Smernice za Ishranu

SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU DJECE UZRASTA DO TRI GODINE

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU DJECE

UZRASTA DO TRI GODINE

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Predgovor

Zatita majke i djeteta je osnovni prioritet zdravstvenog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine. U periodu 2010-2013, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je usvojila Politiku i Strateki plan za unapreenje ranog rasta razvoja djece, Politiku za unapreenje ishrane djece u F BiH, te su izraene i Smjernice za ishranu djece predkolskog i kolskog uzrasta.

Dunost i obaveza svakoga drutva je da osigura pristup zdravoj i odgovarajuoj ishrani svakom djetetu od samog roenja, kao i pristup nutricionistiki vrijednoj hrani to je preduslov postizanja optimalnog rasta i razvoja i dostizanje najveeg mogueg standarda zdravlja. Izrada Smjernica za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine inicirana je od strane Federalnog ministarstva zdravstva i slijedi kontinuitet prethodno donesenih i usvojenih dokumenata u oblasti ranog djeijeg rasta i razvoja.

Ove Smjernice namjenjene su svim relevantnim pojedincima i institucijama koji se bave ishranom djece; roditeljima, zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim profesionalcima, odgojno obrazovanim ustanovama i njihovim profesionalcima, osobama koje pripremaju hranu i svim drugim koji se brinu o ishrani dojenadi i djece. Uz predstavnike Federalnog ministarstva zdravstva i UNICEF ureda u Bosni i Hercegovini, u izradi Smjernica za zdravu ishranu djece do tri godine uestvovali su i eminentni strunjaci iz primarne pedijatrijske zatite, strunjaci Pedijatrijske klinike Univerzitetskog Klinikog centra u Sarajevu, te strunjaka iz oblasti javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Izrada ovog dokumenta predstavlja znaajan korak u naporima da se unaprijedi ishrana djece do tri godine, ukae na vanost pravilne i zdrave ishrane, kako bi se postigao puni potencijal rasta i razvoja, sa posebnim akcentom na dojenju kao zlatnom standardu za ishranu dojeneta. Taker, ovaj dokument predstavlja jedan od rezultata uspjene saradnje ministarstva i UNICEF ureda u Bosni i Hercegovini, te se ovom prilikom zahvaljujem na tehnikoj i strunoj podrci koju su pruali tokom cjelokupnog procesa.

Radna grupa:

1. Prim. dr. Mira Ademovi, specijalista pedijatrije, Udruenje za unapreenje dojenja -lan IBFAN-a

2. Doc. dr. Esad Brigi, specijalista pedijatrije gastroenterolog, Pedijatrijska klinika KCU Sarajevo

3. Mr. sci. dr. Aida Filpovi Hadiomeragi, specijalista higijene i zdravstvene ekologije, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

4. Dr. Emina Hadimuratovi, specijalista pedijatrije neonatolog, certificirani konsultant za laktaciju (International Board Certified Lactation Consultant - IBCLC), Pedijatrijska klinika KCU Sarajevo 5. Dr. Lejla Kumain, specijalista pedijatrije, Organizaciona jedinica Centar, Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo

6. Prim. dr. Midhat Muji, specijalista pedijatrije endokrinolog, Pedijatrijska klinika KCU Sarajevo

7. Adisa Mehi, dipl. iur., Federalno Ministarstvo zdravstva

Sadraj:

1. UVOD9

2. ZATO SMJERNICE11

2.1. Kome su smjernice namijenjene?11

2.2. Znaaj ishrane u ranom djetinjstvu za zdravlje11

2.3. Problemi vezani za ishranu dojenadi i male djece u Federaciji BiH12

3. ISHRANA DJECE UZRASTA DO EST MJESECI14

3.1. Dobrobiti dojenja i rizici kod nedojenja - osnova za preporuenu praksu14

3.2. Sastav/nutritivna adekvatnost majinog mlijeka17

3.3 Preporuena praksa dojenja19

3.4. Ishrana djeteta koje ne doji26

3.5. Suplementacija vitamina, flora i eljeza u prvih est mjeseci ivota28

3.6. Rizici odluke o nedojenju i nedostaci prehrane mlijenom formulom29

4. ISHRANA DJECE OD 6 DO 12 MJESECI30

4.1. Kada zapoeti sa dohranom?30

4.2 Uvoenje dohrane31

4.3. Ukratko kroz svaki mjesec rasta i razvoja35

5. ISHRANA DJECE OD JEDNE DO TRI GODINE36

5.1. Energetske i nutritivne potrebe36

5.2. Osnovni dnevni jelovnik39

5.3. Specifini problemi u ishrani djece i nain njihovog rjeavanja41

6. STANDARDI ZA ISHRANU DJECE UZRASTA DO 3 GODINE U42

PREDKOLSKIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA

6.1. Elementi za odreivanje standarda ishrane42

6.2. Fizioloke norme ishrane djece od est mjeseci do tri godine43

6.3 Struktura i reim dnevne ishrane47

6.4. Nutritivni sadraj obroka u planiranju jelovnika48

7. PREPORUKE ZA PRIMJENU STANDARDA ISHRANE DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA51

7.1 Upravljanje ishranom u predkolskim odgojno-obrazovnim ustanovama51

7.2. Osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane51

7.3. Raznolikost namirnica i piramida ishrane51

7.4. Preporuke za vodu i napitke57

7.5. Preporuke za ograniavanje unosa soli58

7.6. Preporuke za ograniavanje unosa eera58

7.7. Namirnice koje treba ograniiti ili u potpunosti izbjegavati58

8. REFERENCE60

1. UVOD

Izrada Smjernica za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine inicirana je od strane Federalnog ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i rezultat je udruenog rada strunjaka iz primarne pedijatrijske zatite (dom zdravlja Vrazova, pedijatara neonatologa, endokrinologa i gastroenterologa Pedijatrijske klinike Univerzitetskog Klinikog centra u Sarajevu, te strunjaka iz oblasti javnog zdravstva Zavoda, Ministarstva i Unicefa. Smjernice su usmjerene ka kreiranju i uspostavljanju uslova za zdrav i siguran rast i razvoj djece u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH).

Uvaavajui referentne meunarodne izvore, odnosno nove stavove u oblasti ishrane djece do tri godine, kao i vaee domae dokumente koji su u primjeni na podruju Federacije BiH, a koje je bilo potrebno aurirati radi osiguranja kontinuiteta primjene novih, aktuelnih stavova u ovoj oblasti, i ove Smjernice imaju za cilj da se ukau na vanost pravilne ishrane, a posebno na vanost dojenja kao njene osnove odnosno osnove za zdrav rast i razvoj djece. Dokument predstavlja praktinu realizaciju aktivnosti predvienih nizom dokumenata kojima su se vladajui autoriteti Federacije Bosne i Hercegovine obavezali na posveenost osiguranju i unapreenju ishrane djece, kako bi djeca mogla dosei svoj puni potencijal rasta i razvoja, u skladu sa osnovnim pravom djece na uivanje to je mogue vieg standarda zdravlja, proklamovanog lanom 24 Konvencije o pravima djeteta (1). Ovi meunarodni principi zatite prava djece prepoznati su i u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine (2). Napori sektora zdravstva za unapreenje ishrane dojenadi i djece

u Federaciji BiH, postoje zapravo postoje dugi niz godina, a temelj za poduzimanje mjera i aktivnosti iskazan je kroz Protokol ishrane djece u Bosni i Hercegovini (Savremeni stavovi o ishrani djece i Akcioni plan sprovoenja stavova o ishrani djece) (2000)(3).

Usljed potreba za intenziviranjem aktivnosti i irim intersektorskim djelovanjem, ovim praktinim smjernicama prethodila je reafirmacija ire politike obavezanosti na osiguranje zdravog rasta i razvoja djece iskazana donoenjem Politike za unapreenje ranog rasta i razvoja djece u Federaciji Bosne i Hercegovine koju je Vlada Federacije BiH usvojila 11. maja 2011. godine (4), Na njenim osnovama je potpisan i Protokol o saradnji u oblasti unapreenja ranog rasta i razvoja djece u Federaciji Bosne i Hercegovine (03. aprila 2012. godine) od strane federalnog ministra obrazovanja i nauke, federalnog ministra zdravstva i federalnog ministra rada i socijalne politike (5). Zatim je uslijedio i Strateki plan za unapreenje ranog rasta i razvoja djece u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2013-2017. godina, usvojen od strane Vlade Federacije BiH 11. marta 2013. godine (6).

Ua politika obavezanost na osiguranje pravilne ishrane djece je iskazana donoenjem Politike za unapreenje ishrane djece u Federaciji Bosne i Hercegovine, koju je Vlada Federacije BiH usvojila 24. januara 2013. godine u kojoj je izmeu ostalog naglaeno da e se svakom djetetu nastojati osigurati ishrana u skladu sa domaim i meunarodnim preporukama i standardima (7). Stoga je bazu za razvoj smjernica inio i niz politikih i tehnikih dokumenata i preporuka meunarodnih organizacija

Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine9

kao to je Svjetska zdravstvena organizacija, Unicef i relevantne organizacije Evropske Unije. U uvodu izdvajamo Globalnu strategiju ishrane dojenadi i male djece (8), kao vodi za razvoj nacionalnih politika ishrane dojenadi i male djece i Standardne preporuke o ishrani dojenadi i male djece za Evropsku uniju (9). Takoer spominjemo i nove Standarde rasta Svjetske zdravstvene organizacije (2006) za ocjenu stanja uhranjenosti dojenadi i male djece (10), te Meunarodni kod o marketingu nadomjestaka za majino mlijeko, koji s aspekta izrade ovih smjernica i preporuka, ima poseban znaaj (11).

I na kraju, kako preporuuje i Svjetska zdravstvena organizacija, temelj za izradu ovih smjernica bila je slika zdravstvenog stanja, te analiza stanja uhranjenosti, prakse dojenja i prehrambenih navika populacije u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U Smjernicama se najprije argumentira potreba njihovog donoenja, uz osvrt na znaaj ishrane u ranom djetinjstvu za zdravlje i osnovne probleme vezane za ishranu dojenadi i male djece prisutne kod nas.

U nastavku je poglavlje o ishrani djece uzrasta do est mjeseci posebno vano za budue majke i dojilje, u kojem se navode dobrobiti i prednosti dojenja, posebno iskljuivog, te nedostaci prehrane mlijenom formulom. Predstavljena je i fotografijama popraena preporuena praksa i tehnike dojenja, te upute za ishranu djece koja ne doje. Tu su i preporuke vezane za suplementaciju mikronutrijentima u prvih est mjeseci ivota koje e biti posebno interesantne zdravstvenim profesionalcima. U poglavlju o ishrani djece uzrasta od 6 mjeseci do godinu dana dati su odgovori na pitanja kada i kako poeti sa nadohranom, te

savjeti o nainu uvoenja nadohrane i izboru i vrstama namirnica, koji su potom saeti kroz svaki mjesec rasta. Ove informacije su, osim roditeljima/ strateljima, korisne i osoblju zaduenom za pripremu hrane u odgojno-obrazovnim institucijama (vrtii, jaslice). Potom se Smjernice bave ishranom djece od jedne do tri godine i objanjavaju vezu izmeu potreba rasta i energetskih i nutritivnih potreba u tom periodu, te daju prijedloge za osnovni jelovnik i savjete o nainu prireme hrane za taj uzrast. Takodjer se osvrnulo i na mogue probleme u ishrani djece jedne do tri godine i naine njihovog rjeavanja. Kako dio djece poinje pohaati odgojno obrazovne ustanove ve od navrenog estog mjeseca ivota, u posljednjem poglavlju dati su standardi za ishranu djece uzrasta do 3 godine u predkolskim ustanovama. Osoblje zaposleno u slubama za ishranu u predkolskim ustanovama moe nai detaljne preporuke o nutritivnom sadraju obroka, strukturi i reimu dnevne ishrane, dok su preporuke o primjeni standarda date po grupama namirnica te su razumljive i ostalima. Poglavlje zavrava sa preporukama o ogranienju unosa odreenih namirnica.

Vjerujemo da e Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine koje slijede kontinuitet prethodno donesenih dokumenata u ovoj oblasti, a koji se zasnivaju na integrisanom pristupu, biti osnova za pravilan i slobodan izbor koji ne smije imati alternativu izbor da se ivi zdravo, u sigurnom i poticajnom okruenju.

Napominjemo da je ovo znaajan korak u naporima da se unaprijedi ishrana djece do tri godine u Federaciji BiH, jer postavlja osnove za detaljnu razradu i razvoj praktinih alata koji e olakati primjenu ovih Smjernica.

10Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine

2. ZATO SMJERNICE

Ishrana djece, kako u svijetu tako i kod nas, jo uvijek je jedan od vodeih javnozdravstvenih problema. Stanje uhranjenosti djece ukazuje na njihovo sveukupno zdravstveno stanje. Odgovarajua ishrana i njega potrebni su za djetetov optimalni fiziki i mentalni razvoj. Zbog toga je prirodno da ishrana djece postaje izazov za roditelje i zdravstvene profesionalce.

Da bi se osigurala odgovarajua ishrana neophodna za optimalan rast i razvoj djeteta, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, potrebno je da ona bude zasnovana na usklaivanju izbora i koliine hrane u skladu sa uzrastom, polom, energetskim i nutritivnim potrebama (12).

Donoenje jasnih, praktinih i realnih obavezujuih smjernica za prehranu djece u dobi do tri godine u Bosni i Hercegovini u skladu sa aktuelnim zdravstvenim problemima s kojima se suoavamo, a koji su posljedica nepravilne ishrane predstavlja efikasan nain da se izvri rana prevencija tih bolesti i stanja, kao i da se doprinese smanjenju nejednakosti meu djecom i svakom djetetu omogui jednako kvalitetan poetak u ivotu.

Obavezujue smjernice ishrane su potrebne i zdravstvenim i drugim institucijama, jer se pozivanjem na njih, mogu zatititi od raznih pritisaka, a posebno onih koji se odnose na reklamiranje nadomjestaka za majino mlijeko u zdravstvenim ustanovama, jer oni ozbiljno ugroavaju ishranu najmlae populacije (13).

2.1. Kome su smjernice namijenjene?

Da bi se djeci omoguila izbalansirana ishrana, s adekvatnim dnevnim unosom energije i kljunih nutrijenata (14) potrebano je uee brojnih aktera, pa su i ove smjernice namjenjene roditeljima/ starateljima, zdravstvenim radnicima, zaposlenim u odgojno-obrazovnim institucijama (vrtii, jaslice) i osoblju zaduenom za pripremu i distribuciju hrane, kao i upravi opina, kantona i entiteta i svim ostalim osobama zaduenim za brigu o ishrani dojenadi i djece u Federaciji Bosne i Hercegovine,

2.2. Znaaj ishrane u ranom djetinjstvu za zdravlje

Pravilna ishrana je jedan od najvanijih inilaca za odravanje i unapreenje zdravlja. Potovanje principa pravilne ishrane od najranijeg djetinjstva osigurava normalan rast i razvoj djece, obezbjeuje dobro stanje uhranjenosti i pomae da se steknu odgovarajue navike, koje u najveem broju sluajeva ostaju trajne. Ovako formirane navike pruaju vrlo dobre mogunosti za zdrav, kvalitetan i dug ivot, te preveniraju oboljenja izazvana nepravilnom ishranom (15). ovjek kao socijalno bie formira svoje stavove prema ishrani pod uticajem okruenja, uvaavajui lokalne prehrambene navike, jela i raspoloive namirnice. Djeca isto tako u kontaktu sa svojim okruenjem usvajaju i navike u ishrani. Navike se primarno stiu u porodici, ali i u predkolskim i kolskim ustanovama, te lokalnoj zajednici (16).

Nepravilna ishrana u pogledu kvaliteta i kvantiteta moe dovesti do razliitih nutritivnih poremeaja: pothranjenost, gojaznost, opstipacija, sideropenijska


anemija, deficit pojedinih vitamina i minerala. Ishrana s nedovoljno proteina, eljeza, joda, cinka i folne kiseline u djetinjstvu vee se uz sporiji rast, zaostatak u mentalom razvoju, slabiji imunitet, slabu koncentraciju i pamenje, te poveanu emotivnu reakciju na stres (17, 18). Nedostatak kalcija i vitamina D moe dovesti do rahitisa u djetinjstvu i osteoporoze u kasnijem ivotu (19). S druge strane, pretjerana konzumacija masnoa ivotinjskog porijekla, eera i soli se dovodi u vezu s pojavom oboljenja srca i krvnih sudova, rezistencije na inzulin i sl. Meutim, najei poremeaji u ishrani djece su pothranjenost i gojaznost.

Neposredni uzroci pothranjenosti djece su neadekvatan unos hrane i razna oboljenja. Na njih najvie utiu nedostatak hrane, neodgovarajua njega djeteta, loi higijenski uslovi ivota, te nepristupana i nekvalitetna sluba zdravstvene zatite. Drugi uzroci su: siromatvo, neobrazovanost, zagaenje ivotne sredine i slino. Pothranjenost je direktno ili indirektno odgovorna za oko 60% djeje smrtnosti. ak i umjereno pothranjena djeca imaju dva puta vei rizik smrtnosti.

Sa druge strane rast ivotnog standarda i nepravilna ishrana donose veu uestalost gojaznosti, bolesti modernog doba, koja dobija epidemijske razmjere. Kritian period za razvoj gojaznosti je rana ivotna dob, zbog ubrzanog umnoavanja i diferencijacije adipocita (masnih elija) u prvih est mjeseci dojeneta, kada neadekvatna ishrana moe biti uzrok pojave gojaznosti u kasnijem ivotu. Od roenja do puberteta se poveava veliina adipocita bez promjene njihovog broja. Mnogobrojnim studijama je utvreno da oko 40% djece sa prekomjernom tjelesnom teinom e imati trend poveanja teine

u adolescenciji i 60% do 80% gojaznih adolescenata e postati gojazni i u odraslom dobu (20, 21). Prema procjenama amerike Akademije za pedijatriju procenat gojazne djece se kree u rasponu 16-33%, a dramatian trend godinjeg porasta njihove prevalence ve u djetinjstvu poveava rizik razvoja brojnih bolesti, u prvom redu na kardiovaskularnom (hiperholesterolemija, dislipidemija, hipertenzija) i endokrinom sistemu (hiperinzulinizam, rezistencija na inzulin, poremeaj tolerancije na glukozu). Pored navedenih gojaznost je povezana sa respiratornim (astma, opstruktivni bronhitis) i ortopedskim problemima (genua vara, epifizoliza kuka) (22, 13).

Stoga je neophodno osigurati uslove kako bi se kod djece razvile zdrave prehrambene navike, a porodica i drutvo imaju kljunu ulogu u kreiranju zdravog ambijenta, njegovanju pozitivnog primjera i uenja dobrog ponaanja.

2.3. Problemi vezani za ishranu dojenadi i male djece u Federaciji BiH

Ishrana djece predstavlja vaan javno-zdravstveni problem u Federaciji BiH. Na podruju Federacije BiH ne postoji kontinuirano praenje stanja uhranjenosti i prehrambenih navika djece, i analize stanja se vre na osnovu podataka iz namjenskih populacionih istraivanja, dok se analize stanja vezanog za morbiditet i mortalitet usljed bolesti vezanih za ishranu, vre na osnovu podataka iz redovnog zdravstveno statistikog izvjetavanja. Naalost, svjedoci smo iznimno nepovoljne situacije, kada je u pitanju stanje uhranjenosti i prehrambene navike u cijeloj evropskoj regiji, kao i injenice da su prisutni problemi posljedica dvostrukog tereta nepravilne ishrane i da pogaaju


sve populacijske skupine, naroito djecu i marginalizirane skupine. Na to ukazuju i visoke stope obolijevanja i smrtnosti od hroninih nezaraznih bolesti, prisutne kako u Evropi, tako i kod nas.

Posljednji podaci vezani za stanje uhranjenosti male djece (dobi do pet godina) kao jednog od glavnih pokazatelja rasta i razvoja, su iz MICS studije 2011-2012. Godine (23), i pokazuju da se pothranjenost ne biljei u velikom postotku.

Naime, 2%, djece je umjereno neuhranjeno, a 1,2% djece se klasifikuju kao ozbiljno neuhranjena. Ukupno je 9,9% djece koja su umjereno zaostala u rastu, 4,6% su preniska za svoj uzrast, dok je 2,6% djece umjereno mravo, a 2% ima ozbiljno nisku teinu za svoju visinu.

Sva tri pokazatelja stanja uhranjenosti najloija su za uzrast do 11 mjeseci, to se moe objasniti niom stopom dojenja i veom izloenou iniocima okoline. S druge strane, prekomjerna teina i gojaznost u najmlaoj populacionoj grupi predstavljaju problem jer je u Federaciji BiH 17,7% djece uzrasta do pet godina prekomjerno teko. Najvea je preuhranjenost u dobi od 12 do 23 mjeseca, ak 26,9%, to moe biti povezano sa periodom kada djeca poinju konzumirati raznovrsnu hranu ali koliine nisu kontrolisane ali generalno, procenti preuhranjenosti su visoki u svim starosnim skupinama djece (23).

Isto istraivanje je pokazalo da je 51,5% novoroene djece po prvi put dojeno u roku od jednog sata nakon roenja, dok 87,3% novoroenadi u Federaciji BIH poinje dojiti u roku od jednog dana od roenja. Samo je 15,1% djece ispod est mjeseci

starosti iskljuivo dojeno, to je znaajno nie od preporuenog nivoa. Skoro 42% djece u dobi do pet mjeseci su preteno dojena, to podrazumijeva da djeca uz majino mlijeko, dobivaju i druge tenosti ili hranu. U dobi od 12 do 15 mjeseci 13,2% djece je jo uvijek dojeno, a u dobi od 20 do 23 mjeseca 15,3% djece je jo uvijek dojeno.

ak se 79% djece mlae od dvije godine u Federaciji BIH hrani na flaicu to je zabrinjavajua praksa zbog vie inilaca, meu kojima je i mogua kontaminacija oneienom vodom i loom higijenom tokom pripreme. Kada su u pitanju nedostaci mikronutrijenata, rezultati istraivanja vezani za prisustvo anemije su pokazali da je anemija prisutna kod 18,4% djece uzrasta 6-59 mjeseci anemija, uglavnom u blagoj ili umjerenoj formi. Anemija je najuestalija u dobi od 1 do 2 godine, nakon ega postepeno opada.

Sve ovo govori u prilog potrebi pokretanja niza javno-zdravstvenih mjera, u cilju unapreenja ishrane djece u Federaciji Bosne i Hercegovine.


3. ISHRANA DJECE UZRASTA DO EST MJESECI

3.1. Dobrobiti dojenja i rizici kod nedojenja

osnova za preporuenu praksu

Dojenje je prirodan nain ishrane djece kojim se obezbjeuju nutrijenti potrebni za zdravi rast i razvoj. Prema podacima SZO i UNICEF-a 95% majki moe dojiti svoje dijete, a za uspjeh u tome su od izuzetnog znaaja obezbjeivanje adekvatnih informacija te podrka porodice, zdravstvenog sistema i cijelog drutva (24).

Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF su pokrenuli organiziranu akciju s ciljem provoenja Globalne strategije za prehranu dojenadi i male djece kroz povratak k dojenju.

U tu svrhu su doneene inicijative koje imaju za cilj zatitu, unapreivanje i potporu dojenju (Deklaracija Innocenti, Bolnice prijatelji beba, Bolnice prijatelji djece, Bolnice prijatelji majki).

Innocenti deklaracija polazi od uvjerenja da bi majka trebala iskljuivo dojiti najmanje est mjeseci, te nastaviti dojiti uz dodavanje drugih oblika hrane onoliko dugo dok to ona i njezino dijete ele. Na taj nain jo vie dolaze do izraaja znaajne prednosti koje dojenje donosi kako djetetu, tako i majci, a posredno i cijeloj obitelji, te drutvu u cjelini.

Najvaniji ciljevi Deklaracije Innocenti na koju se i BiH obavezala 1993. godine su:

oo uspostava kulture dojenja i otpor kulturi hranjenja boicom, pri emu se zagovara angaman i pokretanje svih drutvenih struktura,

oo rad na povjerenju ena u njihovu vlastitu sposobnost da doje, otklanjanje utjecaja i pritisaka koji utjeu na stavove ena prema dojenju,

oo otklanjanje svih prepreka za dojenje u sistemu zdravstva, na radnom mjestu i u neposrednoj okolini,

oo pritisak na vlade zemalja da razvijaju politiku potpore dojenju, te nadgledaju ostvarivanje ciljeva,

oo obavezati zdravstveno osoblje na edukaciju koja e im omoguiti da potporu dojenju ostvare u praktinom radu s majkama.

