Spoljna Politika Petra II

7/24/2019 Spoljna Politika Petra II

1/12

Uvod

Neposredno poslije smrti Petra I, pred okupljenim glavarima i narodom, na guvnu ispred

Cetinjskog manastira, proitan je testament po kome njegov sinovac, Radivoje - Rade Petrovi,

postaje zakoniti nasljednik na vladarskom tronu Petra I. kup!tina crnogorski" i #rdski" glavarapotvrdila je ovaj iz#or. $r"imandrit manastira %strog, &osi' Pavievi po crkvenim pravilima

zamona!io je vladiinog nasljednika. U mona!tvu je do#io ime Petar. U 'e#ruaru ()*(. godine,

prizrenski vladika +adi a"arija $ntonija rukopoloio je Petra II za jeriakona i jereja i

proizveo ga za ar"imandrita u Uspenskoj crkvi na ostrvu /om, na kadarskom jezeru.

1


2/12

(. Poeci Njego!eve vladavine

Na samom poetku Njego!eve vladavine, javili su se otpori njegovoj vlasti od strane

crnogorskog guvernadura.

mjenu na mitropolitskoj stolici i dolazak maloljetnog i politiki neiskusnog Petra II Petrovia

Njego!a na elo Crne 0ore poku!ae da iskoristi guvernadur 1uko Radonji. (

%n je poku!ao, u dogovoru sa $ustrijom, da se nametne za svjetovnog gospodara Crne 0ore.

Ipak, ostvarivanje njegove zamisli onemoguie crnogorski #or. Potpomognut glavarima,

Njego! je ukinuo in guvernadura ()*2. godine, a posljednjeg guvernadura, 1uka Radonjia,

protjerao je iz Crne 0ore ()*3. godine. %vim je ukinuta jedna politika institucija crnogorskog

dru!tva i dravne politike. 0uvernaduri su se, u cjelini gledano, oslanjali na $ustriju !to se kosilo

sa proruskim opredjeljenjem mitropolita iz porodice Petrovi Njego!.

U okto#ru ()*(. Petar II je 'ormirao Praviteljstvuju!i senat crnogorski i #rdski. Iste godine

'ormirao je 0vardiju i Perjanike. Uspio je da stvori jak dravni aparat koji je odluno sprovodio

odluke centralne vlasti. 4ime je znaajno suz#ijena plemenska autonomija i stvoreni su uslovi za

jedinstvo drave. %d ()**. godine, uvedena je op!ta poreska o#aveza. Ustanovio je dravnu

#lagajnu i #udet od poreza i pomoi koju je do#ijao od Rusije. Podigao je 5iljardu ()*). godine

i u njoj smjestio enat i svoju rezidenciju.

Unutra!nje prilike u Crnoj 0ori u vrijeme Petra II optereivali su crnogorsko-osmanski

pogranini odnosi. Crnogorski vladar je preduzeo dva neuspje!na napada za oslo#oenje

Podgorice krajem ()*(. i poetkom ()*3. godine.

1 6ivko 7. $ndrija!evi 8 9er#o Rastoder, Istorija Crne 0ore, str. (:3.

2


3/12

(.(. %dnosi sa Rusijom

Pred samu smrt, Petar I je smogao snage da Radivoju saop!ti posljednje rijei; ,, &a ti sada nemogu pomoi ni!ta < no ti ove posljednje rijei od mene; moli se 5ogu i dri se Rusije ==> 3

Prezident Praviteljstvuju!eg senata Ivan 1ukoti i ruski konzul u ?u#rovniku &eremeija 0agi

poku!avali su da odvrate Njego!a ()*(-()*3 godine da ne otputuje za Petrograd na zavladienje.

7eutim, Njego!evo zavladienje se nije vi!e moglo odlagati tako da je poetkom juna ()**.

godine odlueno da Njego! otputuje za rusku prijestonicu, gdje je tre#alo da #ude rukopoloen

za vladiku. Njego! je, u pratnji ?imitrija 7ilakovia i tjelo"ranitelja te'ana Petrovia sredinom

juna krenuo za /otor. %n je s pratnjom stigao u 5e @. jula gdje se zadrao do (). jula. U 5euse Njego! upoznao sa 1ukom te'anoviem /aradiem i dva puta sreo sa karlovakim

mitropolitom te'anom tratimiroviem. Putujui preko Poljske, Petar II je stigao u rusku

prijestonicu poetkom avgusta. Prvu vaniju posjetu uinio je /arlu 1asiljeviu Neseljrodeu,

ruskom ministru inostrani" poslova. Ruski imperator Nikolaj I se saglasio da se ar"imandritu

Petroviu odo#ri rukopoloenje za vladiku. Prije posveenja Petar II je posjetio imperatora u

imskom dvorcu. Ruski car je #io impresioniran Njego!evim izgledom i pojavom i prilikom

kratkog razgovora izrazio zadovoljstvo Njego!evom upravom u Crnoj 0ori.

