Upload
others
View
7
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
Spektroskopski sustavi
i primjene
Uvod u spektroskopiju Predavanje 4
Sadrzaj
Reference
Ciljevi
Spektroskopija
Sto je spektroskopija?
Osnove: opci principi i pojmovi
Energija molekule
Procesi Apsorpcija
Emisija
Rasprsenje
Kratak pregled nekih vrsta (ne svih) spektroskopija
Apsorpcijska spektroskopija
Fluorescencijska spektroskopija
Raman spektroskopija
Ciljevi
Uvod u spektroskopiju
• Sto je to?
• Energijski nivoi
• Osnovni procesi
• Vrste spektroskopija
• Pregled primjena
Uvod u spektroskopsku opremu
• Koje su glavne komponente i koja je njihova uloga ?
• Osnove fizike/optike u pozadini
• Osnovna razmatranja o sastavljanju opreme
Spektroskopija
• Proucavanje strukture i dinamike tvari putem njihovog
• medudjelovanja s elektromagnetskim zracenjem. Definicija:
• Apsorpcija
• Emisija
• Transmisija
• Rasprsenje
Valna duljina (energija) odreduje
medudjelovanje s tvarima
Ova medudjelovanja su “probe” za
dobivanje informacija o uzorcima
• Identifikacija (“spektralni potpis”)
• Dinamicke promjene u sastavu (kinetika reakcija, itd.)
Kvantifikacija sastavnih dijelova
Spektroskopija
• Proucavanje strukture i dinamike tvari putem njihovog
• medudjelovanja s elektromagnetskim zracenjem.
Definicija:
• Apsorpcija
• Emisija
• Transmisija
• Rasprsenje
Valna duljina (energija) odreduje
medudjelovanje s tvarima
Ova medudjelovanja
su “probe” za dobivanje
informacija o uzorcima
• Identifikacija (“spektralni potpis”)
• Dinamicke promjene u sastavu (kinetika reakcija, itd.)
Kvantifikacija sastavnih dijelova
Spektroskopija
• Proucavanje strukture i dinamike tvari putem njihovog
• medudjelovanja s elektromagnetskim zracenjem.
Definicija:
• Apsorpcija
• Emisija
• Transmisija
• Rasprsenje
Valna duljina (energija) odreduje
medudjelovanje s tvarima
Ova medudjelovanja
su “probe” za dobivanje
informacija o uzorcima
• Identifikacija (“spektralni potpis”)
• Dinamicke promjene u sastavu (kinetika reakcija, itd.)
Kvantifikacija sastavnih dijelova
Emisijski spektar LCD ekrana
Spektroskopija
• Proucavanje strukture i dinamike tvari putem njihovog
• medudjelovanja s elektromagnetskim zracenjem.
Definicija:
• Apsorpcija
• Emisija
• Transmisija
• Rasprsenje
Valna duljina (energija) odreduju
medudjelovanje s tvarima
Ova medudjelovanja
su “probe” za dobivanje
informacija o uzorcima
• Identifikacija (“spektralni potpis”)
• Dinamicke promjene u sastavu (kinetika reakcija, itd.)
Kvantifikacija sastavnih dijelova
Ramanov spektar pigmenta crveni oker
Spektroskopija
• Proucavanje strukture i dinamike tvari putem njihovog
• medudjelovanja s elektromagnetskim zracenjem.
Definicija:
• Apsorpcija
• Emisija
• Transmisija
• Rasprsenje
Valna duljina (energija) odreduju
medudjelovanje s tvarima
Ova medudjelovanja
su “probe” za dobivanje
informacija o uzorcima
• Identifikacija (“spektralni potpis”)
• Dinamicke promjene u sastavu (kinetika reakcija, itd.)
