonom. U tom dijelu se pronalaze kasnosrednjovjekovni nalazi i ve postoje zahtjevi za proširenjem zone Popis arheoloških lokaliteta i nalaza Viroviti ke okolice Kerami ki nalazi iz pretpovijesnog razdoblja Lokalitet je otkriven prilikom gradnje ceste, prona en na spoju prvog i drugog ribnjaka. Tom prilikom je zasje en profil brda, u kojem su bili vidljivi arheološki nalazi. Arheološki nalazi iz bakrenog doba i srednjovjekovnog razdoblja Prvi tragovi naselja potje u iz razdoblja eneolitika (Retz-Garay kultura, 3.400-2.500 g. prije Krista) o emu svjedo e slu ajni nalazi iz 1971. g. Isušivanjem jezera i miniranjem zemljane brane posljednjih godina, svijetlo dana su ugledali kerami ki i metalni nalazi (željezna strelica i novac, slavonski banovac) srednjeg vijeka. Rimski grob U šumi "Planina" na koti 188 kod prvog ribnjaka prona en je još 1956g. rimski grob sa staklenom bo icom i desetak bron anih nov i a koji datiraju nalaze u 4 st.. Srednjovjekovna utvrda U šumi iza devetog ribnjaka nalazi se dobro sa uvana utvrda, ovalnog oblika, zaravnjenog platoa, duga ka 70 m i široka 25 m. S tri je strane, ponegdje na dubini od 3m, a ponegdje i do 6m ispod platoa bio vidljiv jarak, samo se sa etvrte strane (prema Gakovu) spuštalo uzvišenje strmo bez jarka. Sa zapadne strane je o ito bio ulaz, o emu svjedo e još jasno vidljiva dva manja nasipa. Jasenaš, Veliki Cimer, pretpovijesni lokalitet, naselje iz vremena noeolitika i eneolitika Slu ajni nalazi su prikupljeni 80-tih godina, što je bio povod zaštiti lokaliteta. Gradnjom šumske ceste Betevec-Partizanska šuma ponovno su došli na vidjelo arheološki nalazi.




Zaštitno iskopavanje 1988g. Je otkrilo dio stambenih objekata sopotske kulture, brezovljanski tip (4 200 - 3 400 g. prije Krista) i lasinjske kulture (3 700 - 3 300 g. prije Krista) s pripadaju om keramikom i kamenim alatom. Tradicijsko graditeljstvo Virovitice i uže okolice U darovnici kralja Matije Korvina 1474. g. prvi puta se spominje viroviti ka tvr ava. Najstariji poznati likovni prikaz Virovitice na kojem su vidljive i seoske ku e je bakrorez Pavla Rittera Vitezovi a objavljen u djelu: "Die Ehre des Herzogthums Crain", izdanom 1689. Ispred velike zidane utvrde, s jedne i druge strane mosta kojim se u nju ulazi, smjestilo se naselje od petnaestak ku a, izgleda i tipa gradnje kao što je i ve ina do danas starijih sa uvanih u gradu. Po etak je to tadašnjeg novog podgra a, naselja kakva su se razvijala izvan gradskih zidina podno utvr enih gradova. 3.1.4. GOSPODARSTVO I GOSPODARSKA INFRASTRUKTURA Virovitica Grad Virovitica jedno je od najzna ajnijih gospodarskih središta sjevernog dijela Hrvatske. Unato velikim problemima koji su se pojavili u tranzicijskom razdoblju, kao i neda ama koje je donijelo ratno razdoblje, viroviti ko gospodarstvo pokazalo se vitalnim i sposobnim za uspješno sudjelovanje u suvremenim gospodarskim tijekovima i po etak dugo o ekivanog razvoja i ekspanzije. Dosadašnji razvoj gospodarskih djelatnosti na podru ju grada bio je usmjeren na prostor središnjeg naselja, Virovitice, koja je ostvarila vrlo širok raspon industrijskih pogona koji uklju uje drvoprera iva ku, prehrambenu, duhansku, metaloprera iva ku i tekstilnu industriju te proizvodnju gra evnog materijala. Razvoj gospodarstva Virovitice oslanjao se do sada i oslanjat e se ubudu e u prvom redu na prirodne karakteristike prostora i vrlo povoljan prometno- geografski položaj. U strukturi ukupnog stanovništva županije poljoprivredno stanovništvo ini oko 25%, a broj poljoprivrednih gospodarstava je gotovo 63% svih ku anstava. S druge strane, poljoprivredno stanovništvo Grada Virovitice ini oko 5% ukupnog broja stanovnika grada, a kao poljoprivredna gospodarstava evidentirano je oko 38% svih ku anstava u gradu (uglavnom kao dodatna djelatnost i van gradskog prostora). Na podru ja Grada Virovitice je ukupno 2813 ha poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, kojim raspolaže Grad Virovitica. Od zasijanih kultura su prisutne uglavnom še erna repa, kukuruz, pšenica i duhan. Grad Virovitica je grad malih poduzetnika i obrtnika, iako je se ve ina prihoda poduzetnika generira kroz velika prera iva ka poduze a na podru ju grada. Struktura poduzetništva u Viroviti ko – Podravskoj županiji u 2005. godini

Poduzetnici Ukupno VPŽ Veliki poduzetnici Srednji poduzetnici Mali poduzetniciBroj 615 12 30 573 % 100,00 1,9 4,9 93,2

Financijski rezultati poduzetnika u gradu Virovitici za razdoblje 01.01. – 30.06. 2006. godine




Poduzetnici Ukupni prihodi Ukupni rashodi Grad

Broj % kn % kn %

Razlika ( UP – UR )

Virovitica 213 34.63 929.923.941 53.30 818.714.031 49.45 111.209.910

Izvor: HGK, VPŽ 2006.

Virovitica53%

Op ine/gradovi47%

Najzna ajniji gospodarski subjekti na podru ju Grada Virovitice su sljede i:

TVIN d.o.o. (najve i proizvo a uredskog namještaja u Hrvatskoj), današnji drvni gigant TVIN d.o.o. svoje korijene vu e iz pilane "Drach" koja je zapo ela s radom 1913. god. Od grube obrade drva u 50-im godinama 20. st. prerasta u proizvo a a uredskog namještaja. Paleta proizvoda se širi na ku ni namještaj i kalupe. 80-ih godina prošlog stolje a veže se sa švedskom tvrtkom "Ikea" koja osigurava siguran plasman na zahtjevno europsko tržište. Uvode se nove tehnologije, a namještaj dizajniran u TVIN-u osvaja brojne nagrade na vode im svjetskim sajmovima.

Silosi d.o.o. (proizvodnja, skladištenje i prerada žitarica), Tvornica še era Viro d.o.o., djeluje od 1980. godine, a u Virovitici je postojala i u

19. st. Današnja še erana ima kooperante ima u cijeloj sjevernoj Hrvatskoj. Tu je i itav niz manjih pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda u gradu i užoj okolici.

Hrvatski duhani (proizvodnja i prerada duhana) Krajem 50-ih godina 20. st. osnutkom tvrtke Viržinija koja se bavi proizvodnjom, otkupom i obradom duhana, kre e uzgoj duhana na ovim prostorima. Duhan je danas jedna od glavnih kultura koju uzgajaju poljoprivrednici u Podravini i dijelu Slavonije. Prije nekoliko godina, Viržinija preko tvrtke Hrvatski duhani ulazi u sastav Tvornice duhana Rovinj, danas jedne od vode ih tvrtki u Hrvatskoj.

OPECO d.o.o. proizvodnja opekarskih proizvoda i trgovina gra evinskog materijala i tehnike, vode a je na podru ja Grad Virovitice. U vlasništvu su Silosi d.o.o. tvrtke za proizvodnju pekarskih proizvoda i sto ne hrane, te sa najve im brojem prodajnih mjesta na podru ju grada i okolnih op ina.

Bivša tvrtka Rapid d.d., a današnja RS Metali d.o.o nositelj je metalne proizvodnje, koji je nastao nakon drugog svjetskog rata. U svojoj prošlosti prolazio je kroz nekoliko faza uspona i padova, zavisno od situacije na tržištu. Tijekom 90-ih godina tvrtka dolazi u najve u krizu tijekom svog postojanja te odlazi u ste aj, nakon ega ju preuzimaju privatni investitori koji uspješno nastavljaju daljnju proizvodnju. Uz bivši Rapid itav niz obrtnika razvio je metalnu proizvodnju i kooperiraju sa velikim sustavima.

Trgocentar d.o.o. najve a je trgova ka ku a osnovana na ovom prostoru, te svojim trgovinama pokriva veliki broj okolnih gradova i op ina.




Osim Trgocentra u Gradu Virovitici postoji još nekoliko velikih doma ih i stranih trgova kih ku a kao što su : Kaufland, KTC, Plodine i sl.

