Smjernice Ekonomske i Fiskalne Politike

7/22/2019 Smjernice Ekonomske i Fiskalne Politike

1/27

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO FINANCIJA

SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE

ZA RAZDOBLJE 2012. 2014.

Zagreb, srpanj 2011.


2/27

2

SADRAJ

1. UVOD I SAETAK ........................................................................................................ 3

2. MAKROEKONOMSKA KRETANJA U SREDNJORONOM RAZDOBLJU ..... 5

2.1. Meunarodno makroekonomsko okruenje.......................................................... 5

2.2. Makroekonomsko okruenje u Hrvatskoj u 2010. i 2011. godini......................... 7

2.3. Makroekonomske projekcije za razdoblje 2012. 2014.......................................9

2.4. Rizici ostvarenja projekcija................................................................................. 12

3. FISKALNA POLITIKA U SREDNJORONOM RAZDOBLJU ........................... 14

3.1. Republika Hrvatska i meunarodno fiskalno okruenje ..................................... 14

3.2. Fiskalna politika u 2010. i 2011. godini.............................................................. 17

3.3. Kretanje proraunskih agregata u razdoblju 2012. 2014.................................. 18


3/27

3

1. UVOD I SAETAK

Uvjeti u kojima se oblikuje fiskalna politika za nadolazee srednjoroje odreeni suposljedicama krize kako na domae gospodarstvo tako i na ekonomsko okruenje, a kojinameu potrebu daljnjeg stabilizacijskog djelovanja fiskalne politike uz istovremeno ouvanjesocijalne pravednosti, zatite najugroenijih slojeva stanovnitva isto kao i aktivnog doprinosapoveanju konkurentnosti gospodarstva i ubrzanju njegova oporavka i rasta.

Nedavno zakljuivanje pregovora o punopravnom lanstvu u EU stavlja Hrvatsku u novigospodarski kontekst i otvara novi prostor za ubrzavanje rasta hrvatskog gospodarstva. Zafiskalnu politiku to znai dodatan poticaj za jaanje stabilnosti javnih financija uzistovremeno akomodiranje kako trokova lanstva tako i primitaka koje e Hrvatska realiziratiiz europskog prorauna.

Fiskalna politika za nadolazee razdoblje se formira u kontekstu oporavka domaeg

gospodarstva isto kao i gospodarstava Europske unije, ali i neizvjesnosti koje po taj oporavakproizlaze iz krize eurozone i naina na koji e ta kriza biti razrijeena. Upravo su brzinairenja fiskalnih neravnotea, koja je tijekom krize zabiljeena u svim dravama EU, isto kaoi kriza u eurozoni u sredite interesa rejting agencija, financijskih trita i investitora dovelifiskalnu politiku i fiskalne neravnotee. Iako se Hrvatska u tom razdoblju visinom fiskalnogdeficita zadrala ispod EU prosjeka, objektivno ekonomsko okruenje ukazuje na nunost

jaanja stabilnosti hrvatskih javnih financija i nunost sniavanja fiskalnog deficita unadolazeem razdoblju. To istovremeno znai da se u nadolazeim godinama uincigospodarskog oporavka ne mogu, kao to je bio sluaj u pretkriznom razdoblju, preliti na rastrashoda te povratak na trendove rasta rashoda iz pretkriznog razdoblja nije mogu. Naime,fiskalni prostor koji se otvara kroz gospodarski oporavak i rast mora biti iskoriten zazatvaranje fiskalnih neravnotea dok se prostor za realnu potrebu porasta pojedinih kategorijarashoda i ouvanje socijalne pravednosti treba traiti prvenstveno u samoj njihovoj strukturi,odnosno prostor je potrebno osigurati kroz veu efikasnost rashodne strane prorauna to seoekuje postii provoenjem kljunih strukturnih reformi. Ove su ekonomske injenice iokolnosti u zakonodavnom smislu poduprte Zakonom o fiskalnoj odgovornosti koji zahtijevasniavanje udjela ukupnih rashoda u BDP-u za jedan postotni bod sve dok se ne postigneprimarni suficit, tj. sve dok visina ukupnog deficita ne postane manja od iznosa plaenihkamata.

Sukladno tome, temeljni cilj fiskalne politike u nadolazeem srednjoronom razdoblju je

smanjivanje proraunskih neravnotea kroz sniavanje udjela proraunskih rashoda u BDP-u,smanjivanje deficita te zaustavljanje rasta i otpoinjanje postupnog smanjivanja udjela javnogduga u BDP-u. Ovakvi ciljevi fiskalne politike proizlaze iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti,ali i objektivnih ekonomskih i financijskih okolnosti u domaem i meunarodnom okruenjukoje zahtijevaju jaanje kredibilnosti i odrivosti javnih financija . Ovakvim smjerom fiskalnepolitike osnait e se investicijski rejting Republike Hrvatske i stvoriti uvjeti za njegovopoboljanje. Istovremeno, provoenje ovako definiranih ciljeva fiskalne politike znai da biona u nadolazeem razdoblju trebala biti protuciklina tj. paralelno s oporavkom gospodarstvasmanjivati fiskalni impuls koji se daje kroz deficit, to je smjer i nain voenja fiskalnepolitike primjeren razvijenoj dravi lanici Europske unije.

Nesporna je injenica da fiskalna politika treba dati svoj doprinos ubrzavanju gospodarskogoporavka i jaanju sposobnosti privatnog sektora za rast i zapoljavanje. Meutim, nain na


4/27

4

koji e to fiskalna politika initi u nadolazeem razdoblju nije vie pretkrizni model u kojemje drava rast generirala visokom potronjom i opsenim javnim investicijama, to je, izmeuostalog, rezultiralo u nemogunosti njezine snane reakcije u trenutku nastupanja krize.Potpora konkurentnosti i rastu gospodarstva doi e od smanjivanja trokova drave,smanjivanja njezina pritiska na financijsko trite i kamatne stope uz istovremeno veu

uinkovitost njezinih institucija.

Projekcije u okviru ovih Smjernica izraene su u razdoblju koje prethodi parlamentarnimizborima. U tom smislu, projekcije prihoda su izraene temeljem postojee struktureporeznoga sustava uzimajui u obzir uinke pristupanja i punopravnog lanstva RepublikeHrvatske u Europskoj uniji dok su projekcije rashoda nainjene slijedom pravila definiranihZakonom o fiskalnoj odgovornosti.

Sukladno gospodarskim okolnostima i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti oekivani deficitdravnog prorauna se s 4,3% BDP-a u 2011. sniava u 2012. na razinu od 3,4%, u 2013. na

2,3% BDP-a te u 2014. na razinu od 1,6% BDP-a. Sveukupno na razini konsolidirane opedrave deficit se s ovogodinjih 4,9% BDP-a sniava na 3,8% BDP-a u iduoj godini, 2,6%BDP-a u 2013. te 1,8% BDP-a u 2014. godini.

Provedba Zakona o fiskalnoj odgovornosti prati se prema kalkulaciji deficita koji je sukladanstandardu EU odnosno ESA 95 metodologiji. U izraun deficita prema ESA 95 standarduukljuuju se plaanja po protestiranim jamstvima, isto kao i isplate po dugu umirovljenicima.Sukladno tome deficit prema ESA 95 standardu e se smanjiti s ovogodinjih 5,4 % BDP-ana 4,1% BDP-a u iduoj godini, 2,7% BDP-a u 2013. te 1,8% BDP-a u 2014. godini. Isplataduga umirovljenicima prestaje 2013. godine zbog ega se deficit po ESA metodologiiji u2014. izjednauje s obraunom deficita po hrvatskom raunskom planu.

Opisano kretanje deficita znai da se u 2013. godini postie primarni suficit od 0,2% BDP-aime se omoguava zaokret u kretanju javnog duga i otpoinje postupno smanjivanje njegovaudjela u BDP-u. Smanjivanje deficita u nadolazeem srednjoronom razdoblju znai ismanjivanje potreba za financiranjem s obzirom da su ukupne potrebe za financiranjemodreene kao zbroj otplata koje dospijevaju u pojedinoj godini i visine deficita u toj godini.Dodatno, s ciljem stabilizacije javnoga duga i smanjivanja potrebe za zaduivanjem u iduemse razdoblju planira i financiranje deficita iz nedunikih instrumenata tj. od prodaje dionica,udjela i dravne imovine ime e se, osim umanjivanja potreba za zaduivanjem, osigurati idoprinos uinkovitom funkcioniranju i konkurentnosti gospodarstva.


5/27

5

2. MAKROEKONOMSKA KRETANJA U SREDNJORONOMRAZDOBLJU

2.1. Meunarodno makroekonomsko okruenje

Nakon pada ekonomske aktivnosti tijekom 2009, gospodarstva EU su se u 2010. poelaoporavljati. Gospodarski oporavak predvoen Njemakom je ipak ostao neujednaen te jestopa rasta EU gospodarstva u 2010. iznosila 1,8%. Najvei doprinos rastu gospodarskeaktivnosti na razini cijele Europske unije doao je od obnavljanja zaliha uz podjednakdoprinos domae i inozemne potranje dok je gospodarskom rastu eurozone najviedoprinijela inozemna potranja. Oekuje se da e u 2011. godini gospodarstva Europske unijerasti istim intenzitetom kao i u 2010. godini dok bi realni rast BDP-a eurozone trebao usporitina 1,6%. U 2012. godini se oekuje ubrzanje realnog rasta BDP-a na 1,9% u Europskoj unijite 1,8% u eurozoni.

Tablica 1: Meunarodno okruenje makroekonomski pokazatelji

2009. 2010.Projekcija

2011.Projekcija

2012.

Realni rast bruto domaeg proizvodaSvijet -0,6 4,9 4,0 4,1

Europska unija -4,2 1,8 1,8 1,9

Italija -5,2 1,3 1,0 1,3

Njemaka -4,7 3,6 2,6 1,9

Slovenija -8,1 1,2 1,9 2,5

Eurozona -4,1 1,8 1,6 1,8

Indeks potroakih cijena, godinja promjenaEuropska unija 1,0 2,1 3,0 2,0

Eurozona 0,3 1,6 2,6 1,8

Rast cijena nafte, % -37,1 29,5 46,4 -0,2

Izvor: Europska komisija: Economic Forecast, Spring 2011

U 2010. godini zabiljeeno je ubrzanje inflacije na 2,1% u Europskoj uniji te na 1,6% ueurozoni to je rezultat poveanja cijena sirovina, u prvom redu cijena nafte i poljoprivrednihsirovina, ali i poveanja administrativnih cijena, indirektnih poreza te uvoznih cijena. Oekujese daljnje poveanje inflacije na 3,0% u Europskoj uniji te 2,6% u eurozoni tijekom 2011.godine. Navedeno poveanje inflacije se oekuje zbog rasta cijena nafte iji efekti edjelomino biti poniteni slabim gospodarskim rastom te niskim rastom plaa i jedininog

troka rada. Tijekom 2012. godine se oekuje zaustavljanje rasta cijena nafte te posljedinousporavanje inflacije na 2,0% u Europskoj uniji te 1,8% u eurozoni.