Indikatori koje preferira SZO a odnose se na unapreenje i praenje prirodne ishrane u svijetu su:

oo iskljuivo dojenje

oo preovladavajue dojenje oo djelimino dojenje

oo svako dojenje

oo nastavak dojenja

oo pravovremeno uvoenje dodataka ishrani oo adekvatna ishrana djece


Deset koraka do uspjenog dojenja

Svaka ustanova koja se bavi pruanjem njege trudnicama i porodiljama i brine o novoroenadi treba:

1. izraziti slubenu politiku podrke dojenju u pisanom obliku (pravilnik) o kojoj trebaju biti redovito obavijeteni svi zaposleni zdravstveni radnici

2. educirati sve zaposlene zdravstvene radnike da primjenjuju politiku podrke dojenju i u praksi

3. informirati sve trudnice o prednostima i tehnikama dojenja

4. pomoi majkama da zaponu s dojenjem u roku od pola sata nakon poroda

5. nauiti majke tehnikama uspjenog dojenja i pomoi im da odre laktaciju ak i u situaciji kada su nakon poroaja odvojene od svojih beba

6. ne davati novoroenim bebama ni jednu drugu hranu niti tekuinu osim majinog mlijeka, osim kada je to medicinski neophodno

7. organizirati zajedniki smjetaj kako bi majke i bebe bile zajedno 24 sata dnevno

8. poticati dojenje na zahtjev - prema potrebi bebe (bez vremenski odreenih intervala)

9. izbjegavati koritenje dude varalice - umirivanjem djeteta dudom varalicom smanjuje se broj podoja

10. pomoi osnivanje i njegovati saradnju s grupama za podrku dojenju i upuivati majke da im se obrate prilikom izlaska iz bolnice.

Prednosti dojenja su brojne:

I. Za dijete:

Dojenje pomae suzbijanju gojaznosti - Gojaznost je najei prehrambeni poremeaj djece u dananje doba te predstavlja vaan faktor rizika za razvoj bolesti srca i krvnih ila u odrasloj dobi. Novija istraivanja pokazuju kako je prehrana dojenadi povezana s rizikom pojave gojaznosti u djetinjstvu. Pretpostavlja se da je zatitni uinak dojenja na gojaznost povezan s unoenjem manje koliine hranjivih materija i sporijem prirastu teine kod dojene djece u prvim mjesecima ivota (25).

Majino mlijeko je probavljivije od dojenake formule - Razlog tome je razlika u sastavu mlijeka. U majinom mlijeku ima manje proteina te je lake probavljivo pa dojenad lake izbacuje stolice. Kravlje mlijeko, kao temelj za proizvodnju adaptiranog mlijeka, sadri vie proteina, veim dijelom u obliku neprobavljivog kazeina.

Djevojice hranjene formulom u veoj su opasnosti od raka dojke u kasnijoj dobi ivota - ene koje su kao djeca hranjene adaptiranim mlijekom u veem postotku obolijevaju od raka dojke kao odrasle osobe. Jednako kod predmenopauznih i postmenopauznih sluajeva raka dojke, ene koje su dojene kao bebe, ak


i kratko, imaju 25% manji rizik od razvijanja karcinoma od ena koje su hranjene adaptiranim mlijekom (26).

Prehrana adaptiranim mlijekom povezana je s niim kvocijentom inteligencije - Majino mlijeko potie razvoj mozga i poboljava kognitivni razvoj na naine na koje to adaptirano mlijeko nije u stanju. Jedno istraivanje pokazalo je da je prosjeni kvocijent inteligencije kod sedmogodinje i osmogodinje djece koja su bila dojena vii za 10 bodova od njihovih vrnjaka hranjenih adaptiranim mlijekom. Sva djeca obuhvaena istraivanjem roena su prijevremeno i hranjena majinim mlijekom putem sonde. To ukazuje na injenicu da je mlijeko samo, a ne in dojenja, uzrokovalo ovu razliku u nivou kvocijenta inteligencije. Drugo istraivanje, koje potvruje navedene rezultate, provedeno je u Novom Zelandu. Osamnaestogodinje istraivanje, koje je obuhvatilo vie od hiljadu djece, pokazalo je da su oni koji su kao bebe bili dojeni, imali vii kvocijent inteligencije i postizali vei akademski uspjeh od djece koja su bila hranjena adaptiranim mlijekom. Trajanje dojenja dovedeno je u vezu s pozitivnim utjecajem na razvoj djetetove inteligencije. Djeca koja su dojena sedam mjeseci i dulje, na testovima inteligencije postizala su za oko 6 bodova bolje rezultate od djece koja su dojena mjesec dana i krae (27).

Majino mlijeko pomae izbacivanju mekonija - Kolostrum ima blago laksativni uinak i pospjeuje izbacivanje mekonija.

Majino mlijeko prua imunitet od bolestii pomae razvoju imunolokog sistema bebe -

Tokom prvih mjeseci ivota imunoloki sistem djeteta jo nije dovoljno razvijen da bi se mogao oduprijeti uzronicima bolesti iz njegovog okruenja. Putem majinog mlijeka dijete dobiva zatitne materije koje e sprijeiti ili odgoditi razvoj mnogih hroninih bolesti i alergija, a u sluaju da se bolest pojavi, dijete e je lake i uspjenije savladati. Oko 80% elija u majinom mlijeku su makrofagi, elije koje prodiru bakterije, gljivice i viruse. Nadalje, majino tijelo proizvodi antitijela za bolesti kojima je izloena u svojoj okolini, pa majka prozvodi mlijeko po mjeri za borbu protiv bolesti kojima je izloena i njezina beba. Adaptirano mlijeko ne prua niti jednu od ovih prednosti.

Dojenje zadovoljava bebine emocionalne potrebe i poveava povezanost izmeu majke i djeteta - Dojenjem beba dobiva ne samo hranu, nego i dodir i ljubav. Dojenje je posve intiman in izmeu majke i bebe, kojim se stvara neraskidiva emocionalna veza. Poznato je da hormon oksitocin, osim to potie kontrakcije maternice i otputanje mlijeka, potie razvoj majinskog ponaanja i vezivanje majke i potomaka. Dojenje pozitivno utjee na majino raspoloenje, dojena djeca manje plau i bre napreduju, a njihove majke bolje se emocionalno odazovu na njihove potrebe.

Majino mlijeko je savrena hrana za dojene - Majino mlijeko jedini je prirodan izvor svih hranjivih sastojaka potrebnih bebi. U potpunosti je prilagoeno potrebama djeteta, a sadri bioaktivne sastojke koji pospjeuju rast i razvoj bebe. To je zaista jedinstvena materija koja se ne moe umjetno stvoriti, niti kopirati.


AI. Za majku:

Rizik obolijevanja od raka dojke vei je ako majka ne doji - Rak dojke najei je oblik raka u ena. Dojenje predstavlja jedan od faktora koji smanjuju rizik od obolijevanja od raka dojke. Smanjenje rizika poveava se s ukupnim vremenom dojenja - ako majka doji troje djece po godinu dana, njeno ukupno zatitno vrijeme dojenja iznosi tri godine, vjerojatnost obolijevanja od raka dojke za majke koje su dojile 25 mjeseci ili due smanjena je za treinu u odnosu na majke koje su rodile ali nisu dojile. Veliko istraivanje provedeno 2002. godine obuhvatilo je 47 razliitih studija u 30 zemalja i dokazalo je da se rizik od dobivanja raka dojke smanjuje za 4,3% sa svakom godinom dojenja (28).

Bebino sisanje pomae vraanje maternice u prvobitno stanje - Nakon poroda, bebino sisanje pomae majci pri otputanju hormona oksitocina - on daje signal dojkama da otpuste mlijeko iz mlijenih kanalia ali istovremeno i potie kontrakcije maternice.

Nedojenje poveava enin rizik od raka jajnika - Prema istraivanjima, dojenje u trajanju od 12 do 24 mjeseca moe smanjiti rizik od raka jajnika za treinu (29).

Dojenje pomae majkama pri gubitku vika kilograma steenih tokom trudnoe - Za dojenje je potrebno oko 500 dodatnih kalorija dnevno. Majke koje doje, uz uobiajen unos hrane, znatno bre gube na teini od majki koje ne doje. Dojenje due od est mjeseci, kao i uestali podoji tokom dana, prirodni su pomagai u

skidanju suvinih kilograma.

Majino mlijeko kod prijevremenog poroda biva posebno preoblikovano za nedonoe - Mlijeko ena koje rode prije termina razlikuje se od mlijeka majki koje su rodile u terminu.

Prehrana adaptiranim mlijekom poveava rizik od razvoja dijabetesa kod djece - Mnoga istraivanja povezuju razvoj dijabetesa tipa 1 s nedojenjem. Finsko istraivanje ukazuje na injenicu da uvoenje proizvoda od kravljeg mlijeka u ranoj dobi i velika konzumacija mlijeka tokom djetinjstva povisuje nivoe antitijela iz kravljeg mlijeka u djejem organizmu. Ovo je povezano s poveanim rizikom razvoja dijabetesa ovisnog o inzulinu. Dokazano je da dojenje smanjuje rizik od obolijevanja od ove bolesti i kod majki. ene koje su dojile rjee razviju dijabetes tipa 2.

3.2. Sastav/nutritivna adekvatnost majinog mlijeka

Kolostrum je prvo mlijeko koje se stvara u dojkama, jo tokom trudnoe, a potom u prvim danima dojenja. ute je do narandaste boje, a konzistencijom gust i ljepljiv. Sadri manje masti, a vie karbohidrata, proteina i antitijela u odnosu na prijelazno i zrelo mlijeko. Kolostrum postepeno prelazi u prijelazno mlijeko tokom prve dvije sedmice nakon poroda. Nakon dvije sedmice stvara se zrelo majino mlijeko koje je plaviaste boje. Zbog toga se esto pogreno misli da je slabo ili nekalorino, meutim ono po sastavu u potpunosti odgovara potrebama djeteta u tom uzrastu. Tokom ove tranzicije, koncentracija antitijela u mlijeku se smanjuje, a dnevna koliina proizvedenog mlijeka se poveava.


Tabela 1: Sastav kolostruma i zrelog mlijeka.

KolostrumZrelo mlijeko

Voda (g)8787

Suhi ostatak (g)1313

Ukupni proteini (g)7,91,1

Masti (g)1,34,5

Laktoza (g)3,26,8

Minerali (g)0,60,2

% od ukupnih proteina

Kazein/40

Proteini sirutke/60

Glavni proteini sirutke (mg)

a-laktalbumin333263

laktoferin384168

lizozim3442

albumin3652

IgA364142

Pojedini minerali (mg)92

Natrijum15

55

Kalijum55

117

Hlor43

31

Kalcijum33

4

Magnezijum4

14

Fosfor15

0,09

eljezo0,15

Vitamini (g)8953

A

44004300

C

0,03

D

3043

Riboflavin

75172

Nikotinska kiselina

1516

Tiamin

Izvor: Lawrence RA, Lawrence R. Breastfeeding: A Guide For the Medical Profession 6 th ed, Missouri: Elsevier; 2011


3.3 Preporuena praksa dojenja

3.3.1. Iskljuivo dojenje

Iskljuivo dojenje predstavlja prehranu djeteta iskljuivo majinim mlijekom u prvih est mjeseci ivota djeteta, bez ikakve druge dodatne hrane ili tekuine, osim vitaminskih kapi ili drugih medicinskih indikacija.

Da bi majka iskljuivo dojila, treba postupati prema sljedeim pravilima:

Zdravo novoroene treba odmah po porodu koom uz kou priljubiti uz majku novoroene se brie, odreuje se Apgar i obavlja prvi pregled dok je na majci, a zatim, ve u prvih sat vremena, dobije prvi podoj.

U prvih est mjeseci ivota dijete treba iskljuivo dojiti i ne koristiti nikakvu drugu hranu niti tekuinu (adaptirano mlijeko, vodu, aj, sokove i slino, jer to istiskuje majino mlijeko i njegove protektivne efekte). Majke vrlo esto ele to ranije uvesti neke druge namirnice kako bi dijete zapoelo s privikavanjem na druge okuse. Treba znati da prerana dohrana neposredno utjee na proizvodnju mlijeka i vodi prestanku dojenja.

U ovom razdoblju majka bi trebala potivati zakon ponude i potranje, to znai da e ako dijete doji ee i dulje proizvodnja mlijeka biti vea. Majino mlijeko je uvijek prilagoeno uzrastu djeteta s obzirom da se njegov sastav i koliina mijenja iz podoja u podoj i iz mjeseca u mjesec. Na taj nain organizam majke savreno prati potrebe djeteta i njegov rast.