Tre inu prihoda Županije ostvaruje pet trgova kih društava koja posluju u djelatnosti proizvodnje namještaja, kerami kih plo ica i še era te prerade duhana i trgovine. U 2004. godini to su bila trgova ka društva: - 3 iz djelatnosti industrije: TVIN Virovitica, KIO Orahovica i VIRO Virovitica (proizvodnja še era) - 1 iz djelatnosti poljoprivrede: Hrvatski duhani, Virovitica *te - 1 iz djelatnosti trgovine: Trgocentar, Virovitica.

Struktura ukupnih prihoda gospodarstva

Prema podacima za 2004.godinu prera iva ka industrija ima 43% udjela u strukturi ukupnog prihoda gospodarstva Viroviti ko-podravske županije. Struktura ukupnog prihoda gospodarskih djelatnosti:

GOSPODARSTVO 100 %

Poljoprivreda 16 %

Prera iva ka industrija 43 %

Trgovina 29 %

Graditeljstvo 2 %

Rudarstvo 1 %

Ostale djelatnosti 9 %

Izvor podataka: FINA

Obrtništvo

Prema podacima za 2004. i 2005. godinu broj obrta u gradu Virovitici stagnira, ali je u odnosu na broj stanovnika znatno ve i od republi kog prosjeka (0,031 u odnosu na 0,001). Usporedbe radi,

Broj obrta u Virovitici na dan 31.12.

708

704

702

703

704

705

706

707

708

709

2004 2005

Izvoz i uvoz u prera iva koj industriji * * U 2003. godini u ovoj skupini nisu bili Hrvatski duhani nego PP Orahovica. Trgova ka društva koja su ostvarila najve e prihode bila su sa 61,7 % u privatnom vlasništvu, mješovitog vlasništva je bilo 33,9 %, zadružnog 1,2% i državnog 3,2%. Izvor: FINA - Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske 2004.




Viroviti ko-podravska županija jedna je od malobrojnih županija s pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom. Izvoz uglavnom ine industrijski proizvodi: namještaj, še er, kerami ke plo ice, duhan, proizvodi od metala i drva, te poljoprivredni proizvodi. Drvna industrija je najve i izvoznik i sudjeluje svake godine u županijskom izvozu s oko 50%. Izvoz se ostvaruje u zapadnoeuropske zemlje: Italiju, Francusku, Njema ku, Veliku Britaniju, Belgiju, ali i SAD, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, itd.

Robna razmjena s inozemstvom 000 USD

Pokazatelji 2002. 2003. 2004. Izvoz 69.183 111.526 93.492 Uvoz 37.410 49.921 62.942 Saldo 32.773 62.605 30.550

Pokrivenost uvoza izvozom 1,85 2,23 1,48

Izvoz i uvoz u Viroviti ko-podravskoj županiji (000 USD)

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

2002 2003 2004

IzvozUvoz

Izvor podataka: HGK-Županijska komora Virovitica: Karakteristike gospodarstva VPŽ u 2004.godini

GDP po stanovniku po županijama - vrijednosti u US$

GDP p/c R.br. Županija 2001. rang 2002. rang 2003. rang

1. Zagreba ka županija 2.354 11 3.210 7 4.311 7 2. Krapinsko-zagorska županija 1.960 13 2.228 12 2.882 13 3. Sisa ko-moslava ka županija 1.704 16 1.583 18 2.014 19 4. Karlova ka županija 3.015 6 2.778 9 4.237 8 5. Varaždinska županija 3.243 5 3.748 5 4.524 5 6. Koprivni ko-križeva ka žup. 3.275 4 3.749 4 4.649 4 7. Bjelovarsko-bilogorska žup. 1.680 17 2.197 13 2.563 15 8. Primorsko-goranska županija 3.772 3 4.100 3 5.193 3 9. Li ko-senjska županija 617 21 1.462 21 2.473 14

10. Viroviti ko-podravska žup. 1.721 15 1.517 20 2.066 18 11. Požeško-slavonska županija 1.912 14 1.854 15 2.330 16 12. Brodsko-posavska županija 1.208 18 1.527 19 1.847 20 13. Zadarska županija 2.255 12 1.929 14 2.940 12 14. Osje ko-baranjska županija 2.366 10 2.686 11 3.074 11 15. Šibensko-kninska županija 1.300 19 1.631 16 2.030 17 16. Vukovarsko-srijemska žup. 991 20 1.606 17 1.810 21 17. Splitsko-dalmatinska županija 2.385 9 2.977 8 3.982 9




18. Istarska županija 6.071 2 6.981 2 8.659 2 19. Dubrova ko-neretvanska žup. 2.505 8 2.704 10 3.926 10 20. Me imurska županija 2.983 7 3.412 6 4.489 6 21. Grad Zagreb 14.253 1 15.162 1 18.843 1

Republika Hrvatska 4.581 5.056 6.385 Poduzetni ke zone Na podru ju grada Virovitice, od planiranih osam poduzetni kih zona, njih tri su izgra ene ili su u izgradnji. Najstarija zona je Poduzetni ka zona I koja se nalazi sjeverno od Vukovarske ulice i zapadno od Vinkova ke ulice i u kojoj je smješteno nekoliko poduze a i auto-ku a, oko 17 poduze a, zapošljavaju 200 zaposlenika SSS. Neposredno uz Poduzetni ku zonu I, isto no od Vinkova ke ulice, u Gradu Virovitici osnovana je Poduzetni ka zona II, 6,88 ha. Prodano je 19 parcela, u kojima se planira smještanje proizvodnih kapaciteta, prvenstveno obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Na prostoru Poduzetni ke zone namjeravaju se otvoriti proizvodni pogoni, te skladišni i prodajni prostor. Sama Poduzetni ka zona smještena je na užem podru ju grada Virovitice, neposredno uz glavne prometnice i željezni ku prugu. U zoni je predvi eno 20-ak parcela površine 3500 m2, s tim da postoji mogu nost spajanja parcela ako to zahtijevaju proizvodni kapaciteti. Zbog velike zainteresiranosti potencijalnih investitora, Grad Virovitica pristupio je osnivanju Poduzetni ke zone III, te pokrenuo u lipnju 2006. godine aktivnosti izrade Urbanisti kog plana ure enja koji se planira završiti polovinom 2007. godine, te prikupljanje potrebnih dozvola. Poduzetni ka zona III smještena je južno od Vukovarske ulice, preko puta tvrtke FLORA d.o.o. Virovitica. Površina zone je cca 40 ha (52 parcele predvi ene). Otvoren je javni poziv za prikupljanje pisma namjere zainteresiranih investitora. Po etak izgradnje infrastrukture planira se po etkom 2008. godine. Grad Virovitica može dati posebne povlastice korisnicima Poduzetni kih zona iz svoje nadležnosti, prodaja po povlaštenim cijenama za izgradnju proizvodnih objekata, povlastice iz podru ja komunalnih pristojbi i poreza iz/na pla e itd., po posebnom ugovoru sa svakim Korisnikom.

Poduzetni ka zona Sjever nalazi se sjeverno od grada u blizini Tvornice še era «Viro» Virovitica uz željezni ku prugu. Pregovori s Tvrtkom DIWIDAG International GmbH iz Muenchena su pred samim završetkom, a osim njih u Zonu e u i još dva investitora, koji su iskazali zainteresiranost, te koji po svojoj

djelatnosti mogu biti smješteni u Poduzetni koj zoni Sjever. Infrastruktura je djelomi no izgra ena, odnosno postoji cesta i pruga u vlasništvu Tvornice še era «Viro» s kojom je Grad Virovitica potpisao sporazum o korištenju. Ostalu infrastrukturu izgradit e investitori svojim sredstvima. Planirano zapošljavanje u Poduzetni koj zoni Sjever je oko 100 novozaposlenih. Površina zone je cca 6,73 ha. Grad Virovitica dobio je u Poduzetni koj zoni Sjever od RH pravo gra enja na 50 godina po cijeni od 0,10 kn za m2.

Poduzetni ka zona Antunovac osnovana je na 14. sjednici Gradskog vije a Grada Virovitice održane 15. studenog 2006. a namijenjena je za poljoprivredne sadržaje. Planira se i premještanje sto nog sajma na adekvatno mjesto u Zoni, kako bi se olakšala dostupnost i proizvo a ima i kupcima. Ta je zona u prethodnim planovima bila namijenjena za Slobodnu zonu, no kako zbog promjene zakona o Slobodnim zonama koji stupa na snagu 1.sije nja 2007. one gube dosadašnje povlastice, Grad Virovitica je tu zonu namijenio za poljoprivredne sadržaje. S obzirom da je u Zoni infrastruktura djelomi no izgra ena, planira se rekonstrukcija sljede e godine, ovisno o potrebama investitora.




Poduzetni ka zona Zapad smještena je sa zapadne strane Grada Virovitice uz državnu cestu D2. U postupku je dobiveno pravo gra enja od RH na 50 godina. Veli ina Poduzetni ke zone je 72 ha, a namijenjena je investitorima kojima je potrebna ve a površina za izgradnju proizvodnih pogona.

Poduzetni ka zona Jug i Istok su u planu, a osnivanje tih zona ovisi o potrebi i zainteresiranosti potencijalnih investitora.