S obzirom da Republika Hrvatska ostvaruje preko 60% svoje robne razmjene sa zemljamaEuropske unije, prognoze gospodarskih kretanja u Europskoj uniji imaju znaajan utjecaj naoekivanja o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj. Uz robnu razmjenu, gospodarska kretanjau Europskoj uniji utjeu na hrvatsko gospodarstvo i preko turizma, obzirom da preko 80%dolazaka i noenja stranih turista ine turisti iz zemalja Europske unije. U tom smislu,formiranje oekivanja o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj znaajno ovisi o situaciji uNjemakoj, Italiji i Sloveniji s kojima je Hrvatska najintenzivnije gospodarski povezana.

Nakon dvije uzastopne godine pada gospodarske aktivnosti, u 2010. godini Italija jezabiljeila realni rast BDP-a od 1,3% pri emu je najvei poticaj rastu doao od strane domae


6/27

6

potranje. U nadolazeem dvogodinjem razdoblju oekuje se realni rast BDP-a od 1,0% u2011. te 1,3% u 2012. godini. Oekuje se da e domaa potranja i dalje davati najveidoprinos gospodarskom rastu, no oekuje se i pozitivan doprinos neto izvoza uslijedznaajnog oporavka izvoznog sektora. Visok rast cijena sirovina odrazit e se na poveanjeinflacije na 2,6% u 2011. godini, nakon ega se oekuje smanjenje na 1,9% u 2012. godini.

Iako se u Italiji oekuje gospodarski rast, postoje i izraeni rizici vezani uz recentna kretanjana financijskim tritima to za Hrvatsku moe biti izuzetno znaajno. To se moe vidjeti naprimjeru Grke, ija kriza iako samo neizravno kroz financijska trita, ima znaajneimplikacije za Hrvatsku. Materijaliziranje rizika u Italiji imalo bi znatno vei utjecaj naHrvatsku s obzirom na povezanost Hrvatske i Italije uslijed trgovinske i izravne financijskepovezanosti.

Slovensko gospodarstvo je zabiljeilo realni rast BDP-a od 1,2% u 2010. godini nakon snanekontrakcije gospodarske aktivnosti u 2009. godini. Navedeni gospodarski rast je u najveemdijelu bio rezultat obnavljanja zaliha te pozitivnog doprinosa neto izvoza. Tijekomprojekcijskog razdoblja se oekuje jaanje gospodarskog oporavka uz realni rast BDP-a od

1,9% u 2011. te 2,5% u 2012. godini. U 2011. godini se oekuje najvei doprinos realnomrastu BDP-a od neto izvoza dok e u 2012. godini najvei doprinos rastu dati domaapotranja uz oekivano pozitivan doprinos neto izvoza. Oekuje se poveanje inflacije na2,6% u 2011. te njezino smanjenje na 2,1% u 2012. godini. Relativno nii oekivani rastinvesticija u odnosu na period prije krize te potreba za refinanciranjem velikog dijelasredstava domaih banaka predstavljaju negativni rizik za projekcije slovenskoggospodarstva.

U 2010. godini dolo je do snanog oporavka njemakog gospodarstva koje je zabiljeilorealni rast BDP-a od 3,6%. Najvei doprinos gospodarskom rastu dala je domaa potranja, aznaajan pozitivan doprinos doao je i od strane neto izvoza. U 2011. godini oekuje se

usporavanje realnog rasta BDP-a na 2,6% te daljnje usporavanje u 2012. godini na 1,9%.Oekuje se da e glavni pokretagospodarskog rasta u tom razdoblju biti domaa potranjauz blago pozitivan doprinos neto izvoza u 2011. godini te njegov neutralan doprinos u 2012.godini. Projekcije inflacije pokazuju njeno ubrzanje na 2,6% u 2011. te usporavanje na 2,0%u 2012. godini. Osnovni negativni rizik projekcije odnosi se na vii rast cijena sirovina to bise moglo odraziti na gospodarski rast kroz smanjenje potroakog optimizma i negativniutjecaj na robnu razmjenu.

Dinamika oporavka europskih gospodarstava nalazi se naravno pod snanim utjecajem krize ueuro zoni, te nestabilnosti i nesigurnosti na ukupnom financijskom tritu emu osim zbivanjau eurozoni pridonosi i relativno spor oporavak u SAD isto kao i fiskalni problemi u SAD.

Kriza u eurozoni, neposredno uzrokovana dunikom krizom u Grkoj, je u fokus interesarejting agencija, financijskih analitiara i iznad svega investitora postavila kredibilnost iodrivost fiskalne politike. U zoni nesigurnosti nale su se stoga i drave kao Portugal,panjolska i Italija suoene s rastom prinosa na svoje dunike vrijednosne papire i snanimpritiscima ka sniavanju fiskalnih deficita. Oporavak europskog gospodarstva ima nesumnjivopozitivne uinke na Hrvatsku kroz vanjskotrgovinske tokove. Meutim, nesigurnost naeuropskom i svjetskom financijskom tritu, s jedne strane ugroava odrivost tog oporavka,dok s druge strane, daje jasan signal o nunosti fiskalne prilagodbe u Hrvatskoj kako bi seojaala kredibilnost i odrivost fiskalne politike, zadralo povjerenje financijskih trita isprijeilo daljnje prelijevanje krize i na Hrvatsku.


7/27

7

2.2. Makroekonomsko okruenje u Hrvatskoj u 2010. i 2011. godini

Nakon efekata svjetske financijske i gospodarske krize koji su se na hrvatsko gospodarstvo unajveem dijelu odrazili tijekom 2009. godine, u 2010. godini dolo je do znatnogublaavanja negativnih kretanja. Unato gospodarskoj krizi, sauvana je makroekonomska

stabilnost te stabilnost financijskog sektora. Pad realnog bruto domaeg proizvoda je usporensa 6,0% u 2009. na 1,2% u 2010. godini. Tromjesena dinamika u 2010. godini ukazuje nanajvei realni meugodinji pad BDP-a u prvom i drugom tromjeseju, blagi rast u treem teponovni pad u posljednjem tromjeseju. U prvom tromjeseju 2011. godine, zabiljeen jerealni meugodinji pad BDP-a od 0,8% dok se za cijelu 2011. godinu oekuje realni rastBDP-a od 1,5%.

Grafikon 1: Realni rast BDP-a Republike Hrvatske

-7

-5

-3

-1

1

3

5

7

2000

I III

2001

I III

2002

I III

2003

I III

2004

I III

2005

I III

2006

I III

2007

I III

2008

I III

2009

I III

2010

I III

2011

I

%

Izvor: DZS

Promatrajui cijelu 2010. godinu, sve komponente BDP-a, izuzev izvoza roba i usluga koji jepovean 6,0%, zabiljeile su realna smanjenja na meugodinjoj razini. Tako je najveerealno meugodinje smanjenje zabiljeeno kod investicija u fiksni kapital, koje su u odnosuna 2009. godinu smanjene 11,3%, a slijede uvoz roba i usluga sa smanjenjem od 1,3%,osobna potronja je smanjena 0,9%, a dravna potronja 0,8%. U prvom tromjeseju 2011.godine, bruto domai proizvod zabiljeio je realni meugodinji pad od 0,8%. Sve

komponente s rashodne strane bruto domaeg proizvoda zabiljeile su realno meugodinjesmanjenje u prvom tromjeseju 2011. godine. Najvei realni pad zabiljeen je kodkomponente izvoza roba i usluga, slijede investicije u fiksni kapital te uvoz roba i usluga.Najmanje meugodinje realno smanjenje u prvom tromjeseju zabiljeeno je kod dravnepotronje te potronje kuanstava.

Nakon pada gospodarske aktivnosti u prvom tromjeseju, dosad objavljeni visokofrekventnipokazatelji ukazuju na blagi oporavak ekonomske aktivnosti u drugom tromjeseju 2011.godine. U travnju i svibnju je na meugodinjoj razini industrijska proizvodnja porasla 0,7%,realni promet od trgovine na malo 2,3%, robni izvoz 8,9%, a robni uvoz 4,8%. Meugodinjiporast broja nezaposlenih osoba prijavljenih pri Hrvatskom zavodu za zapoljavanje

kontinuirano se smanjivao tijekom prvog polugodita te je u lipnju iznosio 0,6%.


8/27

8

Tablica 2: Pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja (meugodinja promjena)

2009. 2010. 2011. Q1 2011. IV - V

Bruto domai proizvod (realno, %, irpg) -6,0 -1,2 -0,8 -

Industrijska proizvodnja (%, irpg, izvorni) -9,2 -1,4 -3,6 0,7

Promet od trgovine na malo (realno, %, irpg) -15,3 -1,8 -0,5 2,3

Izvoz roba (HRK, %, irpg) -20,1 17,4 2,7 8,9

Uvoz roba (HRK, %, irpg) -25,7 -1,3 5,1 4,8

Broj registriranih nezaposlenih (kr, %, irpg) 21,2 9,7 3,6 0,8

Indeks potroakih cijena (%, irpg) 2,4 1,1 2,2 2,4

Ukupni krediti (kr, %, irpg) 2,3 8,1 8,4 8,7

irpg- isto razdoblje prole godine, kr- na kraju razdoblja

Izvor: DZS, HNB

Meugodinji rast indeksa potroakih cijena iznosio je u lipnju 2011. godine 2,0%. Nameugodinjoj razini, poveanju cijena u lipnju najvie su doprinijele cijene prehrane, priemu valja istaknuti poveanje cijena kruha i itarica te cijena ulja i masti. Znaajan doprinosmeugodinjem rastu cijena doao je i od cijena goriva i maziva za osobna vozila te cijenaduhana. Najvei su utjecaj na ublaavanje meugodinjeg rasta cijena u lipnju imale cijeneodjee i obue. U prvih est mjeseci 2011. godine meugodinji rast indeksa potroakihcijena iznosio je 2,3%.

Unato krizi hrvatski financijski sustav je ostao stabilan te je Hrvatska izbjegla visoketrokove stabiliziranja bankarskog sustava s kojima su se suoile mnoge europske zemlje.Meutim, kako je na samom poetku krize dolo do prekida tokova kapitala, domai je

bankarski sustav reagirao rastom kamatnih stopa, kako pasivnih tako i aktivnih. Dodatno, uprvoj polovici 2010. nastupila je i potpuna stagnacija kreditne aktivnosti uzrokovana jednimdijelom i naglim rastom loih plasmana i posljedinom reakcijom bankarskog sustava upravcu izbjegavanja bilo kakvih rizika. Od druge polovice prole godine opaa se blagioporavak kreditne aktivnosti, posebno u sektoru poduzea, isto kao i blago sniavanjekamatnih stopa. Mjere monetarne politike bile su u proteklom razdoblju usmjerena napoveanje likvidnosti bankarskog sustava, a programi Vlade kroz Model A i A+ napoboljavanje dostupnosti financijskih sredstava uz niske kamatne stope. Meutim, unatopotpunoj iskoritenosti vrlo dobroj likvidnosti bankarskog sustava oporavak kreditneaktivnosti ostaje spor.


