SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO UZROK I POSLJEDICA TRGOVINE

LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Mostar, 20-23.oktobar 2010.mr Vesna Šućur-Janjetović

Šta je trgovina ljudima/trafiking?

• Trgovina ljudima posebno ženama i djecom, podrazumijeva “regrutovanje, transport, transfer, sakrivanje ili prihvatanje osoba, koristeći silu, otmice, prevaru i lukavstvo, prinudu, zloupotrebu sile , davajući i primajući novac ili neku drugu korist da bi uspjeli da kontrolišu drugu osobu u cilju eksploatacije”. (UN Protokol o prevenciji, sprječavanju i kažnjavanju trgovine ljudima, posebno ženama i djecom, 2000).

• Držanje u ropskom odnosu je najvažniji element trgovine ljudima.

TRGOVINA LJUDIMA – MODERNO ROPSTVO

1. Preko 4 miliona osoba godišnje su žrtve trgovine ljudima – procjena UN-a.

2. Oko $ 7 -10 milijardi godišnje zarade za ilegalnu industriju.

3. Treća najveća ilegalna industrija u svijetu (poslije trgovine drogama i oružjem).

“Osjećala sam se kao komad mesa sa dva oka. Mislila sam da ću završiti kao niko i ništa.”Karolina, iz Rumunije u BiH(17 god. kada je prodata; 20 god. kada je intervjuisana od strane IOM-a)

Slika preuzeta od NEST –STOP Trafficking NVO(Danska) , 2007

Pravni okviri globalnog karaktera

• UN Konvencija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i Protokol o sprječavanju, suzbijanju i kažnjavanju trgovine ljudima, naročito ženama i djecom, Palermo, 15. novembar 2000.

• EU Akcioni plan i Priručnik za procjenu i mjerenje odgovora na trgovinu ljudima u Evropskoj uniji – dokument Evropske komisije, 18. oktobar 2007.

• Vijeće Evropske unije donosi Konvenciju o akciji protiv trgovine ljudima (CETS n°197), stupio na snagu 1. februara 2008.

Prvi koraci BiH u suzbijanju i prevenciji trafikinga

• Prvi Akcioni plan za sprečavanje trgovine ljudima usvojen 06.12. 2001.god;

• Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice donijelo Uputstvo za postupanje sa žrtvama trgovine kojim se zahtijeva primjena principa UN Konvencije kojoj je BiH pristupila u Palermu 2000. god.

• Akcioni plan za sprječavanje trgovine ljudima u BiH 2008-2012.(Vijeće ministara BiH, 2008)

• Pravni okviri: Ustav, Krivični zakon, Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu, itd.

Trgovina ljudima na Balkanu/problemi društva i stručnih službi

• Zemlje Balkana se javljaju kao: polazne, tranzitne i destinacione zemlje.

• Nema zvanične i pouzdane statistike o ukupnom broju žrtava trafikinga. Identifikovane ŽT u periodu od 1999-2009 u BiH: broj žrtava oko 1100.

• Nedovoljna saradnja između relevantnih institucija (policija, tužilaštvo, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, obrazovne institucije, nevladin sektor, mediji i dr.)

Novi trendovi u BiH – 2009.godina

Potencijalne žrtve trgovine ljudima u 2009. godini

64

5

41

1

23

4

0

10

20

30

40

50

60

70

Žene Muškarci

Ukupno

Punoljetne osobe

Maloljetne osobe Potencijalne žrtve po zemlji porijekla

58

62 1 1 1

BiH

Srbija

Hrvatska

Moldavija

Rumunija

Bugarska

Pojam “socijalna isključenost”

• Obično se koristi da se opiše položaj nekih društvenih grupa tj. okolnosti da pojedine grupe nemaju dovoljno učešće u socijalnom životu nekog društva;

• Pitanje teškoće ostvarivanja ljudskih i socijalnih potencijala;

• Nekada se veže i za psihološki pojam/fenomen socijalne deprivacije ili otuđenosti;

• Širi je od pojma siromaštva;• Ukazuje da pojedine društvene grupe imaju nepovoljan

društveni položaj, ali ga prati i usložavanje;• Veže se za okolnost da su neke društvene grupe zavisne

ili su uskraćeni od ostvarivanja ljudskih prava;

Socijalno isključeni = socijalno marginalizovani??? Pojam “marginalizacije” kao ključni pojam!

• Marginalizovani = udaljeni od neke ili nekih društvenih vrijednosti (blagostanja, zdravlja, rada idr.)