Op ina/Grad Naziv zone Površina zemljišta

( ha )

Kom. opremljenost

Prometna povezanost

Grad Virovitica PODUZETNI KA ZONA I 6 DA CESTA, ŽELJEZNICA

Grad Virovitica PODUZETNI KA ZONA II 7 DA CESTA, ŽELJEZNICA

Grad Virovitica PODUZETNI KA ZONA IIII 40 NE CESTA

Grad Virovitica PODUZETNI KA ZONA SJEVER 7 NE CESTA, ŽELJEZNICA

Grad Virovitica PODUZTENI KA ZONA ANTUNOVAC 8 DA CESTA

Grad Virovitica PODUZETNI KA ZONA ZAPAD 72 NE CESTA

Grad Virovitica PODUZETNI KA ZONA JUG - NE CESTA

Grad Virovitica PODUZETNI KA ZONA ISTOK - NE CESTA, ŽELJEZNICA

Turizam Svojim stanovnicima i posjetiteljima nudi raznovrsne i bogate sadržaje, koji se ogledaju u nizu atraktivnih muzejskih, kazališnih, koncertnih, tradicijskih, sportskih i sli nih zbivanja.

U neposrednoj gradskoj okolici može se uživati u ambijentu vinorodnih brjegova, s ijih se vrhova širi jedinstven pogled na prostrane slavonske i podravske ravnice, ili u savršeno o uvanom prirodnom ambijentu Viroviti kih ribnjaka - popularnom izletištu s idealnim uvjetima za rekreaciju i sportski ribolov. Tamo je smještena i Pou na staza na viroviti koj Bilogori - staza je srcolikog oblika i duga ka je 4 kilometra. Uz laganu šetnju i povremena zaustavljanja može se pro i za dva sata. Duž cijele staze postavljeno je deset informacijskih plo a na kojima se nalaze podaci o šumskim predjelima te prirodnim i kulturnim zna ajkama pored kojih se prolazi. Staza je namijenjena svim uzrastima s namjerom da se ljepota i ogromno prirodno bogatstvo ovoga kraja približi svakom dobronamjernom posjetitelju. Uz ovu stazu nalazi se i približno 12 km markiranih rekreativnih planinarsko - pješa kih staza.

Vinogradi Viroviti kog vinogorja prostiru se od Špiši Bukovice, preko Golog Brda i Podgorja, te Milanovca do Rezovca. Sve su to moderni nasadi vinove loze, gdje kao nosilac sortimenta nalazimo graševinu i bijeli pinot sa zašti enim geografskim porijeklom. Osim ovih sorti ovdje se proizvode cijenjena medovina i vo na vina. U Virovitici je ve davne 1864. godine uspješno organizirana prva zna ajnija izložba vina, istovremeno kada se i u Zagrebu održavala Prva hrvatska izložba vina. U novije doba udruga vinogradara tradicionalno prire uje izložbe i degustacije, dok se na sajmu 'Viroexpo', koji se održava u sije nju pruža vrlo širok uvid u proizvodnju vina sa prostora cijele županije.

Cijeli prostor, od šumovitih obronaka Bilogore, pa sve do rijeke Drave, koja predstavlja granicu s Republikom Ma arskom, nudi izvrsne mogu nosti naro ito lovcima jer obiluje




razli itim vrstama visoke i niske divlja i. Na podru ju grada djeluju lova ke udruge 'Srnda ', 'Tr ka' i 'Sv. Hubert' - hrvatska samostalna udruga ljubitelja lova, ribolova i prirode.

Viroviti ki ribnjaci - niz od 9 ribnjaka koji predstavljaju najve e i najbogatije ribolovne vode na viroviti kom podru ju Ribnjaci obiluju mnogim vrstama slatkovodnih riba kao što su som, štuka, smu , amur, linjak, deverika, karas, tolstolobik i druge, a esti su kapitalni primjerci ulova pojedinih vrsta: som 47,5 kg, smu 6 kg, štuka 8 kg, linjak 2 kg… Na udaljenosti 15 - 25 km od Virovitice nalazi se rijeka Drava, jedna od najbogatijih ribolovnih voda u Hrvatskoj, kao i više bara, jama, bajera ili ostataka starog toka rijeke Drave koji tako er predstavljaju vrlo kvalitetna ribolovna podru ja. Sportsko- ribolovne udruge koje djeluju na podru ju grada: 'O enica' 'Brana' i 'Tvin'.

Od Virovitice se brzo i jednostavno dolazi i do drugih atraktivnih lokaliteta na širem podru ju Viroviti ko-podravske županije, kao što su Park prirode 'Papuk', arboretum u Lisi inama ili rijeka Drava.

Sa svim svojim prednostima i uz dobru cestovnu i željezni ku povezanost, Virovitica predstavlja vrlo atraktivno i lako dostupno turisti ko odredište.

Smještajne kapacitete za sada zadovoljava 7 objekata uglavnom kategorije 3*, te 15 ak restorana omogu ava posjetiteljima doživljaj doma e kontinentalne kuhinje.

Zaklju ak:

Veliki udio radno- intenzivne prera iva ke industrije Razvoj poduzetni kih zona koji poti e razvoj MSP i obrtništva u gradu, 2 zone su

trenutno funkcionalne Osnivanjem ureda Razvojne agencije Sjever- DAN u Virovitici, grad intenzivnije

radi na promoviranju direktnih stranih ulaganja, promociji regije i ja anju konkurentnosti

Izvozno-orijentirano gospodarstvo Poljoprivredno stanovništvo ini ukupno 5%, a 38% stanovništva bavi se

poljoprivredom kao dodatnom djelatnoš u. obrtni ke djelatnosti i malo i srednje poduzetništvo u porastu i viši od nacionalnog

prosjeka ukupni GDP per capita u odnosu na državni prosjek vrlo nizak (2.066, RH 6.385

US$) Povoljni resursi za razvoj turizma (osim povijesno-kulturnog naslje a mogu nost

brendiranja i promoviranja lokalnih proizvoda od medovine, vo a i povr a), lovnog i ribolovnog turizma u okolici

Smještajni kapaciteti za sada zadovoljavaju potrebe posjetitelja




3.1.6. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 3.1.6.1.Cestovni promet Mrežu cesta na podru ju Grada Virovitice ine dvije državne te više županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta. Državne ceste omogu uju temeljnu povezanost glavnih žarišta razvitka i svih prostora Hrvatske te povezanost sa susjednim zemljama i Europom. Županijske ceste imaju ulogu povezivanja gradova, središta op ina i ve ih naselja na podru ju županije, dok lokalne ceste povezuju naselja na podru ju op ine. Najvažniji prometni pravci na podru ju grada su državna cesta D-2 Varaždin – Osijek i državna cesta D-5 Oku ani – Virovitica – Terezino Polje – Barcs. Ova dva prometna pravca križaju se na podru ju užeg središta grada stvaraju i jednu od najkriti nijih prometnih situacija u ovom dijelu Hrvatske. GUP-om izra enim 1986. predvi eno je izmještanje tranzitnog prometa na nove trase izvan gradskog središta, za što su planom dana i odgovaraju a tehni ka rješenja. U proteklom razdoblju nažalost nije bilo realizacije ovog segmenta plana tako da je prometna situacija na podru ju grada ostala ista. U prostornom planu ure enja grada potrebno je kona no definirati trase i dinamiku izvedbe gradskih obilaznica, imaju i u vidu i financijsku mogu nost njihove izvedbe.




Za sad nije bilo potrebe za uvo enjem gradskog prijevoza osim me ugradskih linija sa susjednim gradovima i op inama. Glavni prijevoznik u sektoru prometa je azmatrans d.d. iz azme. 3.1.6.2. Željezni ki promet Pruga najvišeg reda na ovom podru ju je dionica tzv. « Podravske magistrale » koja pripada skupini glavnih pruga 1. reda . Ovim podru jem prolazi i dionica pruge 2. reda P eli – Banova Jaruga « do Pivnice ». Za teretni promet na ovom podru ju zna ajni su i industrijski kolosjeci. Pruga prolazi kroz grad, te uzrokuje povremene zastoje u prometu. 3.1.6.3. Rije ni promet Na podru ju grada nema rije nog prometa. 3.1.6.4. Zra ni promet Nema aktivnog zra nog prometa u službi prijevoza putnika i robe, me utim prisutne su sportsko-rekreativne aeronauti ke aktivnosti u organizaciji lokalnog aerokluba. One se odvijaju na jednom od ukupno osam terena koji su do nedavno služili poljoprivrednoj avijaciji u obavljanju radova za potrebe poljoprivredne proizvodnje, a nalazi se u prigradskom naselju Korija. U cilju daljnjeg proširenja zra nih aktivnosti na podru ju grada, prostornim planom je na podru ju prigradskog naselja Korija, predvi ena površina namijenjena izgradnji aerodroma.




