Comenius 2012-2014 WET, Water

Europe’s Treasure

Rujan 2013.

Športski ribolov se često povezuje s izrazima rekreacijski ribolov ili ribolov iz zabave gdje je smisao u traženju i hvatanju ribe pomoću pribora za športski ribolov, a ne radi jela ili prodaje ribe.

U športskom ribolovu se ulovljena riba pušta ili se može ponijeti dopušteni broj riba. Riba koja se ponese iz ribolova mora biti određenih osobina, npr. duljne, težine, mora pripadati vrsti na koju je ribolov dozvoljen i zadovoljavati sve druge kriterije propisane zakonom o športskom ribolovu zemlje, često i županije ili općine, odnosno ribolovne udruge ili društva koja gospodari vodama na kojim se lovi.

Športski ribolov dijelimo po vodama na kojima lovimo na:ribolov na moru;ribolov na jezeru;ribolov na rijekama.

Po načinu ribolova:s obale,;iz čamca;podvodno- ronjenjem na dah.

Po tehnikama ribolova:štapom za ribolov;ribolov živim mamcima;keder;crvi (uglavnom udicom na plovak);kukci;ribolov umjetnim mamcima;varalice;mušice;ribolov puškom;panulavanjem.

Kod športskog ribolova važno je nabaviti dozvolu za ribolov na određenom području i loviti prema pravilniku i zakonu koji vrijedi na području na kojem se lovi. Da bi netko imao pravo nabaviti dozvolu za ribolov, mora položiti ribolovni ispit. Drugi važan uvjet je posjedovanje ribolovne opreme. Oprema za ribolov se razlikuje ovisno o vrsti ribolova. Najčešći način športskog ribolova je s obale i ribičkim štapom.

Ribolov uz obalu rijeke Bosut ili uz jezera Banja je popularan način provođenja slobodnog vremena.

Spretni i sretni ribolovci ponekad ulove i veliki primjerak šarana ili amura, soma, štuke,...

Tijekom godine se organiziraju brojna natjecanja.

Osvojenim diplomama, medaljama i peharima se raduju ribolovci svih uzrasta.

Za velike morske i jezerske ribe obično se lovi iz čamca sa štapom, uobičajen je naziv Big Game Fishing za tu vrstu ribolova (lov na tunu i sabljarku).Svaki način ribolova i ribolovnih natjecanja regulirani su posebnim zakonom i pravilima sukladno vrsti i načinu ribolova.

Na prijedlog ribarskih društava iz Zagreba, Osijeka i Slavonskog Broda održana je 27.1.1935. godine u Zagrebu Osnivačka skupština Saveza ribarskih društava Savske banovine sa sjedištem u Zagrebu. Prvi predsjednik bio je dr. Edo Danda iz Slavonskog Broda, a njegovi zamjenici bili su: Vladimir Cvijanović, Vjekoslav Žlutickij iz Bjelovara i Nikola Kopsa iz Zagreba.

Pravila ovoga saveza potvrdila je Kraljevska banska uprava Savske banovine 26.6.1935. godine pod brojem Upravnog odjeljenja: Pov-II-Br.1641. Uz kraće prekide radi ratnih događanja rad Saveza proteže se do današnjih dana, ali pod nazivom Hrvatski športsko ribolovni savez. Prema raspoloživim podatcima 1935. godine u članstvu novo formiranog ribolovnog saveza je bilo ukupno 583 člana, organiziranih u 27 ribolovnih društava.

Od osnivanja djelatnost HŠRS se mijenjala u zavisnosti od važećeg Zakona o slatkovodnom ribarstvu i ovlaštenja koja je po njemu Savez imao: čuvanje voda od onečišćenja, jedinstvena organizacija ribočuvarske djelatnosti, poribljavanje voda i uzgoj mlađi, u suradnji s znanstvenim radnicima pokusna poribljavanja s autohtonim vrstama riba, organizacija domaćih i međunarodnih natjecanja, pomaganje u izgradnji mrjestilišta i drugih objekata važnih za unaprjeđenje ribarstva, pripremanje literature za obučavanje svih kategorija športskih ribolovaca, sudjelovanje u radu gotovo svih zakona koji reguliraju problematiku slatkovodnog ribarstva, iniciranje osnivanja Saveza športskih ribolovaca za ribolov na moru te još niz drugih aktivnosti.

Hrvatski športsko ribolovni savez (HŠRS) se razvijao da bi u 1990. godini imao 257 športsko ribolovnih društava s preko 70000 članova različitih kategorija. Tijekom Domovinskog rata se drastično smanjio broj ribolovnih društava i broj članova, ali već 1996. godine uočava se tendencija vraćanje na stari broj.

U rad Saveza je uključeno niz znanstvenika i zaljubljenika u ribolovni šport i prirodu, kojima možemo zahvaliti što je HŠRS danas jedna velika i dobro organizirana organizacija. Na području Republike Hrvatske postoji 120 ovlaštenika ribolovnog prava, iako postoji oko 450 aktivnih športsko-ribolovnih udruga.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji postoje tri ovlaštenika ribolovnog prava:

1. Športsko ribolovni savez županije Vukovarsko- srijemske;

2.Zajednica športsko ribolovnih udruga Vukovar;

3. Športsko ribolovna udruga "Bajer" Vinkovci.

Športsko-ribolovni savez Vukovarsko-srijemske županije je osnovan je 1996. godine. Savez u svojim aktivnosti osim športskog i rekreativnog ribolova ima veoma veliku obvezu u čuvanju voda kako u zaštiti flore i faune tako i u zaštiti od zagađenja i krivolova koji je rasprostranjen na našem području te obvezno poribljavanje vodotoka na kojima se obavlja športsko-rekreativni ribolov.

Članovi ribolovnih udruga se brinu za čišćenje obala rijeka i jezera, kao i za sadnju drveća.

Čisti se i dno jezera. Uz pomoć ronilaca je na obalu izvučena olupina automobila.

RB KLUBOVI KADETI JUNIORI SENIORI UKUPNO

1. ŠRD Priroda 20 0 28 48

2. ŠRD Željezničar 57 3 112 172

3. ŠRD Lavanda 66 2 184 252

4. ŠRD Bajer 25 3 90 1185. ŠRD Vodovod 5 0 14 19

6. ŠRD Lopoč 40 2 50 927. ŠRD Spačva 22 2 52 76

8. ŠRD Jezera-Banja

44 1 54 99

SVEUKUPNO 279 13 584 876

Broj djece i odraslih u ŠRD

Zajednica športsko ribolovnih udruga Vukovar je ovlaštenik ribolovnog prava u ribolovnoj zoni D3 (Dunav, ušće Vuke) i u 2011. godini je imala 2187 članova u 17 udruga ili društava koja čine Zajednicu.