9/27

9

Grafikon 2: Ukupni krediti poslovnih banaka i kamatne stope

-5,0

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

I200

6 IVVII X

I2007 IVVI

I X

I2008 IV VI

I X

I2009 IV VI

I X

I201

0 IVVII X

I201

1 IV

%

7,6

8,1

8,6

9,1

9,6

10,1

10,6

11,1

%

Ukupni krediti poslovnih banaka, godinji rast

Kamatne stope banaka na kredite, ukupni vagani prosjek, % na godinjoj razini

Izvor: HNB

Upotrebom metodologije tzv. navjeujuih indikatora Ekonomski institut Zagreb iMinistarstvo financija izrauju sloeni prognostiki indeks CROLEI. Izraun vrijednostiCROLEI indeksa u 2011. temelji se na revidiranom navjeujuem CROLEI sustavu.CROLEI indeks je u oujku 2011. godine zabiljeio na meugodinjoj razini rast vrijednosti

od 1,2%. Nastavak me

ugodinjeg rasta indeksa upu

uje na zaklju

ak da se gospodarskaaktivnost poela oporavljati nakon to je dosegnula dno krajem 2009. godine te da se moeoekivati ekonomski oporavak u drugom dijelu ove godine.

2.3. Makroekonomske projekcije za razdoblje 2012. 2014.

Makroekonomske projekcije temelje se na dostupnim informacijama i statistikimpokazateljima objavljenim u prvom polugoditu 2011. godine. U 2011. godini oekuje serealni rast BDP-a od 1,5% nakon ega je projicirano ubrzanje realnog rasta na 2,5% u 2012.,3,5% u 2013. te 4,0% u 2014. godini. Gospodarska aktivnost u nadolazeem razdoblju uHrvatskoj biti e podrana oekivanim povoljnim kretanjima u gospodarskom okruenju,

prvenstveno daljnjim gospodarskim kretanjima Europske unije na to ukazuju projekcijeEuropske komisije za 2011. i 2012. godinu. Rast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj temeljise na postupnom oporavku osobne potronje isto kao i oporavku investicijskog ciklusa.Postupno ubrzanje rasta investicija temelji se na impulsu oporavku investicija koje e dativepokrenuti investicijski projekti javnih poduzea i privatnog sektora, oekivano rastuimuincima koritenja sredstava iz EU fondova te procesom fiskalne konsolidacije usmjerenimna smanjivanje prepreka odnosno stvaranje povoljnih uvjeta za rast ukupne poslovneaktivnosti privatnog sektora. Postupnost oporavka i njegovo ubrzanje prema krajuprojekcijskog razdoblja proizlaze iz vremenskih jazova potrebnih da se mjere ekonomskepolitike u potpunosti prenesu na realna kretanja.

Nakon dvije godine smanjenja hrvatske gospodarske aktivnosti, u 2011. godini predvia senjezin oporavak te realni rast BDP-a od 1,5%. Razlog zaostajanja intenziteta oporavka


10/27

10

Hrvatske za usporedivim inozemnim gospodarstvima prvenstveno treba traiti uakumuliranim strukturnim ogranienjima uslijed kojih rast inozemne potranje ne moe udovoljnoj mjeri nadoknaditi izostanak rasta domae potranje. Upravo je ekonomska krizazapoeta krajem 2008. godine pokazala neodrivost pred-kriznog obrasca hrvatskoggospodarskog rasta temeljenog na rastu domae potranje, u velikoj mjeri financiranog

priljevom inozemnog kapitala. U takvim okolnostima, nedostatna baza i nepovoljna strukturarobnog izvoza, uz relativno nisku konkurentnost domaeg gospodarstva, onemoguuju da rastinozemne potranje danas bude pokretasnanijeg oporavka u kratkom roku.

Tablica 3: Projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske

2009. 2010.Projekcija

2011.Projekcija

2012.Projekcija

2013.Projekcija

2014.Bruto domai proizvod, milijuni HRK 335.189 334.564 347.565 363.500 383.068 407.795

BDP per capita, u HRK 75.679 75.538 78.473 82.071 86.489 92.072

BDP per capita, u EUR 10.311 10.367 10.619 11.151 11.783 12.544

Bruto domai proizvod, realni rast (%) -6,0 -1,2 1,5 2,5 3,5 4,0

Osobna potronja -8,5 -0,9 0,8 2,9 3,9 4,3

Dravna ptronja 0,2 -0,8 -0,1 -1,1 -0,5 0,2

Investicije -11,8 -11,3 3,2 5,6 6,9 7,6Izvoz roba i usluga -17,3 6,0 3,6 4,4 6,0 7,0

Uvoz roba i usluga -20,4 -1,3 3,9 5,3 6,6 7,6

Indeks potroakih cijena, % godinja promjena 2,4 1,1 2,7 2,3 2,0 2,0

Anketna stopa nezaposlenosti, godinji prosjek (%) 9,1 11,8 12,6 12,2 11,3 9,5

Saldo tekueg rauna bilance plaanja, udio u BDP-u (%) -5,2 -1,1 -2,0 -2,5 -3,0 -3,5

Inozemni dug, udio u BDP-u, kraj razdoblja 99,1 101,1 101,0 98,8 96,8 95,3

Deficit opeg prorauna, udio u BDP-u (%) -3,2 -4,3 -4,9 -3,8 -2,6 -1,8

Javni dug, udio u BDP-u (%) 35,1 41,2 47,5 49,2 49,3 48,1

Izvor: Ministarstvo financija, DZS, HNB

Projekcije ukazuju na blago realno poveanje osobne potronje od 0,8% u 2011. godini, a tose tie narednih godina, u 2012. godini predvia se snaniji oporavak osobne potronje te rast

od 2,9%, a zatim njegovo ubrzanje na 3,9% u 2013. i 4,3% u 2014. godini. Unato

tome to seu ostatku projekcijskog razdoblja oekuje izraeniji oporavak potroakog optimizma, apogotovo glede skorog pristupanja Europskoj uniji, nije izgledno da granina sklonostpotronji u narednom razdoblju opet dostigne pred-krizne razine. S tim u svezi, iako seoekuje da e potroaki krediti kuanstvima veu 2012. godini zabiljeiti realni rast, da bi senjihov doprinos rastu osobne potronje u srednjem roku barem djelomino pribliio pred-kriznim iznosima, ravnotene razine aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka na tritupotroakih kredita morale bi biti znatno ispod sadanjih to, osim naglaeno ekspanzivnekreditne politike domaeg bankarskog sektora, zahtjeva i povoljnu situaciju na inozemnimfinancijskim tritima koju i dalje obiljeava visok stupanj neizvjesnosti.

Realni rast investicija u fiksni kapital u 2011. godini procjenjuje se na 3,2%. U srednjem rokuse oekuje da investicijska potronja privatnog sektora ponovo u veoj mjeri doprinesedaljnjem rastu gospodarske aktivnosti. Nune pretpostavke za to su stabilan inozemnifinancijski okvir i daljnje ubrzanje gospodarskog rasta u okruenju, to podrazumijevaizostanak novih makroekonomskih okova, te izraeniji oporavak domae potranje. Osimtoga, imajui u vidu oekivanje slabijeg priljeva inozemnog kapitala u Hrvatsku nego to je tobio sluaj u godinama prije krize, financiranje poslovnog sektora zahtijevat e odreenurazvojno usmjerenu promjenu strukture ukupne aktive domaeg bankarskog sustava uzsputanje ravnotene realne kamatne stope do razine koja bi podravala postupno poboljanjekonkurentnosti domaih poduzea. Budui da se od sektora stanovnitva u srednjem roku neoekuje potranja za kreditima pred-kriznih razmjera te uzevi u obzir planiranu fiskalnu

konsolidaciju koja bi trebala otkloniti efekt istiskivanja, kreditni kapacitet poslovnih banakabi svakako trebao biti dostatan za adekvatno financiranje poslovnog sektora bez pretjeranog


11/27

11

pritiska na rast aktivnih kamatnih stopa. Takoer, skoro pristupanje Europskoj uniji, osim tobi trebalo povoljno djelovati na poboljanje poslovne klime openito, na kraju projekcijskograzdoblja dat e doprinos rastu investicija i kroz pristup sredstvima iz fondova EU. U skladu sdosad navedenim, u 2012. godini predvia se realni rast investicija od 5,6% koji e zatimubrzati na 6,9% u 2013. te 7,6% u 2014. godini.

to se tie neto izvoza, u 2011. godini, nakon dvije godine pozitivnih doprinosa, opet seoekuje njegov blago negativan doprinos realnom rastu BDP-a u prvom redu zbog visokeuvozne ovisnosti hrvatskog gospodarstva za koju nije realno oekivati da se moe radikalnopromijeniti u razdoblju ovih projekcija. U narednim godinama, pod pretpostavkom daljnjegpoboljanja ekonomskih uvjeta kako u zemlji, tako i u inozemnom okruenju, oekuje se dae doprinos neto izvoza gospodarskom rastu ostati negativan. Meutim, ovdje trebaspomenuti kako je negativan doprinos neto izvoza kakav se oekuje krajem projekcijskograzdoblja osjetno blai u usporedbi s razdobljem prije 2008. godine. Dakle, kroz cijelopromatrano razdoblje predvia se izraenije ubrzanje rasta uvoza u odnosu na izvoz roba iusluga. Naime, oekivan snaniji oporavak domae potranje u nadolazeem razdoblju imat

e za posljedicu i rast uvoza.

Pod pretpostavkom daljnjeg porasta uvozne potranje u inozemstvu i rast izvoza bi sepostupno trebao ubrzavati prema kraju promatranog razdoblja. Pozicioniranje izvoza kaokomponente koja e postati zamanjak gospodarstva koja bi u veoj mjeri doprinijelagospodarskom ratu, predstavlja izazov u nadolazeem razdoblju. Naime, relativno malogospodarstvo i trite poput hrvatskoga u duem roku zahtjeva manji sektor nerazmjenjivih,odnosno vei sektor razmjenjivih dobara kako bi se, pridodamo li tomu jo i fleksibilnijetrite rada, nie ulazne i operativne trokove poduzea te optimalan realni teaj, kroz veuspecijalizaciju ostvarila konkurentnost izvoznih proizvoda, po mogunosti vie dodanevrijednosti, te rast proizvodnosti dostatan za zadovoljavajui porast ivotnog standarda bez

stvaranja vanjskih neravnotea.

Navedene projekcije do 2014. godine predstavljaju mod projicirane distribucije vjerojatnosti.Cjelokupna distribucija vjerojatnosti projekcija omoguuje kvantifikaciju utjecajaneizvjesnosti i prikazana je na Grafikonu 2. Podruja lepezastog dijagrama oznaena istombojom oznaavaju 10% vjerojatnosti da e ostvarenje realne promjene BDP-a biti uobiljeenom rasponu to znai da obojeno podruje projekcijskog horizonta grafikona pokriva90% oekivanog ostvarenja realnog rasta BDP-a u pojedinoj godini. Potrebno je napomenutida su u izraunima distribucije vjerojatnosti projekcija, prognoze Europske komisije ogospodarskom rastu u Europskoj uniji tretirane kao sigurne, dakle neizvjesnost njihovaostvarenja nije uzeta u obzir.

