Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance ...trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2018/august/tradoc_157251.pdf · u rujnu 2010., a na njemu su sudjelovali i Brazil, Malezija

Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja DRUGO IZDANJE

Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za

odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima

pogođenih i visokorizičnih područja ©//OECD BOLJE POLITIKE ZA BOLJI ŽIVOT

Ovim dokumentom i svim zemljovidima koji se u njemu nalaze ne dovode se u pitanje

status ili suverenitet bilo kojeg državnog područja, utvrđene međunarodne granice i ime

bilo kojeg državnog područja, grada ili područja.

Ovu publikaciju navodite na sljedeći način:

OECD (2013.) Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih područja: 2. izdanje, OECD Publishing.

http://dx.doi.org/10.17S7/97S92641S5050-en

ISBN 978-92-64-18501-2 (print)

ISBN 978-92-64-18505-0 (PDF)

Fotografije: Naslovna stranica © Hemera/Thinkstock.

Ispravci objavljenih publikacija OECD-a mogu se pronaći na internetu na sljedećoj adresi:

www.oecd.org/publishing/corrigenda. Drugo izdanje studeni 2012. © OECD 2013.

OECD-ove sadržaje možete umnožavati, preuzimati ili tiskati za vlastitu upotrebu, a dijelove OECD-ovih publikacija, baza podataka i

multimedijskih proizvoda možete uključiti u vlastite dokumente, prezentacije, blogove, web-mjesta i obrazovne materijale pod

uvjetom da na odgovarajući način navedete OECD kao izvor i vlasnika autorskog prava. Sve zahtjeve za javnu i komercijalnu

upotrebu te prava prevođenja uputite na adresu [email protected]. Zahtjevi za dozvolu umnožavanja dijelova ovog materijala za

javnu ili komercijalnu upotrebu trebaju se uputiti izravno Centru za prijenos autorskih prava (CCC) na adresu [email protected] ili

Centre français d'exploitation du droit de copie (CFC) na adresu [email protected].

PREDGOVOR

SMJERNICE OECD-a O DUŽNOJ PAŽNJI ZA ODGOVORNE LANCE OPSKRBE MINERALIMA IZ SUKOBIMA POGOĐENIH... © OECD 2013. 3

Predgovor

Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima

pogođenih i visokorizičnih područja („Smjernice”) prvi su primjer suradničke inicijative o

odgovornom upravljanju lancem opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i

visokorizičnih područja, koju podupiru vlade i koja uključuje više dionika. Cilj je Smjernica

pomoći društvima da poštuju ljudska prava i da svojim praksama nabavljanja minerala

spriječe pridonošenje sukobima. Smjernicama se isto tako nastoji potaknuti

transparentnost lanaca opskrbe mineralima i održivo sudjelovanje korporacija u sektoru

minerala kako bi se omogućilo zemljama da ostvaruju korist od svojih mineralnih resursa i

spriječilo da vađenje minerala i trgovina njima postanu izvor sukoba, kršenja ljudskih prava

i nesigurnosti. U Smjernicama OECD-a, zajedno s njihovom Dopunom o kositru, tantalu i

volframu te Dopunom o zlatu, društvima se daje ukupan pregled načina na koje mogu

odgovorno nabavljati minerale radi trgovine mineralima kako bi promicali mir i razvoj, a ne

sukobe.

Smjernice su razvijene u okviru postupka koji uključuje više dionika uz predano

sudjelovanje OECD-a i jedanaest zemalja sudionica Međunarodne konferencije o regiji

Velikih jezera (Angola, Burundi, Srednjoafrička Republika, Republika Kongo, Demokratska

Republika Kongo, Kenija, Ruanda, Sudan, Tanzanija, Uganda i Zambija), predstavnika

industrije, civilnog društva te skupine stručnjaka Ujedinjenih naroda o Demokratskoj

Republici Kongu. Radi razvoja Smjernica i njihovih dviju dopuna održano je pet

savjetovanja sa zainteresiranim dionicima, od kojih su četiri održana u Parizu u

prosincu 2009., travnju 2010. te u svibnju i studenome 2011. Zajedničko savjetovanje

Međunarodne konferencije o regiji Velikih jezera (ICGLR) i OECD-a održano je u Nairobiju

u rujnu 2010., a na njemu su sudjelovali i Brazil, Malezija i Južna Afrika. Rezultat je toga

da su Smjernice usmjerene na praksu, uz naglasak na suradničkim i konstruktivnim

pristupima složenim izazovima.

U Rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1952 (2010.) [S/RES/1952(2010)]

podržava se primjena preporuka o dužnoj pažnji koje su navedene u završnom izvješću

skupine stručnjaka Ujedinjenih naroda o Demokratskoj Republici Kongu i koje su

oblikovane tako da budu usklađene sa Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji.

Smjernice su odobrili Odbor za ulaganja OECD-a i Odbor za razvojnu pomoć OECD-

a, a podržalo ih je jedanaest država članica Međunarodne konferencije o regiji Velikih

jezera (ICGLR) u Deklaraciji iz Lusake donesenoj 15. prosinca 2010. Vijeće je Preporuku

OECD-a za Smjernice o dužnoj pažnji donijelo na ministarskoj razini 25. svibnja 2011. te ju

je naknadno izmijenilo 17. srpnja 2012. kako bi se uključilo upućivanje na Dopunu o zlatu.

Iako nije zakonski obvezujuća, u Preporuci se odražavaju zajedničko stajalište i politička

obveza članica OECD-a i nečlanica koje je prihvaćaju.

PREDGOVOR

4 SMJERNICE OECD-a O DUŽNOJ PAŽNJI ZA ODGOVORNE LANCE OPSKRBE MINERALIMA IZ SUKOBIMA POGOĐENIH... © OECD 2013.

SADRŽAJ


Sadržaj

Preporuka Vijeća za Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne

lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja 7

Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe

mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja

11

Uvod 12

Što je dužna pažnja u lancu opskrbe mineralima i zašto je potrebna?

13

Tko bi trebao postupati s dužnom pažnjom?

15

Struktura Smjernica 16

Priroda Smjernica 16

Prilog I. Okvir od pet koraka za dužnu pažnju utemeljenu na rizicima u

lancu opskrbe mineralima

17

Prilog II. Politika uzornog lanca opskrbe za odgovoran globalni lanac

opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja

20

Prilog III. Predložene mjere za ublažavanje rizika i pokazatelji za

mjerenje napretka 25

Dopuna o kositru, tantalu i volframu 31

Područje primjene i definicije

32

Upozorenja kojima se pokreće primjena ove Dopune 33

KORAK 1.: Uspostava snažnih sustava upravljanja u društvima

36

KORAK 2.: Utvrđivanje i procjena rizika u lancu opskrbe 41

KORAK 3.: Oblikovanje i provedba strategije za odgovor na utvrđene

rizike 44

KORAK 4.: Revizija praksi dužne pažnje u talionicama/rafinerijama koju

obavlja neovisna treća strana

47

KORAK 5.: Godišnje izvješćivanje o dužnoj pažnji u lancu opskrbe

52

PREPORUKA VIJEĆA ZA SMJERNICE O DUŽNOJ PAŽNJI ZA ODGOVORNE LANCE OPSKRBE...


Dodatak. Smjernica za procjenu rizika društva na početku lanca opskrbe

54

Dopuna o zlatu 61

Uvod i područje primjene 62

Definicije 65

KORAK 1.: Uspostava snažnih sustava upravljanja u društvima

72

KORAK 2.: Utvrđivanje i procjena rizika u lancu opskrbe 78

KORAK 3.: Oblikovanje i provedba strategije za odgovor na utvrđene

rizike 99 KORAK 4.: Revizija praksi dužne pažnje u talionicama koju

obavlja neovisna treća strana

106

KORAK 5.: Godišnje izvješćivanje o dužnoj pažnji u lancu opskrbe

111

Dodatak Predložene mjere za stvaranje gospodarskih i razvojnih prilika za

rudare obrtnike i rudare na malo 114

Slika

Rizici u lancu opskrbe kositrom, tantalom i volframom iz sukobima

pogođenih i visokorizičnih područja

35

Rizici u lancu opskrbe zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja

71



Preporuka Vijeća za Smjernice

o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe

mineralima iz sukobima pogođenih

i visokorizičnih područja1

Kako je izmijenjena 17. srpnja 2012.

VIJEĆE,

uzimajući u obzir članak 5. točku (b) Konvencije o Organizaciji za ekonomsku

suradnju i razvoj od 14. prosinca 1960.,

uzimajući u obzir Smjernice za multinacionalna poduzeća, koje su dio Deklaracije o

međunarodnim ulaganjima i multinacionalnim poduzećima,

podsjećajući da je zajednički cilj vlada koje preporučuju poštovanje Smjernica za

multinacionalna poduzeća i razvojne zajednice promicanje načela i normi odgovornog

poslovanja,

primjećujući da se odgovorno nabavljanje minerala sastoji od razvojne i poslovne

dimenzije,

uzimajući u obzir Politički okvir za ulaganja donesen 2006., kojim se nastoje

pokrenuti privatna ulaganja tako da se podupiru stalan gospodarski rast i održivi razvoj,

podsjećajući na rad Odbora za razvojnu pomoć u području međunarodne intervencije

u nestabilnim zemljama, čiji je cilj izbjegavanje negativnih posljedica tijekom intervencije

na nestabilnim i sukobom pogođenim područjima, uključujući1

Načela primjerene međunarodne intervencije u ranjivim državama i u situacijama ranjivosti

koja su podržana na sastanku na visokoj razini Odbora održanom 3. i 4. travnja 2007.,

podsjećajući na rad međunarodne zajednice na suradnji u borbi protiv korupcije,

uključujući putem Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih javnih

dužnosnika u međunarodnim poslovnim transakcijama i Konvencije Ujedinjenih naroda

protiv korupcije,

1 Brazil je u trenutku donošenja izjavio sljedeće: „Prihvaćajući trenutačnu Preporuku Brazil

je svjestan da su Smjernice o dužnoj pažnji razvijene na temelju iskustva iz regije

Velikih jezera u Africi. Brazil smatra da bi društva pri određivanju mogu li se neka druga

područja na kojima djeluju mogla smatrati sukobima pogođenim ili visokorizičnim

područjima trebala uzeti u obzir mjerodavne odluke Ujedinjenih naroda, uključujući

rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.”



imajući na umu da vlade, međunarodne organizacije i društva mogu iskoristiti vlastite

sposobnosti i uloge kako bi pomogle osigurati da trgovanje prirodnim resursima i ulaganja

u njih koriste široj zajednici,

uzimajući u obzir rad međunarodne zajednice, posebno Međunarodnu konferenciju o

regiji Velikih jezera, na borbi protiv nezakonitog iskorištavanja prirodnih resursa na

sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima,

imajući na umu da se prirodni mineralni resursi znatno iskorištavaju na sukobima

pogođenim i visokorizičnim područjima te da društvima koja nabavljaju minerale iz tih

područja ili ondje izravno djeluju prijeti veći rizik od toga da pridonose sukobima,

primjećujući da je postupanje s dužnom pažnjom za odgovorne lance opskrbe

mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja trajan, proaktivan i reaktivan

proces kojim društva mogu osigurati da poštuju ljudska prava i ne pridonose sukobima,

uzimajući u obzir Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe

mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (dalje u tekstu „Smjernice”),

koje su razvijene u suradnji s Međunarodnom konferencijom o regiji Velikih jezera i koje su

odobrili Odbor za ulaganja i Odbor za razvojnu pomoć,

uzimajući u obzir Dopunu o kositru, tantalu i volframu te Dopunu o zlatu, koje su

sastavni dio Smjernica, i primjećujući da se u budućnosti u Smjernice mogu uključiti i

dopune o drugim mineralima,

primjećujući da se u ovim Smjernicama navode koraci koje bi društva trebala

poduzeti kako bi utvrdila i riješila stvarne ili moguće rizike radi sprječavanja ili ublažavanja

štetnih posljedica povezanih s njihovim aktivnostima ili odnosima, istodobno imajući na

umu da je potrebna fleksibilnost pri primjeni Smjernica ovisno o pojedinačnim okolnostima i

čimbenicima, kao što su veličina poduzeća, lokacija njegovih aktivnosti, situacija u

pojedinoj zemlji, sektor i priroda predmetnih proizvoda ili usluga,

imajući na umu da se teška kršenja prava povezana s vađenjem, prijevozom ili

trgovinom minerala navedena u Prilogu II. ovoj Preporuci ne bi trebala tolerirati, posebno

kad su počinjena protiv žena i djece,

na prijedlog Odbora za ulaganja u proširenoj sjednici (uključujući nečlanice koje

prihvaćaju Deklaraciju o međunarodnim ulaganjima i multinacionalnim poduzećima) i

Odbora za razvojnu pomoć,

PREPORUČUJE da se članice i nečlanice koje prihvaćaju Deklaraciju o

međunarodnim ulaganjima i multinacionalnim poduzećima aktivno zalažu da društva koja

djeluju na njihovu državnom području ili iz njega i koja nabavljaju minerale iz sukobima

pogođenih ili visokorizičnih područja poštuju Smjernice kako bi osigurali poštovanje

ljudskih prava, izbjegli pridonošenje sukobima i uspješno pridonijeli održivom, pravičnom i

uspješnom razvoju,

PREPORUČUJE posebno da članice i nečlanice koje prihvaćaju Deklaraciju o

međunarodnim ulaganjima i multinacionalnim poduzećima poduzmu mjere kojima će

aktivno podupirati uključivanje Okvira od pet koraka za dužnu pažnju utemeljenu na



rizicima u lancu opskrbe mineralima u sustave upravljanja poduzećima, uzimajući u obzir

politiku uzornog lanca opskrbe opisanu u prilozima I. i II. ovoj Preporuci koji su njezin

sastavni dio,

PREPORUČUJE da članice i nečlanice koje prihvaćaju Deklaraciju o međunarodnim

ulaganjima i multinacionalnim poduzećima uz potporu OECD-a, koja obuhvaća i njegove

aktivnosti u suradnji s Ujedinjenim narodima i međunarodnim razvojnim organizacijama,

osiguraju da se Smjernice učine dostupnima na što većem području i da ih aktivno

upotrebljavaju ostali dionici, uključujući profesionalna udruženja, financijske institucije i

organizacije civilnog društva,

POZIVA ostale nečlanice da uzmu u obzir i prihvate trenutačnu Preporuku,

UPUĆUJE Odbor za ulaganja i Odbor za razvojnu pomoć da prate provedbu

Preporuke i da izvijeste Vijeće najkasnije tri godine nakon njezina donošenja i nakon toga,

ako je potrebno.

10


mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja © OECD

2013.

Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za

odgovorne lance opskrbe mineralima iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja

SMJERNICE OECD-a O DUŽNOJ PAŽNJI ZA ODGOVORNE LANCE OPSKRBE


Uvod

Društva koja se bave rudarenjem i trgovinom minerala imaju mogućnost ostvarivati dobit, rast i

napredak, osiguravati sredstva za život i poticati lokalni razvoj na sukobima pogođenim i

visokorizičnim područjima. No u takvim situacijama društva ujedno mogu biti izložena riziku da će

pridonijeti značajnim štetnim posljedicama ili da budu povezana s njima, uključujući teška kršenja

ljudskih prava i sukobe.

U ovim Smjernicama donosi se okvir za detaljnu dužnu pažnju kao temelj za odgovorno

upravljanje globalnim lancem opskrbe kositrom, tantalom, volframom, njihovim rudama i mineralnim

derivatima te zlatom (dalje u tekstu „minerali”)1. Svrha je ovih Smjernica pomoći društvima da

poštuju ljudska prava i spriječe svoje pridonošenje sukobima svojim odlukama o nabavljanju,

uključujući odabirom svojih dobavljača. Time će ove Smjernice pomoći društvima da pridonesu

održivom razvoju i da odgovorno nabavljaju minerale iz sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja, istodobno stvarajući uvjete koji će omogućiti konstruktivnu suradnju s dobavljačima. Ove

bi Smjernice trebale poslužiti kao zajednička orijentacijska točka svim dobavljačima i ostalim

dionicima u lancu opskrbe mineralima i za sve programe koji bi se mogli razviti u okviru industrije, a

cilj im je pojasniti očekivanja o prirodi odgovornog upravljanja lancem opskrbe mineralima iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

Smjernice su nastale zahvaljujući inicijativi za suradnju vlada, međunarodnih organizacija,

industrije i civilnog društva u promicanju odgovornosti i transparentnosti u lancu opskrbe

mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. 2

Sukobima pogođena i visokorizična područja

Sukobima pogođena i visokorizična područja obilježavaju prisutnost oružanog

sukoba, raširenog nasilja ili ostalih rizika od nastajanja opasnosti za ljude. Oružani

sukob može poprimiti različite oblike, kao što su međunarodni ili nemeđunarodni

sukob, može uključivati dvije države ili više njih ili može obuhvaćati oslobodilačke

ratove, pobune, građanske ratove itd. Visokorizična područja mogu uključivati

područja političke nestabilnosti ili represije, nemoći institucija, nesigurnosti,

urušavanja građanske infrastrukture i raširenog nasilja. Na tim su područjima često

prisutna znatna kršenja ljudskih prava i povrede nacionalnog ili međunarodnog

2 Metali za koje se razumno može pretpostaviti da su reciklirani ne ulaze u područje primjene ovih

Smjernica. Reciklirani su metali proizvodi preuzeti od krajnjeg korisnika ili nakon korištenja ili

otpad obrađenih metala koji nastaje tijekom izrade proizvoda. Reciklirani metali uključuju

suvišne, zastarjele, neispravne i otpadne metalne materijale koji sadržavaju rafinirane ili

obrađene metale primjerene za recikliranje u proizvodnji kositra, tantala, volframa i/ili zlata.

Djelomično obrađeni i neobrađeni minerali ili minerali koji su nusproizvod druge rude ne

smatraju se recikliranim metalima.



prava.

Što je dužna pažnja u lancu opskrbe mineralima i zašto

je potrebna?

Postupanje s dužnom pažnjom trajan je, proaktivan i reaktivan proces kojim društva

mogu osigurati da poštuju ljudska prava i ne pridonose sukobima3. Zahvaljujući dužnoj

pažnji društva mogu i osigurati da se pridržavaju međunarodnog prava i domaćih zakona,

uključujući one koji uređuju nezakonitu trgovinu mineralima i sankcije Ujedinjenih naroda.

Dužna pažnja utemeljena na riziku odnosi se na korake koje bi društva trebala poduzeti

kako bi utvrdila i riješila stvarne ili moguće rizike radi sprječavanja ili ublažavanja štetnih

posljedica povezanih s njihovim aktivnostima ili odlukama o nabavljanju.

Za potrebe ovih Smjernica „rizici” se definiraju u odnosu na moguće štetne posljedice

poslovanja društva, koje proizlaze iz vlastitih aktivnosti društva ili njegovih odnosa s trećim

stranama, uključujući dobavljače i ostale subjekte u lancu opskrbe. Štetne posljedice mogu

uključivati štetu za ljude (tj. vanjske posljedice), štetu za ugled ili pravnu odgovornost

društva (tj. unutarnje posljedice) ili oboje. Takve unutarnje i vanjske posljedice često su

međusobno povezane jer je vanjska šteta obično popraćena štetom za ugled ili izloženošću

pravnoj odgovornosti.

Društvo procjenjuje rizike utvrđivanjem činjeničnih okolnosti svojih aktivnosti i odnosa i

uspoređivanjem tih činjenica s relevantnim normama predviđenima nacionalnim i

međunarodnim pravom, preporukama o odgovornom poslovanju međunarodnih

organizacija, alatima koje podupiru vlade, dobrovoljnim inicijativama privatnog sektora te

unutarnjim politikama i sustavima društva. Takvim pristupom ujedno se opseg postupanja s

dužnom pažnjom prilagođava opsegu aktivnosti društva ili odnosima u lancu opskrbe.

Društva se mogu suočiti s rizicima u svojim lancima opskrbe mineralima zbog

okolnosti vađenja, trgovine ili obrade minerala koje po svojoj prirodi nose veći rizik od

značajnih štetnih posljedica, kao što je financiranje sukoba ili poticanje, omogućivanje ili

pogoršanje uvjeta sukoba. Unatoč fragmentaciji postupka proizvodnje u lancu opskrbe i

neovisno o njihovu položaju ili utjecaju na dobavljače, društva nisu imuna na rizik od

pridonošenja štetnim posljedicama koje se mogu javiti na različitim mjestima u lancu

opskrbe mineralima ili toga da s njima budu povezana. Zbog toga bi društva trebala

3 OECD (2011.), OECD Guidelines for Multinational Enterprises (Smjernice OECD-a za

multinacionalna poduzeća), OECD, Pariz; OECD (2006.), OECD Risk Awareness Tool

for Multinational Enterprises in Weak Governance Zones (Alat OECD-a za podizanje

svijesti o riziku za multinacionalna poduzeća u zonama lošeg upravljanja), OECD, Pariz;

i Guiding Principles on Business and Human Rights: Implementing the United Nations

“Protect, Respect and Remedy” Framework (Vodeća načela o poslovanju i ljudskim

pravima: provedba okvira Ujedinjenih naroda pod nazivom „Zaštita, poštovanje i

popravljanje”) (Izvješće posebnog izaslanika glavnog tajnika o pitanju ljudskih prava te

transnacionalnih korporacija i ostalih poduzeća, John Ruggie, A/HRC/17/31,

21. ožujka 2011.).



poduzeti razumne korake i u dobroj vjeri nastojati postupati s dužnom pažnjom radi

utvrđivanja i sprječavanja ili ublažavanja rizika od štetnih posljedica povezanih s uvjetima

vađenja minerala i odnosima dobavljača koji djeluju na sukobima pogođenim i

visokorizičnim područjima.

Lanac opskrbe mineralima

Postupak stavljanja mineralne sirovine na potrošačko tržište uključuje nekoliko

subjekata te općenito obuhvaća vađenje, prijevoz, obradu, trgovinu, preradu,

taljenje, rafiniranje i legiranje, proizvodnju te prodaju krajnjeg proizvoda. Pojam

„lanac opskrbe” odnosi se na sustav svih aktivnosti, organizacija, subjekata,

tehnologija, informacija, resursa i usluga uključenih u kretanje minerala niz lanac

opskrbe od mjesta vađenja do njegove ugradnje u konačni proizvod za krajnje

potrošače.

Dužna pažnja u praksi se temelji na koracima koje bi društva

trebala poduzeti kako bi:

• utvrdila činjenične okolnosti povezane s vađenjem, prijevozom, obradom, trgovinom,

preradom, taljenjem, rafiniranjem i legiranjem, proizvodnjom te prodajom proizvoda koji

sadržavaju minerale koji potječu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja,

• utvrdila i procijenila sve stvarne ili moguće rizike ocjenom činjeničnih okolnosti na

temelju normi iz politike lanca opskrbe društva (vidjeti Prilog II. o politici uzornog lanca

opskrbe),

• spriječila ili ublažila utvrđene rizike donošenjem i provedbom plana upravljanja rizicima.

Posljedica tih koraka može biti odluka da se nastavi s trgovinom dok se poduzimaju

napori za ublažavanje rizika, odluka da se privremeno obustavi trgovina dok se nastavlja

s trenutačnim radom na ublažavanju rizika ili odluka da se odustane od suradnje s

dobavljačem nakon neuspjelih pokušaja ublažavanja rizika ili ako društvo smatra da

ublažavanje nije izvedivo ili da su rizici neprihvatljivi.

Tko bi trebao postupati s dužnom pažnjom?

Ove se Smjernice primjenjuju na sva društva u lancu opskrbe mineralima koja

dobavljaju ili upotrebljavaju kositar, tantal, volfram i njihove rude ili mineralne derivate te

zlato koji se nabavljaju iz sukobima pogođenih ili visokorizičnih područja. Iako bi se

provedba dužne pažnje trebala prilagoditi aktivnostima i odnosima pojedinog društva, kao

što je njegov položaj u lancu opskrbe, sva društva trebaju postupati s dužnom pažnjom

kako bi osigurala da ne pridonesu kršenju ljudskih prava ili sukobima.

U Smjernicama se prihvaća stajalište da postoje praktični izazovi u pogledu dužne

pažnje na sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima. Pri primjeni dužne pažnje

potrebna je fleksibilnost. Odgovarajuća priroda i razmjer dužne pažnje ovisit će o

pojedinačnim okolnostima te će na nju utjecati čimbenici kao što su veličina poduzeća,

mjesto obavljanja aktivnosti, situacije u određenoj zemlji, sektor i priroda predmetnih



proizvoda ili usluga. Na te se izazove može odgovoriti na različite načine koji uključuju, ali

nisu ograničeni na:

• suradnju na razini industrije pri izgradnji kapaciteta za postupanje s dužnom pažnjom

• podjelu troškova u industriji za posebne zadatke u pogledu dužne pažnje

• sudjelovanje u inicijativama za odgovorno upravljanje lancem opskrbe4

• koordinaciju sudionika industrije koji imaju istog dobavljača

• suradnju društava na početku i kraju lanca opskrbe

• stvaranje partnerstava s međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva

• uključivanje politike uzornog lanca opskrbe (Prilog II.) i posebnih preporuka u pogledu

dužne pažnje iznesenih u ovim Smjernicama u postojeće politike i sustave upravljanja, u

prakse dužne pažnje društva, kao što su prakse javne nabave, mjere i održivost dužne

pažnje koje se odnose na integritet i poznavanje klijenta, u društveno odgovorno

poslovanje ili druge vrste izvješćivanja na godišnjoj osnovi.

Osim što se društvima osiguravaju prijedlozi načela i postupaka, u ovim se

Smjernicama preporučuju procesi i postupci za postupanje s dužnom pažnjom koje bi

trebale poštovati nove inicijative lanca opskrbe u cijeloj industriji u uspostavljanju praksi

odgovornog nabavljanja osjetljivih na sukobe. Smjernice bi mogle pridonijeti razvoju i

provedbi opsežnih programa certificiranja, kao što su program i alati za certificiranje u

okviru Međunarodne konferencije o regiji Velikih jezera5.

Struktura Smjernica

Ove Smjernice sadržavaju: 1. sveobuhvatni okvir za dužnu pažnju za odgovorne

lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (vidjeti Prilog I.);

2. politiku uzornog lanca opskrbe mineralima u kojoj se navodi skup zajedničkih načela

(vidjeti Prilog II.); 3. predložene mjere za ublažavanje rizika i pokazatelje za mjerenje

napretka koje društva na početku lanca opskrbe mogu uzeti u obzir uz moguću potporu

društava na kraju lanca opskrbe (vidjeti Prilog III.); i 4. dvije dopune o kositru, tantalu i

volframu te o zlatu prilagođene izazovima povezanima sa strukturom lanca opskrbe tim

mineralima. U dopunama se nalaze posebne preporuke za postupanje s dužnom pažnjom

koje su izrađene na temelju različitih položaja i uloga društava u lancu opskrbe. Društva

koja upotrebljavaju te minerale ili njihove rafinirane metalne derivate prvo bi trebala

pregledati upozorenja navedena u svakoj dopuni kako bi utvrdila mogu li se primijeniti

postupci dužne pažnje koji su u njima opisani.

4 Na primjer: Inicijativa ITRI-ja za lanac opskrbe (iTSCi), Conflict-Free Smelter Program

(Program za talionice bez sukoba), koji su razvile Građanska koalicija za elektroničku

industriju (EICC) i Globalna inicijativa za e-održivost (GeSI), Conflict-Free Gold

Standard (Norma za zlato bez sukoba), Svjetsko vijeće za zlato (2012.) i Chain-of-

Custody Certification (Certifikacija lanca nadzora), Vijeće za odgovorne dragulje (2012.),

Radna skupina za globalnu inicijativu za izvješćivanje o lancu opskrbe (2010.).

5 Vidjeti Regionalnu inicijativu ICGLR-a protiv nezakonitog iskorištavanja prirodnih

resursa, www.icglr.org.



Priroda Smjernica

Ove se Smjernice temelje na načelima i normama sadržanima u Smjernicama OECD-

a za multinacionalna poduzeća i Instrumentu OECD-a za podizanje svijesti o rizicima za

multinacionalna poduzeća u zonama lošeg upravljanja i u skladu su s njima. U njima se

donose preporuke koje su vlade zajednički uputile društvima koja posluju na sukobima

pogođenim i visokorizičnim područjima ili koja nabavljaju minerale iz tih područja te se daju

smjernice o načelima i postupcima dužne pažnje za odgovorne lance opskrbe mineralima iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih područja koje su usklađene s mjerodavnim zakonima i

relevantnim međunarodnim normama. Djelovanje u skladu s ovim Smjernicama

dobrovoljno je i nije pravno obvezujuće.



PRILOG I.

Okvir od pet koraka za dužnu pažnju utemeljenu

na rizicima

u lancu opskrbe mineralima

Budući da će se posebni zahtjevi i postupci u pogledu dužne pažnje razlikovati ovisno

o vrsti minerala i položaju društva u lancu opskrbe (kako je detaljnije opisano u dopunama

o pojedinim mineralima), društva bi trebala preispitati svoj odabir dobavljačâ i svoje odluke

o nabavljanju te bi u svoje sustave upravljanja trebala uključiti okvir za dužnu pažnju

utemeljenu na rizicima za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i

visokorizičnih područja koji se sastoji od sljedećih pet koraka:

1. Uspostava snažnih sustava upravljanja u društvima. Društva bi trebala:

(A) donijeti svoju politiku lanca opskrbe mineralima koji potječu iz sukobima pogođenih i

visokorizičnih područja te je jasno priopćiti dobavljačima i javnosti. U tu politiku

trebale bi se ugraditi norme prema kojima se treba postupati s dužnom pažnjom i

koje su u skladu s normama utvrđenima u politici uzornog lanca opskrbe iz

Priloga II.;

(B) organizirati unutarnje upravljanje tako da se podupire dužna pažnja u lancu opskrbe;

(C) uspostaviti sustav kontrola i transparentnost u cijelom lancu opskrbe mineralima. To

obuhvaća uvođenje lanca nadzora ili sustava sljedivosti ili utvrđivanje subjekata na

početku lanca opskrbe. To se može provesti sudjelovanjem u programima koje

pokreće industrija;

(D) ojačati svoju suradnju s dobavljačima. Politika lanca opskrbe trebala bi se uključiti u

ugovore i/ili sporazume s dobavljačima. Ako je to moguće, društva bi trebala pomoći

dobavljačima da izgrade kapacitete kako bi se poboljšali rezultati u pogledu dužne

pažnje;

(E) uspostaviti mehanizam za pritužbe na razini društva ili cijele industrije kao sustav



ranog upozoravanja na rizik.

2. Utvrđivanje i procjena rizika u lancu opskrbe. Društva bi trebala:

(A) utvrditi rizike u svojem lancu opskrbe kako se preporučuje u dopunama;

(B) procijeniti rizike od štetnih posljedica uzimajući u obzir norme njihove politike lanca

opskrbe koje su u skladu s Prilogom II. i preporukama o dužnoj pažnji iz ovih

Smjernica.

3. Oblikovanje i provedba strategije za odgovor na utvrđene rizike. Društva

bi trebala:

(A) izvijestiti imenovano rukovodeće osoblje društva o rezultatima procjene rizika u lancu

opskrbe;

(B) oblikovati i donijeti plan upravljanja rizicima. Strategija za upravljanje rizicima može

se osmisliti tako da se: i. nastavi s trgovinom dok se poduzimaju mjerljivi napori za

ublažavanje rizika; ii. privremeno obustavi trgovina dok se nastavlja s postojećim

mjerljivim ublažavanjem rizika; ili iii. odustane od suradnje s dobavljačem nakon

neuspjelih pokušaja ublažavanja rizika ili ako društvo smatra da ublažavanje rizika

nije izvedivo ili da su rizici neprihvatljivi. Kako bi utvrdila ispravnu strategiju, društva

bi trebala pregledati Prilog II. (Politika uzornog lanca opskrbe za odgovoran globalni

lanan opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja) te

razmotriti svoju sposobnost da utječu na dobavljače koji najuspješnije mogu spriječiti

ili ublažiti utvrđene rizike i, prema potrebi, poduzeti korake za stvaranje utjecaja na

njih. Ako društva provode napore za ublažavanje rizika dok nastavljaju s trgovinom ili

je privremeno obustave, ona bi se trebala savjetovati s dobavljačima i pogođenim

dionicima, uključujući tijela lokalne i središnje državne uprave, međunarodne

organizacije ili organizacije civilnog društva i pogođene treće strane, prema potrebi,

te s njima dogovoriti strategiju za ublažavanje mjerljivog rizika u planu upravljanja

rizicima. Društva mogu iskoristiti predložene mjere i pokazatelje iz Priloga III.

Smjernicama o dužnoj pažnji kako bi u svojim planovima upravljanja rizicima

oblikovala strategije za ublažavanje usmjerene na sukobe i visoki rizik te mjerile

postupni napredak;

(C) provesti plan upravljanja rizicima, pratiti i bilježiti uspješnost napora za ublažavanje

rizika i o tome izvijestiti imenovano rukovodeće osoblje. To se može učiniti u suradnji

i/ili savjetovanjem s tijelima lokalne i središnje državne uprave, društvima na početku

lanca opskrbe, međunarodnim organizacijama ili organizacijama civilnog društva i

pogođenim trećim stranama ondje gdje se plan upravljanja rizicima provodi i prati na

sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima;

(D) poduzeti dodatne procjene činjenica i rizika za one rizike koje je potrebno ublažiti ili

nakon što se promijene okolnosti.

4. Revizija dužne pažnje u lancu opskrbe koju obavlja neovisna treća strana na



utvrđenim točkama u lancu opskrbe. Prakse društava na utvrđenim točkama u lancu

opskrbe u pogledu njihove dužne pažnje trebale bi revidirati neovisne treće strane (kako

je navedeno u dopunama). Takve revizije mogu se provjeriti u okviru neovisnih

institucionaliziranih mehanizama.

5. Izvješćivanje o dužnoj pažnji u lancu opskrbe. Društva bi trebala objaviti svoje politike

i prakse dužne pažnje u lancu opskrbe, a to mogu učiniti povećanjem opsega svoje

održivosti, korporativne društvene odgovornosti ili godišnjim izvješćima kojima će biti

obuhvaćene dodatne informacije o dužnoj pažnji u lancu opskrbe mineralima.



PRILOG II.

Politika uzornog lanca opskrbe za odgovorni

globalni lanac opskrbe mineralima iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja1

Prihvaćajući činjenicu da postoje rizici od značajnih štetnih posljedica koje mogu biti

povezane s vađenjem, trgovinom, obradom i izvozom minerala iz sukobima pogođenih i

visokorizičnih područja te prihvaćajući činjenicu da je naša odgovornost poštovati ljudska

prava i ne pridonositi sukobima, obvezujemo se donijeti i širiti politiku o odgovornom

nabavljanju minerala iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja navedenu u nastavku

te je uključiti u ugovore i/ili sporazume s dobavljačima. Ta politika predstavlja zajedničku

orijentacijsku točku za prakse vađenja osjetljive na sukobe i za osvješćivanje dobavljačâ o

rizicima od trenutka vađenja do krajnjeg korisnika. Obvezujemo se da ćemo se suzdržati od

svih radnji kojima se pridonosi financiranju sukoba te se obvezujemo da ćemo se

pridržavati mjerodavnih rezolucija Ujedinjenih naroda o sankcijama ili, prema potrebi,

domaćih zakona kojima se provode takve rezolucije.

Kada je riječ o ozbiljnim kršenjima prava povezanima s vađenjem,

prijevozom ili trgovinom minerala:

1. Tijekom nabavljanja iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja ili poslovanja u

njima nećemo tolerirati, pridonositi, potpomagati ili omogućivati da bilo koja strana počini

sljedeće, niti ćemo stvarati dobit od takvog čina:

i. bilo kakav oblik mučenja, okrutnog, neljudskog i ponižavajućeg postupanja;

ii. bilo kakav oblik prisilnog ili obvezujućeg rada, što uključuje rad ili usluge koje se

zahtijevaju od neke osobe pod prijetnjom kazne i za koje se ta osoba nije

dobrovoljno ponudila; 6

6 Cilj je ove Politike uzornog lanca opskrbe za odgovorni globalni lanac opskrbe

mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja pružiti zajedničku

orijentacijsku točku svim sudionicima u cijelom lancu opskrbe mineralima. Društva se

potiče da tu politiku uzornog lanca uključe u svoje postojeće politike o korporativnoj

društvenoj odgovornosti, održivosti ili drugoj jednakovrijednoj alternativi.



iii. najgori oblici dječjeg rada7;

iv. ostale grube povrede ljudskih prava i kršenje prava kao što je rašireno seksualno

nasilje;

v. ratni zločini ili ostala ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, zločini protiv

čovječnosti ili genocid.