• Socijalna nemoć je odlika marginalizacije/društvena zavisnost

• Ima kumulativni karakter (efekat živog pijeska)• Nevoljnost (za razliku od voljnosti – izbora, npr. kada

neko odluči da se zamonaši)• neki su u sukobu sa sistemom (npr. delinkventi)• Imaju tzv. slabe vještine socijalne komunikacije

• Sve ove i druge karakteristike marginalnih grupa odnose se na položaj žrtava trgovine ljudima (prije i poslije iskustva trgovine).

Žrtve trgovine ljudima kao socijalno isključeni

1. Društvena izolovanost2. Sporednost3. Kontrolisanost4. Prinudnost5. Nesigurnost6. Imobilnost7. Inhibiranost8. Nestabilnost

Kumulativni karakter socijalne isključenosti kao plodno tlo za ponovnu viktimizaciju žrtava

trgovine ljudima

• SPIRALA NESIGURNOSTI

• GOMILANJE NEPOVOLJNIH ŽIVOTNIH OKOLNOSTI

• LANAC OSUJEĆENJA (socijalnih, ekonomskih, kulturnih, vrijednosnih, političkih itd.)

Rizik od socijalne isključenosti prije i poslije iskustva trgovine ljudima

1. Ekonomski status

2. Porodična struktura

3. Identitet

4. Starost

5. Krivična djela i viktimizacija

6. Obrazovanje

7. Zdravstveno stanje

Zadaci socijalnog rada kao naučne i praktično-aplikativne djelatnosti

• Razumjeti i procijeniti prošlost žrtava i determinirajuće socio-ekonomske i druge faktore koji su stvorili plodno tlo za njihovu kasniju eksploataciju;

• Analiziranje i dokumentovanje psiholoških uticaja iskustva trgovine uključujući detaljnu analizu trauma vezanih za to;

• Obezbijedi usluge savjetovanja koristeći metode koje su stvorene da pruže ŽT sredstavo za prevazilaženje njihovih trauma i da ih pripreme za kasnije reintegracione aktivnosti.

POSTOJI LI POTREBA ZA “JAČANJEM KARIKA” U SISTEMU PODRŠKE ŽRTVAMA

TRGOVINE LJUDIMA?

Mreže podrške

Pitanje: Kakvo je stanje? HAOS!

Obrazovne institucije

Centri za soc.rad

Centri za mentalno zdravlje

NVO

Skloništa, deportacija, sudski procesi

Javno zdravstv

o

Opštine Usluge u zajednici

Nivo BiH, entiteti, opštine

Rane intervencij

e

Zdravstvo

Društveneusluge

Policija i Tužilaštvo

Podrška porodic

i

Da li je potrebna promjena?

• Ako uzmemo u obzir da svi uključeni «imaju problem», ne očekuje se da se promjene samo pojedinci, već se očekuje da se promjene obrasci odnosa između njega i njegove okoline. To zahtjeva određenu promjenu svih uključenih.

• Isto tako, ljudi od kojih se očekuje da budu značajni resurs u zajednici (između ostalih, i socijalni radnici) trebaju se mijenjati kako bi se zadovoljile potrebe onih u nevolji.

• Jedan od centralnih zadataka socijalnog rada je uvođenje promjena u socijalne situacije kroz uvođenje novina u to kako se pristupa određenim problemima.

Pitanje: Kakvi su naši kapaciteti?

Šta imamo? Šta nam nedostaje?

• Materijalne kapacitete• Ljudske resurse• Potrebe pojedinaca i porodica• Obavezu društva

• volja onih koji odlučuju• upornost onih koji mogu da iznesu promjene• odgovornost za pojedinca i porodicu – na svim nivoima.

Mogući zadaci socijalnog rada

Stalno razvijati praksu kroz partnerstvo sa svima koji su uključeni u borbi protiv trgovine ljudima. Zašto je to važno?

1. Socijalni radnici se kreću u prostoru različitih definicija i različitih doživljaja stvarnosti neke socijalne situacije i/ili problema, pa tako i problema žrtava trgovine ljudima koji su marginalizovani i socijalno isključeni.

2. Formulacija problema je uvijek rezultat zajedničkog napora i postignuće ljudi koji su uključeni u njega ( i socijalnih radnika).

3. Procjena, intervencije i pružanje usluga su takođe zajednički napor i postignuće.

4. Alternativni oblici ponašanja trebaju biti dostupni opažanju.

5. Resursi često trebaju biti drugačije raspoređeni.

PROMJENA PARADIGME????!!!!

INDIVIDUE

• FOKUS JE NA POTREBAMA KLIJENTA

NEDOSTAJUĆA PUZLA?!?!?!ADEKVATNA RE/INTEGRACIJA!

• Projekti procjene potreba

• Projekti pronalaženja zajedničkih rješenja

• Partnerstvo u podršci ŽT i porodici

• Sistemski pristup/Holistički pristup

Hvala na pažnji!