3.1.6.5. Vodoopskrba i odvodnja Virkom d.o.o. Virovitica, kao pravna osoba koja obavlja komunalnu djelatnost, vodi brigu o javnoj vodoopskrbi, odvodnji i pro iš avanju otpadnih voda, distribuciji plina i toplinske energije. Javna vodoopsrba obuhva a crpljenje vode iz bušenih zdenaca na vodocrpilištu Bikana Virovitica, preradu crpljene, tzv. «sirove» vode sa ciljem udovoljavanja propisanih zdravstvenih kriterija, distribuciju vode za pi e i kontrolu njene kakvo e.




Prerada vode ima za cilj ukloniti iz «sirove» vode željezo, mangan i amonijak, kao sastojke koji zna ajno prelaze maksimalno dozvoljene koncentracije. Voda nakon prerade u potpunosti je u skladu s standardima koje mora udovoljavati voda za pi e, te se nakon postupka dezinfekcije klorom, ime se postiže o uvanje dobre mikrobiološke slike, isporu uje javnim vodoopskrbnim sustavom krajnjim korisnicima. Distributivno podru je grada Virovitice, uklju uju i i prigradska naselja ( izuzev naselja Jasenaš ) u potpunosti je pokriveno javnom vodoopskrbom. Na ovom podru ju ostvareno je ukupno 8563 priklju ka. Sustav javne odvodnje izgra en je u duljini od 72 000 m, za sada pokriva u potpunosti grad Viroviticu i prigradsko naselje Milanovac i na njega je priklju eno ukupno 6000 korisnika. Osim navedenog, ovaj sustav proširen je kanalizacijskom mrežom u Zagorskoj i Moslava koj ulici, te prigradskim naseljima Rezovac i emernica a duljina ovog dijela sustava iznosi 18430 m.

Sustav javne odvodnje funkcionira kao mješoviti sustav. Vrši se pra enje sastava otpadnih voda korisnika sustava u skladu s važe im propisima, otpadna voda se prikuplja u glavni kolektor otpadnih voda kojim dolazi do ure aja za njeno biološko pro iš avanje. Kod velikih oborina dio otpadne vode se prikuplja u retencionom bazenu otpadnih voda ili se prelijeva kišnim preljevima. Pro iš avanje otpadnih voda grada Virovitice vrši se zajedno s tehnološkim otpadnim vodama Tvornice še era na ure aju koji je koncipiran kao zajedni ki ure aj za pro iš avanje ovih vrsta voda. Tako se komunalne otpadne vode nakon primarnog pro iš avanja ( izdvajanja krupnijih mehani kih ne isto a, masno a i pijeska ), miješaju s še eranskim otpadnim vodama i zajedno prolaze sekundarno pro iš avanje. Ovaj dio pro iš avanja odvija se tehnologijom aktivnog mulja i postiže kakvo u efluenta propisanu za ovaj stupanj iš enja otpadnih voda. 3.1.6.6. Energetika Elektri na energija Cjelokupne elektroenergetske potrebe podmiruju se iz elektroenergetske mreže Hrvatske Elektroprivrede o kojoj vodi ra una DP Elektra za podru je Virovitice i op ina GLSŠB. Mreža u potpunosti zadovoljava potrebe potroša a u svim susjednim op inama. Plinoopskrba Plinska mreža na podru ju grada obuhva a sva naselja osim Rezova kih Kr evina i Jasenaša, a distribuciju plina i održavanje plinske mreže vrši komunalno poduze e “Virkom”. Plinska mreža je srednjetla na (3 bara). U gradskom središtu smještena je mjerno redukcijska stanica i tri redukcijske stanice od kojih je razveden lokalni plinovod do potroša a. Od visokotla nih vodova podru jem grada prolazi magistralni plinovod Virovitica – Kutina profila 20" te regionalni plinovod Suhopolje – Virovitica profila 10". 3.1.6.7. Postupanje s otpadom Za organizirano prikupljanja i odvoza otpada odgovorno je gradsko poduze e Flora-VTC d.o.o., a odlagalište je u funkciji do 2002. g. Trenutno se vrši se sanacija odlagališta otpada uz sufinanciranje u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost i




sanacija divljih odlagališta. U planu je izgradnja županijskog odlagališta otpada u naselju Jasenaš, a Grad Virovitica donio je program gospodarenja otpadom. Zaklju ak:

Cestovna mreža zadovoljava potrebe mikroregije, ali stanje i kvaliteta cesta je upitna Izgradnjom obilaznice rasteretila se gusto a prometa kroz centar grada prema Osijeku Nepostojanje autoceste- ograni avaju i faktor u razvoju gospodarstva (transport roba) Željezni ki promet zadovoljava potrebe u putni kom i teretnom prometu Glavna željezni ka pruga prolazi kroz grad- povremeni zastoji prometa Vodovodna mreža zadovoljava potrebe stanovnika, problem odvodnje u prigradskim

naseljima nije riješen Energetska i plinifikacijska mreža zadovoljava potrebe gra ana i gospodarstvenika Postojanje divljih odlagališta otpada u prigradskim naseljima

3.1.7. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA 3.1.7.1. Obrazovanje Obrazovanje na podru ju Grada Virovitice provodi se u predškolskim ustanovama, osnovnim školama, srednjim školama i visokoj školi. Jedina predškolska ustanova na podru ju grada je dje ji vrti Cvr ak u Virovitici koji djeluje na dvije lokacije (Trg dr. Ante Star evi a 3 i Peja evi eva 1). Na podru ju grada djeluju etiri osnovne škole: • Osnovna škola "I. B. Mažurani " • Osnovna škola "Vladimir Nazor" • Osnovna škola Virovitica • Osnovna glazbena škola "Jan Vlašimski" O.Š. "I. B. Mažurani " u svom sastavu ima etiri podru ne škole u kojima nastavu poha aju u enici od I. do IV. razreda (Milanovac, emernica, Rezovac, R. Kr evine), a O.Š. "Vladimir Nazor" tri (Podgorje, Sveti ura i Korija).




Naziv Adresa Vrsta obrazovno-odgojne ustanove

Broj korisnika/djece

Cvr ak Peja evi eva i Trg dr. Ante Star evi a

Dje ji vrti 460

UKUPNO VRTI I 460 OŠ. Ivana Brli Mažurani T. Ujevi a 18 Osnovna škola 1068 OŠ. Vladimir Nazor Masarykova 25 Osnovna škola 1041 OŠ Virovitica (posebni program)

Gajeva 42 Osnovna škola 92

Jan Vlašimsky Osnovna glazbena škola

224

UKUPNO OSNOVNE ŠKOLE

2425

Gimnazija Petra Preradovi a

Trg Bana J. Jela i a

Gimnazija 504

Industrijsko-obrtni ka škola

ZNG 29 Industrijsko-obrtni ka 403

Strukovna škola ZNG 29 Strukovna 680 Tehni ka škola ZNG 29 Tehni ka 541 UKUPNO SREDNJE ŠKOLE

2128

Šumarski fakultet Sveu ilište u Zagrebu

P. Preradovi a Studij drvne tehnologije

40

UKUPNO 5053 Srednjoškolsko obrazovanje na podru ju Virovitice obavlja se u etiri srednje škole • Gimnazija P. Preradovi a • Industrijsko-obrtni ka škola • Strukovna škola • Tehni ka škola U eni ki dom Virovitica je srednjoškolski dom mješovitog sastava, za djevojke i mladi e, s mogu noš u smještanja 112 u enika u 23 sobe. Na podru ju Grada Virovitice nije bilo visokoškolskih ustanova do jeseni 2005. godine, otkada sa redovnim radom zapo inje Dislocirani stru ni studij “Drvna tehnologija” pri Šumarskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu.p

3.1.7.2. Kultura Grad Virovitica, kao žarište razvoja Viroviti ko-podravske županije, ujedno je centar kulturnih zbivanja i mjesto koncentracije kulturnih ustanova. Na gradskom podru ju nalaze se sljede e ustanove i organizacije kulture: • Kazalište Virovitica • Gradski muzej Virovitica • Gradska knjižnica i itaonica Virovitica • Kulturno-umjetni ki centar • KUD "Virovitica" • Hrvatsko pjeva ko društvo "Rodoljub" • pjeva ki zbor Matice hrvatskih umirovljenika iz Virovitice




• zbor Sv. Cecilije i zbor "Frama" Franjeva kog samostana u Virovitici • Gradska Glazba Virovitica • Likovni klub "Nikola Trick" • ogranak Matice hrvatske • kino Doma oružanih snaga • Sabirni centar državnog arhiva iz Osijeka 3.1.7.3. Zdravstvo Podru je Grada Virovitice pokriveno je sljede im zdravstvenim ustanovama: • Podru ni ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje • Zavod za javno zdravstvo "Sv. Rok" • Dom zdravlja Virovitica sa djelatnostima: op a medicina, zaštita zdravlja zubi i usta, dispanzer za žene, dispanzer za školsku djecu i malu djecu, patronaža, služba hitne medicinske pomo i, medicina rada • pet ljekarni na podru ju grada, ku na njega i pomo • Op a bolnica Virovitica: specijalisti ko-konzilijarna zdravstvena zaštita i stacionarna djelatnost. Trenutno bolnica raspolaže sa 300 kreveta i 599 djelatnika. 3.1.7.4. Socijalna skrb Na podru ju grada djeluju sljede i centri I ustanove socijalne skrbi: • Centar za socijalni rad – podružnica Virovitica • Osnovna škola Virovitica – za djecu s teško ama u razvoju • Gradsko društvo Crvenog križa Virovitica • Podru na služba Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje – Virovitica Akron – ustanova za pomo i njegu Obiteljski centar PTSP centar