Kvantifikacija sastavnih dijelova
EDX spektri gume
bez (gore) i s (dolje)
pukotinama („ozone
cracking”)
Energija molekule
Emolecule =
Eelectronic + Evibrational + Erotational + Espin + Etranslational
Nas zanimaju:
Eelectronic
Evibrational
Erotational
Espin
Energija molekule
• UV-Vis podrucje: 200 – 700 nm
Eelectronic → 105 – 106 kJ/mol → UV-Vis
• Blizu IR (NIR): 800 – 2500 nm (5000 nm)
• Srednji IR (MIR): 5000 nm – 25000 nm (5 μm – 25 μm)
• Daleki IR (FIR): 25000 nm – 350000 nm
Evibrational → 10 – 40 kJ/mol → IR
• Mikrovalno podrucje: 10-3 – 1 m
Erotational → 10 kJ/mol → mikrovalovi
Espin → 10-3 J/mole → radiovalovi
Etranslational → kontinuirani spektar
Energija molekule
• UV-Vis podrucje: 200 – 700 nm
Eelectronic → 105 – 106 kJ/mol → UV-Vis
• Blizu IR (NIR): 800 – 2500 nm (5000 nm)
• Srednji IR (MIR): 5000 nm – 25000 nm (5 μm – 25 μm)
• Daleki IR (FIR): 25000 nm – 350000 nm
Evibrational → 10 – 40 kJ/mol → IR
• Mikrovalno podrucje: 10-3 – 1 m
Erotational → 10 kJ/mol → mikrovalovi
Espin → 10-3 J/mole → radiovalovi
Etranslational → kontinuirani spektar
UV-Vis FORS spektar pigmenta crveni oker
Energija molekule
• UV-Vis podrucje: 200 – 700 nm
Eelectronic → 105 – 106 kJ/mol → UV-Vis
• Blizu IR (NIR): 800 – 2500 nm (5000 nm)
• Srednji IR (MIR): 5000 nm – 25000 nm (5 μm – 25 μm)
• Daleki IR (FIR): 25000 nm – 350000 nm
Evibrational → 10 – 40 kJ/mol → IR
• Mikrovalno podrucje: 10-3 – 1 m
Erotational → 10 kJ/mol → mikrovalovi
Espin → 10-3 J/mole → radiovalovi
Etranslational → kontinuirani spektar
IR spektar A) AMMO and B) BAMO
polimera (polimeri u krutim gorivima)
Energija molekule
• UV-Vis podrucje: 200 – 700 nm
Eelectronic → 105 – 106 kJ/mol → UV-Vis
• Blizu IR (NIR): 800 – 2500 nm (5000 nm)
• Srednji IR (MIR): 5000 nm – 25000 nm (5 μm – 25 μm)
• Daleki IR (FIR): 25000 nm – 350000 nm
Evibrational → 10 – 40 kJ/mol → IR
• Mikrovalno podrucje: 10-3 – 1 m
Erotational → 10 kJ/mol → mikrovalovi
Espin → 10-3 J/mole → radiovalovi
Etranslational → kontinuirani spektar
MW spektar vodene pare
Energija molekule
(Jablonski diagram)
Procesi (sto nam govori prethodna slika?)
Apsorpcija: iz osnovnog u pobudeno stanje (10-15 s)
Relaksacija: iz pobudenog u osnovno stanje
Unutarnja konverzija (IC) relaksacija vibracijskih stanja bez zracenja (10-12 - 10-14
s)
Emisija fluorescencija (spontana emisija: 10-10 - 10-8 s)
fosforescencija (10-3 - 10-0 s) zahtjeva intersystem crossing (promjena elektronskog
spina)
osnovno stanje – singlet
pobudeno stanje – singlet
promjena spina – triplet
intersystem crossing
potrebna jos jedna promjena spina kako bi prijelaz u singletno osnovno stanje bilo moguce
Fluorescencija, fosforescencija i
“intersystem crossing”
Opcenito, elektroni u molekulama su spareni – po dva u svaki orbital
Osnovno stanje vecine molekula je singletno
rezultat dozvoljenih apsorpcija je, takoder, singletno stanje, jer je promjena spina elektrona, tehnicki, “zabranjen” proces
“zabranjen” treba shvatiti u smislu vjerojatnosti, a ne apsolutno
fotoni ne nose spin
Pobudenjem elektron prelazi u prazni orbital, cime se oslobada nuznosti sparenih spinova
Fluorescencija, fosforescencija i
“intersystem crossing”
Struktura se moze relaksirati direktno u osnovno stanje
fluorescencija
Moguc je, medutim, ISC, koji dopusta pobudenom singletnom stanju da prijede u odgovarajuce pobudeno tripletno stanje
pobudeno elektronsko stanje moze biti ili singletno (svi spinovi spareni) ili tripletno (dva spina nesparena)
IC se dogada bez zracenja (sudari, toplina)
jednom u tripletnom stanju, vracanje u osnovno singletno stanje je “zabranjeno” (opet u smislu vjerojatnosti)
zbog toga, molekula ostaje u tripletnom stanju znatno duze nego inace. Kada se emisija konacno dogodi, naziva se fosforescencija
Apsorpcijska spektroskopija
Ako se mjeri u UV-Vis (optickom) dijelu emg spektra Apsorpcija: prijelaz iz
nizeg u vise stanje s prijenosom energije od polja zracenja k apsorberu (molekuli)
ukljucuje prijelaze izmedu elektronskih stanja
spektar atoma ili molekule ovisi o strukturi energijskih nivoa, sto apsorpcijske spektre cini korisnima za identifikaciju sastava
Mjerenje koncentracije apsorbera u uzorku se postize primjenom Beer-Lambertovog zakona
Credit: NASA, Bernard Schmitt, and UKIRT.