Projekcija cjelokupne distribucije vjerojatnosti ukazuje na porast neizvjesnosti s produljenjemprojekcijskog horizonta. Najue granice projiciranog realnog rasta BDP-a nalaze se u dijeludistribucije vjerojatnosti koja sadri mod distribucije. Projekcije ukazuju na asimetrinostdistribucije, tj. veu vjerojatnost ostvarenja nieg od sredinje projekcije u 2011. i 2012.godini. To je u prvom redu rezultat prevladavanja negativnih rizika vezanih uz rast cijenanafte i ostalih sirovina na svjetskim tritima. U preostalom dijelu projekcijskog horizontaprojekcija distribucije vjerojatnosti je simetrina.


12/27

12

Grafikon 3: Projekcija realnog rasta BDP-a

Izvor: DZS, MFIN

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012p 2014p

%

Izvor: Ministarstvo financija, DZS

Procjenjuje se da e prosjeni meugodinji rast indeksa potroakih cijena ubrzati s 1,1% u2010. na 2,7% u 2011. godini. Najznaajniji utjecaj na ubrzanje prosjene godinje stopeinflacije imat e uvezeni inflatorni pritisci, koji se ponajvie odnose na rast cijena energenatate prehrambenih sirovina na svjetskom tritu. S druge strane, kretanja na tritu rada koja erezultirati padom jedininog troka rada ukazuju na smanjenje inflatornih pritisaka strokovne strane. Unatonaglaenijem oporavku domae gospodarske aktivnosti te poveanju

jedininog troka rada, u 2012. godini se oekuje blago usporavanje prosjene godinjeinflacije na 2,3%, na to e ponajvie utjecati oekivano smanjivanje uvezenih inflatornihpritisaka. U zadnje dvije godine promatranog razdoblja oekuje se inflacija na razini od oko2,0%.

Naznake gospodarskog oporavka, vidljive u kretanjima visokofrekventnih pokazatelja, nalazei svoj odraz na tritu rada na kojem se od oujka pokazuje pad broja nezaposlenih. Iako je zaoekivati da se trenutna kretanja na tritu rada nalaze i pod utjecajem sezonskih faktora,opaa se takoer da sezonski prilagoeni podaci o kretanju broja nezaposlenih ukazuju nalagani oporavak trita rada i uvjetima kada se iskljui utjecaj sezonske komponente. Zaoekivati je stoga da e intenzitet nepovoljnih kretanja na tritu rada nastaviti slabiti premakraju godine, a pozitivne reakcije trita rada na oporavak realnih tokova trebale bi biti jasnovidljive u iduoj godini. Tako se u 2011. godini procjenjuje anketna stopa nezaposlenosti na

razini 12,6%. Zaposlenost

e zapo

eti s rastom u 2012. godini te

e se taj rast postupnoubrzavati prema kraju projekcijskog razdoblja. Meutim, oekuje se da rast zaposlenosti needostii stopu rasta BDP-a pa e rast proizvodnosti rada kroz cijelo promatrano razdoblje ostatipozitivan. Uzevi u obzir i postupni oporavak radne snage, anketna stopa nezaposlenosti u2012. godini se oekuje na razini od 12,2% da bi se potom spustila na 11,3% u 2013. i 9,5% u2014. godini.

2.4. Rizici ostvarenja projekcija

Ostvarenje makroekonomskih projekcija suoeno je s mnogim rizicima, kako vanjskim tako iunutarnjim. to se tie vanjskih rizika, izvjesno je kako je svjetsko gospodarstvo, a tako i

zemlje glavni trgovinski partneri hrvatske, zakora

ilo u novi uzlazni dio krivulje proizvodnogciklusa. Meutim, intenzitet daljnjeg oporavka je jo uvijek neizvjestan, a financijska trita


13/27

13

kao jednu od glavnih prepreka odrivom rastu prepoznaju fiskalne manjkove u mnogimzemljama, a posebno u EU, to nije udno budui da je fiskalna ekspanzija ponijela velik diotereta izlaska iz ekonomske krize. Dodatno, neizvjesnosti koje proizlaze iz krize euro zone,mogunost proirenja krize na vei broj drava lanica euro zone isto kao i neizvjesnost kojaproizlazi iz dinamike oporavka amerike ekonomije i fiskalne konsolidacije u SAD jesu rizik

za dinamiku oporavka i rasta u ekonomskom okruenju. Osim toga, cjelovita konsolidacijafinancijskog sektora takoer je kljuna za ponovno poveavanje sklonosti k riziku te potpunooslobaanje financijske poluge, nune za budui rast. Takoer, u proteklom smo razdobljusvjedoili eskalaciji konflikata te nestabilnosti u Sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku teprirodnoj katastrofi koja je zadesila Japan to dodatno pojaava neizvjesnost oko buduihkretanja. Naravno, bilo kakva nova negativna kretanja u okruenju odrazila bi se i naHrvatsku kroz mnoge potencijalne kanale. Osnovne predstavljaju smanjenje inozemnepotranje, poveanje cijene i smanjenje dostupnosti kapitala te jaanje potroakog iposlovnog pesimizma.

to se tie unutarnjih odrednica, jedan od glavnih rizika predstavlja neizvjesnost vezana uz

sklonost banaka prema kreditiranju domaih sektora, a naroito poduzea, unatotome to sudomae banke uspjeno prebrodile krizu, to su i dalje dobro kapitalizirane i profitabilne teto jenjavaju nepovoljna kretanja udjela 'loih' kredita u aktivama banaka. Osim toga, iako suprovedena istraivanja dala naznake povoljnijih kretanja, postoji mogunost da su projekcijepodcijenile ustrajnost nepovjerenja potroaa te poslovnog sektora to bi se negativnoodrazilo na kretanje osobne i investicijske potronje te posljedino na BDP. Isto tako,produljenje nepovoljnih kretanja na tritu rada usporilo bi oporavak osobne potronje te biotealo proces fiskalne konsolidacije. Ovdje se svakako mora spomenuti i jo uvijekneizvjestan rasplet na tritu nekretnina to ima svoje reperkusije kako na graevinsku iinvesticijsku aktivnost, tako i na financijski sektor. to se tie projekcije inflacije, najveinegativni rizik svakako predstavlja snaniji rast cijena sirovina na svjetskom tritu od

oekivanog. Osim toga, projiciranu inflaciju mogla bi naruiti i razliita dinamika agregatnepotranje ili plaa od predviene.

Postojanje ovih rizika dodatno naglaava potrebu za provoenjem fiskalne konsolidacije ipoveanja efikasnosti javnog sektora. To e se postii daljnjim provoenjem strukturnihreformi navedenih u Programu gospodarskog oporavka.


14/27

14

3. FISKALNA POLITIKA U SREDNJORONOM RAZDOBLJU

3.1. Republika Hrvatska i meunarodno fiskalno okruenje

Financijska i gospodarska kriza rezultirala je znaajnim irenjem fiskalnog deficita i javnog

duga u zemljama Europske unije. Takva kretanja nastala su dijelom kao posljedica djelovanjaautomatskih stabilizatora to su dijelovi prorauna (na prihodnoj strani npr. porezni prihodi,a na rashodnoj strani npr. naknade za nezaposlene) koji automatski reagiraju na padgospodarske aktivnosti, ali i diskrecijskih mjera kroz primjerice poveanje rashoda s ciljemublaavanja posljedica krize.

U takvim okolnostima, pod utjecajem pada BDP-a i uvedenih diskrecijskih mjera, ukupnirashodi lanica EU poveani su s prosjeno 45,6% BDP-a u 2007. na 50,3% u 2010. godini,tj. za gotovo 5% BDP-a, dok su ukupni prihodi smanjeni za 0,7% BDP-a. Pojedinanakretanja po dravama lanicama prikazuju grafikoni 4. i 5.

Grafikon 4: Ukupni prihodi konsolidirane ope drave Republike Hrvatske i zemalja EU

20

25

30

35

40

45

50

55

60Slovaka

Litva

Rumun

jska

Bugars

ka

Irs

ka

La

tvija

pan

jolska

HRVATSKA

Po

ljs

ka

Ma

lta

Gr

ka

Lu

ksem

burg

Es

ton

ija

e

ka

Ujedinjeno

Kra

ljevs

tvo

Cipar

Portuga

l

Njemaka

Sloven

ija

EU27

Maars

ka

Ita

lija

Nizozems

ka

Aus

trija

Be

lgija

Francus

ka

Fins

ka

ve

ds

ka

Dans

ka

%B

DP-a

2008. 2010.

Izvor: Eurostat, Ministarstvo financija


15/27

15

Grafikon 5: Ukupni rashodi konsolidirane ope drave Republike Hrvatske i zemalja EU

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70Bugarsk

a

Es

ton

ija

Rumunjs

ka

Slovaka

Lu

ksem

burg

Litva

HRVATS

KA

Ma

lta

La

tvija

pan

jols

ka

e

ka

Po

ljs

ka

Njemak

a

Cipar

Maarsk

a

Slovenija

Gr

ka

EU27

Ita

lija

Portugal

Ujedinjeno

Kra

ljevs

tvo

Nizozem

ska

Aus

trija

ve

ds

ka

Be

lgija

Fins

ka

Francus

ka

Dans

ka

Irs

ka

%B

DP-a

2008. 2010.


Slijedom navedenog, u dravama lanicama EU fiskalni deficit prosjeno je povean s 2,4%BDP-a u 2008. godini na 6,8% BDP-a u 2009. i 6,4% BDP-a u 2010. godini. Takvo kretanjedeficita moralo je imati svoje posljedice i na kretanje javnog duga, koji je u istom razdobljuporastao za 20% BDP-a.

Grafikon 6: Ukupni manjak/viak prorauna Republike Hrvatske i zemalja EU*

-12

-10

-8

-6

-4

-2

02

4

Gr

ka

Ujedinjeno

Kra

ljevs

tvo

pan

jolska

Portuga

l

Po

ljs

ka

Slovaka

La

tvija

Litva

Francus

ka

EU27

Rumun

jska

Sloven

ija

Cipar

Nizozems

ka

HRVATSKA

e

ka

Aus

trija

Ita

lija

Maars

ka

Be

lgija

Ma

lta

Njemaka

Bugars

ka

Dans

ka

Fins

ka

Lu

ksem

burg

ve

ds

ka

Es

ton

ija

%B

DP-a

2008. 2010.


*Napomena: Radi preglednosti, na grafikonu nisu prikazani podaci za Irsku, iji je deficit u2010. godini iznosio 32,4% BDP-a


16/27

16

Grafikon 7: Javni dug Republike Hrvatske i zemalja EU

0

15

30

45

60

75

90

105

120

135

150Es

ton

ija

Bugarsk

a

Lu

ksem

burg

Rumunjs

ka

Slovenija

Litva

e

ka

ve

ds

ka

Slovaka

HRVATS

KA

Dans

ka

La

tvija

Fins

ka

Po

ljs

ka

pan

jols

ka

Cipar

Nizozem

ska

Ma

lta

Aus

trija

Ujedinjeno

Kra

ljevs

tvo

Maarsk

a

EU27

Francus

ka

Njemak

a

Portugal

Irs

ka

Be

lgija

Ita

lija

Gr

ka

%B

DP-a

2008. 2010.