Kada je riječ o upravljanju rizicima od ozbiljnih kršenja prava:

2. Odmah ćemo obustaviti ili prekinuti suradnju s dobavljačima na početku lanca opskrbe

ako utvrdimo postojanje opravdanog rizika od toga da nabavljaju od strana koje su

počinile ozbiljna kršenja prava kako su definirana u točki 1. ili ako su s njima povezani.

Kada je riječ o izravnoj ili neizravnoj potpori nedržavnim naoružanim skupinama

8:

3. Nećemo tolerirati situaciju da se zahvaljujući vađenju, prijevozu, trgovini, obradi ili izvozu

minerala izravno ili neizravno podupiru nedržavne naoružane skupine. „Izravna ili

neizravna potpora” nedržavnim naoružanim skupinama putem vađenja, prijevoza,

trgovine, obrade ili izvoza minerala uključuje, ali nije ograničena na, nabavljanje minerala

od nedržavnih naoružanih skupina ili njihovih suradnika, izvršavanje plaćanja ili davanje

logističke podrške ili opreme tim skupinama ili njihovim suradnicima koji9:

i. nezakonito kontroliraju rudnike ili na neki drugi način kontroliraju pravce prijevoza,

mjesta na kojima se trguje mineralima i subjekte na početku lanca opskrbe10

; i/ili

ii. nezakonito oporezuju ili iznuđuju11

novac ili minerale na mjestima pristupa

rudnicima, uzduž pravaca prijevoza ili na mjestima gdje se trguje mineralima; i/ili

iii. nezakonito oporezuju ili iznuđuju posrednike, društva koja se bave izvozom ili

međunarodne trgovce.

7 Vidjeti Konvenciju ILO-a br. 182 o najgorim oblicima dječjeg rada (1999.).

8 Za utvrđivanje nedržavnih naoružanih skupina društva se upućuju na rezolucije Vijeća

sigurnosti UN-a.

9 „Suradnici” uključuje distributere, konsolidatore, posrednike i ostale sudionike u lancu

opskrbe koji izravno surađuju s naoružanim skupinama kako bi im olakšali vađenje,

trgovinu ili obradu minerala.

10 „Kontrola” rudnika, pravaca prijevoza, mjesta na kojima se trguje mineralima i subjekata

na početku lanca opskrbe znači: i. nadzor nad vađenjem, što uključuje odobrenje

pristupa rudnicima i/ili koordinaciju prodaje posrednicima, društvima koja se bave

izvozom ili međunarodnim trgovcima na kraju lanca opskrbe; ii. pribjegavanje bilo kojem

obliku prisilnog ili obvezujućeg rada u cilju rudarenja, prijevoza, trgovine ili prodaje

minerala; ili iii. obavljanje uloge direktora ili službenika u društvima ili rudnicima na

početku lanca opskrbe odnosno posjed korisničkih ili drugih vlasničkih udjela u njima.

11 „Iznuđivanje” iz rudnika, pravaca prijevoza, mjesta na kojima se trguje mineralima ili

društava na početku lanca opskrbe znači zahtijevanje određenog iznosa novca ili

minerala koje osoba nije dobrovoljno ponudila pod prijetnjom nasilja ili neke druge

kazne. Često se zauzvrat nudi odobrenje pristupa rudniku kako bi se iskorištavao,

pristup pravcima prijevoza ili pristup prijevozu, kupnji ili prodaji minerala.



Kada je riječ o upravljanju rizicima od izravne ili neizravne

potpore nedržavnim naoružanim skupinama:

4. Odmah ćemo obustaviti ili prekinuti suradnju s dobavljačima na početku lanca opskrbe

ako utvrdimo postojanje opravdanog rizika od toga da nabavljaju od strana koje izravno

ili neizravno podupiru nedržavne naoružane skupine kako su definirane u točki 3. ili ako

su s njima povezani.

Kada je riječ o javnim ili privatnim sigurnosnim snagama:

5. U skladu s točkom 10. suglasni smo sa suzbijanjem izravne ili neizravne potpore javnim

ili privatnim sigurnosnim snagama koje nezakonito kontroliraju rudnike, pravce prijevoza i

subjekte na početku lanca opskrbe, koji nezakonito oporezuju ili iznuđuju novac ili

minerale na mjestima pristupa rudnicima, uzduž pravaca prijevoza ili na mjestima gdje

se trguje mineralima, ili koji nezakonito oporezuju ili iznuđuju posrednike, društva koja se

bave izvozom ili međunarodne trgovce12

.

6. Svjesni smo da je uloga javnih ili privatnih sigurnosnih snaga na lokacijama rudnika i/ili

okolnom području i/ili uzduž pravaca prijevoza samo održavanje vladavine prava,

uključujući zaštitu ljudskih prava, jamčenje sigurnosti radnika, opreme i postrojenja u

rudnicima te osiguravanje rudnika ili pravaca prijevoza od bilo kakvih uplitanja koja bi

mogla ometati zakonito vađenje i trgovanje.

7. Ako mi ili bilo koje društvo u našem lancu opskrbe ugovorimo suradnju s javnim ili

privatnim sigurnosnim snagama, obvezujemo se ili ćemo zahtijevati da te sigurnosne

snage djeluju u skladu s dobrovoljnim načelima o sigurnosti i ljudskim pravima.

Konkretno, podupirat ćemo donošenje politika provjeravanja kojima će se osigurati da se

neće zapošljavati pojedinci ili jedinice sigurnosnih snaga za koje je poznato da su bili

odgovorni za gruba kršenja ljudskih prava ili ćemo poduzeti korake za donošenje takvih

politika.

8. Podupirat ćemo napore ili ćemo poduzeti korake za suradnju s tijelima središnje ili

lokalne uprave, međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva kako

bismo pridonijeli pronalasku djelotvornih rješenja za poboljšanje transparentnosti,

razmjernosti i odgovornosti pri plaćanju javnih sigurnosnih snaga za pružanje sigurnosti.

9. Podupirat ćemo napore ili ćemo poduzeti korake za suradnju s tijelima središnje ili

lokalne uprave, međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva kako

bismo izbjegli ili smanjili izloženost osjetljivih skupina štetnim posljedicama povezanima

s prisutnošću javnih ili privatnih sigurnosnih snaga na lokacijama rudnika. To se posebno

odnosi na rudare obrtnike ako se minerali u lancu opskrbe vade obrtničkim rudarenjem ili

rudarenjem na malo.

12 „Izravna ili neizravna potpora” ne odnosi se na zakonski propisane oblike potpore, što

uključuje poreze, naknade i/ili naknade za licencije koje društva plaćaju vladi zemlje u

kojoj djeluju (vidjeti točku 13. u nastavku o otkrivanju informacija o takvim plaćanjima).



Kada je riječ o upravljanju rizicima od javnih ili privatnih sigurnosnih snaga:

10. U skladu s posebnim položajem društva u lancu opskrbe odmah ćemo osmisliti, donijeti

i provesti plan upravljanja rizicima među dobavljačima i ostalim dionicima na početku

lanca opskrbe kako bismo spriječili ili ublažili rizik od izravne ili neizravne potpore

javnim ili privatnim sigurnosnim snagama, kako je definirano u točki 5., ako utvrdimo da

postoji takav opravdani rizik. U takvim ćemo slučajevima obustaviti ili prekinuti suradnju

s dobavljačima na početku lanca opskrbe nakon nekoliko neuspješnih pokušaja

ublažavanja rizika u razdoblju od šest mjeseci nakon donošenja plana upravljanja

rizicima.13

. Ako utvrdimo opravdani rizik od aktivnosti koje nisu u skladu s točkama 8. i

9., odgovorit ćemo na isti način.

Kada je riječ o korupciji i lažnom prikazivanju podrijetla mineralâ s

namjerom prijevare:

11. Nećemo nuditi, obećavati, davati ili zahtijevati mito te ćemo se odupirati ponudi mita

radi zatajenja ili prikrivanja podrijetla mineralâ, lažnog prikazivanja poreza, naknada i

naknada za licencije isplaćenih vladama za vađenje, trgovinu, obradu, prijevoz i izvoz

minerala14

.

Kada je riječ o pranju novca:

12. Podupirat ćemo napore ili ćemo poduzeti korake kojima ćemo pridonijeti uspješnom

iskorjenjivanju pranja novca ako utvrdimo opravdan rizik od pranja novca koje proizlazi

iz vađenja, trgovine, obrade, prijevoza ili izvoza minerala ili je povezano s tim, a koje je

posljedica nezakonitog oporezivanja ili iznuđivanja minerala na mjestima pristupa

rudnicima, uzduž pravaca prijevoza ili na mjestima gdje dobavljači na početku lanca

opskrbe trguju mineralima.

Kada je riječ o plaćanju poreza, naknada i naknada za

licencije vladama:

13. Osigurat ćemo da se svi porezi, naknade i naknade za licencije povezani s vađenjem,

trgovinom i izvozom minerala iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja isplate

vladama te se, u skladu s položajem društva u lancu opskrbe, obvezujemo da ćemo

13 Kako je detaljnije navedeno u koraku 3.(D) Priloga I., društva bi trebala provesti dodatnu

procjenu onih rizika koje je potrebno ublažiti nakon donošenja plana upravljanja rizicima.

Ako u roku od šest mjeseci nakon donošenja plana upravljanja rizicima nema znatnog i

mjerljivog napretka u pogledu sprječavanja ili ublažavanja rizika od izravne ili neizravne

potpore javnim ili privatnim sigurnosnim snagama, kako je utvrđeno u točki 5., društva bi

trebala obustaviti ili prekinuti suradnju s dobavljačem u trajanju od najmanje tri mjeseca.

Odluci o obustavi može se priložiti revidirani plan upravljanja rizicima u kojem se navode

ciljani rezultati postupnog napretka koji se moraju ispuniti prije nastavka trgovinskog

odnosa.

14 Vidjeti Konvenciju OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u

međunarodnim poslovnim transakcijama (1997.) i Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv

korupcije (2004.).



otkriti informacije o tim plaćanjima u skladu s načelima utvrđenima u okviru Inicijative za

transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI).

Kada je riječ o upravljanju rizicima od korupcije i lažnog prikazivanja

podrijetla mineralâ s namjerom prijevare, pranja novca i plaćanja poreza,

naknada i naknada za licencije vladama:

14. U skladu s posebnim položajem društva u lancu opskrbe obvezujemo se da ćemo

surađivati s dobavljačima, tijelima središnje i lokalne državne uprave, međunarodnim

organizacijama, civilnim društvom i oštećenim trećim stranama, prema potrebi, kako

bismo poboljšali i bilježili uspješnost radi sprječavanja ili ublažavanja rizika od štetnih

posljedica poduzimanjem mjerljivih koraka u razumnim vremenskim okvirima. Obustavit

ćemo ili prekinuti suradnju s dobavljačima na početku lanca opskrbe nakon nekoliko

neuspješnih pokušaja ublažavanja rizika15

.

15 Kako je detaljnije navedeno u koraku 3.(D) Priloga I., društva bi trebala provesti

dodatnu procjenu onih rizika koje je potrebno ublažiti nakon donošenja plana

upravljanja rizicima. Ako u roku od šest mjeseci nakon donošenja plana upravljanja

rizicima nema znatnog i mjerljivog napretka u pogledu sprječavanja ili ublažavanja

rizika od korupcije i lažnog prikazivanja podrijetla mineralâ s namjerom prijevare, pranja

novca i plaćanja poreza, naknada i naknada za licencije vladama, društva bi trebala

obustaviti ili prekinuti suradnju s dobavljačem u trajanju od najmanje tri mjeseca. Odluci

o obustavi može se priložiti revidirani plan upravljanja rizicima u kojem se navode ciljani

rezultati postupnog napretka koji se moraju ispuniti prije nastavka trgovinskog odnosa.



PRILOG III.

Predložene mjere za ublažavanje rizika i

pokazatelji za mjerenje napretka

POLITIKA LANCA OPSKRBE – SIGURNOST I POVEZANA PITANJA

UBLAŽAVANJE RIZIKA:

Društva na početku lanca opskrbe mogu uzeti u obzir provedbu sljedećih mjera za

ublažavanje rizika pojedinačno ili u okviru udruženja, u skupinama za zajedničku

procjenu ili putem ostalih sredstava za provođenje sljedećih aktivnosti:

• upozoravanje nadležnog tijela središnje državne uprave (npr. ministarstvo

rudarstva) o praksama zloupotrebe i izrabljivanja u lancu opskrbe

• poduzimanje neposrednih koraka na područjima na kojima se minerali nezakonito

oporezuju ili iznuđuju kako bi se osiguralo da posrednici i konsolidatori na početku

lanca opskrbe otkrivaju subjektima na kraju lanca ili široj javnosti informacije o

plaćanjima javnim ili privatnim sigurnosnim snagama za pružanje usluga zaštite

• suradnja s posrednicima i konsolidatorima kako bi mogli bolje dokumentirati

poslovanje u stanju sigurnosti i plaćanja sigurnosnim snagama

• tijekom vađenja iz područja obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo pružanje

potpore formaliziranju dogovora o sigurnosti između zajednica koje se bave

obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo, lokalnih vlada te javnih ili privatnih

sigurnosnih snaga, u suradnji s organizacijama civilnog društva i međunarodnim

organizacijama, prema potrebi, kako bi se osiguralo da se sva plaćanja izvršavaju

neograničeno i razmjerno pruženim uslugama, pojasnila pravila poslovanja koja

su u skladu s dobrovoljnim načelima o sigurnosti i ljudskim pravima, Kodeksom

ponašanja UN-a za službenike odgovorne za provođenje zakona i Temeljnim

načelima UN-a o uporabi sile i vatrenog oružja od strane službenika odgovornih

za provođenje zakona

POLITIKA LANCA OPSKRBE – SIGURNOST I POVEZANA PITANJA (nast.)

• pružanje potpore uspostavi zajedničkih foruma za razmjenu i komunikaciju

informacija

• pružanje potpore uspostavi uzajamnih ili sličnih fondova, prema potrebi, iz kojih



će se plaćati usluge sigurnosnih snaga

• stvaranje partnerstava s međunarodnim organizacijama ili organizacijama civilnog

društva, prema potrebi, radi potpore izgradnji kapaciteta sigurnosnih snaga na

lokacijama rudnika u skladu s dobrovoljnim načelima o sigurnosti i ljudskim

pravima te Kodeksom ponašanja UN-a za službenike odgovorne za provođenje

zakona ili Temeljnim načelima UN-a o uporabi sile i vatrenog oružja od strane

službenika odgovornih za provođenje zakona.

Za dodatne smjernice vidjeti: Multilateralna agencija za osiguranje investicija, The

Voluntary Principles on Security and Human Rights: An Implementation Toolkit for

Major Sites (Dobrovoljna načela o sigurnosti i ljudskim pravima: skup provedbenih

alata za velike lokacije) (2008.), Međunarodni odbor Crvenog križa – sredstva za

obuku naoružanih policijskih i sigurnosnih dužnosnika i International Code of

Conduct for Private Security Service Providers (Međunarodni kodeks ponašanja

privatnih pružatelja sigurnosnih usluga) (2010.).

PREPORUČENI POKAZATELJI ZA MJERENJE NAPRETKA: Vidjeti, na primjer,

Globalna inicijativa za izvješćivanje, Protokoli za pokazatelje, skupina: ljudska prava,

Dopuna o sektoru rudarenja i metala (verzija 3.0), pokazatelj HR8: „Postotak

sigurnosnog osoblja koji je prošao obuku o politikama i procedurama organizacijeu

pogledu onih aspekata ljudskih prava koji su važni za poslovanje.” Za dodatne opise

pokazatelja vidjeti komentare uz svaki pokazatelj. Za upute o izvješćivanju o

pokazateljima i prikupljanju važnih informacija, uključujući onih koje se odnose na

rizike za zajednicu i žene, vidjeti: Globalna inicijativa za izvješćivanje, Smjernice za

izvješćivanje o održivosti i Dopuna o sektoru rudarenja i metala (verzija 3.0).

Kada je riječ o mineralima koji potječu iz rudnika ili koji se prevoze pravcima na

kojima su prisutne sigurnosne snage, postotak minerala ili novca koji su javne ili

privatne sigurnosne snage nezakonito oporezivale ili iznudile od subjekata na

početku lanca opskrbe, raščlanjeni po skupinama, priroda i vrsta plaćanja javnim ili

privatnim sigurnosnim snagama, uključujući prirodu i vrstu svih dogovora o pružanju

sigurnosti i plaćanju.

POLITIKA LANCA OPSKRBE – SIGURNOST I IZLOŽENOST RUDARA OBRTNIKA ŠTETNIM POSLJEDICAMA


Kada nabavljaju minerale iz područja obrtničkog rudarenja, društva na početku

lanca opskrbe mogu razmotriti provedbu sljedećih mjera za ublažavanje rizika

pojedinačno ili u okviru udruženja, u skupinama za zajedničku procjenu ili putem

ostalih sredstava za provođenje sljedećih aktivnosti:

• smanjenje rizika od izloženosti rudara obrtnika praksama zloupotrebe

podupiranjem napora vlada zemalja-domaćina za postupnu profesionalizaciju i

formalizaciju obrtničkog sektora s pomoću uspostave zadruga, udruženja ili

sličnih članskih struktura.

Za dodatne upute o tome kako provesti to ublažavanje rizika, vidjeti Vijeće za

odgovorne dragulje, Standards Guidance (Vodič kroz norme), „Kodeks praksi 2.14



obrtničko rudarenje i rudarenje na malo”, što uključuje „potporu široj zajednici tako

da što više dobara i usluga pruža lokalno stanovništvo, iskorjenjivanje dječjeg rada

kao uvjeta za uključivanje u zajednicu, poboljšanje uvjeta rada žena u zajednicama

koje se bave obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo putem programa za

stvaranje rodne osviještenosti i jačanje spolova.”


Globalna inicijativa za izvješćivanje, Protokoli za pokazatelje, skupina: društvo,

Dopuna o sektoru rudarenja i metala (verzija 3.0), pokazatelj MM8: „Broj (i postotak)

[...] aktivnih lokacija na kojima se provodi obrtničko rudarenje i rudarenje na malo, i

to na lokaciji ili u njezinoj blizini, povezani rizici i radnje koje se poduzimaju za

upravljanje tim rizicima i njihovo ublažavanje.” Za dodatne opise pokazatelja vidjeti

komentare uz svaki pokazatelj. Za upute o izvješćivanju o pokazateljima i

prikupljanju važnih informacija, uključujući rizike za zajednicu i žene, vidjeti:

Globalna inicijativa za izvješćivanje, Smjernice za izvješćivanje o održivosti i Dopuna

o sektoru rudarenja i metala (verzija 3.0).



POLITIKA LANCA OPSKRBE – KORUPCIJA I LAŽNO PRIKAZIVANJE PODRIJETLA MINERALA S NAMJEROM PRIJEVARE


Društva na početku lanca opskrbe mogu surađivati u okviru udruženja, u

skupinama za procjenu ili putem ostalih odgovarajućih sredstava radi stvaranja

sposobnosti dobavljača, posebno MSP-ova, za postupanje s dužnom pažnjom za

odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja.

PREPORUČENI POKAZATELJI ZA MJERENJE NAPRETKA: Pokazatelji napretka

trebali bi se temeljiti na postupcima navedenima u Smjernicama. Na primjer,

pokazatelji mogu uključivati: informacije koje se otkrivaju niz lanac opskrbe, prirodu

lanca nadzora ili sustava transparentnosti lanca opskrbe koji je na snazi, prirodu i

oblik procjena rizika i upravljanja rizicima u lancu opskrbe, posebno radi provjere

informacija stvorenih u lancu nadzora i sustavu transparentnosti, sudjelovanje

društva u osposobljavanju i/ili ostalim inicijativama industrije za dužnu pažnju u

lancu opskrbe.

POLITIKA LANCA OPSKRBE – PRANJE NOVCA


Društva na početku lanca opskrbe mogu uzeti u obzir provedbu sljedećih mjera

za ublažavanje rizika pojedinačno ili u okviru udruženja, u skupinama za zajedničku

procjenu ili putem ostalih sredstava za provođenje sljedećih aktivnosti:

• razvoj upozorenja za dobavljače, klijente i razmjene u cilju utvrđivanja sumnjivog

ponašanja i sumnjivih aktivnosti,

• utvrđivanje i provjera identiteta svih dobavljača, poslovnih partnera i klijenata,

• prijavljivanje sumnji na kriminalne radnje lokalnim, nacionalnim, regionalnim i

međunarodnim agencijama za izvršavanje zakonodavstva.

Za dodatne upute vidjeti: Stručna skupina za financijsko djelovanje, Smjernice o

pristupu utemeljenom na riziku za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.

PREPORUČENI POKAZATELJI ZA MJERENJE NAPRETKA: Pokazatelji napretka

trebali bi se temeljiti na postupcima navedenima u Smjernicama. Na primjer, mogući

pokazatelji mogu uključivati: politiku lanca opskrbe; informacije koje se otkrivaju niz

lanac opskrbe, prirodu lanca nadzora ili sustava transparentnosti lanca opskrbe koji

je na snazi, prirodu i oblik procjena rizika i upravljanja rizicima u lancu opskrbe,

posebno radi provjere informacija stvorenih u lancu nadzora i sustavu

transparentnosti, sudjelovanje društva u osposobljavanju i/ili ostalim inicijativama

industrije za dužnu pažnju u lancu opskrbe.



POLITIKA LANCA OPSKRBE – TRANSPARENTNOST PLAĆANJA POREZA, NAKNADA I NAKNADA ZA LICENCIJE VLADAMA


Društva na početku lanca opskrbe mogu uzeti u obzir provedbu sljedećih mjera

za ublažavanje rizika pojedinačno ili u okviru udruženja, u skupinama za procjenu ili

putem ostalih sredstava za provođenje sljedećih aktivnosti:

• potpora provedbi Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija

• potpora otkrivanju svih pojedinačnih informacija o porezima, naknadama i

naknadama za licencije koji su isplaćeni vladama za vađenje, trgovinu i izvoz

minerala iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja,

• obavješćivanje mjerodavnih lokalnih i središnjih vladinih agencija o mogućim

nedostacima u postupcima prikupljanja i praćenja prihoda,

• potpora osposobljavanju tih agencija kako bi uspješno mogle izvršavati svoje

dužnosti.

Za upute o tome kako poduzeća mogu poduprijeti EITI vidjeti

http://eiti.org/document/businessguide.


Globalna inicijativa za izvješćivanje, Protokoli za pokazatelje, skupina:

gospodarstvo, Dopuna o sektoru rudarenja i metala (verzija 3.0), pokazatelj EC1:

“Izravno stvorena i raspoređena gospodarska vrijednost, uključujući prihode,

troškove poslovanja, nadoknade zaposlenicima, donacije i ostala ulaganja u

zajednicu, zadržani prihodi i plaćanja pružateljima kapitala i vladama”. Za dodatne

opise pokazatelja vidjeti komentare uz svaki pokazatelj. Za upute o izvješćivanju o

pokazateljima i prikupljanju važnih informacija, vidjeti: Globalna inicijativa za

izvješćivanje, Smjernice za izvješćivanje o održivosti i Dopuna o sektoru rudarenja i

metala (verzija 3.0).

29


mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja © OECD

2013.

Dopuna o kositru, tantalu i volframu

DOPUNA O KOSITRU, TANTALU I VOLFRAMU


Područje primjene i definicije

U ovoj Dopuni donose se posebne smjernice o dužnoj pažnji u lancu opskrbe

kositrom, tantalom i volframom (u nastavku „minerali”) iz sukobima pogođenih i

visokorizičnih područja s obzirom na različite položaje u lancu opskrbe mineralima.

Razlikuju se uloge i odgovarajuće preporuke za postupanje s dužnom pažnjom koje se

odnose na društva na početku lanca opskrbe i društva na kraju lanca opskrbe.

Za potrebe ove Dopune „početak lanca opskrbe” znači lanac opskrbe mineralima od

rudnika do talionica/rafinerija. „Društva na početku lanca opskrbe” uključuje rudare (obrtnike

i rudare na malo ili proizvođače na veliko)16

, lokalne trgovce ili izvoznike iz zemlje podrijetla

minerala, međunarodne trgovce koncentratima, prerađivače minerala i talionice/rafinerije. U

Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima

pogođenih i visokorizičnih područja i ovoj Dopuni o kositru, tantalu i volframu (u nastavku

„Smjernice”) preporučuje se, među ostalim, da ta društva uspostave sustav unutarnje

kontrole nad mineralima koje posjeduju (lanac nadzora ili sljedivosti) i osnuju skupine za

procjenu na terenu, koje se mogu osnovati zajednički na temelju suradnje među društvima

na početku lanca opskrbe, ali uz zadržavanje pojedinačne odgovornosti za stvaranje i

razmjenu provjerljivih, pouzdanih i ažuriranih informacija o kvalitativnim okolnostima

vađenja, trgovine, obrade i izvoza minerala iz sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja. Ovim se Smjernicama ta društva na početku lanca opskrbe pozivaju da rezultate

procjena rizika proslijede svojim kupcima na kraju lanca opskrbe i da angažiraju neovisne

treće osobe da revidiraju prakse dužne pažnje u talionicama/rafinerijama, uključujući putem

institucionaliziranog mehanizma.

16 „Društva na početku lanca opskrbe” uključuje proizvodnju obrta ili poduzeća koja

proizvode na malo, a ne pojedinaca ili neformalnih radnih skupina rudara obrtnika.



„Kraj lanca opskrbe” znači lanac opskrbe mineralima od talionica/rafinerija do

trgovaca. „Društva na kraju lanca opskrbe” uključuje trgovce metalima i burze metala,

proizvođače komponenti, proizvođače gotovih proizvoda, proizvođače originalne opreme i

trgovce na malo. U Smjernicama se preporučuje, među ostalim, da društva na kraju lanca

opskrbe utvrde, koliko je moguće, i preispitaju postupaju li talionice/rafinerije u njihovu lancu

opskrbe s dužnom pažnjom te da ocijene poštuju li mjere dužne pažnje navedene u ovim

Smjernicama. Društva na kraju lanca opskrbe mogu sudjelovati u programima na razini

cijele industrije kojima se procjenjuje pridržavaju li se talionice/rafinerije ovih Smjernica, a

informacije iz tih programa mogu im pomoći u ispunjenju preporuka iz ovih Smjernica.

Ta razlika odraz je činjenice da su mehanizmi unutarnje kontrole koji se temelje na

praćenju minerala koje posjeduje neko društvo u načelu neizvedivi nakon faze taljenja jer

rafinirani metali nakon toga dolaze na tržište kao manji dijelovi različitih komponenti gotovih

proizvoda. Zbog tih praktičnih poteškoća društva na kraju lanca opskrbe trebala bi uvesti

unutarnje kontrole nad svojim neposrednim dobavljačima i mogu koordinirati napore za

uspostavu inicijativa na razini cijele industrije za stvaranje utjecaja na pod-dobavljače,

svladavanje praktičnih izazova i uspješno izvršenje preporuka o dužnoj pažnji navedenih u

ovim Smjernicama.

Upozorenja kojima se pokreće primjena ove Dopune

Ove Smjernice primjenjuju se na subjekte koji djeluju na sukobima pogođenim i

visokorizičnim područjima ili koji iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja

potencijalno dobavljaju ili upotrebljavaju kositar (kasiterit), tantal (tantalit) ili volfram

(volframit) ili njihove rastaljene derivate. Društva bi trebala prethodno preispitati svoje

prakse nabavljanja minerala ili metala kako bi utvrdila primjenjuju li se Smjernice na njih. Na

temelju sljedećih upozorenja trebali bi se pokrenuti norme i postupci dužne pažnje navedeni

u ovim Smjernicama:

Upozorenja o lokacijama podrijetla i provoza minerala:

Minerali potječu iz sukobima pogođenog ili visokorizičnog područja ili su prevezeni

preko takvog područja17

.

Navodno je podrijetlo minerala iz zemlje u kojoj su poznate rezerve, vjerojatni

resursi ili očekivane razine proizvodnje predmetnog minerala ograničene (tj.

prijavljene količine minerala iz te zemlje nisu u skladu s njezinim poznatim

rezervama ili očekivanim razinama proizvodnje).

Navodno je podrijetlo minerala iz zemlje kroz koju minerali iz sukobima pogođenih

i visokorizičnih područja obično prolaze pri provozu.

17 Za definiciju i pokazatelje sukobima pogođenih i visokorizičnih područja vidjeti Smjernice.



Upozorenja o dobavljačima:

Dobavljači društva ili ostala poznata društva na početku lanca opskrbe imaju

dioničke ili ostale udjele u društvima koja opskrbljuju mineralima iz jedne od

prethodno navedenih lokacija podrijetla ili provoza minerala koje su označene

upozorenjem ili na njima djeluju.

Poznato je da su dobavljači društva ili ostala poznata društva na početku lanca

opskrbe u prethodnih 12 mjeseci nabavljali minerale iz lokacije podrijetla ili provoza

minerala koja je označena upozorenjem.

Ako društvo u lancu opskrbe ne može utvrditi potječu li minerali koje posjeduje iz

„lokacije podrijetla ili provoza minerala koja je označena upozorenjem”, trebalo bi prijeći na

1. korak ovih Smjernica.

Slika 1. Rizici u lancu opskrbe kositrom, tantalom i volframom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja

SM

JE

RN

ICE

OE

CD

-a O

DU

ŽN

OJ

PA

ŽN

JI Z

A O

DG

OV

OR

NE

LA

NC

E O

PS

KR

BE

M

INE

RA

LIM

A IZ

SU

KO

BIM

A P

OG

OĐ

EN

IH... ©

OE

CD

20

13

. 3

5

DO

PU

NA

O K

OS

ITR

U, T

AN

TA

LU

I VO

LF

RA

MU



KORAK 1.: USPOSTAVA SNAŽNIH SUSTAVA

UPRAVLJANJA U DRUŠTVIMA

CILJ: osigurati da se u postojećim sustavima za postupanje s dužnom pažnjom i sustavima

upravljanja u društvima uzimaju u obzir rizici povezani s mineralima iz sukobima

pogođenih ili visokorizičnih područja.

A. Donošenje politike lanca opskrbe za minerale koji potječu iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih područja i obvezivanje na

njezinu provedbu. Ta bi politika, za sva društva u lancu opskrbe, trebala

obuhvaćati:

1. političku obvezu uz utvrđivanje zajedničkih referentnih načela o vađenju, prijevozu,

obradi, trgovini, preradi, taljenju, rafiniranju i legiranju te izvozu minerala na temelju kojih

će društvo procijeniti svoje aktivnosti te aktivnosti i odnose dobavljača. Ta bi politika

trebala biti u skladu s normama utvrđenima u politici uzornog lanca opskrbe iz Priloga II.;

2. jasan i dosljedan postupak upravljanja kako bi se osiguralo odgovarajuće upravljanje

rizicima. Društvo bi se trebalo obvezati da će poduzeti korake i slijediti preporuke o

dužnoj pažnji opisane za različite razine utvrđene u ovim Smjernicama.

B. Organiziranje sustava unutarnjeg upravljanja kojima se podupire dužna pažnja u lancu opskrbe. Društva u lancu opskrbe trebala bi:

1. dodijeliti ovlasti i odgovornost osoblju na višem položaju koje ima potrebne sposobnosti,

znanje i iskustvo da nadzire postupak dužne pažnje u lancu opskrbe;

2. osigurati dostupnost sredstava potrebnih za potporu provedbi i praćenju tih postupaka18

;

3. uspostaviti organizacijsku strukturu i postupke komunikacije kojima će se osigurati da

ključne informacije, uključujući politiku društva, dođu do potrebnih zaposlenika i

dobavljača;

4. osigurati unutarnju odgovornost u pogledu provedbe postupaka dužne pažnje u lancu

opskrbe.

C. Uspostava sustava kontrola i transparentnosti u cijelom

lancu opskrbe mineralima.

C. 1. POSEBNE PREPORUKE – za lokalne izvoznike minerala

1. Prikupite19

i otkrijte sljedeće informacije neposrednim kupcima niže u lancu opskrbe, koji

će ih zatim proslijediti dalje niz lanac opskrbe, te svim institucionaliziranim regionalnim ili

globalnim mehanizmima koji su na snazi i koji su ovlašteni prikupljati i obrađivati

informacije o mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja:

18 Članak 4. stavak 1. točka (d), ISO 9001:2008.

19 Dužna pažnja trajan je, proaktivan i reaktivan postupak te se stoga informacije mogu

prikupljati i nadograđivati postupno te se njihova kvaliteta može postupno poboljšati

različitim koracima iz Smjernica, uključujući komunikacijom s dobavljačima [na primjer

putem ugovornih odredbi ili ostalih postupaka opisanih u koracima 1.(C) i 1.(D)],

uspostavljenim lancem nadzora ili sustava transparentnosti [vidjeti korak 1.(C.4)] i

procjenama rizika [vidjeti Korak 2.(l) i Dodatak: Smjernica za procjenu rizika društva na

početku lanca opskrbe].



(a) sve poreze, naknade i naknade za licencije plaćene vladama za vađenje, trgovinu,

prijevoz i izvoz minerala;

(b) sva ostala plaćanja državnim službenicima za potrebe vađenja, trgovine, prijevoza i

izvoza minerala;

(c) sve poreze i sva ostala plaćanja javnim ili privatnim sigurnosnim snagama ili ostalim

naoružanim skupinama na svim mjestima u lancu opskrbe od vađenja nadalje;

(d) vlasničku (uključujući stvarno vlasništvo) i korporativnu strukturu izvoznika,

uključujući imena korporativnih službenika i direktora; poslovnu, vladinu, političku ili

vojnu opredijeljenost društva i njegovih službenika;

(e) rudnik iz kojeg mineral potječe;

(f) količinu, datume i metodu vađenja (obrtničko rudarenje i rudarenje na malo ili

rudarenje na veliko);

(g) lokacije na kojima se minerali objedinjuju, obrađuju, nadograđuju ili se njima trguje;

(h) identitet svih posrednika, konsolidatora ili ostalih subjekata na početku lanca opskrbe;

(i) pravce prijevoza.

C. 2. POSEBNE PREPORUKE – za međunarodne trgovce

koncentratima i prerađivače minerala

1. U trgovinske ugovore s lokalnim izvoznicima uključite prethodno navedene zahtjeve za

otkrivanje informacija20

;

2. prikupite i otkrijte sljedeće informacije neposrednim kupcima niže u lancu opskrbe te

svim institucionaliziranim regionalnim ili globalnim mehanizmima koji su na snazi i koji su

ovlašteni prikupljati i obrađivati informacije o mineralima iz sukobima pogođenih i

visokorizičnih područja:

(a) svu dokumentaciju o izvozu, uvozu i ponovnom izvozu, uključujući evidencije o svim

izvršenim plaćanjima za potrebe izvoza, uvoza i ponovnog izvoza te o svim porezima

i ostalim plaćanjima javnim ili privatnim sigurnosnim snagama ili drugim naoružanim

skupinama;

(b) identitet svih neposrednih dobavljača (lokalnih izvoznika);

(c) sve informacije koje je dostavio lokalni izvoznik.

C. 3. POSEBNE PREPORUKE – za talionice/rafinerije

1. U trgovinske ugovore s međunarodnim trgovcima koncentratima, prerađivačima minerala

i lokalnim izvoznicima uključite prethodno navedene zahtjeve za otkrivanje informacija21

;

20 Međunarodni trgovac koncentratima odgovoran je za dobivanje i čuvanje informacija

koje su zatražili lokalni izvoznici bez obzira na to pridržavaju li se oni prethodno

navedenih zahtjeva.

21 Talionice/rafinerije odgovorne su za dobivanje i čuvanje informacija koje su zatražili

međunarodni trgovci koncentratima i lokalni izvoznici bez obzira na to pridržavaju li se

oni prethodno navedenih zahtjeva.