Na dan Preo#raenja :8(). 1III ()**. godine crnogorski gospodar je rukopoloen za vladiku, u

prisustvu imperatora Nikolaja I i njegove svite, nekoliko ministara, o#erprokurora vetog inoda

i nekoliko mitropolita. *%no !to je znaajno jeste to da je Njego! zvanje vladike primio u

prisustvu velikog ruskog samodr!ca.

U vrijeme Njego!eva #oravka u Rusiji, predsjednik enata, Ivan 1ukoti i viceprezident, 7atej

1uievi, uspostavili su vezu s nezadovoljnim glavarima u namjeri da preuzmu vlast. Po

dolasku, Petar II AB o#ojicu protjerao iz zemlje. /ada je ()*:. godine iz#ila glad u Crnoj 0ori,ispoljeno je nezadovoljstvo i njegovom vladavinom. #og intriga koje su oko Petra II kruile,

2 5ranko Pavievi, Istorija Crne 0ore, str. (3.

3 Isto, str. 183/184.

3


4/12

ruska vlada je o#razovala specijalnu komisiju na elu sa konzulom &eremijom 0agiem, da ispita

osnovanost ovog nezadovoljstva. Istraga se za Petra II Petrovia Njego!a povoljno zavr!ila.

4e!ke unutra!nje i spolja!nje okolnosti uslovile su njegov drugi odlazak u Rusiju ()*. godine.

4ako su se za nepuni" pet godina po drugi put susreli ruski car Nikolaj I i gospodar crnogorski

Petar II Petrovi Njego!. Razgovorima je prisustvovao i moni ruski vicekancelar i ministar

inostrani" poslova, /arlo 1asiljevi Neseljrode. /ao osnova za razgovore predstavljao je

7emorandum crnogorskog vladara. Na prijemu kod imperatora upuene su rijei prijekora

crnogorskom vladaru z#og njegovi" izjava i pona!anja u 5eu za vrijeme priprema za odlazak u

Rusiju. Naj#itniji prijedlog 7emoranduma vladike Petra II #io je za"tjev da carska vlada donese

rje!enje o poveanju redovne godi!nje su#vencije Crnoj 0ori na )2.222 ru#alja u asignacijama i

to u trajanju od (2 godina. Na sjednici ruskog imperatora odlueno je da se taj za"tjev pri"vati .

Posljednji put Njego! je primljen kod dravnog vicekancelara 3). maja. 1e krajem juna vladikaje poeo s pripremama za povratak u Crnu 0oru. njim je iz Rusije u Crnu 0oru doputovao

potpukovnik &akov %zereckovski, da za cara lino prikupi o#avje!tenja o Crnoj 0ori, potom da

prui korisne savjete vladici. Nakon %zereckovskog, u Crnoj 0ori su #oravili ruski emisari,

rudarski o'icir &egor /ovaljevski i o'icir Devkin.

4


5/12

(.3. %dnosi sa $ustrijom

U odnosima izmeu Crne 0ore i $ustrije, tokom Njego!eve vladavine, glavni predmet

nesporazuma je #ila nede'inisana granica izmeu ove dvije zemlje, kao i pitanje statusa i

vlasni!tva nad manastirima 7aine i tanjevii, koji su se nalazili na austrijskoj teritoriji, ali su

#ili u vlasni!tvu crnogorski" mitropolita. @

Prilikom prvog Njego!evog putovanja za Petrograd izvr!ena je u 5eu preliminarna razmjena

mi!ljenja o prodaji crnogorski" manastira na austrijskoj teritoriji < 7aina i tanjevia. E

$ustrijske vlasti u 5oki /otorskoj do#ile su detaljnija uputstva iz 5ea kako da se utanaeni

posao !to prije dovede do kraja i to u interesu vlade 7onar"ije. Njego! je, u#rzo poslije stupanja

na elo Crne 0ore, dao nalog da se na jednom i drugom manastiru izvr!e manje opravke kako #i

pokazao svojim susjedima da su ova dva sakralna o#jekta od znaaja za Crnu 0oru i njenu

kulturu.