Reakcija drava lanica EU na krizu mogla bi se opisati kao protuciklika; drave su povealerashode, odnosno deficit u vrijeme pada ekonomije odnosno fiskalna politika ponaala se nanain koji je suprotan smjeru kretanja ekonomskog ciklusa.

No, pod utjecajem rasta deficita i javnog duga, financijski investitori na tritu su poetkom2010. godine doveli u pitanje odrivost javnih financija u odreenim zemljama EU. Kaoodgovor na razvoj dunike krize u nekim zemljama i negativne uinke prelijevanja naeuropsku ekonomiju, pojedine zemlje poele su provoditi fiskalnu konsolidaciju i strukturnereforme za vraanje vjerodostojnosti i odrivosti njihovih javnih financija odnosno sniavanjedeficita i smanjivanje fiskalnih izdataka.

Promatrajui Hrvatsku, moemo zakljuiti da je Hrvatska pratila fiskalne trendove uokruenju, no reakcija fiskalne politike ipak je bila blaa nego u EU. Deficit konsolidiraneope drave sukladno ESA 95 metodologiji EU povean je s 1,4% u 2008. na 4,1% BDP-a u2009. i 4,9% u 2010. godini. Navedeno irenje deficita prvenstveno je rezultat automatske

reakcije prihodne strane prorauna na negativna ekonomska kretanja (djelovanja tzv.automatskog stabilizatora), koja je u navedenom razdoblju zabiljeila smanjenje s 39,5%BDP-a na 37,2% BDP-a. U isto vrijeme rashodna strana prorauna poveana je s 40,8% u2008. godini na 42,1% u 2010. Meutim, gledajui njihovu nominalnu razinu, izvrenjerashoda dravnog prorauna u 2010. godini vee je od izvrenja rashoda u 2008. za 3,3milijarde kuna ili tek 2,7%. Dodatno razina rashoda u 2011. zamrznuta je Odlukom Sabora narazini iz 2010. godine ime se trogodinji nominalni rast rashoda zadrava na razini od oko3,5 milijardi kuna. Za usporedbu samo tijekom 2008. godine poveanje rashoda iznosilo je7,5 milijardi kuna. Navedeno ouvanje nominalne razine rashoda postignuto je znaajnimutedama na rashodnoj strani prorauna, kako u 2009., tako i u 2010. godini.

Za razliku od zemalja EU, Hrvatska nije bila u mogunosti reagirati na krizu kroz snanijepoveanje dravnih izdataka na nain kako su to inile drave lanice EU u prvom redu zbog


17/27

17

potrebe ouvanja povjerenja financijskih trita i ouvanja pristupa tritu kapitala. Kao maladrava, nelanica EU koja se u razdoblju najeeg nastupa krize borila s deblokadompregovora, Hrvatska nije mogla u odnosu na trite kapitala i percepciju investitora raunati svjerodostojnou i potporom koju je drugim EU dravama davala sama injenica lanstva uEU. Dodatno, u trenutku nastupanja krize dolo je do prekida tokova kapitala, to je s obzirom

na ovisnost gospodarskog rasta prije krize o domaoj potranji i tokovima kapitala prijetilostabilnosti ukupne ekonomije. Sukladno tome Hrvatska se s nastupanjem krize suoila i sizazovom ouvanja pristupa tritu kapitala. Zbog toga je, suoena s otrim padom prihoda itime automatski potaknutim irenjem deficita, fiskalna politika na krizu reagirala mjeramaracionalizacije i tednje sniavanjem pa zamrzavanjem plaa, privremenim ukidanjemindeksacije mirovina, sniavanjem povlatenih mirovina za 10%, tednjom u materijalnimrashodima i dravnoj potronji, ali i smanjivanjem investicijskih rashoda i zaustavljanjemdijela investicijskih projekata. Sve to se poduzimalo s ciljem zadravanja deficita u kolikotoliko prihvatljivim okvirima i ouvanja investicijskog rejtinga. U ekonomiji iji je rast uznaajnoj mjeri ovisio o domaoj potranji, to izmeu ostalog znai i dravniminvesticijama, ovakva reakcija fiskalne politike se odrazila i na kretanje investicijske

aktivnosti u zemlji. Upravo stoga, u okviru Programa gospodarskog oporavka, hrvatskafiskalna politika je, sukladno fiskalnim okolnostima i mogunostima, usmjerila svojedjelovanje na jaanje privatnog sektora, i to kroz stvaranje povoljnijeg financijskog okruenjaputem razliitih modela financiranja kroz aktivnu ulogu drave i kroz poticanje investicijskogciklusa bilo putem investicija javnih poduzea ili podrke velikim privatnim investicijama.

Recentna kriza pokazala je da je osiguranje efikasnog i racionalnog upravljanja javnimfinancijama preduvjet za ukupnu makroekonomsku i financijsku stabilnost. Fiskalna politika

je u proteklom razdoblju uspjela odrati stabilnost javnih financija i pristup tritu kapitala, alise u nadolazeem razdoblju upravo zbog ouvanja ovih rezultata mora usmjeriti nasmanjivanje fiskalnih neravnotea i brzo sniavanje deficita. Na tom je tragu i donoenje

Zakona o fiskalnoj odgovornosti kojim se u hrvatski fiskalni sustav uvode fiskalna pravilakojima e fiskalna politika tijekom razdoblja izlaska iz krize i oporavka ojaati temelje svojedugorone odrivosti. Navedeni Zakon jasno odreuje putanju sniavanja deficita istabilizacije javnog duga.

3.2. Fiskalna politika u 2010. i 2011. godini

Ukupni manjak konsolidirane ope drave, sukladno nacionalnoj klasifikaciji raunskogaplana, u 2010. godini ostvaren je u iznosu od 14,4 milijarde kuna ili na razini od 4,3% brutodomaeg proizvoda, to je u skladu s rebalansom plana dravnog prorauna za 2010. Trebaimati na umu da je manjak dravnog prorauna u 2010. godini rebalansom dravnog

prorauna uvean u odnosu na originalni plan pod utjecajem makroekonomskih kretanjatijekom godine kao i efekta izmjene u sustavu poreza na dohodak, kroz smanjivanje brojaporeznih stopa i ukidanje poreznih olakica, te efekta skraivanja trajanja posebnog poreza naplae, mirovine i ostale primitke. Proraun za 2011. donesen je potujui Odluku ozamrzavanju nominalne razine rashoda na razini iz 2010. koju je Hrvatski sabor donio naprijedlog Vlade RH. Kao to je veistaknuto, u odnosu na pretkriznu 2008. godinu kada surashodi dosegli 118,6 milijardi kuna (u kojoj su samo tijekom te godine rashodi poveani za7,5 milijardi kuna) ukupno nominalno poveanje rashoda za protekle tri godine iznosi 3,7milijardi kuna ili tek oko 3% u trogodinjem razdoblju, Naime ukupno planirani rashodidravnog prorauna u 2011. iznose 122,3 milijarde kuna u koje je ukljueno i poveanjerashoda na koje sama fiskalna politika nije i ne moe utjecati (na pr. trokovi kamata,poveanje broja umirovljenika, trokovi prilagodbe pravnoj steevini EU). Upravo stoga je


18/27

18

bilo potrebno provesti brojne mjere tednje kako bi se akomodirali novi rashodi i rashodi naiji rast nije bilo mogue utjecati.

U proraunu za 2010. godinu, a temeljeno na Programu gospodarskog oporavka, provedenesu znaajne aktivnosti posebice na rashodnoj strani, kao to je obustava usklaivanja

mirovina, podizanje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnumirovinu za ene (sa 60 na 65 godina za starosnu mirovinu, odnosno sa 55 na 60 godina zaprijevremenu starosnu mirovinu), izmjena polaznog faktora za izraun prijevremene starosnemirovine s ciljem primjerenijeg umanjenja visine prijevremene starosne mirovine, smanjenjemirovina nekih kategorija osiguranika ostvarenih prema posebnim propisima za 10% tedaljnje zamrzavanje osnovice za obraun plae za dravne i javne slubenike i namjetenike.Sve su ove mjere uz mjere tednje na svim ostalim rashodima zadrane i u 2011.

Tijekom 2011. godine, dravni proraun se izvrava u skladu s godinjim planom. U pogledukretanja ukupnoga proraunskoga manjka u 2011. godini valja napomenuti kako je kretanjeistog pod snanim utjecajem jednokratnih efekata iz 2010. godine.

Naime, dravni proraun je tijekom 2010. godine na prihodnoj strani zabiljeio znaajniji dioprimitaka po osnovi poreznoga duga iz ranijih razdoblja, zatim prihodna strana prorauna je u2010. godini sadravala i Posebni porez na plae, mirovine i ostale primitke kojega u 2011.godini vie nema. Takoer, u 2011. godini prisutan je cjelogodinji efekt izmjena u sustavuporeza na dohodak iz sredine 2010. godine koje takoer imaju za rezultat nie oekivanurazinu prihoda po navedenoj osnovi od realizacije 2010. godine. Uzimajui sve navedeno uobzir, kombinirani efekt svih izdvojenih utjecaja na prihodnu stranu prorauna na razini je odoko 1% BDP-a dok je razlika ukupnog manjka dravnog prorauna u 2011. u odnosu narealizaciju 2010. godine na razini od oko 0,1 postotni bod BDP-a. To znai da je najvei diouinaka izostanka navedenih prihoda dravni proraun apsorbirao kroz rashodnu stranu.

Istovremeno, na razini konsolidirane ope drave koja osim dravnog prorauna ukljuuje iizvanproraunske korisnike i lokalnu samoupravu planirani manjak u ovoj godini iznosi 4,9posto BDP-a u odnosu na 4,3% BDP-a, koliki je ostvaren manjak u proloj godini topokazuje da je najvei dio irenja planiranog deficita u ovoj godini posljedica irenja deficitana razini izvanproraunskih korisnika (u prvom redu zbog investicija u Hrvatskim vodama) ilokalne samouprave.

U pogledu osnovnih makro-fiskalnih rizika, veje ranije spomenut znaaj okruenja odnosnoeksternih rizika koji su i u vrijeme poetaka krize i kasnijeg njenog trajanja izvrili snaanutjecaj na fiskalnu politiku u Hrvatskoj. Daljnje materijaliziranje okova na globalnoj razini

moglo bi imati znaajnih implikacija na razinu sigurnosti i povjerenja meunarodnih tritato bi onda svakako moglo imati i pritiske na domae gospodarstvo. U tom pogledu odposebnog znaenja je im bre zatvaranje fiskalnih neravnotea, to je naroito naglaeno usluaju Hrvatske u kojoj je poseban naglasak stavljen upravo na fiskalnu politiku u kontekstusveukupnih ekonomskih politika.

