spojevi

Prezentacije za predavanja iz kolegija METALNE KONSTRUKCIJE 1 Prezentacije za predavanja iz kolegija METALNE KONSTRUKCIJE 1 -- 00

METALNE KONSTRUKCIJE IMETALNE KONSTRUKCIJE I

PRIKLJUPRIKLJUCI CI

mr.sc. Jurko mr.sc. Jurko ZovkiZovki

POTREBA ZA POTREBA ZA POSTOJANJEMPOSTOJANJEMSPOJEVASPOJEVA

PROJEKTIRANJE SPOJEVAPROJEKTIRANJE SPOJEVA2/402/40

TIPOVITIPOVI SPOJEVA U KONSTRUKCIJAMA

B AA

C

D

A

A

A

D

C

A

D

RADIONIRADIONIKI I MONTAKI I MONTANI SPOJEVINI SPOJEVI

PROJEKTIRANJE SPOJEVAPROJEKTIRANJE SPOJEVA3/403/40

EKONOMSKO ZNAEKONOMSKO ZNAENJEENJE

koliina utroenog materijala jednostavnost izrade spojeva

TEHNITEHNIKO ZNAKO ZNAENJEENJE

usklaivanje globalnog prorauna s lokalnim ponaanjem u spojevima

utjecaj vrste spoja na raspodjelu reznih sila

PROJEKTIRANJE SPOJEVAPROJEKTIRANJE SPOJEVA

ZNAZNAAJAJ SPOJEVA U KONSTRUKCIJAMA

4/404/40

PRENIJETI DJELOVANJAPRENIJETI DJELOVANJA IZMEU SPOJENIH ELEMENATA

OSIGURATI ODGOVARAJUU ROTACIJUROTACIJU IZMEU SPOJENIH ELEMENATA


ZADATAK PRIKLJUZADATAK PRIKLJUAKA (SPOJEVA)AKA (SPOJEVA)

M

rotacija vora

rotacija spoja

5/405/40

1.1. VRSTOVRSTOAA

2.2. KRUTOSTKRUTOST

3.3. DEFORMABIDEFORMABILNOSTLNOST


OSNOVNA SVOJSTVA PRIKLJUOSNOVNA SVOJSTVA PRIKLJUAKA AKA

ANALOGIJA S PONAANJEM ELEMENATA

mogunost preuzimanja i prijenosa momenata i sila

imati odgovarajui nagib krivuljenagib krivulje M -

posjedovati odgovarajui rotacijski kapacitet rotacijski kapacitet

6/406/40

MM-- OVISNOST ZA SPOJEVEOVISNOST ZA SPOJEVE

- RELATIVNI ZAOKRETRELATIVNI ZAOKRET izmeu grede i stupa

Mj

j,ini

M

0 rotacija

m

o

m

e

n

t

s

a

v

i

j

a

n

j

a

0 rotacijaELEMENT PRIKLJUAK

S


KLASIFIKACIJA SPOJEVA ovisno o obliku dijagrama

7/407/40

tradicionalno

ZGLOBNIZGLOBNI PRIKLJUCI

UPETIUPETI PRIKLJUPRIKLJUCICI

rotacijsko ponaanje STVARNIH PRIKLJUAKA nalazi se IZMEUIZMEU ova dva ideala


MODELIRANJE PRIKLJUMODELIRANJE PRIKLJUAKAAKA

Prikljuak

Spoj

Jednostrani vijani prikljuak

Desni prikljuak

Desni spoj

Dvostrani zavareni prikljuak

Lijevi prikljuak

Lijevi spoj

8/408/40

Mb Mb2 Mb1

SVAKI DIO PRIKLJUSVAKI DIO PRIKLJUKAKA ima svoju SPOSOBNOST ROTACIJE, a meusobno su spojeni u SERIJSKI SUSTAV

JEDNOSTRANI PRIKLJUAK DVOSTRANI PRIKLJUAK


DEFORMABILNOST PRIKLJUDEFORMABILNOST PRIKLJUAKAAKA

9/409/40


DEFORMABILNOST PRIKLJUDEFORMABILNOST PRIKLJUAKAAKA

10/4010/40


MM-- OVISNOST ZA OVISNOST ZA PRIKLJUPRIKLJUAKAK

11/4011/40

ESTEROKUTNA GLAVA VIJKA CILINDRINO TIJELO VIJKA S NAVOJEM ESTEROKUTNA MATICA S NAVOJEM PODLONA PLOICA KRUNOG ILI KVADRATNOG OBLIKA