2. informacije dobivene lancem nadzora i/ili sustavom sljedivosti opisanim u nastavku

čuvajte barem pet godina22

, po mogućnosti u obliku računalne baze podataka, i učinite ih

dostupnima kupcima na kraju lanca opskrbe te svim institucionaliziranim regionalnim ili


informacije o mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

C. 4. POSEBNE PREPORUKE – za sva društva na početku lanca opskrbe

1. Uvedite lanac nadzora i/ili sustav sljedivosti iz kojeg će se dobiti sljedeće pojedinačne

informacije za minerale iz „lokacije podrijetla ili provoza minerala koja je označena

upozorenjem” koje će, ako je moguće, biti popraćene odgovarajućom dokumentacijom:

rudnik iz kojeg mineral potječe, količina i datumi vađenja, lokacije na kojima se minerali

objedinjuju, obrađuju ili se njima trguje, svi porezi, naknade, naknade za licencije ili

ostala plaćanja državnim službenicima za vađenje, trgovinu, prijevoz i izvoz minerala, svi

porezi i ostala plaćanja javnim ili privatnim sigurnosnim snagama ili ostalim naoružanim

skupinama, identitet svih subjekata na početku lanca opskrbe, pravci prijevoza23

;

2. sve informacije prikupljene i čuvane na temelju normi i postupaka dužne pažnje

navedenih u ovim Smjernicama objavite neposrednim kupcima i revizorima na kraju

lanca opskrbe te svim institucionaliziranim regionalnim ili globalnim mehanizmima koji su

na snazi i koji su ovlašteni prikupljati i obrađivati informacije o mineralima iz sukobima

pogođenih i visokorizičnih područja;

3. ondje gdje je to moguće izbjegavajte gotovinske kupnje i osigurajte da za sve neizbježne

gotovinske kupnje minerala postoji dokumentacija koja se može provjeriti te da se, ako je

moguće, one provode službenim bankovnim kanalima24

;

4. pružajte potporu provedbi načela i kriterija sadržanih u Inicijativi za transparentnost

ekstraktivnih industrija (EITI)25

. 26

C.5. POSEBNE PREPORUKE – za sva društva na kraju lanca opskrbe

1. Uvedite sustav transparentnosti lanca opskrbe koji će omogućiti utvrđivanje

talionica/rafinerija u lancu opskrbe mineralima nekog društva i s pomoću kojeg će se

moći dobiti sljedeće informacije o lancu opskrbe mineralima iz „lokacija podrijetla ili

provoza minerala koje su označene upozorenjem”: utvrđivanje svih zemalja podrijetla,

prijevoza i provoza minerala u lancima opskrbe svake talionice/rafinerije. Društva koja

zbog svoje veličine ili drugih čimbenika ne mogu jednostavno utvrditi subjekte koji djeluju

22 Vidjeti Preporuku br. 10 Stručne skupine za financijsko djelovanje. Vidjeti i Prilog III.

Postupku certificiranja Procesa Kimberley i Moskovsku deklaraciju Procesa Kimberley.

23 Vidjeti Inicijativu ITRI-ja za lanac opskrbe (iTSCi).

24 Financijske institucije potiču se da pročitaju ove Smjernice i dopunu kad provode dužnu

pažnju u pogledu klijenata za potrebe pružanja svojih usluga i da svoje pridržavanje

ovih Smjernica uključe u svoje postupke odlučivanja.

25 Za informacije o EITI-ju vidjeti http://eiti.org/. Za smjernice o tome kako poduzeća mogu

pružiti potporu EITI-ju vidjeti http://eiti.org/document/businessguide.

26 Vidjeti, na primjer, sustave za digitalne informacije o dobavljačima kao što je E.TASC.



na početku lanca opskrbe prije njihovih izravnih dobavljača mogu aktivno surađivati s

članovima industrije s kojima dijele dobavljače ili društvima na kraju lanca opskrbe s

kojima imaju poslovni odnos kako bi utvrdili koje su talionice u lancu opskrbe;

2. čuvati povezane evidencije u razdoblju od najmanje pet godina, po mogućnosti u obliku

računalne baze podataka;

3. podupirati širenje digitalnih sustava za razmjenu informacija o dobavljačima11

kako bi se

u njih uključile i talionice/rafinerije te prilagoditi sustave za procjenu dužne pažnje

dobavljača u lancu opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja

upotrebom kriterija i procesa preporučenih u ovim Smjernicama, uzimajući u obzir

poštovanje poslovne tajne i drugih interesa koji se odnose na konkurentnost27

.

D. Jačanje suradnje društava s dobavljačima. Društva u lancu opskrbe

trebala bi osigurati da se dobavljači obvežu na politiku lanca opskrbe koja je u skladu s

Prilogom II. i postupcima dužne pažnje iz ovih Smjernica. Kako bi to ostvarilo, društvo

bi trebalo:

1. ondje gdje je to moguće uspostaviti dugoročne odnose s dobavljačima umjesto

kratkoročnih ili jednokratnih ugovora kako bi stvorila utjecaj na dobavljače;

2. dobavljačima priopćiti svoja očekivanja u pogledu odgovornih lanaca opskrbe mineralima

iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja te politiku lanca opskrbe i postupke

dužne pažnje utvrđene u ovim Smjernicama uključiti u trgovinske ugovore i/ili pisane

sporazume s dobavljačima koji se mogu primijeniti i pratiti28

, uključujući, ako je to

potrebno, pravo na provođenje nenajavljenih provjera dobavljača na licu mjesta i pristup

njihovoj dokumentaciji;

3. razmotriti načine za pružanje potpore dobavljačima i izgradnju njihovih kapaciteta kako bi

poboljšali svoju učinkovitost i uskladili se s politikom lanca opskrbe društva29

;

4. obvezati se na oblikovanje planova za mjerljiv napredak zajedno s dobavljačima uz

sudjelovanje, prema potrebi i ako je relevantno, tijela lokalne i središnje državne uprave,

međunarodnih organizacija i civilnog društva u ostvarenju ublažavanja rizika30

.

E. Uspostava mehanizma za pritužbe na razini društva. Ovisno o svojem

položaju u lancu opskrbe društva mogu:

1. razviti mehanizam koji će omogućiti svim zainteresiranim stranama (pogođenim

stranama ili zviždačima) da iznesu svoje razloge za zabrinutost zbog okolnosti vađenja,

27 Poštovanje poslovne tajne i drugih interesa koji se odnose na konkurentnost znači

informacije o cijenama i odnosima s dobavljačima ne dovodeći u pitanje naknadno

tumačenje. Sve informacije otkrit će se svim institucionaliziranim regionalnim ili



28 Vidjeti korake 2. – 5. za informacije o praćenju dobavljača i upravljanju u slučaju

nepridržavanja.

29 Vidjeti korak 3. „Ublažavanje rizika”.




trgovine, obrade i izvoza na sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima. To će

omogućiti društvu da bude obaviješteno o rizicima u njegovu lancu opskrbe u pogledu

problema koji nisu povezani s procjenom činjenica i rizika društva;

2. osigurati takav mehanizam izravno ili putem dogovora o suradnji s drugim društvima ili

organizacijama ili olakšavanjem obraćanja vanjskom stručnjaku ili tijelu (tj.

ombudsmanu).

KORAK 2.: UTVRĐIVANJE I PROCJENA RIZIKA U LANCU OPSKRBE

CILJ: utvrditi i procijeniti rizike povezane s okolnostima vađenja, trgovine, obrade i izvoza

minerala iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

I. DRUŠTVA NA POČETKU LANCA OPSKRBE

Od društava na početku lanca opskrbe očekuje se da razjasne lanac nadzora i

okolnosti vađenja, trgovine, obrade i izvoza minerala te da utvrde i procijene rizik

ocjenjivanjem tih okolnosti uspoređujući ih s politikom uzornog lanca opskrbe mineralima iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih područja iz Priloga II. Društva na početku lanca

opskrbe mogu surađivati kako bi provela preporuke iz ovog odjeljka putem zajedničkih

inicijativa. Međutim, društva su i dalje samostalno odgovorna za svoje postupanje s dužnom

pažnjom te bi trebala osigurati da se u okviru njihova cjelokupnog zajedničkog djelovanja na

odgovarajući način u obzir uzmu okolnosti specifične za pojedino društvo.

A. Utvrđivanje opsega procjene rizika u lancu opskrbe mineralima.

Talionice/rafinerije, međunarodni trgovci koncentratima i prerađivači minerala trebali bi

preispitati informacije nastale u koraku 1. kako bi procjene rizika usmjerili na one

minerale i dobavljače za koje su pokrenuta „upozorenja o lokacijama podrijetla i

provoza minerala” i „upozorenja o dobavljačima”, kako je navedeno u uvodu.

B. Prikazivanje činjeničnih okolnosti lanaca opskrbe društva, onih

koji se provode i onih koji su u planu. Društva na početku lanca opskrbe

trebala bi procijeniti kontekst sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, razjasniti

lanac nadzora, aktivnosti i odnose svih dobavljača na početku lanca opskrbe te utvrditi

lokacije i kvalitativne uvjete vađenja, trgovine, obrade i izvoza minerala. Društva na

početku lanca opskrbe trebala bi se osloniti na informacije koje se prikupljaju i čuvaju u

1. koraku te prikupiti i čuvati ažurirane informacije s terena kako bi učinkovito prikazala

lanac opskrbe i procijenila rizike. Vidjeti Dodatak: Smjernica za procjenu rizika

društva na početku lanca opskrbe koji sadržava smjernice o osnivanju skupina za

procjenu na terenu (dalje u tekstu „skupine za procjenu”) i uključuje popis preporučenih

pitanja koja bi se trebala uzeti u obzir. Skupine za procjenu mogu zajednički osnovati

društva na početku lanca opskrbe koja djeluju na sukobima pogođenim ili visokorizičnim

područjima ili se iz njih opskrbljuju. Društva na početku lanca opskrbe i dalje će biti

pojedinačno odgovorna za poštovanje preporuka skupina za procjenu i djelovanje u

skladu s njima.



C. Procjena rizika u lancu opskrbe. Društvo bi trebalo procijeniti činjenične

okolnosti lanca opskrbe uspoređujući ih s politikom uzornog lanca opskrbe na

kvalitativnoj osnovi kako bi utvrdilo rizike u lancu opskrbe:

1. preispitati primjenjive norme, uključujući:

(a) načela i norme politike lanca opskrbe društva u skladu s Prilogom II.31

;

(b) nacionalne zakone zemalja u kojima društvo ima poslovni nastan ili u kojima njegove

dionice kotiraju na tržištu (ako je primjenjivo), zemalja iz kojih je vjerojatno podrijetlo

minerala i zemalja provoza ili ponovnog izvoza;

(c) pravne instrumente kojima se uređuju poslovanje i poslovni odnosi društva, kao što

su ugovori o financiranju, sporazumi s naručiteljima i sporazumi s dobavljačima;

(d) ostale relevantne međunarodne instrumente, kao što su Smjernice OECD-a za

multinacionalna poduzeća, međunarodna ljudska prava i humanitarno pravo;

2. utvrditi ispunjavaju li okolnosti u lancu opskrbe (posebno odgovori na preporučena

pitanja za usmjeravanje navedena u Dodatku) mjerodavne norme. Sve moguće

nedosljednosti između činjenične okolnosti i norme trebalo bi smatrati rizikom s mogućim

štetnim posljedicama.

II. DRUŠTVA NA KRAJU LANCA OPSKRBE

Društva na kraju lanca opskrbe trebala bi utvrditi rizike u svojem lancu opskrbe

procjenjivanjem praksi dužne pažnje svojih talionica/rafinerija uspoređujući ih s ovim

Smjernicama. Društva na kraju lanca opskrbe koja ne mogu jednostavno utvrditi subjekte

koji djeluju na početku lanca opskrbe prije njihovih izravnih dobavljača (zbog njihove veličine

ili drugih čimbenika) mogu aktivno surađivati s drugim sudionicima industrije s kojima dijele

dobavljače ili društvima na kraju lanca opskrbe s kojima imaju poslovni odnos kako bi

provela preporuke iz ovog odjeljka radi utvrđivanja talionica/rafinerija u svojem lancu

opskrbe i procjene njihovih praksi dužne pažnje ili kako bi putem programa za provjeru

valjanosti industrije utvrdila talionice/rafinerije koje ispunjavaju zahtjeve iz ovih Smjernica

kako bi od njih nabavljala32

. Društva na kraju lanca opskrbe zadržavaju pojedinačnu

odgovornost za svoju dužnu pažnju i trebala bi osigurati da se u ukupnom zajedničkom

djelovanju uzimaju u obzir okolnosti koje su karakteristične za pojedino društvo.

A. Utvrđivanje talionica/rafinerija u njihovu lancu opskrbe kako

najbolje mogu. Cilj društava na kraju lanca opskrbe trebao bi biti da utvrde

talionice/rafinerije minerala koje proizvode rafinirane metale koji se upotrebljavaju u

njihovu lancu opskrbe. To se može provesti putem povjerljivih rasprava s neposrednim

dobavljačima društva, uključivanja zahtjeva za otkrivanje povjerljivih dobavljača u

ugovore o dobavljačima, navođenja talionica/rafinerija koje ispunjavaju zahtjeve iz ovih

Smjernica izravnim dobavljačima, upotrebe sustava za razmjenu povjerljivih informacija

31 Vidjeti korak 1.(A) u prethodnom tekstu i Prilog II. 32 Vidjeti Program za talionice bez sukoba koji su razvili EICC i GeSI.



o dobavljačima i/ili programa na razini cijele industrije za otkrivanje informacija o

subjektima na početku lanca opskrbe33

.

B. Utvrđivanje opsega procjene rizika u lancu opskrbe mineralima.

Nakon što su utvrdila talionice/rafinerije koje proizvode rafinirane metale koji se

upotrebljavaju u njihovu lancu opskrbe, društva na kraju lanca opskrbe trebala bi

surađivati s tim talionicama/rafinerijama u njihovim lancima opskrbe i od njih dobiti

početne informacije o zemlji podrijetla i provoza minerala te pravcima prijevoza između

rudnika i talionica/rafinerija. Društva na kraju lanca opskrbe trebala bi preispitati te

informacije i informacije nastale u koraku 1. kako bi procjene rizika usmjerila na one

minerale i dobavljače za koje su pokrenuta „upozorenja o lokacijama podrijetla i

provoza minerala” i „upozorenja o dobavljačima”, kako je navedeno u uvodu.

C. Procjena jesu li talionice/rafinerije poduzele sve elemente dužne

pažnje za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

1. Prikupiti dokaze o praksama dužne pažnje talionice/rafinerije;

2. preispitati informacije koje je stvorila skupina za procjenu34

;

3. usporediti dokaze o praksama dužne pažnje talionice/rafinerije s politikom lanca opskrbe

i postupcima dužne pažnje navedenima u ovim Smjernicama;

4. surađivati s talionicama/rafinerijama i pridonijeti pronalasku načina izgradnje kapaciteta,

ublažavanja rizika i poboljšanja rezultata dužne pažnje, uključujući putem inicijativa na

razini cijele industrije.

D. Ako je potrebno, uključujući suradnjom u programima koje pokreće industrija, provedbom zajedničkih provjera lokacija u pogonima talionica/rafinerija.

KORAK 3.: OBLIKOVANJE I PROVEDBA STRATEGIJE ZA

ODGOVOR NA UTVRĐENE RIZIKE

CILJ: ocijeniti utvrđene rizike i odgovoriti na njih kako bi se spriječile ili ublažile štetne

posljedice. Društva mogu surađivati na provedbi preporuka iz ovog odjeljka u okviru

zajedničkih inicijativa. Međutim, društva su i dalje samostalno odgovorna za svoje

postupanje s dužnom pažnjom te bi trebala osigurati da se u okviru njihova cjelokupnog

zajedničkog djelovanja na odgovarajući način u obzir uzmu okolnosti specifične za pojedino

društvo.

A. Izvješćivanje imenovanog rukovodećeg osoblja o nalazima, uz

33 Vidjeti prethodno navedeni korak 1.(C) („Uspostava unutarnjih kontrola lanca opskrbe

mineralima”) i korak 1.(D).

34 Vidjeti Dodatak: Smjernica za procjenu rizika društva na početku lanca opskrbe.



pregled prikupljenih informacija te stvarnih i mogućih rizika utvrđenih tijekom procjene

rizika u lancu opskrbe.

B. Oblikovanje i donošenje plana upravljanja rizicima. Društva bi trebala

donijeti plan upravljanja rizicima u lancu opskrbe u kojem daju pregled svojih odgovora

na rizike utvrđene u koraku 2. Društva mogu upravljati rizicima tako da: i. nastave s

trgovinom dok se nastoji ostvariti mjerljivo ublažavanje rizika; ii. privremeno obustave

trgovinu dok se nastavlja s postojećim mjerljivim ublažavanjem rizika ili iii. odustanu od

suradnje s dobavljačem ako smatraju da ublažavanje nije izvedivo ili prihvatljivo. Kako

bi donijela plan upravljanja rizicima i utvrdila ispravnu strategiju za upravljanje rizicima,

društva bi trebala:

1. preispitati politiku uzornog lanca opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i

visokorizičnih područja iz Priloga II. ili vlastitu unutarnju politiku ako je u skladu s

Prilogom II. kako bi utvrdila mogu li se utvrđeni rizici ublažiti nastavkom, obustavom

ili raskidom odnosa s dobavljačima;

2. upravljati rizicima za koje nije potrebno raskinuti odnos s dobavljačem putem

mjerljivog ublažavanja rizika. Cilj mjerljivog ublažavanja rizika trebao bi biti

promicanje postupnog poboljšanja rezultata u opravdanim vremenskim okvirima. Pri

oblikovanju strategije za ublažavanje rizika društva bi trebala:

(a) razmotriti, a prema potrebi i poduzeti, korake za stvaranje utjecaja na

dobavljače na početku lanca opskrbe koji najuspješnije mogu spriječiti ili ublažiti

utvrđene rizike:

i. DRUŠTVA NA POČETKU LANCA OPSKRBE – ovisno o njihovu položaju u

lancu opskrbe, društva na početku lanca opskrbe imaju znatan stvaran ili

moguć utjecaj na subjekte u lancu opskrbe koji najuspješnije i najizravnije

mogu ublažiti znatne rizike od štetnih posljedica. Ako društva na početku

lanca opskrbe odluče provesti ublažavanje rizika za vrijeme nastavka ili

privremene obustave trgovine, napori za ublažavanje trebali bi biti usmjereni

na pronalazak načina za konstruktivno uključivanje relevantnih dionika,

prema potrebi, kako bi se postupno uklonile štetne posljedice u opravdanim

vremenskim rokovima35

.

ii. DRUŠTVA NA KRAJU LANCA OPSKRBE – ovisno o njihovu položaju u lancu

opskrbe, društva na kraju lanca opskrbe potiču se da stvore i/ili iskoriste svoj

utjecaj na dobavljače na početku lanca opskrbe koji najuspješnije i

najizravnije mogu ublažiti znatne rizike od štetnih posljedica. Ako društva na

kraju lanca opskrbe odluče provesti ublažavanje rizika za vrijeme nastavka ili

privremene obustave trgovine, njihovi napori za ublažavanje trebali bi biti

usmjereni na sklonost dobavljača prema vrijednosti i njihovo osposobljavanje

35 Za preporučenu strategiju za upravljanje rizicima društva bi trebala pregledati Prilog II. U

Prilogu III. nalaze se predložene mjere za ublažavanje rizika i nekoliko preporučenih

pokazatelja za mjerenje napretka. Očekuje se da će detaljnije smjernice o ublažavanju

rizika proizaći iz faze provedbe Smjernica;



kako bi mogli postići i poboljšati svoje rezultate u pogledu dužne pažnje.

Društva bi trebala potaknuti organizacije koje su članovi njihove industrije da

razviju i provedu module za osposobljavanje u području dužne pažnje u

suradnji s nadležnim međunarodnim organizacijama, nevladinim

organizacijama i ostalim stručnjacima;

(b) savjetovati se s dobavljačima i pogođenim dionicima te se s njima dogovoriti o

strategiji za mjerljivo ublažavanje rizika u planu upravljanja rizicima. Mjerljivo

ublažavanje rizika trebalo bi prilagoditi posebnim dobavljačima društva i

kontekstima njihova poslovanja, trebalo bi navesti jasne ciljne rezultate u

opravdanom roku te uključiti kvalitativne i/ili kvantitativne pokazatelje za mjerenje

napretka;

i. DRUŠTVA NA POČETKU LANCA OPSKRBE – objavite procjenu rizika u

lancu opskrbe i plan upravljanja lancem opskrbe uzimajući u obzir poštovanje

poslovne tajne i drugih interesa koji se odnose na konkurentnost36

te ih dajte

na raspolaganje tijelima lokalne i središnje vlasti, društvima na početku lanca

opskrbe, lokalnom civilnom društvu i pogođenim trećim stranama. Društva bi

trebala osigurati pogođenim dionicima dovoljno vremena da preispitaju

procjenu rizika i plan upravljanja te da s dužnom pažnjom razmotre i

odgovore na pitanja, razloge za zabrinutost i alternativne prijedloge za

upravljanje rizicima.

C. Provedba plana upravljanja rizicima, praćenje i bilježenje

uspješnosti ublažavanja rizika, izvješćivanje rukovodećeg osoblja te razmatranje obustave ili raskida suradnje s

dobavljačem nakon neuspjelih pokušaja ublažavanja.

1. DRUŠTVA NA POČETKU LANCA OPSKRBE – društva na početku lanca opskrbe

trebala bi provoditi, pratiti i bilježiti uspješnost ublažavanja rizika u suradnji i/ili uz

savjetovanje s tijelima lokalne i središnje vlasti, društvima na početku lanca opskrbe,

međunarodnim organizacijama ili organizacijama civilnog društva i pogođenim trećim

stranama. Društva na početku lanca opskrbe možda će htjeti uspostaviti mreže za

praćenje na razini zajednice ili pružiti potporu njihovu stvaranju kako bi se pratila i

bilježila uspješnost napora za ublažavanje rizika.

D. Poduzimanje dodatnih procjena činjenica i rizika za one rizike

koje je potrebno ublažiti ili nakon što se promijene okolnosti.22

Dužna pažnja u lancu opskrbe dinamičan je postupak i zahtijeva trajno praćenje rizika.

Nakon provedbe strategije za ublažavanje rizika društva bi trebala ponoviti korak 2.

kako bi osigurala učinkovito upravljanje rizicima. Osim toga, nakon svih promjena u

lancu opskrbe društva možda će biti potrebno ponoviti neke korake kako bi se spriječile

ili ublažile štetne posljedice. 37

36 Vidjeti bilješku 12.

37 Promjena okolnosti trebala bi se utvrditi na osnovi koja je osjetljiva na rizike putem

trajnog praćenja dokumentacije društva o njihovu lancu nadzora i kontekstâ sukobima



KORAK 4.: REVIZIJA PRAKSI DUŽNE PAŽNJE

TALIONICE/RAFINERIJE

KOJU JE OBAVILA NEOVISNA TREĆA STRANA

CILJ: provesti reviziju praksi dužne pažnje talionice/rafinerije koju obavlja neovisna treća

strana za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja te pridonijeti poboljšanju praksi dužne pažnje talionica/rafinerija i subjekata na

početku lanca opskrbe, uključujući putem svih institucionaliziranih mehanizama koji će se

uspostaviti na inicijativu industrije i koje će poduprijeti vlade te u suradnji s nadležnim

dionicima.

A. Planiranje revizije praksi dužne pažnje talionice/rafinerije koju će

obaviti neovisna treća strana za odgovorne lance opskrbe

mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

Revizija bi trebala imati sljedeći opseg, kriterije, načela i aktivnosti38

:

1. opseg revizije: opseg revizije uključivat će sve aktivnosti, postupke i sustave koje

upotrebljavaju talionice/rafinerije za postupanje s dužnom pažnjom u lancu opskrbe

mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. To uključuje, ali nije

ograničeno na kontrolu talionica/rafinerija nad lancem opskrbe mineralima, informacije

otkrivene društvima na kraju lanca opskrbe koje se odnose na dobavljače, lanac

nadzora i ostale informacije o mineralima, procjene rizika talionica/rafinerija, što

uključuje istraživanja na terenu te strategije talionica/rafinerija za upravljanje rizicima;

2. kriteriji revizije: revizija bi trebala utvrditi je li postupak dužne pažnje talionica/rafinerija

u skladu s normama i procesima iz ovih Smjernica o dužnoj pažnji;

3. načela revizije:

(a) neovisnost: kako bi se očuvali neutralnost i nepristranost revizija, organizacija za

reviziju i svi članovi skupine za reviziju („revizori”) ne smiju imati veze s

talionicom/rafinerijom i s njihovim društvima-kćerima, nositeljima licencije,

ugovarateljima, dobavljačima i društvima koja sudjeluju u zajedničkoj reviziji. To

posebno znači da revizori ne smiju biti u sukobu interesa s revidiranim subjektom,

pogođenih područja podrijetla i prijevoza minerala. Takva promjena okolnosti može

uključivati promjenu dobavljača ili subjekta u lancu nadzora, mjesta podrijetla, pravaca

prijevoza ili mjesta izvoza. Ona može uključivati i čimbenike koji su karakteristični za

kontekst, kao što su produbljenje sukoba na određenim područjima, promjene vojnog

osoblja koje nadzire neko područje i promjene vlasništva ili kontrole nad rudnikom iz

kojeg potječe mineral.

38 U ovoj preporuci opisuju se neka osnovna načela, područje primjene, kriteriji i ostale

osnovne informacije koje bi društva trebala razmotriti prije ovlašćivanja neovisne treće

strane specijalizirane za lanac opskrbe da provede reviziju praksi dužne pažnje

talionica/rafinerija. Društva bi u međunarodnoj normi ISO-a 19011: 2002 („ISO 19011”)

trebala pronaći detaljne zahtjeve o programima revizije (uključujući odgovornosti

programa, postupke, vođenje evidencija, praćenje i preispitivanje) i pregled svih koraka

revizijskih aktivnosti.



što uključuje poslovni ili financijski odnos s revidiranim subjektom (u obliku vlasničkih

udjela, duga, jamstava) i da u prethodna 24 mjeseca nisu smjeli pružiti neke druge

usluge društvu revidiranog subjekta, posebno usluge koje se odnose na prakse

dužne pažnje ili djelatnosti u lancu opskrbe koje su procjenjivali39

;

(b) nadležnost: revizori bi trebali poštovati zahtjeve navedene u poglavlju 7. norme ISO 19011 o nadležnosti i ocjenjivanju revizora. Revizori posebno moraju imati znanja i vještine u sljedećim područjima40:

i. načela, postupci i tehnike revizije (ISO 19011);

ii. načela, postupci i tehnike društva u pogledu dužne pažnje u lancu opskrbe;

iii. organizacijska struktura poslovanja društva, posebno nabava minerala i lanac

opskrbe mineralima;

iv. društveni, kulturni i povijesni kontekst sukobima pogođenih područja podrijetla i

prijevoza, uključujući potrebne jezične sposobnosti i osjetljivost na kulturne razlike

za provedbu revizija;

v. sve primjenjive norme, uključujući politiku uzornog lanca opskrbe mineralima iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (Prilog II.);

(c) odgovornost: pokazatelji uspješnosti mogu se upotrijebiti za praćenje sposobnosti

revizora da provode reviziju u skladu s programom revizije, na temelju ciljeva,

područja primjene i kriterija revizije, uspoređujući ih s evidencijama programa

revizije41

;

4. aktivnosti revizije:

(a) priprema revizije: ciljevi, opseg, jezik i kriteriji revizije trebali bi se jasno priopćiti

revizorima te bi revizori i subjekt koji je predmet revizije trebali razjasniti sve

nejasnoće prije početka revizije42

. Revizori bi trebali utvrditi izvedivost revizije na

temelju raspoloživog vremena, raspoloživih sredstava, informacija i suradnje

uključenih strana43

;

(b) pregled dokumenata: primjerci sve dokumentacije proizvedene u okviru dužne pažnje

talionica/rafinerija u lancu opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja trebali bi se pregledati „kako bi se utvrdila usklađenost sustava s kriterijima

revizije kako su zabilježeni”44

. To uključuje, ali nije ograničeno na, dokumentaciju o

unutarnjim kontrolama lanca opskrbe (primjerak dokumentacije o lancu nadzora,

evidencije plaćanja), odgovarajuću komunikaciju i ugovorne odredbe s dobavljačima,

dokumentaciju nastalu tijekom procjene rizika društva (uključujući sve evidencije o

39 Vidjeti poglavlje VIII.(A) Povelje Udruženja poštenog rada (FLA).

40 Neophodna znanja i vještine mogu se utvrditi na temelju revizorova obrazovanja i

radnog iskustva, kako je navedeno u poglavlju 7.4. norme ISO 19011:2002. Revizori

moraju pokazivati i osobine profesionalnosti, nepristranosti i iskrenosti.

41 Vidjeti poglavlje 5.6. norme ISO 19011.


43 Ibidem.




poslovnim partnerima i dobavljačima, razgovore i procjene na terenu) te sve

dokumente o strategijama za upravljanje rizicima (npr. sporazumi s dobavljačima o

pokazateljima napretka);

(c) ispitivanja na licu mjesta: prije početka ispitivanja na licu mjesta revizori bi trebali

pripremiti plan revizije45

i sve radne dokumente46

. Podaci nastali tijekom procjena

rizika u lancu opskrbe i upravljanja rizicima u lancu opskrbe za talionice/rafinerije

trebali bi se provjeriti. Revizori bi trebali prikupiti dodatne dokaze i provjeriti

informacije vođenjem potrebnih razgovora, davanjem primjedbi i pregledom

dokumentacije47

. Ispitivanja na licu mjesta trebala bi uključivati:

i. pogone talionica/rafinerija i lokacije na kojima talionice/rafinerije provode dužnu

pažnju za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i

visokorizičnih područja;

ii. uzorak dobavljačâ talionice/rafinerije (međunarodni trgovci koncentratima,

prerađivači i lokalni izvoznici), što uključuje pogone dobavljača;

iii. sastanak sa skupinom za procjenu (vidjeti Dodatak) kako bi se preispitale

norme i metode za stvaranje provjerljivih, pouzdanih i ažuriranih informacija te

revidirao uzorak podataka na koje se oslanjaju talionice/rafinerije pri postupanju s

dužnom pažnjom za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih

i visokorizičnih područja. Kako bi se pripremili za taj sastanak, revizori bi trebali

zatražiti informacije od skupine za procjenu na terenu i postaviti joj pitanja;

iv. savjetovanja s tijelima lokalne i središnje državne uprave, stručnim

skupinama UN-a, mirovnim misijama UN-a i lokalnim civilnim društvom;

(d) zaključci revizije: revizori bi trebali iznijeti nalaze kojima se utvrđuje, na temelju

prikupljenih dokaza, usklađenost dužne pažnje talionica/rafinerija za odgovorne lance

opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja s ovim

Smjernicama. Revizori bi u izvješću o reviziji trebali dati preporuke

talionicama/rafinerijama za poboljšanje svojih praksi dužne pažnje.

B. Provedba revizije u skladu s prethodno navedenim opsegom,

kriterijima, načelima i aktivnostima revizije.

1. PROVEDBA REVIZIJE. U trenutačnim okolnostima svi subjekti u lancu opskrbe trebali bi

surađivati putem svojih industrijskih organizacija kako bi osigurali da se revizija provede

u skladu s prethodno navedenim opsegom, kriterijima, načelima i aktivnostima.

(a) POSEBNE PREPORUKE – za lokalne izvoznike minerala

i. Omogućite pristup lokacijama društva te cjelokupnoj dokumentaciji i svim

evidencijama o dužnoj pažnji u lancu opskrbe;

45 Vidjeti članak 6.4.1. norme ISO 19011.


47 Članak 6.5.4. norme ISO 19011.



ii. omogućite siguran pristup skupini za procjenu na terenu. Koordinirajte logistiku

kako biste omogućili sigurno mjesto sastanka skupina za reviziju i skupine za

procjenu na terenu.

(b) POSEBNE PREPORUKE – za međunarodne trgovce koncentratima i

prerađivače minerala


evidencijama o dužnoj pažnji u lancu opskrbe.

(c) POSEBNE PREPORUKE – za talionice/rafinerije


evidencijama o dužnoj pažnji u lancu opskrbe;

ii. omogućite kontakt s uzorkom dobavljača koji je odabrala skupina za reviziju.

(d) POSEBNE PREPORUKE – za sva društva na kraju lanca opskrbe

i. Preporučuje se da sva društva na kraju lanca opskrbe sudjeluju putem svojih

industrijskih organizacija ili drugih odgovarajućih sredstava i pridonesu

imenovanju revizora te utvrđivanju uvjeta revizije u skladu s normama i

postupcima navedenima u ovim Smjernicama. Mala i srednja poduzeća potiču se

da stvaraju partnerstva s takvim industrijskim organizacijama ili da se pridruže

postojećima.

2. INSTITUCIONALIZIRANI MEHANIZAM ZA ODGOVORNE LANCE OPSKRBE

MINERALIMA IZ SUKOBIMA POGOĐENIH I VISOKORIZIČNIH PODRUČJA. Svi

subjekti u lancu opskrbe, u suradnji s vladama i civilnim društvom te uz njihovu potporu,

mogu razmotriti da prethodno navedene opsege, kriterije, načela i aktivnosti revizije

uključe u institucionalizirani mehanizam kojim bi se nadzirala i podupirala provedba

dužne pažnje za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i

visokorizičnih područja. Ta bi institucija trebala provesti sljedeće aktivnosti:

(a) u pogledu revizija:

i. akreditiranje revizora;

ii. nadzor i provjeru revizija;

iii. objavljivanje izvješća o revizijama uzimajući u obzir poštovanje poslovne tajne i

interesa koji se odnose na konkurentnost48

;

(a) razvoj i provedbu modula za stvaranje sposobnosti dobavljača za postupanje s

dužnom pažnjom i ublažavanje rizika;

(b) zaprimanje pritužbi zainteresiranih strana i njihovo rješavanje s predmetnim

društvom.

KORAK 5.: GODIŠNJE IZVJEŠĆIVANJE O DUŽNOJ PAŽNJI U LANCU OPSKRBE




CILJ: javno izvješćivati o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima

pogođenih i visokorizičnih područja kako bi se stvorilo povjerenje javnosti u mjere koje

poduzimaju društva.

A. Godišnje izvješćivanje o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja ili, ako je moguće, uključivanje dodatnih informacija o dužnoj pažnji u godišnja izvješća o održivosti ili korporativnoj odgovornosti.

A. 1. POSEBNE PREPORUKE – za sva društva na početku lanca opskrbe

1. Sustavi upravljanja u društvima: utvrdite politiku društva u pogledu dužne pažnje u lancu

opskrbe, objasnite upravljačku strukturu koja je odgovorna za dužnu pažnju u društvu i

tko je u društvu za nju izravno odgovoran, opišite sustave kontrole lanca opskrbe

mineralima koje je uvelo društvo, uz objašnjenje načina na koji djeluju i podataka koji su

proizašli iz njih i zahvaljujući kojima su poboljšani napori društva za dužnu pažnju u

obuhvaćenom izvještajnom razdoblju, opišite bazu podataka društva i sustav evidencije

te objasnite metode za otkrivanje informacija o svim dobavljačima, sve do rudnika iz

kojeg mineral potječe, subjektima na kraju lanca opskrbe; otkrijte informacije o

plaćanjima vladama u skladu s kriterijima i načelima EITI-ja;

2. procjena rizika društva u lancu opskrbe: objavite procjenu rizika uzimajući u obzir

poštovanje poslovne tajne i drugih interesa koji se odnose na konkurentnost49

. Opišite

metodologiju, prakse i informacije prikupljene tijekom procjene na terenu, objasnite

metodologiju društva za procjenu rizika u lancu opskrbe;

3. upravljanje rizicima: opišite korake poduzete za upravljanje rizicima, uključujući sažeto

izvješće o strategiji za ublažavanje rizika u planu upravljanja rizicima, i osposobljavanje,

ako postoji, te uključenost pogođenih dionika. Otkrijte informacije o naporima koje je

poduzelo društvo za praćenje i bilježenje uspješnosti.

A. 2. POSEBNE PREPORUKE – za talionice/rafinerije

1. Revizije: objavite izvješća o reviziji talionica/rafinerija uzimajući u obzir poštovanje

poslovne tajne i drugih interesa koji se odnose na konkurentnost50

.

A. 3. POSEBNE PREPORUKE – za sva društva na kraju lanca opskrbe

1. Sustavi upravljanja u društvima: utvrdite politiku društva u pogledu dužne pažnje u lancu

opskrbe, objasnite upravljačku strukturu koja je odgovorna za dužnu pažnju u društvu i

tko je u društvu za nju izravno odgovoran,

49 Poštovanje poslovne tajne i drugih interesa koji se odnose na konkurentnost znači

informacije o cijenama i odnosima s dobavljačima ne dovodeći u pitanje naknadno

tumačenje. Sve informacije otkrit će se svim institucionaliziranim regionalnim ili


informacije o mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. 50 Vidjeti bilješku 34.