U razdoblju iskljuivog dojenja treba izbjegavati hranjenje na boicu. Djetetu je puno lake izvui

mlijeko iz boice nego iz dojke pa nakon nekog vremena moe poeti odbijati dojku, jer na njoj treba raditi za razliku od boice iz koje mlijeko kaplje samo. U periodu kad su odvojeni, majka bi se trebala izdajati to ee te prazniti dojke to vie kako bi se proizvodnja mlijeka odrala. Mlijeko se moe na poseban nain spremati i uvati da bude dostupno djetetu kada majka nije u blizini. Osoba kojoj je dijete povjereno na uvanje trebala bi izdojeno mlijeko davati djetetu na kaiicu ili na au.

Za umirivanje djeteta ne bi trebalo koristiti dudu varalicu. Umirivanjem djeteta dudom varalicom smanjuje se broj podoja i vrlo brzo dijete ne mora sisati da bi se smirilo ve samo kad je gladno. To moe dovesti do smanjenja broja obroka te hranjenja djeteta prema tono utvrenoj satnici npr. svaka tri sata. Ako se bebi daje duda i tijekom noi, ono preskae i te podoje, a nonim dojenjem se potie vea proizvodnja mlijeka. Umirivanjem djeteta na prsima omoguuje se ee dojenje, a samim tim i proizvodnja vee koliine mlijeka.

U razdoblju iskljuivog dojenja u prvih est mjeseci ivota djeteta majka bi trebala izbjegavati sve to ograniava dojenje ili razdvaja majku od djeteta. Takve primjere susreemo kada se majka mora ranije vratiti na posao, a dijete krene u jaslice ili se majka iz nekog razloga razdvaja od djeteta.

Dojenje, uz uvoenje dohrane nakon estog mjeseca ivota, treba nastaviti barem do dobi od dvanaest mjeseci, a iza toga prema elji djeteta i majke. Nema objektivnih pokazatelja razvojnih problema zbog produivanja dojenja do u treu godinu ivota.


3.3.2. Kako uspjeno dojiti

Kad se kae ispravna tehnika pri dojenju, misli se na dvije stvari:

kako majka dri bebu,

kako su bebina usta postavljena na dojci.

a.)Kako drati bebu

U svim poloajima je vano da je majka oputena, da ima dobar oslonac za lea, ruke itd. Nadalje, vano je da je beba dovoljno blizu dojke. Bebu se moe podboiti jastucima ako je potrebno. Ne smije se vui samo bebina glava prema dojci, nego cijela beba, i to okrenuta i glavom i prsima i trbuhom prema majci.

Dobro je mijenjati poloaje, pogotovo u prvim mjesecima, jer svaki poloaj uzrokuje drugaiji pritisak na bradavicu te se mijenja i intenzitet izvlaenja mlijeka iz pojedinih mlijenih kanala pa se smanjuje opasnost od zaepljenja. Premapodacima iz literature postoji oko pedeset poloaja za dojenje. Bez obzira koji nain dojenja majka prakticirala u svima je vano prinoenje djeteta dojci.

Leei poloaj

Ovim poloajem e veina majki krenuti u dojenje. Majka lei bono, a beba je, takoer, okrenuta da lei bono prema majci.

Slika 1. Dojenje u leeem poloaju


Poloaj kolijevke

To je najei poloaj pri dojenju, pogotovo nakon to se mama i beba ve usklade i malo ojaaju. Majka sjedi uspravno, a bebu dri u svom naruju kao u kolijevci. Beba mora cijelim tijelom biti okrenuta prema majci (ne smije iskretati glavu), njezino uho, rame i bok su u jednoj ravnini. Bebina koljena moraju biti privuena tik do majke.

Slika 2. Dojenje u poloaju kolijevkeSlika 3. Dojenje u poloaju kolijevke sa unakrsnim

hvatom

Unakrsni hvat u poloaju kolijevke

Ovaj se poloaj razlikuje od poloaja kolijevke u tome da ruke zamijene uloge. Npr. kad beba sisa na desnoj dojci, onda lei na lijevoj ruci, guza i lea na podlaktici, a glavica na majinom dlanu.


Poloaj nogometne lopte

U ovom poloaju, beba je sa strane majke, ispod njene nadlaktice. Slino kao u unakrsnom hvatu kolijevke, samo je beba pomaknuta na drugu dojku, trbuh i noge su joj pomaknuti bono od majke. Ispod bebe bi trebao biti jastuk da joj nos bude u ravnini majine bradavice. U ovom je poloaju jako dobra preglednost dojke i bebinih usta pa je dobar za uenje prihvaanja dojke, te za malene i prijevremeno roene bebe ili majke s veim dojkama. Dobar je i za bebe koje se vole savijati prema naprijed. Osim toga, ovaj poloaj je koristan da bi se promijenio pritisak na bradavicu ako postoje oteenja, ili da bi se bolje ispraznili mlijeni kanalii s vanjske strane dojke (prema bebinoj bradi).

b.)Kako rukom pridravati dojku

U bilo kojem poloaju za dojenje majka bi trebala rukom pridravati svoju dojku kako bi beba mogla pravilno uhvatiti bradavicu i areolu. Prsti moraju biti dovoljno udaljeni od areole, da ne smetaju bebinim ustima. Postoji nekoliko naina za pridravanje dojke:

C-hvat - palac je s gornje strane, a ostala etiri prsta s donje strane dojke, tako da zajedno formiraju slovo C.

U-hvat - zapoinje tako da majka postavi etiri prsta (osim palca) ispod dojke, ravno priljubljene, a zatim spusti lakat tako da kaiprst i ostali prsti kliznu okomito s jedne strane dojke, a palac okomito s druge strane dojke. Ovaj hvat je pogodan samo za poloaj kolijevke i obrnuti poloaj kolijevke, a zgodan je zbog preglednosti.

Hvat karica kaiprst se postavi iznad areole,

Slika 4. Dojenje u poloaju lopte

a srednji prst ispod. Ovaj hvat mogu koristiti samo majke koje mogu dovoljno rairiti ta dva prsta, jer inae prsti smetaju bebinim ustima kod prihvaanja dojke. Kod uenja dojenja ovaj se hvatnepreporuuje.

c.)Kako beba pravilno hvata dojku

Nain na koji beba zahvati bradavicu i areolu jako je vaan za nekoliko stvari kod dojenja:

Kao prvo, ako poloaj nije dobar, beba nee moi izvui dovoljnu koliinu mlijeka i dobro napredovati. Moe se dogoditi da je beba tokom dana stalno na dojci, ali ako ima krivu tehniku dojenja zbog loeg poloaja usta, nee moi dovoljno pojesti!!

Nadalje, nepravilan poloaj moe majci uzrokovati bol u bradavici i oteenja bradavice (ragade).


Da bi beba pravilno uhvatila dojku, mora jakoiroko otvoriti ustaprijenego prione na dojku. Bebe imaju refleks koji tome slui: kad ih bradavicom ili prstom podragate po ustima, ili po obrazu blizu usta, beba se okrene na tu stranu otvorenih usta, traei dojku (rooting refleks). Majka moe pripomoi bebi u otvaranju usta tako da ponavlja rije otvori jasnim glasom i da sama otvara usta, jer ak i novoroenad pokuava imitirati izraze lica majke. Ako bebi ba i ne ide otvaranje usta, moe se kaiprstom ruke koja pridrava dojku lagano pritisnuti bebina brada prema dolje. Nakon to je beba jako otvorila usta, trebatebrzim pokretom privui bebu i staviti joj u usta to vei dio bradavice i areole.

3.3.3. Duina i estoa podoja

S obzirom da se uvoenjem krutog rasporeda zapravo smanjuje proizvodnju mlijeka, preporuuje se slobodno dojenje, odnosno dojenje djeteta na njegov zahtjev. Ono omoguava uspostavljanje pravilne ponude i potranje: svaki put kada beba doji, izluuje se hormon prolaktin koji utjee na stvaranje mlijeka. Zato bi trebalo dojiti kad god vam dijete svojim gestama (stavljanje ruice u usta, nemir, mljackanje) daje do znanja da eli dojiti, a ne po odreenom vremenskom rasporedu.

Beba treba este podoje jer se majino mlijeko lako probavlja, a esti podoji najbolje stimuliraju laktaciju. To znai da moe traiti dojku i svakih 15 minuta ili ak napraviti razmake od dva ili tri sata. Kako je ovo vrlo individualno, najbolji je savjet ne gledati na sat. Ovo vrijedi i za trajanje podoja: ne postoji pravilo podoji mogu trajati 5 minuta, ali i mnogo due, ali u svim situacijama treba majku pouiti efikasnom dojenju. Neke bebe doje due, a neke krae. Bitno je

samo ostaviti bebu to due na jednoj dojci, a onda, eventualno, ponuditi i drugu. Valja imati na umu da se dojka nikad ne moe isprazniti do kraja, jer se mlijeko uvijek stvara, ak i kad vi vie ne moete nita izdojiti, beba moe povui jo mlijeka. Prva dva mjeseca dojenje se uhodava i zato je izuzetno vano dojiti na zahtjev iako se moe initi da je to jako obavezujue za majku i da majka nita drugo ne radi po cijele dane. Meutim, vremenom e beba sama prorijediti podoje. Slobodnim dojenjem osigurava se dovoljno mlijeka i napredak bebe. Naime, mlijeko se stvara prema zakonu ponude i potranje: koliko beba sie - toliko e se mlijeka proizvesti!

Pad teine od vie od 7% u odnosu na poroajnu teinu u prvih pet dana ukazuje na neadekvatno hranjenje.

3.3.4. Izdajanje i uvanje izdojenog mlijeka

Ishrana izdojenim majinim mlijekom podrazumjeva da majka iskljuivo koristi izdajanje za uspostavu i odravanje laktacije. Postoje situacije kad ena jednostavno ne moe dojiti ili ne moe nastaviti dojiti. U takvim situacijama majke su najee upoznate samo s mogunou hranjenja bebe adaptiranim mlijekom, no postoji jo jedna mogunost hranjenja - svojim izdojenim mlijekom.

Runo izdajanje je najstariji, najekolokiji, najjeftiniji i najpraktiniji oblik izdajanja. Ne zahtijeva nikakvu dodatnu opremu, a majci dojilji moe pomoi u razliitim situacijama: kad treba izdojiti samo malo svog mlijeka (dojke su joj prepunjene ili eli bebi napraviti kaicu sa svojim mlijekom), kad povremeno treba izdojiti velike koliine (za cijeli obrok) ili kad eli stimulirati veu proizvodnju mlijeka. esto je majkama ovakav nain puno ugodniji i uinkovitiji


od izdajanja pumpicom, pogotovo ako imaju problema s refleksom otputanja mlijeka (ruke su puno ugodnije od plastike) ili su bradavice oteene. Nekompatibilnost oblika dojke i dijela pumpice u koji ulazi bradavica moe ak jo i dodatno uzrokovati oteenja. Runo izdajanje je njeno i ne uzrokuje bol ili modrice na dojci. Ako se to dogodi, znai da tehnika nije ispravna. Trai vjetinu - koja dolazi s praksom - i neto malo osnovnog znanja o funkcioniranju dojki: mlijeko proizvode mlijene lijezde i ono otjee mlijenim kanaliima do zavretaka koji se nalaze na bradavici. Vano je izdajanjem njeno pogurati mlijeko da kroz kanalie ode do zavretaka, a novo mlijeko e se stvoriti redovitim pranjenjem.

Osim runog, za izdajanje se koriste i razne mehanike i elektrine izdajalice. Kod upotrebe ovih izdajalica vano je voditi rauna o njihovoj istoi. Prije prve upotrebe izdajalice, najbolje bi je bilo sterilizirati. Svaki sljedei put, kako bi bila spremna za upotrebu, izdajalicu bi trebalo dobro oprati deterdentom i vruom vodom, te temeljito isprati pod mlazom vrue vode. Nakon toga ju je najbolje staviti na papirnati runik da se osui. Sterilizacija izdajalice u sterilizatoru nije potrebna, barem ne cijele izdajalice. to se tie mehanikih dijelova, dovoljno je sterilizirati samo dio koji dolazi u dodir sa dojkom, kao i posudu u koju e izlaziti majino mlijeko - kod mehanikih izdajalica najee se radi o boici na koju je montirana izdajalica, kako ne bi bilo nepotrebnog pretakanja mlijeka iz jedne posude u drugu. Svakako nije potrebno sterilizirati izdajalicu nakon ili prije svake upotrebe.