Nakon !to su austrijske vlasti pri"vatile da s Njego!em zaponu pregovore o kupovini manastira,

vladika je (2. septem#ra ()*. godine izvijestio pregovarae da za 7aine oekuje isplatu od

@2.222 'orinti. $ustrijska vlast je pri"vatila cijenu i ugovor u prodaji je zakljuen (383@. okto#ra

()*. godine. Ugovor je svojim potpisom ovjerio Njego!, kao zemaljski gospodar dok su

austrijsku stranu zastupali okruni poglavar grada /otora Ivai, kapetan Fridri" %re!kovi i

Nikola 5erdar. 7anastir tanjevii prodat je sredinom maja ()*G. godine za (.222 'orinti u

sre#ru. Prodaja manastira #ila je i te kako vana za Njego!a. %moguila mu je uveanje

dravnog kapitala, sluila za potre#e dravne administracije, za na#avku i kupovinu ita i za

#lagovremeno osiguranje ratnog materijala.

4 Istorijski leksikon Crne 0ore, Per - 6, str. (22(.

5 5ranko Pavievi, Istorija Crne 0ore, str. 3@*.

5


6/12

Njego! je nakon toga do!ao do uvjerenja da #i za Crnu 0oru i za $ustriju #ilo korisno da se !to

prije sklopi pismeni ugovor o utanaivanju dravne granine linije. porazum o konanom

razgranienju je potpisan ()@(. godine uz rusku ar#itrau.

(.*. %dnosi sa %smanskim carstvom

Na poetku vladavine Petra II najvei pogranini spor #io je oko statusa 0ra"ovske o#lasti.

0ra"ovo je #ilo podruje na crnogorsko < turskoj granici oko koga su se lomila koplja nekoliko

vjekova. Iako je 0ra"ovska o#last #ila u sastavu %smanskog carstva, mitropolit Petar II je tvrdioda 0ra"ovo pripada Crnoj 0ori. por oko 0ra"ova izmeu Crne 0ore i %smanskog carstva

zakomplikovao se poetkom ()*:. godine kada su stanovnici 0ra"ova od#ili plaanje poreza

"ercegovakom veziru $li-pa!i Rizvan#egoviu toeviu, pod izgovorom da oni pripadaju

Crnoj 0ori. /ao odgovor na takav potez 0ra"ovljana, $li-pa!a je poslao na 0ra"ovo 3222

vojnika pod komandom mail-age Dengia i +asan-#ega Resul#egovia. /ao pomo

stanovnicima 0ra"ova, mitropolit Petar II je poslao odred od *E2 Crnogoraca. 4ime je suko# #io

neiz#jean. ?o njega je do!lo avgusta ()*:. godine. Crnogorci su pretrpjeli teak poraz, a

0ra"ovo je spaljeno. 0ra"ovski knez &akov ?akovi odveden je u 7ostar gdje je pristao na

turske za"tjeve da redovno plaa "ara i pri"vatanje E2 turski" pandura koji e uvati granicu i

prekid veza sa Crnom 0orom. Njego!u je najtee pala pogi#ija #rata za !ta je mu je stalno

narastala e za osvetom. Planirao je smaknue +asan-#ega ili mail-age. Razvijajui jaku

propagandu meu #ranskim i "ercegovakim plemenima, vladika Petar II je imao namjeru da

ujedini pravoslavno stanovni!tvo u #or#i protiv %smanlija. /ao najopasniji neprijatelj takvim

planovima #io je mail-aga Dengi. #og toga je vladika u toku ()@2. godine pozivao tri puta

dro#njake i morake glavare da se dogovore o nainu kako da u#iju mail-agu. &edna eta?ro#njaka napala je 3*. septem#ra na logor mail-age na 7ljetiku. Poslije kratke #or#e, mail-

aga je u#ijen. 0las o pogi#iji mail-age pronio se velikom #rzinom po Crnoj 0ori i +ercegovini.