2. procjena rizika i upravljanje rizicima: opišite korake poduzete za utvrđivanje

talionica/rafinerija u lancu opskrbe i procjenu njihovih praksi dužne pažnje, uključujući

objavljen popis kvalificiranih talionica/rafinerija s pomoću industrijskih programa za

provjeru koji su u skladu s postupcima dužne pažnje preporučenima u ovim

Smjernicama. Opišite korake poduzete za upravljanje rizicima;

3. revizije: objavite izvješća o reviziji njihovih praksi dužne pažnje, posebno uzimajući u

obzir poštovanje poslovne tajne i druge interese koji se odnose na konkurentnost51

te

odgovore na utvrđene rizike.




DODATAK

Smjernica za procjenu rizika društva na početku

lanca opskrbe

A. Stvaranje uvjeta koji će omogućiti učinkovitu procjenu rizika.

Pri planiranju i strukturiranju procjene rizika u lancu opskrbe društva na kraju lanca

trebala bi uzeti u obzir sljedeće preporučene mjere:

1. primjena pristupa utemeljenog na dokazima. Zaključci procjene rizika društva trebali

bi se potkrijepiti provjerljivim, pouzdanim i ažuriranim dokazima koji bi se trebali prikupiti

istraživanjem na terenu koje provode skupine za procjenu na terenu;

2. očuvanje pouzdanosti i kvalitete procjene činjenica i rizika u lancu opskrbe

društva, osiguravajući da procjenitelji u društvu ne ovise o aktivnosti koju procjenjuju i

da nisu u sukobu interesa52

. Procjenitelji u društvu moraju se obvezati da će izvješćivati

istinito i točno te da će poštovati najviše profesionalne i etičke norme i postupati uz

„primjerenu stručnu pažnju”53

;

3. osiguravanje odgovarajuće razine stručnosti zapošljavanjem stručnjaka sa znanjem i

vještinama iz što većeg broja sljedećih područja: operativni konteksti koji se procjenjuju

(npr. jezične sposobnosti, kulturna osjetljivost), pozadina rizika povezanih sa sukobima

(npr. norme iz Priloga II., ljudska prava, međunarodno humanitarno pravo, korupcija,

financijski kriminal, sukobi i financiranje sukobljenih strana, transparentnost), priroda i

oblik lanca opskrbe mineralima (npr. nabava minerala) te norme i postupci navedeni u

ovim Smjernicama o dužnoj pažnji.

B. Uspostava skupine za procjenu na terenu (u nastavku „skupina

za procjenu”) na sukobima pogođenim i visokorizičnim

područjima podrijetla i provoza minerala kako bi se dobile i

čuvale informacije o dobavljačima i okolnostima vađenja,

trgovine, obrade i izvoza minerala. Društva na početku lanca opskrbe mogu

uspostaviti takvu skupinu zajednički u suradnji s drugim društvima na početku lanca koja

se opskrbljuju iz tih područja ili koja posluju na njima („suradnička društva”).

1. Društva na početku lanca opskrbe koja uspostavljaju skupinu za procjenu trebala bi:

(a) osigurati da se skupina za procjenu savjetuje s tijelima lokalne i središnje državne

uprave kako bi dobila informacije radi jačanja suradnje i otvaranja mogućnosti za

komunikaciju između institucija, civilnog društva i lokalnih dobavljača;

52 Članak 4., ISO 19011:2002. 53 Članak 4., ISO 19011:2002.



(b) osigurati da se skupina za procjenu redovito savjetuje s lokalnim organizacijama

civilnog društva koje imaju znanje i stručnost na lokalnoj razini;

(c) uspostaviti prema potrebi, mreže za zajedničko praćenje koje će dostavljati

informacije skupini za procjenu ili podupirati njihovo stvaranje;

(d) prosljeđivati informacije koje je prikupila i koje čuva skupina za procjenu niz cijeli

lanac opskrbe, po mogućnosti putem računalnog sustava kojem društva u lancu

opskrbe mogu pristupiti internetom i bilo kojeg institucionaliziranog regionalnog ili

globalnog mehanizma koji je na snazi i koji je ovlašten prikupljati i obrađivati


2. Društva na početku lanca opskrbe koja uspostavljaju skupinu za procjenu trebala bi

utvrditi raspon i kapacitete skupine za procjenu na terenu koja će provesti sljedeće

aktivnosti:

(a) prikupljanje dokaza o činjeničnim okolnostima vađenja, trgovine, obrade i izvoza

minerala iz prve ruke. To uključuje:

i. militarizaciju lokacija rudnika, pravaca prijevoza i mjesta na kojima se trguje

mineralima. Skupina za procjenu trebala bi pratiti militarizaciju lokacija rudnika,

pravaca prijevoza i mjesta na kojima se trguje mineralima. Interaktivne karte na

kojima su označene lokacije rudnika, naoružanih skupina, trgovačkih putova,

cestovnih blokada i uzletišta mogu biti dodatni izvor informacija društvima54

.

Praćenje militarizacije rudnika, pravaca prijevoza i mjesta na kojima se trguje

mineralima znači utvrđivanje činjeničnih okolnosti kojima je posljedica izravna ili

neizravna potpora nedržavnim naoružanim skupinama i javnim ili privatnim

sigurnosnim snagama (kako su definirane u politici uzornog lanca opskrbe u

Prilogu II.);

ii. teška kršenja prava povezana s vađenjem, prijevozom ili trgovinom minerala

(kako je definirano u politici uzornog lanca opskrbe u Prilogu II.) koja su

počinile javne ili privatne sigurnosne snage, nedržavne naoružane skupine

ili ostale treće strane koje djeluju u područjima rudarenja, uzduž pravaca

prijevoza ili mjesta na kojima se trguje mineralima;

(b) odgovaranje na konkretna pitanja ili zahtjeve za pojašnjenje koje su uputila

suradnička društva te iznošenje preporuka za procjenu rizika i upravljanje rizicima u

društvu. Sva suradnička društva mogu skupini za procjenu na terenu uputiti pitanja ili

zatražiti pojašnjenje o sljedećim temama55

:

i. dokazi prikupljeni u okviru sustava za sljedivost i lanac nadzora [korak 1.(C)] i

procjene rizika [korak 2.];

54 Kao što su karte Demokratske Republike Kongo, Ministarstva unutarnjih poslova SAD-a, IPIS-a.

55 Pitanja i pojašnjenja trebala bi se zabilježiti i unijeti u informacijski sustav kojem u

budućnosti mogu zajednički pristupiti suradnička društva za upotrebu, praćenje i

ažuriranje.



ii. informacije o dobavljačima (posrednicima i izvoznicima) u skladu s protokolima pod

nazivom „Upoznajte svojeg klijenta/dobavljača”, kao što su oni koji se provode u

sustavima za usklađivanje borbe protiv pranja novca56

;

(c) primanje i procjena pritužbi koje su iznijele zainteresirane strane na terenu i

izvješćivanje suradničkih društava o njima.

B. 1. POSEBNE PREPORUKE – za lokalne izvoznike

1. Omogućite skupini za procjenu lokalnu logističku podršku i odgovorite na zahtjeve za

pomoć;

2. omogućite skupini za procjenu pristup svim posrednicima, konsolidatorima i

prijevoznicima na početku lanca opskrbe;

3. dopustite skupini za procjenu pristup svim lokacijama društva, uključujući u susjednim

zemljama ili drugim zemljama u kojima može doći do pretovara ili ponovnog označivanja,

te svim knjigama, evidencijama ili ostalim dokazima o praksama nabave, plaćenim

porezima, naknadama i naknadama za licencije te dokumentaciji o izvozu;

4. dopustite skupini za procjenu pristup svim informacijama koje su prikupljene i čuvane u

okviru praksi društva u pogledu dužne pažnje, uključujući informacije o plaćanjima

nedržavnim naoružanim javnim ili privatnim sigurnosnim snagama;

5. odredite nadležne osobe da djeluju kao osobe za kontakt za skupinu za procjenu.

B. 2. POSEBNE PREPORUKE – za međunarodne trgovce

koncentratima i prerađivače minerala

1. Omogućite skupini za procjenu pristup svim prekograničnim prijevoznicima, što će joj

omogućiti da se bez najave pridruži prekograničnom prijevozu minerala;

2. dopustite skupinama za procjenu pristup svim lokacijama koje su u vlasništvu

međunarodnih trgovaca koncentratima i prerađivača minerala u susjednim zemljama ili

drugim zemljama u kojima može doći do pretovara ili ponovnog označivanja minerala iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih područja ili u kojima postoje ili bi mogli postojati

propusti u lancu opskrbe;

3. dopustite skupini za procjenu pristup svim knjigama, evidencijama ili ostalim dokazima o

praksama nabave, plaćenim porezima, naknadama i naknadama za licencije te

dokumentaciji o izvozu;


okviru praksi društva u pogledu dužne pažnje, uključujući informacije o plaćanjima

nedržavnim naoružanim javnim ili privatnim sigurnosnim snagama;

5. proaktivno osiguravajte skupini za procjenu evidencije o lokacijama podrijetla ili provoza

minerala koje su označene upozorenjem;

56 Vidjeti: Stručna skupina za financijsko djelovanje, Smjernice o pristupu utemeljenom na

riziku za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, lipanj 2007., odjeljak 3.10.



6. odredite nadležne osobe da djeluju kao osobe za kontakt za skupinu za procjenu.

B. 3. POSEBNE PREPORUKE – za talionice/rafinerije

1. Odredite nadležne osobe da djeluju kao osobe za kontakt za skupinu za procjenu;

2. dopustite skupini za procjenu pristup svim knjigama, evidencijama ili ostalim dokazima o

praksama nabave, plaćenim porezima, naknadama i naknadama za licencije te

dokumentaciji o izvozu;


okviru praksi društva u pogledu dužne pažnje.

C. PREPORUČENA PITANJA NA KOJA BI TREBALO ODGOVORITI

U OKVIRU PROCJENA DRUŠTVA: ova se pitanja odnose na zajedničke

okolnosti koje se mogu pronaći u lancu opskrbe kositrom, tantalom, volframom,

njihovim rudama i metalnim derivatima te iz kojih mogu nastati rizici.

1. Upoznajte kontekst sukobom pogođenog i visokorizičnog područja podrijetla,

provoza i/ili izvoza

(a) Proučite profile sukobima pogođenih i visokorizičnih područja podrijetla, susjednih

zemalja i zemalja provoza (uključujući moguće pravce prijevoza i lokacije vađenja,

trgovine, obrade i izvoza). Relevantne informacije uključivat će javna izvješća (vlada,

međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija i medija), karte, izvješća UN-a i

sankcije Vijeća sigurnosti UN-a, literaturu iz industrije koja se odnosi na vađenje

minerala i njegov utjecaj na sukobe, ljudska prava ili štetu za okoliš u zemlji mogućeg

podrijetla ili ostale javne izjave (npr. etičkih mirovinskih fondova).

(b) Postoje li međunarodni subjekti koji su sposobni intervenirati i provoditi istrage, kao

što su mirovne jedinice UN-a, koje se nalaze na tom području ili u njegovoj blizini?

Mogu li se ti sustavi upotrijebiti za utvrđivanje subjekata u lancu opskrbe? Postoje li

lokalna sredstva koja se mogu iskoristiti za uklanjanje razloga za zabrinutost

povezanih s prisutnosti naoružanih skupina ili drugih elemenata sukoba? Jesu li

relevantne nacionalne, provincijske i/ili lokalne regulatorne agencije koje su nadležne

za pitanja rudarenja sposobne ukloniti te razloge za zabrinutost?

2. Upoznajte svoje dobavljače i poslovne partnere42

(a) Tko su dobavljači ili druge strane koje sudjeluju u financiranju, vađenju, trgovini i

prijevozu minerala od mjesta vađenja do mjesta na kojem društvo koje postupa s

dužnom pažnjom preuzima vlasništvo nad mineralima? Utvrdite sve važne subjekte u

lancu opskrbe, prikupljajući informacije o vlasništvu (uključujući stvarno vlasništvo),

korporacijsku strukturu, imena službenikâ i direktorâ korporacije, vlasničke udjele

društva ili službenikâ u drugim organizacijama, poslovnu, vladinu, političku ili vojnu

opredijeljenost društva i njegovih službenika (uz poseban naglasak na moguće

odnose s nedržavnim naoružanim skupinama ili javnim ili privatnim sigurnosnim

snagama)43

.



(b) Koji su sustavi nabave i dužne pažnje na snazi kod tih dobavljača? Koje su politike

lanca opskrbe donijeli dobavljači i kako su ih uključili u svoje postupke upravljanja?

Kako uspostavljaju unutarnju kontrolu nad mineralima? Kako izvršavaju politike i

uvjete kod svojih dobavljača?

3. Upoznajte uvjete vađenja minerala na sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima

(a) Koje je točno podrijetlo minerala (iz kojih konkretnih rudnika potječu)?

(b) Koja je metoda vađenja upotrijebljena? Utvrdite jesu li minerali izvađeni metodom

obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo ili rudarenja na veliko,

42. Vidjeti: Stručna skupina za financijsko djelovanje, Smjernice o pristupu utemeljenom na

riziku za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, lipanj 2007., odjeljak 3.10.

Vidjeti korak 2.

43. Vidjeti poglavlje VI. Guidelines on reputational due diligence (Smjernice o dužnoj pažnji

u pogledu ugleda), Međunarodno udruženje proizvođača nafte i plina (izvješće br. 356,

2004.). Vidjeti i poglavlje 5. „Poznavanje klijenata i poslovnih partnera” Instrumenta

OECD-a za podizanje svijesti o rizicima za multinacionalna poduzeća u zonama lošeg

upravljanja, 2006.

a ako su izvađeni prvom metodom, utvrdite, ako je moguće, jesu li ih izvadili

pojedinačni rudari obrtnici, zadruge rudara obrtnika, udruženja ili mala poduzeća.

Utvrdite poreze, naknade i naknade za licencije plaćene vladinim institucijama i

otkrivanja informacija o tim plaćanjima.

(c) Uključuju li uvjeti vađenja prisutnost i uključenost nedržavnih naoružanih skupina ili

javnih ili privatnih sigurnosnih snaga, uključujući u pogledu jedne od sljedećih

situacija: izravna kontrola rudnika ili pravaca prijevoza oko rudnika, ubiranje poreza

od rudara ili na vađenje minerala, nedržavne naoružane skupine ili javne ili privatne

sigurnosne snage i/ili članovi njihovih obitelji i/ili suradnici imaju korisničke ili druge

vlasničke udjele u rudniku ili prava na minerale, bavljenje rudarenjem kao drugim

izvorom prihoda kada su „izvan dužnosti” ili pružanje osiguranja koje su platili rudari

ili je plaćeno porezima koji proizlaze iz proizvodnje? Jesu li neke od tih naoružanih

skupina ili vojnih jedinica uključene u sukob ili imaju interes od njega? Jesu li neke od

njih u prošlosti sudjelovale u raširenim kršenjima ljudskih prava ili ostalim zločinima?

(d) Koji su uvjeti vađenja? Posebno utvrdite dolazi li do: i. bilo kakvog oblika mučenja,

okrutnog, neljudskog i ponižavajućeg postupanja tijekom postupka vađenja minerala,

ii. bilo kakvog oblika prisilnog ili obvezujućeg rada, što uključuje rad ili usluge koje se

zahtijevaju od neke osobe pod prijetnjom kazne i za koje se ta osoba nije dobrovoljno

ponudila, iii. najgorih oblika dječjeg rada tijekom postupka vađenja minerala, iv.

ostalih grubih povreda ljudskih prava i kršenja prava kao što je rašireno seksualno

nasilje na lokacijama rudnika ili tijekom postupka vađenja minerala ili v. ratnih zločina

ili ostalih ozbiljnih kršenja međunarodnog humanitarnog prava, zločina protiv

čovječnosti ili genocida.

4. Upoznajte uvjete prijevoza, obrade i trgovine minerala na sukobima pogođenim



i visokorizičnim područjima

(a) Nalaze li se kupci na kraju lanca opskrbe na lokaciji rudnika ili negdje drugdje? Jesu li

minerali koji dolaze od različitih rudara odvojeno obrađeni i prerađeni te jesu li se

čuvali odvojeno kada ih se prodavalo niz lanac opskrbe? Ako je odgovor ne, u kojem

su trenutku njihove prodaje niz lanac opskrbe minerali obrađeni, objedinjeni i

pomiješani?

(b) Koji su posrednici obrađivali minerale? Utvrdite postoje li za neke od tih posrednika

dokazi ili sumnja da su vadili minerale povezane s nedržavnim naoružanim

skupinama ili trgovali njima.

(c) U kojoj su mjeri, ako jesu, javne ili privatne sigurnosne snage ili nedržavne

naoružane skupine izravno ili neizravno uključene u trgovinu, prijevoz ili oporezivanje

minerala? Imaju li javne ili privatne sigurnosne snage ili nedržavne naoružane

skupine bilo kakve koristi od trgovine, prijevoza ili oporezivanja minerala koje provode

druge strane, uključujući putem odnosa s posrednicima ili izvoznicima?

(d) U kojoj su mjeri, ako jesu, javne ili privatne sigurnosne snage ili nedržavne

naoružane skupine prisutne na trgovačkim putovima i pravcima prijevoza? Dolazi li

tijekom trgovine, prijevoza ili oporezivanja minerala do kršenja ljudskih prava? Na

primjer, postoje li dokazi upotrebe prisilnog rada, iznude ili prisile? Upotrebljava li se

dječji rad? Posebno utvrdite dolazi li do: i. bilo kakvog oblika mučenja, okrutnog,

neljudskog i ponižavajućeg postupanja tijekom prijevoza ili trgovine minerala, ii. bilo

kakvog oblika prisilnog ili obvezujućeg rada u cilju rudarenja, prijevoza, trgovine ili

prodaje minerala, iii. najgorih oblika dječjeg rada tijekom postupka prijevoza ili

trgovine minerala, iv. ostalih grubih povreda ljudskih prava i kršenja prava kao što je

rašireno seksualno nasilje na lokacijama rudnika ili tijekom postupka prijevoza ili

trgovine minerala, ili v. ratnih zločina ili ostalih ozbiljnih kršenja međunarodnog

humanitarnog prava, zločina protiv čovječnosti ili genocida tijekom prijevoza ili

trgovine minerala.

(e) Koje su informacije dostupne kako bi se provjerila trgovina na kraju lanca opskrbe,

kao što su autentični dokumenti, pravci prijevoza, licencije, prekogranični prijevoz i

prisutnost naoružanih skupina i/ili javnih ili privatnih sigurnosnih snaga?

5. Upoznajte uvjete izvoza na sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima

(a) Koje je mjesto izvoza i postoje li izvješća ili sumnje da je došlo do isplata poticajnih

plaćanja ili ostalih oblika mita na mjestima izvoza kako bi se prikrilo ili lažno prikazalo

podrijetlo s namjerom prijevare? Koji su dokumenti priloženi izvozu minerala i postoje

li izvješća ili sumnje u pogledu lažne dokumentacije s namjerom prijevare ili netočno

opisanih deklaracija (o vrsti, kvaliteti, podrijetlu, težini minerala itd.)? Koji su porezi,

carine ili ostale naknade plaćene pri izvozu i postoje li izvješća ili sumnje o

nepotpunim prijavama količina?

(b) Kako se koordinira prijevoz pri izvozu i kako je taj prijevoz proveden? Tko su

prijevoznici i postoje li izvješća ili sumnje da su bili uključeni u korupciju (poticajna

plaćanja, mito, nepotpune prijave količina itd.)? Na koji je način ostvareno



financiranje i osiguranje izvoza?

58


mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja © OECD 2013.

Dopuna o zlatu

DOPUNA O ZLATU


Uvod i područje primjene

Ova Dopuna o zlatu sastavni je dio Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji za minerale iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. Uvodni dio smjernica te Prilog I. (Okvir od

pet koraka za dužnu pažnju utemeljenu na rizicima u lancu opskrbe mineralima), Prilog II.

(Politika uzornog lanca opskrbe za odgovorni globalni lanac opskrbe mineralima iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih područja) i Prilog III. (Predložene mjere za

ublažavanje rizika i pokazatelji za mjerenje poboljšanja) primjenjuju se na Dopunu o zlatu.

Stoga se pojam „Smjernice” u ovoj Dopuni može odnositi i na Dopunu o zlatu i na

Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za minerale iz sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja.

U ovoj su Dopuni sadržane posebne smjernice za dužnu pažnju u lancu opskrbe iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih područja u skladu s različitim ulogama društava u

lancu opskrbe zlatom. U njoj je istaknuta razlika između uloga društava na početku lanca

opskrbe i društava na kraju lanca opskrbe (vidjeti Definicije) te njima upućenih

odgovarajućih preporuka za dužnu pažnju te su u njoj, prema potrebi, sadržane posebne

preporuke posebnim akterima iz tih dviju opširnih kategorija. Društva koja su obuhvaćena

tim kategorijama trebala bi postupati s dužnom pažnjom bez obzira na to je li zlato u

njihovu vlasništvu, zakupu ili zajmu.

Ova je Dopuna usmjerena na korake koje bi društva trebala poduzeti kako ne bi

pridonosila sukobima i ozbiljnim kršenjima ljudskih prava u okviru lanca opskrbe zlata koje

potencijalno nabavlja iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. Ova Dopuna

sadržava mjere dužne pažnje koje je potrebno provesti na recikliranom/otpadnom ili

prethodno rafiniranom zlatu („zlato koje se može reciklirati”) s obzirom na to da se

reciklirani materijal može iskoristiti za pranje zlata rudarenog u sukobima pogođenim i

visokorizičnim područjima kako bi se prikrilo njegovo podrijetlo. Za investicijsko zlato

(ingoti, šipke, kovanice i zrnca u zapečaćenim spremnicima) koje se čuva u trezorima

banaka koje posluju s polugama i trezorima središnjih banaka ili se nalazi na tržištu ili u

rafinerijama, čiji „provjerljiv datum”57

prethodi 1. siječnju 2012., nisu potrebne informacije o

njegovu podrijetlu („zalihe koje se nastavljaju priznavati”). Međutim, za investicijsko je zlato

potrebno primijeniti mjeru dužne pažnje „upoznajte svoju drugu ugovornu stranu” kako bi se

osiguralo da se trgovinom zalihama koje se nastavljaju priznavati ne krše međunarodne

sankcije ili ne omogućuje pranje novca koje proizlazi iz prodaje zlatnih rezervi u sukobima

pogođenim i visokorizičnim područjima ili je s njom povezano.

Kako bi se odredila primjenjivost ove Dopune, sva bi društva iz lanca opskrbe zlatom

57 „Provjerljiv datum” jest datum koji se može provjeriti inspekcijom fizičkih pečata s

datumom na proizvodima te popisâ robe. Vidjeti definicije.

DOPUNA O ZLATU


trebala provesti korak 1. (Uspostava snažnih sustava upravljanja u društvima) i započeti

korak 2. (Utvrđivanje i procjena rizika u lancu opskrbe) kako bi utvrdila nabavljaju li uistinu ili

potencijalno zlato iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. Preostali se koraci iz

ove Dopune odnose na društva koja nabavljaju zlato iz sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja te na aktere iz lanca opskrbe zlatom koji posluju na sukobima pogođenim ili

visokorizičnim područjima.

Osim što sadržavaju načela, norme i postupke za postupanje s dužnom pažnjom

pojedinačnih društava, u Smjernicama i ovoj Dopuni preporučuju se načela, norme i

postupci koje bi nove inicijative u pogledu lanca opskrbe na razini industrije trebale ispuniti

na svojem putu prema odgovornim praksama nabavljanja osjetljivima na sukobe. Razvojem

sveobuhvatnih programa za certifikaciju, kao što su program i alati za certifikaciju

Međunarodne konferencije za regiju Velikih jezera ili druge inicijative industrije ili više

dionika koje osiguravaju postupke provjere prakse nabave zlata koje ne potječe iz područja

pogođenih sukobom i koje su u skladu s normama i postupcima sadržanima u ovim

Smjernicama, može se osigurati vjerodostojno jamstvo da se lancem opskrbe ne pridonosi

sukobu ili ozbiljnim kršenjima ljudskih prava58

.

U ovim je Smjernicama prepoznata činjenica da dužna pažnja u sukobima pogođenim

i visokorizičnim područjima podrazumijeva izazove u praksi. Pri primjeni dužne pažnje

potrebna je fleksibilnost. Odgovarajuća priroda i razmjer dužne pažnje ovisit će o

pojedinačnim okolnostima te će na nju utjecati čimbenici kao što su veličina poduzeća,

mjesto obavljanja aktivnosti, situacije u određenoj državi, sektor i priroda predmetnih

proizvoda ili usluga. Na te se izazove može odgovoriti na različite načine koji uključuju, ali

nisu ograničeni na:

• suradnju na razini industrije pri izgradnji kapaciteta za postupanje s dužnom pažnjom

• podjelu troškova u industriji za posebne zadatke u pogledu dužne pažnje

• sudjelovanje u inicijativama za odgovorno upravljanje lancem opskrbe59

58 Vidjeti definiciju pridonošenja sukobu iz Priloga II. Smjernicama OECD-a.

59 Na primjer, pod uvjetom da su u skladu sa Smjernicama OECD-a: Program za talionice

bez sukoba koji su razvile Građanska koalicija elektroničke industrije (EICC) i Globalna

inicijativa za e-održivost (GeSI); Zlato bez sukoba, norma Svjetskog vijeća za zlato

(2012.); Smjernice za odgovornu opskrbu zlatom, Londonsko udruženje tržišta

polugama (2012.); i Chain-of-Custody Certification (Certifikacija lanca nadzora), Vijeće

za odgovorne dragulje (2012.), Norma za pravednu trgovinu i rudarenje zlata dobivenog

obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo, Savez za odgovorno rudarenje /

Međunarodni savez organizacija za stavljanje oznaka pravedne trgovine (2010.).

DOPUNA O ZLATU


• koordinaciju sudionika industrije koji imaju istog dobavljača

• suradnju društava na početku i na kraju lanca opskrbe

• stvaranje partnerstava s međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva

• uključivanje politike uzornog lanca opskrbe (Prilog II.) i posebnih preporuka u pogledu

dužne pažnje iznesenih u ovim Smjernicama u postojeće politike i sustave upravljanja, u

prakse dužne pažnje društva, kao što su prakse javne nabave, mjere i održivost dužne

pažnje koje se odnose na integritet i poznavanje klijenta, u društveno odgovorno

poslovanje ili druge vrste izvješćivanja na godišnjoj osnovi.

U ovim je Smjernicama posebno istaknuta činjenica da dužna pažnja u pogledu

obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo na sukobima pogođenim i visokorizičnim

područjima sa sobom nosi izazove. Od proizvođača zlata koji se bave obrtničkim

rudarenjem i rudarenjem na malo, kao što su pojedinci, neslužbene radne skupine ili

zajednice, ne očekuje se postupanje s dužnom pažnjom kao što je to preporučeno u ovim

Smjernicama, ali ih se potiče na uključenost u nastojanja svojih klijenata da postupaju s

dužnom pažnjom te na formalizaciju kako bi u budućnosti mogli postupati s dužnom

pažnjom. Samo se od poduzeća koja se bave obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo

očekuje postupanje s dužnom pažnjom (vidjeti Definicije). U Dodatku su sadržane

predložene mjere kako bi se spriječili mogući štetni društveni i gospodarski učinci na ranjive

skupine60

na sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima, uključujući rudare koji se

zakonito bave obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo.

S obzirom na složenost okoliša u kojima posluju društva na sukobima pogođenim i

visokorizičnim područjima, u kojima se uvjeti mogu brzo mijenjati i pogoršavati, dužna se

pažnja smatra trajnim postupkom koji obilježava proaktivnost i reaktivnost i u okviru kojeg

poduzeća poduzimaju razumne korake i nastoje djelovati u dobroj vjeri kako bi utvrdili rizike

od doprinosa sukobima i ozbiljnim kršenjima prava u skladu s ovim Smjernicama, a

posebno Prilogom II., te odgovorili na njih. U ovim se Smjernicama promiče postupni

napredak praksi dužne pažnje putem konstruktivne suradnje s dobavljačima. Društva se

potiče na uključivanje ovih Smjernica u svoju širu politiku i prakse za odgovorno poslovno

ponašanje te ih se potiče na to da obavijeste potrošače i širu javnost o tome da provode

ove Smjernice. Društva se ovim Smjernicama mogu poslužiti kako bi donijela razumne

odluke u pogledu osjetljivosti njihovih proizvoda na sukobe.

Ove se Smjernice temelje na načelima i normama sadržanima u Smjernicama OECD-

a za multinacionalna poduzeća i Instrumentu OECD-a za podizanje svijesti o rizicima za

multinacionalna poduzeća u zonama lošeg upravljanja i u skladu su s njima. U

Smjernicama su sadržane preporuke koje su vlade zajednički uputile društvima koja

60 Vidjeti Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća (2011.), komentari o

Poglavlju IV. Ljudska prava, točka 40.: „[...] poduzeća bi trebala poštovati ljudska prava

pojedinaca koji pripadaju određenim skupinama ili stanovništvu koje zahtijeva posebnu

pažnju, u slučajevima u kojima ona mogu nepovoljno utjecati na njihova ljudska prava.

U tom su pogledu u dokumentima Ujedinjenih naroda dodatno pojašnjena prava

autohtonih naroda, osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim

manjinama, žena, djece, osoba s invaliditetom te radnika migranata i njihovih obitelji.”

DOPUNA O ZLATU


posluju u sukobima pogođenim ili visokorizičnim područjima odnosno društvima koja

minerale nabavljaju iz tih područja te su u njima sadržane i upute u pogledu načela i

postupaka dužne pažnje za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih ili

visokorizičnih područja, u skladu s primjenjivim zakonima i relevantnim međunarodno

priznatim normama. Kao takve, ove Smjernice nisu zamjena za domaće zakone i propise,

uključujući one koji se odnose na rudarenje, niti ih poništavaju61

.

Definicije

Obrtničko rudarenje i rudarenje na malo: formalne ili neformalne djelatnosti rudarenja

s pretežito pojednostavnjenim oblicima istraživanja, vađenja, obrade i prijevoza ruda.

Obrtničko rudarenje i rudarenje na malo obično ne zahtijevaju veliki kapital te se služe

tehnologijom koja zahtijeva znatnu radnu snagu. U obrtničkom rudarenju i rudarenju na

malo mogu sudjelovati muškarci i žene pojedinačno, ali i osobe koje su članovi obiteljskih

skupina, partnerstva odnosno zadruga ili drugih vrsta pravnih udruženja i poduzeća koja

obuhvaćaju stotine ili čak tisuće rudara. Na primjer, uobičajeno je da radne skupine od 4 –

10 pojedinaca, ponekad u obiteljskim jedinicama, podijele zadatke u određenom trenutku

vađenja minerala (npr. iskapanje u jednom tunelu). Na organizacijskoj su razini učestale

skupine od 30 – 300 rudara, koji zajednički rudu vade iz jednog ležišta minerala (npr. rade

u različitim tunelima), te ponekad dijele postrojenja za preradu.62

Poduzeća koja se bave obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo: gospodarski

subjekti koji se bave obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo i koji su dostatno

formalizirani i strukturirani za provedbu ovih Smjernica. Kako je navedeno u Dodatku, svi

se rudari koji se bave obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo potiču na formalizaciju u

tom pogledu.

Poluga: generički pojam koji se odnosi na rafinirano zlato u obliku šipke ili ingota.

Banka koja posluje s polugama: banka (uključujući banke koje posluju s

građanstvom, komercijalne banke i investicijske banke) ili financijska institucija kao što je

društvo za trgovinu, koja provodi financijske transakcije u rafiniranom zlatu.

Lanac nadzora: evidencija slijeda subjekata pod čijim se nadzorom minerali nalaze

dok se kreću lancem opskrbe.

Sukobima pogođena i visokorizična područja: područja koja obilježava postojanje

oružanog sukoba, raširenog nasilja, uključujući nasilja u okviru kriminalnih mreža, ili drugih

rizika od ozbiljne i raširene štete za ljude. Oružani sukob može poprimiti različite oblike, kao

što su međunarodni ili nemeđunarodni sukob, može uključivati dvije države ili više njih ili

može obuhvaćati oslobodilačke ratove, pobune, građanske ratove itd. Visokorizična

područja jesu područja u kojima postoji visok stupanj rizika od sukoba ili raširenih ili

61 Vidjeti Poglavlje I., točku 2., Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća (2011.).

62 Vidjeti Felix Hruschka i Cristina Echavarría, Rock-Solid Chances for Responsible

Artisanal Mining, Savez za odgovorno rudarenje, Serija o odgovornom obrtničkom

rudarenju i rudarenju na malo br. 3, 2011.

DOPUNA O ZLATU


ozbiljnih kršenja prava kako su definirana u točki 1. Priloga II. Smjernicama. Takva područja

često obilježavaju politička nestabilnost ili represija, nemoć institucija, nesigurnost,

urušavanje građanske infrastrukture, rašireno nasilje i povrede nacionalnih ili međunarodnih

zakona.

„Izravna ili neizravna potpora” nedržavnim naoružanim skupinama odnosno javnim ili

privatnim sigurnosnim snagama putem vađenja, prijevoza, obrade i izvoza zlata te trgovine

zlatom uključuje, ali nije ograničena na, nabavu minerala od nedržavnih naoružanih skupina

ili njihovih suradnika te plaćanje ili pružanje logističke potpore ili opreme tim skupinama ili

njihovim suradnicima koji63

:

i. nezakonito kontroliraju rudnike ili na neki drugi način kontroliraju pravce prijevoza,

mjesta na kojima se trguje zlatom i subjekte na početku lanca opskrbe64

; i/ili

ii. nezakonito oporezuju ili iznuđuju65

novac ili zlato na mjestima pristupa rudnicima,

uzduž pravaca prijevoza ili na mjestima gdje se trguje zlatom; i/ili

iii. nezakonito oporezuju ili iznuđuju posrednike, društva koja se bave izvozom ili

međunarodne trgovce.

Dužna pažnja: trajan je, proaktivan i reaktivan postupak kojim društva mogu utvrditi,

spriječiti, ublažiti i objasniti način na koji se suočavaju s postojećim i mogućim štetnim

posljedicama za njihovo poslovanje, što je sastavni dio donošenja poslovnih odluka i

sustava upravljanja rizikom. Dužna pažnja društvima može pomoći da osiguraju

usklađenost s načelima čiji su predmet

IZVORI ZLATA

Za potrebe ovih Smjernica postoje tri moguća izvora zlata i materijala koji sadržavaju

zlato, za koje se preporučuju različite vrste dužne pažnje:

1. RUDARENO ZLATO: zlato koje potječe iz rudnika (srednjih i velikih ili obrtničkih i/ili

malih rudnika) i koje prethodno nije rafinirano. Takvo zlato potječe iz rudnika iz kojeg je

izvađeno. Potkategorije rudarenog zlata prije nego što se ono rafinira sljedeće su:

• aluvijalno zlato : rudareno zlato koje je nedavno izvađeno iz pješčanih i šljunčanih

ležišta, koja se najčešće nalaze u potocima ili blizu njih, a obično je riječ o vrlo malim, ali

vidljivim komadićima zlata. Aluvijalno zlato obično je u obliku „prašine”, povremeno u

63 „Suradnici“ uključuju distributere, konsolidatore, posrednike i ostale sudionike u lancu

opskrbe koji izravno surađuju s naoružanim skupinama kako bi im olakšali vađenje i

obradu zlata te trgovinu zlatom.

64 „Kontrola” rudnika, pravaca prijevoza, mjesta gdje se zlatom trguje i aktera na početku

lanca opskrbe znači i. nadzor vađenja rude, uključujući odobravanje pristupa rudnicima

i/ili koordinaciju prodaje posrednicima, izvoznim društvima ili međunarodnim trgovcima

na kraju lanca opskrbe; ii. pribjegavanje bilo kojem obliku prisilnog ili obveznog rada

kad je riječ o rudarenju, prijevozu ili prodaji zlata ili trgovinu zlatom; ili iii. obavljanje

uloge direktora ili službenika u društvima ili rudnicima na početku lanca opskrbe

odnosno posjed korisničkih ili drugih vlasničkih udjela u njima.

65 „Iznuđivanje” iz rudnika, pravaca prijevoza, mjesta na kojima se trguje zlatom ili

društava na početku lanca opskrbe znači zahtijevanje određenog iznosa novca ili zlata

koje osoba nije dobrovoljno ponudila pod prijetnjom nasilja ili neke druge kazne. Često

se zauzvrat nudi odobrenje pristupa rudniku kako bi se iskorištavao, pristup pravcima

prijevoza ili pristup prijevozu, kupnji ili prodaji zlata.