Majino mlijeko moe se pohraniti na sljedeim temperaturama:

a.)Kolostrum:

na 27-32C - 12 sati

b.)Zrelo mlijeko:

1.)Na sobnoj temperaturi

do 15C .......24 sata

19-22C .......10 sati

25C ...........4-6 sati

30-38C ........ 4 sati

2.)U hladnjaku:

na temperaturi 0-4C .......do 8 dana

3.)U zamrzivau:

u pretincu zamrzivaa unutar hladnjaka (temperatura nije stalna zbog estog otvaranja vrata hladnjaka)...... do 2 sedmice

u pretincu zamrzivaa koji je dio hladnjaka od

dva dijela (zamrziva ima posebna vrata).......3-4

mjeseca

u zamrzivau s konstantnim dubokim

smrzavanjem na -19C .......6 mjeseci ili due

Za pohranjivanje je najbolje koristiti spremnike od tvrde plastike ili stakla, sa vrstim poklopcem, ili u vreice posebno namijenjene uvanju majinog mlijeka. Plastini spremnici bolji su od staklenih jer leukociti iz mlijeka prijanjaju na staklene stijenke i gube svoju djelotvornost.

Jednokratne plastine boce se ne preporuuju. Prije upotrebe spremnik za mlijeko se moe sterilizirati (npr. prokuhavanjem) ili oprati deterdentom u vruoj vodi i nakon toga dobro isprati pod mlazom vode. Mlijeko iz friidera treba zagrijati pod mlazom tople vode, povremenim treenjem boice sve dok


se ne postigne eljena temperatura ili u vodenoj kupelji. Mlijeko nikada ne treba zagrijavati do vrenja. Prokuhavanjem se gube ili smanjuju zatitne materije i neki enzimi, ime se smanjuje i njegova vrijednost. Izdojeno majino mlijeko nije homogenizirano pa je normalno da se podijeli u dva dijela - masni dio i vodenasti dio. Protresanjem spremnika, rasporeuje se masnoa u mlijeko. Zamrznuto mlijeko trebalo bi staviti u hladnjak na period od 24 sata kako bi se postupno odmrzlo. Nakon odmrzavanja, zagrijati ga treba kao i mlijeko koje je bilo pohranjeno u friideru. Takvo odleeno mlijeko ne smije se ponovo zaleivati.

Situacije u kojima je dojenje kontraindicirano (zabranjeno)

a) Situacije u kojima je dojenje kontraindicirano iz medicinskih razloga

Postoji vrlo malo situacija u kojima je dojenje kontraindicirano. To ukljuuje:

Dojenad s galaktozemijom, rijetka uroena greka metabolizma.

Dojenad s fenilketonurijom mogu biti djelomino dojena.

Dojenad roena od majki zaraenih HTLV I i HTLV II.

Dojenad majki s HIV-om/AIDS- om gdje je odgovarajua dojenaka formula prihvatljiva, izvodiva, sigurna i odriva, ne trebaju biti dojena. Unato tomu, ako odgovarajue zamjensko hranjenje nije prihvatljivo, izvodivo, priutivo, sigurno i odrivo, te ako nije dostupan siguran izvor doniranog majinog mlijeka, najsigurnija alternativa je iskljuivo dojenje za vrijeme prvih mjeseci ivota, sve dok dojene nije

razvojno napredovalo da svoju punu potrebu za prehranom zadovolji s prijelaznom i obiteljskom hranom.

b) Situacije u kojima je dojenje privremeno kontraindicirano

Neke virusne infekcije se mogu prenijeti na dijete i mogu uzrokovati ozbiljno oboljenje, posebno ako je dijete nedonoe ili smanjenog imuniteta iz drugih razloga. Dojenad ije majke imaju aktivne lezije herpes simpleksa na bradavicama i areolama ne bi smjele dojiti iz te dojke sve dok se lezija ne oisti. Dojene se moe hraniti iz druge dojke ako nije zahvaena, osiguravajui da je sprijeen kontakt izmeu djeteta i aktivne lezije (npr. drei zaraenu dojku pokrivenom dok se doji iz nezaraene dojke) i dajui izdojeno mlijeko iz zaraene dojke alicom ili kaikom. Ista se preporuka primjenjuje za majke s aktivnim lezijama herpes zostera. Variele prisutne do pet dana prije i dva dana poslije poroda mogu se prenijeti na dojene u tekom obliku. Majka zbog toga treba biti izolirana za vrijeme zarazne faze dok se lezije ne pretvore u kruste. Variela-zoster imunoglobulin ili standardni imunoglobulin treba dati dojenetu to je prije mogue. Majino mlijeko treba biti izdojeno i dano dojenetu.

Dojenad majki s aktivnom nelijeenom tuberkulozom trebaju biti odvojena od majki sve dok se ne uspostavi potpuno lijeenje i majka ne bude smatrana da medicinski vie nije zarazna. Majino mlijeko treba izdojiti i dati dojenetu. Ova dojenad takoer trebaju dobiti odgovarajuu imunizaciju i kemoprofilaksu.

Dok majke dojilje primaju dijagnostike ili terapeutske radioaktivne izotope, dojenje treba biti


prekinuto na vrijeme koje odgovara vremenu pet poluivota koritenih izotopa.

Gotovo svi uobiajeni zdravstveni problemi, mogu se tretirati farmakoloki, lijekovima koji su kompatibilni s dojenjem. Majke dojilje koje dobivaju antimetabolite ili kemoterapeutske lijekove (ciklofosfamide, ciklosporini, doksorubicin, metotreksat) i neke druge lijekove (npr. amiodaron, bromokriptin, cabergoline, ciprofloxacin, ergotamin, indometacin, litij, sulphas, tetraciklin, kloramfenikol, prvu generaciju antidepresiva kao to su inhibitori monoaminooksidaza) ne smiju dojiti dok se ovi lijekovi ne iskljue i njihovo mlijeko ne oisti od ovih lijekova. Preporuke koje povremeno objavljuje Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF bit e korisne za obnavljanje liste lijekova koja dojenje ine privremeno kontraindiciranim.

c) Situacije u kojima se grekom dojenje smatra kontraindiciranim

Svi smo u dananje vrijeme izloeni odreenim hemijskim agensima iz okoline. Uprkos tome, dobrobiti od dojenja prevagnu kod bilo kojeg potencijalnog rizika vezanog uz ove zagaivae okoline. Trenutne koliine hemijskih ostataka u majinom mlijeku u Evropi su ispod prihvatljivih nivoa i ne opravdavaju preporuke o restrikcijama dojenja ili eliminaciji odreene hrane iz prehrane majki.

Dojenje nije kontraindicirano za dojenad majki iji je hepatitis B povrinski antigen pozitivan, majki koje su zaraene virusom hepatitisa C (osobe s antitijelima hepatitisa C ili oni koji su pozitivni na RNA virus hepatitisa C), majke na vrijeme roene novoroenadi koja su seropozitivni nositelji

citomegalovirusa, i majke koje su febrilne, osim ako je groznica uzrokovana boleu koja kontraindicira dojenje trajno ili privremeno.

Velika veina dojenadi i male djece koja pate od alergija i gastroezofagealnog refluksa trebaju nastaviti s dojenjem i ne zahtijevaju posebne formule (npr. hipoalergene i anti-refluks formule).

Mastitis ne predstavlja kontraindikaciju za dojenje; naprotiv, uinkovito izdajanje iz dojke je dio preporuenog tretmana. Dodatno, ne postoji dokaz da djeca koja siu zahvaenu dojku dobiju zarazu.

Majke trebaju imati pristup obuenim i kompetentnim zdravstvenim djelatnicima, ili obuenim konzultantima dojenja da bi dobili strunu informaciju vezanu za gore navedena i bilo koja druga pitanja i, to je jo bitnije, da dobiju pravovremenu i strunu podrku ako se pojave potekoe s dojenjem.

3.4. Ishrana djeteta koje ne doji

Trudnicama koje, i nakon to su informirane o dojenju, odlue svoje novoroene hraniti mlijenom formulom, treba pruiti individualnu potporu i informacije kako to uiniti ispravno i sigurno. To se takoer odnosi i na mali broj ena kod kojih dojenje nije mogue ili je kontraindicirano, te na one ene koje moraju raditi izvan kue prije nego njihova djeca navre est mjeseci, pa ih nisu u mogunosti hraniti iskljuivo dojenjem/majinim mlijekom, te moda trebaju dojenaku formulu za nadopunu dojenja dok su odvojene od svoje djece. Sve ove majke treba da u potpunosti budu informisane o sljedeem:

Suhe formule (adaptirano mlijeko u prahu) nisu


sterilni proizvodi, a postoje dokazi o unutranjoj kontaminaciji potencijalno tetnim bakterijama. Vanjska kontaminacija je takoer mogua pri rukovanju, skladitenju i pripremanju ovih proizvoda. Kako bi se smanjili rizici, moraju se provoditi stroge higijenske mjere.

Komercijalni gotovi tekui pripravci dojenakih formula, obino prodavani u jednokratnim boicama za hranjenje ili u tetrapak kartonima, su sterilni proizvodi. Oni, pak mogu biti kontaminirani potencijalno tetnim bakterijama iz okoline nakon otvaranja ili tokom koritenja i hranjenja. Stoga se takoer moraju provoditi stroge higijenske mjere pri upotrebi ovih proizvoda, kako bi se smanjili povezani rizici.

Kod suenih formula strogo se moraju slijediti uputstva za pripremu odtampana na limenci ili kartonu, kako bi se osiguralo da pripravak ne bude previe koncentriran ili previe razrijeen; oboje moe biti opasno za novoroene.

Nerazrijeeno kravlje mlijeko (ili mlijeko drugih sisavaca), kondenzirano mlijeko, obrano ili poluobrano mlijeko ili kuni pripravci istih ne bi se smjeli davati djeci mlaoj od godine dana. Nakon godine dana, ukoliko se koristi kravlje mlijeko, treba koristiti punomasno, a ne obrano ili poluobrano mlijeko. Obrano i poluobrano mlijeko valja izbjegavati dok dijete ne napuni dvije godine starosti.

Za pripremu, uvanje i hranjenje suenom formulom, te za sigurno koritenje gotove tekue formule kod kue, preporuuje se sljedee:

Izbjegavati kontaminaciju (npr. prati ruke, pobrinuti se za istou kuhinje i opreme).

Za svaki obrok raditi svjeu pripremu formule u prahu.

Koristiti spremnike nekontaminirane klicama

(temeljito oprane i sterilizirane desetominutnim prokuhavanjem, uranjanjem u kemijske tekuine za sterilizaciju ili koritenjem mikrovalnih sterilizatora).

Pripremati formulu u vruoj vodi (>70C) ili vodi koja je prokuhana i ohlaena na 70C, izbjegavajui ponovnu kontaminaciju.

Brzo ohladiti pripravak (ne due od 30 minuta) i odmah ga potroiti; budite oprezni s temperaturom kako bi izbjegli rizik da opeete usta djeteta. o Nakon svakog hranjenja baciti ostatak pripravka.

U izvanrednim situacijama i uslovima kad, zbog okolnosti (npr. socijalne prilike, vanredne situacije i sl.) nije mogue hranjenje mlijenom formulom odnosno kada mlijena formula nije dostupna, te je majka prisiljena hraniti dijete kravljim mlijekom treba ga prilagoditi tj, pripremiti na sljedei nain:

U prvom mjesecu ivota treba pomijeati 40 ml mlijeka sa 20 ml prokuhane vode i dodati 4 g eera

U drugom mjesecu ivota treba pomijeati 60 ml mlijeka sa 30 ml prokuhane vode i dodati 6 g eera

U treem i etvrtom mjesecu ivota treba pomijeati 80 ml mlijeka sa 40 ml prokuhane vode i dodati 8 g eera

U petom i estom mjesecu ivota treba pomijeati 100 ml mlijeka sa 50 ml prokuhane vode i dodati 10 g eera.


3.5. Suplementacija vitamina, flora i eljeza u prvih est mjeseci ivota

S obzirom da majino mlijeko moda nema dovoljno vitamina K koji je potreban da bi se sprijeilo krvarenje zbog deficijencije, svoj novoroenadi treba dati 1 mg parenteralnog vitamina K.

Koncentracija vitamina D u majinom mlijeku je 25 IU po litri ili manja. Zbog toga se za svu iskljuivo dojenu djecu preporuuje suplementacija vitaminom D od 400 IU na dan. Suplementaciju treba zapoeti unutar prvih nekoliko dana ivota i nastaviti do kraja prve godine ivota. Ako se dijete hrani formulom obogaenom vitaminom D (konzumirajui na taj nain minimalno 1000 IU vitamina D na dan), suplementacija nije potrebna.

Iskljuivo dojena djeca roena u terminu najee ne trebaju dodatke eljeza jer su im zalihe dostatne za prvih godinu dana. Majino mlijeko sadri puno manje eljeza (0,5mg/l) nego adaptirana mlijeka (1,5-4,8mg/l kod obinog adaptiranog kravljeg mlijeka; 10-12,8 mg/l kod adaptiranog mlijeka obogaenog eljezom), ali je njegova iskoristivost mnogo vea. eljezo iz majinog mlijeka iskoristivo je oko 50% (oko 2,5mg/l), u usporedbi s adaptiranim kravljim mlijekom gdje se iskoristivost kree od 4-10% .