3.3. Kretanje proraunskih agregata u razdoblju 2012. 2014.

Temeljni cilj fiskalne politike u nadolazeem srednjoronom razdoblju je smanjivanjeproraunskih neravnotea kroz relativno sniavanje proraunskih rashoda, smanjivanjedeficita te zaustavljanje rasta i otpoinjanje postupnog smanjivanja udjela javnog duga u

BDP-u. Ovakvi ciljevi fiskalne politike proizlaze iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ali iobjektivnih ekonomskih i financijskih okolnosti u domaem i meunarodnom okruenju koje


19/27

19

zahtijevaju jaanje kredibilnosti fiskalne politike upravno kroz sniavanje fiskalnihneravnotea i sniavanje fiskalnog impulsa koji je u kriznim vremenima kreiran irenjemdeficita. tovie, ostvarivanje navedenih ciljeva fiskalne politike, sniavanje veliine javnogsektora, sniavanje fiskalnih neravnotea i smanjivanje financijskih potreba sektora dravenuna je sastavnica poveanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u nadolazeem

razdoblju.

Fiskalne projekcije prikazane u nastavku polaze od objektivne injenice da se krajem godineodravaju parlamentarni izbori zbog ega projekcije prihoda predstavljaju tehniku projekcijutemeljem postojee strukture poreznog sustava i visine poreznih stopa.

Projekcija rashodnih kategorija sainjena je sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti.

Projekcija kako prihodnih tako i rashodnih agregata ukljuuje i uinke pristupanja EU.

Prihodi

Osnovne odrednice prihodne strane dravnog prorauna za 2012. 2014. godinu predstavljaoporavak i jaanje gospodarske aktivnosti te skoro lanstvo u Europskoj uniji. Najvei izvorukupnih prihoda dravnog prorauna odnosno porezni prihodi projicirani su podpretpostavkama nepromijenjenosti porezne politike uz nune izmjene i fino prilagoavanjeporeznog sustava samo u dijelu konvergencije relevantnog zakonodavstva pravnoj steeviniEuropske unije. U dijelu doprinosa oekuju se znaajnija pozitivna kretanja u srednjoronomrazdoblju temeljeno na oporavku i jaanju gospodarskoga rasta kao i na jaanju zaposlenosti unadolazeim razdobljima. Sve vaniju kategoriju ukupnih prihoda u nadolazeemsrednjoronom razdoblju predstavljat e pomoi, a pod utjecajem koritenja kakopretpristupnih tako i pristupnih fondova EU koji su Hrvatskoj na raspolaganju.

U pogledu navedenih primitaka iz prorauna EU treba napomenuti kako dio istih nepredstavlja prihod razdoblja u kojemu se realiziraju u hrvatski proraun ve predstavljajuizvore financiranja za projekte EU. Nadalje, Zakon o fiskalnoj odgovornosti nalaeizuzimanje poveanja rashoda opeg prorauna izravno povezanih uz financiranje projekatasufinanciranih iz europskih fondova u prve tri godine lanstva od utvrenih fiskalnih pravilaiz Zakona, odnosno isti nisu integralni dio projekcija u ovom dokumentu. S obzirom da niizvori za njihovo financiranje nisu obuhvaeni u okviru prihoda ovo nema utjecaja na kretanjedeficita.

Projekti sufinancirani iz pretpristupnih fondova, sastavni su dio ukupno projiciranih razina

rashoda zbog

ega su u manjem dijelu projekcije u ovom dokumentu i restriktivnije odzahtjeva fiskalnih pravila Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

U dijelu EU prihoda za 2014. godinu nije bilo mogue ocijeniti toan iznos sredstava koje eHrvatska primiti od EU s obzirom da nije poznata Financijska perspektiva za novosedmogodinje razdoblje koje poinje s 2014., zbog ega se u projekcijama za 2014.pretpostavlja da Hrvatska nije neto platitelj odnosno da Hrvatska ne pridonosi EU proraunuvie nego li prima sredstava iz EU prorauna za to unutar EU prakse postoje i mehanizmikoji isto jame.

U pogledu ostalih proraunskih prihoda, koji se prikupljaju od imovine, administrativnih

pristojbi, kazni, od prodaje roba i usluga i sl., valja naglasiti kako u pravilu isti nisu u


20/27

20

direktnoj vezi s kretanjima gospodarske aktivnosti, a za projekcijsko razdoblje oekuju se nastalnim razinama svojih udjela u BDP-u.

U skladu s prethodno navedenim oekuje se da e ukupni prihodi dravnog prorauna u 2012.godini iznositi 112,8 milijardi kuna, to ini rast u odnosu na 2011. godinu od 5,0%. Tijekom

2013. godine prihodi prorauna porast e 6,4% i iznosit e 120 milijardi kuna, dok se za 2014.godinu oekuje rast proraunskih prihoda takoer od 6,4% odnosno iznosit e 127,6 milijardikuna. Navedeno kretanje prihoda dravnog prorauna u srednjoronom razdobljupodrazumijeva njihovo kretanje na prosjenoj razini od oko 31,1% BDP-a.

Tablica 4: Kretanje prihoda dravnog prorauna u razdoblju 2010. 2014.

(000 HRK) 2010.Plan

2011.Indeks11/10

Projekcija2012.

Indeks12/11

Projekcija2013.

Indeks13/12

Projekcija2014.

Indeks14/13

UKUPNI PRIHODI (6+7) 107.784.657 107.425.486 99,7 112.785.098 105,0 119.987.123 106,4 127.639.132 106,4

6 Prihodi poslovanja 107.466.351 107.074.216 99,6 112.517.424 105,1 119.706.734 106,4 127.336.212 106,4

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 318.306 351.270 110,4 267.675 76,2 280.390 104,8 302.920 108,0

Izvor: Ministarstvo financija

U isto vrijeme, prihodi ostalih sastavnica opeg prorauna pretpostavljaju razinu prihodaizvanproraunskih korisnika od 1,5% BDP-a odnosno jedinica lokalne i podrune(regionalne) samouprave od prosjeno 4,2% BDP-a. Iz navedenih kretanja prihoda svihnjegovih sastavnica, konsolidirani opi proraun e biljeiti prosjenu razinu prihoda od oko36% BDP-a u projekcijskom razdoblju. Iz ranijih meunarodnih usporedbi udjela prihodaopeg prorauna u BDP-u razvidno je kako Hrvatska spada u donji dio spektra u usporedbi sazemljama Europske unije te u tom smislu daljnje porezno rastereenje u budunosti trebatraiti u kombinaciji s daljnjom racionalizacijom rashodne strane prorauna.

Rashodi

U pogledu rashodne strane prorauna, valja napomenuti kako je tijekom kriznog razdoblja iutjecaja krize na smanjenje prihodne strane prorauna izvrena znaajna korekcija i narashodnoj strani prorauna uz istovremeno irenje fiskalnih neravnotea. Primjerice akopogledamo rashodnu stranu dravnog prorauna u 2008. godini zamjetno je kako je ista narazini od 118,6 milijardi kuna ime je u odnosu na godinu ranije porasla za oko 7,5 milijardikuna. Usporedimo li plan rashoda dravnoga prorauna za 2011. godinu, koji je na razini od122,3 milijarde kuna, s izvrenjem pretkrizne 2008. godine, zamijetit emo da je poveanjerashoda dravnog prorauna u tri godine na razini od 3,7 milijarde kuna ili, drugim rijeima, utri godine poveanje ukupnih rashoda prorauna je upola manje od jednogodinjeg poveanjau zadnjoj godini prije krize. Nasuprot ovome, struktura rashoda pokazuje rast odreenihkategorija rashoda na koje fiskalna politika nije mogla utjecati, a koje je morala uklopiti uukupan proraunski okvir. Na primjer, u odnosu na pretkriznu 2008. trokovi kamata e u2011. biti vei za oko 2,5 milijardi kuna, masa mirovina (unatozamrzavanju indeksacije inominalnom sniavanju mirovina po posebnim propisima) zbog porasta broja umirovljenikaza oko 2,4 milijarde kuna, a trokovi vezani uz pristupanje EU i pripreme za lanstvo u ovojgodini iznose oko 1,8 milijardi kuna.

Ovo jasno pokazuje da e se proraun i u nadolazeem razdoblju morati apsorbirati rastrashoda na koje ne moe utjecati (trokove kamata, uinak demografskih kretanja na kretanjemase mirovina i sl.) uz istovremeno potivanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i smanjivanjeudjela ukupnih rashoda u BDP-u. Kako zbog nunosti poveanja konkurentnosti hrvatskoggospodarstva, nesigurnosti na financijskom tritu, isto kao i ciljeva fiskalne politikeusmjerene na sniavanje deficita i smanjivanje fiskalnih neravnotea, povratak na trendove


21/27

21

rasta rashoda iz pretkriznog razdoblja nee biti mogu. Naime, fiskalni prostor koji se otvarakroz gospodarski oporavak i rast mora biti iskoriten za zatvaranje fiskalnih neravnotea izrazloga koji su navedeni u prethodnim poglavljima dok prostor za realnu potrebu porastapojedinih rashoda treba traiti prvenstveno u samoj njihovoj strukturi, odnosno prostor jepotrebno osigurati kroz veu efikasnost rashodne strane prorauna to se oekuje postii

provoenjem kljunih strukturnih reformi. U pogledu spomenute strukture rashodne straneprorauna, valja naglasiti kako na svega nekoliko glavnih skupina rashoda otpada najvei diorashoda dravnog prorauna.

Grafikon 8: Struktura rashoda dravnog prorauna u 2010. godini

5%5%

19%

18%

29%

7%

17%rashodi za zaposlene

mirovine

subvencije

kamate

naknade graanima i

kuanstvima u zdravstvu

materijalni rashodi

ostalo


Iz strukture rashoda dravnog prorauna razvidno je kako u 2010. na rashode za zaposlene,naknade graanima i kuanstvima te kamate otpada preko 70% ukupnih rashoda prorauna.Treba isto tako naglasiti da su to rashodi koji su utemeljeni na pravu ili su prioritetna plaanjasukladno Zakonu o proraunu te u tom smislu opisana struktura i izdvojene skupine rashodazorno ilustriraju okvire za smanjivanje ukupnih rashoda s jedne strane odnosno ukazuju naznaaj ovih pojedinih rashoda za naredna razdoblja u smislu njihove kontribucije ukupnojrazini rashoda.

Povrh toga, treba spomenuti i utjecaj pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u dijelu

participiranja u zajednikom EU proraunu to je obveza svake od zemalja lanica, a to nagodinjoj razini iznosi dodatnih oko 1% BDP-a. Navedeni rashodi, koji su u sluaju hrvatskogdravnog prorauna prisutni poevi od 2013. godine predstavljaju dodatni napor kojega jepotrebno provesti u sklopu pretpostavljene fiskalne konsolidacije i smanjenja deficitaprorauna.