%rganizatori udara na 7ljetiak odnijeli su mail-aginu glavu na Cetinje, gdje su doekani

poasnim plotunima i topovskim pucnjima. +ercegovaki vezir $li-pa!a nije mnogo alio za

6


7/12

mail-agom. talni nemiri izmeu Crne 0ore i +ercegovine primorali su mitropolita Petra II i

"ercegovakog vezira $li-pa!u da ponovo zaponu pregovore o rje!avanju pogranini" sporova.

Rezultat pregovora #io je ugovor sklopljen u ?u#rovniku ()@(. godine. Njim je utvren mir

izmeu Crne 0ore i +ercegovine, a pitanje statusa neki" pogranini" o#lasti ostalo je nerije!eno.

#og toga su crnogorski vladika i "ercegovaki vezir i naredne godine raspravljali. Nji" dvojica

su se u septem#ru sastali u ?u#rovniku i sklopili novi ugovor, koji je imao tri take. Prvom je

odreeno da granica od /oma /ukog do ?ragalja ostaje nepromijenjena, drugom takom su

predvieni ar#itraa veliki" sila oko sporni" o#lasti i rok rje!avanja pogranini" pitanja, dok je

treom takom utvreno zajedniko ue!e u rje!avanju svi" sporova od dana potpisivanja do (.

januara ()@@. godine. %vim ugovorom 0ra"ovo je do#ilo autonomni status sa redovnom

o#avezom izmirivanja da#ina prema %smanskom carstvu.

7nogo vi!e pro#lema Njego! je imao sa upravnicima iz kadra, a naroito sa %sman-pa!om

kopljakom koji je postao skadarski pa!a ()@*. godine. %sman-pa!a je #io 5o!njak porijeklom,

inteligentna linost, do#ro je govorio i razimio jezik r#a, +rvata, 5o!njaka i Crnogoraca. a

Crnogorce je smatrao da su podmitljivi, da vole darove i laskanja. 4ako je vezir razradio itavu

strategiju #or#e protiv Njego!a. %n je iskoristio Njego!ev #oravak u $ustriji ()@:. godine i

organizovao po#unu u Crmnikoj na"iji. Po#una je ()@. godine ugu!ena, a voe su u"vaene i

likvidirane. Pored toga, %sman-pa!a je podmiivao /ue, 1asojevie, 5jelopavlie i Pipere i

tako uticao da se u ovim plemenima 'ormira jaka turko'ilska struja. 4urko'ilija koja je u ovim

o#lastima zavladala ()@:8@. godine privremeno je suz#ijena mjerama centralne vlasti da #i. tek

desetak godina kasnije, #ila sasvim iskorijenjena.

7


8/12

(.@. %dnosi sa r#ijom

%d onog trenutka kad se r#ija konstituisala kao autonomna knjaevina crnogorske veze s njom

nijesu prekidane.

U vrijeme kad Njego!a poinju da #rinu op!tejugoslovenske neprilike, u r#iji je razraen plan

za narodno oslo#oenje poznat pod nazivom ,, Naertanije == H()@@. $utor Naertanija #io je

Ilija 0ra!anin. Inicijatori i koordinatori Hpo nekim istoriarima ak i tvorci JNaertanijaJ su

poljski revolucionari koji su, kao emigranti u inostranstvu, osnovali svoju tajnu

organizaciju. Poslije neuspjelog ustanka Poljaka protiv Rusije, ()*2. i ()*(. godine, voe

po#une su se raz#jeale po Kvropi.

1oa Hpo#unjene poljske emigracije u iz#jegli!tvu, #io je knez $dam Dartorijski H(2-():(.Potie iz plemike porodice. 5avio se politikom i knjievno!u. Uestvovao je u ratovima

Poljaka protiv Rusije, a #io je u ruskoj dravnoj slu#i, ak ministar spoljni" poslova u vladi

ruskog cara $leksandra I H(GE. Poslije neuspjelog poljskog ustanka, knez $dam Dartorijski je

emigrirao u London, a potom u Pariz, gdje ga poljska aristokratija u egzilu #ira za Jnekrunisanog

kraljaJ Poljske ()*). godine. 4akav poloaj i ugled, u egzilu i u Poljskoj, o#avezivali su ga da se

angauje i nese#ino radi na stvaranju poljske nacionalne drave. #og toga je i vodio Jantirusku

politikuJ i na!ao se u egzilu. Nastojao je da, za svoje ideje, prido#ije &une lovene i velike

evropske drave, a pose#no Francusku i 4ursku. Uspostavio je neposrednu saradnju sa r#ijom,

kada je sru!ena srpska ,,ruso'ilskaJ vlada kneza 7i"aila %#renovia i uspostavljen srpski

ustavo#raniteljski reim, na elu sa knezom $leksandrom /araoreviem. rpski politiari i

dravnici pravovremeno su s"vatili vanost Crne 0ore za r#iju. #og toga je pronicljivi

dravnik, Ilija 0ara!anin, !iroko oslanjao svoje MNaertanije na Crnu 0oru. %n prigovara