Mogu postojati i sluajevi kada su dojena djeca anemina, a to su: djeca roena prije termina koja nemaju dovoljne zalihe eljeza u organizmu (najvei dio eljeza se akumulira tokom posljednjeg tromjeseja trudnoe),

djeca roena s poroajnom teinom manjom od 3000 grama imaju manje akumuliranog eljeza i kod njih postoji mogunost smanjenih

vrijednosti eljeza u krvi,

djeca majki koje imaju slabo kontrolirani dijabetes,

djeca majki koje su imale teku anemiju tokom trudnoe,

djeca hranjena kravljim mlijekom tokom prve godine ivota

djeca iz vieplodnih trudnoa.

Pedijatar treba nadgledati ovu djecu, i u sluaju potrebe, davati im zamjensko eljezo. Majkama se treba savjetovati da upranjavaju uravnoteenu ishranu, bez potrebe da se izbjegavaju neka specifina jela. Dojilje koje izbjegavaju meso, ribu, perad, jaja i mlijene proizvode imaju znaajno vei rizik od nedostatka kalcija, eljeza i vitamina B12, to moe uzrokovati zdravstvene probleme kod djece. Pedijatar treba redovno promatrati ovu djecu i davati im vitamin B12, zamjensko eljezo i kalcij, prema potrebi.

Suplementacija floridom u prvih est mjeseci ivota se ne preporuuje, a nakon toga ga treba dodavati s obzirom da je u vodama u naoj zemlji sadraj floura nizak i s obzirom da se ne vri fluorizacija vode (30). Potreba i nain suplementacije floridima zavisi od karijes statusa zuba svakog djeteta, te se u vezi s tim treba posavjetovati sa stomatologom.


3.6. Rizici odluke o nedojenju i nedostaci prehrane mlijenom formulom

a.)Rizici za dijete

Poveani rizik od vie vrsta zaraznih bolesti, uglavnom infekcija probavnog i dinog sistema kao i infekcija uha, mokranog sistema i drugih infekcija. Poveani rizik od vie nezaraznih i hroninih bolesti, uglavnom povezanih s metabolikim i imunolokim poremeajima (npr. tip I i II dijabetes melitusa, alergije), ali takoer ukljuuje i sindrom iznenadne smrti djeteta, hipertenziju i neke oblike raka (npr. limfom, leukemija, Hodgkinova bolest).

Poveani rizik od neuhranjenosti, ukljuujui proteinsko -energetsku neuhranjenost kod populacije s niskim primanjima i pretjeranu tjelesnu teinu i gojaznost i kod populacije sa niskim i visokim primanjima, sa svim njihovim zdravstvenim, razvojnim, drutvenim i ekonomskim posljedicama.

Poveani rizik od zubne malokluzije. Poveani rizik od smrtnosti dojenadi i male djece u siromanijim zemljama i postneonatalne smrtnosti u bogatijim zemljama.

Poveani rizik od hospitalizacije i u siromanijim i u bogatijim zemljama.

Slabiji rezultati kod razvoja mozga i testova pokazatelja kognitivnog razvoja.

b.)Rizici za majku

Poveani rizik za postporoajno krvarenje i sporiju materninu involuciju.

Smanjeni intervali izmeu trudnoa i poveani gubitak krvi menstruacijom.

Sporiji povratak na predtrudniku teinu. Poveani rizik za rak dojke i jajnika. Poveani rizik za osteoporozu i lom kuka nakon menopauze.

c.) Drugi nedostaci prehrane mlijenom formulom za ene, porodice i zajednice

Poveanje troka za kupovinu mlijene formule, budui su gotovi pripravci za prehranu skuplji od suenih formula.

Trokovi kupovine boica, duda, goriva, vode i sterilizacijskih proizvoda i opreme.

Vrijeme potrebno za pripravljanje i hranjenje, manje vremena za brau i sestre i druge porodine potrebe.

Poveani trokovi zdravstvene brige za porodicu i za zdravstvene i socijalne usluge.

Uestali izostanci roditelja s posla. Negativni nacionalni bilans prehrane i znaajan nacionalni privredni gubitak.

Poveana proizvodnja otpada i potronja energije s posljedicama na okolinu.


4. ISHRANA DJECEOD 6 DO 12 MJESECI

Majino mlijeko je prva i najbolja, prvorazredna hrana za bebu jer sadri sve hranjive materije (bjelanevine, masti, ugljikohidrate, vitamine, minerale) potrebne za njen uredan rast i razvoj.

4.1. Kada zapoeti sa dohranom?

U dobi od est mjeseci energetska vrijednost nutrijenata u majinom mlijeku ili mlijenoj formuli vie nije dovoljna da zadovolji sve potrebe dojeneta za njegov uredan rast i razvoj. U majinom mlijeku koliina minerala i bjelanevina te eljeza dovoljna je za prvih est mjeseci (dojeno dijete u dobi od est do osam mjeseci dobija iz majinog mlijeka u prosjeku oko 70% energetskih potreba, a u dobi od devet do jedanaest mjeseci oko 50% energetskih potreba). Potrebno je dojenetu obogatiti ishranu te se uvodi dohrana. Poetak dohrane ne znai prestanak dojenja kao ni zamjenu majinog mlijeka ili mlijene formule nemlijenom hranom.

Dohrana je dodavanje neke druge hrane majinom mlijeku ili mlijenoj formuli. Naravno beba nastavlja dojiti tokom prve godine, pa i nakon toga ako to uzajamno ele majka i dijete. Ne postoji gornja granica trajanja dojenja te nema dokaza o tetnosti produenja dojenja do tree godine ivota ili due na psiholoke ili razvojne procese djeteta (31). U prvoj godini bebe rastu bre nego kasnije. U dobi od etiri do est mjeseci udvostrue svoju poroajnu teinu, a do prve godine je utrostrue. To je pokazatelj koliko je vana pravilna i kvalitetna ishrana u prvoj godini ivota jer ona direktno utie na zdravlje, rast

i razvoj djeteta. Za djecu od estdo 23 mjeseca se smatra da su hranjena na pravilan nain u skladu s uzrastom ako uz dojenje dobijaju dopunsku, vrstu, poluvrstu ili meku/kaastu hranu (32). Navike steene ak i u najranijem djetinjstvu bit e osnov za zdrav nain prehrane cijelog ivota. Pravilno formirane navike pruaju vrlo dobre mogunosti za zdrav, kvalitetan i dug ivot, te preveniraju oboljenja izazvana nepravilnom ishranom. Prehrambene navike djeca stiu kod kue to pokazuje da su roditelji najodgovorniji za zdrav nain prehrane.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Evropsko udruenje za djeju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPHAGAN), Evropska unija, Ameriko udruenje za pedijatriju (AAP) i druge organizacije preporuuju iskljuivo dojenje ili mlijenu formulu prvih est mjeseci ivota odnosno poetak dohrane sa punih est mjeseci. Razlog za takav stav je nezrelost probavnog sistema djeteta kao i njegova fizika nespremnost da prihvati dohranu, kao i veliki porast alergija na hranu u itavom svijetu. Probavni sistem malog dojeneta nije dovoljno zreo i proputa nepreraene sastojke hrane te postoji mogunost razvoja alergija koje se mogu ispoljiti na koi, probavnom sistemu ili disajnom sistemu.

U dobi od est mjeseci beba sazrijeva za hranjenje kaikom. Poinje da sjedi, postoji koordinacija oiju, koordinacija pokreta, niu joj zubii, zanima je okolina i sve to moe da dohvati. Njen je organizam enzimatski i imunoloki zreliji i spreman za neku drugu hranu osim majinog mlijeka ili mlijene formule. Roditelji su ponekad prestraeni i zabrinuti kako e njihova beba prihvatiti novu hranu, koja je drugaijeg okusa, mirisa, izgleda, topline, a i sam nain hranjenja je drugaiji od onoga na koji su bebe


navikle. Nekim bebama treba dosta vremena da se naviknu na to, dok neke oduevljeno i zadovoljno prihvataju novu sonu hranu. Roditelji treba da budu izuzetno strpljivi, smireni, puni razumijevanja i istrajni jer je to novo iskustvo i za njih i za bebu. Moe se desiti da beba u prvom pokuaju ak s gaenjem odbije hranu, ali ne treba odustajati. Za dan dva e prihvatiti tu istu hranu. Dojene je naviklo na sisanje pa ne zna odmah progutati hranu te e dio kaice izlaziti iz usta. Beba se moe i igrati sa kaikicom ali to je njen nain uenja i upoznavanja. Period poetka dohrane je vrijeme uenja i za roditelje i bebu. Djetetu treba dati vremena da se navikne na novi okus, i novi nain hranjenja, a esto sama beba daje odreene smjernice o tome koja joj hrana najbolje odgovara i koju tolerie u odreenoj fazi razvoja. Prvi zalogaj na kaiku je i prvi korak prema samostalnoj prehrani.

4.2 Uvoenje dohrane

Kod uvoenja dohrane treba povesti rauna o odreenim smjernicama i potovati odreena pravila.

Obavezno pranje ruku prije pripreme namirnica kao i prije hranjena djeteta. Pribor za jelo je plastina kaika za bebe, plastina tacna, zdjelica i plastina aa za bebe iz koje e lake piti. Ovo posue nije potrebno sterilizovati nego ga treba dobro oprati i osuiti.

Okolina i uslovi koji okruuju vau bebu veoma su bitni. Kad hranite dojene stavite ga u stolicu za bebu i gledajte se licem u lice ili ga drite u naruju u uspravnom poloaju. Atmosfera treba da bude oputena, pristup miran, strpljiv i prilagoen ritmu gutanja svake kaike. I drugi lanovi porodice mogu jesti u isto vrijeme. Ako

dijete odbija neku hranu ne davati je na silu ili varkama, a ako je potrebno prestanite sa hranjenjem i napravite pauzu. Ne tjerajte vau bebu da pojede koliinu hrane koju vi smatrate da treba pojesti.

U izboru namirnica vodite rauna da one budu svjee, kontrolisanog porijekla i kvalitete. Voe i povre treba biti zrelo, svjee, zdravo, sezonsko, po mogunosti neprskano, bez pesticida i uzgojeno na prirodan nain. Koliko je to mogue treba izbjegavati povre s umjetno gnojenih povtrnjaka (nekontrolisana koliina nitrata iz duinog gnojiva), iz neposredne blizine velikih automobilskih prometnica (olovo iz ispunih plinova), prskano voe, meso i jaja ivotinja koje su uzgajane uz pomo hormona, antibiotika i na druge neprirodne naine (33). Prije upotrebe voe i povre dobro operite.

Nove namirnice uvoditi jednu po jednu, u poetku u obliku kaa i miksanih pripravaka ali ne preguste, u malim koliinama (2-3 kaike po obroku), a potom poveavati koliinu do 125 ml, a potom do 250 ml. Namirnice uvoditi u razmaku od po 5-7 dana da bi se vidjelo da li ih dijete dobro podnosi.

Nikada ne uvoditi dvije ili vie namirnica prvi put zajedno zbog mogunosti intolerancije (alergija, osipa na koi, proljeva i povraanja).

Djetetu se ne smije staviti previe hrane u usta jer ono mora nauiti gutati. Stavljanjem kaikice u usta dijete e pokuati sisati.

Smrznutu hranu nemojte koristiti u ishrani dojeneta. Ako je hrana pripremljena kod kue smije se koristiti unutar 24-48 h.

Industrijski pripravci ako su podgrijani, a dijete ih nije pojelo treba baciti.

Kaice se pripremaju bez dodatka soli, eera i


zaina. Ne hranite dijete u leeem poloaju.

Nikako ne prekidati dojenje ili davanje mlijene formule.

Ukoliko dijete ispoljava neku od alergijskih manifestacija, za ishranu je potrebno konsultovati ljekara.

4.2.1. Konzistencija hrane za razliitu dob i stepen razvoja

U dobi od nula do est mjeseci dojene ima razvijen refleks sisanja i gutanja, konzistencija hrane je tena. U dobi od etiri do sedam mjeseci: pojava ranog glasnog vakanja, poveana mo sisanja, pomak refleksa davljenja iz sredine prema zadnjoj treini jezika, konzistencija hrane je tekua i kaasta.

U dobi od sedam do dvanaest mjeseci: usnicama isprazni kaiku, grizenje i vakanje, boni pokreti jezika, pomjeranje hrane prema zubima, razvijaju se fine motorike sposobnosti koje olakavaju samostalno jedenje. Konzistencija hrane je kaasta, sitno narezane namirnice uz kombinaciju domae hrane koja se moe usitnitiprstima. Postupan prelaz na 5 obroka - tri glavna i dva meuobroka.