DOPUNA O ZLATU


grumenima, u već koncentriranom obliku, lako se prenosi te ga je jednostavno rastaliti i/ili

djelomično rafinirati i izraditi male ingote (obično čistoće od 85 % do 92 %). Aluvijalno

zlato u svim navedenim oblicima zahtijeva rafiniranje prije upotrebe za izradu poluga ili

nakita, ali ga je obično moguće izravno rafinirati, bez dodatne intermedijarne

koncentracije ili obrade

• zlatna ruda : kamenje ili šljunak koji sadržava koncentraciju zlata koja ima ekonomsku

vrijednost. Ta koncentracija može imati vrlo malu masu, npr. jedan gram zlata po toni

rude, i svejedno biti ekonomski isplativa u kontekstu industrijskog rudarenja u srednjem i

velikom opsegu. Zlatna se ruda, zbog njezina obujma i mase, na obradu obično ne

prenosi daleko od rudnikakoncentrat zlata: intermedijarni materijal nastao obradom

zlatne rude radi postizanja više koncentracije, koji ipak zahtijeva dodatnu intermedijarnu

obradu kako bi se proizvela polučista slitina zlata i srebra (doré). Koncentrat zlata obično

se prevozi u obližnju talionicu kako bi se proizvela polučista slitina zlata i srebra (doré)

• polučista slitina zlata (doré) : šipka od nedavno rudarene slitine zlata i metala, koja je

uglavnom proizvod opsežne obrade ruda i taljenja u srednjim i velikim rudnicima dok se

ne dobije visoka koncentracija zlata (obično čistoće od 85 % do 90 %). Rudareno zlato u

tom obliku nema kvalitetu potrebnu da bi se njime trgovalo te ga je stoga potrebno

prevesti u rafineriju kako bi ga se izravno rafiniralo, bez dodatne intermedijarne obrade

• nusproizvod rudarenja: zlato koje se proizvodi iz drugih rudarenih metala, npr. iz

sulfidnih ruda bakra, u kojima se zlato može nalaziti u tragovima. Ako je zlato

nusproizvod, prvo se obrađuje i rafinira taj drugi, važniji metal, a potom se zlato izdvaja i

rafinira iz dijela koji je preostao nakon obrade i rafiniranja prvog metala, kao što je mulj

koji nastaje pri elektrolitskoj rafinaciji bakra

• zlato rudareno u srednjem i velikom opsegu : zlato koje je proizvod rudarenja u

srednjem i velikom opsegu (vidjeti definiciju rudarenja u srednjem i velikom opsegu)

• zlato koje je proizvod obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo: zlato koje je

proizvedeno obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo (vidjeti definiciju obrtničkog

rudarenja i rudarenja na malo);

IZVORI ZLATA (nastavak)

2) ZLATO KOJE SE MOŽE RECIKLIRATI: zlato koje je prethodno rafinirano, kao što su

zlato preuzeto od krajnjeg korisnika ili nakon korištenja i investicijsko zlato te proizvodi koji

sadržavaju zlato, kao i otpad i otpadni metali i materijali koji nastaju tijekom rafiniranja i

proizvodnje, koje se vraća rafineriji ili drugom izvođaču intermedijarne obrade na kraju lanca

opskrbe kako bi započelo novi životni ciklus kao „reciklirano zlato”. Smatra se da zlato koje se

može reciklirati nastaje u točki u lancu opskrbe zlatom u kojoj se zlato vraća rafineriji ili drugom

izvođaču intermedijarne obrade ili izvođaču postupka recikliranja na kraju lanca opskrbe.

Potkategorije zlata koje se može reciklirati sljedeće su:

• neobrađeno zlato koje se može reciklirati: zlato koje se može reciklirati i koje je i dalje u

svojem izvornom obliku i/ili proizvodni otpad, prije nego što se vrati na obradu i rafinaciju

(npr. poluge, nakit, ukrasi, kovanice, strugotine itd.)

• rastaljeno zlato koje se može reciklirati: zlato koje se može reciklirati i koje je rastaljeno

pri prvom postupku reciklaže i odliveno u jednostavan oblik šipke ili drugi oblik nedefiniranih

dimenzija i kakvoće koja može varirati

DOPUNA O ZLATU


• industrijski nusproizvod: materijal koji nastaje pri obradi drugog materijala i koji nije

izvorno planirani proizvod, ali je i dalje koristan zaseban materijal. Na primjer, obradom zlata

često nastaju nusproizvodi niske vrijednosti kao što su lebdeća prašina iz visoke peći,

iskorišteni lončići i čestice na podu.

3) ZALIHE KOJE SE NASTAVLJAJU PRIZNAVATI: investicijsko zlato (ingoti, šipke,

kovanice i zrnca u zapečaćenim spremnicima) koje se čuva u trezorima banaka i trezorima

središnjih banaka ili se nalazi na tržištu ili u rafinerijama, čiji „provjerljiv datum” prethodi

1. siječnju 2012. te za koje nisu potrebne informacije o njegovu podrijetlu. To obuhvaća zalihe u

posjedu treće strane u ime gospodarskih subjekata uvrštenih na burzu.

• Provjerljiv datum: datum koji se može provjeriti inspekcijom fizičkih pečata s datumom na

proizvodima i/ili popisâ robe.

Miješano zlato: zlato koje ima više izvora (npr. rudareno zlato i zlato koje se može

reciklirati). S dužnom je pažnjom potrebno postupati u slučaju izvora miješanog zlata u skladu s

preporukama u ovoj Dopuni, međunarodnim i domaćim zakonima, uključujući one koji se

odnose na nezakonitu trgovinu minerala i sankcije Ujedinjenih naroda.

Roba za isporuku: norma fizičkih specifikacija koje se odnose na rafinirano zlato i na

kapacitete rafinerija zlata, koja je prihvaćena i na burzi i na neslužbenom tržištu („OTC”) (npr.

Londonska roba za isporuku (eng. London Good Delivery)).

Industrijski program: za potrebe ovih Smjernica taj se pojam odnosi na inicijativu ili

program koji je izradila i kojim upravlja industrijska organizacija ili slična industrijska inicijativa

za podupiranje svih ili dijela preporuka iz ovih Smjernica te za njihovo unaprjeđenje.

Industrijski program može biti dio širih aktivnosti organizacije koje obuhvaćaju druge ciljeve.

Smatra se da sva upućivanja iz ovih Smjernica na relevantne aktivnosti i/ili inicijative u okviru

industrijskog programa podrazumijevaju da su takve aktivnosti i/ili inicijative u skladu s ovim

Smjernicama.

Institucionalizirani mehanizam: za potrebe ovih Smjernica taj se pojam odnosi na

organizaciju koju su uspostavili predstavnici vlada, industrija i građanskog društva koji su i

njezini članovi te čija ovlast obuhvaća podupiranje svih preporuka iz ovih Smjernica ili njihova

dijela te njihovo unaprjeđenje. Smatra se da sva upućivanja iz ovih Smjernica na relevantne

aktivnosti i/ili inicijative u okviru institucionaliziranog mehanizma podrazumijevaju da su takve

aktivnosti i/ili inicijative u skladu s ovim Smjernicama.

Zakonito obrtničko rudarenje i rudarenje na malo: zakonitost obrtničkog rudarenja i

rudarenja na malo teško je definirati jer obuhvaća niz čimbenika koji se odnose na specifičnost

situacije (vidjeti Dodatak). Za potrebe ovih Smjernica zakonito se, među ostalim, odnosi na

obrtničko rudarenje i rudarenje na malo koji su u skladu s mjerodavnim zakonima66

. Ako se

mjerodavni pravni okvir ne izvršava ili ako takav okvir ne postoji, u okviru procjene zakonitosti

66 Vidjeti Vision for Responsible Artisanal and Small-scale Mining in Alliance for Responsible

Mining (Vizija za odgovorno obrtničko rudarenje i rudarenje na malo Saveza za odgovorno

rudarenje) (Echavarria, C. et. al. Eds.), (2008.) The Golden Vein - A guide to responsible

artisanal and small-scale mining. Serija o odgovornoj zanatskoj rudarskoj aktivnosti i

rudarenju na malo br. 1, Medellin.

DOPUNA O ZLATU


obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo u obzir će se uzimati nastojanja u dobroj vjeri rudara i

poduzeća koji se bave obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo da djeluju u skladu s

primjenjivim zakonskim okvirom (ako on postoji) te njihovo iskorištavanje prilika za

formalizaciju kako se one otvaraju (imajući u vidu da u većini slučajeva obrtničko rudarenje i

rudarenje na malo obilježavaju vrlo ograničeni kapaciteti, tehnička sposobnost ili financijska

sredstva odnosno njihova odsutnost ili nedostatnost). U svakom slučaju, obrtničko rudarenje i

rudarenje na malo, kao i svi oblici rudarenja, ne može se smatrati zakonitim ako pridonosi

sukobima i ozbiljnim kršenjima prava povezanima s vađenjem i prijevozom minerala te

trgovinom njima, kako je definirano u Prilogu II. Smjernicama.

Sustav upravljanja: postupci upravljanja i s njim povezana dokumentacija koji zajednički

čine sustavni okvir za osiguravanje pravilne, dosljedne i djelotvorne provedbe zadataka kako

bi se ostvarili željeni ishodi i kojima se osigurava stalno poboljšanje rezultata.

Rudarenje u srednjem ili velikom opsegu: za potrebe ovih Smjernica rudarenje u

srednjem ili velikom opsegu odnosi se na postupke rudarenja zlata koje se ne smatraju

obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo.

Izvođač postupka recikliranja: pojedinac ili subjekt koji nije rafinerija kako je definirana u

nastavku, koji prikuplja, konsolidira i/ili obrađuje zlato koje se može reciklirati / otpadno zlato, u

okviru postupaka kao što su uzorkovanje i analiza, prije rafiniranja radi otvaranja novog

životnog ciklusa.

Rafinerija: pojedinac ili subjekt koji pročišćuje zlato do kakvoće potrebne za stavljanje na

tržište na način da uklanja druge tvari iz polučiste slitine zlata i srebra (doré), aluvijalnog zlata,

zlata koje se može reciklirati / otpadnog zlata ili drugih sirovina koje sadržavaju zlato.

Dobavljač: taj se pojam odnosi na bilo kojeg pojedinca ili organizaciju koji se smatraju

sudionikom u lancu opskrbe i čija je uloga opskrba zlatom i materijalima koji sadržavaju zlato.

Lanac opskrbe: pojam lanac opskrbe odnosi se na sustav svih aktivnosti, organizacija,

aktera, tehnologije, informacija, resursa i usluga uključenih u kretanje zlata od njegova izvora

do krajnjih korisnika.

Početak lanca opskrbe i društva na početku lanca opskrbe: „početak lanca opskrbe”

znači lanac opskrbe zlatom od rudnika do rafinerije. „Društva na početku lanca opskrbe”

obuhvaćaju rudare (poduzeća koja se bave obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo

ili društva koja se bave rudarenjem zlata u srednjem i velikom opsegu)11

, lokalne trgovce

zlatom ili izvoznike iz zemlje iz koje zlato potječe, prijevoznike, međunarodne trgovce

zlatom iz rudnika / zlatom koje se može reciklirati i rafinerije. Od proizvođača zlata koji se

bave obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo, kao što su pojedinci, neslužbene

radne skupine ili zajednice, ne očekuje se da kao društva na početku lanca opskrbe

postupaju s dužnom pažnjom u skladu s ovim Smjernicama, ali ih se potiče na

uključenost u nastojanja svojih klijenata da postupaju s dužnom pažnjom te da provedu

formalizaciju kako bi u budućnosti mogli postupati s dužnom pažnjom.

Kraj lanca opskrbe i društva na kraju lanca opskrbe: „kraj lanca opskrbe” znači lanac

opskrbe zlatom od rafinerije do trgovaca na malo. „Društva na kraju lanca opskrbe”

DOPUNA O ZLATU


obuhvaćaju trgovce rafiniranim zlatom i tržišta zlata, banke koje posluju s polugama i

burze ili druge subjekte koji zlato čuvaju u vlastitim trezorima, proizvođače nakita i

trgovce na malo te ostala poduzeća koja se zlatom služe pri izradi proizvoda (npr.

proizvođači elektroničkih ili medicinskih uređaja i trgovci njima).

Dužna pažnja u lancu opskrbe: uzimajući posebno u obzir dužnu pažnju u lancu opskrbe

za odgovornu nabavu minerala, dužna pažnja utemeljena na riziku odnosi se na korake koje bi

trgovačka društva trebala poduzeti kako bi utvrdila, spriječila i ublažila stvarne i moguće štetne

posljedice i osigurala da poštuju ljudska prava i ne pridonose sukobima67 68

putem svojih

aktivnosti u lancu opskrbe69

.

67 Kako bi se izbjegle dvojbe, ove smjernice obuhvaćaju rudare, izvođače obrade ili rafinerije

koji su u vlasništvu vlada ili drugih državnih tijela odnosno kojima vlada ili druga državna

tijela upravljaju.

68 Kako je definirano u Prilogu II. Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji.

69 Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća (OECD, 2011.). Alat OECD-a za

podizanje svijesti o riziku za multinacionalna poduzeća u zonama lošeg upravljanja

(OECD, 2006.). Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima: provedba okvira

Ujedinjenih naroda pod nazivom „Zaštita, poštovanje i popravljanje”, 21. ožujka 2011.

(A/HRC/17/31).

SM

JE

RN

ICE

OE

CD

-a O

DU

ŽN

OJ

PA

ŽN

JI Z

A O

DG

OV

OR

NE

LA

NC

E O

PS

KR

BE

M

INE

RA

LIM

A IZ

SU

KO

BIM

A P

OG

OĐ

EN

IH... ©

OE

CD

20

13

. 7

1

Slika 2. Rizici u lancu opskrbe zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja

DO

PU

NA

O Z

LA

TU

DOPUNA O ZLATU


KORAK 1.: USPOSTAVA SNAŽNIH SUSTAVA UPRAVLJANJA U DRUŠTVIMA

CILJ: osigurati da su postojeći sustavi dužne pažnje i sustavi upravljanja društvima u lancu opskrbe zlatom ustrojeni na način koji omogućuje djelotvorno postupanje s dužnom pažnjom.

ODJELJAK I. – OPĆE PREPORUKE ZA SVA DRUŠTVA U LANCU

OPSKRBE ZLATOM

A. Donošenje politike lanca opskrbe kako bi se utvrdili rizici u

pogledu zlata koje potencijalno potječe iz sukobima pogođenih i

visokorizičnih područja i upravljalo tim rizicima te obvezivanje

na provedbu te politike. Ta bi politika, za sva društva u lancu opskrbe, trebala

obuhvaćati:

1. političku obvezu koja obuhvaća zajednička načela i norme za odgovorne lance opskrbe

zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, u odnosu na koje će društvo

ocjenjivati svoje djelovanje i aktivnosti te odnose s dobavljačima. Ta bi politika trebala biti

u skladu s normama utvrđenima u politici uzornog lanca opskrbe iz Priloga II

Smjernicama;

2. jasan i dosljedan postupak upravljanja kako bi se osiguralo odgovarajuće upravljanje

rizicima. Društvo bi se trebalo obvezati na poduzimanje koraka za postupanje s dužnom

pažnjom i preporukama danima za različite razine navedene u ovoj Dopuni.

B. Organiziranje sustava unutarnjeg upravljanja kojima se podupire dužna pažnja u lancu opskrbe. Društva u lancu opskrbe trebala bi:

1. dodijeliti ovlasti i odgovornost osoblju na višem položaju koje ima potrebne sposobnosti,

znanje i iskustvo da nadzire postupak dužne pažnje u lancu opskrbe;

2. osigurati dostupnost sredstava potrebnih za potporu provedbi i praćenju tih postupaka;

3. uspostaviti organizacijsku strukturu i postupke komunikacije kojima će se osigurati da

ključne informacije, uključujući politiku društva, dođu do potrebnih zaposlenika i

dobavljača. Potrebno je provoditi odgovarajuće osposobljavanje te bi društva trebala

razmotriti module osposobljavanja koje su razvili industrijski programi ili

institucionalizirani mehanizmi;

4. osigurati unutarnju odgovornost u pogledu provedbe postupaka dužne pažnje u lancu

opskrbe.

C. Uspostava sustava transparentnosti, prikupljanja informacija i kontrole nad lancem opskrbe zlatom.

1. Izradite unutarnju dokumentaciju i evidenciju o postupcima dužne pažnje u lancu

opskrbe, njihovim nalazima i odlukama koje iz njih proizlaze. To će obuhvaćati korak 1.

dužne pažnje te dodatne mjere dužne pažnje koje se mogu provesti u pogledu lanaca

opskrbe zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (korak 2. – 5.).

2. Čuvajte unutarnju dokumentaciju o robi i transakcijama koju je moguće pronaći i

DOPUNA O ZLATU


retroaktivno upotrijebiti za određivanje količine ulaznih i izlaznih jedinica zlata i/ili za

potporu sustavu lanca nadzora (vidjeti korak 3.(B)). To bi trebalo uključivati:

(a) informacije o obliku, vrsti i fizičkim svojstvima zlata i materijala koji sadržavaju zlato,

npr. zlatne rude, koncentrata zlata, polučiste slitine zlata (gold doré), aluvijalnog

zlata, zlata koje se može reciklirati, zlatnih poluga, ulaznih sastavnica za proizvodnju

nakita i/ili njezinih konačnih proizvoda, elektroničkih dijelova i zlato kojim se platiraju

drugi metali itd. (vidjeti odjeljak „Definicije” ove Dopune);

(b) informacije koje dostavljaju dobavljači o masi i rezultatima analize ulaznog zlata i

materijala koji sadržavaju zlato te zaključke o masi i rezultatima analize ulaznih i

izlaznih jedinica zlata;

(c) pojedinosti o dobavljaču, uključujući informacije koje se mogu dobiti u okviru mjere

dužne pažnje „upoznajte svoju drugu ugovornu stranu” u skladu s 40 preporuka

Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF)70

;

(d) posebne referentne brojeve za svaku ulaznu i izlaznu jedinicu zlata;

(e) datume ulaza i izlaza, kupnji i prodaja.

3. Uplaćujte i primajte iznose plaćanja za zlato službenim bankovnim putevima ako su na

odgovarajući način dostupni. Izbjegavajte gotovinske kupnje kad god je to moguće te

osigurajte da za sve neizbježne gotovinske kupnje postoji dokumentacija koja se može

provjeriti.

4. U potpunosti i transparentno surađujte s tijelima kaznenog progona u pogledu

transakcija zlata. Osigurajte carinicima pristup sveobuhvatnim informacijama u pogledu

svih pošiljki koje prelaze međunarodne granice ili informacijama koje su inače u njihovoj

nadležnosti.

5. Čuvajte prethodno navedene prikupljene informacije najmanje pet godina, po

mogućnosti u računalnoj bazi podataka.

D. Jačanje suradnje društava s dobavljačima. Društva u

trgovačkom lancu trebala bi potražiti način na koji mogu utjecati na to da se njihovi

dobavljači pridržavaju politike lanca opskrbe koja je u skladu s Prilogom II. i postupcima

dužne pažnje iz ovih Smjernica. Kako bi to ostvarilo, društvo bi trebalo:

1. težiti uspostavi dugoročnih odnosa s dobavljačima kako bi s njima izgradila snažne

odnose u pogledu odgovorne nabave;

2. uputiti dobavljače u svoja očekivanja koja se odnose na dužnu pažnju u pogledu

odgovornih lanaca opskrbe zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, u

skladu s Prilogom II. Smjernicama i ove Dopune. Konkretno, društva bi dobavljače

trebala uputiti u to da od njih očekuju da uspostave strategiju za upravljanje rizicima s

70 Vidjeti 40 preporuka Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) (2003.). Vidjeti i

Smjernice za trgovce plemenitim metalima i dragim kamenjem koje se temelje na

pristupu Stručne skupine za financijsko djelovanje utemeljenom na riziku (2008.).

DOPUNA O ZLATU


obzirom na utvrđene rizike u lancu opskrbe, u skladu s Prilogom II. Smjernicama;

3. uključiti politiku lanca opskrbe iz ovih Smjernica u trgovinske ugovore i/ili pisane

sporazume s dobavljačima koje je moguće primjenjivati i pratiti71

;

4. razmotriti načine za pružanje potpore dobavljačima i izgradnju njihovih kapaciteta kako bi

poboljšali svoju učinkovitost i uskladili se s politikom lanca opskrbe društva72

;

5. obvezati se na upravljanje rizikom, što može podrazumijevati oblikovanje planova za

mjerljiv napredak zajedno s dobavljačima uz sudjelovanje, prema potrebi i ako je

relevantno, tijela lokalne i središnje državne uprave, međunarodnih organizacija i civilnog

društva u ostvarenju ublažavanja rizika73

.

E. Uspostava mehanizma za pritužbe na razini društva i/ili rudnika. Ovisno o svojem položaju u lancu opskrbe društva bi trebala:

1. uspostaviti mehanizam ranog upozoravanja na rizik kojim se svakoj zainteresiranoj strani

(pogođenim osobama ili zviždačima) omogućuje izražavanje zabrinutosti u pogledu

okolnosti vađenja, obrade i izvoza zlata te trgovine zlatom u sukobima pogođenim i

visokorizičnim područjima. Taj će mehanizam omogućiti upozoravanje društva na rizik u

njegovu lancu opskrbe, uz procjene stanja i rizika samoga društva;

2. osigurati takav mehanizam izravno ili putem dogovora o suradnji s drugim društvima ili

organizacijama kao što su industrijski program ili institucionalizirani mehanizam odnosno

olakšati obraćanje vanjskom stručnjaku ili tijelu (tj. ombudsmanu).

ODJELJAK II. – POSEBNE PREPORUKE

A. Za društva koja se bave rudarenjem zlata u srednjem i velikom

opsegu te poduzeća koja se bave obrtničkim rudarenjem i

rudarenjem na malo:

1. dodijelite posebni referentni broj za svaku izlaznu jedinicu, npr. šipku od polučiste slitine

zlata (gold doré) ili spremnik od aluvijalnog zlata te pričvrstite i/ili utisnite taj referentni

broj na način da njegova izmjena ili uklanjanje budu očiti;

2. primjenjujte prakse za fizičku sigurnost zlata kao što su zapečaćene sigurnosne kutije na

način da izmjena ili uklanjanje sadržaja tijekom prijevoza budu očiti. U sukobima

pogođenim i visokorizičnim područjima takve prakse za fizičku sigurnost moraju moći

provjeriti odgovarajuće treće strane od povjerenja (npr. carinska tijela, nezavisni revizori,

industrijski programi ili institucionalizirani mehanizmi);

3. pružajte potporu provedbi načela i kriterija sadržanih u Inicijativi za transparentnost

ekstraktivnih industrija (EITI)74

.

71 Vidjeti korak 2. – 5. radi informacija o praćenju dobavljača i upravljanju

nesukladnostima.



74 Za informacije o EITI-ju vidjeti http://eiti.org/. Za smjernice o tome kako poduzeća mogu

DOPUNA O ZLATU


B. Za lokalne izvoznike i izvođače postupka recikliranja rudarenog

zlata i zlata koje se može reciklirati te međunarodne trgovce rudarenim zlatom i zlatom koje se može reciklirati:

1. dodijelite posebni interni referentni broj za sve ulazne i izlazne jedinice, na svaku šipku,

ingot i/ili seriju prihvaćenog i proizvedenog zlata te pričvrstite i/ili utisnite taj referentni

broj na način da njegova izmjena ili uklanjanje budu očiti.

2. koordinirajte prakse za fizičku sigurnost kojima se služe druga društva na početku lanca

opskrbe te im pružite potporu. Bez odgode prijavite sve znakove koji upućuju na izmjene

pošiljki te osigurajte da samo ovlašteno osoblje uklanja pečate s pošiljki i otvara pošiljke;

3. preliminarno provjerite jesu li sve pošiljke u skladu s informacijama koje je dobavljač

pružio u pogledu vrsta zlata, kao što je aluvijalno zlato, polučista slitina zlata (gold doré),

neobrađeno zlato koje se može reciklirati ili rastaljeno zlato koje se može reciklirati.

Provjerite informacije o masi i kvaliteti koje je naveo proizvođač i/ili pošiljatelj te unesite

rezultate te provjere u poslovnu evidenciju. Bez odgode o bilo kakvoj nedosljednosti

između početne inspekcije pošiljke i informacija koje je dostavio pošiljatelj izvijestite odjel

za unutarnju sigurnost i osobe u društvu odgovorne za dužnu pažnju, i ne poduzimajte

nikakve daljnje mjere sve dok se neusklađenost ne otkloni;

4. fizički odvojite i osigurajte sve pošiljke čija neusklađenost nije otklonjena;

5. pokušajte, ako je to moguće, izravno poslovati sa zakonitim proizvođačima zlata u okviru

obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo ili njihovim predstavnicima kako bi se izbjeglo

da zlato nude osobe koje ih iskorištavaju.

C. Za rafinerije:

1. dodijelite posebni referentni broj za sve ulazne i izlazne jedinice, na svaku šipku, ingot

i/ili seriju prihvaćenog i proizvedenog zlata, koji bi trebao odgovarati svim prikupljenim

informacijama o tim ulaznim i izlaznim jedinicama zlata, koje su rezultat provedbe

postupka dužne pažnje, uključujući informacije koje se mogu dobiti u okviru mjere

„upoznajte svoju drugu ugovornu stranu” i informacije o podrijetlu zlata.

2. Koordinirajte prakse za fizičku sigurnost kojima se služe druga društva na početku lanca

opskrbe te im pružite potporu. Bez odgode prijavite sve znakove koji upućuju na izmjene

pošiljki te osigurajte da samo ovlašteno osoblje uklanja pečate s pošiljki i otvara pošiljke;

3. preliminarno provjerite jesu li sve pošiljke u skladu s informacijama koje je dobavljač

pružio u pogledu vrsta zlata, kao što je aluvijalno zlato, polučista slitina zlata (gold doré),

neobrađeno zlato koje se može reciklirati ili rastaljeno zlato koje se može reciklirati.

Provjerite informacije o masi i kvaliteti koje je naveo proizvođač i/ili pošiljatelj te unesite

rezultate te provjere u poslovnu evidenciju.

4. bez odgode o bilo kakvoj nedosljednosti između početne inspekcije pošiljke i informacija

koje je dostavio pošiljatelj izvijestite odjel za unutarnju sigurnost rafinerije i osobe u

pružiti potporu EITI-ju vidjeti http://eiti.org/document/businessguide.

DOPUNA O ZLATU


društvu odgovorne za dužnu pažnju, i ne poduzimajte nikakve daljnje mjere sve dok se

neusklađenost ne otkloni;

5. fizički odvojite i osigurajte sve pošiljke čija neusklađenost nije otklonjena;

6. evidentirajte sve izlazne jedinice zlata i omogućite njihovu identifikaciju (npr. fizički

utisnite oznaku na zlatne proizvode i/ili pričvrstite oznaku na pakiranje na način da

njegova izmjena ili uklanjanje budu očiti) s pomoću sljedećih informacija:

(a) naziva i/ili pečata/logotipa rafinerije;

(b) godine rafinacije/proizvodnje;

(c) posebnog referentnog broja dodijeljenog svakoj izlaznoj jedinici (npr. serijski brojevi,

elektronička identifikacija ili druga praktična sredstva).

D. Za banke koje posluju s polugama:

1. izradite popise robe za sve zlato pohranjeno kod banaka koje posluju s polugama, koji

sadržavaju informacije o tome kada je pohranjen određen komad zlata i tko ga je

pohranio75

. Oni bi trebali sadržavati evidenciju zaliha koje se nastavljaju priznavati;

2. dostavite, kad god je to moguće, zlato u skladu sa zahtjevima klijenta u pogledu

određene rafinerije za čije je prakse dužne pažnje neovisnom provjerom potvrđeno kako

su u skladu s ovim Smjernicama;

3. čuvajte evidencije o informacijama utisnutima na zlato i transakcijskim brojevima koji se

izdaju kada društva na kraju lanca opskrbe preuzmu fizičku opskrbu zlatom;

4. na zahtjev pružite informacije utisnute na zlato i transakcijske brojeve fizičke opskrbe

izravnim društvima na kraju lanca opskrbe koja preuzimaju fizičku opskrbu tim zlatom.

E. Za sva društva na kraju lanca opskrbe (npr. korisnici zlata i

materijala koji sadržavaju zlato na kraju lanca opskrbe te

proizvođači artikala koji sadržavaju zlato):

1. zatražite od dobavljača da identificiraju rafineriju/rafinerije na početku lanca opskrbe za

materijale i proizvode koji sadržavaju zlato, i to na temelju postupka izravne nabave ili

oznaka utisnutih na proizvod od rafiniranog zlata, ako su one dostupne, odnosno na

temelju informacija koje su pružili drugi dobavljači proizvoda na kraju lanca opskrbe ili

banke koje posluju s polugama;

2. ako se rafinerija/rafinerije zlata identificira/identificiraju, zatražite potvrdu da je/su

rafinerija/rafinerije postupala/postupale s dužnom pažnjom u skladu s ovom Dopunom.

Ako je to moguće, zatražite upućivanje na revizije koje priznaju industrijski programi ili

institucionalizirani mehanizmi i čiji protokol revizije obuhvaća norme i procese sadržane

u ovim Smjernicama;

75 Potpune informacije koje su najčešće sadržane u popisima robe uključuju: naziv serije;

datum pohrane; kovinu; vrstu (npr. velike zlatne šipke); serijski broj; roba za isporuku /

roba koja nije za isporuku; ukupni broj paleta; ukupni broj stavki; trenutačnu masu;

paletu; šipku; rafineriju; bruto masu; analizu.

DOPUNA O ZLATU


3. proslijedite informacije o identifikaciji rafinerije/rafinerija zlata na početku lanca opskrbe

za materijale i proizvode koji sadržavaju zlato klijentima na kraju lanca opskrbe.

DOPUNA O ZLATU


KORAK 2.: UTVRĐIVANJE I PROCJENA RIZIKA U LANCU OPSKRBE

CILJ: utvrditi i procijeniti rizike u pogledu okolnosti vađenja, konsolidacije, prijevoza i izvoza

zlata iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja te trgovine tim zlatom.

Društva u lancu opskrbe zlatom trebala bi se služiti snažnim sustavom upravljanja

uspostavljenim u skladu s korakom 1. kako bi utvrdila i procijenila rizike u pogledu toga

pridonosi li zlato koje proizvode ili kupuju u okviru svojih lanaca opskrbe sukobu ili ozbiljnim

kršenjima ljudskih prava.

Sva društva mogu surađivati na provedbi preporuka iz ovog odjeljka u okviru




društvo.

ODJELJAK I. – PROCJENA RIZIKA ZA DRUŠTVA KOJA SE BAVE

RUDARENJEM ZLATA U SREDNJEM I VELIKOM OPSEGU TE

PODUZEĆA KOJA SE BAVE OBRTNIČKIM RUDARENJEM I

RUDARENJEM NA MALO („PROIZVOĐAČI ZLATA”)

A. Utvrđivanje rudari li proizvođač zlata zlato u sukobima

pogođenim i visokorizičnim područjima odnosno prevozi li

proizvođač zlata predmetno zlato preko sukobima pogođenih i

visokorizičnih područja („operacije označene upozorenjem”).

Kako bi se to utvrdilo, preispitajte kontekst svake lokacije iz koje potječe zlato te

njegova prijevoza, oslanjajući se pritom na dokaze iz provjerenih izvora76

, te nastojte u

dobroj vjeri donijeti razumne odluke na temelju definicije sukobima pogođenih i

visokorizičnih područja sadržanu u uvodu ove Dopune.

1. Ako proizvođač zlata, na temelju informacija prikupljenih u okviru koraka 1., može

opravdano zaključiti da ne rudari zlato u sukobima pogođenim i visokorizičnim

područjima ili da ne prevozi zlato preko sukobima pogođenih i visokorizičnih područja,

nisu potrebne dodatne mjere dužne pažnje. Sustave upravljanja uspostavljene u okviru

koraka 1. potrebno je održavati i redovito pregledavati.

2. Ako proizvođač zlata utvrdi da proizvodi zlato u sukobima pogođenim i visokorizičnim

76 Pregledajte istraživanja vlada, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija i

medija, zemljovide, izvješća UN-a, sankcije Vijeća sigurnosti UN-a, literaturu iz područja

industrije koja se odnosi na vađenje minerala te njegov utjecaj na sukobe i ljudska

prava ili njegovo štetno djelovanje na okoliš u zemlji iz koje oni potencijalno potječu ili

druga javna priopćenja (npr. etičkih mirovinskih fondova). Društva bi isto tako trebala u

obzir uzeti sve kriterije i pokazatelje koji upućuju na sukobima pogođena i visokorizična

područja i koji su razvijeni u okviru inicijativa više dionika, uključujući rad na provedbi

ovih Smjernica koji je u tijeku uz pomoć OECD-a.

DOPUNA O ZLATU


područjima ili da prevozi zlato preko sukobima pogođenih i visokorizičnih područja, mora

djelovati u skladu s korakom 2.(B).

B. Utvrđivanje i kupuje li proizvođač zlata bilo kakvo zlato (npr. zlato

koje je proizvod obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo) koje

potencijalno potječe iz sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja. Za to je potrebno:

1. utvrditi u kojim sve rudnicima i/ili talionicama proizvođač zlata kupuje rudareno zlato iz

drugih izvora, koje može biti i zlato koje je proizvod obrtničkog rudarenja i rudarenja na

malo;

2. preispitati informacije o tim dobavljačima koje se mogu dobiti u koraku 1. u okviru mjere

„upoznajte svoju drugu ugovornu stranu” i steći dodatne informacije o podrijetlu i

prijevozu tih drugih izvora rudarenog zlata, oslanjajući se pritom na iskustvo iz prve ruke

i provjerene izvore;

3. nastojati u dobroj vjeri utvrditi postoje li u lancu opskrbe za te druge izvore rudarenog

zlata neka od sljedećih upozorenja.

Upozorenja o lokacijama podrijetla i provoza zlata:

Zlato potječe iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja ili se prevozi preko


Za zlato se smatra da potječe iz zemlje koja ima ograničene poznate rezerve ili

zalihe zlata, izgledne izvore zlata ili očekivane razine proizvodnje zlata (tj.

predmetna zemlja ne prati prijavljenu količinu zlata u odnosu na svoje poznate

rezerve ili očekivane razine proizvodnje).

Za zlato se smatra da potječe iz zemlje za koju se zna ili opravdano sumnja da je

zemlja provoza zlata iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

Za zlato se smatra da potječe iz izvora koji se mogu reciklirati / otpada ili miješanih

izvora te da je rafinirano u zemlji za koju se zna ili opravdano sumnja da je zemlja

provoza zlata iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

Za svaku od navedenih lokacija za koje se smatra da postoje upozorenja, predmetni je rizik

veći ako se slabo provode zakoni za sprječavanje pranja novca, zakoni za borbu protiv

korupcije, carinska kontrola i drugi relevantni zakoni u području državnog nadzora; ako

postoje neslužbeni bankarski sustavi i u velikom se broju slučajeva upotrebljava gotovina.


Dobavljači ili druga poznata društva na početku lanca opskrbe koji djeluju na jednoj

od prethodno navedenih lokacija označenih upozorenjem, iz kojih potječe ili kroz

koje se provozi zlato, odnosno koji imaju dioničke ili druge vrste interesa za

dobavljače zlata iz jedne od prethodno navedenih lokacija označenih upozorenjem,

DOPUNA O ZLATU


iz kojih potječe ili kroz koje se provozi zlato.

Dobavljači ili druga poznata društva na početku lanca opskrbe za koje je poznato

da su u proteklih 12 mjeseci nabavljala zlato na lokacijama označenima

upozorenjem, iz kojih potječe ili kroz koje se provozi zlato.

DOPUNA O ZLATU


(a)

(b)

Upozorenja o okolnostima:

Anomalije ili neobične okolnosti utvrđuju se s obzirom na informacije prikupljene u

okviru koraka 1., na temelju kojih je moguće utvrditi postojanje opravdane sumnje

da zlato možda pridonosi sukobima i ozbiljnim kršenjima prava povezanima s

vađenjem i prijevozom zlata te trgovinom njime.

Ne postoje upozorenja: ako proizvođač zlata može opravdano zaključiti da ta

upozorenja ne postoje u predmetnom lancu opskrbe, za njega nisu potrebne dodatne

mjere dužne pažnje. Sustave upravljanja uspostavljene u okviru koraka 1. potrebno je

održavati i redovito pregledavati.

Utvrđena upozorenja ili nepoznate informacije: svi proizvođači zlata koji utvrde

postojanje upozorenja u svojem lancu opskrbe ili koji ne mogu opravdano isključiti

jedno upozorenje ili više njih iz lanca opskrbe zlatom, trebali bi prijeći na korak 2.(C) u

nastavku.