3.1.7.5. Sport i rekreacija U zadnjem desetlje u ostvaren je zna ajan napredak na podru ju sporta i rekreacije kroz izgradnju odre enih sportskih i rekreacijskih objekata i organizaciju zna ajnijih sportskih natjecanja. Na gradskom podru ju nalaze se sljede i sportsko-rekreacijski objekti: sportska dvorana, pet nogometnih igrališta, etverostazna kuglana, dvostazna kuglana, etiri male dvorane, tri teniska

igrališta, tri košarkaška igrališta, dom strijelaca, tri streljane, skijalište, košarkaški stadion. Osim toga, na podru ju grada djeluje ve i broj sportskih društava i klubova raznih razina natjecanja. 3.1.8. Uprava

Grad Virovitica, kao najve i grad na podru ju Županije i njezin centar, jest podru je na kojemu je koncentrirana ve ina gospodarskih aktivnosti Županije i institucije svih razina vlasti. Za u inkovito funkcioniranje Viroviti ko-podravske županije i Grada Virovitice nadležna su gradska i županijska tijela. Strukturu županijskih tijela ini županijska skupština, župan i županijsko poglavarstvo, dok na razini grada postoje gradsko vije e, gradona elnik i gradsko poglavarstvo. U Gradu Virovitici sjedište imaju i ispostave državnih uprava i institucija kao, na primjer, Ministarstvo financija - Porezna uprava, Državni inspektorat, Državni Ured za reviziju – podru ni ured za reviziju , MUP Policijska uprava Viroviti ko-podravska, Uprava za obranu, Uprava za ceste, Državno odvjetništvo Županijski sud, Državno pravobraniteljstvo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranja – podru na služba Virovitica, Hrvatski zavod za zdravstvenog osiguranja, podru na služba Virovitica, Hrvatski fond za privatizaciju-ne




postoji, Hrvatski Zavod za zapošljavanje – podru ni ured Virovitica i Centar za socijalni rad. Institucionalni okvir Grada Virovitice tako er ine ustanove i trgova ka društva u vlasništvu Grada Virovitice (Gradska knjižnica i itaonica, Gradski muzej, Kazalište), gradska poduze a (VIRKOM d.o.o., Flora VTC d.o.o., Informativni centar d.o.o., Slobodna zona d.o.o.) i gradska tržnica (samostalni pogon u sastavu upravnih tijela Grada Virovitice). Nadalje, postoji itav niz nevladinih udruga poput Organizacije invalida, Crvenog križa, HVIDR-e, Likovnog kluba „Nikola Trick“, Matice hrvatskih umirovljenika Virovitica i sli no. Na podru ju grada djeluju institucije iz gospodarskog sektora kao što su Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Virovitica, Hrvatska obrtni ka komora – Obrtni ka komora Viroviti ko-podravske županije te Udruženje obrtnika Virovitica. Struktura lokalne samouprave Tijela jedinice lokalne samouprave i jedinica podru ne (regionalne) samouprave dijele se na: predstavni ka tijela, izvršna tijela i upravna tijela. Gradsko vije e je predstavni ko tijelo gra ana i tijelo lokalne i podru ne (regionalne) samouprave koje donosi akte u okviru svog samoupravnog djelokruga te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom. Predstavni ko tijelo ima predsjednika i dva potpredsjednika. Gradsko vije e ima 19 vije nika. Izvršno tijelo ine gradona elnik i gradsko poglavarstvo. Gradsko vije e bira gradona elnika. Izvršne poslove u gradu obavlja gradsko poglavarstvo. lanove poglavarstva bira predstavni ko tijelo u pravilu iz svojih redova, ve inom glasova svih lanova, na vrijeme od etiri godine. Broj lanova poglavarstva mora biti neparan, a

utvr uje se statutom grada. Na podru ju Grada Virovitice postoji etrnaest mjesnih odbora: Zbora narodne garde, Josipa Jurja Strossmayera, Stjepan Radi , Matije Gupca, emernica, Golo Brdo, Jasenaš, Korija, Milanovac, Podgorje, Rezovac, Rezova ke Kr evine, Sveti Ðura i Taborište. Mjesni odbori osnivaju se Statutom Grada (''Službeni vjesnik '' Grada Virovitice 1/06). Struktura uprave Prema odredbama Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 33/01, 60/01 - vjerodostojno tuma enje, 129/05.), grad je jedinica lokalne samouprave koja je središte županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Na sjednici održanoj 16.07.1998. godine izglasan je Statut Grada Virovitice i objavljen u Službenom vjesniku Grada Virovitice br. 4/98. Statutom je odre en samoupravni djelokrug Grada, odnosno, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i na in rada tijela, na in obavljanja poslova, oblici konzultiranja gra ana, provo enje referenduma, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje s drugim samoupravnim jedinicama te druga pitanja. Poslovi za koje je prema zakonu odgovoran Grad Virovitica jesu: • ure enje naselja i stanovanje, • prostorno i urbanisti ko planiranje, • komunalne djelatnosti, • briga o djeci, • socijalna skrb, • primarna zdravstvena zaštita, • odgoj i osnovno obrazovanje, • kultura, tjelesna kultura i šport, • zaštita potroša a, • zaštita i unapre enje prirodnog okoliša, • protupožarna i civilna zaštita.




U to svrhu, organizacijsku strukturu i zadatke gradske uprave ine: • Ured Gradona elnika; • Tajništvo - kadrovska i pravna pitanja; • Služba za financije - nadležan za prora unske prihode i izdatke, • Upravni odjel za društvene djelatnosti - nadležan za brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštita potroša a, te zaštitu i unapre enje prirodnog okoliša; • Upravni odjel za prostorno ure enje i komunalne djelatnosti - nadležan za ure enje naselja i stanovanje, prostorno i urbanisti ko planiranje, komunalne djelatnosti, protupožarnu i civilnu zaštitu. Upravni odjel za gospodarstvo i razvoj – nadležan za poljoprivredu, poduzetništvo,

poslovne prostore, poduzetni ke zone. Udruge gra ana, politi ke stranke i druge organizacije

HAK – Auto klub Virovitica organizacije politi kih stranaka na županijskoj razini: HDZ, HNS, HSLS, HSP, HSS,

SDP, DC Aero-klub "Virovitica" 7 udruga kulture 2 sportske udruge 2 ekološke udruge 6 udruga invalida 8 braniteljskih udruga

3.1.10. Prostorno-urbanisti ki spisi Od prostorno-urbanisti kih dokumenata grad Virovitica ima izra ene: Prostorni plan ure enja Grada Virovitice, Generalno urbanisti ki plan ure enja Grada Virovitice, Urbanisti ki plan ure enja središta Grada Virovitice, Detaljni plan ure enja južni blok, Detaljni plan ŠRC Vegeška, te ostali planovi u izradi npr: UPU jug I, UPU zapad I, UPU zapad II, itd. Planovi su korišteni u izradi Plana ukupnog razvoja. 3.1.11. Institucije razvojnog upravljanja

Poduzetni ki centar- Županijska razvojna agencija. Prema novom prijedlogu zakona o regionalnom razvoju postoje e poduzetni ke centre u županijama trebaju zamijeniti županijske razvojne agencije. ŽRA e biti odgovorne za provedbu razvojnih programa na razini županije Županijske razvojne strategije) i koordinirati rad sa resornim ministarstvima. Cilj ŽRA je omogu iti institucijama županije lakši pristup doma im i stranim izvorima sufinanciranja projekata.

Razvojna agencija Sjever- DAN d.o.o.- podru ni ured Virovitica obavlja djelatnosti iz podru ja privla enja direktnih stranih ulaganja (FDI), upravljanja ljudskim resursima, osnivanjem i razvojem tehnoloških parkova i inkubatora i pripremom projekata za financiranje iz fondova EU.

Struktura organizacije DAN-a:




Osniva i agencije i udjeli u temeljnom kapitalu:

1. Grad Bjelovar - 20%, 2. Grad Varaždin - 20%, 3. Grad Virovitica - 20%, 4. Me imurska županija - 20%, 5. Koprivni ki poduzetnik d.o.o. - 20%.

Sjedište Društva je u Varaždinu, Zagreba ka 94, a u svim gradovima/županijama osniva a, odnosno u gradovima/županijama u kojima osniva ima sjedište, društvo ima svoje urede, koji koordinira aktivnosti na podru ju grada sa upravom iz Varaždina.

3.1.12. Prora un JLS Gradovi i op ine su jedinice lokalne samouprave, a zajedno s naseljima u okruženju predstavljaju gospodarsku i društvenu cjelinu povezanu me usobnim potrebama stanovnika, pa su gradovi i op ine prirodni, gospodarski i društveni entitet.