8


9/12

/araoru da ,,nije sagledao vojnu vanost Crne 0ore za r#iju, pose#no u oruanoj #or#i za

pripajanje 5osne i +ercegovine r#iji. Nasuprot /araoru, Ilija 0ara!anin Crnu 0oru smatra

,,najveim srpskim do#itkom, jer preko nje ima naj#lii izlaz na more i ,,dri pri ruci

naj"ra#rije slovenske ratnike - Crnogorce. No, 0ara!anin istovremeno ,,vidi Crnu 0oru i kao

,,najveu prepreku stvaranju 1elike r#ije, kako z#og svoga ugleda u svijetu, tako i z#og

"arizmatine dinastije Petrovia, na njenom prijestolu. #og kapitalnog znaaja Crne 0ore za

r#iju i namjere da je pripoje r#iji, zvanina r#ija pravi pose#an plan Hprogram uspostavljanja

,,specijalni" veza i odnosa sa Crnom 0orom, i to; redovno slanje agenata Hemisara u Crnu

0oruO o#ez#jeivanje potre#ni" novani" sredstava za ,,potkupljivanje Crnogoraca i za plate

agentimaO !kolovanje crnogorske mladei u r#iji i nji"ovo vraanje na rad u Crnu 0oruO

propagandno - psi"olo!ka aktivnost, posr#ljavanje CrnogoracaO z#acivanje sa vlasti dinastije

Petrovi - Njego! i ru!enje crnogorske draveO Ilija 0ra!anin relativno #rzo i lako uspostavljatakozvane ,,specijalne veze sa crnogorskim vladikom i vladarem Petrom II Petroviem

Njego!em. /rajem ()@@. godine Crna 0ora je do#ila prvu novanu pomo od r#ije. 4a pomo

iznosila je (222 austrijski" dukata. Na Cetinje je novac donio inovnik srpske vlade tevan

+rkalovi.

9


10/12

akljuak

7oe se rei da je mitropolit Petar II Petrovi Njego! #io vje!t u spoljnoj politici. 7nogi

savremenici su ga osuivali z#og ustupaka koje je za spoljnopolitike uspje"e morao initi.

&edini prigovor na njegovu spoljnu politiku #ila je neumje!nost da crnogorsko-turski spor

nametne evropskoj diplomatiji. U svojoj dvadesetogodi!njoj vladivini Crnom 0orom, vladika

Petar II nije stekao ratniku slavu. 5io je jedini crnogorski vladar koji je naredio likvidaciju

4uraka koji su u Crnu 0oru do!li kao pregovarai ()@*. godine. $li, ono !to je nesumnjivo jeste

da su svi njegovi dravni uspjesi #ili u sjenci njegovog izvanrednog knjievnog stvarala!tva.

10


11/12

Literatura

(. 5ranko Pavievi, Istorija Crne 0ore, knjiga etvrta, tom prvi, Podgorica, 322@.

3. 6ivko 7. $ndrija!evi 8 9er#o Rastoder, Istorija Crne 0ore od najstariji" vremena do 322*,

Podgorica, 322:.

*. Istorijski leksikon Crne 0ore, Per < 6, Podgorica, 322:.

@. .montenegrina.net

11
http://www.montenegrina.net/http://www.montenegrina.net/


12/12

$?R6$&

UvodQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQ(

(. Poeci Njego!eve vladavine QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQ...............3

(.( %dnosi sa Rusijom QQQQQQQQQQQQQQQQQ................................................*

(.3. %dnosi sa $ustrijom QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQE

(.*. %dnosi sa %smanskim carstvom QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQ..:

(.@. %dnosi sa r#ijom QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQ)

akljuak QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQ...Q(2

Literatura QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQ...QQQQQ((

12

Documents

Spoljna Politika Petra II