Apsorpcija
Ground state
Excited state
Apsorpcija
Gubitak energije kao
zracenje, toplina, itd.
Apsorpcija duz
zrake zracenja
Beerov zakon (Beer-Lambertov zakon)
Empirijska relacija izmedu intenziteta transmitiranog zracenja i broja apsorbera – A. Beer,
1852.
Vidite → H. G. Pfeiffer and H. A. Liebhafsky, J. Chem. Ed. 1951, 28, 123-125, “The origins of
Beer’s law.”
• upadno zracenje je monokromatsko • jedinice apsorbera (atomi, molekule, ioni) djeluju medusobno nezavisno • apsorpcija je ogranicena na volumen uniformnog presjeka
0
Absorbing
medium
abc
TA
e
I
IT
eI
eI
eII
bx
kIdx
dI
abc
bck
bn
bck
kb
log
10
to0 from over gIntegratin
'
0
0
'0
0
k = koeficijent apsorpcije, cm-1
b = duljina puta, cm
c = koncentracija, g L-1, moles L-1
a = absorptivity, cm-1 (concn.)-1
σ = poprecni presjek apsorpcije, cm2
n = kolicina tvari apsorbera cm-3
b
• Nota: apsorpcija = Opticka gustoca
I I0 dx
x transmisija
apsorpcija
Beerov zakon (Beer-Lambertov zakon)
Za odstupanja vidite:
http://www.files.chem.vt.edu/chem-ed/spec/beerslaw.html
Eksponencijalno smanjenje intenziteta s
koncentracijom
debljinom uzorka (duljina optickog puta)
Pretpostavke
u uzorku nema rasprsenja
utjecaj rasprsenja:
stvara gubitke na stranama uzorka
prividna apsorpcija tada veca od stvarne
opticki put nije vise samo debljina kuvete (fantomi nasumicno
hodaju kroz uzorak)
stvara zahtjev za teorijom sirenja svjetlosti (teorija difuzije, itd.)
Beerov zakon – primjer
Apsorpcijska spektroskopija
Shema UV-Vis spektrofotometra s dvostrukom zrakom
Apsorpcijski spektar: hemoglobin
• Hemoglobin (lysed blood)
0
5
10
15
20
25
300 350 400 450 500 550 600 650
Wavelength (nm)
ua
(cm
-1)
Hemoglobin (lysed blood)
Apsorpcijska spektroskopija
NIR apsorpcijska spektroskopija
gleda vibracijske prijelaze unutar jednog
elektronskog stanja
valne duljine: 800 nm - 2.5 μm
obicno se koristi skala valnih brojeva :12,500 - 4000
valni broj je broj valova po jednom centimetru
valni broj (cm-1) : n' = 1 / l
ne zaboravite konverziju l (nm) -> l (cm)
npr. 800 nm => 12,500 cm-1
zasto?
valni broj se povecava kako se povecava energija
Emisija
Pobudenje
(apsorpcija) Emisija
Pobudeno
stanje
Osnovno
stanje
Emitirano zracenje
→ izotropno
Spektar pobudenja (primjer – koža)
Em
@ 3
45 n
m
----- Normal
----- Tumor
Emisijski spektar (primjer – koža)
----- Normal
----- Tumor
Fluorescencija: dijagram energijskih
nivoa
Zracenje od fluorescencije je pomaknuto prema crvenom u odnosu na apsorbirano zracenje (“Stokesov pomak”). Zasto?
Fluorescencijska spektroskopija
Vrsta UV-Vis (opticke) spektroskopije
Fluorescencija : molekule koje su pobudene u visa stanja mogu pasti na niza stanja emisijom zracenja
• ukljucuje prijelaze izmedu elektronskih nivoa
Intenzitet emitiranog zracenja je linearno
srazmjerno koncentraciji
analiziranog uzorka (pri niskim
koncentracijama)
Molekularna fluorescencija je
korisna za odredivanje kolicine
tvari koja emitira
Fluorescencijska spektroskopija
EEMDilij ---> Fluorescence (intensity) EEM of a dilute solution
i denotes excitation wavelength
j denotes excitation wavelength
N fluorophores (k=1 to N)
Detected fraction of the total fluorescence intensity, STotal(li, lj) (W/4π)
Normalized to the excitation intensity, I(li) and the sample thickness, Ldil
Each fluorophore can be characterized by: a concentration, Ck
a wavelength dependent molar absorption coefficient, ek(li)
a wavelength dependent fluorescence quantum yield, fk(lj)
W
4
a kl i
k1
N fk l j
(1) EEMDilij
W
4
STotal l i,l j I li Ldil
W
4
2.3Ck ek li k 1
N
fk l j
Fluorescencijski spektrometar
1 Lamp housing
2 IR filter 3 Adjustable slits
4 Sample compartment
5 Baffle
6 Filter holders
7 Excitation/emission optics
8 Cuvette holder
9 Emission port shutter
10 PMT detector
Fluorescencijska spektroskopija
Koje tvari fluoresciraju* ?