I gradovi i op ine su odgovorni za planiranje i prostorno ure enje, zaštitu okoliša, brigu o djeci, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, kulturnim i sportskim djelatnostima. Planirani prora un grada Virovitice je 87.090.000,00 kuna za 2007 godinu.




4. SWOT ANALIZA Jakosti/Snage Slabosti

Postojanje prostornih planova PPUG, GUP

Dobar geostrateški položaj (Osijek- Zagreb, podravska magistrala, željeznica, rije ni promet- Drava)

Bogatstvo u prirodnim resursima (obradivo zemljište kao preduvjet za poljoprivrednu proizvodnju)

Prirodni resursi: zemljište, voda, minerali, isti okoliš, objekti prirode, povijesne i kulturne baštine

Bogatstvo šumskim površinama u okolici (preduvjet za seoski turizam i napredak drvne industrije)

Dobri prirodni preduvjeti za razvoj svih oblika kontinentalnog turizma

Dobra prometna povezanost op ina sa gradom (mreža lokalnih cesta)

Stvoreni lokalni preduvjeti za dovo enje investitora (sustav pra enja, suradnja sa nadležnim institucijama)

Fleksibilnost administracije u pomo i investitora (grad)

Viro- expo- sajam (promocija poduzetništva)

Tradicionalna povezanost i suradnja sa Ma arskom (ma arski jezik u školama u op inama uz granicu)

Postojanje institucionalnog okvira za razvoj (Razvojna agencija Sjever- DAN- ured Virovitica)

Izvozno orijentirane djelatnosti Osnivanje Županijski odlagalište za

otpad u Jasenašu

Niska razina poduzetni kog duha Slabo educirano lokalno stanovništvo o

mogu nostima razvoja Veliki broj „socijalnih slu ajeva“ (osobito u

op inama) Niska razina obrazovanja (malo

visokoobrazovane radne snage) Slabo razvijena specifi na znanja i vještine

radne snage Nedostatak koordinacije i inicijativa izme u

javnog i privatnog sektora Visoke cijene javnog prijevoza za u enike

(Luka - Virovitica 400 kn mjese no a ka) Loše stanje lokalnih cesta (Gradina),

nedostatak nogostupa (i biciklisti kih trakova)

Veliki broj ljudi ostao bez posla kao posljedica procesa pretvorbe i privatizacije

Administrativne odredbe/ institucionalni okvir (op ine- županija, grad samostalno)

Postojanje resursa, ali nedostatak tradicije u bavljenju turizmom

Sporo rješavanje imovinsko- pravnih odnosa (op ine- državno zemljište- koncesije, darovnice...)

Neriješeno pitanje odvodnje Dio Virovitice, Luka , Gradina- nije

pokriveno plinskom mrežom Slabo pra enje i korištenje novih

tehnologija Prora unska ograni enja u op inama/

nedostatak Slaba organiziranost poljoprivrednika Spor razvoj malog i srednjeg poduzetništva

te obrta uz nedostatak investicijskog kapitala i inozemnih ulaganja

Pretežna orijentacija na proizvodnju slabo rentabilnih poljoprivrednih proizvoda

Rascijepanost poljoprivrednog zemljišta i neorganiziran nastup na tržištu polj.

proizvoda Visoka stopa nezaposlenosti, iznad

nacionalnog prosjeka




Prilike Prijetnje

županijski poticaji za poljoprivrednike poboljšati komunikaciju sa županijom

(edukacija i brži protok informacija) mogu nost korištenja poticaja iz

nacionalnih fondova (ministarstva) lobiranje na regionalnoj i nacionalnoj

razini intenziviranje kontakata na me unarodnoj

razini (gospodarstvo), Tvin- Ikea Prestrukturiranje poljoprivrednih kultura

(uljarice- biodizel) Mogu nost korištenja obnovljivih izvora

energije (geotermalni) Razvoj rije nog teretnog prometa (Drava-

Dunav) Razvoj turizma (seoskog, športsko-

rekreacijski, lov-ribolov) Brendiranje i marketiranje autohtonih

proizvoda (paprika, eteri na ulja, med- medovina, dvorac Peja evi , kulturni i sportski doga aji)

Proširenje suradnje na kulturnom podru ju (kazalište Virovitica, KUD-ovi)

Promoviranje lokalnih vrijednosti (etno) na nacionalnoj i me unarodnoj razini

Otvaranje visokoškolskih ustanova Financiranje projekata kroz PPP/ JPP Prilagodba zakonodavstva EU Preorijentacija s tradicionalne

poljoprivredne proizvodnje na ekološku proizvodnju

Povezivanje obrazovnog sustava s gospodarstvom

Orijentirati se na izvoz industrije zasnovane na lokalnim resursima te geoprometni položaj i susjedstvo s Ma arskom

Odlazak visokokvalificirane radne snage Dolazak NKV radnika iz inozemstva (BiH) EU integracije (za poljoprivredne

proizvo a e) Neefikasnost sustava naplate

potraživanja na nacionalnoj razini Nedovoljna dosljednost i organiziranost

u provedbi agrarne politike




5. STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA




SWOT analiza ukazala je na brojne komparativne i konkurentske prednosti mikroregije, ali i nedostatke s kojima se su eljava u svome razvoju. Ukazano je, prije svega na postojanje iznimnih prirodnih bogatstava, ljudskih potencijala, povoljan geostrateški položaj te zna ajan poljoprivredni, turisti ki i industrijski potencijal. Brzo konsolidiranje snaga svih nositelja razvoja u mikroregiji u smislu postizanja razvojne sinergije, naprosto predstavlja nužnost bez koje se ne može o ekivati pozitivan iskorak i hvatanje ritma s nacionalnim, europskim/svjetskim gospodarskim razvojnim tokovima. Pri tome, nužno je naglasiti, mikroregija ne polazi od "nule"; ve postoje i renomirani gospodarstvenici i poduze a i nove brzorastu e poduzetni ke inicijative, garancija su da brzo hvatanje priklju ka na me unarodne tokove nije neostvarivo. Prije svega mora se dodatno stimulirati gospodarstvo pove anim angažmanom sposobnih poduzetnika, ja anjem njihove sprege sa edukacijskim i institucijama javne uprave, uz jaku institucionalnu podršku. Krajnji cilj svakako mora biti cjeloviti razvoj mikroregije utemeljene na znanju i sposobnostima lokalnog stanovništva. S obzirom na iznimne prirodne resurse i njihovo zna enje za op i gospodarski razvoj, pitanje ekološke zaštite i op enito poticanja koncepta "održivog razvoja", visoko je rangirano me u razvojnim prioritetima mikroregije. Pri definiranju strategije vodilo se ra una o horizontalnim politikama EU. Vizija i strateški ciljevi su dugoro ni planovi mikroregije i ozna avaju smjer razvoja. Radi kompleksnosti problematike i broja sudionika definirana su dva strateška cilja i šest prioriteta do 2013. Radna skupina je predložila sljede u viziju, iz koje je izveden strateški okvir. 5.1. Vizija i strateški ciljevi

VIZIJA 2013. Mikroregija s gospodarskim i infrastrukturnim razvojem, gospodarstvo izraslo na vlastitim prirodnim i stvorenim resursima, s o uvanim okolišem, privrednim, povijesnim i kulturnim naslije em u kojem njeni stanovnici ostvaruju napredak.

Vizija opisuje težnju stanovnika mikroregije koja se naslanja na održivom razvoju utemeljenom na vlastitim prirodnim, kulturnim i ljudskim resursima. Težnja je ujedna en gospodarski razvoj koji e o uvati postoje a prirodna i kulturna bogatstva, povijesne i tradicionalne vrijednosti stanovnika koji su najve i pokreta dinamike razvoja. Strateški cilj 1: O uvanje prirodnih, kulturnih i povijesnih naslje a sa naglaskom na razvoj ljudskih resursa Obzirom na bogatstvo prirodnih, kulturnih i društvenih resursa, ali nedovoljno razvijenu infrastrukturnu podlogu za dinami niji razvoj, prvi cilj definira razvoj infrastrukture s naglaskom na komunalnu i prometnu infrastrukturu kao nositelje osnove gospodarskog razvoja i investicija. Ovim ciljem se želi posti i ravnoteža u o uvanju postoje ih prednosti




mikroregije, ali nužne modernizacije i standarda života njenih stanovnika. Tako er, održavanje trenutnog stanja i isto e okoliša glavni je prioritet za dalji razvoj. Isti cilj obuhva a i razvoj društvenih djelatnosti, jer je analiza pokazala veliki potencijal, ali nedovoljnu iskorištenost ljudskog kapitala. Razvoj aktivnosti u kulturi, zdravstvu, socijalnoj skrbi, a naro ito aktivnija uloga mladih u javnom životu grada i op ina obuhva aju cilj 1. Stoga su prioriteti i mjere obuhva eni ovim ciljem prvenstveno namijenjeni skladu tradicije i prilago avanju modernim europskim trendovima. Strateški cilj 2: Održivi razvoj mikroregije kroz povezivanje urbanog centra Virovitice i susjednih op ina Luka , Gradina, Suhopolje i Špiši Bukovica kao nositelja ruralnog razvoja Strateški cilj 2 je namijenjen razvoju lokalnog partnerstva izme u svih stanovnika i institucija mikroregije, povezivanjem resursa iz cilja 1 u kompaktnu cjelinu. Grad Virovitica kao središte županije i nositelj gospodarska i industrijskih i kulturnih djelatnosti je pokreta razvoja susjednih op ina, koje bez jakog regionalnog partnera teško mogu ostvariti samostalni razvitak. Op ine kao nositelji ruralnog razvoja imaju veliki potencijal za poljoprivredu i turizam, djelatnosti u kojima individualni mali poduzetnici i obrtnici mogu ostvariti vlastiti probitak na tržište. Usmjeravaju i postoje e resurse u zajedni ki cilj, cjelokupni razvoj mikroregije je lakše ostvariv za sve partnere. Osim toga, nužno je stvaranje dugoro nih partnerskih odnosa na svim razinama, radi u inkovitije provedbe strategije i efikasnijeg postizanja zajedni kih ciljeva.