C. Prikazivanje činjeničnih okolnosti operacija obilježenih

upozorenjima i drugih izvora zlata predmetnog proizvođača zlata,

onih koje već postoje i onih koji su u planu.

1. Detaljno preispitajte kontekst svih lokacija označenih upozorenjem te praksi dužne

pažnje svih dobavljača označenih upozorenjem:

(a) pregledajte istraživanja vlada, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija i

medija, zemljovide, izvješća UN-a, sankcije Vijeća sigurnosti UN-a, literaturu iz

područja industrije koja se odnosi na vađenje zlata te njegov utjecaj na sukobe i

ljudska prava ili njegovo štetno djelovanje na okoliš u zemlji iz koje oni potencijalno

potječu ili druga javna priopćenja (npr. etičkih mirovinskih fondova);

(b) savjetujte se s različitim lokalnim i središnjim vlastima, lokalnim organizacijama

civilnog društva, mrežama zajednica, UN-ovim jedinicama za održavanje mira i

lokalnim dobavljačima. Odgovorite na određena pitanja ili zahtjeve za pojašnjenja

koja su podnijela društva koja surađuju;

(c) utvrdite (uključujući pregledom dokumentacije; terenskim posjetima dobavljačima

zlata; provjerom nasumičnog uzorka evidencije kupnji koji je razmjeran riziku te, ako

je primjenjivo, pregledom i procjenom postupaka i direktiva koji se odnose na kupnje i

sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma) imaju li dobavljači na

početku lanca opskrbe politike i sustave upravljanja koji su u skladu s ovim

Smjernicama te jesu li te politike i sustavi upravljanja na snazi.

2. Osnujte timove za procjene na terenu. Proizvođači zlata čije su operacije označene

upozorenjem ili koji imaju druge izvore rudarenog zlata trebali bi uspostaviti tim za

procjenu na terenu (dalje u tekstu: „tim za procjenu”) koji će dobivati i čuvati informacije o

okolnostima vađenja, obrade, rafinacije i izvoza zlata te o trgovini zlatom (vidjeti u

nastavku). Odgovornost je samih proizvođača zlata osigurati prikupljanje potrebnih

DOPUNA O ZLATU


podataka, a to mogu ostvariti ako osnuju takav tim u suradnji sa svojim klijentima ili

drugim društvima na početku lanca opskrbe koji se opskrbljuju ili djeluju na tim

područjima ili u okviru industrijskog programa ili institucionaliziranog mehanizma. Ako

zajednički timovi nisu mogući ili društva radije ne bi zajednički djelovala, društva bi

trebala samostalno provoditi procjene na terenu. Društva i drugi zabrinuti dionici koji

osnivaju timove za procjene na terenu trebali bi:

(a) razmotriti sljedeće čimbenike pri sudjelovanju u zajedničkim procjenama na terenu s

drugim društvima: veličinu društva i dostupne izvore za postupanje u skladu s

dužnom pažnjom; sposobnost svakog pojedinog društva da pristupi informacijama na

terenu i položaj društva u lancu opskrbe te pouzdanost dužne pažnje društva, u

skladu s rezultatima unakrsne provjere podataka koje je dostavilo društvo o svim

ulaznim jedinicama zlata77

;

(b) osigurati da procjenitelji nisu povezani s aktivnosti koja se procjenjuje i da nisu u

sukobu interesa78

. Procjenitelji u društvu moraju se obvezati da će izvješćivati istinito

i točno te da će poštovati najviše profesionalne i etičke norme i postupati uz


;

(c) osigurati odgovarajuću razinu stručnosti zapošljavanjem stručnjaka sa znanjem i

vještinama iz što je više moguće sljedećih područja: operativnih konteksta koji se

procjenjuju (npr. jezične sposobnosti, kulturna osjetljivost), pozadina rizika povezanih

sa sukobima (npr. norme iz Priloga II., ljudska prava, međunarodno humanitarno

pravo, korupcija, financijski kriminal, sukobi i financiranje sukobljenih strana,

transparentnost), priroda i oblik lanca opskrbe zlatom te norme i postupci navedeni u

ovim Smjernicama;

(d) osigurati timovima za procjenu pristup rudnicima, posrednicima, konsolidatorima i/ili

prijevoznicima koje kontrolira ili za koje je nadležno društvo, uključujući:

i) fizički pristup rudnicima, uključujući rudnike u drugim zemljama, u kojima je

vjerojatan pretovar ili ponovno označivanje;

ii) pristup knjigama, evidencijama ili drugim dokazima o praksama nabave, plaćanju

poreza, naknada i naknada za licencije te izvoznoj dokumentaciji;

iii) lokalnoj logističkoj potpori i pomoći; zaštiti za sebe i sve

pružatelje informacija;

(e) prema potrebi, uspostaviti mrežu za praćenje na razini zajednice i/ili odjele za

informacije sastavljene od više dionika radi pružanja informacija timu za procjenu ili

pružiti potporu za uspostavu takvih mreža i/ili odjela. Pregledati interaktivne mape na

77 Na primjer, kad je riječ o zlatu iz velikih rudnika zlata, proizvođač zlata vjerojatno je u

najboljem položaju da prikuplja relevantne informacije na terenu u rudniku, dok druga

društva na početku lanca opskrbe osiguravaju da se informacije prikupljaju i čuvaju u

skladu s ovim Smjernicama te bi trebala prikupiti dodatne informacije o okolnostima u

kojima se nalaze proizvođači zlata i rafinerije.

78 Članak 4., ISO 19011: 2002.

79 Članak 4., ISO 19011: 2002.

DOPUNA O ZLATU


kojima je označena lokacija rudnika, naoružanih skupina, trgovinskih puteva,

prepreka na cesti i uzletišta.

3. ZA ZLATO RUDARENO U SREDNJEM I VELIKOM OPSEGU (KOJE SU RUDARILA DRUŠTVA

KOJA SE BAVE RUDARENJEM ZLATA U SREDNJEM I VELIKOM OPSEGU U OKVIRU

OPERACIJA OZNAČENIH UPOZORENJEM ILI ZLATO RUDARENO U SREDNJEM I VELIKOM

OPSEGU OTKUPLJENO OD DRUGIH IZVORA), kako bi se utvrdio rizik, pribavite dokaze o

stvarnim okolnostima vađenja, obrade, prijevoza i izvoza zlata te trgovine zlatom (ako je

primjenjivo), koji mogu obuhvaćati:

(a) lokaciju i naziv svih rudnika zlata za svaku izlaznu jedinicu;

(b) lokaciju mjesta gdje se zlato obrađuje, npr. konsolidira, miješa, mrvi, melje i tali u

izlazne jedinice polučiste slitine zlata (gold doré) ili aluvijalnog zlata;

(c) metode obrade i prijevoza zlata;

(d) način na koji se zlato prevozi i postupke uspostavljene kako bi se osigurala

cjelovitost, imajući u vidu pitanja sigurnosti;

(e) lokaciju pravaca prijevoza, mjesta gdje se zlatom trguje i mjesta prijelaza granica radi

uvoza ili izvoza (ako je primjenjivo)80

;

(f) trenutačnu proizvodnju i kapacitet rudnika, usporednu analizu kapaciteta rudnika i

zabilježene proizvodnje rudnika te evidenciju mogućih odstupanja;

(g) trenutačnu proizvodnju obradom u talionici ili talionicama rudnika i njihov kapacitet za

obradu, usporednu analizu kapaciteta obrade i zabilježene proizvodnje obradom te

evidenciju mogućih odstupanja;

(h) identifikaciju i informacije koje se mogu dobiti u okviru mjere „upoznajte svoju drugu

ugovornu stranu” o svim trećim stranama kao pružateljima usluga koje se bave

obradom zlata (npr. društva koja se bave logistikom, obradom i prijevozom) ili

pružanjem sigurnosnih usluga u rudnicima i duž pravaca prijevoza. Identifikacija bi

trebala obuhvaćati sljedeće mjere, ali bi se razmjer provedbe takvih mjera trebao

određivati na temelju osjetljivosti na rizik:

(i) identifikaciju vlasništva (uključujući stvarno vlasništvo) i korporativne strukture

društava, uključujući imena korporativnih službenika i direktora;

ii) identifikaciju povezanih poduzeća, društava kćeri, matičnih društava, povezanih subjekata;

80 Ako prijevoznici ne žele otkriti te informacije zbog pitanja svoje sigurnosti, društva na

početku lanca opskrbe trebala bi osigurati da prijevoznici provedu procjenu rizika za te

pravce prijevoza u skladu s ovim Smjernicama. Društva na početku lanca opskrbe

trebala bi od prijevoznika zatražiti izvješće u kojem se podrobno iznose nalazi njihove

procjene rizika za pravce prijevoza (odnosno, utvrđeni rizici i koraci poduzeti radi

upravljanja tim rizicima). Društva na početku lanca opskrbe trebala bi izvijestiti o tim

rizicima na način naveden u koraku 5. Ako društva na početku lanca opskrbe nemaju

prijevoznike ili mogu dobiti informacije o pravcima prijevoza, trebala bi samostalno

provesti procjenu rizika za pravce prijevoza i izvijestiti o tim rizicima na način naveden u

koraku 5.

DOPUNA O ZLATU


iii) provjeru identiteta društava koja upotrebljavaju pouzdane, neovisne izvorne

dokumente, podatke ili informacije (npr. poslovni registri, izvadci, potvrda o

osnivanju);

iv. provjeru informacija sadržanih na vladinim popisima za praćenje (npr. popisu

sankcija UN-a, popisu posebno označenih državljana Ureda za kontrolu strane imovine

(OFAC) ili u bazi podataka World-Check); v. identifikaciju svih veza društva s vladom,

političkim strankama, vojskom, kriminalnim mrežama ili nedržavnim naoružanim

skupinama, uključujući sve prijavljene slučajeve povezanosti s nedržavnim naoružanim

skupinama i/ili javnim ili privatnim sigurnosnim snagama;

i) radne dozvole, npr. za rudarenje ili izvoz;

(j) sve poreze, naknade ili naknade za licencije koji se plaćaju vladi za vađenje, prijevoz i

izvoz zlata te trgovinu zlatom;

(k) sve iznose ili naknade koji se vladinim agencijama i službenicima plaćaju za vađenje,

prijevoz i izvoz zlata te trgovinu zlatom;

(l) sve iznose koji se plaćaju javnim ili privatnim sigurnosnim snagama ili drugim

naoružanim skupinama u bilo kojoj točki lanca opskrbe, od vađenja nadalje, osim ako je

to zabranjeno mjerodavnim pravom;

(m)sigurnosne usluge koje se pružaju u rudnicima, na pravcima prijevoza i svim mjestima

na kojima se zlato obrađuje;

(n) osposobljavanje osoblja za pružanje sigurnosnih usluga te usklađenosti njihova

djelovanja s Dobrovoljnim načelima o sigurnosti i ljudskim pravima;

(o) provjere i procjene sigurnosnih rizika cjelokupnog osoblja za pružanje sigurnosnih

usluga u skladu s Dobrovoljnim načelima o sigurnosti i ljudskim pravima;

(p) militarizaciju rudnika, pravaca prijevoza te mjesta gdje se zlatom trguje i mjesta preko

kojih se ono izvozi;

(q) dokaze o svim ozbiljnim kršenjima prava (mučenje, okrutno, neljudsko ili ponižavajuće

postupanje, prisilni ili obvezni rad, najgori oblici dječjeg rada, teška kršenja ljudskih

prava, ratni zločini ili druga ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, zločini

protiv čovječnosti ili genocid) koje je počinila bilo koja strana u rudniku, na pravcima

prijevoza te mjestima gdje se zlatom trguje i/ili mjestima gdje se ono obrađuje;

(r) informacije o bilo kakvoj izravnoj ili neizravnoj potpori nedržavnim naoružanim

skupinama odnosno javnim ili privatnim sigurnosnim snagama (vidjeti Definicije);

(s) ako je relevantno, broj i naziv lokacija na kojima rudari obrtnici i rudari na malo djeluju

pod koncesijom proizvođača zlata, procjenu broja rudara i ocjenu može li se njihova

djelatnost smatrati zakonitim obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo (vidjeti

Definicije);

(t) ako je relevantno, slučajeve sukoba ili napetosti u odnosu između rudara u srednjem i

velikom opsegu te rudara koji se bave obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo;

(u) ako je relevantno, sve slučajeve, izvješća ili sumnje koji se odnose na mogućnost da se

DOPUNA O ZLATU


zlato koje je proizvod obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo ili zlato iz drugih izvora

upotrebljava u postupcima obrade proizvođača zlata bez njegova znanja o tome (npr. u

talionici rudnika) i/ili se lažno prikazuje da je predmetno zlato rudario proizvođač zlata.

4. ZA ZLATO KOJE JE PROIZVOD OBRTNIČKOG RUDARENJA I RUDARENJA NA MALO

(ZLATO KOJE SU RUDARILA PODUZEĆA KOJA SE BAVE OBRTNIČKIM RUDARENJEM

I RUDARENJEM NA MALO ČIJE SU OPERACIJE OZNAČENE UPOZORENJEM ILI

ZLATO KOJE SU KUPILA DRUŠTVA KOJA SE BAVE RUDARENJEM ZLATA U

SREDNJEM I VELIKOM OPSEGU) pribavite dokaze o stvarnim okolnostima vađenja,

obrade, prijevoza i izvoza zlata te trgovine zlatom (ako je primjenjivo). Društva bi, u skladu

s korakom 3.(C) i Dodatkom ovoj Dopuni, kako bi rudarima koji se bave obrtničkim

rudarenjem i rudarenjem na malo pomogla i omogućila izgradnju sigurnih, transparentnih i

provjerljivih lanaca opskrbe zlatom, trebala nadopuniti korake koje poduzimaju radi

postupnog prikupljanja informacija koje se odnose na:

(a) identitet dobavljača iz svih drugih izvora rudarenog zlata koji upotrebljavaju pouzdane,

neovisne izvorne dokumente, podatke ili informacije; vladu, političke ili vojne veze tih

dobavljača, posebno uključujući sve prijavljene slučajeve povezanosti s nedržavnim

naoružanim skupinama i/ili javnim ili privatnim sigurnosnim snagama te zemljopisna

područja nabave tih dobavljača;

(b) rudnike podrijetla, pravce prijevoza i mjesta gdje se zlatom trguje;

(c) skupinu ili udruženje rudara obrtnika i ocjenu može li se njihova djelatnost smatrati

obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo (vidjeti Definicije);

(d) metode obrade i prijevoza zlata;

(e) poreze, naknade za licencije i naknade koje se plaćaju vladinim agencijama i službenicima;

(f) identifikaciju i informacije koje se mogu dobiti u okviru mjere „upoznajte svoju drugu

ugovornu stranu” o svim trećim stranama kao pružateljima usluga koje se bave





i. identifikaciju vlasništva (uključujući stvarno vlasništvo) i korporativne strukture,

uključujući imena korporativnih službenika i direktora;

ii. identifikaciju povezanih poduzeća, društava kćeri, matičnih društava, povezanih

subjekata;

iii. provjeru identiteta društava koja upotrebljavaju pouzdane, neovisne izvorne


osnivanju);

iv. provjeru informacija sadržanih na vladinim popisima za praćenje (npr. popisu

sankcija UN-a, popisu posebno označenih državljana Ureda za kontrolu strane

imovine (OFAC) ili u bazi podataka World-Check);

DOPUNA O ZLATU


v. identifikaciju svih veza društva s vladom, političkim strankama, vojskom, kriminalnim

mrežama ili nedržavnim naoružanim skupinama, uključujući sve prijavljene slučajeve

povezanosti s nedržavnim naoružanim skupinama i/ili javnim ili privatnim sigurnosnim

snagama;

(g) militarizaciju rudnika, pravaca prijevoza te mjesta gdje se zlatom trguje i mjesta preko

kojih se ono izvozi;

(h) dokaze o svim ozbiljnim kršenjima prava (mučenje, okrutno, neljudsko ili ponižavajuće

postupanje, prisilni ili obvezni rad, najgori oblici dječjeg rada, teška kršenja ljudskih

prava, ratni zločini ili druga ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, zločini

protiv čovječnosti ili genocid) koje je počinila bilo koja strana u rudniku, na pravcima

prijevoza te mjestima gdje se zlatom trguje i/ili mjestima gdje se ono obrađuje81

;

(i) informacije o bilo kakvoj izravnoj ili neizravnoj potpori nedržavnim naoružanim

skupinama odnosno javnim ili privatnim sigurnosnim snagama tijekom vađenja,

prijevoza, obrade i izvoza zlata te trgovine zlatom;

(j) slučajeve sukoba ili napetosti u odnosu između rudara u srednjem i velikom opsegu te

rudara obrtnika i rudara na malo;

(k) sve slučajeve, izvješća ili sumnje koji se odnose na mogućnost da se zlato iz drugih

izvora upotrebljava u postupcima obrade proizvođača zlata bez njegova znanja o tome

i/ili se njegov izvor lažno prikazuje.

D. Procjena rizika u lancu opskrbe. Procijenite informacije koje ste prikupili i do

kojih ste došli označivanjem činjeničnih okolnosti lanaca opskrbe koje je društvo označilo

upozorenjem. Društvo bi „rizikom” trebalo smatrati sve utvrđene nedosljednosti između

dobivenih informacija i sljedećega:

1. politike lanca opskrbe društva, u skladu s Prilogom II. ovim Smjernicama82

;

2. normi i postupaka dužne pažnje sadržanih u ovim Smjernicama, kao i informacija

dobivenih u okviru koraka 1. ovih Smjernica;

3. nacionalnih zakona zemalja u kojima društvo ima poslovni nastan ili u kojima kotira na

tržištu i (ako je primjenjivo) zemalja iz kojih zlato vjerojatno potječe i zemalja provoza ili

ponovnog izvoza;

4. pravnih instrumenata kojima se uređuju poslovanje i poslovni odnosi društva, kao što su

ugovori o financiranju, sporazumi s naručiteljima i sporazumi s dobavljačima;

5. ostalih relevantnih međunarodnih instrumenata, kao što su Smjernice OECD-a za

multinacionalna poduzeća, međunarodna ljudska prava i humanitarno pravo te

međunarodne preporuke i smjernice za sprječavanje pranja novca.

81 Vidjeti točku 1. Priloga II. Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji (2011.).

82 Vidjeti korak 1.(A) u prethodnom tekstu i Prilog II.

DOPUNA O ZLATU


ODJELJAK II. – PROCJENA RIZIKA ZA LOKALNE IZVOZNIKE, IZVOĐAČE

POSTUPKA RECIKLIRANJA I RAFINERIJE RUDARENOG ZLATA I ZLATA

KOJE SE MOŽE RECIKLIRATI TE MEĐUNARODNE TRGOVCE NJIME

A. Utvrđivanje podrijetla zlata. Procjena rizika u lancu opskrbe započinje

podrijetlom nabavljenog zlata. Različita podrijetla sa sobom nose različite rizike i

zahtijevaju različite vrste procjene rizika (vidjeti Sliku 1. – Rizici u lancu opskrbe zlatom

iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja u uvodu Dopune). Sve informacije o

podrijetlu zlata trebale bi se temeljiti na razumnim nastojanjima društva da djeluju u

dobroj vjeri, koja se oslanjaju na dokaze pribavljene u okviru koraka 1., kao i dodatne

dokaze iz prve ruke (prikupljene u suradnji s dobavljačima i pregledom dokumentacije)

te provjerene izvore83

. Lokalni izvoznici, međunarodni trgovci zlatom i rafinerije trebali bi

procijeniti i provjeriti tvrdnje dobavljača putem koraka

83 Pregledajte istraživanja vlada, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija i

medija, zemljovide, izvješća UN-a, sankcije Vijeća sigurnosti UN-a, literaturu iz područja

industrije koja se odnosi na vađenje minerala te njegov utjecaj na sukobe i ljudska

prava ili njegovo štetno djelovanje na okoliš u zemlji iz koje oni potencijalno potječu ili

druga javna priopćenja (npr. etičkih mirovinskih fondova). Društva bi isto tako trebala u

obzir uzeti sve kriterije i pokazatelje koji upućuju na sukobima pogođena i visokorizična

područja i koji su razvijeni u okviru inicijativa više dionika.

DOPUNA O ZLATU


razmjernih riziku kako bi se donijeli razumni zaključci o podrijetlu zlata.

1. Kad je riječ o rudarenom zlatu, njegov je izvor sami rudnik, bilo obrtnički ili mali rudnik,

bilo srednji ili veliki rudnik.

(a) Iznimka je nusproizvod rudarenja, kao što je zlato dobiveno iz rudarenja bakra,

minerala koji nije obuhvaćen područjem primjene ovih Smjernica84

. Trebalo bi se

smatrati da zlato koje je nusproizvod rudarenja nastaje u trenutku prvog odvajanja

zlata u tragovima od njegove izvorne mineralne rude (npr. u rafineriji). Dužnom

pažnjom rafinerije trebalo bi se onemogućiti lažno prikazivanje nedavno rudarenog

zlata kao nusproizvoda rudarenja radi prikrivanja njegova podrijetla.

2. Kad je riječ o zlatu koje se može reciklirati, ono nastaje u trenutku u kojem ga postane

moguće reciklirati (tj. kad se zlato prikupi radi povratka u industriju zlata kako bi se

ponovno ostvarila njegova vrijednost kao metala, kao na primjer kada se ono proda

izvođaču postupka recikliranja / rafineriji. U trenutku u kojem zlato postane moguće

reciklirati, njegovo novo podrijetlo kao zlato koje je moguće reciklirati potrebno je

preispitati u skladu s dužnom pažnjom rafinerije kako bi se onemogućilo lažno

prikazivanje radi prikrivanja podrijetla nedavno rudarenog zlata.

3. Za zalihe koje se nastavljaju priznavati, ako se do „provjerljivog datuma” dokaže da je

njihov trenutačni oblik dobiven prije 1. siječnja 2012., nisu potrebne informacije o njihovu

podrijetlu. Samo bi postojanje „upozorenja o dobavljačima” (vidjeti u nastavku) trebalo

potaknuti dodatnu dužnu pažnju kod dobavljača kako bi osigurali da se trgovina

zalihama koje se nastavljaju priznavati i njihova prodaja ne protive rezolucijama

Ujedinjenih naroda o sankcijama ili da se njima ne omogućuje pranje novca koje

proizlazi iz prodaje zlatnih rezervi u sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima ili

je s njom povezano.

B. Utvrđivanje upozorenja u lancu opskrbe zlatom. Na temelju informacija

o podrijetlu zlata i informacija dobivenih u okviru koraka 1. (uključujući sve informacije o

dobavljačima koje se mogu dobiti u okviru mjere „upoznajte svoju drugu ugovornu

stranu”), društva bi trebala utvrditi postoje li u lancu opskrbe za rudareno zlato, zlato

koje je moguće reciklirati ili postojeće zalihe zlata neka od sljedećih upozorenja:

Upozorenja o lokacijama podrijetla i provoza zlata:

Zlato potječe iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja ili se prevozi preko


84 Na primjer, tragovi zlata u sulfidnoj rudi bakra ne vode do proizvodnje zlata u obliku koji

je zaseban i neovisan od te rude sve dok se bakar u potpunosti ne rafinira do katodnog

bakra čistoće od 99,99 %. U tom trenutku koncentrat zlata u preostalom mulju koji

nastaje pri elektrolitskoj rafinaciji iznosi 2 % i taj se mulj prodaje rafinerijama zlata zbog

toga što sadržava zlato.

DOPUNA O ZLATU


Za zlato se smatra da potječe iz države koja ima ograničene poznate rezerve ili

zalihe zlata, izgledne izvore zlata ili očekivane razine proizvodnje zlata (tj.

predmetna država ne prati prijavljenu količinu zlata u odnosu na svoje poznate

rezerve ili očekivane razine proizvodnje).

Za zlato se smatra da potječe iz zemlje za koju se zna ili opravdano sumnja da je

zemlja provoza zlata iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

Za zlato se smatra da potječe iz izvora koji se mogu reciklirati / otpada ili miješanih

izvora te da je rafinirano u zemlji za koju se zna ili opravdano sumnja da je zemlja

provoza zlata iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

Za svaku od navedenih lokacija za koje se smatra da postoje upozorenja, predmetni je rizik

veći ako se slabo provode zakoni za sprječavanje pranja novca, zakoni za borbu protiv

korupcije, carinska kontrola i drugi relevantni zakoni u području državnog nadzora; ako

postoje neslužbeni bankarski sustavi i u velikom se broju slučajeva upotrebljava gotovina.


Dobavljači ili druga poznata društva na početku lanca opskrbe koji djeluju na jednoj

od prethodno navedenih lokacija označenih upozorenjem, iz kojih potječe ili kroz

koje se provozi zlato, odnosno koji imaju dioničke ili druge vrste interesa za

dobavljače zlata iz jedne od prethodno navedenih lokacija označenih upozorenjem,

iz kojih potječe ili kroz koje se provozi zlato.

Dobavljači ili druga poznata društva na početku lanca opskrbe za koje je poznato

da su u proteklih 12 mjeseci nabavljala zlato na lokacijama označenima

upozorenjem, iz kojih potječe ili kroz koje se provozi zlato.

Upozorenja o okolnostima:

Anomalije ili neobične okolnosti utvrđuju se s obzirom na informacije prikupljene u

okviru koraka 1., na temelju kojih je moguće utvrditi postojanje opravdane sumnje

da zlato možda pridonosi sukobima i ozbiljnim kršenjima prava povezanima s

vađenjem i prijevozom zlata te trgovinom njime.

(a) Ne postoje upozorenja: ako lokalni izvoznik zlata, međunarodni trgovac zlatom ili

rafinerija zlata može opravdano zaključiti da ta upozorenja ne postoje u predmetnom

lancu opskrbe, za njega nisu potrebne dodatne mjere dužne pažnje. Sustave upravljanja

uspostavljene u okviru koraka 1. potrebno je održavati i redovito pregledavati.

(b) Utvrđena upozorenja ili nepoznate informacije: svi lokalni izvoznici zlata, međunarodni

trgovci zlatom ili rafinerije zlata koji utvrde postojanje upozorenja u svojem lancu

opskrbe ili koji ne mogu opravdano isključiti jedan znak upozorenja ili više njih iz lanca

opskrbe zlatom, trebali bi prijeći na korak 2.(C) u nastavku.

DOPUNA O ZLATU


C. Prikazivanje činjeničnih okolnosti lanca/lanaca opskrbe društva

obilježenog/obilježenih upozorenjima koji već postoje i onih koji su u planu.

1. Detaljno preispitajte kontekst svih lokacija označenih upozorenjem te prakse dužne

pažnje svih dobavljača označenih upozorenjem:

(a) pregledajte istraživanja koja obuhvaćaju istraživanja vlada, međunarodnih

organizacija, nevladinih organizacija i medija, zemljovide, izvješća UN-a, sankcije

Vijeća sigurnosti UN-a, literaturu iz područja industrije koja se odnosi na vađenje

minerala te njegov utjecaj na sukobe i ljudska prava ili njegovo štetno djelovanje na

okoliš u zemlji iz koje oni potencijalno potječu ili druga javna priopćenja (npr. etičkih

mirovinskih fondova);

(b) savjetujte se s različitim lokalnim i središnjim vlastima, lokalnim organizacijama

civilnog društva, mrežama zajednica, UN-ovim jedinicama za održavanje mira i

lokalnim dobavljačima. Odgovorite na određena pitanja ili zahtjeve za pojašnjenja

koja su podnijela društva koja surađuju;

(c) utvrdite (uključujući pregledom dokumentacije; terenskim posjetima dobavljačima

zlata; provjerom nasumičnog uzorka evidencije kupnji koji je razmjeran riziku te, ako

je primjenjivo, pregledom i procjenom postupaka i direktiva koji se odnose na kupnje i

sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma) imaju li dobavljači na

početku lanca opskrbe politike i sustave upravljanja koji su u skladu s ovim

Smjernicama te jesu li te politike i sustavi upravljanja na snazi.

2. ZA RUDARENO ZLATO uspostavite timove za procjenu na terenu. Pojedinačna je

odgovornost lokalnih izvoznika, međunarodnih trgovaca zlatom ili rafinerija koji su u

svojim lancima opskrbe utvrdili postojanje upozorenja osigurati prikupljanje informacija o

činjeničnim okolnostima lanaca opskrbe koje je društvo označilo upozorenjem. Lokalni

izvoznici, međunarodni trgovci zlatom ili rafinerije koji su u svojim lancima opskrbe

utvrdili postojanje upozorenja trebali bi osnovati timove za procjene na terenu koji će

dobivati i čuvati informacije o dobavljačima (ako je to relevantno) i okolnostima vađenja,

obrade, rafiniranja i izvoza minerala te o trgovini mineralima. Društva na početku lanca

opskrbe mogu uspostaviti takav tim u suradnji s drugim društvima na početku lanca

opskrbe koja se opskrbljuju iz tih područja ili koja djeluju na njima ili u okviru mehanizma

ili inicijative industrije ili više dionika. Ako zajednički timovi nisu mogući ili društva radije

ne bi zajednički djelovala, društva bi trebala samostalno provoditi procjene na terenu.

Društva i drugi dionici koji osnivaju timove za procjene na terenu trebali bi:

(a) razmotriti sljedeće čimbenike pri sudjelovanju u zajedničkim procjenama na terenu:

veličinu društava koja surađuju i dostupne izvore za postupanje u skladu s dužnom

pažnjom; mogućnost pristupa informacijama na terenu i položaju društva u lancu

opskrbe; kvalitetu svih prethodno osnovanih timova za procjenu na terenu ili drugih

društava na početku lanca opskrbe, uključujući proizvođače zlata te pouzdanost

dužne pažnje društva, u skladu s rezultatima unakrsne provjere podataka koje je

DOPUNA O ZLATU


dostavilo društvo o svim ulaznim jedinicama zlata85

;

(b) osigurati da procjenitelji nisu povezani s aktivnosti koja se procjenjuje i da nisu u

sukobu interesa86

. Procjenitelji u društvu moraju se obvezati da će izvješćivati istinito i

točno te da će poštovati najviše profesionalne i etičke norme i postupati uz


;

(c) osigurati odgovarajuću razinu stručnosti zapošljavanjem stručnjaka sa znanjem i

vještinama iz što većeg broja sljedećih područja operativnih konteksta koji se

procjenjuju (npr. jezične kompetencije, posebnosti kulture), srži rizikâ povezanih sa

sukobom (npr. područje normi iz Priloga II., ljudskih prava, međunarodnog

humanitarnog prava, korupcije, financijskih zločina, sukoba i strana koje financiraju taj

sukob, transparentnosti), prirode i oblika lanca opskrbe zlatom te normi i postupaka

sadržanih u ovim Smjernicama o dužnoj pažnji;

(d) osigurati timovima za procjenu pristup rudnicima, posrednicima, konsolidatorima i/ili

prijevoznicima koje kontrolira ili za koje je nadležno društvo, uključujući:

i. fizički pristup rudnicima, uključujući rudnike u drugim zemljama, u kojima je

izgledan pretovar ili ponovno označivanje;

ii. pristup knjigama, evidencijama ili drugim dokazima o praksama nabave, plaćanju

poreza, naknada i naknada za licencije te izvoznoj dokumentaciji;

iii. lokalnoj logističkoj potpori i pomoći;

iv. zaštiti za sebe i sve pružatelje informacija;

(e) prema potrebi, uspostaviti mrežu za praćenje na razini zajednice i/ili odjele za

informacije sastavljene od više dionika radi pružanja informacija timu za procjenu ili

pružiti potporu za uspostavu takvih mreža i/ili odjela. Pregledati interaktivne mape na

kojima je označena lokacija rudnika, naoružanih skupina, trgovinskih puteva,

prepreka na cesti i uzletišta.

3. ZA RUDARENO ZLATO utvrdite je li riječ o zlatu rudarenom u srednjem i velikom opsegu ili zlatu koje je proizvod obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo.

(a) Za zlato rudareno u srednjem i velikom opsegu surađujte s proizvođačima zlata u

srednjem i velikom opsegu kako biste pribavili dokaze, ako je to primjenjivo na

položaj društva u lancu opskrbe, o stvarnim okolnostima vađenja, obrade i izvoza

zlata te trgovine zlatom, koji mogu obuhvaćati:

i. lokaciju i naziv svih rudnika zlata za svaku izlaznu jedinicu;

ii. lokaciju mjesta gdje se zlato obrađuje, npr. konsolidira, miješa, mrvi, melje i tali u

izlazne jedinice polučiste slitine zlata (gold doré) ili aluvijalnog zlata;

85 Na primjer, kad je riječ o zlatu iz velikih rudnika zlata, proizvođač zlata vjerojatno je u

najboljem položaju da prikuplja relevantne informacije na terenu u rudniku, dok druga

društva na početku lanca opskrbe osiguravaju da se informacije prikupljaju i čuvaju u

skladu s ovim Smjernicama te bi trebala prikupiti sve dostupne dodatne informacije o

okolnostima u kojima se nalaze proizvođači zlata i rafinerije.

86 Članak 4., ISO 19011: 2002.

87 Članak 4., ISO 19011: 2002.

DOPUNA O ZLATU


iii. metode obrade i prijevoza zlata;

iv. lokaciju pravaca prijevoza, mjesta gdje se trguje zlatom i mjesta prijelaza granica

radi uvoza ili izvoza (ako je primjenjivo)88

;

v. trenutačnu proizvodnju i kapacitet rudnika, usporednu analizu kapaciteta rudnika i

zabilježene proizvodnje rudnika, ako je to moguće, te evidenciju mogućih

odstupanja;

vi. trenutačnu proizvodnju obradom u talionici ili talionicama rudnika i njihov kapacitet

za obradu, usporednu analizu kapaciteta obrade i zabilježene proizvodnje

obradom, ako je to moguće, te evidenciju mogućih odstupanja;

vii. podatke o identitetu i informacije koje se mogu dobiti u okviru mjere „upoznajte

svoju drugu ugovornu stranu” o svim subjektima na početku lanca opskrbe, koji

uključuju, ali nisu ograničeni na proizvođače zlata, trgovce zlatom te izvoznike i

ponovne izvoznike, te sve treće strane kao pružatelje usluga koje se bave





1. identifikaciju vlasništva (uključujući stvarno vlasništvo) i korporativne strukture

društava, uključujući imena korporativnih službenika i direktora);

2. identifikaciju povezanih poduzeća, društava kćeri, matičnih društava,

povezanih subjekata;

3. provjeru identiteta društava koja upotrebljavaju pouzdane, neovisne izvorne


osnivanju);

4. provjeru informacija sadržanih na vladinim popisima za praćenje (npr. popisu



5. identifikaciju svih veza društva s vladom, političkim strankama, vojskom,

kriminalnim mrežama ili nedržavnim naoružanim skupinama, uključujući sve

prijavljene slučajeve povezanosti s nedržavnim naoružanim skupinama i/ili

javnim ili privatnim sigurnosnim snagama;

88 Ako prijevoznici ne žele otkriti te informacije zbog pitanja svoje sigurnosti, društva na

početku lanca opskrbe trebala bi osigurati da prijevoznici provedu procjenu rizika za te

pravce prijevoza u skladu s ovim Smjernicama. Društva na početku lanca opskrbe

trebala bi od prijevoznika zatražiti izvješće u kojem se podrobno iznose nalazi njihove

procjene rizika za pravce prijevoza (odnosno, utvrđeni rizici i koraci poduzeti radi

upravljanja tim rizicima). Društva na početku lanca opskrbe trebala bi izvijestiti o tim

rizicima na način naveden u koraku 5. Ako društva na početku lanca opskrbe nemaju

prijevoznike ili mogu dobiti informacije o pravcima prijevoza, trebala bi samostalno

provesti procjenu rizika za pravce prijevoza i izvijestiti o tim rizicima na način naveden u

koraku 5.