Endogeni fluorofori
amino kiseline
strukturni proteini
enzimi i ko-enzimi
vitamini
lipidi
porfirini
Egzogeni fluorofori
fotosenzitizatori
Opcenito, to su...
aromatske, organske molekule
imaju puno dvostrukih veza
*http://www.engr.wisc.edu/bme/faculty/ramanujam_nimmi/0102-_a.pdf
Rasprsenje
Promjena smjera (obicno) bez promjene frekvencije
zracenja
Valna duljina i smjer sirenja rasprsenog zracenja ovise
o:
velicini cestice u odnosu na valnu duljinu zracenja
razlici indeksa loma rasprsivaca i okoline
Elasticno rasprsenje (frekvencija rasprsenog zracenja
nepromjenjena)
Rayleighovo rasprsenje: rcest << λzrac
Intenzitet rasprsenog zracenja ~ 1/l4 (nebesko plavetnilo).
Mievo rasprsenje: rcest ≈ λzrac
(http://scatlab.org/)
Rasprsenje
Rasprsenje
Neelasticno rasprsenje (promjena u frekvenciji)
Ramanovo rasprsenje: νraspr ≠ νexc
Iznos razlike ne ovisi o νexc
„Ramanov pomak” je intrinzicno svojstvo uzorka.
Rasprsenje
Ramanova spektroskopija
Vibracijski i rotacijski prijelazi unutar
elektronskog stanja
Promjena valne duljine rasprsenog zracenja
(pomak u energiji)
Stokesov pomak:
gubitak energije fotona zbog prijelaza u vise
stanje
pomak prema vecim l
anti-Stokesov pomak:
povecanje energije fotona zbog prijelaza u
nize stanje
pomak prema manjim l
Raman Spektrometar
Ramanova spektroskopija
Raman spectrum of natural diamond (type IIa), showing the main Raman
active mode at ~1332 cm-1 (Taken using 514.5 nm laser excitation
wavelength). The Raman signal intensity is in arbitrary units (a.u.).
Ramanova spektroskopija
Problemi s Ramanom
“informacijama bogate” spektre tesko interpretirati
Ramanovo rasprsenje je vrlo neucinkovit proces
Samo 1 od 108 - 10 10 raspsenih fotona spada u
Ramanovo rasprsenje
Zahtjeva dugacka vremena integracije (i do nekoliko
minuta), te visoke snage zracenja
Potrebna paznja da se ne osteti uzorak
Efikasnost rasprsenja ~ 1/l4
Ramanova spektroskopija
„Tradeoffs”
Povecati efikasnost smanjenjem valne duljine
pobudenja
izlazni signal vrlo slab (pogoduje smanjenju
fluorescencije)
pojacava se i Raman signal tvari u uzorku koje nas
ne zanimaju (interferencija)
Ramanova spektroskopija
Ramanova spektroskopija
Typical Raman spectrum obtained from a CVD diamond film, deposited using
MWCVD from a 0.5% CH4/H2 gas mixture, 1000 W microwave power, 700C
substrate temperature for 6 hours. Raman spectrum taken using 514 nm laser
excitation.
Skala primjena spektroskopija
Literatura
Anthony (Tony) J. Durkin, “Spectroscopy Systems and Spectroscopy
Applications”
Kelly Virkler & Igor K. Lednev, Anal Bioanal Chem (2010) 396:525–534
Jose´ Irineu S. de Oliveira, Milton F. Diniz, Aparecida M. Kawamoto, Rita C. L.
Dutra, Propellants, Explosives, Pyrotechnics 31, No. 5 (2006), 395-400
Spektroskopija http://www.chem.vt.edu/chem-ed/spec/spectros.html
Internet Journal of Vibrational Spectroscopy http://www.ijvs.com/archive.html
The Optics of Spectroscopy
http://www.jyinc.com/systems/theory/oos/oos.htm
Oriel: TUTORIAL (pdf) http://www.oriel.com/tech/tutori.htm
Resetke
http://cord.org/cm/leot/course06_mod09/mod06_09.htm
Ostali izvori
http://www.spectroscopymag.com/
http://directory.google.com/Top/Science/Chemistry/Analytical/Instruments