VIZIJA RAZVOJA MIKROREGIJE 2013.

Mikroregija s gospodarskim i infrastrukturnim razvojem, gospodarstvo izraslo na vlastitim prirodnim i stvorenim resursima, s o uvanim okolišem, privrednim, povijesnim i kulturnim naslije em u kojem njeni stanovnici ostvaruju napredak.

STRATEŠKI CILJ 1 O uvanje prirodnih, kulturnih

i povijesnih naslje a sa naglaskom na razvoj ljudskih

resursa

STRATEŠKI CILJ 2 Održivi razvoj mikroregije kroz povezivanje urbanog centra Virovitice i susjednih op ina Luka , Gradina, Suhopolje i Špiši Bukovica kao nositelja ruralnog razvoja




STRATEŠKI CILJ 1O uvanje prirodnih, kulturnih i

povijesnih naslje a sa naglaskom na razvoj ljudskih resursa

PRIORITET 1 Briga o okolišu i

poboljšanje komunalne i prometne infrastrukture

PRIORITET 2 Razvoj društvenih djelatnosti

STRAT. CILJ 2Održivi razvoj mikroregije kroz povezivanje urbanog centra Virovitice i susjednih op ina Luka , Gradina, Suhopolje i Špiši Bukovica kao nositelja ruralnog

PRIORITET 3 Stvaranje programa edukacije u suradnji sa potrebama gospodarstva mikroregije

PRIORITET 4Razvoj gospodarstva utemeljenog na razvoju malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

PRIORITET 5Poboljšanje turisti ke ponude mikroregije

PRIORITET 6Poboljšanje uvjeta poljoprivredne proizvodnje




Prioriteti razvoja Prioritetom 1- Briga o okolišu i poboljšanje komunalne i prometne infrastrukture, nastoji se riješiti stanje prije svega komunalne infrastrukture, osobite pitanje odvodnje koja je slabo ili nikako riješena na podru ju mikroregije. Na ovaj problem se veže i vodoopskrba, plinofikacija i briga o zaštiti okoliša koja za sada usprkos razvijenosti industrije na podru ju grada, ne ugrožava lokalno stanovništvo. Cilj je stvoriti aktivan sustav pra enja stanja okoliša i udovoljavanje standardima EU, što za sada nije slu aj. Ovaj prioritet obuhva a i probleme stanja u prometu- održavanje mreže postoje ih cesta, izgradnju obilaznice i rastere enje grada od tranzitnih automobila, ime bi se dodatno ublažio efekt prometnog zaga enja i emitiranja štetnih plinova automobila i kamiona. Rješavanje parkirnih mjesta, ure enje pojedinih lokacija za ugodniji život stanovnika i sli ni projekti doprinijet e ostvarenju ovog cilja. Za sad je željezni ki promet (gdje postoji) na zadovoljavaju oj razini, ali s vremenom e se ukazati potreba za rješenjem problema prolaska pruge kroz centar grada, osobito ako se u ovom operativnom razdoblju krene na intenziviranje prometa željeznicom na nacionalnoj i makroregionalnoj razini kako stoji u EU perspektivi 2007- 20013. Tako er, predvi ena je i modernizacija zra nog prometa, prije svega u poljoprivredne svrhe, te ukoliko se ukaže potreba u svrhu prijevoza putnika i roba. Prioritet 2, Razvoj društvene i socijalne infrastrukture obuhva a razvoj ljudskih resursa sa naglaskom na društveno- socijalnu komponentu razvoja. U temeljnoj analizi Mjere: Strateški cilj 1: O uvanje prirodnih, kulturnih i povijesnih naslje a sa naglaskom na razvoj ljudskih resursa Prioritet 1 Briga o okolišu i poboljšanje komunalne i prometne infrastrukture Mjera 1 Izgradnja i modernizacija objekata vodoopskrbe Mjera 2 Izgradnja i modernizacija objekata odvodnje Mjera 3 Ure enje i sanacija odlagališta otpada Mjera 4 Uvo enje modernog sustava za pra enje stanja okoliša Mjera 5 Poboljšanje svijesti o stanju okoliša u mikroregiji Mjera 6 Razvoj programa alternativnih i obnovljivih izvora energije Mjera 7 Modernizacija postoje ih cestovnih pravaca i lokalnih putova Mjera 8 Izgradnja i modernizacija željezni kog i zra nog prometa Mjera 9 Rješavanje nedostatka parkirnih mjesta Mjera 10 Poboljšanje energetske opskrbe mikroregije Mjera 11 Održavanje i ure enje zelenih površina Prioritet 2 Razvoj društvene i socijalne infrastrukture Mjera 12 Aktivnije uklju ivanje mladih i posebnih socijalnih skupina u razvoj društva Mjera 13 Izgradnja i modernizacija sportsko-rekreacijskih objekata Mjera 14 Izgradnja i modernizacija edukacijskih objekata Mjera 15 Obnova postoje ih društvenih objekata Mjera 16 Obnova kulturnih objekata na podru ju mikroregije Mjera 17 Obnova i rekonstrukcija sakralnih i povijesnih objekata Mjera 18 Modernizacija objekata zdravstvene zaštite Mjera 19 Modernizacija objekata socijalne skrbi Mjera 20 Modernizacija vrti a i osnovnih škola na podru ju mikroregije

Strateški cilj 2: Održivi gospodarski razvoj mikroregije kroz povezivanje urbanog centra Virovitice i susjednih op ina Luka , Gradina, Suhopolje i Špiši Bukovica kao nositelja ruralnog razvoja Prioritet 3 Stvaranje programa edukacije u skladu sa potrebama gospodarstva mikroregije Mjera 21 Osnivanje novih veleu ilišnih programa u suradnji sa regionalnim i nacionalnim




institucijama a prema potrebama gospodarstva Mjera 22 Poticanje programa cjelo-životnog u enja stanovnika kroz osnivanje i bolje

povezivanje obrazovnih institucija Mjera 23 Podizanje razine informati kih znanja u mikroregiji Mjera 24 Podizanje razine znanja o mogu nostima (su)financiranja razvojnih projekata Mjera 25 Razvoj specifi nih znanja i vještina (ne)zaposlenih Mjera 26 Osnivanje programa za edukaciju poljoprivrednika Mjera 27 Razmjena znanja i iskustva sa susjednim regijama Prioritet 4 Razvoj gospodarstva utemeljenog na razvoju malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva Mjera 28 Izgradnja i opremanje zona MSP Mjera 29 Poticanje razvoja novih proizvoda i inovacija Mjera 30 Promoviranje mogu nosti ulaganja u mikroregiju Mjera 31 Razvoj sustava financijskih potpora MSP Mjera 32 Marketinška i financijska potpora o uvanju tradicionalnih obrta Prioritet 5 Poboljšanje turisti ke ponude mikroregije Mjera 33 Razvoj turisti kih lokacija uz rijeku Dravu i Brežnicu Mjera 34 Razvoj i promocija lovnog i ribolovnog turizma Mjera 35 Razvoj i promocija sportsko-rekreacijskog turizma Mjera 36 Modernizacija i izgradnja smještajnih kapaciteta Mjera 37 O uvanje tradicionalnih objekata Mjera 38 Osnivanje i umrežavanje turisti kih zajednica Mjera 39 Razvoj seoskog turizma ( vinske ceste, posjete vinskim podrumima, kušanje vina i

specijaliteta autohtone kuhinje, jahanje, vožnja ko ijom, šetnja šumom i vožnja biciklisti kim stazama).