DOPUNA O ZLATU


viii) radne dozvole, npr. za rudarenje ili izvoz;

ix) sve poreze, naknade ili naknade za licencije koji se plaćaju vladi za vađenje,


x) sve iznose ili naknade koji se vladinim agencijama i službenicima plaćaju za

vađenje, prijevoz i izvoz zlata te trgovinu zlatom;

xi) sve iznose koji se plaćaju javnim ili privatnim sigurnosnim snagama ili drugim

naoružanim skupinama u bilo kojoj točki lanca opskrbe, od vađenja nadalje,

osim ako je to zabranjeno mjerodavnim pravom;

xii) sigurnosne usluge koje se pružaju u rudnicima, na pravcima prijevoza i svim

mjestima na kojima se zlato obrađuje;

xiii) osposobljavanje osoblja za pružanje sigurnosnih usluga te usklađenost tog

osposobljavanja s Dobrovoljnim načelima o sigurnosti i ljudskim pravima;

xiv) provjere i procjene sigurnosnih rizika cjelokupnog osoblja za pružanje

sigurnosnih usluga u skladu s Dobrovoljnim načelima o sigurnosti i ljudskim

pravima;

xv) militarizaciju rudnika, pravaca prijevoza te mjesta gdje se zlatom trguje i mjesta

preko kojih se ono izvozi;

xvi) dokaze o svim ozbiljnim kršenjima prava (mučenje, okrutno, neljudsko ili

ponižavajuće postupanje, prisilni ili obvezni rad, najgori oblici dječjeg rada, teška

kršenja ljudskih prava, ratni zločini ili druga ozbiljna kršenja međunarodnog

humanitarnog prava, zločini protiv čovječnosti ili genocid) koje je počinila bilo

koja strana u rudniku, na pravcima prijevoza te mjestima gdje se zlatom trguje

i/ili mjestima gdje se ono obrađuje;

xvii) informacije o bilo kakvoj izravnoj ili neizravnoj potpori nedržavnim naoružanim

skupinama odnosno javnim ili privatnim sigurnosnim snagama (vidjeti Definicije);

xviii. ako je relevantno, broj i naziv lokacija na kojima rudari obrtnici i rudari na malo

djeluju pod koncesijom proizvođača zlata te procjenu broja rudara i ocjenu može

li se njihova djelatnost smatrati zakonitim obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na

malo (vidjeti Definicije);

xix) ako je relevantno, slučajeve sukoba ili napetosti u odnosu između rudara u

srednjem i velikom opsegu te rudara koji se bave obrtničkim rudarenjem i

rudarenjem na malo;

xx) ako je relevantno, sve slučajeve, izvješća ili sumnje koji se odnose na mogućnost

da se zlato koje je proizvod obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo ili zlato iz

drugih izvora upotrebljava u postupcima obrade proizvođača zlata bez njegova

znanja o tome (npr. u talionici rudnika) i/ili se lažno prikazuje da je predmetno

zlato rudario proizvođač zlata.

b) Kad je riječ o zlatu koje je proizvod obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo, pribavite

dokaze o stvarnim okolnostima vađenja, obrade i izvoza zlata te trgovine zlatom.

DOPUNA O ZLATU


Društva bi, u skladu s 3.(C) i Dodatkom, kako bi rudarima obrtnicima i rudarima na

malo pomogla i omogućila izgradnju sigurnih, transparentnih i provjerljivih lanaca

opskrbe zlatom, trebala nadopuniti korake koje poduzimaju radi postupnog

prikupljanja informacija koje se odnose na:

i. identitet dobavljača zlata koje je proizvod obrtničkog rudarenja i rudarenja na

malo za lokalne izvoznike zlata, koji upotrebljavaju pouzdane, neovisne izvorne

dokumente, podatke ili informacije; vladu, političke ili vojne veze tih dobavljača,

posebno uključujući sve prijavljene slučajeve povezanosti s nedržavnim

naoružanim skupinama i/ili javnim ili privatnim sigurnosnim snagama te

zemljopisna područja nabave tih dobavljača;

ii. rudnike podrijetla, pravce prijevoza i mjesta gdje se trguje zlatom;

iii. skupinu ili udruženje rudara obrtnika i ocjenu može li se njihova djelatnost

smatrati obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo (vidjeti Definicije);

iv. metode obrade i prijevoza zlata;

v. poreze, naknade i naknade za licencije koji se plaćaju vladinim agencijama i

službenicima;

vi. podatke o identitetu i informacije koje se mogu dobiti u okviru mjere „upoznajte

svoju drugu ugovornu stranu”, ako je to primjenjivo, o izvoznicima zlata i svim

subjektima u lancu opskrbe, od izvoznika zlata do rafinerija zlata, uključujući

međunarodne trgovce zlatom i sve treće strane kao pružatelje usluga koje se

bave obradom zlata (npr. društva koja se bave logistikom, obradom i prijevozom)

ili pružanjem sigurnosnih usluga u rudnicima i duž pravaca prijevoza.

Identifikacija bi trebala obuhvaćati sljedeće mjere, ali bi se razmjer provedbe

takvih mjera trebao određivati na temelju osjetljivosti na rizik:

1. identifikaciju vlasništva (uključujući stvarno vlasništvo) i korporativne strukture,

uključujući imena korporativnih službenika i direktora;

2. identifikaciju povezanih poduzeća, društava kćeri, matičnih društava,

povezanih subjekata;

3. provjeru identiteta društava koja upotrebljavaju pouzdane, neovisne izvorne


osnivanju);

4. provjeru informacija sadržanih na vladinim popisima za praćenje (npr. popisu



5. identifikaciju svih veza društva s vladom, političkim strankama, vojskom,

kriminalnim mrežama ili nedržavnim naoružanim skupinama, posebno

uključujući sve prijavljene slučajeve povezanosti s nedržavnim naoružanim

skupinama i/ili javnim ili privatnim sigurnosnim snagama;

vii) militarizaciju rudnika, pravaca prijevoza te mjesta gdje se zlatom trguje i mjesta

preko kojih se ono izvozi;

DOPUNA O ZLATU


viii) dokaze o svim ozbiljnim kršenjima prava (mučenje, okrutno, neljudsko ili

ponižavajuće postupanje, prisilni ili obvezni rad, najgori oblici dječjeg rada, teška

kršenja ljudskih prava, ratni zločini ili druga ozbiljna kršenja međunarodnog

humanitarnog prava, zločini protiv čovječnosti ili genocid) koje je počinila bilo koja

strana u rudniku, na pravcima prijevoza te mjestima gdje se zlatom trguje i/ili

mjestima gdje se ono obrađuje89

;

ix) informacije o bilo kakvoj izravnoj ili neizravnoj potpori nedržavnim naoružanim

skupinama odnosno javnim ili privatnim sigurnosnim snagama tijekom vađenja,

prijevoza, obrade i izvoza zlata te trgovine zlatom (vidjeti Definicije);

x) sve slučajeve, izvješća ili sumnje koji se odnose na mogućnost da se zlato iz

drugih izvora upotrebljava u postupcima obrade proizvođača zlata bez njegova

znanja o tome i/ili se njegov izvor lažno prikazuje;

xi) ako je relevantno, slučajeve sukoba ili napetosti u odnosu između rudara u

srednjem i velikom opsegu te rudara koji se bave obrtničkim rudarenjem i

rudarenjem na malo;

4. ZA ZLATO KOJE SE MOŽE RECIKLIRATI90

prikupite dodatne informacije (uključujući

pregledom dokumentacije, terenskim posjetima dobavljačima zlata i

provjerom nasumičnog uzorka evidencije kupnji koji je razmjeran riziku) o zlatu koje se

može reciklirati iz lanaca opskrbe zlatom koje se može reciklirati označenih upozorenjem

putem pristupa utemeljenog na riziku91

, dajući prednost osobama, mjestima i

transakcijama od većeg rizika. Važna je sastavnica dužne pažnje utemeljene na riziku

identificirati dobavljače i transakcije te izrađivati i održavati evidencije na svim razinama.

Ti čimbenici rizika uključuju, ali nisu ograničeni na:

(a) vrijednost transakcije. Počevši od praga od 15 000 USD92

, za sve bi transakcije zlata

koje se može reciklirati izvan sukobima pogođenih i visokorizičnih područja dužna

pažnja trebala rasti razmjerno rastu vrijednosti predmetnog zlata. Međutim,

transakcije u područjima rudarenja ili blizu njih mogu se odnositi na vrlo male količine,

npr. jedan gram zlata. Stoga bi sve transakcije zlata koje se može reciklirati u

sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima, bez obzira na njihovu vrijednost,

89 Vidjeti točku 1. Priloga II. Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji (2011.).

90 Reciklirani materijal nije sam po sebi razlog za zabrinutost u pogledu doprinosa

sukobima, ali reciklirani se materijal može iskoristiti za pranje zlata rudarenog u

sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima kako bi se prikrilo njegovo podrijetlo.

91 Premda te evidencije ne bi nužno bile priložene materijalima koji se kreću lancem

opskrbe, trebalo bi ih se moći naknadno pratiti i provjeriti. Vlade i društva koji sudjeluju u

lancima opskrbe zlatom trebali bi postupati u skladu sa 40 preporuka Stručne skupine

za financijsko djelovanje pri borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, a posebno

u skladu s njezinim Smjernicama za trgovce plemenitim metalima i dragim kamenjem

koje se temelje na pristupu zasnovanom na riziku (lipanj 2008.).

92 Vidjeti 40 preporuka Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) (2003.) i

Smjernice za trgovce plemenitim metalima i dragim kamenjem koje se temelje na

pristupu zasnovanom na riziku Stručne skupine za financijsko djelovanje,

17. lipnja 2008.

DOPUNA O ZLATU


trebalo pojačano nadzirati;

(b) mjesto transakcije. Zlato je vrijedno i u malim količinama te ga se lako prenosi,

stoga je svako mjesto rizično, ali mjesta transakcija s višim stupnjem rizika mjesta su

gdje lokacija (lokacije) provoza i izvoza zlata nije (nisu) odgovarajuće usklađena

(usklađene) s prijavljenom lokacijom podrijetla zlata; mjesta gdje postoji jednostavan

pristup konkurentnim tržištima ili postupcima obrade bliža prijavljenoj lokaciji

podrijetla zlata; mjesta gdje se zakoni za sprječavanje pranja novca i borbu protiv

financiranja terorizma, zakoni za borbu protiv korupcije, carinska kontrola i drugi

relevantni zakoni u području državnog nadzora slabo provode te zemlje u kojima

postoje neslužbeni bankarski sustavi, uključujući gospodarstva utemeljena na

gotovini93;

(c) vrstu materijala. Neobrađeno zlato koje se može reciklirati ne iskorištava se često za

pranje zlata rudarenog u sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima kao

rastaljeno zlato koje se može reciklirati (vidjeti Definicije), premda su zabilježeni

slučajevi u kojima neobrađeno zlato koje se može reciklirati potječe iz područja za

koja je poznato da se na njima izrađuju proizvodi od zlata izravno iz rudarenog zlata

kako bi se izbjeglo plaćanje poreza ili kako bi se opralo zlato. Nije izgledno da će se

rudareno zlato proizvedeno u sukobom pogođenom području s visokom

koncentracijom zlata (npr. rudareno aluvijalno zlato čistoće od 90 %) prati kroz manje

vrijedne materijale čija nadogradnja ili rafinacija zahtijeva znatno veći broj postupaka

te znatno više vremena za proizvodnju utrživog zlata. Primjeri materijala male

vrijednosti koji se vjerojatno neće iskorištavati za pranje bili bi elektronički otpad ili

preostali mulj koji nastaje pri rafinaciji drugih metala. Međutim, fizička obilježja nakita

s visokom koncentracijom zlata mogu biti slična fizičkim obilježjima zlata rudarenog u

sukobom pogođenom području;

(d) neuobičajene okolnosti. Istinitost tvrdnje da je predmetni materijal recikliran potrebno

je razmotriti s obzirom na kontekst. Na primjer, potrebno je objasniti nagla i neobična

povećanja količine materijala visoke kvalitete kod dobavljača ili u određenom

području. Ako se u određenoj zemlji obično nosi nakit od 14-karatnog zlata (čistoće

od 58 %), trebalo bi dovesti u pitanje ponudu navodno recikliranog nakita čistoće od

90 %;

(e) dobavljača. Različiti dobavljači zlata koje se može reciklirati podrazumijevat će

različite razine rizika za aktivnosti koje se smatraju pranjem zlata. Na primjer, manje

je rizično nabaviti zlato koje se može reciklirati proizvedeno u kontroliranom

postrojenju tijekom postupka proizvodnje/obrade nego od sakupljača zlata koji zlato

koje se može reciklirati nabavlja iz više izvora. Drugi čimbenici visokog rizika

obuhvaćaju sve utvrđene nedosljednosti između postupaka dužne pažnje

preporučenih u ovim Smjernicama i praksi dobavljača; ili ako je dobavljač „znatno i

93 Vidjeti Smjernice za trgovce plemenitim metalima i dragim kamenjem koje se temelje na

pristupu zasnovanom na riziku Stručne skupine za financijsko djelovanje,

17. lipnja 2008., točka 109.

DOPUNA O ZLATU


neobjašnjivo zemljopisno udaljen” od dobavljača ili druge ugovorne strane u lancu

opskrbe.

5. ZA ZLATO KOJE SE MOŽE RECIKLIRATI prikupite sljedeće informacije o onim

transakcijama koje je potrebno pojačano nadzirati, uključujući pregledom dokumentacije,

terenskim posjetima dobavljačima zlata i provjerom nasumičnog uzorka evidencije kupnji

koji je razmjeran riziku te podrobnijim pregledom i procjenom postupaka i direktiva koji se

odnose na kupnje i sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma, ako je

primjenjivo:

a) postoje li proizvodna postrojenja u kojima može nastati otpad;

b) postoje li znatni vlasnički udjeli i promet u pogledu zlatnog nakita u privatnom

vlasništvu;

c) terenskim posjetima i pregledom dokumentacije utvrdite razumno procijenjen razmjer

poslovnih transakcija zlata koje se može reciklirati / otpadnog zlata, imajući u vidu da

će se on razlikovati, posebno s obzirom na cijenu zlata i gospodarske uvjete.

D. Procjena rizika u lancu opskrbe. Procijenite informacije koje ste prikupili i do

kojih ste došli označivanjem činjeničnih okolnosti lanaca opskrbe koje je društvo

označilo upozorenjem. Društvo bi „rizikom” trebalo smatrati sve utvrđene nedosljednosti

između dobivenih informacija i sljedećega:

1. normi politike lanca opskrbe društva, u skladu s Prilogom II.94

;

2. normi i postupaka dužne pažnje sadržanih u ovim Smjernicama;

3. nacionalnih zakona zemalja u kojima društvo ima poslovni nastan ili u kojima kotira na

tržištu (ako je primjenjivo); zemalja iz kojih zlato vjerojatno potječe; i zemalja provoza ili

ponovnog izvoza;

4. pravnih instrumenata kojima se uređuju poslovanje i poslovni odnosi društva, kao što su

ugovori o financiranju, sporazumi s naručiteljima i sporazumi s dobavljačima;

5. ostalih relevantnih međunarodnih instrumenata, kao što su Smjernice OECD-a za

multinacionalna poduzeća, međunarodna ljudska prava i humanitarno pravo te

međunarodne preporuke i smjernice za sprječavanje pranja novca.

ODJELJAK III. – PROCJENA RIZIKA ZA DRUŠTVA NA KRAJU LANCA OPSKRBE

Društva na kraju lanca opskrbe trebala bi utvrditi rizike u svojem lancu opskrbe procjenjivanjem praksi dužne pažnje njihovih rafinerija u odnosu na ove Smjernice.

A. Utvrđivanje rafinerija zlata u njihovu lancu opskrbe kako najbolje

mogu. Cilj društava na kraju lanca opskrbe trebao bi biti da utvrde rafinerije zlata koje

proizvode rafinirano zlato koje se upotrebljava u njihovu lancu opskrbe. Rafinerije zlata

94 Vidjeti korak 1.(A) u prethodnom tekstu i Prilog II.

DOPUNA O ZLATU


moguće je utvrditi na zahtjev na temelju dobavljača na kraju lanca opskrbe, ali društva

na kraju lanca opskrbe trebala bi procijeniti i provjeriti tvrdnje dobavljača s pomoću

koraka razmjernih riziku. U nekim će slučajevima oznaka rafinerije već biti utisnuta na

šipku, kovanicu, polugu ili drugi proizvod od rafiniranog zlata.

1. Rafinerije utvrđene – prijeđite na korak 2., odjeljak III. (B).

2. Niste u mogućnosti utvrditi rafinerije unatoč uloženim naporima – prijeđite na korak 3., odjeljak II.

B. Pribavljanje preliminarnih dokaza o dužnoj pažnji rafinerije radi

provjere jesu li utvrdile, ili su opravdano trebale utvrditi,

postojanje upozorenja u svojim lancima opskrbe. Informacije o tome

jesu li rafinerije utvrdile, ili su opravdano trebale utvrditi, postojanje upozorenja u svojim

lancima opskrbe trebale bi se temeljiti na razumnim nastojanjima društva da djeluju u

dobroj vjeri, koja se oslanjaju na dokaze pribavljene u okviru koraka 1., kao i sve

dodatne informacije (prikupljene u suradnji s dobavljačima i pregledom dokumentacije).

Društva bi trebala provjeriti tvrdnje dobavljača s pomoću vanjskih izvora dokaza

razmjernih riziku kako bi donijela razumne odluke.

1. Rafinerija nije utvrdila postojanje upozorenja: ako društvo na kraju lanca opskrbe zlatom

može opravdano zaključiti da se ta upozorenja ne javljaju u lancu opskrbe te rafinerije,

za njega nisu potrebne dodatne mjere dužne pažnje. Sustave upravljanja uspostavljene

u okviru koraka 1. potrebno je održavati i redovito pregledavati.

2. Rafinerija je utvrdila postojanje upozorenja u svojem lancu opskrbe zlatom ili nije sigurna:

svako društvo na kraju lanca opskrbe koje je utvrdilo postojanje upozorenja u lancu

opskrbe zlatom svoje rafinerije ili koje ne može opravdano isključiti jedno upozorenje ili

više njih iz lanca opskrbe zlatom svoje rafinerije trebalo bi prijeći na korak 2. dio III.(C).

C. Procjena rizika ocjenjivanjem praksi dužne pažnje u lancu

opskrbe rafinerija u čijim lancima opskrbe zlatom postoje

upozorenja. Kako bi provela procjene rizika, društva bi trebala procijeniti jesu li

rafinerije u čijem lancu opskrbe postoje upozorenja poduzele sve mjere dužne pažnje

za odgovorne lance opskrbe zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja

preporučene u ovim Smjernicama. Društva na kraju lanca opskrbe trebala bi:

1. prikupiti dokaze o praksama dužne pažnje u lancu opskrbe zlatom predmetnih rafinerija;

2. preispitati informacije dobivene od postojećih timova za procjenu;

3. unakrsno provjeriti dokaze o praksama dužne pažnje rafinerija s politikom lanca opskrbe

i postupcima dužne pažnje navedenima u ovim Smjernicama. Društvo bi sve utvrđene

nedosljednosti između praksi dužne pažnje dobavljača i politike lanca opskrbe društva (u

skladu s Prilogom II.) trebalo smatrati rizikom u pogledu kojeg bi trebalo djelovati u

okviru koraka 3.;

4. utvrditi je li provedena revizija praksi dužne pažnje rafinerije s obzirom na normu koja je

DOPUNA O ZLATU


u skladu s ovim Smjernicama te dobiti rezultate te revizije. U slučajevima u kojima nije

provedena revizija praksi dužne pažnje rafinerije s obzirom na normu koja je u skladu s

ovim Smjernicama ili u kojima se utvrdi bilo kakva nedosljednost između dužne pažnje

rafinerije te normi i postupaka dužne pažnje sadržanih u ovim Smjernicama, društva na

kraju lanca opskrbe trebala bi pokušati upravljati rizicima u skladu s korakom 3. i

pokušati nabavljati zlato od rafinerija za koje je revizija provedena u skladu s korakom 4.

ovih Smjernica.

KORAK 3.: OBLIKOVANJE I PROVEDBA STRATEGIJE ZA ODGOVOR

NA UTVRĐENE RIZIKE

CILJ: ocijeniti utvrđene rizike i odgovoriti na njih kako bi se spriječile ili ublažile štetne

posljedice. Društva mogu surađivati na provedbi preporuka iz ovog odjeljka u okviru




društvo.

ODJELJAK I. – PROCJENA RIZIKA ZA DRUŠTVA NA POČETKU LANCA OPSKRBE


pregled prikupljenih informacija te stvarnih i mogućih rizika utvrđenih tijekom procjene rizika

u lancu opskrbe.

B. Poboljšanje suradnje s dobavljačima i unutarnjih sustava

transparentnosti, prikupljanja informacija i kontrole nad lancem

opskrbe zlatom iz koraka 1.(C). Društva na početku lanca opskrbe trebala bi:

1. uspostaviti lanac nadzora i/ili sustav sljedivosti u okviru kojeg se prikupljaju ili čuvaju

razvrstane informacije opisane u koraku 2., odjeljku I. i II. (C) za sve ulazne i izlazne

jedinice zlata iz lanca opskrbe označenog upozorenjem;

2. pojačati prakse za fizičku sigurnost u skladu s okolnostima (npr. sigurnost prijevoza,

primjena pečata koji se ne mogu otvoriti bez vidljivog oštećenja na spremnicima itd.) kad

je riječ o bilo kakvim odstupanjima zabilježenima u pogledu proizvodnje i kapaciteta

rudnika, proizvodnje obradom i kapaciteta za obradu ili informacija o pošiljkama zlata

koje su pružili dobavljači;

3. fizički odvojiti i osigurati sve pošiljke za koje je utvrđeno postojanje rizika od povezanosti

sa sukobima i teškim kršenjima ljudskih prava;

4. u trgovinske ugovore i/ili pisane sporazume s dobavljačima koji se mogu primijeniti i

pratiti uključiti pravo na provođenje nenajavljenih provjera dobavljača na licu mjesta i

pristup njihovoj dokumentaciji95

;

95 Vidjeti korak 2. – 5. radi informacija o praćenju dobavljača i upravljanju

DOPUNA O ZLATU


5. za sve ulazne jedinice zlata prosljeđivati sljedeće informacije koje je prikupio i koje čuva

tim za procjenu duž cijelog lanca opskrbe:

(a) rudnik iz kojeg zlato potječe, što je preciznije moguće;

(b) lokacije na kojima se zlato ili materijali koji sadržavaju zlato konsolidiraju, miješaju,

mrve, melju, tale i rafiniraju;

(c) metodu vađenja (obrtničko rudarenje i rudarenje na malo ili rudarenje zlata u

srednjem i velikom opsegu) i datume koncentriranja, taljenja i rafinacije;

(d) masu i analizom utvrđena obilježja kvalitete;

(e) identitet svih dobavljača i relevantnih pružatelja usluga koji se bave obradom zlata na

početku lanca opskrbe, od rudnika iz kojeg zlato potječe do rafinerije; vlasništvo

(uključujući stvarno vlasništvo); korporativnu strukturu društava, uključujući imena

korporativnih službenika i direktora; veze tih društava s poduzećima, vladom,

političkim strankama, vojskom te službenike u sukobima pogođenim ili visokorizičnim

područjima;

(f) sve poreze, naknade ili naknade za licencije koji se vladi plaćaju za vađenje, prijevoz

i izvoz zlata te trgovinu zlatom;

(g) sve iznose ili naknade koji se vladinim agencijama i službenicima plaćaju za vađenje,


(h) sve iznose koji se plaćaju javnim ili privatnim sigurnosnim snagama ili drugim

naoružanim skupinama u bilo kojoj točki lanca opskrbe, od vađenja nadalje, osim ako

je to zabranjeno mjerodavnim pravom;

(i) način na koji se zlato prevozi i postupke uspostavljene kako bi se osigurala

cjelovitost, imajući u vidu pitanja sigurnosti.

6. Za rafinerije, učinite informacije izrađene u okviru postupka dužne pažnje dostupnima

revizorima za potrebe usklađivanja s industrijskim programima96

ili institucionaliziranim

mehanizmima, regionalnima ili globalnima, koji su na snazi i koji su ovlašteni prikupljati i

obrađivati informacije o zlatu iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja Ako takav

program ili mehanizam ne postoji, učinite relevantne informacije dostupne kupcima na

kraju lanca opskrbe.

C. Oblikovanje i donošenje plana upravljanja rizicima. Društva bi trebala

donijeti plan upravljanja rizicima u lancu opskrbe u kojem daju pregled svojih odgovora

na rizike utvrđene u koraku 2. u skladu Prilogom II. ovim Smjernicama. Društva mogu

upravljati rizicima tako da: i. nastave s trgovinom dok se nastoji ostvariti mjerljivo

ublažavanje rizika; ii. privremeno obustave trgovinu dok se nastavlja s postojećim

nesukladnostima.

96 Vidjeti, na primjer, Smjernice za odgovornu opskrbu zlatom Londonskog udruženja

tržišta polugama, Program za talionice bez sukoba koji su razvili EICC i GeSI te

Certifikaciju lanca nadzora Vijeća za odgovorne dragulje, ako su u skladu s ovim

Smjernicama.

DOPUNA O ZLATU


mjerljivim ublažavanjem rizika ili iii. odustanu od suradnje s dobavljačem ako smatraju

da ublažavanje nije izvedivo ili prihvatljivo. Kako bi odredila i osmislila strategiju za

upravljanje rizicima, društva bi trebala:

1. preispitati politiku uzornog lanca opskrbe zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja iz Priloga II. ovim Smjernicama kako bi utvrdila mogu li se utvrđeni rizici ublažiti

nastavkom, obustavom ili raskidom odnosa s dobavljačima.

2. Upravljati rizicima za koje nije potrebno raskinuti odnos s dobavljačem putem mjerljivog

ublažavanja rizika. Cilj mjerljivog ublažavanja rizika trebao bi biti promicanje znatnog i

mjerljivog napretka u roku od šest mjeseci od donošenja plana upravljanja rizicima. Pri

oblikovanju strategije za ublažavanje rizika društva bi trebala:

(a) stvoriti i/ili iskoristiti svoj utjecaj na subjekte u lancu opskrbe koji najuspješnije i

najizravnije mogu ublažiti rizike od doprinosa sukobima. Društva na početku lanca

opskrbe možda već imaju stvaran ili moguć utjecaj na druge subjekte na početku

lanca opskrbe. Društva na početku lanca opskrbe trebala bi pronaći načine za

konstruktivnu suradnju s dobavljačima i relevantnim dionicima te dokazati znatan i

mjerljiv napredak prema otklanjanju rizika u roku od šest mjeseci od donošenja plana

upravljanja rizicima97

;

(b) savjetovati se s dobavljačima i pogođenim dionicima te se s njima dogovoriti o

strategiji za mjerljivo ublažavanje rizika u planu upravljanja rizicima. Mjerljivo

ublažavanje rizika trebalo bi prilagoditi posebnim dobavljačima društva i kontekstima

njihova poslovanja, trebalo bi navesti jasne ciljne rezultate u opravdanom roku te

uključiti kvalitativne i/ili kvantitativne pokazatelje za mjerenje napretka98

. Društva bi

trebala osigurati pogođenim dionicima dovoljno vremena da preispitaju procjenu

rizika i plan upravljanja te da s dužnom pažnjom razmotre i odgovore na pitanja,

razloge za zabrinutost i alternativne prijedloge za upravljanje rizicima;

(c) prema potrebi, surađivati s industrijskim programima ili institucionaliziranim

mehanizmima za odgovorno upravljanje lancem opskrbe i podupirati ih te istodobno

osiguravati da se u okviru tih inicijativa s dužnom pažnjom u obzir uzmu njihovi

društveni i gospodarski učinci na zemlje u razvoju i postojeće međunarodno priznate

norme99

; 100 101

97 Za preporučenu strategiju za upravljanje rizicima društva bi trebala pregledati Prilog II.

ovim Smjernicama. U Prilogu III. nalaze se predložene mjere za ublažavanje rizika i

nekoliko preporučenih pokazatelja za mjerenje napretka. Očekuje se da će detaljnije

smjernice o ublažavanju rizika proizaći iz faze provedbe Smjernica;

98 Vidjeti Prilog III. Smjernicama, Predložene mjere za ublažavanje rizika i pokazatelji za

mjerenje napretka.

99 Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća (2011.), Poglavlje II.(B)(2).

100 Društva bi trebala obustaviti ili prekinuti suradnju s dobavljačem na najmanje tri

mjeseca ako u roku od šest mjeseci od donošenja plana upravljanja rizicima ne dođe

do znatnog i mjerljivog napretka u pogledu sprječavanja ili ublažavanja utvrđenog rizika.





DOPUNA O ZLATU


i. Svi proizvođači zlata čije su operacije označene upozorenjem te druga društva na

početku lanca opskrbe koja nabavljaju zlato koje je proizvod obrtničkog rudarenja i

rudarenja na malo trebali bi proizvođačima zlata koji se zakonito bave obrtničkim

rudarenjem i rudarenjem na malo i od kojih nabavljaju zlato pomoći i omogućiti

izgradnju sigurnih, transparentnih i provjerljivih lanaca opskrbe zlatom, u skladu s

Dodatkom.

ii. Sve ostale proizvođače zlata čije su operacije označene upozorenjem te druga

društva na početku lanca opskrbe potiče se na pružanje potpore predloženim

mjerama sadržanima u Dodatku.

D. Provedba plana upravljanja rizicima, praćenje i bilježenje

uspješnosti napora za ublažavanje rizika, izvješćivanje

imenovanog rukovodećeg osoblja i razmatranje mogućnosti

obustave ili prestanka suradnje s dobavljačem nakon neuspjelih

pokušaja ublažavanja rizika, u skladu sa strategijama za

upravljanje rizika preporučenima u Prilogu II.44 Društva na početku

lanca opskrbe trebala bi provoditi, pratiti i bilježiti uspješnost napora za ublažavanje

rizika u suradnji i/ili uz savjetovanje s tijelima lokalne i središnje vlasti, društvima na

početku lanca opskrbe, međunarodnim organizacijama ili organizacijama civilnog

društva i pogođenim trećim stranama, prema potrebi. Društva na početku lanca opskrbe

možda će htjeti uspostaviti mreže za praćenje na razini zajednice ili pružiti potporu

njihovu stvaranju kako bi se pratila i bilježila uspješnost napora za ublažavanje rizika.

E. Poduzimanje dodatnih procjena činjenica i rizika za one rizike

koje je potrebno ublažiti ili nakon što se promijene okolnosti.45

Dužna pažnja u lancu opskrbe dinamičan je proces i zahtijeva trajno praćenje rizika.




ili ublažile štetne posljedice.

ODJELJAK II. – PROCJENA RIZIKA ZA DRUŠTVA NA KRAJU LANCA OPSKRBE


pregled prikupljenih informacija te stvarnih i mogućih rizika utvrđenih tijekom procjene

rizika u lancu opskrbe.

B. Uspostava unutarnjeg sustava transparentnosti, prikupljanja





DOPUNA O ZLATU


informacija i kontrole nad lancem opskrbe zlatom iz koraka 1.(C).

Uključite pojedinačne informacije koje se redovito ažuriraju i koje služe za praćenje

identiteta rafinerija (ako je njihov identitet utvrđen) te nalaze koji proizlaze iz dužne

pažnje iz koraka 2. u odjeljku III.

C. Oblikovanje i donošenje plana upravljanja rizicima. Društva bi trebala

donijeti plan upravljanja rizicima u kojem daju pregled svojih odgovora na rizike

utvrđene u koraku 2. Izbor strategije ovisit će o tome jesu li rafinerije u lancu opskrbe

utvrđene ili nisu:

1. rafinerije nisu utvrđene – ako društva na kraju lanca opskrbe nakon što su poduzela

razumne korake i nastojala djelovati u dobroj vjeri u okviru 1. i koraka 2. i dalje ne mogu

utvrditi rafinerije u svojim lancima opskrbe, trebala bi oblikovati i donijeti plan upravljanja

rizicima koji će im to omogućiti. Društva na kraju lanca opskrbe trebala bi moći dokazati

znatan mjerljiv napredak u svojim nastojanjima da utvrde rafinerije u svojem lancu

opskrbe. Društva na kraju lanca opskrbe mogu utvrditi rafinerije u svojim lancima

opskrbe u okviru pojedinačnih napora ili zajedničkih industrijskih programa:

(a) društva na kraju lanca opskrbe trebala bi utvrditi rafinerije putem povjerljivih

razgovora s neposrednim dobavljačima društava, uključivanjem zahtjeva za

otkrivanje povjerljivih dobavljača u ugovore s dobavljačima i/ili upotrebom sustava za

razmjenu povjerljivih informacija;

(b) društva na kraju lanca opskrbe kojima je možda teško (zbog njihove veličine ili drugih

čimbenika) utvrditi subjekte koji djeluju na početku lanca opskrbe, prije njihovih

izravnih dobavljača, mogu aktivno surađivati s drugim članovima industrije s kojima

dijele dobavljače ili društvima na kraju lanca opskrbe s kojima imaju poslovni odnos

kako bi utvrdila rafinerije u svojem lancu opskrbe i procijenila svoje prakse dužne

pažnje. Ona, osim toga, mogu utvrditi rafinerije putem industrijskih programa za

provjeru koji ispunjavaju uvjete ovih Smjernica kako bi nabavljala iz tih rafinerija;

2. utvrđene rafinerije s upozorenjima o riziku u lancu opskrbe – društva na kraju lanca

opskrbe mogu upravljati rizicima tako da i. nastave trgovati s rafinerijom tijekom cijele

provedbe mjerljivog ublažavanja rizika za koju je zadužena rafinerija u skladu Prilogom II

Smjernicama; ii. privremeno obustave trgovinu s rafinerijom dok ona nastavlja s

postojećim mjerljivim ublažavanjem rizika; ili iii. odustanu od suradnje s rafinerijom ako

smatraju da ublažavanje nije izvedivo ili ako rafinerija nije odgovorila na rizike u skladu

sa strategijom za upravljanje rizicima sadržanoj u Prilogu II.:

(a) bez odgode poduzmite korake kako biste odustali od suradnje s rafinerijom (izravno ili

putem poddobavljača) ako rafinerija nije odmah obustavila ili prekinula suradnju sa

svojim dobavljačima ako postoje opravdani rizici od ozbiljnih kršenja prava (vidjeti

točke 1. i 2. Priloga II.) ili od izravne ili neizravne potpore nedržavnim naoružanim

skupinama (vidjeti točke 3. i 4. Priloga II.);

(b) ako su rafinerije uključene u ublažavanje rizika u skladu s Prilogom II.102

ili ako su

102 Vidjeti točke 10. i 14. Priloga II. Smjernicama o upravljanju rizicima od izravne ili

DOPUNA O ZLATU


rafinerije i dalje u postupku potpune provedbe preporuka o dužnoj pažnji sadržanih u

ovim Smjernicama, društva na kraju lanca opskrbe trebala bi osigurati da rafinerije

dokažu znatan i mjerljiv napredak u roku od šest mjeseci od donošenja plana

upravljanja rizicima. Pri oblikovanju vlastitih planova upravljanja rizicima društva na

kraju lanca opskrbe trebala bi:

i. stvoriti i/ili iskoristiti svoj utjecaj na rafinerije označene upozorenjem u svojim

lancima opskrbe koji najuspješnije i najizravnije mogu ublažiti rizike od doprinosa

sukobima. Društva na kraju lanca opskrbe mogu stvoriti utjecaj na rafinerije tako da

uključe rezultate dužne pažnje u ugovore (ako je primjenjivo) ili sudjelujući u radu

industrijskih udruženja i inicijativa više dionika, istodobno osiguravajući da se okviru

tih inicijativa s dužnom pažnjom u obzir uzmu njihovi društveni i gospodarski učinci

na zemlje u razvoju i postojeće međunarodno priznate norme103

;

ii. usmjeriti svoja nastojanja na poboljšanje rezultata dužne pažnje rafinerije,

usmjerenošću prema vrijednosti ili osposobljavanjem. Društva na kraju lanca

opskrbe trebala bi i potaknuti organizacije koje su članovi njihove industrije i

organizacije na početku lanca opskrbe koje su članovi industrije da razviju i provedu

module za osposobljavanje u području dužne pažnje u suradnji s nadležnim

međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama i ostalim stručnjacima;

iii. savjetovati se s rafinerijama i drugim uobičajenim dobavljačima kako bi dogovorili

mjerljivo ublažavanje rizika u planu upravljanja rizicima. Mjerljivo ublažavanje rizika

trebalo bi prilagoditi posebnim dobavljačima društva i kontekstima njihova

poslovanja, trebalo bi navesti jasne ciljne rezultate u opravdanom roku te uključiti

kvalitativne i/ili kvantitativne pokazatelje za mjerenje napretka.

D. Provedba plana upravljanja rizicima, praćenje i bilježenje

uspješnosti napora za ublažavanje rizika, izvješćivanje

imenovanog rukovodećeg osoblja i razmatranje mogućnosti obustave ili prestanka suradnje s rafinerijom nakon neuspjelih

pokušaja ublažavanja rizika (u skladu s točkama 10. i 14.

Priloga II. Smjernicama) ili popravnih radnji za provedbu

preporuka o dužnoj pažnji iz ovih Smjernica48

.

E. Poduzimanje dodatnih procjena činjenica i rizika za one rizike

koje je potrebno ublažiti ili nakon što se promijene okolnosti49

.