4.2.2. Kojom hranom zapoeti dohranu?

Hrana kojom se zapoinje dohrana zavisi od podneblja, kulturolokih obiaja, socijalnih uslova, mjesne i porodine tradicije, kao i od majke i samog djeteta. Kod nas je uobiajeno da se zapoinje sa niskoalergenom hranom - vonim sokovima, vonim kaama, itnim kaama i povrtnim kaama. Ova hrana je po svom ukusu slina slatkastom ukusu majinog mlijeka i mlijene formule pa e beba lake prihvatiti ovakve prve obroke (16). Nakon privikavanja treba

ponuditi kae od povra. U sedmom mjesecu uvodi se meso i to prvo bijelo meso (piletina, puretina), zatim mlada teletina, kao supe ili kae sa povrem, a potom kao usitnjeno meso. Od navrenog osmog mjeseca uvodi se bijela riba bez kosti, dinstana ili kuhana, a iza desetog mjeseca junetina. umance, iskljuivo tvrdo kuhano,se uvodi sa navrenih osam mjeseci, a bjelance nakon godinu dana. Ulje se uvodi od osmog mjeseca (maslinovo, suncokretovo), blago soljenje treba zapoeti u jedanaestom mjesecu (14). Zbog mogue pojave alergijskih reakcija u prvoj godini ivota ne treba davati: jagodiasto voe (jagoda, malina, kupina), citrusno voe (kivi, narana, limun, mandarina), kotunjavo voe (orah, badem, kikiriki, ljenjak), okoladu, eurokrem, med, kvasac, koljke, bjelance jajeta, hranu s konzervansima.

4.2.2.1 Vrste namirnica

VOE

Voe je vrijedan izvor vitamina, mineralnih soli i ugljikohidrata. Posebno je vaan C vitamin koji poboljava iskoristljivost druge hrane, posebno eljeza. U ishrani se priprema na vie naina (voni sokovi, vone kae, kompoti, peeno voe, rendano voe). Voni sokovi su ugodnog slatkastog ukusa, i dobro djeluju na tonus crijeva. To su sokovi od prirodno cijeenog voa: jabuke, kruke i drugog necitrusnog voa. U poetku se daje razrijeen i to 2-3 kaikice, moe izmeu obroka, a nakon to ga dijete prihvati poveava se koliina. Sokovima se ne dodaje eer i treba voditi rauna da ne pree u naviku pijenje soka na flaicu jer moe dovesti do oteenja cakline mlijenih sjekutia. Ne preporuuje se davanje vonog soka u koliini koja prelazi 120-180 ml dnevno. Prekomjerno konzumiranje vonih


sokova povezano je i sa nenapredovanjem, malim rastom i gojaznou, a moe smanjiti apetit djeteta za drugu hranu i moe uzrokovati gubitak stolice (9). Sokove koristiti odmah nakon pripreme jer na zraku vitamini oksidiraju i gube svoja blagotvorna svojstva.

Vone kaice mogu se dati kao meuobrok, a kasnije dodatkom raskuhane rie, riinih i kukuruznih pahuljica mogu zamijeniti itav mlijeni obrok. Obino zapoinjemo sa jabukom, krukom, ljivom, breskvom, marelicom. Voe dobro oprati, oguliti, izvaditi kope, kratko kuhati u vodi ili na pari, propasirati ili izmiksati u kau (pire od voa). U osmom. mjesecu moe sitno ribano, a u jedanaestom mjesecu daje se voe u svjeem obliku. Mogu se koristiti i industrijski pripremljeni voni obroci koji su sigurni u pogledu izbora i porijekla voa, imaju potrebnu hranjivost u pogledu makro i mikro elemenata, lako su probavljivi i praktini zbog higijenskog pakovanja te se dijete moe hraniti i van kue (16).

ITARICE I PROIZVODI OD ITARICA

Mlijeno itne kaice mogu biti prelazni obroci. itarice i proizvodi od itarica sadre kompleksne ugljikohidrate koji bi trebali da osiguraju najmanje 50% ukupnog energetskog unosa (16). U poetku se koriste itarice bez glutena na bazi kukuruza ili rie. Dob u kojoj treba uvesti itarice se jo uvijek istrauje. ini se da je dojonje zatitni faktor od glutenske netolerancije tako da itarice koje sadre gluten ne treba uvoditi rano (u dobi od etiri do est mjeseci), naroito ako je majka prestala da doji. Ako majka nastavi da doji, rizik od glutenske netolerancije je manji ako se gluten uvede nakon sedam do osam mjeseci. ini se da i drugi faktori igraju ulogu kao to su genetski, faktori okruenja kao i koliina glutena

koji se daje dojenetu (9). Gluten je bjelanevina koju sadre itarice kao to su penica, zob, jeam, i ra, i koja moe otetiti crijevne resice dojenadi, posebno one koja su genetski predoreena za tu bolest. Ipak najvei broj dojenadi dobro podnosi ove itarice ako se daju u pravo vrijeme i u odreenom obliku. Nakon sedmog mjeseca mogu se dati neki proizvodi od itarica koje sadre gluten (pahuljice, griz, keks). Kae se pripremaju na mlijeku koje dijete inae pije pa ih djeca rado prihvaaju. Dodatkom itarica mlijenom obroku unose se biljne bjelanevine, vitamini iz grupe B i poveava se energetski unos. Postoje kaice koje ve sadre mlijeko u prahu, kukuruzne i riine pahuljice, vitamine i minerale te je potrebno samo dodati vodu zagrijanu na 50 stepeni Celzijusa.

POVRE

Povre donosi novu kvalitetu i navikavanje dojeneta na razliitost hrane. Iako je energetska vrijednost samog povra mala ono je vrlo korisno jer uz biljne bjelanevine dojene dobija minerale, vitamine i balastne materije. Povre se, posebno pinat, ne smije ponovo zagrijavati zbog opasnosti od nitrita, niti ga treba pohranjivati za 2 dana.

Obino se zapoinje sa lako probavljivim povrem: mrkva, krompir, tikvica, blitva, karfiol. Povre se opere, kuha na vodi ili pari bez soli i eera, te propasira ili izmiksa. Povru se moe dodati raskuhana i usitnjena ria. Kad se dijete navikne na ove kaice one se mogu obogatiti i drugim dodacima (maslinovo i suncokretovo ulje, a od osmog mjeseca, propasirano, a poslije isitnjeno meso). U osmom mjesecu se moe dodati krompir kuhan, ne peen. Nakon navrenog desetog mjeseca ivota mogu se koristiti kupus, kelj, i prokulice. Od navrenih jedanaest mjeseci dodaju se mahunarke: grah, graak, lea, mahune (14). Ovo


povre sadri bjelanevine i kompleksne eere i mora se praviti u obliku kaice ili supe.

MESO

Meso je izvor esencijalnih aminokiselina, vitamina i minerala. eljezo se izuzetno dobro iskoritava iz mesa. Meso se uvodi sa sedam mjeseci. Poinje se sa bijelim, mladim mesom (piletina, puretina) jer je pogodno za prehranu, dobro probavljivo, relativno malo alergeno, dostupno i relativno jeftino. Pri pripremi oistiti od koe i masnoe. Daje se kao mesna supa s povrem, tjesteninom i itaricama, kao miksana i pasirana hrana, a kasnije kao usitnjeno meso. Supa e s vremenom postajati sve gua, koliina vode e se smanjivati, a dodavae se ostale namirnice. Od navrenog osmog mjeseca ivota mogu se koristiti mlada mesa (kuhana teletina i janjetina). Iznutrice sadre veliku koliinu eljeza, minerala i vitamina. Mogu se uvoditi u devetom mjesecu. Pilea, telea, i janjea su najbogatije proteinima i vitaminom A i eljezom. Iza desetog mjeseca uvodi se mljeveno junee meso. Govedina i svinjetina se ne preporuuju prije navrene godine dana. Ne preporuuju se suhomesnati proizvodi, naresci, patete i hrenovke (14).

Riba je punovrijedni izvor bjelanevina, kalcija, omega 3 masnih kiselina i trebala bi biti zastupljena bar jednom sedmino na jelovniku. Od navrenog osmog mjeseca uvodi se bijela riba bez kosti, dinstana ili kuhana, a poslije plava riba.

MLIJEKO I MLIJENI PROIZVODI

Svjetska zdravstvena organizacija ne preporuuje kravlje mlijeko u ishrani do navrene prve godine. Djeca doje ili piju mlijene formule odgovarajue za dob. Mlijeko je bogat izvor kalcijuma i mora biti

zastupljen u jelovniku djeteta jer se tako spremaju zalihe kalcija za cijeli ivot (zubi, kosti). I druge namirnice sadre kalcij ali ga organizam ne moe koristiti tako povoljno kao iz mlijeka i mlijenih proizvoda. Mlijeni proizvodi jogurt i sir zbog svoje kremaste konzistencije se obino sviaju dojenetu. Jogurt je dobar tokom dohrane kada se dijete navikava na nove okuse, a moe se ponuditi kao meuobrok. Moe mu se dodati voe (banana, kruka). Od navrenog desetog mjeseca u jelovnik se mogu uvest svjei sir, vrhnje i fermentirani mlijeni napici sa 3,5% m. m. (14).

JAJA

Nakon navrenog osmog mjeseca ivota ponuditi tvrdo kuhan umanjak prvo malo pa postepeno poveavati koliinu. Bjelanjak treba ponuditi nakon prve godine (14). Rovito i umueno jaje se ne preporuuje zbog alergija i moguih infekcija salmonelom.

ZAINI

Blago dosoljavanje je dozvoljeno u jedanaestom mjesecu, ali ne treba davati biber, papriku, senf, hren ni sire (14). Perun i celer se mogu dati u obliku aja ili u supama i varivima. Kim se moe dati ve u prvim mjesecima ivota u aju ili supama, dobar je za probavu i odstranjenje plinova.

ULJE

Suncokretovo, maslinovo ili ulje od kukuruznih klica se uvodi u osmom mjesecu. Moe i malo putera dok se margarin ne preporuuje.

VODA po elji


AJ povremeno kao napitak, svjee kuhan od ipka, komoraa i kamilice.

MED

Med moe sadravati spore Clostridium botulinum koje su uzronik botulizma, a s obzirom da gastrointestinalni trakt ne sadri dovoljno kiseline koja bi unitila spore, ne treba davati med dojenetu koje nije doseglo ivotnu dob od jedne godine (9).

Kad se dijete navikne na okuse hrane mogu se praviti razne kombinacije kaica a njihovu gustou treba uskladiti sa mogunou vakanja djeteta i nicanja zubi (na primjer kaica od jabuke, mrkve i riinih pahuljica, kaica od banane, mlijeka i zobenih pahuljica, kaica od pinata, rie i piletine).

Uestalost konzumiranja pojedinih grupa namirnica:

Mlijeko i mlijeni proizvodisvaki dan

Meso, perad, jaja, mahunarkesvaki dan

Riba (bijela i plava/masna)jednom sedmino

Hljeb, itarice, krompirsvaki dan

Voesvaki dan

Povresvaki dan

Voda, ajsvaki dan

4.3. Ukratko kroz svaki mjesec rasta i razvoja

U uzrastu do est mjeseci dojene se samo doji i daje mu se vitamin D. U sedmom mjesecu se dojene doji 5-6 puta, nastavlja se vitamin D i daje dohrana u vrijeme buduih glavnih obroka. Nova hrana se daje u malim koliinama, uvijek samo jedna vrsta hrane, nova namirnica svakih tri do sedam dana. To su voni sokovi, vone kae, itne kae, povre, meso. Od voa se daje: jabuka, kruka, ljiva, breskva, od povra: mrkva, krompir, tikvica, ria, te supa od piletine ili

nemasnog mesa. U osmom mjesecu se dojene doji 4-5 puta nakon davanja vrste hrane, daje se vitamin D, nastavlja se ista ishrana, voe se sada moe davati ribano ili sitno isjeckano.

Nakon navrenog osmog mjeseca dodaje se bijela riba bez kosti, dinstana ili kuhana, te tvrdo kuhani umanjak. U devetom mjesecu se dijete doji nakon obroka vrstom hranom, daje se vitamin D, u ishranu se dodaju tikva, pinat, karfiol, mladi sir, mlada mesa, teletina i janjetina.

U desetom mjesecu dijete i dalje doji i dobiva vitamin D. Djetetu se dozvoljava da jede prstiima iz svog tanjira. Nakon navrenog desetog mjeseca dodaju se kupus, kelj, prokulice.