Iz svega navedenoga, jasno je da u svojoj politici rashoda u narednim godinama, fiskalnapolitika mora imati za cilj daljnju racionalizaciju rashode strane prorauna uz istovremenoservisiranje najireg spektra javnih potreba u skladu sa zadaama javnih financija, ali i u istovrijeme drati smjer kontinuiranog smanjivanja fiskalnih neravnotea. U tom kontekstu odposebnog je znaaja daljnje provoenje i jaanje provoenja kljunih strukturnih reformi koje

jedino osiguravaju mogunost zadovoljenja razliitih ciljeva ranije navedenih. Kljuno mjestou takvom nastojanju ima Zakon o fiskalnoj odgovornosti kojim se jaaju odrednice fiskalne


22/27

22

odgovornosti sadrane i u okviru Zakona o proraunu, ali i uvodi po prvi put fiskalna pravilakoja je, sukladno Zakonu, potrebno zadovoljiti da bi se postigli ranije spomenuti ciljevikontinuirane fiskalne konsolidacije i posljedinog smanjivanje deficita i duga.

Zakon o fiskalnoj odgovornosti i ESA 95 metodologija

Fiskalna konsolidacija te posljedino smanjivanje deficita i javnog duga je osnovna

odrednica smjera ukupne fiskalne politike u narednom razdoblju. U tom smislu od osobite je

vanosti Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Ovim Zakonom uvode se fiskalna pravila i pravila za

jaanje fiskalne discipline koja e doprinijeti osiguranju i odravanju fiskalne discipline,

transparentnosti te srednjoronoj i dugoronoj odrivosti javnih financija. U okviru

odrednica ovog Zakona u budunosti e se utvrivati i provoditi fiskalna politika u Hrvatskoj.

U dijelu jaanja fiskalne odgovornosti ovaj Zakon nadopunjuje ili jaa odredbe Zakona o

proraunu, a posebice uvodi odgovornost svakog korisnika za stvaranje obveza iznad visine

predviene proraunom i odgovornost elnika za zakonito, namjensko i svrhovito koritenje

proraunskih sredstava te uinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskogupravljanja i kontrola.

U dijelu Zakona koji se odnosi na fiskalna pravila, Zakon navodi pravila koja je potrebno

zadovoljiti kako bi se ostvario eljeni smjer fiskalne politike. Taj smjer podrazumijeva i

smanjivanje dravne potronje te zastupljenost drave u gospodarstvu to zajedno s potrebom

eliminacije fiskalnih neravnotea stavlja posebni naglasak na konsolidaciju rashodne strane

prorauna.

Fiskalna pravila koja su definirana Zakonom o fiskalnoj odgovornosti podijeljena su na dva

dijela te bi ta pravila uvjetno mogli nazvati privremenima i trajnima. Privremeno ili prvo

pravilo koje se sukladno Zakonu treba zadovoljiti odnosi se na smanjivanje rashoda iskazanihudjelom u BDP-u za najmanje 1 postotni bod godinje i to do trenutka postizanja primarnog

salda opeg prorauna na razini nula ili u pozitivnom iznosu i to u nominalnim terminima.

Drugo, ili uvjetno nazvano, trajno pravilo poinje od trenutka kada je prvo pravilo

zadovoljeno, a odnosi se na odravanje nultog ili pozitivnog cikliki prilagoenog primarnog

salda opeg prorauna. Primarni saldo predstavlja razliku prihoda i rashoda bez kamata, a

obuhvat opeg prorauna i nain izrauna agregata za potrebe ovih pravila utemeljen je na

ESA 95 metodologiji Europske unije.

Kada govorimo o obuhvatu navedene metodologije EU-a tada govorimo o jednoobrazno

propisanim pravilima za razvrstavanje institucionalnih jedinica cijelog gospodarstva po

sektorima od kojih je jedan i sektor ope drave. Kada pak govorimo o samim fiskalnimagregatima sukladno navedenoj metodologiji tada u pravilu govorimo o pravilima kojima

navedena metodologija definira obuhvat prihodne i rashodne strane prorauna ope drave

pa time i fiskalnih salda.

Postoje odreene razlike ESA 95 metodologije i metodologije raunskoga plana u pogledu

definiranja prihoda i rashoda. Naime, osnovna razlika na prihodnoj strani je injenica da

metodologija raunskoga plana primitke od prodaje nefinancijske imovine tretira kao

integralni dio prihoda dok ESA 95 metodologija iste tretira kao odbitnu stavku rashodne

strane prorauna. Osnovne razlike na rashodnoj strani mogle bi se sumirati u nekoliko

glavnih injenica, a ukljuuju drugaiji tretman plaanja po jamstvima koja su sukladno

nacionalnoj metodologiji, jednako kao i eventualni povrati po istoj osnovi, klasificirani uokviru transakcija u financijskoj imovini te stoga ne sainjavaju dio rashodne strane


23/27

23

prorauna niti su sadrani u fiskalnome saldu, dok su sukladno ESA 95 metodologiji sastavni

dio rashoda odnosno prihoda. Zatim, rashodna strana prorauna sukladno ESA 95

metodologiji sadri neto transakcije u nefinancijskoj imovini kao svoj integralni dio dok

nacionalna metodologija stjecanje nefinancijske imovine klasificira u rashode, a prodaju iste

u proraunske prihode kako je ranije navedeno. Na kraju, plaanja koja se vre na ime

povrata duga umirovljenicima se sukladno ocjeni Eurostata klasificiraju kao integralni diorashodne strane opeg prorauna i to na novanoj osnovi, dok u nacionalnoj metodologiji ovi

rashodi ne spadaju u obuhvat opeg prorauna.

Tablica 5: Kretanje prihoda, rashoda i fiskalnih salda opeg prorauna u razdoblju 2012. -

2014. ESA 95 metodologija

KONSOLIDIRANA OPA DRAVA (000 HRK) 2010.an

2011.ro e c a

2012.ro e c a

2013.ro e c a

2014.

Ukupni prihodi 123.731.455 123.361.567 129.473.026 137.483.695 145.887.227

% BDP-a 37,0 35,5 35,6 35,8 35,6

Ukupni rashodi 140.133.814 142.267.472 144.448.253 147.970.213 153.459.800

% BDP-a 41,9 40,9 39,7 38,5 37,5

od toga: kamate 6.623.125 7.515.265 9.587.335 10.853.810 11.859.812

% BDP-a 2,0 2,2 2,6 2,8 2,9

Ukupni manjak/viak -16.402.359 -18.905.904 -14.975.227 -10.486.518 -7.572.574

% BDP-a -4,9 -5,4 -4,1 -2,7 -1,8

Primarni manjak/viak -9.779.234 -11.390.639 -5.387.892 367.292 4.287.238

% BDP-a -2,9 -3,3 -1,5 0,1 1,0


U prethodnoj tablici je zamjetno da se rashodi opeg prorauna prema ESA 95 metodologiji

kontinuirano smanjuju iskazano udjelom u BDP-u te je razvidno zadovoljavanje fiskalnog

pravila definiranog Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, jednako kao i u sluaju metodologije

raunskoga plana. Takoer, zamjetna je i promjena trenda primarnoga salda koji iz

negativnih iznosa prerasta u primarni viak ve2013. godine. Snana fiskalna konsolidacija

koja dovodi do takvog primarnog salda u 2013. godini je osnova eliminiranja fiskalnih

neravnotea. Za navedenu konsolidaciju vana je primjena restriktivnog fiskalnog pravila o

smanjenju udjela rashoda za najmanje jedan postotni bod godinje te je nastavak smjera

fiskalne politike koji bi isti trend nastavio i u 2014. godini od iznimnog znaaja za jo bre

zatvaranje ukupnoga deficita i jai zaokret u trendovima javnoga duga.

Temeljeno na opisanome, projekcije za naredno trogodinje razdoblje ukazuju na razinurashoda dravnog prorauna od 125 milijardi kuna u 2012. ili meugodinji porast od 2,2%,zatim 128,8 milijardi kuna u 2013. ili meugodinji porast od 3,0% te 134,4 milijardi kuna u2014. godini to predstavlja meugodinji porast od 4,3%. S druge strane, kroz projekcijskorazdoblje, rashodi dravnog prorauna e dati znaajni doprinos zadovoljavanju fiskalnogpravila, odnosno smanjivanju rashoda opeg prorauna izraeno udjelom u BDP-u zanajmanje 1 postotni bod godinje, smanjujui se s razine 34,4% BDP-a u 2012. na 32,8%BDP-a u 2014. godini.


24/27

24

Tablica 6: Kretanje rashoda dravnog prorauna u razdoblju 2010. 2014.

(000 HRK) 2010.Plan

2011.Indeks11/10

Projekcija2012.

Indeks12/11

Projekcija2013.

Indeks13/12

Projekcija2014.

Indeks14/13

UKUPNI RASHODI (3+4) 121.874.004 122.311.297 100,4 125.022.650 102,2 128.834.576 103,0 134.372.677 104,3

3 Rashodi poslovanja 120.323.332 120.226.672 99,9 123.657.026 102,9 127.681.533 103,3 133.269.197 104,4

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.550.672 2.084.626 134,4 1.365.624 65,5 1.153.043 84,4 1.103.480 95,7


Navedenom zadovoljavanju fiskalnoga pravila, svoj e doprinos dati i ostale sastavnice opegprorauna. Naime, u projekcijskom razdoblju izvanproraunski korisnici e smanjiti udiosvojih rashoda s 1,7% BDP-a u 2012. na 1,6% BDP-a u 2014. godini. U isto vrijeme,projekcije ukazuju na smanjivanje udjela rashoda u BDP-u jedinica lokalne i podrune(regionalne) samouprave s razine 4,4% BDP-a u 2012. na 4,2% BDP-a u 2014. godini.

Ukupni manjak/viak

Temeljeno na opisanim kretanjima prihoda i rashoda svih sastavnica opeg prorauna usrednjoronom razdoblju, opi proraun e biljeiti kontinuirano smanjivanje svojega manjkas projiciranih 3,8% BDP-a u 2012. na 2,6% BDP-a u 2013. te 1,8% BDP-a u 2014. godini.

Tablica 7: Kretanje prihoda, rashoda i fiskalnih salda opeg prorauna u razdoblju 2010. -

2014. metodologija raunskoga plana

(000 HRK) 2010.Plan2011.

Projekcija2012.

Projekcija2013.

Projekcija2014.