Dužna pažnja u lancu opskrbe dinamičan je postupak i zahtijeva trajno praćenje rizika.




neizravne potpore javnim ili privatnim sigurnosnim snagama, lažnog prikazivanja

podrijetla minerala s namjerom prijevare, pranja novca i plaćanja poreza, naknada i

naknada za licencije vladama.

103 Poglavlje II.(B)(2)., Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća (2011.).

DOPUNA O ZLATU


ili ublažile štetne posljedice. 104 105

KORAK 4.: REVIZIJA PRAKSI DUŽNE PAŽNJE RAFINERIJE

KOJU JE OBAVILA NEOVISNA TREĆA STRANA

CILJ: provesti reviziju praksi dužne pažnje rafinerije koju obavlja neovisna treća strana za

odgovorne lance opskrbe zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja te

pridonijeti poboljšanju praksi dužne pažnje rafinerija i subjekata na početku lanca opskrbe,

uključujući u okviru svih institucionaliziranih mehanizama ili industrijskih programa.

Preporuke u ovom odjeljku nisu namijenjene upotrebi kao revizijskih standarda već

navođenju nekih osnovnih načela, opsega, kriterija i ostalih osnovnih informacija koje bi

društva, svi industrijski programi ili institucionalizirani mehanizmi trebali razmotriti prije

ovlašćivanja neovisne treće strane specijalizirane za lanac opskrbe da provede reviziju

praksi dužne pažnje rafinerija, s pomoću novih ili već postojećih sustava revizije. Revizori se

mogu osloniti na zaključke revizije koje je neovisna treća strana obavila u druge svrhe u

drugim etapama lanca opskrbe (npr. revizije mjere „upoznajte svoju drugu ugovornu stranu”

ili revizije prijevoznika poluga), pod uvjetom da te revizije obuhvaćaju područja navedena u

nastavku te da su u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima za osiguranje

sustava upravljanja50

.

A. Planiranje revizije radi provjere provedbe praksi dužne pažnje

rafinerije koju će obaviti neovisna treća strana za odgovorne

lance opskrbe zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. Revizija bi trebala imati sljedeće područje primjene, kriterije, načela i

aktivnosti51

:

1. Opseg revizije: opseg revizije trebao bi uključivati sve aktivnosti, postupke i sustave koje

upotrebljavaju rafinerije za postupanje s dužnom pažnjom u lancu opskrbe zlatom iz

sukobima pogođenih i visokorizičnih područja. To obuhvaća, ali nije ograničeno na

sljedeće: relevantne politike i postupke, kontrole rafinerija u pogledu lanca opskrbe

zlatom, komunikaciju sa subjektima u lancu opskrbe zlatom, informacije otkrivene

društvima na kraju lanca opskrbe koje se odnose na dobavljače, lanac nadzora i ostale

informacije o sljedivosti, procjene rizika rafinerija, što obuhvaća istraživanja na terenu te

104 Društva bi trebala obustaviti ili prekinuti suradnju s rafinerijom (izravno ili putem

poddobavljača) na najmanje tri mjeseca ako u roku od šest mjeseci od donošenja plana

upravljanja rizicima ne dođe do znatnog i mjerljivog napretka u pogledu i.sprječavanja ili

ublažavanja utvrđenog rizika kako je opisan u točkama 10. i 14. Priloga II. ili ii.

popravnih radnji za provedbu preporuka o dužnoj pažnji iz ovih Smjernica









DOPUNA O ZLATU


strategije rafinerija za upravljanje rizicima. 106 107

2. Kriteriji revizije: revizijom bi se trebala provjeriti usklađenost provedbe praksi dužne

pažnje rafinerije s revizijskim standardom koji se temelji na ovim Smjernicama.

3. Načela revizije:

(a) neovisnost: kako bi se očuvali neutralnost i nepristranost revizija, organizacija za

reviziju i svi članovi skupine za reviziju („revizori”) ne smiju imati veze s rafinerijom i s

njezinim društvima kćerima, nositeljima licencije, ugovarateljima, dobavljačima i

društvima koja sudjeluju u zajedničkoj reviziji. Konkretno, to znači da revizori ne smiju

biti u sukobu interesa sa subjektom revizije, što podrazumijeva poslovne ili financijske

odnose sa subjektom revizije (u obliku vlasničkih udjela, duga, vrijednosnih papira), i

da u 24 mjeseca koja prethode reviziji nisu društvu koje je subjekt revizije pružili

usluge koje se odnose na oblikovanje, uspostavu ili provedbu praksi dužne pažnje

rafinerije ili subjekata u lancu opskrbe koji se u okviru te revizije procjenjuju;

(b) nadležnost: revizori moraju biti profesionalni te imati kompetencije potrebne za

predmetno područje kako bi mogli provesti reviziju koju obavlja treća strana. Društva

mogu u međunarodno priznatim revizijskim standardima108

pronaći podrobne uvjete u

pogledu nadležnosti revizora pri uspostavi novih ili revidiranju već postojećih

revizijskih standarda. Osobine revizora trebale bi uključivati, ali nisu ograničene na,

integritet, objektivnost, poštovanje povjerljivosti, otvorenost i profesionalnost.

Kompetencije potrebne za predmetno područje uključuju, ali nisu ograničene na:

i) načela, postupke i tehnike revizije109

;

ii) načela, postupke i tehnike u pogledu dužne pažnje u lancu opskrbe;

iii) prakse nabave zlata i lance opskrbe zlatom;

iv. društveni, kulturni i povijesni kontekst sukobima pogođenih područja podrijetla i

prijevoza zlata, uključujući potrebne jezične sposobnosti i osjetljivost na kulturne

razlike za provedbu revizija;

v. Smjernice OECD-a i Dopunu o zlatu, uključujući politiku uzornog lanca opskrbe

mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (Prilog II.);

(c) odgovornost: u okviru industrijskog programa ili institucionaliziranog mehanizma

potrebno je povremeno preispitivati i pratiti sposobnosti revizora da provode reviziju u

skladu s programom revizije, na temelju ciljeva, područja primjene i kriterija revizije, u

usporedbi s evidencijama programa revizije.

4. Aktivnosti revizije:

(a) priprema revizije: ciljevi, opseg, jezik i kriteriji revizije trebali bi se jasno priopćiti

106 Primjeri međunarodno priznatih revizijskih standarda uključuju, ali nisu ograničeni na,

ISO19011, SA8000, ISAE 3000 i SSEA100.

107 Društva u međunarodnoj normi ISO-a 19011: 2002 („ISO 19011”) mogu pronaći detaljne

zahtjeve o programima revizije (uključujući odgovornosti programa, postupke, vođenje

evidencija, praćenje i preispitivanje) i pregled svih koraka revizijskih aktivnosti.

108 Primjeri međunarodno priznatih revizijskih standarda uključuju, ali nisu ograničeni na,

ISO19011, SA8000, ISAE 3000 i SSEA100.

109 Društva mogu razmotriti postojeće akreditacije sustava upravljanja i provedena

osposobljavanja revizora kao što su ISO9001 ili SA8000.

DOPUNA O ZLATU


revizorima te bi revizori i subjekt koji je predmet revizije trebali razjasniti sve

nejasnoće prije početka revizije110

. Revizori bi trebali utvrditi izvedivost revizije na

temelju raspoloživog vremena, raspoloživih sredstava, informacija i suradnje

uključenih strana111

;

(b) ispitivanja na licu mjesta: prije početka ispitivanja na licu mjesta revizori bi trebali

pripremiti plan revizije112

i sve radne dokumente113

. Revizori bi trebali prikupiti dodatne

dokaze i provjeriti informacije vođenjem potrebnih razgovora (uključujući razgovore s

upravom te timovima za procjenu); davanjem primjedbi i pregledom dokumentacije

(vidjeti u nastavku). Ispitivanja na licu mjesta trebala bi uključivati:

i. pogone i lokacije rafinerija gdje rafinerije provode dužnu pažnju za odgovorne lance

opskrbe zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja;

ii. uzorak dobavljača rafinerije (uključujući proizvođače zlata, lokalne izvoznike,

međunarodne trgovce zlatom i izvođače postupka recikliranja), koji se zahtijeva u

skladu s revizijskim standardom;

iii. savjetovanja s timom (timovima) za procjenu koja je moguće obaviti na daljinu,

kako bi se preispitale norme i metode za stvaranje provjerljivih, pouzdanih i

ažuriranih informacija;

iv. savjetovanja s relevantnim tijelima lokalne i središnje državne uprave te, gdje

postoje, stručnim skupinama UN-a, mirovnim misijama UN-a i lokalnim civilnim

društvom, u skladu s onim što revizor smatra prikladnim za okolnosti i rizike

utvrđene u lancu opskrbe zlatom;

(c) pregled dokumenata: uzorci svih dokumenata proizvedenih u okviru praksi dužne

pažnje rafinerija u lancu opskrbe zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih

područja trebali bi se pregledati „kako bi se utvrdila usklađenost sustava s kriterijima

revizije kako su zabilježeni”114

. To uključuje, ali nije ograničeno na, dokumentaciju o

unutarnjim kontrolama lanca opskrbe (uzorci dokumentacije o lancu nadzora,

evidencije plaćanja), odgovarajuću komunikaciju i ugovorne odredbe s dobavljačima,

dokumentaciju koja se odnosi na informacije otkrivene društvima na kraju lanca

opskrbe, dokaze sadržane u procjenama rizika rafinerije (uključujući sve evidencije o

poslovnim partnerima i dobavljačima, razgovore i procjene na terenu) te sve

dokumente o strategijama za upravljanje rizicima (npr. sporazumi s dobavljačima o

pokazateljima napretka). Revizori bi trebali nasumično uzorkovati dokumentaciju

tijekom istraživanja na licu mjesta. Pri odabiru uzorka potrebno je uzeti u obzir rizike

povezane s dobavljačima zlata i/ili lancima opskrbe zlatom; razdoblja u godini s

najvećim odnosno najmanjim prometom i količinu izvora materijala od svakog

dobavljača. Pregledana dokumentacija trebala bi sadržavati uzorke svakog


111 Ibidem.



114 Vidjeti članak 6.3. norme ISO 19011.

DOPUNA O ZLATU


dobavljača te bi se njihova veličina trebala povećavati s razinom rizika povezanom s

poslovnim partnerima, dobavljačima ili podrijetlom zlata. Veličinu uzorka potrebno je

povećati ako revizor utvrdi probleme povezane s mjerama dužne pažnje rafinerija;

(d) zaključci revizije: revizori bi trebali iznijeti nalaze kojima se utvrđuje, na temelju

prikupljenih dokaza, usklađenost dužne pažnje rafinerija za odgovorne lance opskrbe

zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja s revizijskim standardom koji

je u skladu s preporukama iz ovog odjeljka Smjernica. Revizori bi u izvješću o reviziji

rafinerijama trebali dati preporuke za poboljšanje njihovih praksi dužne pažnje. Osim

toga, revizori bi trebali pripremiti i sažeto revizijsko izvješće za objavu u skladu s

korakom 5.

B. Provedba revizije u skladu s prethodno navedenim opsegom,

kriterijima, načelima i aktivnostima revizije. Svi subjekti u lancu opskrbe

trebali bi surađivati kako bi osigurali provedbu revizije u skladu s prethodno navedenim

opsegom, kriterijima, načelima i aktivnostima revizije. Preporučuje se da to obave u

okviru industrijskih programa ili institucionaliziranih mehanizama kako bi proveli neke od

sljedećih aktivnosti ili sve sljedeće aktivnosti:

1. izradu nacrta revizijskih standarda u skladu s preporukama iz ovih Smjernica;

2. akreditiranje revizora;

3. nadzor programa revizije, uključujući povremeni pregled i praćenje sposobnosti revizora

da provode reviziju u skladu s programom revizije;

4. objavu sažetih revizijskih izvješća o rafinerijama uzimajući u obzir poštovanje poslovne

tajne i druga pitanja konkurentnosti i sigurnosti. Sažeto revizijsko izvješće trebalo bi

sadržavati:

(a) pojedinosti o rafineriji, datum revizije i razdoblje provedbe revizije;

(b) aktivnosti i metodologiju revizije, kako su definirane u koraku 4.(A)(4);

(c) zaključke revizije, kako su definirani u koraku 4.(A)(4), s obzirom na svaki korak

naveden u ovim Smjernicama;

5. POSEBNE PREPORUKE – za sva društva na početku lanca opskrbe

(a) Omogućite pristup lokacijama društva te relevantnoj dokumentaciji i svim

evidencijama o dužnoj pažnji u lancu opskrbe, u skladu s ovim Smjernicama.

(b) Omogućite logistiku i stupanje u kontakt s prijevoznicima i dobavljačima koje je

odabrala skupina za reviziju te savjetovanja s dionicima koje je utvrdio revizor.

(c) Ako su potrebni terenski posjeti dobavljačima, omogućite stupanje u kontakt s njima i logistiku.

6. POSEBNE PREPORUKE – za sva društva na kraju lanca opskrbe

(a) Preporučuje se da društva na kraju lanca opskrbe sudjeluju u reviziji praksi dužne

pažnje rafinerije koju obavlja neovisna treća strana te ih se potiče da to učine u okviru

industrijskih programa kako bi povećala učinkovitost provedbe ovih Smjernica. To

DOPUNA O ZLATU


može podrazumijevati definiranje revizijskih standarda u skladu s preporukama

utvrđenima u ovim Smjernicama. Mala i srednja poduzeća potiču se da stvaraju

partnerstva s takvim industrijskim organizacijama ili da se pridruže postojećima.

DOPUNA O ZLATU


KORAK 5.: GODIŠNJE

IZVJEŠĆIVANJE O DUŽNOJ

PAŽNJI U LANCU OPSKRBE

CILJ: javno izvješćivati o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe zlatom iz sukobima

pogođenih i visokorizičnih područja kako bi se stvorilo povjerenje javnosti u mjere koje

poduzimaju društva.

A. Godišnje izvješćivanje o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe zlatom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja ili uključivanje dodatnih informacija o dužnoj pažnji u godišnja izvješća o održivosti ili korporativnoj odgovornosti, uzimajući u obzir poštovanje poslovne tajne i druga pitanja konkurentnosti i sigurnosti.

115.

A.1. Za sva društva na početku lanca opskrbe

1. Sustavi upravljanja u društvima: izvijestite o koracima poduzetima radi provedbe

koraka 1. U tim bi izvješćima društva trebala izložiti politiku društva u pogledu dužne

pažnje u lancu opskrbe; objasniti upravljačku strukturu koja je odgovorna za dužnu

pažnju u društvu i tko je u društvu za nju izravno odgovoran; opisati unutarnje sustave

transparentnosti, prikupljanja informacija i kontrole nad lancem opskrbe zlatom iz

koraka 1.(C) i koraka 3.(B), uz objašnjenje načina na koji djeluju i načina na koji su

povećana nastojanja društva da postupaju s dužnom pažnjom u obuhvaćenom

izvještajnom razdoblju; opisati bazu podataka i sustav evidencije društva te objasniti

metode za identifikaciju svih dobavljača, sve do rudnika iz kojeg mineral potječe, te

metode za razmjenu informacija o dužnoj pažnji duž lanca opskrbe; otkriti informacije o

plaćanjima vladama u skladu s kriterijima i načelima EITI-ja (ako je relevantno).

2. Procjena rizika društva u lancu opskrbe: izvijestite o koracima poduzetima radi provedbe

koraka 2. U tim bi izvješćima društva trebala objasniti na koji je način društvo utvrdilo

postojanje operacija označenih upozorenjem ili upozorenja u svojim lancima opskrbe,

uključujući provjere prikazivanja dobavljača razmjerne riziku; opisati upozorenja u lancu

opskrbe zlatom čije je postojanje utvrđeno; opisati korake poduzete kako bi se prikazale

činjenične okolnosti tih operacija obilježenih upozorenjima i lanaca opskrbe obilježenih

upozorenjima; opisati metodologiju, prakse i informacije koje je prikupio tim za procjenu

na terenu, uključujući je li i na koji je način društvo surađivalo s drugim društvima na

početku lanca opskrbe te na koji je način društvo osiguralo da se u okviru njihova

115 Poštovanje poslovne tajne i druga pitanja konkurentnosti i sigurnosti znači, ne dovodeći

u pitanje naknadno tumačenje: informacije o cijenama; identitet dobavljača i njegove

odnose (međutim, identitet rafinerije i lokalnog izvoznika koji se nalazi na lokacijama

označenima upozorenjem trebao bi se uvijek otkriti, osim u slučajevima odustajanja od

suradnje); pravci prijevoza te identitet izvora informacija i zviždača koji se nalaze u

sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima, gdje bi otkrivanje identiteta tih izvora

ugrozilo njihovu sigurnost. Sve informacije otkrit će se svim institucionaliziranim

regionalnim ili globalnim mehanizmima koji su na snazi i koji su ovlašteni prikupljati i

obrađivati informacije o mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

DOPUNA O ZLATU


cjelokupnog zajedničkog djelovanja na odgovarajući način u obzir uzmu okolnosti

specifične za pojedino društvo; otkriti stvarne ili moguće utvrđene rizike. Radi jasnoće,

društva ne bi trebala izvijestiti o rizicima utvrđenima za moguće dobavljače s kojima

uopće nisu poslovala.

3. Upravljanje rizicima: izvijestite o koracima poduzetima radi provedbe koraka 3. U tim bi

izvješćima društva trebala opisati na koji su način sustavi unutarnje kontrole društva, kao

što su lanac nadzora ili sljedivosti, unaprijeđeni kako bi se u okviru njih mogle prikupljati i

čuvati ažurirane informacije o lancima opskrbe obilježenima upozorenjima; opisati

korake poduzete za upravljanje rizicima, uključujući sažeto izvješće o strategiji za

ublažavanje rizika u planu upravljanja rizicima, i osposobljavanje, ako postoji, te

uključenost pogođenih dionika; otkriti koje je napore poduzelo društvo za praćenje i

bilježenje uspješnosti ublažavanja rizika i svih slučajeva i rezultata naknadnih provjera

nakon šest mjeseci kako bi se moglo ocijeniti je li došlo do znatnog i mjerljivog napretka.

Otkrijte broj slučajeva u kojima je društvo odlučilo odustati od suradnje s dobavljačima

i/ili lancima opskrbe, u skladu s Prilogom II., bez objave identiteta tih dobavljača, osim

ako je društvo ocijenilo da je takva objava prihvatljiva u skladu s mjerodavnim zakonima.

Cilj društava trebao bi biti izvijestiti relevantna međunarodna i nacionalna istražna tijela

i/ili tijela za izvršavanje zakonodavstva o svim slučajevima odustajanja od suradnje,

imajući u vidu moguće štetne učinke izvješćivanja o tome, te u skladu s mjerodavnim

zakonima.

A.2. Za rafinerije: uz prethodno navedeno, rafinerije bi trebale činiti i sljedeće:

1. revizije: objavite sažeta revizijska izvješća o rafinerijama uzimajući u obzir poštovanje

poslovne tajne i druga pitanja konkurentnosti i sigurnosti. Sažeto revizijsko izvješće

trebalo bi sadržavati:

(a) pojedinosti o rafineriji i datum revizije;

(b) aktivnosti i metodologiju revizije, kako su definirane u koraku 4.(A)(4); ako industrijski

program ili institucionalizirani mehanizam, u skladu s ovim Smjernicama i kako je

definirano u koraku 4.(B)(2), i dalje nisu objavili te pojedinosti;

(c) zaključke revizije, kako su definirani u koraku 4.(A)(4), s obzirom na svaki korak

naveden u ovim Smjernicama.

A.3. Za sva društva na kraju lanca opskrbe

1. Sustavi upravljanja u društvima: izvijestite o koracima poduzetima radi provedbe

koraka 1. U tim bi izvješćima društva trebala izložiti politiku dužne pažnje u lancu

opskrbe društva; objasniti upravljačku strukturu koja je odgovorna za dužnu pažnju u

društvu i tko je u društvu za nju izravno odgovoran; opisati sustave kontrole lanca

opskrbe zlatom koje je uspostavilo društvo, uz objašnjenje načina na koji djeluju i načina

na koji su povećana nastojanja društva da postupaju s dužnom pažnjom u obuhvaćenom

izvještajnom razdoblju; opisati bazu podataka i sustav evidencije društva.

2. Procjena rizika: izvijestite o koracima poduzetima radi provedbe koraka 2. U tim bi

DOPUNA O ZLATU


izvješćima društva trebala opisati korake koje su poduzela kako bi utvrdila rafinerije u

svojem lancu opskrbe; opisati procjenu njihovih praksi dužne pažnje; objasniti

metodologiju društva za procjenu rizika u lancu opskrbe; otkriti stvarne ili moguće

utvrđene rizike.

3. Upravljanje rizicima: izvijestite o koracima poduzetima radi provedbe koraka 3.116

U tim

bi izvješćima društva trebala opisati korake koje su poduzela za upravljanje rizicima,

uključujući sažetak o strategiji za ublažavanje rizika u planu upravljanja rizicima, i

osposobljavanje, ako postoji, te uključenost pogođenih dionika; otkriti koje je napore

poduzelo društvo za praćenje i bilježenje uspješnosti ublažavanja rizika i svih slučajeva i

rezultata naknadnih provjera nakon šest mjeseci kako bi se moglo ocijeniti je li došlo do

znatnog i mjerljivog napretka.

116 Objavite dodatna revizijska izvješća ili sažetke, ako postoje ili ako je njihova izrada

propisana mjerodavnim pravom, o praksama dužne pažnje društava na kraju lanca

opskrbe, uzimajući u obzir poštovanje poslovne tajne i druga pitanja konkurentnosti i

sigurnosti.

DOPUNA O ZLATU


DODATAK

Predložene mjere za stvaranje gospodarskih i

razvojnih prilika za rudare obrtnike i rudare na malo

U sukobima pogođenim i visokorizičnim područjima rudari obrtnici i rudari na malo

posebno su osjetljivi na štetne posljedice i ozbiljna kršenja prava povezane s vađenjem,

prijevozom, obradom i izvozom zlata te trgovinom zlatom. Ranjivost rudara obrtnika i rudara

na malo raste ako se obrtničko rudarenje i rudarenje na malo obavljaju u području u kojem

ne postoji regulatorni okvir koji omogućuje odgovornu proizvodnju zlata osjetljivu na sukobe

i zakonitu trgovinu.

Cilj je ovog Dodatka što više umanjiti rizik od marginalizacije sektora obrtničkog

rudarenja i rudarenja na malo, a posebno broj žrtava iznude, i istodobno promicati lance

opskrbe zlatom koje ne potječe iz područja pogođenih sukobom te na taj način stvoriti

gospodarske i razvojne prilike za rudare obrtnike i rudare na malo. U ovom su Dodatku

predložene mjere za izgradnju sigurnih, transparentnih i provjerljivih lanaca opskrbe zlatom

od rudnika do tržišta te omogućivanje postupanja u skladu s dužnom pažnjom kad je riječ o

zlatu koje je proizvod zakonitog obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo kako bi se ti ciljevi

ostvarili, uključujući radom na formalizaciji i legalizaciji.

Vlade, međunarodne organizacije, donatori, društva u lancu opskrbe i organizacije

civilnog društva mogu razmotriti priliku za pronalaženje načina suradnje kako bi iskoristila

predložene mogućnosti ili druge dodatne pristupe na način koji smatraju prikladnim u skladu

s nacionalnim zakonima i politikama.

1. Procjena rudnika u skladu s normama iz Priloga II. Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji61

:

(a) osnujte povjerenstva koja okupljaju više dionika i čiji su članovi točke za kontakt

civilnih društava, industrije i lokalne i središnje državne uprave te sudjelujte u njihovu

radu i pružajte im potporu kako biste nadzirali postupak procjene rudnika62

:

i. uspostavite jasne parametre za procjenu rudnika, pravaca prijevoza i mjesta gdje

se trguje zlatom, u skladu s normama iz Priloga II. Smjernica OECD-a o dužnoj

pažnji te objavite te parametre63

;

ii. osnujte timove sastavljene od članova povjerenstava koja okupljaju više dionika

kako biste procijenili rudnike na temelju tih parametara i objavite njihove rezultate;

iii. točke za kontakt povjerenstava koja okupljaju više dionika trebale bi putem svojih

mreža na terenu zahtijevati ažurirane informacije u pogledu uvjeta u rudnicima,

pravaca prijevoza i mjesta gdje se trguje zlatom. Informacije je potrebno pohraniti u

središnji centar za razmjenu informacija. Informacije je potrebno učiniti dostupnima

timovima za procjenu, vladinim agencijama i društvima na početku lanca opskrbe

DOPUNA O ZLATU


koji minerale nabavljaju iz tih područja;

(b) kad je riječ o razmatranju odgovarajućih sigurnosnih rješenja u rudnicima:

i. proslijedite ove Smjernice i upoznajte sigurnosne snage s kaznama i drugim

sankcijama za nezakonito vađenje, obradu i izvoz zlata te trgovinu zlatom i

ii. pružite potporu formaliziranju dogovora o sigurnosti između zajednica koje se bave

obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo, lokalnih uprava te javnih ili privatnih



neograničeno i razmjerno pruženim uslugama, pojasnite pravila poslovanja koja su

u skladu s dobrovoljnim načelima o sigurnosti i ljudskim pravima, Kodeksom


načelima UN-a o uporabi sile i vatrenog oružja od strane službenika odgovornih za

provođenje zakona.

2. Formalizacija operacija64

, uključujući na sljedeće načine:

(a) utvrđivanjem razloga za nepostojanje formalizacije u postojećim sustavima obrtničke

proizvodnje i trgovine kako bi se odredile najbolje strategije za poticanje i

omogućivanje formalizacije;

(b) pružanjem tehničke pomoći za formalizaciju rudara obrtnika i rudara na malo; 117 118 119

120

(c) priznavanjem postojanja različitih vrsta i obujma djelatnosti obrtničkog rudarenja i

rudarenja na malo;

(d) uspostavom inicijativa za suradnju i sudjelovanjem u njima kako bi se uspostavili

načini i financiranje fondova za pomoć u postupku formalizacije65

.

3. Legalizacija operacija66

. Pomozite rudarima obrtnicima i rudarima na malo pri ostvarenju

prava na rudarenje i ishođenju drugih povezanih odobrenja u okviru zakonitih postupaka.

Razmotrite druge regulatorne mjere za legalizaciju rada rudara obrtnika i rudara na malo.

Ako postoje izazovi u pogledu nezakonitog rudarenja pod koncesijama za rudarenje, sve

se predmetne dionike potiče da omoguće konstruktivan dijalog između nositelja prava i

117 U regiji Velikih jezera navedeno bi trebalo učiniti u okviru nacionalnih programa za

certifikaciju kojima se provodi Regionalni certifikacijski mehanizam Međunarodne

konferencije o regiji Velikih jezera (ICGLR). Vidjeti i Viziju za odgovorno obrtničko

rudarenje i rudarenje na malo Saveza za odgovorno rudarenje (Echavarria, C. et. al.

Eds.), (2008.) The Golden Vein - A guide to responsible artisanal and small-scale

mining. Serija o odgovornoj zanatskoj rudarskoj aktivnosti i rudarenju na malo br. 1,

Medellin.

118 Vidjeti Priručnik za regionalnu certifikaciju ICGLR-a (2011.).

119 Vidjeti dodatke 3. i 4. Priručnika za certifikaciju ICGLR-a (2011.).

120 Vidjeti Rock Solid Chances, Felix Hruschka i Cristina Echavarría, Savez za odgovorno

rudarenje (2011.), dostupno na: http://www.communitymining.org/index.php/ en/arm-

publications. U regiji Velikih jezera vidjeti četvrti alat Regionalne inicijative ICGLR-a

protiv nezakonitog iskorištavanja prirodnih resursa, „Formalizacija sektora obrtničkog

rudarenja”.

DOPUNA O ZLATU


rudara obrtnika i rudara na malo, u slučajevima kad te stranke djeluju u dobroj vjeri. Kad

je riječ o sporovima u pogledu prava, rješenja postignuta posredovanjem potrebno je

pronaći suradnjom s vladom i drugim dionicima.

4. Procjena trgovinskih čvorišta i redovito označivanje pravaca prijevoza:

(a) uspostavite timove sastavljene od članova povjerenstava koja okupljaju više dionika

(vidjeti u prethodnom tekstu) i sudjelujte u njima kako biste izrađivali godišnje

procjene mjesta gdje se trguje zlatom i pravaca prijevoza na temelju prethodno

navedenih parametara; 121 122

(b) kako bi se izbjeglo bilo kakvo moguće zagađenje izvora, izgradite i održavajte sigurna

skladišta na glavnim mjestima gdje se trguje zlatom. Pri razmatranju odgovarajućih

sigurnosnih rješenja na mjestima gdje se trguje zlatom i duž pravaca prijevoza:

i. proslijedite ove Smjernice i upoznajte sigurnosne snage s kaznama i drugim

sankcijama za nezakonito vađenje, obradu i izvoz zlata te trgovinu zlatom i

ii. pružite potporu formaliziranju dogovora o sigurnosti između zajednica koje se bave

obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo, lokalnih uprava te javnih ili privatnih



neograničeno i razmjerno pruženim uslugama, pojasnite pravila poslovanja koja su

u skladu s dobrovoljnim načelima o sigurnosti i ljudskim pravima, Kodeksom

121 Vidjeti Vodič kroz norme Vijeća za odgovorne dragulje, „Kodeks praksi 2.14. Obrtničko

rudarenje i rudarenje na malo”, u kojem su navedene sljedeće slične prilike za inicijative

za rudarenje u velikom opsegu te za obrtničko rudarenje i rudarenje na malo:

„[p]ružanje finacijskih sredstava (zajmova) radi tehničkih i drugih poboljšanja; pomoć

rudarima i njihovo osposobljavanje u pogledu niza pitanja (na primjer zdravlje na radu,

metode obnavljanja, rudarenja i obrade, postupci s dodanom vrijednosti, organizacijsko

i financijsko upravljanje, upravljanje eksplozivima); pomoć rudarima pri utvrđivanju

rezervi minerala (u kombinaciji s pružanjem potpore za pristup financijskim sredstvima);

pružanje usluga odgovora na hitne situacije; pružanje usluga obrade rudarima ili

izgradnja njihovih kapaciteta za samostalnu uspostavu djelotvornih postrojenja za

preradu s boljom tehnologijom; povezivanje s odjelima vlade, nevladinim

organizacijama, sindikatima i međunarodnim agencijama radi dodatne potpore;

pružanje smjernica za stavljanje na tržište i komercijalizaciju, uključujući sporazume o

pravednoj trgovini; proaktivno pružanje potpore drugim načinima za ostvarenje prihoda,

gospodarskom razvoju i drugim poboljšanjima u zajednicama koje se bave obrtničkim

rudarenjem i rudarenjem na malo; pružanje potpore široj zajednici na način da se što je

više moguće robe nabavlja lokalno i da se lokalno pruža što je više moguće usluga;

iskorjenjivanje dječjeg rada kao uvjeta za uključivanje u zajednicu; poboljšanje uvjeta

rada žena u zajednicama koje se bave obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo

putem programa za stvaranje rodne osviještenosti i jačanje spolova.”

122 Odgovorna zanatska rudarska aktivnost i rudarenje na malo u skladu su s nacionalnim

pravnim okvirima. Ako se mjerodavni pravni okvir ne izvršava ili ako takav okvir ne

postoji, u obzir će se uzimati nastojanja u dobroj vjeri rudara i poduzeća koji se bave

obrtničkim rudarenjem i rudarenjem na malo da djeluju u skladu s primjenjivim

zakonskim okvirom (ako on postoji) te njihovo iskorištavanje prilika za formalizaciju

kako se one otvaraju (imajući u vidu da u većini slučajeva obrtničko rudarenje i

rudarenje na malo obilježavaju vrlo ograničeni kapaciteti, tehnička sposobnost ili

financijska sredstva odnosno njihova odsutnost ili nedostatnost).

DOPUNA O ZLATU



načelima UN-a o uporabi sile i vatrenog oružja od strane službenika odgovornih za

provođenje zakona.

5. Uspostava lanca nadzora i/ili sustava sljedivosti kojim se osigurava sigurnost pošiljaka i

omogućuje prikupljanje podataka o svem zlatu koje potječe iz ocijenjenih rudnika.

Preporučuje se da nakon ocjene rudnika bez odgode uslijedi uspostava zdravog lanca

nadzora ili sustava sljedivosti. U okviru lanca nadzora i/ili sustava sljedivosti trebalo bi

postupno prikupljati i čuvati informacije za svaku pošiljku zlata koje potječe iz ocijenjenih

rudnika123

.

6. Pružanje financijske potpore za i. povjerenstva koja okupljaju više dionika kako bi

procijenila rudnike, pravce prijevoza i mjesta gdje se trguje zlatom; i ii. lance nadzora i/ili

sustave sljedivosti. Financijska potpora može imati niz oblika, uključujući izravnu potporu

inicijativama ili naknade za licencije i premije za zlato iz ocijenjenih rudnika te pravce

prijevoza s uspostavljenim lancem nadzora i/ili sustavima sljedivosti.

7. Promicanje programa za izravno i konkurentno stavljanje na tržište zlata koje je proizvod

obrtničkog rudarenja i rudarenja na malo i koje potječe iz ocijenjenih rudnika te

sudjelovanje u takvim programima. Omogućivanje kontakata i stvaranje partnerstva

između rudara obrtnika i rudara na malo koji rade u ocijenjenim rudnicima, rafinerija,

izravno stavljanje na tržište zlata iz ocijenjenih rudnika koje se prevozi sigurnim i

provjerljivim pravcima prijevoza.

8. Pružanje potpore za uspostavu mehanizma za pritužbe, u skladu s korakom 1.(E) ove

Dopune i poduzimanje koraka kako bi se rudarima obrtnicima i rudarima na malo

omogućio pristup tom mehanizmu tako da mogu upozoriti društva i tijela javne uprave o

razlozima za zabrinutost u pogledu vađenja, prijevoza, obrade i izvoza zlata iz sukobima

pogođenih i visokorizičnih područja te trgovine tim zlatom.

9. Omogućivanje suradnje među carinskim tijelima zemalja izvoznica ili uvoznica.

123 Vidjeti korak 2.(C) Dopune o zlatu za iscrpan popis informacija koje je potrebno uključiti

u lanac nadzora i/ili sustave sljedivosti jer se odnose na određene minerale.

ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVOJ

OECD je jedinstven forum u okviru kojeg vlade surađuju kako bi riješile probleme u području

gospodarstva, društva i okoliša koje sa sobom nosi globalizacija. Osim toga, OECD prednjači u

nastojanjima da razumije položaj vlada te im pomogne u pružanju odgovora na novonastale situacije i

razloge za zabrinutost, kao što su korporativno upravljanje, digitalno gospodarstvo i izazovi u pogledu

starenja stanovništva. Organizacija osigurava okruženje u kojem vlade mogu uspoređivati svoja politička

iskustva, tražiti odgovore na zajedničke probleme, utvrditi dobre prakse i raditi na usklađivanju domaćih i

međunarodnih politika.

Države su članice OECD-a Australija, Austrija, Belgija, Češka, Čile, Danska, Estonija, Finska, Grčka,

Island, Irska, Italija, Izrael, Japan, Kanada, Koreja, Luksemburg, Mađarska, Meksiko, Nizozemska, Novi

Zeland, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska,

Turska, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke Države. Europska unija sudjeluje u radu OECD-a.

Ured za publikacije OECD-a dijeli rezultate dobivene prikupljanjem statističkih podataka i

istraživanjem pitanja iz područja gospodarstva, društva i okoliša kojim se Organizacija bavi, kao i

konvencije, smjernice i norme koje dogovore njezini članovi.

OECD PUBLISHING, 2, rue André-Pascal, 75775 PARIS CEDEX 16

(20 2012 08 1 P) ISBN 978-92-64-18501-2 - No. 60333 2013

ISBN 978-92-64-18501-2

20 2012 08 1 P

9 789264

185012

Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji

za odgovorne lance opskrbe mineralima

iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja

DRUGO IZDANJE Sadržaj

Preporuka Vijeća za Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe

mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja

Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima

pogođenih i visokorizičnih područja

Dopuna o kositru, tantalu i volframu Dopuna o zlatu

Pronađite ovu publikaciju na poveznici http://dx.doi.org/10.1787/9789264185050-en.

Ovaj je rad objavljen u e-knjižnici OECD-a (OECD iLibrary), u kojoj su pohranjene sve knjige, časopise i

baze statističkih podataka.

Posjetite www.oecd-

ilibrary.org za više

informacija.

OECDpublishmg www.oecd.org/publishing

Documents

Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance ...trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2018/august/tradoc_157251.pdf · u rujnu 2010., a na njemu su sudjelovali i Brazil, Malezija