Prioritet 6 Poboljšanje uvjeta poljoprivredne proizvodnje

Mjera 40 Stvaranje i poboljšanje rada zadruga poljoprivrednih proizvo a a Mjera 41 Brandiranje lokalnih tradicionalnih i autohtonih proizvoda Mjera 42 Modernizacija poljoprivredne proizvodnje Mjera 43 Okrupnjavanje poljoprivrednih površina Mjera 44 Stvaranje sustava pra enja financiranja poljoprivrednih proizvo a a Mjera 45 Poboljšanje uvjeta otkupa poljoprivrednih proizvoda Mjera 46 Razvoj sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina




4. OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZDOBLJE 2007-2012




Projekti

Cilj, prioritete, mjera

Nositelj

Stupanj pripremljenosti

Iznos u KN

Plan implementacije

Mogu i izvori sufinanciranja

Poduzetni ka zona III

Grad Virovitica

Projektna ideja

40.000.000,00 2007-2008 Potpore MINGORP-a, IPA

Poduzetni ka zona Sjever

Grad Virovitica

Projektna ideja

6.000.000,00 2007 Potpore MINGORP-a, IPA

Poduzetni ka zona Zapad

Grad Virovitica

Projektna ideja


Poduzetni ka zona Antunovac

Grad Virovitica

Projektna ideja


Poduzetni ki inkubator

Grad Virovitica

Lokacijska dozvola, u pripremi

2.000.000,00 2007-2008 Potpore MINGORP-a, Phare BRI

Izgradnja Farmi u prigradskom naselju Korija

Grad Virovitica

Projektna ideja

2007 IPARD 2007.

Tvornica bio-plina

Grad Virovitica

Projektna ideja

2007 Fond za zaštitu okoliša, Inteligent energy Europe

Seoski turizam u prigradskom naselju Milanovac i Jasenaš

Grad Virovitica

Projektna ideja

2007 IPARD

Vinske ceste u Milanovcu, Podgorju, Svetom

ura u, Rezovcu, Rezova kim Kr evinama i Golom brdu

Grad Virovitica

Projektna ideja

2007 IPARD, prekograni na suradnja

Skijaške staze Grad Virovitica

Projektna ideja

2007-2008 IPA

Ure enje pješa ke i biciklisti ke staze oko Viroviti kih ribnjaka

Grad Virovitica

Projektna ideja

2007 IPA

Toplice

Grad Virovitica

Projektna ideja

2007-2008 IPA,




Rekonstrukcija vodovodne mreže u Ulici S.Radi a

Grad Virovitica

Projektna ideja

60.000,00

2008- 2009

IPA, MMTPR,

Vodovodna mreža u prigradskom naselju Jasenaš

Grad Virovitica

Projektna ideja

2008- 2009 PSGO, Fond za regionalni razvoj

Izgradnja kanalizacija u prigradskom naselju Korija

Grad Virovitica

Projektna ideja

1.500.000,00 IPARD, IPA

Izgradnja kanalizacija u prigradskom naselju Podgorju

Grad Virovitica

Projektna ideja

1.500.000,00 IPA, EIB

Izgradnja kanalizacija u prigradskom naselju Golom Brdu

Grad Virovitica

200.000,00 IPA, EIB

Izgradnja kanalizacija u prigradskom naselju Jasenaš

Grad Virovitica

IPA, PSGO

Rekonstrukcija J.R. na podru ju Grada Virovitice i prigradskih naselja

Grad Virovitica

1.400.000,00 MINGORP

Zra na luka - arter

Grad Virovitica

2008 MMTPR, IPA

Podzemne garaže

Grad Virovitica

2008 MMTPR

Izgradnja kružnog toka i dijela ceste i parkirališta u Rusanovoj ulici

Grad Virovitica

700.000,00 2007 MMTPR

Rekonstrukcija ulice Pavla Radi a

Grad Virovitica

2007 MMTPR

Izgradnja djela ceste i parkirališta na Trgu Josipa Jela i a

Grad Virovitica

2007 MMTPR

Rekonstrukcija ulice Markovac

Grad Virovitica

2007-2008 MMTPR

Rekonstrukcija ulice A.Mihanovi a

Grad Virovitica

1.500.000,00 2007-2008 MMTPR

III Osnovna škola

Grad Virovitica

30.000.000,00 2007-2008

IV Osnovna škola

Grad Virovitica

25.000.000,00 2008




Osnovna škola za djecu s posebnim potrebama

Grad Virovitica

2007-2008

IPA, MZOS, MOBGS

Kampus za studente

Grad Virovitica

2008 IPA, JPP

Rekonstrukcija kazališta

Grad Virovitica

2008 IPA, MK

Multmedijalni centar

Grad Virovitica

2007-2008 IPA, prekograni na suradnja

Izgradnja župnih crkvi

Grad Virovitica

3.000.000,00 2007

Školska sportska dvorana pri OŠ Virovitica i V.Nazor

Grad Virovitica

2007 JPP

Sportsko rekreacijski centar Vegeška

Grad Virovitica

100.000.000,00 2007-2008 IPA, JPP

Gradska sportska dvorana

Grad Virovitica

2007-2008 IPA, JPP

Koncertna dvorana – Osnovna glazbena škola Jan Vlašimsky

Grad Virovitica

17.000.000,00 2007-2008 IPA, JPP

Zatvoreni bazen

Grad Virovitica

2009 JPP

Dom za starije i nemo ne

Grad Virovitica

11.000.000,00 2007-2008 JPP

Rekonstrukcija i dogradnja op e bolnice Virovitica

Županija Viroviti ko podravska,Grad Virovitica

20.000.000,00 2007-2008 JPP

Izgradnja naselja za mlade obitelji

Grad Virovitica

2008

Izgradnja socijalnih zgrada

Grad Virovitica

30.000.000,00 2008

Izgradnja mjesnog doma Jasenaš

Grad Virovitica

PSGO

Dvorac Peja evi

Grad Virovitica

7.500.000,00 2007-2008 Phare BRI

Pala a Peja evi

Grad Virovitica

30.000.000,00 2007-2008 Phare BRI

Regionalni centar za zbrinjavanje otpada Jasenaš

Grad Virovitica

7.500.000,00

2007-2008 Fond za zaštitu okoliša, EIB, PSGO

Izgradnja centra za zbrinjavanje infektivnog otpada

Grad Virovitica

1.770.000,00 2007-2008 IPA, MZOPU




Obnova Gradskog parka

Grad Virovitica

2.000.000,00

2007-2008

MZOPU

Rekonstrukcija ceste u Ulici Franje Fujsa

Grad Virovitica

240.000,00 2007

Nadstrešnice za stajelište autobusa

Grad Virovitica

200.000,00 2007

Sanacija divljih deponija

Grad Virovitica

100.000,00 2007

Objekt za prihvat nezbrinutih životinja

Grad Virovitica

80.000,00 2007

Izgradnja kanalizacije Ulica Požari

Grad Virovitica

450.000,00 2007

Izgradnja kanalizacije Ulice Zagorska i Moslava ka

Grad Virovitica

400.000,00 2007

Nabavka kanalo ista a

Grad Virovitica

110.000,00 2007

Zamjena opreme crpne stanice Bikana

Grad Virovitica

400.000,00 2007

Kupovina gra evinskog zemljišta za prometnicu u Ulici Miroslava Kraljevi a

Grad Virovitica

120.000,00 2007

Rekonstrukcija ceste u Ulici Franje Fujsa

Grad Virovitica

240.000,00 2007

Rekonstrukcija ceste u Ulici Misroslava Kraljevi a

Grad Virovitica

100.000,00 2007

Rekonstrukcija ulice P. Berislavi a, S.S.Kranj evia i T.Ujevi a

Grad Virovitica

1.000.000,00 2007

Izgradnja ceste i parkirališta u Južnom bloku za nove zgrade HRVI

Grad Virovitica

1.026.000,00 2007

Rekonstrukcija ceste u prigradskom naselju emernica

Grad Virovitica

200.000,00 2007

Ure enje parkirališta u prigradskom naslju Podgorje

Grad Virovitica

160.000,00 2007




Rekonstrukcija javne rasvjete u Ulici 30 svibanj

Grad Virovitica

270.000,00 2007

Izrada rasteretnih objekata na odvodnom sustavu Virovitica I,II

Grad Virovitica

200.000,00 2007

Dogradnja laboratorija za vodovod

Grad Virovitica

150.000,00 2007

Veleu ilište Grad Virovitica

2007

Pogon za kompostiranje

FLORA VTC d.o.o.

800.000,00 2007.-2008. Fond za zaštitu okoliša

Izgradnja novog dijela Gradskog groblja

Grad Virovitica

2.500.000,00 2008.-2009.

Reciklažno dvorište

FLORA VTC d.o.o.

1.500.000,00 2008.-2009. Fond za zaštitu okoliša

Izgradnja biciklisti kih staza od Grada Virovitice do Op ine Gradina, Luka , Suhopolje i Špiši Bukovice.

Grad Virovitica, Op ine Gradina, Luka , Suhopolje, Špiši Bukovica

Projektna ideja

3.000.000,00 2008

Rekonstrukcija i obnova središta grada

Grad Virovitica

70.000.000,00 2008 IPA



Službeni vjesnik Grada Virovitice, izdaje Grad Virovitica, Trg kralja Tomislava 6Odgovorni urednik: Mirjana Terlecky, dipl. iur.

Grafička obrada i tisak: Grafiti Becker, Virovitica

Documents

SLUŽBENI VJESNIK