U jedanaestom mjesecu dijete i dalje doji i dobiva vitamin D. Od navrenih jedanaest mjeseci dodaju se mahune, graak, grah, lea, voe u svjeem obliku, junetina. U dvanaestom mjesecu dijete doji, dobiva vitamin D, uzima svu hranu, ima 5-6 raznovrsnih obroka.

Hrana boji pelene

Neka hrana moe da promijeni boju stolice i ili urina. Od pinata stolica moe biti zelena, cvekla boji i stolicu i urin u crvenkasto, od puno mrkve boja koe moe postati narandasta te tada treba smanjiti njen unos. Segment zatite zdravlja koji zapoinje odmah po roenju i traje itav ivot je prehrana. Najbolji uvid u dobru prehranu daje dobar izgled i razvijenost djeteta, njegova eutrofija, ruiasta boja koe, snaan pla, redovna stolica normalnog izgleda i pravilan prirast tjelesne teine. Pravilna, zdrava, kvalitetna, dobro uravnoteena ishrana je od osnovne vanosti i direktno se odraava na zdravlje, rast i razvoj djeteta (34).


5. ISHRANA DJECEOD JEDNE DO TRI GODINE

Razvojni period djece od jedne do tri godine se karakterie promjenom brzine rastenja, tjelesnog sastava i promjenama u pogledu energetskih i nutritivnih potreba u odnosu na period dojeneta. Poslije prve godine ivota usporava se brzina linearnog rastenja i jo vie se usporava brzina porasta tjelesne mase. Istovremeno se smanjuju energetske i proteinske potrebe raunato na 1 kg tjelesne mase.

Dijete sa dvanaest mjeseci utrostrui tjelesnu masu, a sa tri godine istu povea u prosjeku tek za 4,5 puta. Tokom prve godine tjelesna masa se povea za oko 6,5 kg, a kasnije za 2-3 kg godinje. U prvoj godini ivota dijete poraste za oko 25 cm, a kasnije raste prosjeno po 5-8 cm godinje.

U ovom uzrastu se mijenja i tjelesni sastav tako to se smanjuje procenat masnog tkiva u ukupnoj tjelesnoj masi, a poveava udio nemasnog tkiva. Djevojice imaju vie masnog tkiva nego djeaci te su zbog toga iste promjene kod njih naglaenije, sa napomenom da se kod njih poslije este godine ponovo poveava procenat masnog tkiva. Istovremeno se sa poveanjem tjelesne mase poveava i koliina minerala u organizmu, preteno u kostima. Poveava se i procenat intraelijskog prostora na raun smanjenja ekstraelijskog.

Dakle, navedene promjene brzine rastenja i tjelesnog sastava se odraavaju na energetske i nutritivne potrebe djece.

5.1. Energetske i nutritivne potrebe

Dnevne potrebe u energiji, proteinima i drugim bitnim elementima za normalno rastenje i razvoj

djeteta se moraju obezbjeivati svakodnevnom hranom. Nakon prve godine ivota te potrebe su manje kada se rauna na kilogram tjelesne mase u odnosu na potrebe djece u prvoj godini ivota a smanjuju se i uporedo sa smanjivanjem brzine rastenja djece (15).

Ugljikohidrati obezbjeuju oko 56% ukupno potrebne dnevne energije, proteini 7-9% a masti ukupno 35% ukupne dnevne energije. Za normalno rastenje i razvoj neophodni su i vitamini, minerali i oligominerali. Veliki je raspon preporuenih energetskih potreba djece uzrasta od jedne do tri godine to odraava individualne razlike u brzini rastenja djece i u njihovoj aktivnosti.

Ugljikohidrati su prvenstveni izvor energije i svakodnevni unos eera je znaajan za odravanje glikemije. Optimalan unos ugljikohidrata obezbjeuje skrob iz itarica, brana krompira i povra, a jednostavni eeri se nalaze u vou i mlijenim proizvodima (monosaharidi). Voe je isto tako izvor vitamina, minerala i oligominerala za djecu ovog uzrasta.

Dnevne potrebe proteina zavise takoe od uzrasta djeteta i od brzine rastenja. Potrebe se smanjuju sa uzrastom djece. Svakodnevno se mora unositi dovoljno bjelanevina visoke bioloke vrijednosti sa napomenom da esencijalne aminokiseline moraju biti zastupljene u dovoljnoj koliini.

Lipidi daju znaajan dio energije. Nedovoljan unos masti hranom izaziva osjeaj umora i dijete nema osjeaj sitosti poslije obroka. Meutim, ako je unos masti preko 40% u duem periodu, moe dovesti do gojaznosti.


Iskustva pokazuju da se u djece u prvim godinama ivota relativno esto javlja deficit eljeza. Veliki broj djece uzima svakodnevnom hranom nedovoljno eljeza i zbog toga se relativno esto javlja sideropenijska anemija. Deficit drugih minerala i oligominerala se rijetko dijagnostikuje. Drugi minerali i oligominerali se nalaze u hrani u koliini koja zadovoljava njihove potrebe te ih stoga ne treba rutinski davati zdravoj djeci. Isto tako, deficit vitamina D mnogo je ei nego deficit drugih vitamina.

Kada se planira hrana za djecu uzrasta od jedne do tri godine treba imati na umu razvojnu fazu i stepen neuromiinog razvoja. To je period biohemijskog sazrijevanja organizma. Zbog toga pravilna ishrana ove uzrasne populacije ima poseban znaaj.

Znaajna karakteristika tog razvojnog perioda je da veliki broj djece jede relativno manje nego u periodu dojeneta, zbog ega su neobavijeteni roditelji esto nepotrebno zabrinuti. Treba im objasniti da je to normalna fizioloka pojava vezana za smanjenu brzinu rastenja djece u tom uzrastu.

Znaajne su i promjene u vrsti hrane koju djeca jedu. Za razliku od dojenadi starija djeca jedu vie vrste hrane, a manje mlijeka (22). Djeci treba ponuditi vie vrsta hrane tako da nee biti problema zbog odbijanja ukusa odreene hrane kao u sluaju kada je ishrana jednolina. U poetku se daju odvojeno vie vrsta voa ili povra, a kasnije se mijeaju i dobija se trei ukus koji daje mogunost uzimanja i one hrane koju dijete nije htjelo kao samu konzumirati. Isto tako, treba izbjegavati jake zaine i mirise. Na samom poetku davati pasiranu hranu a kasnije sve tvru zbog slabije navike vakanja. Koliinski davati manje, a zatim dosipati u tanjir.

Poeljno je da djeca ove uzrasne dobi svakodnevno dobijaju raznovrsnu hranu iz sve etiri osnovne grupe: mlijeko i mlijeni proizvodi, meso i riba; povre i voe; hljeb i druga skrobna hrana. Djeca postepeno poinju tako da jedu hranu koju jedu i odrasli lanovi porodice. Treba im dozvoliti da ue da se samostalno hrane onda kada to ele i ne kanjavati ih zbog prljanja stola i sebe samog jer to moe izazvati suprotan efekat od eljenog, ak i odbijanje obroka. Vie se postie pokazivanjem kako treba da jede, primjerom a ne prinudom. Isto tako samostalno hranjenje je veoma vaan korak u razvoju djece, u razvoju njihove samostalnosti i samopouzdanja. Za vrijeme obroka dijete treba da sjedi udobno u stolici za stolom sa ostalim lanovima porodice. Potrebno je stvoriti prijatnu atmosferu za stolom u vrijeme dok dijete jede jer to povoljno utie na njegov apetit, iskljuiti sve stvari koje mu odvraaju panju (TV, radio...) i voditi razgovor o stvarima koje dijete interesuju. Dijete treba da ima dovoljno vremena za jelo jer sporije jede nego odrasli. Uiti ga primjerom starijih da ne dodaje so hrani u vrijeme jela, a da obroci svakog dana budu u priblino isto vrijeme.

Energetske potrebe

Za odravanje ivotnih funkcija organizmu je potrebna energija a dobiva je razgradnjom masti, ugljikohidrata (UH) i bjelanevina.

Iz 1g ugljikohidrata - 4 kcal (17kJ) Iz 1 g masti - 9 kcal (38 kJ)

Iz 1 g bjelanevina - 4 kcal (17kJ)

Energija potrebna djetetu koje raste iskoritava se za njegov:

Bazalni metabolizam (potronja energije u strogom mirovanju za odravanje osnovnih


ivotnih funkcija) Rast Specifino dinamsko djelovanje hrane

Nadoknadu gubitka energije putem ekskreta Tjelesnu aktivnost

Dnevne potrebe za energijom U prvoj godini ivota: 100 kcal/kg

Nakon prve godine potrebe opadaju za po 10 kcal/kg svake 3 g.

Odrasli: 50 kcal/kg dnevno

Uzimanje hrane treba biti praeno ugodnim osjeajem utaenja gladi. Masna hrana, puno mlijeko, vrhnje, eer, slatka hrana daju dobar osjeaj sitosti. Posno meso, riba, voe i povre slabije zasiuju. Izlaganjem hrane toplini kuhanjem ili peenjem poveava se probavljivost, ali i unitavaju neki vitamini. Sa navrenom godinom dana dijete moe da pije kravlje mlijeko, koje treba da bude punomasno. Meutim, krajem prve godine dijete je ve naviknuto i na drugu hranu osim mlijeka. Stie vjetine: pijenja iz ae, jedenja kaiicom, uzimanja krute hrane prstima, sluenja priborom. Djecu koja

su dojena ne treba uiti na boicu, nego im treba dati obroke na kaiicu ili iz ae. Djecu koja su hranjena boicom treba u drugoj godini uiti na kaiicu i au.

Plan dnevnih obroka:

Krajem prve godine ivota prehrana se sastoji od tri glavna obroka i dva meuobroka.U isto to vrijeme dijete se poinje samostalno hraniti tako to pije iz ae i jede kaiicom. Potreban je red, potrebno je porodino okupljanje oko obroka. Prelaskom u drugu godinu usporava se rast, smanjuju se energetske potrebe organizmato treba objasniti roditeljima jer inae tjeraju dijete da jede previe. Istovremeno dijete povremeno gubi interes za neku hranu, no treba potivati djetetov ukus.


5.2. Osnovni dnevni jelovnik

Tabela 2. Osnovni dnevni jelovnik

GRUPA NAMIRNICABROJ PORCIJA U DNEVNOMIZVOR NUTRIJENATANAJBOLJI IZBOR

JELOVNIKU

Mlijeko i mlijeni proizvodiProteini, kalcij, fosfati,Dio mlijeka kao poluo-

-mlijeko1-2 porcijevitaminAbrano, dio sira kao ne-

-sirmasni

Meso i zamjeneProteini, eljezo,Nemasno meso, perad,

-meso,perad1 porcijavitaminiriba kuhana ili na aru

-riba1 porcija 1 put sedmino

PovreNeprobavljiva vlakna,Najmanje 1 porcija siro-

-lisnato1 porcijavitamini, oligoelementivog povra

-korjenasto1 porcija

-mahunarke1 porcija 2-3 puta u sedmici

Voe1 porcijaEnergija, vitamin CNezaslaen sok, sirovo

-agrumi

-ostalo voe

Hljeb i zamjeneEnergija, neprobavljivaKruh od punog zrna

-hljeb2-3 porcijevlakna, vitamin B

-itarice u zrnu1 porcija

-tjestenina1 porcija

MasnoeEnergija, vitamin A,Biljna ulja

-puternezasiene masne

-ulje, margarin2 kaike kao namaz ili zainkiseline

Mali obroci uzeti na brzinu ine takoer dio dnevne prehrane. Mala djeca esto trae po koji zalogaj, neka djeca ga trebaju kad su potitena. Meuobroci se mogu dozvoliti u razumnoj koliini ako ne smanjuju apetit za glavni obrok. Roditelj mora biti primjer i za usvajanje dobrih navika soljenja i eerenja. Sprijeiti nono hranjenje im ranije. Ograniiti

unos masnoa radi prevencije ateroskleroze. Ribu treba konzumirati nekoliko puta sedmino zbog unosa omega-3-masnih kiselina. Do etvrte godine djetetu se ne daju ljenjaci, orasi, sjemenke, niti sitne bombone - moe ih aspirirati ili ugurati u nos, uho.


Tabela 3. Preporueni broj i veliina porcija namirnica u dnevnom jelovniku prema uzrastu djece

NamirniceBroj porcija na danBroj porcija na dan (iz-Veliina jedne porcije

(2-3 godine)nad 4 godine)

Kruh ili itarice ili tjestenina2-44-81 krika kruha

Documents

Smernice za Ishranu