NAZIVNA MJERA vijka : debljina tijela vijka na mjestu navoja (d) OZNAKA VIJKA M d x l najei vijci s desnim navojem najvaniji dio je TIJELO VIJKA

VIJVIJANI SPOJEVIANI SPOJEVI


30o

r

d

llg b

e

s

do

k

B

12/4012/40

PREMA TONOSTI IZRADE TIJELA VIJKAdo d 1.0 mmdo d 0.3 mm

PREMA KLASI VRSTOE VIJKA 4.6 , 4.8 , 5.6 , 5.8 , 8.8 , 10.9

OBZIROM NA PRETEITO OPTEREENJEvijci optereeni na POSMIK (kategorije A, B, C)vijci optereeni na VLAK (kategorije D, E)

SPECIJALNE VRSTE VIJAKA vijci s unutarnjom esterokutnom glavom (tzv.imbus), vijci s uputenom glavom, vijci bez matice, konusni vijci


VRSTE VIJAKAVRSTE VIJAKA

13/4013/40

FUNKCIONIRANJE VEZE OSTVARENE VIJCIMAFUNKCIONIRANJE VEZE OSTVARENE VIJCIMA

DISKONTINUIRANO povezivanje elemenata

RAVNOTEA naprezanjem vijaka naPRITISAK PO OMOTAU RUPE

POSREDNO i POSMIK u ravninama spoja

VIJVIJANI SPOJEVIANI SPOJEVI14/4014/40


N

N12

N12

Posmina naprezanja

Stvarni pritisak po omotau rupe

deformacija vijka

d

stvarno naprezanjeraunsko naprezanje

raunskonaprezanje

FUNKCIONIRANJE VEZE OSTVARENE VIJCIMAFUNKCIONIRANJE VEZE OSTVARENE VIJCIMA

15/4015/40

VIJCI OPTEREENI NA POSMIK VIJCI OPTEREENI NA VLAK VIJCI ISTOVREMENO OPTEREENI NA POSMIK I VLAK


MV

Vijci optereeni na vlak i posmikVijci optereeni na posmik

V

NN

Vijci optereeni na vlak

PRORAPRORAUN VIJUN VIJANIH SPOJEVAANIH SPOJEVA

16/4016/40

vijkanavojaunutarnijekojipresjekzaAf

F

iklaseAfF

iklaseAf

F

Mb

subRdv

Mb

subRdv

Mb

subRdv

=

=

=

6.0

9.108.6,8.5,8.45.0

8.86.5,6.46.0

,

,

,

Mb

uRdb

tdfF

= 5.2,

VIJCI OPTEREENI NA POSMIK :

RdbSdv

RdvSdv

FFFF

,,

,,MJERODAVNA MANJA VRIJEDNOST

- RAUNSKE OTPORNOST NA POSMIK PO JEDNOM PRESJEKU:

- RAUNSKA OTPORNOST NA PRITISAK PO OMOTAU RUPE :



17/4017/40


VIJCI OPTEREENI NA VLAK


14.1 ,

,

,

, + RdtSdt

Rdv

Sdv

FF

FF

Mb

subRdt

AfF

= 9.0,

RdtSdt FF ,,

VIJCI ISTODOBNO OPTEREENI NA POSMIK I VLAK

- RAUNSKA OTPORNOST NA VLAK JEDNOG VIJKA:

TABLINI PRIKAZ VRIJEDNOSTI OTPORNOSTI VIJAKA !