DR AVNI PRORA UNUkupni prihodi 107.784.657 107.425.486 112.785.098 119.987.123 127.639.132

% BDP-a 32,2 30,9 31,0 31,3 31,2

Ukupni rashodi 121.778.233 122.311.297 125.022.650 128.834.576 134.372.677% BDP-a 36,4 35,2 34,4 33,6 32,8

Ukupni manjak/viak -13.993.576 -14.885.811 -12.237.551 -8.847.452 -6.733.544

% BDP-a -4,2 -4,3 -3,4 -2,3 -1,6

IZVANPRORA UNSKI KORISNICIUkupni prihodi 5.068.135 5.251.223 5.587.507 5.899.020 6.238.953

% BDP-a 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5

Ukupni rashodi 5.525.354 6.720.340 6.353.201 6.483.944 6.614.314

% BDP-a 1,7 1,9 1,7 1,7 1,6

Ukupni manjak/viak -457.219 -1.469.117 -765.694 -584.924 -375.361

% BDP-a -0,1 -0,4 -0,2 -0,2 -0,1

LOKALNA DR AVAUkupni prihodi 15.494.293 15.131.120 15.470.287 16.139.751 16.933.244

% BDP-a 4,6 4,4 4,3 4,2 4,1

Ukupni rashodi 15.526.594 15.862.096 16.122.269 16.679.199 17.246.913

% BDP-a 4,6 4,6 4,4 4,3 4,2 Ukupni manjak/viak -32.301 -730.976 -651.982 -539.447 -313.668

% BDP-a 0,0 -0,2 -0,2 -0,1 -0,1

KONSOLIDIRANA OP A DR AVAUkupni prihodi 124.509.879 124.147.887 130.184.409 138.244.976 146.691.023

% BDP-a 37,2 35,7 35,8 36,0 35,8

Ukupni rashodi 138.992.975 141.233.791 143.839.636 148.216.799 154.113.596

% BDP-a 41,5 40,6 39,6 38,6 37,6

od toga: kamate 6.623.125 7.515.265 9.587.335 10.853.810 11.859.812

% BDP-a 2,0 2,2 2,6 2,8 2,9

Ukupni manjak/viak -14.483.096 -17.085.904 -13.655.227 -9.971.823 -7.422.574% BDP-a -4,3 -4,9 -3,8 -2,6 -1,8

Primarni manjak/viak -7.859.971 -9.570.639 -4.067.892 881.987 4.437.238% BDP-a -2,3 -2,8 -1,1 0,2 1,1



25/27

25

Osim smanjivanja ukupnog deficita, poveanje odrivosti javnih financija se u narednomtrogodinjem razdoblju ogleda i u snanoj prilagodbi primarnog deficita i njegovom prelaskuu zonu suficita u 2013. godini. Primarni manjak ili viak predstavlja mjeru fiskalnoga saldakoja jest razlika ukupnih prihoda s jedne te rashoda bez kamata s druge strane ili drugimrijeima primarni deficit je jednak ukupnom deficitu umanjenom za trokove kamata.

Dosezanje primarnog suficita u 2013. implicira i znaajne pozitivne uinke na javni dug.Zakon o fiskalnoj odgovornosti dozvoljava da, nakon to se postigne primarni suficit,odreivanje visine ukupnih rashoda moe proizai iz analize cikliki prilagoenog primarnogsuficita. Meutim, upravo zbog vanosti jaanja stabilnosti i odrivosti javnih financija ipotrebe za stabiliziranjem javnog duga smatramo da se i u godini koja slijedi nakonostvarivanja primarnog suficita, to je po naim projekcijama 2014. godina, treba nastavitiprovoditi pravilo sniavanja udjela ukupnih rashoda u BDP-u za jedan postotni bod. Ovakavpristup koji je restriktivniji od samih zahtijeva Zakona o fiskalnoj odgovornosti bi dodatnopridonio vjerodostojnost fiskalne politike.

Financiranje i javni dug

Dravni proraun ini najvei dio ukupnog prorauna ope drave kako u iznosima prihoda irashoda tako i u iznosima deficita te u iznosima ukupnih otplata javnog duga. U tom smislu, inajvei dio ukupnih potreba za financiranjem u nadolazeem razdoblju odnosi se upravo nadravni proraun. Tako e se, temeljem kretanja salda dravnoga prorauna i njegovih otplatau nadolazeem srednjoronom razdoblju, ali i transakcija u financijskoj imovini (to ukljuujei privatizaciju), primici od financijske imovine i zaduivanja kretati od projicirane razine od21,8 milijardi kuna u 2012. godini do 22,1 milijardu kuna u 2014. godini.

Kako je jedan od bitnih ciljeva fiskalne politike u nadolazeem srednjoronom razdobljustabiliziranje i otpoinjanje sniavanja udjela javnog duga u BDP-u, u nadolazeem se

razdoblju predvia i koritenje nedunikih instrumenata za financiranje javnog duga uprvom redu prihoda od prodaje dionica i udjela. Sukladno Programu gospodarskog oporavka ipotrebi poveanja uinkovitosti cjelokupnog gospodarstva kroz smanjivanje utjecaja dravena poduzetniku aktivnost, planira se i ostvarivanje prihoda od prodaje dravne imovine. Ovo

je takoer sukladno uspostavljanju jedinstvene Agencije za upravljanje dravnom imovinom ioekivanoj veoj uinkovitosti u upravljanju dravnom imovinom.


26/27

26

Tablica 8: Financiranje ukupnog manjka opeg prorauna u razdoblju 2010. 2014.

(000 HRK) 2010.an

2011.ro e c a2012.

ro e c a2013.

ro e c a2014.

DR AVNI PRORA UN

1 Ukupni manjak 13.993.576 14.885.811 12.237.551 8.847.452 6.733.544

2 Ukupne otplate 18.708.334 9.949.256 8.354.793 12.948.454 14.534.042

3 Izdaci za financijsku imovinu 2.171.853 1.791.837 1.215.262 1.105.443 856.543

4 Promjena novca i depozita 569.430 -2.152.002 0 0 0

4=1+2+3+4 UKUPNA POTREBA ZAFINANCIRANJEM 35.443.193 24.474.902 21.807.606 22.901.350 22.124.130 od ega: Primici od prodaje dionica i

udjela 7.345 0 1.000.000 1.000.000 1.000.000

IZVANPRORA UNSKI KORISNICI

1 Ukupni manjak 457.219 1.469.117 765.694 584.924 375.361

2 Ukupne otplate 478.995 713.357 1.379.763 938.905 788.898

3 Izdaci za financijsku imovinu 284.600 105.600 71.000 79.000 99.000

4 Promjena novca i depozita 728.406 723.647 663.634 677.771 730.919


udjela 126.387 423.731 185.012 72.940 92.074

LOKALNA DR AVA

1 Ukupni manjak 32.301 730.976 651.982 539.447 313.668

2 Ukupne otplate 376.937 253.193 274.693 286.693 301.693

3 Izdaci za financijsku imovinu 85.928 153.620 160.500 170.500 170.500

4 Promjena novca i depozita -172.226 -89.518 5.000 -10.000 0

4=1+2+3+4 UKUPNA POTREBA ZAFINANCIRANJEM 322.940 1.048.271 1.092.175 986.640 785.862 od ega: Primici od prodaje dionica i

udjela 12.020 16.700 16.700 16.700 14.700

OP A DR AVA1 Ukupni manjak 14.483.096 17.085.904 13.655.227 9.971.823 7.422.574

2 Ukupne otplate 19.564.266 10.915.806 10.009.248 14.174.052 15.624.633

3 Izdaci za financijsku imovinu 2.542.381 2.051.057 1.446.762 1.354.943 1.126.043

4 Promjena novca i depozita 1.382.073 -1.517.873 668.633 667.771 730.919


udjela 145.752 440.431 1.201.712 1.089.640 1.106.774


Nain financiranja proraunskih potreba u nadolazeem razdoblju odvijat e se sukladno

okolnostima na financijskom tritu, a imajui u vidu ciljeve Strategije upravljanja javnimdugom ije ostvarenje zahtijeva produljenje prosjene ronosti dospijea, smanjenje udjelakratkoronog duga u ukupnom iznosu duga, uvoenje mehanizama zatite od valutnog rizikate razvoj krivulje prinosa na domaem i vanjskim tritima.

Glavnina dospijea obveza u razdoblju 2012. 2014. odnosi se na etiri dospijea obveznica,pri emu su tri domaa, a jedno inozemno. Od domaih obveznica dvije su denominirane ueurima, prva u iznosu od 500 milijuna eura, a druga u iznosu od 650 milijuna eura, dok jetrea obveznica denominirana u kunama u iznosu od 4,0 milijarde. Inozemno dospijeeodnosi se na euroobveznicu u iznosu od 500 milijuna eura koja dospijeva u 2013. godini. Sobzirom da u nadolazeem razdoblju dospijeima dominira domai dug za oekivati je da e

se njegovo refinanciranje obaviti kombinacijom zaduenja na domaem i inozemnom trituovisno o prevladavajuim trinim uvjetima u trenutku dospijea.


27/27

Za oekivati je da e se u nadolazeem razdoblju dio potreba financiranja namiriti i krozdaljnju suradnju s meunarodnim financijskim institucijama dok e lanstvo Hrvatske u EUotvoriti linije financiranja kroz Europsku investicijsku banku.

Projekcije kretanja javnog duga pokazuju da e se trend rasta javnog duga stabilizirati u 2013.

godini nakon ega se oekuje pad njegova udjela u BDP-u. U sluaju ostvarivanja veihnedunikih prihoda financiranja (veih prihoda od prodaje dionica, udjela i dravne imovine)od onih koji su sadrani u projekcijama financiranja, mogue je oekivati i neto brustabilizaciju rasta javnog duga.

Treba takoer imati na umu da je kretanje udjela javnog duga u BDP-u rezultat odnosaizmeu realne kamatne stope i stope rasta. U pretkriznom razdoblju stabilnom omjeru javnogduga i BDP-a pridonosio je i povoljan odnos realne stope rasta i realne kamate. Upravo izistog razloga, u razdoblju pada ekonomske aktivnosti i negativnih stopa rasta uz istovremenirast realnih kamatnih stopa, biljei se relativno brz rast omjera javnog duga i BDP-a.

Tablica 9: Projekcija kretanja i struktura javnog duga u razdoblju 2010. - 2014.

% BDP-a 2010. 2011.* 2012.* 2013.* 2014.*

Javni dug 41,2 47,5 49,2 49,3 48,1

Inozemni 14,5 16,7 18,4 19,6 19,5

Domai 26,7 30,7 30,9 29,7 28,6

* projekcija ukljuuje preuzimanje duga brodogradnje


Kretanje ukupne razine javnog duga u najuoj je vezi s makroekonomskim projekcijama te spretpostavkama i rezultatima provoenja fiskalne politike, pa je stoga suoeno i s odreenimrizicima. Uzevi u obzir injenicu da je visok udio duga denominiran u stranoj valuti,

jednokratna vea promjena teaja, odnosno deprecijacija domae valute, posebno prema euru,ostvarila bi znaajne utjecaje na razinu javnog duga u srednjoronom razdoblju. Osimnavedenog, u sluaju produljenja negativnih kretanja u gospodarstvu odnosno ponovnogizbijanja krize dolo bi do negativnih utjecaja na razinu proraunskih prihoda i poveanjaopasnosti ostvarenja veeg fiskalnog deficita od planiranog, to bi zahtijevalo dodatnofinanciranje koje se mora ostvariti novim zaduivanjem.

Stoga je, jo jednom, bitno napomenuti nunost provoenja fiskalne konsolidacije orijentiraneprvenstveno na rashodnu stranu prorauna koja e rezultirati smanjivanjem deficita testabilizacijom i smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u, kako bi se u sluaju iznenadnihekonomskih okova, odnosno materijaliziranja potencijalnih rizika omoguio dodatan prostorza reakciju fiskalne politike i ublaavanje navedenih okova.

Documents

Smjernice Ekonomske i Fiskalne Politike