18/4018/40

15

15

15

15

19

19

19

19

28

28

28

28

31

31

31

31

M 12 M 14 M 16 M 18 M 20 M 22 M 24 M 27 M 31

4.6 4.8 5.6 5.8

MONTANIVIJAK

MONTANARUPA I VIJAK

KLASAVRSTOE

10.9

TEHNIKA DOKUMENTACIJA:vrsta navoja, promjer vijka, duina navoja, klasavrstoe i standard po kojem je vijak izraen

POSEBNE OZNAKE za razliite vrste vijaka:


OZNAOZNAAVANJE VIJAKA NA CRTEAVANJE VIJAKA NA CRTEIMAIMA19/4019/40

PRIMJER KORITENJA OZNAKA VIJAKA

3

1

2

2PRESJEK 1 - 1

PRESJEK 2 - 2

4

4

0

8

0

8

0

2

8

0

4

5

4

5

5

x

7

0

=

3

5

0

2 2

2

1

1

70 701602

32 300x12x440

30040 40404070 70

1

1

0

0

1

0

0

3 210x28x840

4x80=320 4x80=320840

5050 50 50

5

0

5

0

1

1

1

0

4

5

4

5

2

M 20 x l 4.6 obran s d =21 mm1

M 24 x l 4.6 obran s d =25 mm1

VIJVIJANI SPOJEVIANI SPOJEVI20/4020/40

ZAVARENI SPOJEVIZAVARENI SPOJEVI

ZAVARIVANJE fiziko i kemijsko spajanje osnovnog i dodatnog materijala uz pomo visoke temperature

ZAVARZAVAR - materijalizirano mjesto spajanja

LIJEB za zadravanje i pravilnu raspodjelu rastopa u spoju

izvoenje veze s JEDNIM ILI VIE SLOJEVA zavara

rastop

rastoposnovni materijal

rastopljena obloga

plinska zatita

obloga elektrodeelina ica

zavarljaka

21/4021/40

prvi pokuaji topljenja metala za izvedbu spoja u 18. i 19. stoljeu pri spajanju tranica

1881.g., Francuska: ostvarenja spoja elektrolunimzavarivanjem netopljivom grafitnom elektrodom zavari krti i tvrdi

1889.g., Rusija: topljiva elektroda, 1908.g., vedska: obloena elektroda, 1929.g., postupak zavarivanja pod zatitnim prahom


POJAVA ZAVARIVANJA

22/4022/40


MATERIJALNI KONTINUITET S PRAVILNOM RASPODJELOM SILA

MOGUNOST OSTVARIVANJA KRUTIH VEZA

SMANJENJE UKUPNE TEINE KONSTRUKCIJE

OSTVARIVANJE NEPROPUSNIH SPOJEVA

VELIKE MOGUNOSTI KONSTRUKCIJSKOG OBLIKOVANJA

NEMA OSLABLJENJA ELEMENATA RUPAMA za spojna sredstva

PREDNOSTI TEHNOLOGIJE ZAVARIVANJA

23/4023/40

POTREBA ZA KVALIFICIRANOM RADNOM SNAGOM

NUAN PROCES STALNE KONTROLE KVALITETE U RADIONICI I NA GRADILITU

ZAHTJEVI U POGLEDU KLIMATSKIH UVJETA PRI ZAVARIVANJU NA GRADILITU (MIN. 0OC)

POVEANA OSJETLJIVOST NA DJELOVANJE POARA


NEDOSTACI TEHNOLOGIJE ZAVARIVANJA

24/4024/40

ZAVARI U UVALI (KUTNI ZAVARI); preklopni, krini, K- zavar SUELNI ZAVARI ZAVARI U RUPAMA ZAVARI U PROREZU ZAVARI U LIJEBU

ZAVARI U UVALI

Kutni spoj Preklopni spoj

SUELNI ZAVARI

V - zavar

X - zavar

U - zavar

dvostruki U - zavar

Suelni spojevi

1/2 V - zavar

dvostruki 1/2 V - zavar

J - zavar

dvostruki J - zavar

Kutni spojevi

Suelni zavari s potpunom penetracijom


PODJELA ZAVARENIH SPOJEVAPODJELA ZAVARENIH SPOJEVA

OBZIROM NA MEUSOBNI POLOAJ ELEMENATA KOJI SE ZAVARUJU:

25/4025/40

Suelni zavari s djelominom penetracijom

dvostruki V - zavar

dvostruki U - zavar

dvostruki 1/2 V - zavar

Suelni spojevi Kutni spojevi

ZAVARI U PROREZIMA

rupa

d

ZAVARENI SPOJEVIZAVARENI SPOJEVI26/4026/40

ELEKTROLUNO Z. S OBLOENOM ELEKTRODOM ELEKTROLUNO Z. POD ZATITNIM PRAHOM ELEKTROLUNO Z. ELEKTRODNOM ICOM POD ZATITOM INERTNOG PLINA ELEKTROLUNO Z. ELEKTRODNOM ICOM POD ZATITOM AKTIVNOG PLINA ELEKTROLUNO Z. NETOPLJIVOM ELEKTRODOM POD ZATITOM INERTNOG PLINA ELEKTROLUNO Z. VALJKASTIH MODANIKA


POSTUPCI ZAVARIVANJA IZVORI TOPLINE:

ELEKTROTERMIKI IZVORI (elektrini luk, elektrini otpor itd.) TERMOKEMIJSKI IZVORI (plinsko zavarivanje) MEHANIKI izvori OSTALI izvori

ELEKTROTERMIKI IZVORI najei

27/4027/40

ELEKTROLUELEKTROLUNO ZAVARIVANJE OBLONO ZAVARIVANJE OBLOENOM ELEKTRODOM ENOM ELEKTRODOM --RURUNI POSTUPAKNI POSTUPAK

TOPLJIVA OBLOENA ELEKTRODA OBLOGA FORMIRA ZATITNI SLOJ U VIDU LJAKE DEBLJINE LIMOVA 3-50 MM JAKO ULTRALJUBIASTO ZRAENJE POTREBNA ZATITNA OPREMA

uzemljenje

prikljuak naelektrinu mreu

element koji se zavaruje

elektroda s oblogom

elektrini luk

zavar

dra elektrode

kablovi


POSTUPCI ZAVARIVANJA28/4028/40

PLINSKO ZAVARIVANJE

TERMOKEMIJSKI POSTUPAK ZAVARIVANJA

izvor topline PLAMEN koji nastaje sagorjevanjemmjeavine plinova - najee kisika (O2) i acetilena (C2H2)

TEMPERATURA PRI SAGORJEVANJU 3000 - 3500 oC

dodatni materijal je ica za zavarivanje

za zavarivanje TANKIH LIMOVA (do 4 mm), UPLJIH PROFILA debljina 6-8 mm, NEELJEZNIH METALA

i za REZANJE dijelova metala, ZAGRIJAVANJE ZA OBRADU kovanjem i savijanjem, ispravljanje iskrivljenih dijelova, IENJE KONSTRUKCIJE OD HRE i sl.


POSTUPCI ZAVARIVANJA29/4029/40

nedovoljno ispunjenje zavara

preveliko nadvi enje

neprovaren korjen zavara

mjehurii zraka

neistoe(ljaka i sl.)

pukotinezarez na rubu

pukotineneistoe (ljaka i sl.)

prokapljine

odstupanje od ravnine elemenata

mjehurii zraka


GREKE U ZAVARIMA

DIMENZIONALNE GREKE GREKE KOMPAKTNOSTI

nedovoljno ispunjenje lijeba,preveliko nadvienje zavara, otriprelazi, nedovoljan provar korjena, prokapljine, zarez na rubu zavara, rupiavost na povrini zavara, denivelacija elemenata i sl.

zrane upljine, ukljucitroske, pukotine, grekeuvarivanja, poprene i uzdune pukotine u unutranosti zavara, mjehurii

30/4030/40

KONTROLA KVALITETE ZAVARENIH SPOJEVA

opseg i vrsta kontrole ovisi o INTENZITETU, VRSTI NAPREZANJA, te o ZNAENJU ZAVARA za SIGURNOST itave konstrukcije problem: TO RADITI S OTKRIVENOM GRETO RADITI S OTKRIVENOM GREKOM?KOM? kompleksno NUMERIKO EKSPLICITNO utvrivanje RIZIKA OD LOMA


METODE KONTROLE KVALITETE BEZ RAZARANJA:

VIZUALNA KONTROLA

RADIOGRAFSKA KONTROLA

ULTRAZVUNA KONTROLA

MAGNETSKA ILI ELEKTROMAGNETSKA KONTROLA

PENETRACIJSKA KONTROLA

31/4031/40

RADIOGRAFSKA KONTROLA

oznaka snimka oznaka mjesta zavara u konstrukciji debljina materijala

USPOREDBA s ETALONSKIM snimcima


KONTROLA KVALITETE ZAVARENIH SPOJEVA

32/4032/40

VLASTITA NAPREZANJA I DEFORMACIJE

1) POPRENO SKUPLJANJE ZAVARA

2) UZDUNO SKUPLJANJE ZAVARA 0.1 0.3 mm/m duine zavara ovisi o odnosu povrine elementa koji se zavaruje i povrine zavara

3) ROTACIJA ZAVARAne javlja se kod simetrinih zavara (X ili K), nego samo kod NESIMETRINIH I KUTNIH


EMPIRIJSKI IZRAZI ZA PROCJENU DEFORMACIJA

tAkS = A- povrina poprenog presjeka zavarat debljina ploe

k=0.1 do 0.17 (empirijski koeficijent)

33/4033/40

FUNKCIONIRANJE ZAVARENIH SPOJEVA

KONTINUITET MATERIJALA - tijek sila u spoju kontinuiran potpuni kontinuitet samo kod SUELNIH ZAVARA kod zavara u uvali i preklopnih zavara dolazi do

SKRETANJA LINIJA SILA

greka u zavaru


NAJVEE NAPREZANJE pod 45o u odnosu na ravninu spoja

A

B

C

zavar

posmino naprezanjena rubu BC

normalno naprezanjena rubu AB

posmino naprezanjena rubu AB

ravnina najveegnaprezanja


FUNKCIONIRANJE ZAVARENIH SPOJEVA

NAPREZANJA U KUTNOM ZAVARU

35/4035/40

GEOMETRIJGEOMETRIJAA ZAVARAZAVARA

-- DEBLJINA ZAVARA DEBLJINA ZAVARA aaww-- DULJINA ZAVARA DULJINA ZAVARA ll

dimenzije osnovnog materijala

raunska debljina jednaka DEBLJINI TANJEG ELEMENTA

naprezanja kao kod osnovnog materijala

aw aw aw aw


PRORAUN ZAVARENIH SPOJEVA

ZAVARI U UVALIZAVARI U UVALI SUSUELNI ZAVARIELNI ZAVARI

36/4036/40

ZAVARI U UVALI (KUTNI ZAVARI)ZAVARI U UVALI (KUTNI ZAVARI)

KOMPONENTE NAPREZANJAKOMPONENTE NAPREZANJA

II II

simetralna ravnina zavararavnina spoja


PRORAUN ZAVARENIH SPOJEVA

DJELUJE NA POPREDJELUJE NA POPRENI PRESJEK ZAVARANI PRESJEK ZAVARA

DJELUJU U ZAVARUDJELUJU U ZAVARU

37/4037/40

DOKAZDOKAZ DIMENZIJA ZAVARA

( )

25.19.05108.0360

3 ,222

,

=====

=++=

M

u

u

M

uRdwSdw

fzafza

f


OZNAKE ZAVARA NA CRTEIMA

L e

I - ZAVAR

PROVAREN KORJEN

Kontinuirani KUTNI ZAVAR

Ravno lice KUTNOG ZAVARA

Ispupeno lice KUTNOG ZAVARA

Udubljeno lice KUTNOG ZAVARA

KUTNI ZAVAR zavaren po cijeloj konturi

Isprekidani KUTNI ZAVAR

Ravno obraen zavarGlatko obraen (bruen) zavar

V - ZAVAR

K - ZAVARJ - ZAVAR

KUTNI ZAVAR

Dvostruki KUTNI ZAVAR

ZAVAR U KUTU

1/2 V - ZAVAR

Y - ZAVAR

X - ZAVAR

U - ZAVAR

Dvostruki U - ZAVAR

V - ZAVAR s potkorjenom trakom


1:10 9 92

4

1

6

2

15

15

1

5

2 2

4

4-250

4-250

4-2080

4

4-1000

4-1000

4

A

B

C D

4-1540

4-565

Y4-2350

A B44-3165 ili4 ili

X

4-565

Presjek C- D

Detalj Y

Detalj X

Presjek A-B

PRIMJER OPRIMJER OZNAKZNAKAAZAVARA NA CRTEZAVARA NA CRTEUU


Documents

spojevi